TRAŽI SE PROSTOR I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU
NAČELNIK PRIBISLAVCA MATIJA LADIĆ O SPALJIVANJU OTPADA:
Tri dvorane opremljene za prihvat izbjeglica
“Dočeka nas crni dim, počinitelja nema, a istragu ne vodimo mi”
Str. 3.
Str. 6.
Tjednik
Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Plus Pl us
Besplatan primjerak | Broj 289 | 16. ožujka 2022. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com
POLJOPRIVREDNICI NA UDARU ZBOG RASTA CIJENA GORIVA I REPROMATERIJALA
Hoće li uskoro poskupjeti krumpir, mliječni proizvodi i med? Str. 4.
RADNICI U INOZEMSTVU NA METI POREZNE UPRAVE
Moraju platiti čak 30.000 kuna poreza zato što im obitelj živi u Hrvatskoj Str. 2. i 3.
ROBERTA BARAT, DOBITNICA NAGRADE ZA DRAMSKI ODGOJ
“Naš mali svijet na djeci ostavlja trag za cijeli život” Str. 8.
U KURŠANCU OTVOREN CENTAR IGRE I KNJIŽNICE IGRAČAKA
Mališani dobili novo mjesto za druženje, igranje i učenje Str. 9.
2
Aktualno
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
VIŠESTRUKOM POČINITELJU PREKRŠAJA ODUZET PORSCHE
AKTUALNO
U petak, 11. ožujka, policija je u Čakovcu zaustavila osobni automobil marke Porsche čakovečkih registarskih oznaka kojim je upravljao 28-godišnjak. Provjerom je utvrđeno da je vozač automobilom upravljao za vrijeme kada mu je ukinuta i oduzeta vozačka dozvola zbog skupljenih 12 negativnih prekršajnih bodova u razdoblju od dviju godina. Zbog toga je vozač uhićen i priveden u policijsku postaju. Također,
temeljem odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 28-godišnjaku je privremeno oduzet osobni automobil te je vučnom službom prevezen u dvorište PU međimurske. Nakon utvrđenih činjenica sudac Općinskog suda u Čakovcu odredio je 28-godišnjaku zadržavanje u trajanju do šest dana te je proveden u zatvor u Varaždinu.
MNOGI HRVATSKI RADNICI KOJI RADE U INOZEMSTVU MORAT ĆE
“Radnicima su počela stizati rješe platiti i do 30.000 kuna poreza z
Porezna uprava počinje provjeravati hrvatske radnike koji rade u inozemstvu. Porezna rješenja već su počela stizati radnicima migran državi. Porezna rezidentnost utvrđuje se prema “životnom interesu građana”, odnosno ovisi o tome ima li radnik migrant u Hrvatskoj užu o upozoravaju da se građane na taj način dodatno tjera na iseljavanje. PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
za svakodnevni život, kao što su mjesto odlaska na posao, liječnik, škola, vrtić i slično. Osobi koja je samac porezna Informacije da Porezna rezidentnost određuje se preuprava započinje s provjerom ma mjestu gdje boravi u praonih koji rade u inozemstvu vilu u vremenskom razdoblju te da bi nekima mogla stići dužem od 183 dana. rješenja po kojima bi im se Za hrvatske državljane koji odredilo da moraju platiti i su se s užom obitelji ili kao porez u Hrvatskoj, u javnosti samci odselili iz Republike su izazvale konfuziju. Cilj je Hrvatske prije 2016. godine odrediti je li hrvatski radnik ili imaju užu obitelj izvan RH migrant porezni rezident pretpostavlja se da nisu više samo u državi u kojoj radi ili hrvatski porezni rezidenti te je i porezni rezident i u Hrvat- stoga nisu ni u obvezi prijavskoj, odnosno hoće li morati ljivati svoje ukupno ostvarene platiti razliku poreza, koji je primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i zbog raznih olakšida imaju odreca u inozemstvu manji nego u đenu nekret– Počet će masovno Hrvatskoj. ninu koju To znači su nasliiseljavanje. Već da a ko jedili ili je osam obitelji iz je porez kupili u nekoj u RH, Međimurske županije držav i ili koju ispisalo svoju djecu pl aćen možda po mai iznajiz škola – rekla je mljuju njoj stopredsjednica HSRM-a u RH pi nego u i p o t oj Hrvatskoj, Ana Horvat osnovi plaa radniku se odredi porećaju porez u RH, to ih ne čini zna rezidentnost hrvatskim poreznim u matičnoj državi, Porezidentima. rezna će tražiti razliku. Dakle, mnogi hrvatski drSpomenuta porezna rezidentnost utvrđuje se prema, žavljani koji već godinama kako je to Porezna uprava s obitelji žive izvan RH sada nazvala, “životnom interesu pitaju trebaju li što prijavljivati građana”. S obzirom na kon- u RH. Treba jasno naglasiti fuziju i povećan broj upita da oni nemaju obvezu prijave hrvatskih državljana koji žive ukupno ostvarenih primitaka u inozemstvu i puno netočnih u RH, priopćila je Porezna informacija u javnom prosto- uprava. ru, Porezna uprava u veljači je objavila objašnjenje vezano Ogromne svote uz utvrđivanje porezne reziSamo osobe koje su promidentnosti. jenile poreznu rezidentnost u razdoblju od 2016. godine do danas na način da su se “Životni interes odselile i prenijele središte građana” Naime, plaćanje poreza ne životnih interesa izvan RH određuje se prema državljan- a nisu se odjavile iz porezne stvu ili prijavljenom prebi- rezidentnosti RH, moraju to valištu, već prema poreznoj učiniti podnošenjem Obrasca rezidentnosti kao središtu TI te podnošenjem Potvrde životnih interesa. Osobe koje o poreznoj rezidentnosti te imaju užu obitelj (supružnika druge države kako bi se čii/ili djecu) imaju poreznu njenica promjene porezne rezidentnost ondje gdje im rezidentnosti mogla utvrditi se nalazi obitelj i ondje gdje unazad za protekla razdoblja. ta obitelj koristi sve potrebno Međutim, kako doznaje-
Nikola Šincek državi duguje oko 63.000 kuna poreza: “Razmišljamo da cijela obitelj ode iz Hrvatske” Nikola Šincek iz općine Cestica jedan je od hrvatskih radnika migranata koji su se našli u bezizlaznoj situaciji. Radi u Austriji od 2015. godine na održavanju u tvrtki Granit, a u Hrvatskoj mu žive žena i dvoje djece – sin od 15 i kći od 12 godina. Hrvatskoj državi, kaže, trenutačno duguje oko 63.000 kuna poreza. Da ima poreznu obvezu u Hrvatskoj nije znao sve do 2019. godine, kada im je zatrebao jedan dokument za dijete. – Kada sam išao u Austriju, nisam imao pojma da sam i dalje porezni rezident u Hrvatskoj. Supruga je 2019. htjela podići dokument, no rečeno joj je da moram donijeti porezna rješenja s rada u Austriji. Tada su nam rekli da državi dugujem oko 40.000 kuna poreza. Nisam to mogao platiti pa su se dugovi sada s kamatama popeli na oko 63.000 kuna i stigla mi je ovrha. Ne znam kako ćemo to platiti – rekao je Šincek, koji se boji da će mu supruga postati sudužnik, jer je zbog iznosa većeg od 50.000 kuna morala potpisati dokument kao jamac da će Nikola
vraćati novac. Šincek dodaje da nije u potpunosti jasan način na koji Porezna uprava obračunava porez, no ističe da se ne obračunava samo razlika u porezu, nego se traži i cijeli iznos obračunat od bruto plaće. To je, smatra, nepošteno, jer porez redovno plaća u Austriji, gdje još plaća jedino stanarinu, a sav preostali novac troši u Hrvatskoj, gdje je ulagao u kuću, djecu i zajednički život. Zbog situacije u kojoj se nalazi razmišlja da Hrvatsku napuste i žena i djeca te navodi da o tome ozbiljno razmišlja još mnogo radnika migranata koji su u sličnoj, ili čak lošijoj situaciji. – Hrvatska država ne uzima u obzir prijevoz, hranu, odvojeni život, nikakve olakšice… Trebao bih svake godine stavljati sa strane novac kako bih mogao dati našoj državi, iz koje su nas istjerali. Razmišljamo da ovdje prodamo sve što imamo i da odemo s cijelom obitelji. Nekima koje poznajem došla su rješenja da moraju platiti i po 220.000 kuna poreza za, primjerice, četiri godine rada u inozemstvu – ogorčen je Šincek.
mo, ova odluka o poreznoj rezidentnosti u Hrvatskoj ne odnosi se na sve zemlje, nego ovisno o tome kakvi su ugovori pojedine države s Hrvatskom. Primjerice, razliku u porezu neće morati platiti hrvatski radnici koji rade u Njemačkoj ili Albaniji jer te države imaju posebne ugovore s Hrvatskom po kojima su radnici porezni rezidenti isključivo države u kojoj rade, ali će rješenja dobiti mnogi radnici koji rade, primjerice, u Italiji, Austriji, Švicarskoj i Sloveniji. Od ove obveze izuzeti su jedino pomorci, bez obzira na međudržavne ugovore. Porezna rješenja već su počela stizati hrvatskim radnicima migrantima, rekla je predsjednica Hrvatskog sindikata radnika migranata Ana Horvat. – Naši građani koji godinama rade u inozemstvu počeli su primati rješenja prema kojima moraju platiti 15, 20, pa i do 30 tisuća kuna poreza za svaku godinu od 2016. do danas. Primjerice, mnoge
Aktualno
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
3
VELIKA GUŽVA NA GRANIČNOM PRIJELAZU GORIČAN, APELIRAJU ZA POMOĆ Općina Goričan uputila je prošloga tjedna apel za pomoć izbjeglim osobama koji stižu na Granični prijelaz Goričan. – Prikupljamo ciljanu pomoć za izbjegle osobe iz Ukrajine koji dolaze na stari Granični prijelaz Goričan. U tu svrhu mobilizirali smo i opremili prostor starog restorana “Stara Mura” na graničnom prijelazu kako bi taj prostor 24 sata bio spreman za kratkoročno osvježenje pristiglih izbjeglih osoba, a dalje će izbjegle osobe biti
preusmjerene u prihvatne centre. Danas je već pristiglo tri autobusa izbjeglih osoba – naveli su 9. ožujka te uputili apel: – Volonteri nastavljaju s humanitarnim aktivnostima prikupljanja osnovnih potrepština te je u ovom trenutku potrebna gotova hrana za koja se može odmah konzumirati, s obzirom na to da je jako puno djece u autobusima. Ako možete pomoći, molim vas da donirate potrepštine i osobno dovezete u restoran Stara Mura na
graničnom prijelazu Goričan već danas. Tamo će 24 sata biti prisutna osoba koja će zaprimati navedeno – objasnili su. Prikuplja se hrana za djecu, gotova konzervirana hrana koja se može odmah konzumirati, vakumirana peciva, kroasani, slane i slatke grickalice, voće, sokovi za djecu, čaj, instant kava, šećer, higijenski ulošci, pasta za zube, četkica za zube, dezodorans u spreju i sticku, wc papir, pelene i dr.
E PLATITI RAZLIKU U POREZU
enja, neki moraju za svaku godinu”
ntima za koje je Uprava ocijenila da su porezni rezidenti i u matičnoj obitelj, supružnika i/ili djecu. Iz Hrvatskog sindikata radnika migranata
Dobrovoljna prijava inoprimitaka Kako bi izbjegli plaćanje kamata i provedbu prekršajnog postupka, Porezna uprava uputila je javni poziv građanima hrvatskim rezidentima da dobrovoljno prijave inozemne primitke ostvarene u prethodnim godinama. Dobrovoljnom prijavom inoprimitaka utvrdit će se eventualna porezna obveza u Hrvatskoj bez navedenih pravnih posljedica, uz uračunavanje poreza
plaćenog u drugoj državi. Zbog brojnih upita u javnosti Porezna uprava navela je da se postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva ostvaruje podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava inoprimitaka te po potrebi drugih obrazaca navedenih na internetskoj stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobro-
voljnoj prijavi inoprimitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika: “kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu” ili “obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini”.
naše žene rade u Austriji kao njegovateljice, gdje zarade godišnje od 8 do 9, maksimalno 10 tisuća eura, i sada im stižu rješenja po kojima moraju platiti ogromne iznose jer u Hrvatskoj imaju obitelj. Kako da one to plate? – pita se Horvat, dodajući da su svi ti radnici porezni rezidenti u zemlji u kojoj rade te da ondje imaju zdravstvena i druga osiguranja, odnosno izvršavaju sve obveze prema toj državi a ni na koji način nisu na teret Hrvatskoj. Pritom, kad dobiju rješenje, radnici prvo moraju platiti traženi porez, a onda imaju rok od 30 dana na prigovor. Iz Sindikata također navode da većina tih radnika ima supružnika zaposlenog u Hrvatskoj, stoga se pitaju: zašto njihova djeca nemaju pravo na besplatan vrtić, školu i ostalo po, recimo, majci koja radi u Hrvatskoj? – Isprva je bilo riječi o tome da bi ti radnici morali, osim poreza, platiti i kazne i kamate, no u vezi toga smo se uspjeli usuglasiti da se ne naplaćuje. Međutim, iznosi poreza su veliki, tim ljudima se ništa ne uzima u obzir, ni topli obrok, ni odvojeni život… Primjerice, naš radnik koji radi u Austriji
dobio je potvrdu da je ondje i porezni rezident, no naša država to ne priznaje. Pokušavamo komunicirati s Vladom kako bi se nešto promijenilo, pišemo, molimo, no zasad nema baš nikakvog sluha. Trenutno čekamo odgovor ministra Marića – rekla nam je Horvat. Iz Sindikata su također naveli da je, prema informacijama od kolovoza prošle godine, u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji bilo oko 20.000 dnevnih i tjednih radnika migranata, a u tim trima županijama ukupno ih je oko 40.000.
koje je krajem siječnja Sindikat uputio medijima. U priopćenju također piše i da njihovi članovi i ostali radnici migranti ne vjeruju Poreznoj upravi, jer im se, kako kažu, među ostalim, krivo računaju porezna rješenja. – Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja o do 80 % krivih izračuna poreznih rješenja, čime su radnici migranti zakinuti za po 15.000 kuna. I dalje nas boli tvrdnja ravnatelja Središnje porezne uprave da smo dužni plaćati porez ondje gdje nam je životni interes. Pitamo se nije li u interesu Republike Hrvatske da nam upravo Hrvatska bude od životnog interesa? Nije li veća korist za državu to što ovdje plaćamo indirektne poreze, putem kupnje usluga i roba te putem mnogih ulaganja, što činimo kako naše cijele obitelji, naša djeca i unuci ne bi napustili zemlju koju volimo čak i kada ima maćehinski odnos prema nama u kontekstu poreznih nameta, da ne kažem harača. Zar nam aktualni rezultati popisa stanovništva, iz čega je vidljivo da nam se zemlja prazni, nisu dovoljno jasna poruka?! – pitaju se iz Sindikata.
Posljedice?
Predsjednicu Horvat upitali smo i što se očekuje da će se dogoditi zbog ovakvog poteza Vlade. Odgovorila je da se ono što je bilo za očekivati već počelo događati. – Počet će masovno iseljavanje, cijele obitelji tih ljudi će se preseliti u inozemstvo. Zasad imamo informaciju da je već osam obitelji iz Međimurske županije ispisalo svoju djecu iz škola. S druge strane, mnogi su rekli da će umjesto u Austriji početi tražiti posao u Njemačkoj – otkrila je. Slično stoji i u priopćenju
TRAŽI SE PROSTOR I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU
Tri dvorane opremljene za prihvat izbjeglica Prihvatni prostori u dvoranama u Ivanovcu, Donjem Kraljevcu i Pribislavcu poslužit će kao tranzitni centri prihvat svih osoba, ponajviše žena i djece iz Ukrajine kojima će Međimurje i Čakovec poslužiti kao tranzitni centar. Nakon što je u čakovečkoj – Stoga se pozivaju svi graGradskoj vijećnici održan đani koji su u mogućnosti osioperativni sastanak gradona- gurati adekvatni smještaj, u čelnice Ljerke Cividini s pred- svom domu ili dati nekretnistavnicima dežurnih službi na nu na korištenje, da se jave. Za čelu sa Stožerom civilne zašti- područje Čakovca i okolice koordinator i kontakt je, te Međimurske županije i uz mjesne odbore, Službom za civilnu Marko Blažon za št it u Ča ko(e-mail marvec, u srijedu, 9. o ž u j k a , ko.blazon@ Iz Crvenog križa oprem ljec a kove c . apeliraju da se h r/ broj na je prva mobitela dvorana doniraju hrana, 099/534za prihvat osnovne higijenske 1076). izbjeglica Sve moiz Ukrajipotrepštine i čista ne. Naime, g uć no s t i odjeća članovi opeza smještaj nada lje se rativnih snakoordiniraju ga iz sustava sa čakovečkim i civilne zaštite uz županijskim stožerima pomoć pripadnika Vatrogasne zajednice Čakovec, i Centrom 112 s kojim traju pripremili su dvoranu u Iva- pregovori kako bi potencijalnovcu. no humanim sugrađanima refundirali troškove režija za smještaj izbjeglica. Svi koji Solidarnost Prostor u Ivanovcu je jedan mogu pomoći, pozvani su na od tri prihvatna centra, dok su solidarnosti te da prema svopreostala dva uređena u Pri- jim mogućnostima omoguće bislavcu i Donjem Kraljevcu. smještaj osobama u potrebi Vjeruje se ipak da pripremljeni – poručuju iz Grada Čakovca. Dežurne službe i brojni kapaciteti neće biti dostatni za PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
volonteri nastavljaju s humanitarnim aktivnostima prikupljanja osnovnih potrepština, ali i akcijom prikupljanja hrane za one u prihvatnim centrima.
Donacije
Od potrepština najviše se traže: gotova konzervirana hrana, slane i slatke grickalice/slatkiši, mliječni namazi, mesni namazi, flaširana voda/sokovi, brašno/riža/ kaša/šećer, tjestenina, ulje/ ocat, trajno mlijeko, dječja hrana, pahuljice, čokolino, higijenski ulošci, pasta za zube, četkica za zube, gelovi za tuširanje/šampon, dezodorans u spreju/sticku, wc papir/maramice, pelene/vlažne maramice, dječja odjeća i obuća, papuče odjeća i obuća za ženske osobe (veličine: 36-44). Iz Crvenog križa apeliraju da se donira čista odjeća koja nije potrgana i koje je odmah spremna za nošenje, a primjerena godišnjem dobu. Ujedno je preporuka odjeću sortirati prema spolu i veličini u zasebne vrećice na koje je potrebno napisati za koga je: npr. ženska osoba, vel. 38/M – radi lakše i brže raspodjele osobama u izbjeglištvu.
4
Aktualno
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
RAST CIJENA ENERGENATA REFLEKTIRAT ĆE SE U CIJENAMA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA I PRERAĐEVINA
“Ne znamo gdje je tomu kraj, gorivo je svakodnevni trošak” Jedna od stavki koje direktno utječu na rast inputa poljoprivrednika, a time i na cijenu poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, cijena je plavog dizela, goriva za posebnu namjenu u čiju cijenu nije uračunata trošarina. Dok je ona nekad iznosila tri kune, a ne toliko davno oko pet kuna, sada je premašila cijenu od čak osam kuna po litri!
Jesenske i proljetne sjetve protekle prema planu
PIŠU: IVAN-GORAN HERMAN & ROBERT PEHARDA
Upravo kad se cijeli svijet ponadao da pandemija koronavirusa ide kraju i da ćemo se uhvatiti ukoštac s ekonomskom krizom koja je posljedično nastala, njezini su razmjeri produbljeni napadom Rusije na Ukrajinu. Osim što su stotine tisuća ljudi ostale bez domova i zaputile se na zapad u potrazi za sigurnošću za sebe i svoje obitelji, sankcije koje su nametnute Ruskoj Federaciji u kombinaciji s raznim drugim pritiscima s obiju strana dovele su i do rasta cijene energenata, čiji su efekti za prosječnoga građanina najvidljiviji u porastu cijena goriva. Kako pak te cijene igraju veliku ulogu u gotovo svim područjima proizvodnje,
trgovine i drugih komercijalnih aktivnosti na tržištu, može se očekivati porast svih mogućih troškova života. Jedna od stavki koje direktno utječu na rast inputa poljoprivrednika, a time i na cijenu poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, cijena je plavog dizela, goriva za posebnu namjenu u čiju cijenu nije uračunata trošarina. Dok je ona ne toliko davno iznosila oko pet kuna, sada je premašila cijenu od čak osam kuna po litri!
Rentabilnost?
– Cijene će se morati povisiti, što će najviše osjetiti krajnji potrošači, jer su porasli svi inputi. Što se tiče smanjenja PDV-a i trošarina, to su samo mjere kojima će se koliko-toliko zadržati rentabilnost proizvođačima, no pitanje je kako će se
ponašati trgovci. Umjetno Hr vatske poljoprivredne gnojivo i repromaterijal jako komore. – Situaciju dodatno otesu poskupjeli, što će na kraju neizbježno doprinijeti žava i spora nabava repovećanju cijena zervnih dijelova za proizvoda, a poljomehania ko godina zaciju, farme Stariji pčelari ne bude sušnii slično. Jedpamte da je do nostavno ne ja, ono bi znamo gdje moglo biti situacije u kakvoj je tomu još rigokraj: gorivo roznije – je pčelarstvo danas je za poljoobjašnjadošlo u zadnjih pola privrednike va Damir svakodnevni Mesarić iz stoljeća trošak – ističe Belice, predRešetar. sjednik Udruge međimurskih proizvođača merkanBorba za svakog tilnog krumpira. kupca Da će veće cijene u pitanje Pčelari također najveći dovesti nabavu repromate- udar osjete na cijeni goriva. rijala, smatra Igor Rešetar Oni s većim brojem košnica iz Kuršanca, vlasnik Poljo- orijentirani su na seleće privrednoga gospodarstva pčelarenje, što se u konačnici Rešetar, ujedno i predsjed- itekako odrazi na rashodovnik Odbora za mljekarstvo nu stranu poslovanja.
Na sastanku o mljekarstvu O porastu cijena inputa u proizvodnji u sektoru mljekarstva riječi je bilo i na sastanku predstavnika proizvođača i prerađivača mlijeka s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, državnim tajnikom Zdravkom Tušekom i ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem te suradnicima koji se održao u petak, 11. ožujka. Razgovaralo se i o sprečavanju pada broja mliječnih krava te potencijalnog
odustajanja poljoprivrednika od te, za hrvatsko gospodarstvo važne, proizvodnje. – Cijena mlijeka i mliječnih proizvoda je porasla, no mi kao proizvođači nismo to osjetili. Postavlja se pitanje – tko zadržava taj novac? Važno je napomenuti i da je ta cijena kod nas rasla najmanje u Europi: dok je kod nekih zemalja cijena povećana za 30-40 posto, kod nas se radilo o samo nekoliko postotnih poena. Potpore teško da mogu nadoknaditi
male otkupne cijene – smatra Igor Rešetar, koji je na čelu Odbora za mljekarstvo već četiri godine. Tijekom sastanka iznesena je i inicijativa udruga u sektoru proizvodnje mlijeka, kojom se s ciljem olakšanja poslovanja predlažu izmjene pravilnika u postojećoj regulativi sektora mljekarstva. Proizvođači mlijeka se slažu u jednom: ne budu li mogli osigurati kvalitetnu hranu za stoku, proizvodnja će nastaviti padati bez obzira na potpore države.
Rast cijena energenata, ruska agresija na Ukrajinu i teško predvidljivo kretanje stanja na tržištu hrane u velikoj će mjeri krojiti domaću poljoprivrednu politiku. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je Vlada RH već pripremila paket mjera, ali i da će se, ovisno o kretanju stanja na tržištu, pravovremeno dodatno intervenirati. Tržište strahuje i od nestašice žitarica. Naime, Ukrajina i Rusija zajedno su izvoznice više od četvrtine svjetske pšenice i petine kukuruza. – Stanje u Ukrajine ne može proći bez posljedica, ali hrvatska jesenska sjetva je prošla prilično uredno i ne očekujemo pad količina. Neke su procjene, ali treba biti oprezan, da ćemo imati nekoliko postotaka veću količinu proizvodnje nego smo imali u prethodnoj sezoni. Pripreme za proljetnu sjetvu su prošle planirano i vjerujemo da će i ona biti dobra. Sa svim mjerama Vlada se već priprema za jesensku sjetvu. Trebamo ozbiljno razmišljati i o mogućim posljedicama povećane potražnje na EU tržištu, ali pri tome nećemo napustiti načelo europske solidarnosti, ni solidarnosti prema Ukrajini – ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ministrica Vučković se osvrnula i na stanje robnih rezervi. – Uobičajene rezerve formiraju se na bazi 30-dnevne potrebe stanovništva. Sada primamo i izbjeglice. Imamo prijetnje u opskrbnim lancima. Stanje robnih rezervi koje je na redovitoj razini, nadogradit ćemo vrlo skoro – poručila je.
– Sve vrste goriva su poskupjele. Treba imati na umu da je plavi dizel prije stajao 2,5 ili 3 kune, a danas je gotovo 9 kuna. Porasli su i režijski troškovi, cijena repromaterijala… Ali, s takvim situacijama u poljoprivredi i društvu općenito susrećemo se gotovo svake godine – komentira međimurski pčelar Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije “Agacija”. Hoće li zbog svega toga med poskupjeti, tek treba vidjeti. – Na cijenu utječu razni parametri. Treba vidjeti kakva će biti godina, koliko će
biti meda. Posljednje dvije godine bile su iznimno loše, jer su nam mraz i druge vremenske nepogode smanjile proizvodnju. Teško se oporaviti nakon jedne loše godine, a mi smo imali dvije takve u nizu. Stariji pčelari ne pamte takvu situaciju u posljednjih 50 godina. Hrvatski pčelari su u okvirima tržišnog nadmetanja mali proizvođači kojima su njihovi kupci najvažniji. Za svakog se borimo, svaki nam je jednako važan, tako da je povećanje cijena zadnji potez koji vučemo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene – zaključuje Trupković.
Oglasi
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
VIS PROMOTEX d.o.o.
Adolfa Wisserta 3/a, Varaždin Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VIS posluje u djelatnostima profesionalnih promotivnih suncobrana i ostalih promotekstilnih proizvoda, a svoju široku paletu proizvoda izvozi na preko 50 inozemnih tržišta Europe i svijeta. Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.
Tražimo iskusnu i odgovornu osobu za radno mjesto:
VODITELJ RAČUNOVODSTVA (m/ž) Potrebna stručna sprema: VŠS/VSS
Uvjeti: • Samostalno obavljanje računovodstveno-knjigovodstvenih poslova
Ostali uvjeti:
• Praćenje, poštovanje i provođenje
• Fleksibilnost i komunikativnost
korporativnih pravila te zakonskih propisa iz
• Spremnost na timski rad
područja
• Samoinicijativnost i odgovornost
računovodstva i financija
• Odlično poznavanje osnovnih računalnih
• Samostalnost u izradi financijskih
aplikacija (Microsoft Office, e-mail)
izvještaja, izvještavanje i izrada analiza • Priprema podataka za reviziju
Mogućnosti za posloprimce:
• Pračenje i implementacija
• Mogućnost napredovanja
računovodstvenih propisa i zakonskih
• Rad u poticajnom timu
promjena
• Kontinuirano usavršavanje
• ostali knjigovodstveni poslovi u skladu s
• Prilika za osobni i profesionalni razvoj
poslovanjem kompanije
Molbe sa CV-om šaljite u formatu .doc ili .pdf na e-mail adrese: info@vis-cro.com; kristinaborscak@vis-cro.com ili pisanim putem na adresu: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 25.03.2022.
Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU
EYE GEL • • •
Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju
Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta! • • • • • • •
Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore
Više informacija na mobitel 098/206-520
5
6
Aktualno
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
NOVOSTI NA PODRUČJU PRIBISLAVCA: PRIHVATNI CENTAR, PROSTOR UNICEF-a, WEB STRANICA OPĆINE…
Matija Ladić: “Nismo jedini s problemima, no moramo ih rješavati korak po korak” U procesu je i prikupljanje dokumentacije za prijavu na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sanaciju divljih odlagališta. Od 1. svibnja u Pribislavcu novi pružatelj javne usluge odvoza otpada je Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom iz Preloga. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Urbano područje Čakovec Početkom godine osnovano je i Urbano područje Čakovec, što je preduvjet za mogućnost korištenja sredstava iz Mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja za financiranje projekata, a njegovim je dijelom i Općina Pribislavec. Nedavno je održana konstituirajuća sjednica Koordinacijskog vijeća Područja, a kako objašnjava Matija Ladić, žele surađivati na projektu koji bi povezao svih pet uključenih jedinica lokalne samouprave.
U listopadu prošle godine navršila su se puna dva desetljeća otkako je izdvajanjem iz Grada Čakovca osnovana Općina Pribislavec. Ovu srednjomeđimursku općinu krasi izvrstan položaj u srcu Međimurja, no suočava se i sa specifičnim problemima.
Jedan po jedan
Velika financijska šteta u Općini nastala je prije nešto više od dviju godina, kad je nakon nenadane smrti tadašnje referentice za financije otkriveno da je službenica pronevjerila nekoliko milijuna kuna. Što se potankosti slučaja tiče, novosti nema – u Općini pokušavaju rješavati probleme iz nekih prošlih vremena korak po korak. – Poslali smo opomene za neplaćanje komunalnih naknada, što u Pribislavcu nikad nitko nije napravio. Naravno, pritom nailazimo na otpor pojedinih mještana – neki su jednostavno ogorčeni, drugi tvrde da su oslobođeni plaćanja, ali nigdje ne postoji službeno zavedena takva činjenica… Opomene šaljemo bez dodatnih nameta, no glavnice dugova moraju se podmiriti – kaže načelnik Pribislavca Matija Ladić. Na naše pitanje o nekontroliranom spaljivanju otpada, osobito automobila, koje se i dalje nastavlja na području romskog naselja, načelnik ističe da se radi o teško rješivom problemu. – Razgovarali smo o tome i na nedavnoj sjednici Vijeća za prevenciju. Kad se god obratim nekomu drugom, dobivam odgovor da smo po Zakonu o gospodarenju otpadom mi kao jedinica lokalne samouprave nadležni za rješenje. U pravilu, kad reagiramo i odemo na lokaciju na kojoj nešto gori, ne nailazimo na počinitelje, već dolazimo na golo zgarište ili na
Od 11. ožujka “u pogonu” je nova službena mrežna stranica Općine Pribislavec na domeni www.pribislavec. hr. Iz Općine posebno zahvaljuju vijećniku Općinskog vijeća Nikoli Bakošu, Saši Rakiću koji se uključio u sekciju “Povijest” i Miroslavi Novak Hranjec na predivnim fotografijama Pribislavca. Osim toga, zahvalu su zaslužile i udruge s područja Pribislavca koje su se uključile u izradu.
crni dim: oni to ne pale u svom dvorištu, već na privatnim parcelama. Nije na nama da vodimo istragu, niti pak smo jedino naselje koje ima spomenute probleme – naglašava Ladić. U romskom naselju ovih se dana nastavilo i s projektom koji je započeo 2018. godine, a nikada nije završen – cijepljenjem i sterilizacijom pasa.
Novi član Pre-koma
Povodom 20 godina djelovanja, GKP Pre-kom donirao je 20 televizora za 20 vrtića u 14 općina i gradova, među kojima je i Dječji vrtić “Žibeki” Pribislavec. Uime Pre-koma televizor je u ruke vlasnice ustanove Anite Caban predao direktor Siniša Radiković zajedno s načelnikom Općine Pribislavec Matijom Ladićem. – Nadamo se da će mali i veliki “Žibeki” biti zadovoljni gledanjem omiljenih crtića! – poručuju iz Općine.
U procesu je i prikupljanje dokumentacije za prijavu na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sanaciju divljih odlagališta. Od 1. svibnja u Pribislavcu novi pružatelj javne usluge odvoza otpada je Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom iz Preloga. – U procesu je podjela spremnika za otpad. Javili smo se na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja za sufinanciranje rekonstrukcije javne rasvjete. U postupku je javna nabava za izvođenje radova u ulici Antuna Mihanovića, a provest ćemo do kraja i postupak javne nabave
za pješačko-biciklističku stazu. U planu je uvođenje produženog boravka u školu, pri čemu bi polovinu pokrivala Općina, a polovinu roditelji. Krajem prošle godine donesena je odluka da se prostor unutar društvenog doma u kojem je ranije bila ljekarna prenamijeni u prostorije
Uz Ivanovec i Donji Kraljevec, prihvatni centar za izbjeglice iz Ukrajine uredit će se i u Pribislavcu UNICEF-a, u kojem bi provodili svoj program “Jamstvo za svako dijete” – zaključuje načelnik. Dodaje da bi voljeli obilježiti i 20 godina postojanja Općine, no da o tome mora raspraviti Odbor za kulturu s kojim će se dogovoriti hoće li se obilježavanje odvijati u sklopu Dana Općine ili neke druge manifestacije.
GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE PRE-KOM OBILJEŽILO 20 GODINA RADA
FOTO: STUDIO VIPRO
“Primjer smo učinkovitog i ekonomičnog gospodarenja” Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom obilježilo je 20 godina rada. Tvrtka iz Preloga je osnovao Grad Prelog kao jedini vlasnik društva 19. veljače 2002. godine. Početkom 2014. godine dokapitalizaciju Pre-koma izvršile su donjomeđimurske općine Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba, dok su se krajem 2016. godine tvrtke pridružile i općine Belica i Dekanovec. Širenje tvrtke ovim nije prestalo pa je 2017. godine Grad Prelog prodao udio i Općini Domašinec. Početkom 2018. godine zajedničkom gospo-
darenju otpadu pridružuju se i općine Martijanec i Podturen, a posljednji koji su se pridružili sada već velikoj Pre-komovoj obitelji općine su Pribislavec i Jalžabet. – Pre-kom sada okuplja 14 jedinica lokalne samouprave s područja Međimurske i Varaždinske županije. U ovih 20 godina postali smo primjer kako učinkovito i ekonomično gospodariti otpadom. Već nekoliko smo godinama na vrhu svih tablica po uspješnosti u odvojenom prikupljanju otpada pa ne treba čuditi da brojni predstavnici gradova i općina iz cijele Hrvatske dolaze ov-
dje u Prelog učiti kako jedno javno komunalno poduzeće mora funkcionirati – istaknuo je direktor Pre-koma Siniša Radiković. Svoju uspješnost tvrtka temelji i na stalnom ulaganju u moderniziranje opreme i kapaciteta, kao i širenju broju usluga. Samo unatrag nekoliko godina otvoreni su kompostana, reciklažni centar, centar za ponovnu uporabu, reciklažno dvorište za građevinski otpad, a tvrtka svojim korisnicima osigurava i brojne druge komunalne usluge. Na prigodnoj svečanosti okupili su se brojni uzvanici,
koje je osim direktora Radikovića ugostio i preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Dva desetljeća Pre-koma prikazano je u filmskom prilogu. Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom odlučilo je u okviru proslave obljetnice svakom dječjem vrtiću, koji djeluje na području neke od jedinica lokalne samouprave okupljenih u Pre-komu, darovati televizor. – Podijelili smo 20 televizora za 20 vrtića za 20 godina Gradskoga komunalnog poduzeća Pre-kom – ističu iz tvrtke koja je za ovu donaciju utrošila 48.000 kuna.
Aktualno
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
SREDSTVA ZA MEĐIMURSKE DJEČJE VRTIĆE
NOVAC ZA KNJIŽNICU
Središnji državni ured za demografiju i mlade raspisao je u veljači Javni poziv za financijsku potporu za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti. Općina Mala Subotica na Javni poziv prijavila je Dječji vrtić “Potočnica” i zatražila je iznos potpore u visini od 220.000 kuna koji je u cijelosti odobrena. Odobreni novac iskoristit će se za financiranje plaća odgojitelja, podmirenje troškova prehrane
Ministarstvo kulture i medija putem Javnog poziva odobrilo je Knjižnici i čitaonici Kotoriba 400.000 kuna za potrebe rekonstrukcije i uređenja prostora potkrovlja. Na Javni poziv je bilo prijavljeno ukupno 637 programa, a prijava Kotoribe je jadna od 219 prihvaćenih od Ministarstva. Realizacijom ulaganja Knjižnica će dobiti dodatni prostor za svoje aktivnosti i programe. Ranije ove godine isto je Ministarstvo kotoripskoj Knjižnici i čitaonici odobrilo iznos od 25.000 kuna za nabavu knjižne građe.
i režija, kupnju dezinfekcijskih sredstava i sl. – Ova će potpora omogućiti oslobađanje roditelja od plaćanja cijene usluge vrtića za svibanj – poručili su iz Općine Mala Subotica. Na istom Javnom pozivu novac za dječje vrtiće još su dobile općine Donja Dubrava (DV “Klinčec”, 128.500 kuna), Selnica (DV “Selnički zvončići”, 154.000 kuna) i Sveti Martin na Muri (DV “Ribica” i DV “Smješko”, 220.000 kuna).
7
OPĆINA OREHOVICA
Uskrsnice za umirovljenike Općina Orehovica je donijela odluku o isplati prigodne novčane pomoći povodom uskrsnih blagdana umirovljenicima sa svojega područja. Iznos popularnih uskrsnica je 150 kuna. Umirovljenici čije mirovine ne prelaze iznos od 2500 kuna dužni su najkasnije do 4. travnja u Jedinstveni upravni odjel Općine Orehovica dostaviti dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje prava na isplatu
uskrnisnice. Od dokumentacije potrebno je dostaviti odreske svih primljenih mirovina za prethodni mjesec, popunjenu i potpisnu izjavu te kopije tekućeg računa i osobne iskaznice. Prikupljene dokumenta moguće je poslati na e-mail: opcina@orehovica.hr, poštom na adresu: Općina Orehovica, Čakovečka 9, 40.322 Orehovica ili ubaciti u sandučić ispred ulaza u zgradu Općine.
IZA NJIH SU DVIJE LOŠE PČELARSKE GODINE
Međimurski pčelari i dalje će proizvoditi najbolji med Iz Udruge “Agacija” uputili su inicijativu prema Županiji za formiranjem pokaznog pčelinjaka te edukacijom učenika srednjih škola o načinima proizvodnje meda
PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
Udruga pčelara Međimurske županija “Agacija” održala je svoju izbornu godišnju sjednicu Skupštine na kojoj je potvrđen novi mandat dosadašnjem predsjedniku Željku Trupkoviću, a izabrani su članovi upravnog odbora te izaslanici na sjednicama Hrvatskog pčelarskog saveza.
Izazovi Iza naših pčelara dvije su teške pčelarske godine tijekom kojih su se suočili s elementarnim nepogodama, a pandemija je usporila njihova okupljanja, savjetovanja i druženja, no unatoč svim izazovima uspjeli su zadržati visoku kvalitetu meda što potvrđuju mnoge nagrade domaćih i međunarodnih stručnjaka. Predsjednik Udruge “Agacija” Željko Trupković predstavio je ciljeve brendiranja Međimurskog meda, a u 2022. godini nastavit će s primjerom dobre pčelarske prakse i stalnom edukacijom pčelara, podizanjem kvalitete meda i organiziranjem predavanja za građane.
Iz Udruge je prema Međi- nje njihovog broja u svijetu. Pčelare je pozdravio žumurskoj županiji upućena pa n Međ i mu rske inicijativa za formižupanije Matija ranjem pokaznog Posavec koji pčelinjaka te Željko je čestitao edu kacijom druzi na učenika Trupković ponovo Us vemu što srednjih rade u naškola o je izabran na toč teškim načinima čelo Udruge i izazovnim proizvodnje vremenima. meda. “Agacija” – Spojile su Pč e l a r i s u se, nažalost, dviprihvatili i prije loše pčelarske jedlog da se 20. godine, no nastojali svibnja obilježava Međunarodni dan pčela kako bi smo pomoći u okviru naših se podigla svijest o značaju mogućnosti. Putem niza pčela i upozorilo na smanje- projekata pratimo vaš rad i
aktivnosti, zajednički smo proveli projekt podjele sadnice medonosnog bilja za vaše članove kako bismo motivirali pčelare, ali i građane na sadnju i poticaj razvoju pčelarstva i opstanku pčela. Provodi se projekt mednog dana u našim školama diljem Međimurja te se sufinanciraju aktivnosti Udruge. Čestitam na svim nagradama koje kao udruga osvajate na natjecanjima i dokazujete da je “Međimurski med” najbolji u Hrvatskoj – poručio je Posavec. Uz podnesena izvješća, predstavljen je program rada za naredno razdoblje te je izabrano novo vodstvo udruge. Uz novog-starog predsjednika Udruge “Agacija” Željka Trupkovića, izabran je dopredsjednik Velimir Glumac, a u upravni odbor “ulaze” Branko Lipić, Branko Horvat, Goran Heđa, Franjo Trestenjak i Zdenko Radiković, dok nadzorni odbor čine Ivan Bujanić, Josip Celinger i Antun Hruška. Dodajmo da je tijekom izborne sjednice Skupštine održano predavanje mr. sc. Milorada Šubića na temu “Suživot pčelara i korisnika sredstva za zaštitu bilja”.
SVETI MARTIN NA MURI
Općina ima 20 novih stipendista U prostorijama Općine Sveti Martin na Muri, načelnik Martin Srša i predsjednik Općinskog vijeća Ivica Kutnjak upriličili su zajedničko potpisivanje stipendijskih ugovora. Naime, na općinski natječaj za stipendije i jednokratne pomoći javio se 21 student i svi su ostvarili uvjete za dobivanje stipendija. U tu svrhu iz općinskog Proračuna je osigurano više od 80.000 kuna. – Općina Sveti
Martin na Muri putem različitih programa financijski prati, pomaže i brine o svojim najmlađim sumještanima od rođenja preko predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog obrazovanja pa sve do završetka studija – rekli su općinski čelnici poručivši stipendistima da se nakon studija vrate u rodni kraj i tako svojim znanjem i radom doprinesu još boljem razvoju Svetog Martina na Muri.
MURSKO SREDIŠĆE
Nastavlja se s asfaltiranjem Na nekoliko lokacija u Murskom Središću nastavlja se s radovima na asfaltiranju ulica. Tako je uskoro na rasporedu postavljanje finog asfaltnog sloja u Ulici Vladimira Nazora i Frankopanskoj ulici, dok se na Trgu dr. Franje Tuđmana i Trgu braće Radić izvode pripremni radovi za postavljanje grubog sloja asfalta. Svi ovi radovi provode se u okviru projekta Aglomeracije, najvećeg komunalnog
projekta koji uključuje postavljanje novog vodovodnog i kanalizacijskog sustava, kao i sustava odvodnje oborinskih voda. Također, u okviru uređenja Kolodvorske ulice uklonjena je vaga kojom se koristila Poljoprivredna zadruga Čakovec čime je omogućeno proširenje ceste te je tom prilikom asfaltiran spoj Kolodvorske ulice s Ulicom Marka Kovača.
8
Život
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
OSNOVANA VATROGASNA ZAJEDNICA D. KRALJEVEC
ŽIVOT
U ponedjeljak, 7. ožujka, održana je osnivačka sjednica Skupštine Vatrogasne zajednice Općine Donji Kraljevec koju je sazvao općinski načelnik Miljenko Horvat. Naime, s obzirom na to da na području Donjeg Kraljevca aktivno djeluje šest dobrovoljnih vatrogasnih društava, Općina je dužna prema Zakonu o vatrogastvu osnovati Vatrogasnu zajednicu. Za predsjednika Vatrogasne zajednice Općine Donji Kraljevec izabran
je Dragutin Glad, dok će njegov zamjenik biti Mladen Čonka. Predsjednik Nadzornog odbora je Sabol Miroslav, a članovi su Bojan Barlović i Alen Kovač. – Vatrogasna zajednica ima posebnu ulogu u daljnjem razvoju vatrogastva u našoj Općini, s obzirom na to da će se sada financiranjem putem Zajednice lakše provesti standardizacija opreme i obuka svih društava u sastavu – naglasio je načelnik Horvat.
DOBITNICA NAGRADE ZA DRAMSKI ODGOJ IZ MURSKOGA SREDIŠĆA O KAZALIŠTU I RADU S DJECOM
Roberta Barat: “Naš mali svijet na djeci ostavlja trag za cijeli život”
Hrvatski centar za dramski odgoj nagrade i priznanja dodjeljuje istaknutim pojedincima i ustanovama za doprinose dramskom i kazališnom odgoju, a Roberti je dodijeljena Nagrada za poseban doprinos dramskom odgoju u Hrvatskoj PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Među dobitnicima nagrada i priznanja Hrvatskoga centra za dramski odgoj za 2021. godinu našla se i jedna Međimurka, dramska pedagoginja Kazališnog studija mladih HNK-a u Varaždinu. Radi se o učiteljici razredne nastave, dramskoj pedagoginji-mentorici Roberti Barat iz Murskoga Središća, koja radi u OŠ Selnica.
Kazalište fascinacija
HCDO nagrade i priznanja dodjeljuje istaknutim pojedincima i ustanovama za doprinose dramskom i kazališnom odgoju, a Roberti je dodijeljena Nagrada za poseban doprinos dramskom odgoju u Hrvatskoj “ostvaren sustavnim dramskopedagoškim radom u školskom i izvanškolskom okružju, osmišljavanjem i vođenjem edukativnih programa i radionica, primjenom dramsko-pedagoških metoda u razrednoj nastavi, mentorskim radom sa studentima te sudjelovanjem u stvaranju stručnih priručnika.” Uz nju, dobitnici su i Ana Krčar Velimirović te dr. sc. Vladimir Krušić. – Od prvog dana otkako sam ušla u razred, vodila sam
dramske družine. Kad smo započinjali s radom u razrednoj nastavi, svatko od nas trebao je preuzeti neku od izvannastavnih aktivnosti. U tom pogledu sam imala sreće pa sam mogla birati što želim, a kazalište mi je oduvijek bila fascinacija. Počneš kao amater i radiš s osjećajem, znaš otprilike kako bi to trebalo izgledati, imaš pred sobom klince, a rezultat svega je dječja predstava. Sa samom dramskom pedagogijom susrela sam se zahvaljujući nekadašnjem pročelniku za prosvjetu Josipu Bajuku, koji je u Međimurje doveo dvoje vrsnih kazališnih pedagoga: Ines Škufić-Horvat i Vladimira Krušića. S njima smo učili o dramskim igrama, metodama i postupcima. Djeca igrajući se i glumeći Do toga tremogu proživljavati mnoge nutka imali smo prilisituacije iz osobnog života, ke o tome spoznavati sebe eventualstavi: djeci no čitati u društvu, ući u tuđe je bilo iz knjiga cipele i bolje razumjeti lakše Zvjezdane objasniti Ladike, koja druge osobe.” stvari uz je bila jedna ROBERTA BARAT konkretno od začetnica proživljavadramske pedagogije u Hrvatnje – objašskoj. Dramske igre i metode njava Roberta, koja je ubrzo sam počela koristiti u na- sve što je naučila primjenjivala
raždinu prije 12 godina. Mojim je grupama u tih tucet godina sigurno prošlo stotinjak djece. KSM je inkubator dobrih vibracija i kreativnosti. Nagrada HCDO-a za mene je bila vrlo ugodno iznenađenje i jedna od najdražih diploma koje sam dobila u životu, jer su odluku o tome donijeli ljudi koji su me Kazališni studio mladih HNK-a u Varaždinu, u kojem je Roberta angažirana već 12 godina, inkubator je dobrih vibracija i kreativnosti, smatra
i u radu s dramskim družinama.
Inkubator kreativnosti
Članica HCDO-a postala je 2000. godine. Sudjelovala je na mnogim radionicama i seminarima u organizaciji toga Centra, ali i drugih udruga i institucija. – To je i kvalitetniji način rada s djecom, jer ona igrajući se i glumeći mogu proživljavati
mnoge situacije iz osobnog života, spoznavati sebe u društvu, ući u tuđe cipele i bolje razumjeti druge osobe. Sa svojim dramskim družinama odlazila sam na natjecanja LiDraNo – na državnim razinama one su se predstavljale desetak puta. Vladimir Krušić pozvao me na angažman u Kazališnome studiju mladih HNK-a u Va-
PRVA GODINA RADA UDRUGE “ŽENE PODUZETNICE MEĐIMURJA”
uveli u taj svijet, na čemu sam im neizmjerno zahvalna – ističe dramska pedagoginja - mentorica. Dodaje da ne rade na gotovim tekstovima, već da elemente zajedno stvaraju djeca. – Djeca se uz igru oslobađaju, osvještavaju se o scenskom prostoru, razvijaju scenski govor... Cilj nam je djecu osloboditi za interakciju s drugim ljudima. Osvještavamo ih i o njihovim problemima, koji se odraslima možda i ne čine problemima. Vrijednost dolaska u taj naš mali začarani svijet je višestruka, jer sigurno ostavlja na djeci traga i oblikuje ih za cijeli život – zaključuje Roberta.
Međusobna pomoć i promocija ženskog poduzetništva Udruga “Žene poduzetnice Međimurja” prigodnom je svečanošću obilježila prvu godišnjicu osnivačke sjednice Skupštine. Okupljanje članica i njihovih gostiju, među kojima su bili čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa, bila je prilika za rezime dosadašnjeg razdoblja. Predsjednica Udruge Janja Varga ukratko je predstavila dosadašnji rad i najavila buduće aktivnosti, dok je tajnica Anja Švoger predstavila sve stručne suradnice i najavila buduće radionice. – S velikim sam ponosom bila dijelom prve godišnjice osnivač-
ke sjednice Skupštine Udruge “Žene poduzetnice Međimurja”, koja je na jednome mjestu
Udruga broji više od 75 članica, obrtnica te vlasnica i suvlasnica trgovačkih društava okupila inspirativne, inovativne, poduzetne i uspješne žene. Članice svojim primjerom uče okolinu da žene zaslužuju
ravnopravnost, poštovanje i prilike, jednako kao i muškarci. Efikasnost na tom putu dokazuje činjenica da danas broje već više od 75 članica, redom obrtnica, vlasnica ili suvlasnica trgovačkog društva ili drugoga poduzetničkog oblika. Osim što svojim radom promoviraju žensko poduzetništvo, međusobno si pomažu, zajedno uče, razvijaju poduzetničku klimu u našoj zajednici te pokazuju da žene zaista mogu – sve! – poručila je gradonačelnica Cividini. Na okupljanju je rečeno da će se tijekom 2022. godine održati po tri radionice na teme “Kako se nositi sa stresom”, “Prodajni
Tips & Tricks”, “Poduzetništvo & Roditeljstvo”, “Money Mindset” i “Fit PikNik”. U planu su i tri godišnja sajma na kojima će članice promovirati vlastite proizvode i usluge. U drugoj polovici godine u planu je organizacija jesenske konferencije s mnoštvo zanimljivih okruglih stolova, intervjua i gostovanja renomiranih i nagrađivanih žena poduzetnica. Najaktivnijim članicama bit će uručene nagrade i priznanja na Međunarodni dan poduzetnica, koji se obilježava svake godine 19. studenoga, a u planu je i pokoje neformalno i opušteno druženje.
Život
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
9
KOTORIPSKI VATROGASCI ODRŽALI 134. IZVJEŠTAJNU SKUPŠTINU Dobrovoljno vatrogasno društvo Kotoriba održalo je 134. redovnu izvještajnu Skupštinu. Izvješće o radu je podnijela tajnica Ana-Marija Hegediš koja je naglasila da pandemija koronavirusa nije omela predanost i marljivost u izvršavanju primarne djelatnosti. Društvo je također sudjelovalo u svim općinskim manifestacijama, kao i raznim vatrogasnim događanjima diljem Međimurja. – S obzirom na to da njegujemo odličnu su-
radnju s Dječjim vrtićem Kotoriba, mališane smo ugostili u prostorijama Društva te smo ih upoznali s opremom i voznim parkom. Za blagdan sv. Nikole razveselili smo ih prigodnim poklonima – rekla je tajnica Hegediš. Zapovjednik Miljenko Vidović je u svojem izvješću istaknuo da je DVD imao ukupno 12 intervencija na kojima je sudjelovalo 15 vatrogasnih operativaca. Okupljanje na Skupštini bilo je prigoda i za
podjelu spomenica za višegodišnji rad u vatrogastvu. Za 10 godina rada spomenice su primili Tamara Friščić, Silvija Kranjec, Tamara Bašnec i Petra Vincetić. Za 20 godina rada nagrađeni su Aleksandar Fuš, Marija Fuš i Alen Matotek, dok je za 40 godina rada spomenicu primio Antun Ujlaki. Tihomiru Karlociju i Tomici Pintariću uručene su diplome za položen ispit za zvanje vatrogasca, dok je Neven Klepec primio diplomu za zvanje vatrogasca I. klase.
U SURADNJI S UNICEF-om U KURŠANCU OTVOREN CENTAR IGRE I KNJIŽNICE IGRAČAKA
Mališani dobili novo mjesto za druženje, igranje i učenje Cilj projekta je osigurati jednake životne prilike za svako dijete u Hrvatskoj, a počinje rješavanjem temeljenih uzroka dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, kako bi sva djeca imala pristup ključnim uslugama
PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
U Kuršancu je u okviru pilot-programa “Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete” svečano otvoren Centar igre i knjižnice igračaka. U suradnji s UNICEF-om Hrvatska i provedbenim partnerom Pučkim otvorenim učilištem “Korak po korak” iz Zagreba te Gradom Čakovcem, novi je Centar u potpunosti financiran sredstvima Europske unije. Kako je pritom rekla Sanja Brajković iz POU “Korak po korak”, Centar igre inovativni je i neformalni oblik podrške za djecu i njihove obitelji te
je s razlogom otvoren blizu šancu – naglasila je Brajković. njihovog mjesta stanovanja. Cilj projekta je osigurati – Samim time djeca jednake životne prilimogu slobodno ke za svako dijete doći i družiti u Hrvatskoj, se, pritom se a počinje Ulaganje u predškolarrješavaobrazovanje nema ci susreću njem tei s drugom meljenih alternativu, osobito djecom, uzroka kada se radi o stručnjadječjeg s i r o cima, a li pripadnicima romske i ostalima mašt va i nacionalne koji u nesocija l ne isključenoformalnom manjine obliku dolaze sti da bi sva u susret s njidjeca imala pristup k ljučnim hovim obiteljima. Pouslugama, uslugama zasebno su veseli zbog knjižnice, u koju mogu doći i posuditi štite djece i podrške obitelji, oko 280 igračaka ovdje u Kur- predškolskom obrazovanju i
uslugama rane intervencije u djetinjstvu. Centre igre vode lokalni akcijski timovi (LAT) odgovorni za osmišljavanje, vođenje i praćenje aktivnosti Centra, a u Kuršancu ga vodi Spomenka Švenda. – Hvala UNICEF-u i učilištu “Korak po korak” što su omogućio da se i Kuršancu uredi i opremi Centar igre. Čakovec je najveća jedinica lokalne samouprave u Međimurju, no to ne znači da sve možemo ili moramo sami. Otvoreni smo za suradnju sa svima, posebno s udrugama koje već na ovom području imaju pozitivnih iskustva nakon investicije. Ulaganje u obrazovanje nema alternativu, pogotovo kada se
radi o pripadnicima romske nacionalne manjine. Omogućavanjem jednakih životnih prilika od najranije dobi, najbolje je jamstvo da će oni
Prvi Centar igre i knjižnice igračaka ovakvog tipa započeo je s radom lani u Orehovici uspješno završiti proces obrazovanja te jednog dana živjeti i raditi ravnopravno uz ostale stanovnike Međimurja – rekla je gradonačelnica Grada Ča-
kovca Ljerka Cividini, koja je zajedno s dječjim gradonačelnikom Roanom Posavcem iz OŠ Kuršanec svečano otvorila Centar. Kako je pritom rekao Roan, mnoga djeca danas nemaju prijatelje, ali ni igračke zbog situacije u kojoj se nalaze njihove obitelji. – Ovdje su dobili priliku za druženje, igranje i učenje, a kako su trenutačno u najboljem razdoblju života za učenje, želim svima pritom puno sreće i veselja – dodao je dječji gradonačelnik Roan Posavec. Prvi Centar igre ovakvog tipa započeo je s radom lani u Orehovici.
GRAD ČAKOVEC POZIVA MLADE NA UKLJUČENJE U PROJEKT “EUROPE GOES LOCAL”
Sami mogu osmisliti projekte važne za grad – Prvi put mladim će se osobama u Čakovcu pružiti prilika da potpuno sami osmisle i odaberu projekte koje smatraju važnima za naš grad, što će im biti osnova da u budućnosti budu aktivniji inicijatori i sukreatori politika za mlade u svojoj sredini, a zajedno s nama kreirat će i planirati Proračun – rekla je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini prilikom predstavljanja projekta “Europe Goes Local” u čakovečkoj zgradi Scheier. Grad Čakovec uključio se kao sudionik u ovaj projekt u siječnju ove godine, a u 12 mjeseci
provođenja zadali su si smjernice koje imaju ove osnovne ciljeve: podizanje kvalitete rada s mladima u lokalnim zajednicama i osnaživanje europskih vrijednosti na lokalnoj razini. – Ono na što ovim projektom stavljamo naglasak je povećanje kvalitete života mladih u gradu. U dogovoru s Gradom Čakovcem, mladi sada imaju mogućnost predlagati svoje inicijative i projekte, dati svoje mišljenje i sugestije te će se isto i provesti. Već postoji niz ideja koje se odnose na poboljšanje standarda, veću aktivnost u udrugama civilnog društva i
neprofitnim organizacijama, evaluaciju volontiranja kao aspekta koji može pomoći
daljnjem razvoju prilikom zapošljavanja, daljnju prevenciju vršnjačkog nasilja i slično
– rekao je predsjednik Savjeta mladih Grada Čakovca Lovro Horvat. Krajnji cilj ovog projekta je dobivanje titule Grada mladih. Mario Žuliček, mentor u okviru projekta na nacionalnoj razini iskoristio je priliku da pohvali angažiranost i inicijativu Grada te činjenicu da su mladima omogućili participativno budžetiranje koje je još novina u svijetu, dok je ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka - Ovčar naglasila kako je “Europe goes local” sjajna inicijativa za grad i županiju.
– Svjesni smo da Grad nije osnivač škola, no unatoč tomu brine o čakovečkim i međimurskim srednjoškolcima pa ovim putem nakon predstavljanja inicijative pozdravljam cijelu ideju. Naši učenici imaju pregršt ideja, mnoge smo sami već inicirali i proveli, a ovoga puta uz ideju mladih imamo podršku u vidu financiranja iz gradskoga Proračuna – zaključila je ravnateljica. Mlade zainteresirane osobe mogu se javiti na mail: igor. mesaric@cakovec.hr ili na drustvene@cakovec.hr do 18. ožujka.
10 Zdravlje
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI U OŽUJKU I TRAVNJU
ZDRAVLJE BOLEST I LUDOST RATOVANJA U Bibliji čitamo da je bolest posljedica grijeha. Zbog Adamova grijeha grijeh, smrt i bolest ulaze u svijet. No, koliko bolest može biti velika? Neke bolesti vode čovjeka u smrt, a neke u određena psihička stanja koje struka naziva — ludilom. U ovome ratu u Ukrajini svjedoci smo upravo te bolesti — ludila. Svako društvo ima milosti prema ludilu običnog čovjeka. Kad se nekome pomuti um iz bilo kojeg razloga, ljudi obično suosjećaju prema takvoj osobi. Bude im žao. Nitko ne osuđuje takvu osobu. Ljudi imaju razumijevanja... No, kad naizgled normalni ljudi započnu ratove, ubijanja, prolijevanje krvi samo zato što oni misle da tako mora biti — onda je to jedno drugo ludilo. To je ludilo puno grijeha, mržnje, lakomosti, zloće, zlobe, obijesti, krvoločnosti, osvete, ubijanja — u tom ludilu nema milosti! Nema milosti ni prema nemoćnima, ni prema djeci, majkama, trudnicama, bebama. Samo ludilo… Netko bi rekao da je to dno dna. No, može biti još i gore. Još gore je kad ljudi kod zdrave pameti podržavaju takve osobe i takva nastojanja. Vidjeli smo skupove podrške ovome ratu od Beograda, Banja Luke, Nikšića, Venezuele ili licemjerje nekih zemlja koje su suzdržane. Neće se protiviti ovome zločinačkom pothvatu jer imaju koristi od njega. Ovo je dno dna ljud-
Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec organizira akcije dobrovoljnoga darivanja krvi tijekom ožujka i travnja. Tako u ponedjeljak i utorak, 28. i 29. ožujka, GDCK Čakovec organizira akcije darivanja krvi u Čakovcu u vremenu od 11 do 17 sati (oba dana) u prostorijama Centra PrInOs (Mihovljanska 68). U srijedu, 30. ožujka, krv će se dari-
vati u Prelogu u prostorijama Gradske kavane “Lovac” u vremenu od 11 do 17 sati. U četvrtak i petak, 31. ožujka i 1. travnja, organiziraju se akcije darivanja krvi za maturantske razrede, i to u četvrtak u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec, te u petak za maturante Srednje škole Čakovec. Obje akcije trajat će od 9 do 13 sati.
ODLUKE U SKLOPU REFORME SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Povećane naknade za rad udomitelja i opskrbnine za korisnike Odluke su donesene, među ostalim, s ciljem povećanja broja udomitelja i broja djece u udomiteljskim obiteljima, kao i poboljšanja kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
Mladen Dominić Kristova Crkva ske pokvarenosti, obijesti, svireposti. Veliki talijanski pisac Dante Alighieri takve bi ‘pacijente’ u svome književnom remek djelu strpao u najdublje dijelove pakla. No, istina je da nitko gore opisane zločince neće baciti u pakao. Oni su se sami izbljuvali (bacili) u to dno dna ljudske pokvarenosti, grijeha i pakla. Apostol Pavao kaže u svojim poslanicama: ‘Neka im bude po njihovim djelima!’ prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Čitajući Sveto pismo učimo kako živjeti kao normalni ljudi. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak Biblije, tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202. Kristova Crkva Varaždin Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike donijelo je Odluku o visini naknade za rad udomitelja i Odluku o visini opskrbnine za potrebe korisnika na temelju Zakona o udomiteljstvu izglasanom u Hrvatskom saboru krajem siječnja 2022. godine, koje stupaju na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama. Odluke su donesene u sklopu reforme sustava socijalne skrbi, među ostalim, s ciljem povećanja broja udomitelja i broja djece u udomiteljskim obiteljima, kao i poboljšanja kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima, te u svrhu sprječavanja institucionalizacije.
Visine naknada Odlukom o visini naknade za rad udomitelja, udomitelju koji obavlja tradicionalno udomiteljstvo naknada je s dosadašnjih 830 kuna uvećana na 1350 kuna po smještenom djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi, a za smještaj odrasle osobe uvećana je s 625 na 1000 kuna po smještenom korisniku. Udomitelju koji obavlja standardno udomiteljstvo naknada je
uvećana s dosadašnjih 2500 i udomitelju sa završenim na 4000 kuna. preddiplomskim i diplomNadalje, za specijalisk i m s veuči l i šn i m zirano udomiteljstudijem ili instvo udomitelju tegriranim sa završenim preddiplomZa naknade za srednjoškolsk i m i d irad udomitelja i skim obraplomsk im sveučilišzovanjem opskrbnine u 2022. naknada n i m st ugodini uložit će se iznosi 4500 dijem nakuna, udok nada se ukupno 320 povećava s mitelju sa milijuna kuna 6500 na 7500 završenim kuna. pre dd iplomOdlukom o viskim sveučilišnim studijem ili stručnim sini opskrbnine za studijem naknada se pove- potrebe korisnika, među ćava s 5000 na 6000 kuna ostalim, povećana je opskrb-
nina za dijete do treće godine života s 2100 na 2525 kuna, dijete od treće do sedme godine s 2000 na 2600 kuna, dijete od sedme godine i mlađu punoljetnu osobu s 2000 na 2850 kuna, a za HIV pozitivno dijete i mlađu punoljetnu osobu na 6250 kuna. Za odraslu pokretnu osobu naknada se povećava s 1800 na 2250 kuna, za polupokretnu osobu s 2000 na 2350 kuna te za nepokretnu osobu s 2400 na 2500 kuna. Za naknade za rad udomitelja i opskrbnine u 2022. godini uložit će se ukupno 320 milijuna kuna.
PREVENCIJA RAKA DOJKE I ČIMBENICI ŽIVOTNOG STILA Rak dojke je najčešći rak u žena, kako globalno, tako i u Hrvatskoj. Svaka četvrta žena koja oboli od raka, obolijeva od raka dojke. Povećana incidencija raka dojke u žena povezuje se s prekomjernom tjelesnom težinom, osobito pred-menopauzalnih žena, s konzumacijom alkohola, ukupnih masti i životinjskih masti u prehrani, ekscesivnim debljanjem u odrasloj dobi, sa slabim unosom biljnih vlakana i smanjenim unosom voća i povrća te s tjelesnom neaktivnosti. Rizik raste i s količinom konzumiranog crvenog mesa za koje znamo da je povezano i s porastom rizika od raka debelog crijeva. Rizik
za rak dojke je usko povezan s hormonalnim statusom žene, pa tako i s dijetetskim čimbenicima koje imaju upliva na hormone, osobito estrogen. Znamo da životni događaji, kao što su ranija menarhe i kasniji ulazak u menopauzu te kasniji porod, kao i manji broj porođaja povećavaju rizik, što znači ujedno i veći broj menstrualnih ciklusa i dugotrajniju životnu izloženost estrogenu. Također, pozitivna obiteljska anamneza povećava rizik kao i genetska podloga. Prehrana koja obiluje masnoćama, osobito životinjskog podrijetla uzrokuje porast razine prolaktina, hormona koji ima upliva na rast tkiva
dojke i obratno, prehrana koja se većinom bazira na biljnim namirnicama i nezasićenim mastima, snižava razine tog hormona u krvi. Primjerice, u jednoj japanskoj studiji, u odsustvu drugih čimbenika rizika, žene koje su jele meso svakodnevno imale su osam puta veći rizik od raka dojke od žena koje su ga konzumirale jednom tjedno ili manje. Obilna konzumacija jaja, sira i maslaca također se povezivala s 2-3 puta većim rizikom. Podaci studija iz različitih zemalja pokazuju značajnu korelaciju između ukupnog kalorijskog unosa i ukupnog unosa masti s incidencijom raka dojke.
Navedeni čimbenici rizika osobito dolaze do izražaja u pred-menopauzi pa bi ta skupina žena bila ciljana skupina za uvođenje značajnijih promjena u prehrani u vidu povećanja unosa voća i povrća, smanjenja konzumacije animalnih proteina i masnoća te smanjenje ukupnog kalorijskog unosa, uz uvođenje redovne tjelovježbe. Od 50. godine nadalje, osobito raste rizik za pojavnost raka dojke pa je za žene u dobi od 50 – 69 godina starosti organiziran nacionalni probir u vidu preventivne mamografije i po potrebi dopunskih pretraga. Mamografija je bezbolna RTG pretraga dojke koja detektira
tumor u najranijoj fazi, prije nego isti počinje manifestirati bilo kakve simptome i kada je gotovo u potpunosti izlječiv pa se s pravom kaže da je to “snimka koja život znači”. Unatrag 16 godina u RH, pozivi se upućuju ciljanim ženama svake dvije godine na kućnu adresu, a termin se može promijeniti pozivom na besplatni telefon županijskog ZZJZ-a koji koordinira pozivanjem žena. U varaždinskom ZZJZ-u je to broj 0800-200163. Pozivom na taj isti broj se može naručiti i za preventivne zdravstvene savjete po pitanju životnog stila i prehrane, vezano uz različite kronične bolesti, a usluge su potpuno besplatne.
Piše: Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva
Zdravlje
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
U TJEDAN DANA 452 NOVA SLUČAJA ZARAZE Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u proteklih tjedan dana, od 8. do 14. ožujka, u Međimurju su evidentirana 452 nova slučaja zaraze koronavirusom. Preminule su tri osobe. Prema izvješću Stožera civilne zaštite MŽ objavljenom u ponedjeljak, 14. ožujka, broj pozitivnih osoba u Međimurju na taj je dan iznosio 274. U Županijskoj bolnici Čakovec bila su hospitalizirana
24 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. Sve epidemiološke brojke u ovome tjednu bilježe pad. Građani se i dalje mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.
Kronična bubrežna bolest javlja se kod svake desete odrasle osobe Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kampanju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo i Međunarodna federacija zaklada za bubrege te se provodi svake godine drugoga četvrtka u ožujku. Ove, sedamnaeste godine obilježavanja, tema Svjetskog dana bubrega je “Zdravlje bubrega za sve - Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike”. Prema procjenama, piše HZJZ, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu, navodi HZJZ. Uzrok takvom trendu prepoznaje se, među ostalim, u manjku znanja o kroničnoj bubrežnoj bolesti na svim razinama zdravstvene skrbi, sto-
ga je ovogodišnja kampanja usmjerena na tri društvena aktera: društvo, zdravstvene djelatnike i donositelje javnozdravstvenih politika.
puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačŠto je kronična nici može dovesti do srčanog bubrežna bolest? Kronična bubrežna bolest udara ili zatajenja srca. Napredovanjem bubrežnog definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji zatajenja i posljedičnim potraje dulje od tri mjeseca i rastom toksičnih tvari u krvi, koji dovodi do stanja u kojem mogu se javiti mnogi neurobubrezi gube sposobnost loški i probavni simptomi, uklanjanja otpadnih pro- poput umora, povećanog zadukata metabolizma i viška maranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne tekućine iz organizslabosti i grčema, čije nakuva, mučnina, pljanje može Osobe s povraćanja, dovesti hipertenzijom, pothrado oštenjenosti ćenja dijabetesom, i svrbedrugih kardiovaskularnom orgaža. Buna i bolesti i obiteljskom o r dući anamnezom kronične da je u ganzavršskih bubrežne bolesti pod sustanim stavećim su rizikom od dijima va. kronične Ka ko obolijevanja bubrežne bopiše HZJZ, u takvom dulesti potrebno započeti s nadomjegotrajnom i proštanjem bubrežne funkcije gresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim dijalizom ili transplantacistadijima često nema simpto- jom, od iznimne je važnosti na ma ili budu neprepoznati i u vrijeme otkriti kroničnu butoj se fazi nepravilna bubrež- brežnu bolest i liječiti osnovni na funkcija može otkriti samo uzrok kako bi se usporilo laboratorijskim pretragama. napredovanje i očuvala što Osobe s blagim do umjerenim veća kvaliteta života. Osobe s zatajenjem bubrega mogu hipertenzijom, dijabetesom, imati blaže simptome, primje- kardiovaskularnom bolesti rice osoba može mokriti više i obiteljskom anamnezom
PREHRANA I ZDRAVLJE DJECE
Važnost kvalitetne prehrane
SVJETSKI DAN BUBREGA
PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
11
kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja od iste.
Javnozdravstveni podaci
Prema studiji “Globalno opterećenje bolešću” iz 2019. godine, piše HZJZ, procjenjuje se da gotovo 700 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti i da ona uzrokuje oko 1,4 milijuna smrti godišnje diljem svijeta, čime je na 11. mjestu uzroka smrti na globalnoj razini. Vodeći se procjenama da deset posto odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj kroničnih bubrežnih bolesnika do 300.000. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega, a oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Podaci ukazuju na to da je kronična bubrežna bolest tihi ubojica koji prvo godinama znatno narušava kvalitetu života. Stoga je važno učiniti dostupnima osnovne pretrage krvi i urina, osigurati redovite liječničke preglede koji uključuju procjenu funkcije bubrega i promovirati usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika.
Razdoblje od 2 do 18 godina je razdoblje koje određuje razvoj. Za vrijeme tog razdoblja djeca imaju enormne faze rasta i razvoja, fizičkog i kongitivnog. I zbog rasta i razvoja koji se odvijaju u tom razdoblju života, važno je da djeca dobivaju hranjive tvari koje su im potrebne za stvaranje snažnog tijela i uma. Gradnja temelja zdravlja za cijeli život zahtijeva kvalitetnu prehranu. Nikada nije prerano kada želimo da naša djeca dobiju lipide, sterole, vitamine, minerale i ostale hranljive tvari koje su neizbježni zaštitni elementi za trenutno i buduće dobro zdravlje. Dobra prehrana i zdravlje idu jedno s drugim ukorak. Idealno, djeca bi mogla sve hranjive tvari koje trebaju dobiti putem hrane koju jedu, ali podaci pokazuju da to nije tako. Roditelji se često žale kako je teško osigurati da njihova djeca jedu hranu koja je za njih dobra. I to je mjesto gdje se mogu uključiti kvalitetne prehrambene dopune. Dopune iz cjelovitih namirnica nude prehranu koju djeca trebaju za sinergijsku ravnotežu kakvu je odredila priroda. Dopune prehrani mogu pomoći premostiti nedostatke, posebno ako dijete ima slab apetiti ili je izbirljivo po pitanju hrane. NeoLife Vita-Squares daje optimalnu staničnu prehranu koja podržava dječji fizički i mentalni rast i razvoj i emocionalno blagostanje koje posebno namjenjeno prehrambenim potrebama djece. Vita-Squares sadrže vitamine, minerale, lipide, sterole i ostale cjelovite prehrambene tvari koje su manjkave u mnogim dječjim prehranama, a neophodni su za dobro zdravlje. Ključne prednosti Vita-Squares: • Sadrži 18 vitamina i minerala. • Tre-en-en koncentrat in-
tegralnih žitarica za staničnu energiju. • Tablete za žvakanje odličnog okusa s prirodnim esencijama iz voća. • Ne sadrži umjetne arome, boje, niti konzervanse • Prirodno zaslađen fruktozom i koncentratima voćnog soka. Ne sadrži saharozu niti umjetna sladila. Vita-Squares osigurava optimalnu staničnu prehranu, važnu za fizički i mentalni rast i razvoj, te za emocionalnu dobrobit djece, jer je posebno namijenjen prehrambenim potrebama djece. Lipidi i steroli ključni su kao podrška za pravilno iskorištavanje hranjivih tvari u stanici, te za izlučivanje otpadnih tvari i metabolita iz stanice. Tre-en-en® koncentrat žitarica, ekskluzivna mješavina ekstrakata lipida i sterola iz pšenice, riže i soje, čini temelj potpune vitaminsko-mineralne podrške za vaše dijete. Potpuna vitaminsko-mineralna podrška, posebno osmišljena da ispunjava potrebe djece od dobi kada mogu žvakati tablete. Sadrži i cink, krom, bakar, željezo, jod, mangan i holin. Upotreba: 3 tablete na dan, između obroka. Sadržaj pakiranja: 180 tableta Više informacija na mobitel 098/206-520.
12 Školstvo
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
OBNOVA PROČELJA ZGRADE UČITELJSKOG FAKULTETA
ŠKOLSTVO
Odsjek Učiteljskog fakulteta u Čakovcu smješten je u povijesnoj zgradi koja za stanovnike Međimurja ima iznimnu kulturnu vrijednost te je ključno mjesto u povijesti i razvoju obrazovanja na području Međimurske županije. Suradnjom Međimurske županije, Grada Čakovca i Učiteljskog fakulteta pokrenut je projekt obnove zgrada, dvorane i sportskih objekata, a prva na
redu je obnova pročelja glavne zgrade Fakulteta. Međimurska županija u svom je Proračunu osigurala 200.000 kuna, a radovi obnove pročelja pri samom su kraju. Nakon pročelja, na redu je obnova bočne strane, a u tijeku su i radovi na podizanju nove balon dvorane na rukometnom igralištu. U suradnji s Gradom Čakovcem, uz Učiteljski fakultet uredit će se urbani park i dječji vrtić.
64. NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Danas djeca i učenici, a sutra inženjeri, znanstvenici, programeri, matematičari… Županijsko natjecanje mladih tehničara održano je u Graditeljskoj školi Čakovec i Tehničkoj školi Čakovec, a riječ je o školama baziranim na STEM područjima. – Ovdje učenici imaju idealne uvjete za natjecanje – istaknuo je predsjednik Zajednice tehničke kulture Međimurske županije Željko Medved. epidemioloških mjera. – Županijsko natjecanje mladih tehničara se održava u prostorima dviju srednjih škola Uz podršku Zajednica tehnič- baziranih na STEM područjike kulture Međimurske župa- ma. Ovdje učenici imaju idealne nije i Grada Čakovca, Društvo uvjete za natjecanje. Hvala pedagoga tehničke kulture Tehničkoj i Graditeljskoj školi Međimurske županije počet- za domaćinstvo. Jedini smo u kom je ožujka u Graditeljskoj i Hrvatskoj kojima to uspijeva već Tehničkoj školi u Čakovcu pro- više od deset godina – istaknuo velo je 64. županijsko natjecanje je Medved. Gradonačelnica Cividini je mladih tehničara. u svom obraćanju poručila da “zemlje koje zaostaju u razvoju STEM područje S obzirom na epidemiološke onog što se popularno zove uvjete, u sportskoj dvorani Gra- STEM područje, u stvari režu diteljske škole bilo je dopušteno granu na kojoj sjede”. – Danas djeca i učenici, sutra organizirati natjecanje za do 100 učenika viših razreda međi- će biti inženjeri, znanstvenici, programeri, matematičamurskih osnovnih škola u 12 područja i postaviti ri, oni na čijem će se izložbu radova i znanju i sposobfotografija u nostima razviholu dvorane jati društvo i Prvi dio te pojedina naš Čakovec uključivao je pisanu p o d r uč j a napredovaprovesti ti – izjavila provjeru znanja, u r ad io je gradodrugi izradu tehničke načelnica, nicama nakon čega Tehničke tvorevine, a treći je župan š kole , u z obranu rada Posavec repridržavanje uvjeta. kao da MeđiPrije početka murska županija natjecanja, učeninastoji dati vjetar u leđa djelatnicima u ke, mentore, članove ocjenjivačkih povjerenstava i obrazovanju putem brojnih domaćine pozdravili su i za- projekata i programa. – Uskoro nas čeka otvorenje željeli im uspješan rad, predsjednik Zajednice tehničke Regionalnog centra kompetenkulture Međimurske županije tnosti u strojarstvu u kojem će, Željko Medved, ravnatelji škola vjerujem, stasati mnogi od ovih Damir Srnec i Dražen Bla- mladih tehničara koji su danas žeka, gradonačelnica Grada dobili priliku pokazati svoje Čakovca Ljerka Cividini, dok znanje u tehničkoj kulturi – je župan Međimurske županije naveo je Posavec. Natjecanje je održano u kaMatija Posavec otvorio natjecanje. Potom je Jelena Tuksar, tegoriji H programa – redovni predsjednica Društva, ukratko program nastave tehničke kulupoznala natjecatelje s progra- ture po razredima i P programa mom i potrebnim poštivanjem prema programima tehničke PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
POSTIGNUTI REZULTATI
Smotra učeničkih radova U izložbi fotografija “Životinje – zima 2021./2022”, najboljim su se pokazali radovi ovih učenika: u osnovnoškolskom uzrastu Kaje Horvat, Kjare Okreše, Antonije Vinković te Leona Modrinjaka, a srednjoškolskom Vanje Modrinjak. U izložbi učeničkih radova, izdvajaju se radovi osnovnoškolaca Lare Brajić, Tina Janušića, Ivana Sokača i Tomislava Sokolića te srednjoškolaca Izidora Vinkovića, Tee Lene Špoljarić te Eme
kulture u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Svako područje natjecanja odvijalo se u tri dijela. Prvi dio “pisana provjera znanja” za sve je natjecatelje održan u sportskoj dvorani, dok je drugi i treći dio “izrada tehničke tvorevine”
Vurušić. Svi učenici sa Smotre pozvani su da svoje radove izlože na štandu Zajednice tehničke kulture Međimurske županije od 13. do 15. svibnja u Prelogu, na 13. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, i na Danu tehničke kulture Međimurske županije 2. srpnja u Murskom Središću.
i “obrane rada” proveden u dvorani, radionicama Tehničke škole i na okolnim terenima. Do nivoa županije priređena je Smotra radova mladih tehničara putem izložbe fotografija i praktičnih radova iz područja maketarstva, modelarstva, zra-
koplovnog i raketnog modelarstva, elektrotehnike, elektronike i daljinskog elektroničkog upravljanja.
Rezultati
U kategoriji H programa (program redovne nastave
tehničke kulture) natjecanje je provedeno u Maketarstvu i modelarstvu (Klara Miljančić osvojila je prvo, Bea Slaviček drugo, a Mihael Hederić treće mjesto), Graditeljstvu (Dora Kovač prvo mjesto, Lovro Erdelji drugo, a Sara Matulin treće), Strojarskim konstrukcijama (Dino Erent prvo mjesto, Ana Markan drugo, a Julia Lisjak treće), Obradi materijala (prvi je bio Gabrijel Režonja, druga Martina Sobočan, a treća Ines Šimatić), Elektrotehnici (prva Nela Kovačić, drugi Velimir Tota i treći Roko Horvat), Elektronici (Doroteja Tilošanec prva, Iva Hunjadi druga i Stela Jalošvec treća) te Robotici (Fran Janči prvi, Marko Horvat drugi te Marcel Tkalec treći). U kategoriji P programa (programi izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti iz tehničke kulture) natjecanje je provedeno u ovim kategorijama: Fotografija (Klara Benč prvo mjesto, Kjara Okreša drugo, a Antonija Vinković treće), Automatika (Saša Ovčarić prvo, Jakša Kopjar drugo, a Petar Fišter treće mjesto), Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina (prvo mjesto Helena Perhoč, drugo Tina Horvat, a treće Vanja Tot) te Radiokomunikacije (prva Vita Tompić, druga Lana Hrešć, a treći Nikola Tkalčić). Prvoplasirani učenici su ostvarili direktni plasman na državo natjecanje, dok se poneki drugoplasirani prema broju osvojenih bodova na nivou svih županija mogu nadati pozivu. Ako se ostvare povoljni epidemiološki uvjeti natjecanje će se održati uživo u Primoštenu, od 2. do 5. svibnja.
Školstvo
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
13
SREDNJA ŠKOLA PRELOG U PROJEKTU “FINANCIJSKA PISMENOST”
Učenici sami obračunavali plaću, doznali više o mirovinskom fondu… U školi vjeruju da će ovim projektom učenike upoznati s osnovnim financijskim pojmovima s kojima se svakodnevno susreću te time povećati financijsku pismenost učenika
– Putem i st ra živa nja, predavanja i radionica prilagođenih dobi učenika, približavamo im osnovne financijske pojmove s kojima Odgovore na pitanja se svakodnevno su“Ka ko o si g u r asreću. Sve to rati financijsku dimo s ciljem stabilnost?” da se učenit e “Ka ko Educiralo se ci pravouštedjeti, vremeno ali i poučenike trogodišnjih upoznaju trošiti?” strukovnih programa s o sno učenici v a m a Srednje – kuhar, slastičar i finanškole konobar od prvog do cijskog Prelog sustava mogli trećeg razreda kako bi su dobiti mogli aktivu ok viru no sudjelovati školskoga u gospodarskom projekta “Finanseg ment u d r u št v a. cijska pismenost” čija je realizacija započela u pro- Projekt je organiziran putem niza aktivnosti, a u ovoj školsincu 2021. godine. skoj godini one obuhvaćaju istraživanja naziva “Novac Osnove Nositeljice projekta su i ja”, “Učim, štedim, tronastavnice Dragica Koštarić, šim”, predavanja Financijska prof. izvrstan savjetnik i Da- pismenost” i “Mirovinski rinka Mustač, prof. mentor fondovi” te radionice “Moja te mr. sc. Tanja Lilić, peda- prva plaća” – objašnjavaju nositeljice ovog projekta goginja škole.
namijenjenog svim učenicima škole. S aktivnostima se već započeli, a istraživanje naziva “Novac i ja” obuhvatilo je učenike trogodišnjih strukovnih programa – kuhar, slastičar i konobar od prvog do trećeg razreda. – Kako bismo ispitali razinu financijske pismenosti učenika Srednje škole Prelog, proveli smo istraživanje kojim smo mjerili poznavanje financijskih pojmova i odnos prema trošenju novca. Ispitani su i financijski ciljevi učenika, što ih najviše brine u budućnosti te kolika je njihova financijska uključenost u donošenje financijskih odluka. Nakon provedenog istraživanja i analiziranja rezultata slijedilo je predavanje na temu “Mirovinski fondovi” i radionica “Moja prva plaća”. Predavanjem “Mirovinski fondovi” učenici su upoznati s načinom funkcioniranja mirovinskih fondova, a poseban je naglasak stavljen
PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
na odabir obveznog mirovinskog fonda koji se zasniva na sustavu kapitalizirane osobne štednje gdje zaposleni štede na osobnim računima, a ušteđena sredstva njihovo su osobno vlasništvo iz kojeg će im se isplaćivati mirovina. Nakon odslušanog predavanja za učenike trećih razreda, zanimanja kuhar, slastičar i konobar, održana je radionica “Moja prva plaća” na kojoj su učenici po prvi puta uz pomoć nastavnica sami obračunavali plaću i sastavili svoj prvi Obračunski list. Radionica je prvenstveno bila namijenjena učenicima koji u svom nastavnom planu i programu nemaju temu Obračun plaće, a prvi iz naše škole izlaze na tržište rada – objašnjavaju iz Srednje škole Prelog. Vjeruju da su ovim aktivnostima povećali financijsku pismenost učenika, a dodatnim projektnim aktivnostima omogućit će unaprjeđenje njihovih stečenih vještina na višu razinu.
AKTIVNOSTI GIMNAZIJE JOSIPA SLAVENSKOG ČAKOVEC
Posjet Borisa Jokića Domaćini Erasmus+ projekta
Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec posjetio je tim za provedbu kvalitativnog dijela istraživanja “Nacionalno praćenje učinaka pandemije COVID-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika u Republici Hrvatskoj” na čelu s ravnateljem Instituta za društvena istraživanja dr. sc. Borisom Jokićem. Obavljeni su razgovori s roditeljima, učenicima, Školskim timom za kvalitetu i ravnateljicom, a ravnatelj Jokić održao je nadahnjujuće predavanje svim nastavnicima na sjednici Nastavničkog
vijeća, u kojem je predstavio zaključke i rezultate prvog dijela istraživanja. – Moramo priznati da nas je osvojio svojom neposrednošću, zaraznom energijom, pozitivnim uvjerenjima i osvježavajućim pristupom. Hvala ravnatelju Instituta, dragom Borisu, na motivirajućim riječima i podsjećanju koliko važan i vrijedan posao radimo – poručuju iz Gimnazije.
Državne prvakinje u urbanom plesu Ova čakovečka Gi m n a z ija p o nosna je na svoje učenice - državne prvakinje u urbanom plesu. – Sportski ples novo je državno natjecanje školsk i h sp or t sk i h društava Republike Hrvatske, a naše su gimnazijalke Barbara Vrčić, Žana Marie Munda, Nora Mesarić, Dora Gašparić i Irina Šincek svojom izvrsnom koreografijom brilji-
rale u kategoriji urbanog plesa i zasluženo osvojile prvo mjesto na natjecanju u Poreču! Čestitke našim plesačicama i voditelju profesoru Goranu Karamarkoviću! Posebno priznanje i zahvalu dugujemo našoj nekadašnjoj gimnazijalki Virni Hošnjak koja je stalna inspiracija i podrška našim djevojkama – navode iz Gimnazije.
VELIKO SRCE I. OŠ ČAKOVEC
Kao domaćini susreta Erasmus+ projekta “Generation of Sustainability” ugostili su 20 učenika i 10-ak nastavnika iz partnerskih zemalja - Grčke, Italije, Litve i Slovačke. Nakon prvoga radnog dana u Čakovcu tijekom kojega su posjetili Socija lnu zadrugu “Humana Nova”, erasmusovci su otputovali na stručnu
ekskurziju i posjetili Nacionalni park Plitvička jezera i Ogulin. Njihov je zadatak, objašnjavaju iz Škole, s obzirom na to da se bave održivim razvojem i gospodarenjem otpadom, upozoriti na važnost zaštite prirode i njezina očuvanja. Uz radni dio projekta pronašli su vremena i za druženje i sklapanje novih prijateljstava.
Istog se trena odazvali akciji
Čakovečka I. osnovna škola pokrenula je u školi, na ulazu u sportsku dvoranu, akciju skupljanja pomoći za izbjeglice iz Ukrajine koji su smješteni u poljskom gradu Zamošć udaljenom 60 kilometara od ukrajinske granice. Naime, škola u Zamošću je partner čakovečke škole u tri Erasmus+ projekta te su ovih dana zamolili za pomoć, na što su se učenici, ravnatelj, svi djelatnici, roditelji i prijatelji škole istog trena odazvali. Krenuli su u akciju prikupljanja hrane za bebe i djecu, pelena, deka, kapa, šalova i rukavica, suhe hrane, sanitetskog materijala i sl. Podršku projektu donacijom je dao i osnivač Grad
Čakovec te gradonačelnica Ljerka Cividini, a u prijevozu robe u pomoć su priskočili iz Gradskoga društva Crvenog križa na čelu s ravnateljem Kristijanom Valkajem. Nakon nekoliko dugih i humanih dana prikupljanja te sortiranja donacija koje su odradili redom djelatnici i učenici škole, pedagoginja Dubravka Kečkeš ponosno je istakla rezultate akcije škole – prikupili su šest paleta odjeće, tri palete hrane i dvije palete pelena za djecu. Pritom je zahvalila u ime škole svima na pomoći. – Bravo na ovoj hvalevrijednoj akciji onima kojima je to u ovom trenutku najpotrebnije – poručili su iz Grada.
14 Kulturni obzor
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
“TRI PLAVA GRADA” DORE BAKEK U PRELOGU
KULTURNI OBZOR
Samostalna izložba Dore Bakek pod nazivom “Tri plava grada” otvorit će se u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga u petak, 18. ožujka u 18 sati. Uroniti ispod površine, evocirati uspomene, okrenuti se oko sebe, utkati fragmente života na podlogu koja oživljava bezbroj priča, osjećaja, mirisa… U svom umjetničkom putu Dora Bakek zaokružila je koordinate koje su je definirale i gradile. Odrasla je u Donjoj
Stubici, studirala u Rijeci, a živi u Varaždinu. Princip gradnje ciklusa radova su kolaži sjećanja, fotografski i umno zabilježeni. Izdvojene fotografije printa na prozirnicu za grafoskop i obrađuje je kao grafičku matricu. Obrađenu fotografiju skenira i printa, a rezultat toga je pikselizirana, nejasna slika, lišena detalja, mjestimice izgrebena i uništena, baš kao i sjećanja. Izložba će biti otvorena do 22. travnja.
Čakovečkoj publici Gordana Špoljar Andrašić predstavila se 2003. samostalnom izložbom u CZK-u te 2018. kao jedna od sudionica projekta “Kulturoš” predstavljenog u Muzeju Međimurja
OTVORENJE IZLOŽBE GORDANE ŠPOLJAR ANDRAŠIĆ ZADNJEG PETKA U OŽUJKU
Život prirode pod naslovom “Green and the space between”
Na izložbi autorica predstavlja recentne radove, kojima nastoji prikazati trajni suodnos između prirode i čovjeka, fokusirajući se na stablo, u ovom slučaju konkretno na prikaz krošnje
PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja zadnjeg petka u ožujku u 18 sati otvorit će se izložba Gordane Špoljar Andrašić, samostalne umjetnice iz Koprivnice. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnica (HZSU-a), Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a) u Zagrebu i Atelijera Koprivnica. Dosad je priredila više od šezdeset samostalnih izložbi i sudjelova la na mnog i m sk upn i m i z ložba m a u Hrvatskoj i inozemstvu.
Čakovečkoj publici predsta- “Green and the space between” vila se 2003. samostalnom predstavlja recentne radove, izložbom u Centru za kulturu kojima autorica nastoji prite 2018. kao jedna od sudio- kazati trajni suodnos između prirode i čovjeka, fokusirajući nica kulturno-umjetničkog se na stablo, u ovom projekta “Kulturoš” slučaju konpredstavljenog Izložbu u Muzeju Mekretno na prikaz krošnje, đimurja. će otvoriti odnosno zeO njezinu povjesničarka radu publilenila lišća, koje svoju cirana je umjetnosti Maja životnu monografiFlajsig, koja je i energiju ja “Gordana (vodu) crpi Špoljar Anautorica predgovora duboko pod drašić - Stakataloga zemljom. bla” (20 03.) Niz od triautorice Dradesetak radož e n ke J a l š i ć Ernečić i umjetničva manjeg formata i desetak većih radova te ka knjiga “Memorabiliar” audiovizualna projekcija čine (2017.) autorice Ive Körbler. – Najnoviji projekt Gordane konceptualnu cjelinu kojom Špoljar Andrašić pod nazivom se nastoji, naoko jednostavnim
i nepretencioznim likovnim govorom istaći jednostavnost i ljepotu života (prirode), u kojoj je sve smisleno postavljeno, te aktualizirati temu devastacije prirodnog okoliša i suvremene biološke destrukcije. Sabirući iskustva stečena u svojem dosadašnjem profesionalnom i umjetničkom djelovanju, autorica temi pristupa i multimedijalno koristeći suvremene medijske instrumente komuniciranja i djelovanja. Autorica odaje svojevrsni hommage biljnom svijetu, potičući na razmišljanje o skladu prirode, biljaka, drveća, zelenila, ali i sveukupnog svijeta, produbljujući tako svoj osobit pristup navedenoj temi kontinuirano tijekom zadnja dva desetljeća, to jest od prvih naslikanih stabala – o djelu
Gordane Špoljar Andrašić piše Erika Nađ Jerković.
Okvir za prirodu
Maja Flajsig, povjesničarka umjetnosti iz Zagreba, napisala je predgovor za katalog i otvara izložbu, dok je Gordana Špoljar Andrašić autorica likovnog postava. – Priroda je za čovjeka 21. stoljeća uvijek uokvirena. Već stoljećima ljudi prirodu promatraju u pravokutnim okvirima ulja na platnu, kroz pravokutne prozore, pravokutna tražila fotoaparata ili pravokutne zaslone pametnih telefona. Onaj organski pogled s vremenom je izgubljen i danas ga se može pronaći jedino u fokusiranom i predanom, svjesnom bivanju u prirodnom okolišu.
PROMOCIJE ĆE SE ODRŽATI 19. I 24. OŽUJKA U NEDELIŠĆU I DUNJKOVCU
Iz tiska izašla “Grda kniga” Franje Cimermana Ovih dana iz tiska je izašla šesta knjiga Franje Cimermana st. iz Nedelišća, koja nosi naslov “Grda kniga”. Knjiga je u cijelosti pisana kajkavštinom Župe Nedelišće. – Atribut “grda” iz naziva knjige predstavlja bunt prema zatiranju našega rodnoga dijalekta, čak do te mjere da nam je on postao - grdi! Tragovi višedesetljetnog omalovažavanja kajkavske riječi duboko su se ukorijenili u menta-
litet našeg čovjeka pa svoj rodni govor u svakoj važnijoj, osobito službenoj komunikaciji, naši sumještani izbjegavaju. Nemali broj Međimuraca, koji hrvatski standard nisu u dovoljnoj mjeri savladali, zazire od pisanih i govornih istupa u javnosti, često na svoju štetu. Ova knjiga želi ukazati na sadašnji nezavidni položaj naše kajkavštine. Uz razumljivo visoko uvažavanje službenog hrvatskog jezika, tradicionalni govor, govor
našeg podneblja zaslužuje znatno značajnije i časnije mjesto nego što ga sada ima – smatra autor. “Grda kniga” sadrži dvije novele imena “Béle lęloje” i “Nevóla”, kao i rječnik s nove tri tisuće kajkavskih riječi. Prof. dr. Đuro Blažeka, recenzent ove i prethodnih Cimermanovih knjiga, u svojoj ocjeni knjige zaključuje: – Čvrsto sam odlučio da će jedna od tema doktorskih radova na doktorskom studiju lingvistike
gdje sam mentor biti Sintaksa međimurske kajkavštine na temelju književnih djela Franje Cimermana. Promocije knjige održat će se u subotu, 19. ožujka u 11 sati (mala dvorana MESAP-a u Nedelišću) i u četvrtak, 24. ožujka (Vatrogasni dom Dunjkovec). O knjizi će govoriti recenzent knjige prof. dr. Đuro Blažeka i korektorica knjige Iva Gavez, mag. prim. educ., a izvatke će predstaviti novinar Marijan Belčić.
Tek su tada zamjetne razlike u oblicima listova, u mirisima pojedinih biljaka i u različitim nijansama koje nebo poprima. Tek je tada ljudski perceptivni aparat sposoban uočiti i najmanje bića poput kukaca što se mimikrijom skrivaju ili hitrih ptica što skaču s grane na granu. U detaljima, u fokusiranim pogledima nalazi se ono uzvišeno prirodno, koje nanovo podsjeća da čovjek sam jest životinja, da je u prirodi jednako koliko je i dio prirode. Bernard Noël u svom je djelu Dnevnik pogleda zapisao: “Raj je raspršen po cijeloj zemlji i zbog toga ga više ne prepoznajemo – stoji u predgovoru kataloga. Postav će biti dostupan za razgledavanje do 16. travnja.
Kulturni obzor
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
15
PREDSTAVA “ĐUROLOGIJA” BRANKA ĐURIĆA NA TRIBINI ČČ 17. OŽUJKA Na Tribini “Čakovec četvrtkom” 17. ožujka s početkom u 20 sati imat ćete prilike pogledati “Đurologiju” Branka Đurića Đure (Kazalište “Luda kuća” Zagreb). Branko Đurić Đuro sa svojom je autorskom predstavom “Đurologija” oborio sve rekorde gledanosti u svijetu teatra i stand-upa u našoj regiji. “Đurologija” je, naime, u dosadašnje četiri godine postojanja igrana više od 470 puta i vidjelo ju je više od 300.000 posjetitelja, a još uvijek ne prestaje oduševljavati publiku. Svojim prepoznatljivim bosanskim šarmom i dugogodišnjim glumačkim iskustvom koje se posebno ogleda u njegovim kultnim projektima “Top lista
nadrealista” i “Audicija”, Branko Đurić Đuro uz “Đurologiju” doista pruža ono najbolje od sebe. Svojevrsni (anti)stand up show “Đurologija”, kako ga i sam Đuro voli nazivati, ustvari je zbirka njegovih intimnih razmišljanja i pogleda na život koje prepričava na iskren i urnebesan način, držeći publiku u oduševljenju i gotovo neprekidnom smijehu. Karizmatični Sarajlija s hollywoodskom i svjetskom karijerom, glumac, redatelj, kantautor i rock glazbenik, Branko Đurić Đuro u “Đurologiji” zaista objedinjuje sve svoje umjetničke uloge. Predstava traje 90 minuta i preporučuje se starijima od 14 godina. Redovna cijena ulaznice je 60 kuna.
PROJEKT UDRUGE “KULTIVATOR” U PARTNERSTVU SA ŽUPANIJOM I OPĆINOM NEDELIŠĆE
Jačanje kapaciteta članova međimurskih udruga
Provedbom projekta podići će se razina profesionalnosti u Udruzi “Kultivator” zaposlenjem dvaju članova koji će pohađanjem programa osposobljavanja ujedno ojačati kapacitete u području financijskog upravljanja i prikupljanja sredstava PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja zadnjeg petka u ožujku u 18 sati otvorit će se izložba Gordane Špoljar Andrašić, samostalne umjetnice iz Koprivnice. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnica (HZSU-a), Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a) u Zagrebu i Atelijera Koprivnica. Dosad je priredila više od šezdeset samostalnih izložbi i sudjelovala na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
”Stabla” i “Memorabiliar”
Čakovečkoj publici predstavila se 2003. samostalnom izložbom u Centru za kulturu te 2018. kao jedna od sudionica kulturno-umjetničkog projekta “Kulturoš” predstavljenog u Muzeju Međimurja. O njezinu radu publicirana je monografija “Gordana Špoljar Andrašić Stabla” (2003.) autorice Draženke Jalšić Ernečić i umjet-
nička knjiga “Memorabiliar” (2017.) autorice Ive Körbler. – Najnoviji projekt Gordane Špoljar Andrašić pod nazivom “Green and the space between” predstavlja recentne radove, kojima autorica nastoji prikazati trajni suodnos između prirode i čovjeka, fokusirajući se na stablo, u ovom slučaju konkretno na prikaz krošnje, odnosno zelenila lišća, koje svoju životnu energiju (vodu) crpi duboko pod zemljom. Niz od tridesetak radova manjeg formata i desetak većih radova te audiovizualna projekcija čine konceptualnu cjelinu kojom se nastoji, naoko jednostavnim i nepretencioznim likovnim govorom istaći jednostavnost i ljepotu života (prirode), u kojoj je sve smisleno postavljeno, te aktualizirati temu devastacije prirodnog okoliša i suvremene biološke destrukcije. Sabirući iskustva stečena u svojem dosadašnjem profesionalnom i umjetničkom djelovanju, autorica temi pristupa i multimedijalno koristeći suvremene medijske instrumente komuniciranja i djelovanja. Autorica odaje svojevrsni hommage biljnom svijetu, potičući na razmišljanje o skladu prirode, biljaka, drveća, zelenila, ali i sveukupnog svi-
U tri ciklusa održat će se radionice Javni nastup, Komunikacija s institucijama, Krizno komuniciranje, Odnosi s medijima i Korištenje društvenih mreža
jeta, produbljujući tako svoj osobit pristup navedenoj temi kontinuirano tijekom zadnja dva desetljeća, to jest od prvih naslikanih stabala – o djelu Gordane Špoljar Andrašić piše Erika Nađ Jerković.
Okvir za prirodu
Maja Flajsig, povjesničarka umjetnosti iz Zagreba, napisala je predgovor za katalog i otvara izložbu, dok je Gordana Špoljar Andrašić autorica likovnog postava. – Priroda je za čovjeka 21.
stoljeća uvijek uokvirena. Već stoljećima ljudi prirodu promatraju u pravokutnim okvirima ulja na platnu, kroz pravokutne prozore, pravokutna tražila fotoaparata ili pravokutne zaslone pametnih telefona. Onaj organski pogled s vremenom je izgubljen i danas ga se može pronaći jedino u fokusiranom i predanom, svjesnom bivanju u prirodnom okolišu. Tek su tada zamjetne razlike u oblicima listova, u mirisima pojedinih biljaka i u različitim nijansama koje nebo poprima.
Tek je tada ljudski percep-
Projekt se provodi u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. 2020.” Europskoga socijalnog fonda tivni aparat sposoban uočiti i najmanje bića poput kukaca
NAGRADA GRADA ČAKOVCA “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI” DODIJELIT ĆE SE NA 49. MMM
Laureat odabran među petoricom iz užeg izbora, uskoro javna objava
Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” u sastavu Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva Lovrec Štefanović, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, na virtualnoj je sjednici održanoj 24.
Ocjenjivački sud djela je odabrao među većim brojem skladbi koje pokazuju kreativnost veljače odabrao petoricu skladatelja čije skladbe ulaze u uži izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine. To su, abecednim redosljedom, Srećko Bradić
(“Stabat Mater”, za sopran, zbor i gudače), Boris Jakopović (“Alliages II”, za violončelo i elektroniku), Ante Knešaurek (“San”, concertino za bajan i komorni orkestar), Krešimir Seletković (“Dystopia”, koncert za orkestar) i Berislav Šipuš (“Posljednji intermezzo”, opera u četiri čina).
Umjetnički prkos
Ocjenjivački sud navedena je djela odabrao među većim brojem skladbi, koje, kao i odabranih pet, pokazuju natprosječnu kreativnost, inovativnost i - ponajviše - raznolikost unutar skladateljske produkcije hrvatskih autora tijekom prošle godine, smatra predsjednik Ocjenjivačkoga suda Trpimir Matasović. Dodaje da je to pokazatelj svojevrsnoga umjetničkoga pr-
kosa još uvijek otežanim pandemijskim okolnostima, u kojima. Spomenuta raznolikost očituje se na više razina, ističe, sa širokim rasponom vremenskoga opsega, izvodilačkoga sastava, odabranih formalnih okvira, odnosa prema prividnoj dihotomiji tradicije i suvremenosti, a, povrh svega, u visokom stupnju samosvojnosti skladateljskih rukopisa. Među odabranom petoricom skladatelja, Ocjenjivački sud je laureata Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” odabrao na virtualnoj sjednici, a nagrada će mu biti uručena na autorskom koncertu u sklopu programa 49. Majskog muzičkog memorijala u Čakovcu u svibnju ove godine. U trenutku zaključenja ovoga broja Regionalnog tjednika njegovo ime još uvijek nije bilo javno obznanjeno. (igh)
što se mimikrijom skrivaju ili hitrih ptica što skaču s grane na granu. U detaljima, u fokusiranim pogledima nalazi se ono uzvišeno prirodno, koje nanovo podsjeća da čovjek sam jest životinja, da je u prirodi jednako koliko je i dio prirode. Bernard Noël u svom je djelu Dnevnik pogleda zapisao: “Raj je raspršen po cijeloj zemlji i zbog toga ga više ne prepoznajemo – stoji u predgovoru kataloga. Postav će biti dostupan za razgledavanje do 16. travnja.
16 Duplerica
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
PUTOPIS: JORDAN – PREDIVNA ZEMLJA PREPUNA PO
Mir i spokoj u pustinji z a noćno nebo n
Posjetili smo Citadelu (nekadašnja akropola s koje puca najljepša panorama grada) s Arheološkim muz PIŠE: PATRICIA LACKOVIĆ https://patricia-lackovic.from.hr/
Već dugo Jordan je stajao na listi zemalja koje sam željela posjetiti. Kupili smo karte, rezervirali auto i istraživali što vidjeti. Sletjeli smo u Amman, glavni i najveći grad Jordana, koji ima stanovnika koliko i cijela Hrvatska (oko 4.000.000). Nastao je na sedam brežuljaka (kao i Rim, Lisabon i Istanbul), a zovu ga i Bijeli Grad zbog toga što svaka nova građevina mora biti izgrađena od lokalnoga bijeloga kamena. Posjetili smo Citadelu (nekadašnja akropola s koje puca najljepša panorama grada) s Arheološkim muzejom, Heraklov hram, Umayyad palaču, bizantsku crkvu, Cisternu i sve ostatke nekad velebnih zdanja. Zatim smo istraživali rimski amfiteatar, muzeje, bazare, džamije, trgove, kušali lokalnu hranu, upoznavali ljude…
Iznenađenje
Jerash je mjesto koje me posebno iznenadilo. Prekrasno i ogromno! Azijski Pompeji. Jerash se smatra jednim od najvećih i najočuvanijih nalazišta rimske arhitekture na svijetu izvan Italije. Izvrsno je očuvan zahvaljujući suhom pustinjskom zraku. Ulazi se kroz Hadrijanov luk, posjetili smo hipodrom, cardo maximus, ovalni trg, kazalište, Artemidin hram, vidikovce… Lokalac nas je pozvao kod sebe doma na tradicionalnu večeru. Jeli smo mansaf s velikoga zajedničkoga okruglog pladnja, prstima, a čovjek nam je također prstima gnječio komadiće piletine i stavljao ih pred nas. Riža se složi u
kuglicu i lansira u grlo. Dosta čudno iskustvo. Posjetili smo i planinu Nebo, gdje je Mojsije prije svoje smrti ugledao Obećanu zemlju, u koju nije smio ući. Na mjestu gdje je Mojsije izdahnuo danas se simbolično nalazi njegov štap u obliku zmije, a na mjestu grobnice izgrađen je samostan. Ostavili smo dva dana za najpoznatiju jordansku atrakciju, jedno od sedam novih svjetskih čuda – Petru. Uistinu je nevjerojatna! Prvo lagane
Petra je grad uklesan u stijeni i navodno su stari Nabatejci Riznicu i sva ostala velebna zdanja klesali odozgo naniže naznake, kamene spilje, pa najednom stijene, ogromne, uski prolazi, baš zadivljujuće je sve, a pogotovo Siq. Stižemo do Riznice! Baš moćan prizor i doista nešto nesvakidašnje i spektakularno! Petra je grad uklesan u stijeni i navodno su stari Nabatejci Riznicu i sva ostala velebna zdanja klesali odozgo naniže i nije bilo mjesta za pogreške. Nabatejci su imali i razvijen vodovodni sustav, mjesta gdje su dovodili i pročišćavali kišnicu te opskrbljivali grad vodom. Lokalitet je ogroman i uzmite si dovoljno vremena da u miru sve istražite i uživate!
Čudesa
Wadi Rum je kamena pustinja i, osim pijeska i ne-
preglednih dina, puna je kamenih stijena, raznoraznih čudesnih formacija i zaista je neponovljiva avantura noćiti u pustinji! Lokalac organizira ture po pustinji džipom, a bogme nam je priredio i adrenalinska iznenađenja (driftanje, proklizavanje, show!). Pustolovina za pamćenje! Mir
i spokoj u pustinji zaista su nesvakidašnji, a noćno nebo neprocjenjivo! Aqaba je jedina jordanska luka, koja se nalazi u Akapskom zaljevu u Crvenome moru. Graniči s gradom Eilatom u Izraelu i mjesto je to s kojeg se gleda na Izrael i Egipat.
Duplerica
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
17
OVIJESNIH ZNAMENITOSTI I NETAKNUTE PRIRODE
zaista su nesvakidašnji, neprocjenjivo!
zejom, Heraklov hram, palaču Umayyad, bizantsku crkvu, Cisternu i sve ostatke nekad velebnih zdanja
Wadi Rum je kamena pustinja i, osim pijeska i nepreglednih dina, puna je kamenih stijena te raznoraznih čudesnih formacija Naravno, nezaobilazno je bilo i Mrtvo more i plutanje, križarski dvorci, razni arheološki lokaliteti, gradovi i prirodne atrakcije. Više o svojim pustolovinama u Jordanu i drugim destinacijama pisala sam na svom blogu: https:// patricia-lackovic.from.hr/ i Instagram profilu.
18 Sport
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
VARTEKS STRADAO KOD BJELOVARA, POBJEDA PODRAVINE
SPORT 4. HNL
Kiks vodeće Ivančice Započeo je proljetni dio sezone u Prvenstvu 4. nogometne lige Čakovec – Varaždin. Vodeća Ivančica odigrala je kod kuće 1:1 protiv svetomarske Mladosti. Ivančani su poveli u 47. minuti preko Patrika Varge, dok je na 1:1 izjednačio Mateo Šupljika u 60. minuti. Nogometaši Bednje gostovali su u Vidovcu protiv domaće Budućnosti i stigli do vrijedne pobjede rezultatom 3:0. Dugo se vodila izjednačena borba, a gosti do pogotka ipak dolaze u 79. minuti zahvaljujući strijelcu Robertu Bregoviću. Isti je igrač do kraja utakmice još dva puta tresao mrežu Budućnosti, u 85. i 89. minuti. Uspješno gostovanje odradila je i momčad Nedeljanca, koja je s 2:0 bila bolja od Jalžabeta, a strijelci su bili Marko Kovačić u 72. i Tomislav Medved u 88. minuti. Zelengaj je s 2:1 poražen u Domašincu od domaćeg Dinama. Domaćini su na polovici susreta imali prednost od 2:0, a počasni gol za Zelengaj zabio je Vedran Vrbanić. Ostali rezultati 14. kola: Plitvica – Dubravka-Zagorac 5:1, Naprijed – Mladost Komet 0:3, Draškovec – Galeb 5:1. (rp)
Odigrane su utakmice 17. kola 3. hrvatske nogometne lige Sjever. Podravina je gostovala u Murskom Središću. Ludbrežani su protiv domaćeg Rudara stigli do pobjede rezultatom 1:0. Pogodak vrijedan tri boda postigao je Mario Sačer u 57. minuti. Varteks je pak poražen u Bjelovaru. Istoimeni domaćin slavio je s uvjerljivih 4:1, a jedini gol za Varaždince postigao je Rok Horaček.
Podravina se nalazi na 7. mjestu s 20 bodova, dok je Varteks 8. sa 16 bodova na svom kontu. Vodeći je Polet iz Svetog Martina na Muri s 39 bodova. Ostali rezultati 17. kola: Podravac – Polet 0:2, Papuk – Mladost (Ž) 0:3, Radnik – Međimurje 7:1, Koprivnica – Virovitica 1:1. Parovi 18. kola: Podravina – Bjelovar, Varteks – Podravac, Virovitica – Rudar, Polet – Radnik, Međimurje – Papuk, Mladost (Ž) – Koprivnica. (rp)
NK NEDELJANEC USKORO ĆE IMATI MODERNI SPORTSKO-DRUŠTVENI CENTAR
Bistrović: “Ovo je najljepši poklon za 40. rođendan Kluba” Predviđena je rekonstrukcija nadstrešnice i dogradnja tribina uz postojeću zgradu NK Nedeljanec, rekonstrukcija rukometnog i teniskog igrališta, rekonstrukcija pomoćnoga nogometnog terena te izgradnja nadstrešnice za bicikle Zajedništvo
PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com
Četvrtoligaš Nogometni klub Nedeljanec može se podičiti Markom Rogom, Darijem Melnjakom, Nevenom Đurasekom i Josipom Brezovcem, koji su svoje prve nogometne korake napravili upravo u Nedeljancu. Ti nogometaši uvijek pomažu svoj klub jer su svjesni da im je Nedeljanec bio odskočna daska u karijerama. – Dario, Marko i Breza su tu uvijek oko Kluba. Pomažu u nabavi kopački, dresova i ostale sportske opreme – istaknuo je Krunoslav Bistrović, predsjednik Nogometnoga kluba Nedeljanec koji će uskoro obitavati u modernom sportskom centru.
EU novac
1. ŽNL
Jesenski prvak počeo silovito Utakmicama 14. kola započeo je proljetni dio natjecanja u 1. županijskoj nogometnoj ligi Varaždin. Nogometaši Slobode (T) priredili su veliko iznenađenje svladavši u gostima Novi Marof rezultatom 3:1. Obreš i Beretinec su odigrali susret bez pogodaka, dok je varaždinska Sloboda kod kuće remizirala 1:1 s Dravom-Ajax. Gosti su poveli u 53. minuti autogolom Dominika Hrastića, a bod varaždinskoj momčadi donio je Karlo Kutnjak golom u 66. minuti. Plitvica je u Selniku s 3:2 bila bolja od Mladosti iz Sigeca Ludbreškog. U debiju kola odigranom u Tuhovcu vodeći Polet ugostio je četvrtoplasiranu Mladost iz Margečana. Slavili su domaćini rezultatom 2:0. Tuhovčani su počeli silovito, a takva im je igra donijela vodstvo od 1:0 kada je u 20. minuti precizan bio Karlo Gredelj. Na 2:0 povisio je Nikola Modrić u 39. minuti. U nastavku susreta mreže se više nisu tresle. Cestički Polet je pak slavio s minimalnih 1:0 na gostovanju kod Zadrugara. Pogodak vrijedan tri boda zabio je Luka Kutnjak na dodavanje Marka Kokota. U međusobnom susretu dviju najlošije plasiranih momčadi Lige, pretposljednje Čevo je na domaćem travnjaku s 2:0 bilo bolje od varaždinske Mladosti. (rp)
Naime, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je u postupku administrativne kontrole zahtjeva za potporu podnesenih na Natječaj za provedbu Podmjere 7.4. “Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu” u sektoru „Društveni domovi/ kulturni centri i sportske građevine“ zahtjev Općine Vidovec ocijenila pozitivnim i prihvatljivim za sufinanciranje.
Ovom odlukom Općina Vidovec ostvarila je 66 bodova te intenzitet potpore u visini od 90 %, što iznosi 6.984.229,05 kuna.
– Navedena EU sredstva namijenjena su ulaganju u Sportskodruštveni centar Nedeljanec kojim je predviđena rekonstruk-
– Nakon što je prošle godine u Nedeljancu gostovao Dinamo, ovo je najljepši poklon nama za rođendan. Nogometni klub Nedeljanec imat će vrhunske uvjete. Ovo je velika nagrada igračima, trenerima i Upravi za njihov dosadašnji rad – ističe Bistrović, koji je na čelu Kluba od 2008. godine. U tih 14 godina Bistrović i njegova ekipa, predvođena dugogodišnjim tajnikom Marko Rog, Zdravkom Rožićem, Dario Melnjak, rade odličan posao. To se Neven Đurasek i Josip ujedno vidi Brezovec svoje prve na spor tskom planogometne korake cija nadnu. Seniori napravili su upravo u strešnice i su osvajali 1. ŽNL i 4. dogradnja Nedeljancu HNL, a bili su tribina uz i član 3. HNL postojeću Sjever. Godinama su zgradu NK Nedečlan 4. HNL Čakovec – ljanec, rekonstrukcija rukometnog i teniskog igrališta, Varaždin, a igrali su i finale rekonstrukcija pomoćnoga no- Županijskoga kupa te pretkolo gometnog terena te izgradnja Hrvatskoga kupa kod Zagore iz Unešića. nadstrešnice za bicikle. – Zajedništvo i kompromis Usporedo s tim, započet će se i s izgradnjom Vatrogasnog doma su tajna našeg uspjeha. S obsa spremištem i garažama, za zirom na najavljenu izgradnju koje će se nastaviti tražiti mo- Sportsko-društvenog centra, gućnosti za financiranje putem čija bi izgradnja po svemu trenacionalnih ili EU sredstava – bala početi ujesen ove godine, istaknuli su iz Općine Vidovec. želimo kroz četiri do pet godiTo je ujedno najljepši poklon na postati stabilan trećeligaš Klubu za 40. rođendan. – zaključio je Bistrović.
VODEĆA MOMČAD 2. HNL NE POSUSTAJE
Nogometaši Varaždina u posljednjih 10 minuta slomili BSK Nogometaši Varaždina stigli su do nove prvenstvene pobjede. Varaždinci su na domaćem travnjaku u utakmici 20. kola 2. hrvatske nogometne lige rezultatom 3:0 svladali momčad BSK-a iz Bijelog Brda. Na odmor se otišlo s rezultatom 0:0, a jedina prednost koju su Varaždinci ostvarili bila je ona brojčana, s obzirom na to da je u prvoj minuti sudačke nadoknade zbog drugoga žutog kartona isključen gostujući igrač Žutić. Varaždinci su slomili goste tek u posljednjih 10 minuta utakmice. U 81. minuti nakon ubačaja iz kornera Postonjski pronalazi Topića, koji pogađa suprotni kut protivničkoga gola za
vodstvo Varaždina od 1:0. Samo dvije minute kasnije već je bilo 2:0. Sada je Kolarić ubacio loptu u kazneni prostor, gdje se najbolje snašao Brodić i glavom pogodio za povećanje vodstva. U 87. minuti Varaždinci dobivaju priliku iz najstrože kazne nakon što je jedan gostujući igrač igrao rukom u kaznenom prostoru. No, udarac Postonjskog čita vratar Đilas i brani svoju mrežu. Konačnih 3:0 postavio je Posavec na dodavanje Teklića u drugoj minuti sudačke nadoknade. Varaždin je zadržao vodeće mjesto i sada ima 39 bodova. U sljedećem kolu Varaždinci gostuju u Zagrebu protiv druge momčadi Dinama. (rp)
Sport
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
19
DŽONO: “LOŠ ZAVRŠETAK PRVOG DIJELA KOŠTAO NAS BOLJEG REZULTATA” pokušavale uloviti ritam s početka utakmice, ne uspijevaju se domaćim igračima približiti na manje od triju golova zaostatka. – Očekivala sam tvrdu i tešku utakmicu, a takva je i bila. Dobro smo otvorili utakmicu i u 22. minuti čak vodili za jedan gol. Tada ulazimo u niz tehničkih grešaka koje domaće igračice uspješno kažnjavaju. U drugom smo poluvreme bile dobre i jako sam zadovoljna reakcijom igračica koje su ušle s klupe. Taj smo period susreta
čak i dobili s pet golova razlike, ali nedostajalo je snage za potpuni povratak. Mi smo prilično mlada i neiskusna ekipa te su ovakve oscilacije u igri dio našeg sazrijevanja. Moramo raditi na treninzima da toga bude što manje – rekla je trenerica i igračica Dragica Džono. U redovima Zrinskog šest je golova zabila Hannah Vuljak, dok ih je pet postigla Ema Blaško. U sljedećem kolu Čakovčanke kod kuće dočekuju ekipu Sesveta.
FOTO: PIXINO
Rukometašice Zrinskog poražene su na gostovanju od ekipe Dugog Sela rezultatom od 26:24. Riječ je o utakmici 17. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene. Čakovčanke su dobro otvorile susret pa su u 22. minuti čak imale i minimalnu prednost kod rezultata od 9:8. Uslijedila je bolja igra domaćih igračica koje serijom od 7:0 na odmor odlaze s visokom prednošću od 15:9. Iako su rukometašice Zrinskog u nastavku
U TERMAMA SVETI MARTIN PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI MEĐIMURJA U 2021. GODINI
Laureati Antonia Ružić i Filip Ude, Grubiću priznanje za medijsku promociju U konkurenciji ekipnih sportova najboljima su proglašeni Ženski rukometni klub “Zrinski” i Odbojkaški klub Međimurje Centrometal, dok je Priznanje “Franjo Punčec” za životno djelo dodijeljeno Dragutinu Miholčeku iz Strahoninca PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Antonia Ružić i Filip Ude najbolji su međimurski sportaši u 2021. godini, a nagrade i priznanja uručeni su im na prigodnoj svečanosti održanoj u Termama Sveti Martin. U konkurenciji ekipnih sportova nagrade namijenjene najboljima završile su u redovima Ženskoga rukometnog kluba Zrinski i Odbojkaškog kluba “Međimurje Centrometal”.
Medalje i naslovi
Antonia Ružić mlada je međimurska tenisačica i članica TK-a “Franjo Punčec” Čakovec. Na Europskom prvenstvu u kategoriji juniorki osvojila je 1. mjesto, dok je ekipno s hrvatskom reprezentacijom osvojila srebro. Antonija se može pohvaliti i osvajanjem međunarodnih turnira u Hamburgu, Lagosu, Bad Waltersdorfu i Sharm elSheikhu. Članica je seniorske reprezentacije te je trenutačno 322. tenisačica svijeta. U konkurenciji za najsportašicu bile su još i Ana Dobša (AK Međimurje Čakovec), Gabrijela Gudelj (ŽRK “Zrinski”) te Luna Sakač (GK “Marijan Zadravec Macan”). I gimnastičar Filip Ude (GK “Marijan Zadravec Macan”) iza sebe ima uspješnu godinu. Na Svjetskom prvenstvu na konju s hvataljkama je osvojio 7. mjesto, dok je na natjecanjima Svjetskoga kupa u Mersini i Kopru bio brončani. Također, drugu godinu je bio ukupni pobjednik Cro-Gym lige. Uz Udea u konkurenciji
za najsportaša bili su Luka Požega (KK “Željezničar”), Mensur Rošić (ŠRD “Mura” Mursko Središće), Krešimir Štrukelj (SK “Katarina Zrinski”), Sven Todorović (AK “Međimurje” Čakovec) i Borna Vadlja (BK “Međimurje” Čakovec). Prilikom svečanosti u Termama Sveti Martin uručene su nagrade i u ostalim kategorijama. Tako su Borna Vadlja i Luka Grubić iz Badminton kluba “Međimurje” Čakovec najbolji par, a mogu se pohvaliti osvojenim 2. mjestom na Seniorskom prvenstvu Hrvatske. Nagrada za fair play potez ove je godine pripala Simonu Jakšiću, igraču Nogometnog kluba Hodošan. Na utakmici 2. županijske nogometne lige između NK Hodošana i NK “Omladinac” Držimurec Strelec, sudac susreta dosudio je kazneni udarac za domaćine nakon što je krivo procijenio situaciju u kaznenom prostoru gostiju. Simon Jakšić nakon neuspješnog uvjeravanja suca da promijeni odluku pristupa izvođenju kaznenog udarca i namjerno promašuje. Situacija se dogodila kod rezultata 0:0, a Simon je pokazao sve vrline koje zastupa hrvatski Fair play odbor: poštenje, dostojanstvo i očuvanje vrijednosti sporta. Priznanje za medijsku promociju sporta međimurski župan Matija Posavec je uručio Mladenu Grubiću, umirovljenom učitelju razredne nastave koji se novinarstvom bavi više od četiriju desetljeća. Krajem 80-ih pa do 1997. godine bio je suradnik zagre-
bačkih Sportskih novosti, a nakon toga i Večernjeg lista. Svojom pisanom riječju promovirao je donjomeđimurski kraj i međimurski sport.
Nova ulaganja
Priznanje “Franjo Punčec” za životno djelo dodijeljeno je Dragutinu Miholčeku iz Strahoninca. Miholček je prvi susret sa sportom imao još kao srednjoškolac pomažući u organizacijskim i propagandnim aktivnostima. Izborom za tajnika SIZ-a Međimurja uključen je u organizaciju i pripremu brojnih sportskih događanja i aktivnosti. Jedan je od inicijatora uključivanja Čakovca u krug gradova domaćina Univerzijade 1987. zahvaljujući kojoj je Čakovec dobio SRC “Mladost” te je uređena dvorana Graditeljske škole. Tijekom karijere pomogao je radu mnogih klubova, prije svega nogometnih. Bio je
direktor tvrtke Mladost, preteče današnjeg EKOM-a koja je tada upravljala stadionom, Macanovim domom i starim kupalištem. Bio je i član upravnog odbora NK-a MTČ, kasnije NK-a Čakovec. U tom klubu bio je tajnik, a kasnije i sportski direktor. Od osnivanja NK-a Međimurje 2003. vezan je uz taj klub te i danas obnaša funkciju tajnika. Godišnja priznanja “Franjo Punčec” uručena su Zvonku Horvatiću, Davoru Vargi, Mariji Jurak Bošnjak, Željku Dolencu i USR-u “Sport za sve” Mala Subotica. Leona Gulija (KK “Globus”), Ana Filipović (KK “Globus”), Nevia Fotak (AK “Međimurje”), Dorian Čavlek (AK “Međimurje”), Anabela Bel (BK “Međimurje” Čakovec), Marko Tkalec (MRK Čakovec) i Vito Horvat (MRK Čakovec) proglašeni su perspektivnim sportašima u 2021. godini. – U Međimurju se ponosimo dugom i bogatom sportskom tradicijom, s više od 400 sportskih udruga i oko 15.000 sportaša koji postižu vrhunske rezultate, pomiču granice te nas svojim odricanjima, trudom i upornošću obvezuju da još više ulažemo i još snažnije razvijamo sportsku infrastrukturu i sadržaje. U 2021. godini imali smo više od 50 sportaša i klubova koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na svjetskim, europskim ili hr vatskim natjecanjima, što je odličan podatak i pokazatelj kvalitete sporta u Međimurju – istaknuo je međimurski župan Posavec, čestitavši pritom svim osvajačima priznanja.
20 Zeleni kutak
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
NOVA RUNDA PTIČARENJA NA MARINI PRELOG U organizaciji “Međimurske prirode” - Javne ustanove za zaštitu prirode, početkom veljače na Marini Prelog održano je ptičarenje. Riječ je o rekreativnoj aktivnosti promatranja ptica, a ovakav način provođenja slobodnog vremena ima izrazit uzlazni trend popularnosti. Zadnjih se godina i u Hrvatskoj javlja sve više zaljubljenika u ovakav oblik provođenja slobodnog vremena. Sve zainteresirane stoga će zasigurno razveseliti
ZELENI KUTAK OBVEZUJUĆI SPORAZUM
Napokon odzvonilo plastičnom otpadu Države članice UN-a su se na posljednjoj sjednici Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš jednoglasno dogovorile da će razviti pravno obvezujući sporazum o okončanju zagađenja plastikom. Taj će sporazum biti jedna od najambicioznijih svjetskih ekoloških akcija još od Montrealskog protokola iz 1989. godine, kojim je ukinuta
uporaba tvari koje oštećuju ozonski omotač. Usvojena rezolucija UN-a rezultirat će čvrstim sporazumom koji će sadržavati globalna pravila i obveze koji uključuje cijeli životni ciklus plastike. Skup spomenutih pravila držat će države, poduzeća i društvo u cjelini odgovornima za eliminiranje plastičnog onečišćenja iz svojeg okruženja.
informacija da je uskoro na redu nova runda ptičarenja na Marini Prelog, i to u nedjelju, 20. ožujka, od 13 do 16 sati. Djelatnici “Međimurske prirode” osigurat će dalekozore, durbine i vodiče za prepoznavanje ptica. Ova rekreativna aktivnost organizirana je unutar projekta “Eco Bridge‟, ali i povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite šuma 21. ožujka i Svjetskog dana voda 22. ožujka.
OBJAVLJENO 6. IZVJEŠĆE MEĐUVLADINOG POVJEREN
Klimatske promjene već zabilježena prva izumiran Degradacija i uništavanje ekosustava šteti našoj sposobnosti prilagodbe na klimatske
produktivnost, te fizičko i mental kopna spaljuju šumski požari, a tropske ciklone uzrokuju opsežnije štete. Otprilike polovica proučavanih vrsta – Klimatske promjene su pomaknula je svoja staništa, već itekako prisutne i neke a već su se dogodila prva od njihovih učinaka već su izumiranja vrsta uzrokovana sada neizbježni. Naime, širom klimatskim promjenama. Degradacija i uništavanje svijeta klimatska kriza dovodi živote i sredstva za život u ekosustava štete našoj spoopasnost, posebno u odsobnosti prilagodbe na klimatske promjenosu na one najune koje narugroženije – zašavaju sigurključak je to Nalazi izvješća posebnog nost hrane i z v je š ć a, i vode, pojačaju potrebu da šestog ljopriEuropa postane u nizu, vrednu koje je produ kotpornija na klimu podnijet iv nost , i pripremi se za te fizičko lo međui mentalvladino učinke klimatske povjerenno zdravkrize lje. Dodatstvo za klino, izv ješće matske pronavodi da će mjene (IPCC), se te vrste rizika nečiji su autori stotine vodećih svjetskih klimatskih umoljivo povećavati tijekom znanstvenika. sljedeća dva desetljeća, ali Jedan od glavnih nalaza iz- također i da se neki od tih vješća je da klimatske promje- rizika mogu smanjiti poduzine izazvane čovječanstvom manjem mjera za prilagodbu već utječu na prirodu i ljude utjecajima. Kao što je potvrđeno prošintenzivnije, češće i na širem geografskom području nego logodišnjim izvješćem IPCCšto se mislilo. Veću površinu a o fizikalnoj znanosti, ti rizici PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
DJEČJI VRTIĆ “FIJOLICA”
Sunčana elektrana Čakovečka tvrtka Solektra bit će izvođač radova na izgradnji integrirane sunčane elektrane Dječjeg vrtića “Fijolica” Prelog u okviru projekta ENES-CE financiranog iz programa Interreg Central Europe. Glavni cilj projekta je potaknuti aktivno uključivanje građana u procese planiranja te izrade planskih
U SKLADU S PRIRODOM
i strateških dokumenata koji se odnose na sektor energetike. Sunčana elektrana bit će snage 50 kW i nalazit će se na krovu zgrade. Ukupna vrijednost radova je nešto viša od 400.000 kuna, a njihov dovršetak se očekuje u svibnju. Implementacija projekta ENES-CE završava 30. lipnja ove godine.
se mogu dugoročno umanjiti smanjenjem emisija stakleničkih plinova i obuzdavanjem globalnog zatopljenja, no istovremeno je nužno prilagoditi se promjenjivoj klimi. Nalazi izvješća jačaju potrebu da Europa postane otpornija na klimu i pripre-
mi se za neizbježne učinke klimatske krize. Misija Europske unije za prilagodbu klimatskim promjenama igra središnju ulogu u tim naporima, podržavajući najmanje 150 europskih regija i zajednica da postanu otporne na klimu do 2030.
Vrijeme je za uzgoj vlastite hrane Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,
predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Gotovo je vrijeme ignorancije i komocije. Bili smo jako uljuljkani tijekom zadnjih 20-ak godina u potrošačko društvo. Bilo je to doba komocije, neznanja i ponašanja kao da smo pijani miljunaši. Malotko se brinuo otkuda dolazi hrana i koju cijenu za uzgoj takve hrane plaćaju neke zajednice i okoliš. Glavno da je u bilo koje doba godine dostupna u dućanima.
Razlika u sezonama Rajčice i marelice u siječnju na primjer. Nitko se nije pitao
koja je razlika između uzgoja rajčice ljeti kad za to imamo sve dostupne resurse i kad ona prirodno raste, ili pak zimi – kad za nju trebate znatna financijska
Više nego ikad postajemo svjesni koliko je važno barem u jednome malom dijelu pokušati uzgojiti vlastitu hranu ulaganja – zaštićeni grijani prostor, umjetno svjetlo…. Rijetko tko se pitao kolika je razlika između zagađenja okoliša ako
nešto dovozimo s drugog kraja svijeta, i onoga što uzgojimo lokalno. Iako sam i sama znala na predavanjima govoriti o važnosti uzgoja vlastite hrane i s aspekta mogućih katastrofa i kriza kad hrana neće samo tako biti dostupna – čak se i meni činilo da takva vremena ipak nisu toliko blizu. A eto – pogledajte što nam se sve događa u zadnje dvije godine. Koronakriza, zatvaranja, zabrane kretanja, nestašice na tržištu, galopirajuća inf lacija, financijska kriza, rat….. u mnogim nam se novinskim člancima predviđaju sve skuplja hrana i moguća glad. Više nego ikad postajemo svje-
sni koliko je važno barem u jednome malom dijelu pokušati uzgojiti vlastitu hranu – zato jer više ne možemo računati da će hrana uvijek samo tako biti lako dostupna i jeftina. A trebamo je svaki dan.
Vraćanje Prirodi
Proljeće je i idealno je vrijeme je da napravite taj korak u životu ako još niste. A ono što ćete dobiti s uzgojem vlastite hrane može biti jedan prekrasan početak ostatka vašeg života. Jer vrtlarenje nije samo puki uzgoj hrane, nego nešto što čovjeka vraća Prirodi i mijenja ga, daje mu mnoge druge dobre stvari osim vlastite hrane. Pridružite mi se u na putu
u bolji ostatak vašeg života. Tu sam za vas sa znanjem o uzgoju vlastite hrane, uza svoju web stranicu, online edukacije, predavanja, s knjigom “Vrtla-
Zeleni kutak
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
21
DONESENE SMJERNICE ZA UVOĐENJE KRUŽNOG GOSPODARSTVA U POSLOVANJE Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA je u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar izradila Smjernice za uvođenje kružnog gospodarstva u poslovanje, kako bi se pomoglo poduzetnicima i svim zainteresiranim dionicima što lakšoj implementaciji kružnog gospodarstva u njihovo poslovanje. Linearno gospodarstvo, koje je obilježilo zadnjih 200 godina, temeljilo se na principu
NSTVA ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
“uzmi-proizvedi-baci”, a model kao takav osigurao je velik gospodarski rast, ali istovremeno doveo do prekomjerne potrošnje svih resursa što je ostavilo dalekosežne posljedice na zdravlje planeta. S druge strane, kružno gospodarstvo omogućava sustavnu transformaciju društva, budući da su njegove glavne okosnice promišljanje proizvoda kroz sve cikluse proizvodnje, korištenja, ponovne uporabe te u konačnici odlaganja/zbrinjavanja.
Prvi korak za uvođenje kružnog gospodarstva je određivanje ciljeva i strategije svog poslovanja prema kružnosti, odnosno stvaranje kružnog poslovnog modela. Uvođenjem kružne ekonomije u poslovanje poduzeća mogu postići značajne prednosti, uključujući povećani rast, inovativnost, smanjenje troškova, smanjenje potrošnje energije i emisije ugljičnog dioksida te veću sigurnost opskrbnog lanca i resurse.
NEUSKLAĐENOST POTROŠNJE I POTREBA
utječu na društvo, Europljani godišnje bace 11 kilograma odjeće nja životinja i biljaka Podaci pokazuju da se u Europi na godišnjoj razini gotovo 90 % tekstila spaljuje ili uništava, iako bi se mogao reciklirati
promjene koje narušavaju sigurnost hrane i vode, poljoprivrednu
lno zdravlje
Autori objavljenog izvješća su stotine vodećih svjetskih klimatskih znanstvenika
godine. U 2020. godini Europska unija i njene države članice obećale su oko 23,4 milijardi eura za financiranje klimatskih promjena, od čega je otprilike polovica potrošena na pomoć partnerima. Štoviše, na konferenciji COP26
u studenom prošle godine, Unija je obećala 100 milijuna eura Fondu Ujedinjenih naroda za prilagodbu. Time je Europska unija postala najveći donator Fonda koji nudi financiranje zemljama u razvoju ranjivima na utjecaj klimatskih promjena.
Europljani godišnje kupuju oko 26 kilograma tekstila, dok oko 11 kilograma završi u otpadu, naglasila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, ujedno i članica Odbora za okoliš (ENVI), prilikom rasprave o strategiji Europske unije za održivi tekstil. Riječ je o rezoluciji kojoj je cilj osigurati održivi oporavak i razvoj tekstilne industrije nakon krize uzrokovane COVID-om 19. Zastupnici su, među ostalim, raspravljali o pitanju štetnosti za okoliš, radnim pravima, održivim tekstilima, popravku i ponovnom korištenju tekstilnih proizvoda, kao i primjeni principa kružnog gospodarstva kako bi se ojačala konkurentnost europske tekstilne industrije. Zastupnica Glavak ukazala je na problem neusklađenosti potrošnje i potreba europskih građana za tekstilom. Osim što Europljani godišnje kupuju oko 26 kilograma tekstila, dok oko 11 kilograma završi u otpadu, podaci pokazuju da se u Europi na godišnjoj razini gotovo 90 % tekstila spaljuje ili uništava, iako bi se mogao reciklirati, što ostavlja golemi ugljični otisak. – Investicijama u istraživanje i razvoj održivih tekstila možemo pomoći sektoru da
jača svoju konkurentnost, a istovremeno doprinese ekološkim ciljevima Europske unije primjenom principa kružnog gospodarstva na proizvodnju, potrošnju, gospodarenje otpadom i sekundarnim sirovinama – istaknula je
Hoće li se koncept virtualne odjeće promijeniti uporabu klasičnih odjevnih predmeta? zastupnica Glavak, dodavši da je građane potrebno osvješćivati o ulozi koju tekstilna industrija ima u ostvarenju klimatskih ciljeva Europske unije.
Prijedlog rezolucije zastupnica ocjenjuje dobrim i usmjerenim na održivi razvoj, iako naglašava potrebu za snažnijim uključivanjem i pružanjem financijske podrške novim smjerovima u održivoj modi. Izdvaja koncept virtualne odjeće koji je snažno počeo mijenjati uporabu klasičnih odjevnih predmeta. Zastupnica Glavak ukazala je i na problem radnih prava brojnih zaposlenih u ovom sektoru, pogotovo onih koji dolaze iz trećih zemalja, gdje nema visoke razine zaštite na radu i radnih prava kao u Europskoj uniji. Iz tog razloga, pozvala je na jaču zastupljenost radničkih prava u vanjskotrgovinskim ugovorima s ciljem poticanja naših partnera na ekološku i društvenu odgovornost.
RADIONICA “MEĐIMURSKE PRIRODE” NAMIJENJENA KOMUNALNIM REDARIMA
Bolja komunikacija između čuvara prirode i komunalnih redara
renje u skladu s prirodom”, edukativnim obilascima imanja, a uskoro i online školom vrtlarenja. Sve detalje možete pratiti na www.biovrt.com.
U prostoru velike vijećnice Grada Čakovca u četvrtak, 10. ožujka, održana je četvrta po redu radionica za dionike i suradnike “Međimurske prirode” – Javne ustanove za zaštitu prirode. Radionica je održana u okviru projekta “Eco Bridge” na temu “Unapređenje komunikacije između čuvara prirode i komunalnih redara”. ”Međimurska priroda” putem projekta ima za cilj poboljšati suradnju s postojećim suradnicima i dionicima na području Međimurske županije, kako u zaštićenim prirodnim područjima tako i izvan njih.
– Prepoznali smo komunalne redare kao jedne od ključnih suradnika te želimo poboljšati međusobnu razmjenu informacija da bismo bolje pratili stanje Natura 2000 vrsta i staništa te evidentirali rasprostranjenost strogo zaštićenih vrsta u ekosustavima Međimurja – poručili su iz “Međimurske prirode”. Radionica je započela uz uvodnu riječ Damira Šoltića, pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama. Predavanje je održao Velimir Bašek, glavni čuvar prirode, dok su u dru-
gom dijelu radionice u prezentaciji koju je održala Sara Srša, komunalni redari upoznati s načinima postupanja prilikom dojava vezanih uz poletarce, zmije i šišmiše. Predstavljeni su internetski obrasci putem kojih komunalni redari mogu dojaviti čuvaru prirode problem ili vrstu od interesa. Na radionici je sudjelovalo 11 komunalnih redara koji djeluju na području Grada Čakovca i općina: Mala Subotica, Orehovica, Goričan, Kotoriba, Sveta Marija, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Nedelišće, Mursko Središće, Vratišinec, Sveti Martin na Muri i Selnica.
22 Vidokrug
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
USPJEŠNA AKCIJA PRIKUPLJANJA POMOĆI ZA UKRAJINU Grad Prelog zahvalio je svim građanima koji su se uključili u skupljanje pomoći stanovnicima Ukrajine. Pomoć se proteklog vikenda skupljala u Čehovcu i Draškovcu, a posebno su se u skupljanje pomoći uključili volonteri Gradske organizacije Crvenog križa Grada Preloga. Skupljene potrepštine koristit će se za potrebe obitelji koje će biti smje-
VIDOKRUG
štene na području Grada Preloga, a višak će se usmjeriti Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec. Dodajmo da je Hrvatski Crveni križ pokrenuo apel za pomoć izbjeglom i raseljenom stanovništvu uslijed ukrajinske krize. Prikupljaju se hrana i higijenske potrepštine koji se mogu donirati u najbliže društvo Crvenog križa.
ČLANICE I ČLANOVI CENTRA ZA ISTRAŽIVANJE MEĐIMURJA ISTODOBNO RADE NA DVAMA ZBORNICIMA
Zoran Turk: “Istraživanja nisu samo zanimljiva, već kriju i turistički potencijal” PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Mure i Drave ne postoji znanstvenoistraživačka institucija koja se bavi istraživanjem prošlosti i sadašnjosti u skladu Centar za istraživanje Me- sa suvremenim istraživačkim đimurja osnovan je prije nešto pristupima. – Centar trenutačno okuplja više od dviju godina na inicijativu Janje Kovač i Zorana 15-ak članova, a kako sada Turka. Nedavno su održali postojimo već više od dviju izbornu sjednicu Skupštine, na godina, na nas se više ne odkojoj nije bilo većih promjena nose neka ograničenja koja – predsjednik Centra i dalje je uvjetuju određeno vremensko Turk, potpredsjednica Maja djelovanje udruge, što znači da Žvorc, a tajnik Ivan Vuk. možemo biti partner i na proCentar je osnovan s cijektima financiranih iz fonljem okupljanja dova Europske unije, istraživača što kod prošlih i entuzijasta poziva nije bio U travnju će raznih proslučaj. Ideja članovi CIM-a u za projekte fila i struka nam nis područCZK-u “Rudar” ja Međik a ko n e organizirati ciklus nedostaje. murja, odU t ijek u nosno predstavljanja je rad na s Međirezultata svojih zb or n i k u murjem u o nesrećafokusu - od istraživanja povjesničara, ma, odnoetnologa, posno krizama tijekom povijesti vjesničara umjetMeđimurja, u kojem će nosti, jezikoslovaca pa do stručnjaka za zaštitu oko- se naći i s današnjeg aspekliša, stručnjaka za energetiku i ta osobito zanimljiva tema djelatnika iz područja razvoje o pandemiji koronavirusa visoke tehnologije, ekonomista koja je harala 1890. godine – i vodećih ljudi raznih međi- objašnjava predsjednik Centra Zoran Turk, ujedno ravnatelj murskih udruga i ustanova. Centra za kulturu “Rudar” u Prošlost i sadašnjost Murskome Središću, u kojem Postojanje takve udruge je službeno smješten i CIM, te osobito je važno uzme li se mnoge druge pandemije, vojni u obzir činjenica da između upadi i slične, po stanovništvo
TERCA ART
Centar je osnovan s ciljem okupljanja istraživača i entuzijasta raznih profila i struka s područja Međimurja, odnosno s Međimurjem u fokusu - od povjesničara, etnologa, povjesničara umjetnosti, jezikoslovaca pa do stručnjaka za zaštitu okoliša, stručnjaka za energetiku… Nedavno su održali izbornu sjednicu Skupštine. njenicu da u Štrigovi postoji crkva posvećena sv. Jeronimu s poznatim freskama Ivana Rangera, a neke od teorija o rodnome mjestu toga sveca, Stridonu, smještaju ga upravo u to gornjomeđimursko mjesto.
Znanost i tradicija
pogubne, pojave. Osim toga, u suradnji sa Župom Marije Magdalene u Štrigovi, čakovečkim Ogrankom Matice hrvatske, “Hieronymianumom” – Centrom
za istraživanje djela i misli sv. Jeronima i Varaždinskom biskupijom, obradit će tematiku mjesta štovanja i tradicije velikoga crkvenog oca svetog Jeronima, s obzirom na či-
– Štrigova je još od sredine 15. stoljeća u zapadnom svijetu poznata po tradiciji o rođenju svetog Jeronima, tradiciji koja je očuvana sve do danas. Dok stvarno mjesto rođenja sv. Jeronima vjerojatno nikad neće biti znanstveno potvrđeno, sasvim sigurno će biti zanimljivo saznati kako je sam kult došao u mjesto srednjovjekovne utvrde, kako se stoljećima održavao i kako se odrazio na lokalno stanovništvo. Sadašnji štrigovski župnik dr. sc. Kristijan Kuhar također nam pritom pruža važnu podršku – osim što je teolog, on je i medievist, znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, a svoj je znanstveni rad posvetio istraživanju hrvatskoglagoljskih liturgijskih i neliturgijskih tekstova. Do jeseni ćemo prikupljati tekstove, a potom slijedi faza recenzija. Priča o svetom Jeronimu krije veliki turistički potencijal. Htjeli bismo da nam izdavanje zbornika postane redovita djelatnost: cilj nam je postati ugledna znanstvena udruga, a možda s vremenom i nešto
više od toga! – dodaje Turk uz napomenu da se radi o sporom i višegodišnjem procesu.
Ciklus predavanja
U travnju će članovi Centra za istraživanje Međimurja u CZK-u “Rudar”, nakon što završi ciklus putopisnih predavanja Planinarskoga društva “Bundek”, organizirati ciklus predstavljanja rezultata svojih istraživanja, dok će na koncu promovirati i sam zbornik o krizama na tlu Međimurske županije.
Predsjednik Centra i dalje je Zoran Turk, dok funkciju potpredsjednice obnaša dr. sc. Maja Žvorc, a tajnika Ivan Vuk – Nadamo se da ćemo svake godine uspjeti provesti istraživanje na određenu temu i potom održati niz predavanja. Naša je ekipa složna i razumna, s nogama koje su čvrsto na zemlji: želja nam je stvoriti dobre temelje i bazu za neko buduće vrijeme u kojem možda u međimurskom kraju bude djelovala znanstvena ustanova – zaključuje Zoran.
Vidokrug
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
23
TRAŽE SE SITUIRANI VOLONTERI ZA PRIPREMU NOVOG BROJA “PIKAČA” Na stranicama Grada Preloga javili su da je došlo vrijeme za novi broja “Pikača”. – Priprema se novi broj toga najstarijeg živućeg satirično-humorističnog lista u Hrvatskoj, pa uredništvo poziva sve građane koji bi htjeli nešto napisati, da se slobodno jave i pošalju članak, pjesmicu, aforizam, vic... Uvjet je da bude smiješno te da se nikoga ne vrijeđa kao osobu. Pošaljite viceve koje su vas nasmijali i želite da ih i
drugi čuju, opišite neku smiješnu zgodu, na primjer o tome kako ste dobili račun za plin, ili opišite kako ste se osjećali u trenutku kad su vam političari rekli da vam je bolje nego što mislite. Primaju se i ekološke, tehnološke, ekonomske, povijesne, političke, astrološke i druge teme obrađene na šaljiv način. Pročitane poruke ne vraćamo. Oko honorara se može porazgovarati, no novca, kao što vjerojatno
i sami znate prateći svjetske burze, baš i nema, a za pregovore uredništvo nema vremena. No, uredništvo se svečano obvezalo da će na kraju lista svima zahvaliti, a lijepa i topla riječ često je vrednija od novca. Uostalom, netko siromašan je jednom rekao da nije sve u novcu! – stoji u ovome, nadasve ozbiljnom pozivu. Uratke možete poslati potpisano ili anonimno na e-mail adresu info@prelog.hr najkasnije do 18. ožujka.
1. FESTIVAL SPORTSKE REKREACIJE NORDIJSKIM HODANJEM I PJEŠAČENJEM
Aktivno obilježili Dan žena uz pješačenje, druženje i zabavu Manifestacija je okupila 200-tinjak sudionica iz cijeloga Međimurja, ali i šire. Pješačilo se stazom dugačkom devet kilometara koja je uključivala neke od najvećih prirodnih i turističkih atrakcija “Goričke republike”. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Povodom obi lježavanja Međunarodnog dana žena, Udruga “Sport za sve” Goričan je u suradnji s Općinom Goričan organizirala 1. Festival sportske rekreacije nordijskim hodanjem i pješačenjem. Okupljanje sudionika bilo je na igralištu Nogometnog kluba Trnava, gdje su im se prigodno obratili domaćini iz Udruge “Sport za sve” Natalija i Zvonimir Lepoglavec, načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, zamjenik međimurskog župana Josip Grivec i načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić. Čestitavši Međunarodni dan žena, načelnik Sinković je i službeno otvorio 1. Festival sportske rekreacije nordijskim hodanjem i pješačenjem. Manifestacija je okupila 200-tinjak sudionica iz cijeloga Međimurja, ali i šire. Na festivalu su sudjelovale žene iz Selnice, Strahoninca, Preloga, Strmca, Male Subotice, Orehovice, Svete Marije, Mačkovca, Murskog Središća, Palovca, Štrigove, Nedelišća, Donjeg Vidovca,
Organizatori manifestacije su bili Udruga “Sport za sve” Goričan i Općina Goriča Čakovca, kao i iz Varaždina te Samobora. Staza “Gorčkom republikom” bila je dugačka devet kilometara. Školskom ulicom
krenulo se pokraj župnog dvora i Osnovne škole, kroz centar Goričana te dalje Glavnom i Donjom ulicom kraj kapele svetog Florijana. – Prošlo se pokraj prekrasne Šuderice i gorčkih tumula do “Črnog mosta” te uz Trnavu nasipom i poljskim putevima do izletišta Zelengaj – otkrili su organizatori. Na cilju su svim sudionicama načelnik Sinković i predsjednik Općinskog vije-
ća Petar Baksa darovali prigodne poklone. Na izletištu Zelengaj bio je organiziran ručak i okrjepa uza zabavni program koji su predvodili popularni stand-up komičar Vlatko Štampar i Mustač band. I ovo događanje je dio programa koji će se tijekom godine organizirati povodom proglašenja Međimurske županije Europskom regijom sporta.
LAG “MEĐIMURSKI DOLI I BREGI” ORGANIZIRAO RADIONICU BEZGLUTENSKE PREHRANE
Bolja kvaliteta života uza zdraviju i raznovrsniju prehranu Nakon kulinarskih radionica u organizaciji Lokalne akcijske grupe “Međimurski doli i bregi” na temu tradicionalnih recepata i okusa tradicije održanih krajem prošle godine, nedavno je održana nova pod nazivom “Život bez glutena s okusima tradicije”. Radionica je održana u četvrtak, 3. ožujka, u suradnji s Udrugom oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske u prostoru Etno Art Chef kuhinje u sklopu Izletišta “Međimurski dvori”. Radionica je bila namijenjena dionicima u turizmu koji se bave pripremom hrane (iznajmljivači, ugostitelji, OPG-ovi…), ali i ostalim zainteresiranim osobama koje se bave promocijom i pripremom bezglutenske hrane. Bezglutenska prehrana podrazumijeva način prehrane koji eliminira gluten zbog
zdravstvenih problema kod sve većeg broja osoba, a takva prehrana mora biti nutritivno izbalansirana, sa sigurnim namirnicama te ispravnim ponašanjem prilikom njihovim manipuliranjem što se želi prikazati kroz održavanje radionica. Radionicu je vodila Marija Goričanec,
predsjednica Udruge oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske s 24 godine iskustva u bezglutenskoj prehrani. Dvadesetak sudionika je zainteresirano pratilo kako se radi bezglutenski kruh, salate sa žitaricama, orehnjača i makovnjača te nekoliko prirodnih namaza bez glutena, sve s ciljem poboljšanja kvalitete života kroz zdraviju i raznovrsniju prehranu.
24 AUTOsti
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
E-POWER - NISSANOV ELEKTRIFICIRANI POGON BEZ POTREBE ZA PUNJENJEM NA UTIČNICI Odvažan i inovativan pogon e-POWER postat će dostupan i za Nissan Qashqai. Sustav e-POWER ekskluzivna je Nissanova tehnologija i jedan od najvažnijih elemenata Nissanove strategije inteligentne mobilnosti. Spoj tehnološki napredne baterije i električnog motora te inovativnog termičkog motora s varijabilnim kompresijskim omjerom omogućio je optimalnu potrošnju i istinski užitak električne vožnje. Tehnologija ePOWER stoga je idealna za sve one koji ne mogu ili ne žele puniti svoj automobil s pomoću kabela,
VREMEPLOV
21. ožujka 1960. u Sao Paolu rođen je Ayrton Senna da Silva. Pobijedio je na 41 Gran Prix utrci, osvojio tri naslova Svjetskog prvaka (1988., 1990., 1991.). Na pobjedničkom postolju bio je 80 puta, a osvojio je i 65 prvih startnih pozicija. Poginuo je 1. svibnja 1994. na utrci F1 za veliku nagradu San Marina, u bolidu Williams Renaulta.
Prodaja po proizvođačima 1.1.-28.02.2022. proizvođač
količina
udio, %
1
Škoda
733
12,46%
2
Volkswagen
588
10,00%
3
Kia
451
7,67%
4
Hyundai
432
7,35%
5
Toyota
378
6,43%
6
Dacia
351
5,97%
7
Renault
289
4,91%
8
Opel
261
4,44%
9
Ford
248
4,22%
10
Audi
236
4,01%
11
Mazda
234
3,98%
12
Mercedes
200
3,40%
13
Jeep
196
3,33%
14
Suzuki
177
3,01%
15
BMW
171
2,91%
16
ostali
936
15,92%
5881
100%
UKUPNO Izvor: Promocija Plus
Euro NCAP zvjezdica na prestižnom testu sigurnosti osvojila su tri nova modela Volkswagena: ID.5, Polo i Taigo. Ispitivačice i ispitivači ocijenili su da su SUV coupé s potpuno električnim pogonom i dva nova mala automobila s motorima na izgaranje izvrsni u sva četiri ispitana kriterija – u pogledu zaštite odraslih putnika, djece i nezaštićenih sudionica i sudionika u prometu te u odnosu na serijske sustave potpora. Posljednji je put model ID.4 postigao najvišu ocjenu na Euro NCAP testu u travnju 2021. godine, a kompaktni ID.3 u listopadu 2020. godine. Najbolje ocjene u 2019. godini dobili su modeli Golf i T-Cross.
5
kao i za sve one koji se svakodnevno hvataju ukoštac s izazovima gradskog i prigradskog prometa i koji žele postupno prijeći na 100 % električnu mobilnost. Sustav e-POWER čine snažna baterija povezana s 1,5-litrenim trocilindarskim benzinskim turbomotorom snage 156 KS i varijabilnim kompresijskim omjerom, generatorom, inverterom i 140 kW snažnim električnim motorom dimenzija i snage kao u ostalim Nissanovim električnim vozilima. Benzinski motor proizvodi električnu energiju koja se zatim preko invertera
može skladištiti u bateriji, isporučiti električnom motorom ili oboje, ovisno o potrebi.
PREDSTAVLJAMO: RENAULT AUSTRAL
Novi iskorak Renaulta u C segmentu Renault predstavlja ambiciozni model u svojoj paleti SUV-ova - novi Renault Austral. Njegova će uloga biti pojačati napore za osvajanje C segmenta koji predstavlja srž svjetskog automobilskog tržišta. Novi Austral dio je tradicije „automobila za život“ te označava novi korak u ofenzivi C segmenta započetoj s Meganom Conquestom i Novim Meganom E-TECH Electric s neporecivo modernim pristupom. Cilj filozofije „Nouvelle Vague“ jest okrenuti marku da postane industrijsko mjerilo na području tehnologije, čiste energije i usluga. UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: RENAULT
Novi Renault Austral spaja sve odlike SUV-a te ih upotpunjuje senzualno-tehnološkim dizajnom marke (“sensual tech”). Kombinacija senzualnih oblina i zategnutih linija naglašena je brojnim tehnološkim detaljima poput stražnjih LED svjetala s tehnologijom mikrooptičkih vlakana i detaljima u obliku dijamanata ugrađenih u prednja svjetla. Vanjski dizajn Novog Australa je atletski, tehnološki napredan i elegantan. Novi Austral dostupan je u sedam profinjenih boja karoserije, a ekskluzivna mat siva boja Schist, serijski dostupna za inačicu Esprit Alpine, pomaže naglasiti njezin sportski izgled. Kupcima viših inačica na raspolaganju je i dvobojna opcija karoserije. Novi model ponosno sjedi na aluminijskim naplatcima od 17 do 20 inča – većinom dijamantne obrade. Središte visokonapredne unutrašnjosti novog Australa čini veliki OpenR zaslon koji se sastoji od 12,3-inčnog vodoravnog zaslona instrumentne ploče i 12-inčnog okomitog zaslona multimedijskog sustava. Tome još valja dodati i novi 9.3-inčni Head Up zaslon, projiciran na vjetrobran. Svjetlina zaslona prilagođava se vanjskom osvjetljenju, a odsjaje sunca sprečavaju antirefleksivni premaz i tehnologija mikrosjenila. Time je „sjenilo” koje obično natkriljuje instrumente postalo suvišno, dok je njegovo uklanjanje rezultiralo još suvremenijom i pročišćenijom armaturnom pločom koja se doima kao da lebdi. Novi Austral ima kliznu središnju konzolu koja uglađenim i modernim dizajnom suptilno razdvaja vozača od suputnika. U njoj se nalazi ergonomski dizajniran naslon za ruku koji se može pomicati naprijed i nazad što znatno olakšava upotrebu multimedijskog sustava i klavirskih tipki u
podnožju. Na konzoli se također nalazi i držač pametnog telefona s induktivnim punjačem i praktični pretinac za odlaganje stvari. Ovisno o razini opreme i odabranoj dodatnoj opremi, unutrašnjost novog Australa može uključivati pravo drvo, kožu, Alcantaru, podstavljene tekstilne obloge i druge po mjeri izrađene i na dodir ugodne materijale koji se savršeno kombiniraju s umetcima u sjajno crnoj boji i boji matiranog kroma. Materijali vrhunske kvalitete povećavaju dojam topline i prestiža u unutrašnjosti. Sve je to naglašeno dodavanjem podesivog ambijentalnog sustava osvjetljenja nazvanog Living Lights. Poput mnogih drugih „vozila za život” koja su obilježila Renaultovu povijest, i Novi je Austral dizajniran za udobnost cijele obitelji. Putnici
AUTOsti
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
KIA EV6 JE CAR OF THE YEAR 2022.
25
REZULTATI:
Marka Kia ostvarila je prijelomno ostvarenje: potpuno novi Kia EV6 proglašen je europskim automobilom 2022. godine. Inovativni potpuno električni crossover je 59 članova žirija, kojeg čine ugledni auto-moto novinari iz 22 europske zemlje, proglasio kao ukupnog pobjednika. Kia EV6 prvotno je bio u izboru za najvišu nagradu pored više od šezdeset modela lansiranih u 2021. godini. U studenom je žiri taj spisak skratio na sedam vozila, od kojih je bilo čak šest električnih, što je samo još dodatno dokazalo sve veći značaj električnih vozila za potrošače u vremenu kada tvrtka prelazi u novo doba mobilnosti.
Kia EV6
279 bodova
Renault Megane E-Tech
265 bodova
Hyundai IONIQ 5
261 bod
Peugeot 308
191 bod
Škoda Enyaq iV
185 bodova
For Mustang Mach-E
150 bodova
Cubra Born
144 bodova
Hyundai je službeni Safety Car HAKS-a Hyundai Hrvatska, Auto klub Star Racing i Hrvatski auto i karting savez potpisali su ugovor o suradnji pružanja usluge Safety Car-a. U pitanju su atraktivi modeli visokih performansi iz Hyundai N odjela: i30 N Performance i i20 N. Dva sportska Hyundaija koristit će se kao sigurnosna vozila na utrkama (krug, brdo i rally) pod ingerencijom HAKS-a, a prvi angažman imat će već u travnju. Brojni domaći i inozemni organizatori utrka već su pokazali interes da se Hyundai sigurnosna vozila pojave na njihovim utrkama. Važno je naglasiti da svi koji žele ove Hyundaije vidjeti na svojim utrkama,
neće imati nikakve troškove po tom pitanju. Dovoljno je javiti se HAKS-u ili u AK Star Racing i dalje će sve biti organizirano za njih. Ukoliko to trenutna
situacija otežane proizvodnje automobila i ostali globalni problemi dozvole, sljedeće godine se planira i značajno proširenje ovog projekta.
Atraktivna Citroën ponuda za C5 Aircross i ë-C4 u ožujku
na stražnjoj klupi imaju 27,4 cm prostora za koljena što je među najboljim vrijednostima na tržištu. Brojni praktični pretinci smješteni su posvuda u kabini i svima dostupni, pa Novi Austral nudi oko 35 litara obujma prostora za pohranu. Neke od modularnih i svestranih inačica novog Australa imaju i stražnju klupu djeljivu u omjeru 2/3 : 1/3. Svaki se dio može individualno pomicati naprijed ili natrag za čak 16 cm. Obujam prtljažnika u inačicama s blagim hibridom (Mild Hybrid) i naprednim blagim hibridom (Mild Hybrid Advanced) s fiksnom stražnjom klupom iznosi 500 dm3. U inačicama s kliznom stražnjom klupom, obujam prtljažnika može se povećati na čak 575 dm3 prema normi VDA do 1.525 dm3 s preklopljenom stražnjom klupom Prvi puta na nekom Renaultovom vozilu, Novi Austral dolazi u ekskluzivnoj inačici Esprit Alpine u sportskom stilu nadahnutom jedinstvenim sportskim duhom Renaultove marke Alpine. Novi Austral Esprit Alpine krasi još smjeliji dizajn te nova, posebno dizajnirana siva boja karoserije Schist. Sportski karakter naglašen je umetkom na prednjoj masci i aerodinamičnim prednjim spojlerom oboje mat sive boje, 20-inčnim aluminijskim
naplatcima Daytona s oznakom marke Alpine, mat crnim krovnim nosačima te sjajno crnim ukrasima na karoseriji. Iznutra, Esprit Alpine također skriva brojne specifične elemente: presvlake u kombinaciji Alcantare i tkanine u imitaciji ugljičnih vlakana, prošivene dvostrukim plavim šavovima Alpine, upravljač presvučen Nappa kožom ukrašen umetcima od Alcantare... Novi Renault Austral prvi je Renaultov model utemeljen na Alijansinoj novoj platformi CMF-CD. Nova platforma CMF-CD najavljuje potpunu transformaciju kompaktnih i luksuznih vozila proizvedenih unutar Alijanse. Šasija novog Australa dostupna je u dvije izvedbe: s torzijskom osovinom za inačice s upravljanjem dvama kotača ili multi-link stražnjim ovjesom sa sustavom 4CONTROL Advanced za inačice s upravljanjem četirima kotačima. Novi Renault Austral dostupan je s paletom inovativnih elektrificiranih motora kojom će pokriti sve vrste uporabe pri kojoj vozači neće morati mijenjati navike. Najnovija generacija motora E-TECH Hybrid (400V) s maksimalnom snagom do 200 KS i dvjema opcijama benzinskog motora: snage 130 KS 48V Mild Hybrid Advanced
te snage 140 KS / 160 KS 12V Mild Hybrid. U Novom Australu bit će predstavljena i najnovija tehnologija potpunog hibrida E-TECH. Riječ je o pogonu koji se samostalno puni u vožnji i koji je originalno namijenjen vozilima više klase. Dolazi opremljen novim 1,2-litrenom 3-cilindarskom motoru s turbopunjačem kombiniranom s električnim motorom, 1,7 kWh / 400V litij-ionskom baterijom i 7-stupanjskim mjenjačem. Razvija kombiniranu snagu do 146 kW ili 200 KS. Napredni blagi hibrid (Mild Hybrid Advanced) premijerno dolazi na Australu, a osmišljen je da zamijeni dizelski motor. Pogon kombinira najnoviji 1,2-litreni trocilindarski benzinski turbomotor, 48V litij-ionsku bateriju i elektropokretač. Zbog motora snage 130 KS i ručnog mjenjača, Novi Austral ugodan je za vožnju, dok su mu potrošnja i emisije CO2 na najboljoj razini u kategoriji: od 5,3 l/100 km i 123 g/km. Od tehnologije samo ćemo spomenti da Renault Austral ima čak 32 sustava za pomoć u vožnji podijeljena u tri kategorije: vožnja, parkiranje i sigurnost! Renault Austral počet će se prodavati od drugog tromjesečja 2022. a isporuke se očekuju na jesen.
Citroën je pripremio atraktivne ponude za SUV komforne klase, Citroën C5 Aircross i 100% električni ë-C4 u ožujku 2022. SUV Citroën C5 Aircross, perjanica marke Citroën, najsvestraniji je i najudobniji SUV u svom segmentu. Opremljen je ovjesom i sjedalima Advanced Comfort te nudi iskustvo tipič-
no za Citroën. Ima jedinstvenu modularnost s tri individualna, klizna i preklopiva sjedala te prtljažnikom Best in Class. Ovaj svestran i atraktivan automobil dostupan je uz uštedu do 35.000 kn, četiri zimska kotača i pet godina jamstva. Citroën ë-C4, 100% električan, elegantan je i dinamičan
automobil snažne osobnosti koji naglašava svoje ë-Comfort kvalitete: tišinu rada, fluidnost i užitak u vožnji. U ponudi je s eko bonusom od 20.000 kn i četiri zimska kotača. Sve fizičke osobe na poklon dobivaju kućni punjač wallbox, a dodatna pogodnost za kupce je pet godina jamstva i servisiranja. Sve fizičke i pravne osobe na poklon dobivaju i članstvo u klubu vjernosti Citroën Zauvijek, koji je namijenjen vlasnicima vozila marke Citroën svih godišta i nudi niz pogodnosti s kojima omogućava povoljnije održavanje u mreži ovlaštenih servisa.
Novi Peugeot 308 je Women’s World Car of the Year 2022. Novi Peugeot 308, ženski automobil godine 2022. u kategoriji gradskih vozila. Izvrsnost i strast su kvalitete okrunjene nagradom koju dodjeljuje žiri Svjetskog ženskog automobila godine (Women’s World Car of the Year) koji je u proglasio novi Peugeot 308 gradskim vozilom godine. Žiri Svjetskog ženskog automobila godine sastavljen od 56 članova (isključivo žena) iz 40 zemalja i s 5 kontinenata smatra da je „izvrsnost u pogledu sigurnosti, vožnje, tehnologije, dizajna, zaštite
okoliša i vrijednosti za novac” savršeno utjelovljena u novom modelu marke Peugeot. Ovo je bila dvanaesta godina posto-
janja nagrade, a žiri je morao ocijeniti najmanje 65 kandidata koji su pušteni u prodaju između 1. siječnja i 31. prosinca 2021.
ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO
26 Mali oglasi
MALI OGLASI
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
7Plus Regionalni tjednik
OSTALA PRIJAMNA MJESTA:
Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774
MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati
ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!
KUĆE POTRAŽUJEMO NEKRETNINE za prodaju! Nazovite odmah!!! Mob.: 099/240-6993, tel.: 042/320 - 991 Queen Stela nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c PRODAJE se kuća u centru Murskog Središća s okućnicom, ukupna površina s dvorištem 905m² . Više informacija na mob.: 091/357-0117 ozn.3a
VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418
USLUGE ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc, kuhinje...), garancija, iskustvo. “ERIK OD-
KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c
VODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo
Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005
kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c USLUGA PRIJEVOZA kiperom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/114-0598 ozn. 2d HORTIKULTURA ARBOR d.o.o. – rušenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 091/114-0598 ozn.2d
OSTALO SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 900,00 kn i 10 m³ = 1.600,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2882
KREDITI ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TR A JNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c
POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c TRAŽIM gospođu do 50 godina za povremene susrete, sms 092/408-3907 ozn.214b
MALI OGLASI već od 40 kuna!!
Mali oglasi
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
27
POTRAŽITE svoj primjerak Regionalnog tjednika
na nekoliko lokacija
u vašoj blizini!
PRIJAMNI URED ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 135,74 kn 90 tableta
malioglasi@regionalni.com Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h Ognjena Price
a Jelačića
Trg bana Josip
Gradska tržnica Varaždin
uplatite i
g sko cin Sak ića ljev uku aK
Bakačeva ulica n Iva
u Aug e sta Š
ovića
d Prera
Gaja
n Iva
Petra
noe
ulica Uska
Ljudevita
g ko
s cin ak aS ević
ulj uk aK
Gradska vijećnica
Korzo
Prva gimnazija Varaždin
Pavlinska ulica FOI Varaždinska katedrala
MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA
INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI
1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene. 2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. 3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.
28 Oglas
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
Zahvale i sjećanja
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
29
SJEĆANJE na dragog oca i djeda
FRANJU MIHALICA iz Mihovljana 18. 3. 2005. – 18. 3. 2022.
Uvijek u našim srcima i mislima. Marija, Vanja i Alen
SJEĆANJE na dragog supruga, oca, tasta i djeda
DRAGUTINA HERAKA – BRACU iz Ivanovca 19. 3. 2018. – 19. 3. 2022.
Bolna je istina da Te više nema, al´ u mislima, srcima i molitvi uvijek si voljen i nikad zaboravljen. Tvoja supruga i sinovi s obitelji
SJEĆANJE na drage roditelje
TUŽNO SJEĆANJE
MUNĐAR
na
IVANA PAVLICA 20. 3. 2018. – 20. 3. 2022. iz Svete Marije
Postoji bol i tuga koju vrijeme ne briše. Ona je u srcu i boli sve više. Na Tvom grobu laganim plamenom plaće svaka svijeća. Hvala prijateljima i rodbini koji posjećuju Tvoj tihi dom.
KATARINU
i
FRANJU
18. 3. 2018. – 18. 3. 2022.
12. 4. 1994. – 12. 4. 2022.
iz Vratišinca Pričamo o vama tad sjećanja krenu, i opet smo zajedno bar u jednom trenu. Vaša djeca: Dragica, Ana, Marija i Nenad s obitelji
Supruga i obitelj
SJEĆANJE na pokojne iz familije
ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake
BARE HRGAR preminule 1. 3. 2022. u 80. godini života.
MARIJU PERAS VIKTORA PERASA BISERKU LAJTMAN iz Šenkovca
Uvijek ste u našim mislima. Vaša familija
Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazu sućuti. Hvala svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima. Zahvaljujemo se velečasnom Krunoslavu Milovcu na lijepim riječima utjehe te bolnici Klenovnik. *****
Mirno spavaj, čuvali Te anđeli! Ožalošćeni: kći i sinovi sa obiteljima te unuci i praunuci
30 S raznih strana
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
S RAZNIH STRANA
FOTO: TERCA ART
STRANI VINSKI BLOGERI POSJETILI MEĐIMURSKU ŽUPANIJU Eminentni svjetski novinari te vinski blogeri iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Engleske, Austrije i Danske nakon obilaska zagrebačke Laube i tamošnjeg Vinart grand tasting sajma odvojili su vrijeme i posjetili Međimurje. Nakon obilaska međimurskog vinogorja, imali su prilike kušati vina autohtone međimurske sorte pušipel. U moderno uređenoj kušaonici vina
vinarije Kocijan, svoje su pušipele prezentirali predstavnici vinarija Cmrečnjak, Dvanajščak - Kozol, Horvat, Jakopić, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Priliku isprobati najbolje pušipele imat ćete od petka do nedjelje, 13. do 15. svibnja u Štrigovi, u kojoj će se održati ovogodišnji Festival pušipela, odnosno Urbanovo.
- kajkavski fitonimi (XLI.)
Magadiš pomalem? Ti kak da si pod silom živ!
Prkos ili inat kajkavcima su dobro poznati pojmovi, a za spomenute pojave čak imaju i vlastiti zasebni izraz. Naime, na sjeverozapadu Hrvatske “u inat” je - “ftruc”! Možda je općoj populaciji manje poznato da postoji i biljka, odnosno cvijet koji se zove “prkos”... PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
U prošlome smo broju spominjali ljubljonjke, odnosno dragoljube, i piceke ili tratinčice kao zanimljivo bilje koje je poznato u mnogim dijelovima svijeta.
Prkos nije lako iskorjenjiv i otporan je na mnoge bolesti, a niče i u nepovoljnim uvjetima - tako je i dobio ime! Nastavljamo sa zanimljivim imenima ostalih biljaka koje rastu u našem kraju poput drveća i cvijeća, ali i drugih povezanih pojmova!
Ftruc (na)bom!
Prkos ili inat kajkavcima su dobro poznati pojmovi, a za spomenute pojave čak imaju i vlastiti zasebni izraz. Naime, na sjeverozapadu
I čuvarkuću se u nekim krajevima naziva “pod silom živ”
Hrvatske “u inat” je - “ftruc”! Možda je općoj populaciji manje poznato da postoji i biljka, odnosno cvijet koji se zove “prkos”. Kao što imaju svoj termin za “u inat”, neki kajkavci su tako “smislili” i kreativan naziv za ovu biljku - “pod silom živ”. Onima koji se ne bave toliko vrtlarenjem, možda će kad čuju taj naziv najprije na pamet pasti istoimeni međimurski rock bend “Pod silom
živ”. Što se tiče biljke (Portulabi ljke, r ad i ca grandifloZa ovaj se o jednora) nastalo godišnjoj je uslijed puzavac koriste se i zeljastoj postocvjetninazivi “meksička ruža”, ja nja c i koja ot vora “portulak”, “mahovinska pripana ploda podu, koji ruža”, “sunčana ruža”, rodici podsjeća “kamena ruža” i tušnjeva na ma la (Portuv r at a i l i “jedanaest sati” l ac ac e ae). v ratanca, Latinsko ime što na tom je-
ziku glasi “portula”. Raste prilično brzo, a može narasti i do 30 centimatara, iako je obično manja.
Jedenojst vur
Cvjetovi su dosta krupni, što označava drugi dio latinskog naziva - “grandiflora”. Ovaj sukulent sije se u ožujku i travnju, a može se razmnožavati i sam. Nije lako iskorjenjiv i otporan je na razne bolesti - upravo su
te osobine zaslužne za nastanak njegova imena. U Europu je stigao u 19. stoljeću, a ljepota cvjetova doprinijela je popularizaciji biljke. Osim navedenih, za ovaj puzavac koriste se i nazivi “meksička ruža”, “portulak”, “mahovinska ruža”, “sunčana ruža”, “kamena ruža” i “jedanaest sati”. Nezahtjevan je - važno je samo da se zasadi na mjesto na kojem se ne zadržava voda. Cvjetovi prkosa zatvaraju se u sumrak ili kad je oblačno. “Pod silom živ” najbolje uspijeva na siromašnim, pjeskovitim tlima uz puno sunca. I poznatu biljku čuvarkuću poneki nazivaju istim imenom, no o tome ćemo pisati sljedeći put... Dodajmo da se imenica “prkos” razvila od pridjeva “prijek”, u značenju “suprotan”. “Prijek” je nastao od praslavenskog *perk, što je moglo označavati prijedloge “preko”, “nasuprot”, “protiv” i slično. Pojam “inat” preuzeli pak smo od Turaka, koji su od Arapa posudili njihovu verziju - “inad”. Sikak pazite kaj vam “pod silom živ” ne počne delati nekaj ftruc pak bote se ga jako teško rešili!
13. MEĐUNARODNI SAJAM INOVACIJA “AGRO ARCA” U PRELOGU
Mjesto promocije znanja, iskustva i kreativnosti Udruga inovatora Hrvatske uputila je poziv za 13. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji “AGRO ARCA”, koji će se održati drugi puta u Prelogu od 13. do 15. svibnja. Sajam će biti održan u dvorani SRC DG Sport. Organizatori sajma su Grad Prelog i Udruga inovatora Hrvatske. – Domaći i inozemni izlagači sajma “AGRO ARCA” prepoznali su vrijednost i korisnost projekta jer im otvara prostor za kvalitetan iskorak
prema tržištima zemalja u okruženju, a posebno tržištu Europske unije. Svake godine na izložbenom prostoru
Sajam “AGRO ARCA” bit će održan od 13. do 15. svibnja u preloškoj dvorani SRC DG Sport izlagači promoviraju domaćoj i inozemnoj poslovnoj javnosti 200-tinjak inovacija,
eko ideja, proizvoda i novih proizvoda, mehanizaciju i tehnologiju u poljoprivredi – poručuju organizatori. Uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede nad ovim važnim gospodarskim projektom, u sajamskoj dvorani će se predstaviti i brojna lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva iz Međimurja i okolice. Također, u okviru programa sajma “AGRO ARCA” bit će održano nekoliko tematskih skupova vezanih uz poljoprivredu i prehrambenu industriju kao
i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. Predviđena je i promocija programa i projekta pokrovitelja, supokrovitelja i sponzora iz područja poduzetništva, obrtništva i zadrugarstva. – “AGRO ARCA” bit će obogaćena i brojnim popratnim sadržajima. Samo zajedništvom možemo stvoriti okruženje za inovativno i konkurentno gospodarstvo u kojem će znanje, iskustvo i kreativnost poljoprivrednog potencijala Hrvatske doći do punog izražaja – poručuju iz Udruge inovatora Hrvatske.
S raznih strana
16. ožujka 2022., br. 289 || Regionalni tjednik
31
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DOSTA SUNCA, ALI VJETROVITO Tijekom utorka suho i djelomično sunčano, a temperatura zraka bi trebala postati još malo ugodnija. Zapuhat će umjeren, mjestimice i pojačan jugozapadni vjetar. Čini se da bi u srijedu vrijeme bilo u izmjeni oblaka i sunca. Tijekom prijepodneva postoji mala mogućnost za koju kap kiše. U početku južina, ali prema večeri bi vjetar mogao okrenuti na sjeverne smjerove. U četvrtak bi trebalo biti suho i djelomično sunčano uz slab, ponegdje do umjeren
sjeveroistočni vjetar. Čini se da će ponovno malo osvježiti, ali ne onako kako je bilo. Čini se da bi vrijeme sve do kraja tjedna bilo većinom suho i djelomično sunčano. Uz umjeren, na udare i pojačan sjeverac postupno hladnije. Noćna temperatura bi se opet trebala vratiti u minus, a dnevne vrijednosti bit će između 6 i 10 Celzijevih stupnjeva. Neke ozbiljnije kiše zasad nema na vidiku. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem
portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 14.3.)
ROĐENI:
TJEDNI HOROSKOP
Djevojčice: Franka Bašnec, Melani Oršuš Dječaci: Gabriel Granatir, Neo Šafranec, Leonardo Bungić, Jakov Tuksar
VJENČANI:
Željka Orehovec i Marko Mišćin
UMRLI: Veronika Ružić r. Jurinec, Slavko Juzbašić, Dorotea Grula r. Novak, Josip Hatlak, Josip Šoltić, Irma Đurić r. Mošmondor, Stjepan Borko, Franjo Sever, Ana Kerman r. Novak, Ladislav Mikec, Florijan Rendarić, Marija Pintarić r. Magdalenić, Zlatko Bregović, Marija Drobnjak r. Vuk, Franciska Ferlin r. Koter, Rok Jančec, Ana Levak r. Toplek, Ivan Cmrečki, Marija Mikulan r. Harča, Eva Logožar r. Srpak, Marijan Marčec, Julijana Levačić r. Rob, Ana Vrhar r. Tomšić, Stjepan Žnidarić, Terezija Medvar r. Moharić, Željko Bengez, Roza Blagus r. Krznar
Niste baš u najboljim odnosima sa suradnicima i sve provjeravate, što i nije loše. Jako vam je stalo da popravite svoju financijsku situaciju. Osim toga, ne trpite da vam se nameću obveze za koje niste sigurni da ćete ih moći ispuniti. Postavili ste si velike ciljeve i sad ih pokušajte ostvariti. U ljubavi trenutno vlada primirje. Slobodni imaju prevelika očekivanja. Zdravlje – pripazite na grlo, to vam je slaba strana.
RAK
Vi poslovne obveze s lakoćom rješavate, pa si tako osiguravate daljnje napredovanje na poslovnom planu. Vaš trenutni uspjeh prvenstveno se temelji na zajedničkom financijskom interesu. U ljubavi nepotrebno provjeravate partnera, pa očekujte i njegovu reakciju. Slobodni pripadnici znaka trenutno ne znaju kako se postaviti jer im se više osoba sviđa. Zdravlje – pokušajte se opustiti.
VAGA
Na poslu sve napreduje prema planu, no ipak, čini se da ste si nagomilali previše posla. Bilo bi dobro da prihvatite pomoć koja vam se nudi i tako sačuvate svoj poslovni ugled. U ovakvoj situaciji sigurno ste željni pažnje i ljubavi, no imate osjećaj da vam partner nije iskren. Nemojte ni vjerovati baš sve što vam govori. Slobodni pripadnici znaka trebali bi popraviti situaciju u koju su uletjeli bez razmišljanja. Zdravlje – bez većih problema.
JARAC
Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18
064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min
FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com
RIBE
(20. 1. – 18. 2.)
Zbog novog posla morat ćete se dodatno angažirati, no budite jako oprezni u ophođenju s pretpostavljenima. Ako se radi o financijama, potražite pomoć jer to vam baš ne ide od ruke. U ljubavi problemi se nastavljaju i bilo bi krajnje vrijeme da ozbiljno porazgovarate sa svojim partnerom i pokušate sagledati gdje je pravi problem. Slobodni su još uvijek u dilemi kako nastaviti vezu u koju su ušli. Zdravlje – više se krećite.
Telefonski sex uživo! 0-24
Posla vam je već zaista dosta, no zasad se pomirite sa situacijom i pripazite da zbog toga ne pretrpite gubitak. Pazite i što i komu govorite. Budite prilagodljivi i mudri. Vaše će vrijeme za akciju doći, a vi ćete ga sigurno prepoznati. U ljubavi nema promjena, od partnera očekujete više nego što on može dati. Slobodni će i dalje uživati u slobodi. Zdravlje – stalno ste umorni, pa se više odmarajte.
VODENJAK
(22. 12. – 19. 1.)
Varaždinke i Međimurke!
STRIJELAC
(22. 11. – 21. 12.)
(23. 10. – 21. 11.)
Na poslu dobro birate situacije i trenutke da na najbolji mogući način predstavite sebe i svoje poslovne sposobnosti. Trenutno ste u fazi kreativnosti, pa jako dobro djelujete na okolinu u kojoj radite. U ljubavi sve vam je nekako mutno, no neće ni biti bolje ako s partnerom iskreno ne porazgovarate. Slobodni su još uvijek u potrazi za novom ljubavi. Zdravlje – prilično dobro.
Nazovi napaljene
Na poslu ćete morati braniti svoje stavove, ali i interese, a za to morate imati zaista dobre argumente. Niste u fazi kada biste pristajali na pregovore i to vas ne zanima, jedino ako se poklapaju s vašim željama i planovima. Partnera ste malo zapostavili, pa očekujte upozorenje i riješite to na obostrano zadovoljstvo. Slobodnima se otvara mogućnost nove veze, ali to, vrlo vjerojatno, neće biti ništa ozbiljno. Zdravlje – uglavnom dobro.
ŠKORPION
(23. 9. – 22. 10.)
NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com
DJEVICA
(23. 8. – 22. 9.)
(23. 7. – 22. 8.)
Bila bi šteta da ne prihvatite novu poslovnu ponudu koja vam obećava uspjeh. Nemojte se opterećivati sitnicama jer će konačni rezultat biti dobar. Važno je da na pravi način predstavite svoje sposobnosti. U ljubavi također ne biste trebali imati problema. Slobodni će imati puno prilika i poziva za izlaske. Dobro će iskoristiti situaciju i započeti novu vezu. Zdravlje – uglavnom dobro.
V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com
Trenutno na poslu i nema nekih novih događanja. U odličnoj ste formi i puni energije i planova. Ako tako nastavite, mogli biste ih bez muke realizirati jer ste stvorili za to potrebne preduvjete. U ljubavi se trudite održavati dobre odnose, pa ponekad iznenadite i partnera. Slobodni će imati jedan susret koji neće lako zaboraviti. Zdravlje – šetnja po svježem zraku sigurno će vam koristiti.
LAV
(21. 6. – 22. 7.)
UPRAVA Sandra Vlahek
(21. 5. – 20. 6.)
(20. 4. – 20. 5.)
Zbog puno obveza nećete stići sve na vrijeme završiti, pa ćete neke poslove morati obavljati na brzinu. Financijska situacija vam nije najbolja, a to se odražava i na vaš mir i obiteljske odnose. Svoje probleme donosite kući i uvijek se vrtite oko istih stvari. Takvo vaše ponašanje ne sviđa se partneru, pa vam je odnos sve lošiji. Pokušajte u vaš odnos unijeti barem malo dobre volje. Zdravlje – provodite više vremena na otvorenom.
IMPRESSUM
BLIZANCI
BIK
OVAN
(21. 3. – 19. 4.)
Vi ste vrlo aktivni, i to na više strana, pa vam posao ne bi trebao zadavati brige. Puni ste dobre energije, pa to prenosite na svoju okolinu. U novom će poslu do punog izražaja doći vaša inteligencija i sposobnost da se prilagodite novonastaloj situaciji. U ljubavi trenutno vam je potrebna prisutnost partnera i njegovo strpljenje. Slobodni će krenuti u osvajanje jer im je dosta samačkog života. Zdravlje – bez problema.
IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Zagrebačka 38, 42000 Varaždin
MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781
GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774
(19. 2. – 20. 3.)
Poslovi vam ne donose željene rezultate jer niste u najboljoj fazi. No to vas ne bi trebalo obeshrabriti. Morate biti strpljivi i pokušajte suradnike privući na svoju stranu. Uza sve to, muči vas financijska situacija, pa pripazite na što trošite novac. U ljubavi dolazi do poboljšanja i očekujte jedno mirno razdoblje. Slobodni će imati priliku upoznati novu osobu koja će im u budućosti puno značiti. Zdravlje – ne biste trebali imati većih problema.
MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774
REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775
Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija
Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…) plaćeni su tekstovi.
32 Zadnja
Regionalni tjednik || 16. ožujka 2022., br. 289
PREDSTAVLJANJE BAŠTINE U NEDELIŠĆU, ŠTRIGOVI I SVETOJ MARIJI
Tijekom ožujka i travnja održat će se festivali keramike, čipke i cekera U Međimurju će se organizirati tri festivala: Festival keramike u općina Štrigova 19. ožujka, Festival čipke u općini Sveta Marija 26. ožujka i Festival cekara u općini Nedelišće 2. travnja
PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
U Međimurskoj palači turizma prošloga su tjedna predstavljeni Festivali baštine – keramike, čipke i cekara - koji će se u Međimurju održati u okviru projekta “ADRIONET” vrijednog gotovo 10 milijuna kuna.
Promocija
Na i me, Jad ra n sko-jonska mreža autentičnih sela “ADRIONET” je projekt sufinanciran iz EU kojemu je cilj uspostaviti “ADRION” transnacionalnu mrežu “autentičnih sela” koja će se temeljiti na društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti, s naglaskom na podizanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara. U središte svega je stavljena kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva te privlačenje i zadovoljstvo turista. Oživljavanje lokalnih tradicija i identiteta, upoznavanje eno gastronomije, podizanje svijesti stanovništva o zaštiti okoliša, otpornost na klimatske promjene, produktivna valorizacija znanja – sve će
– Želimo Međimurje ucrto biti integrirano u koncept “gostoljubive zajednice” u ko- tati na kartu transnacionalne joj zajednica i sama preuzima mreže autentičnih sela svojom ulogu pokretača lokalnog baštinom, kulturnom i prirazvoja, istaknula je vodite- rodnim ljepotama kojima se ljica projekta Maja Golubić, ponosimo – kazao je župan viša stručna suradnica Javne Međimurske županije Matija Posavec koji je naglasio da je ustanove REDEA. Kao dio razvoja koncepta Međimurje u ovom projektu zajedno sa partnerima iz “gostoljubive zajednice”, sedam europskih u okviru projekta bit zemalja, a nosiće održani Festitelj projekta vali baštine s je Italija. ciljem očuPletenje cekara je – Mevanja lokalvještina koja više đimurski nog tradiidentitet cijskog od stoljeća živa na promoviidentiteta području općine i prorat ćemo diljem mocijom Nedelišće, ističe cijele Eukulturne Anita Novak baštine. U rope, a ovaj suradnji s projekt pruTurističkom žit će dodazajednicom Metan zamah u turističkom potencijalu đimurske županije, TZ Općine Nedelišće i TZ Općine te dolascima domaćih i straŠtrigova, LAG-om Međimur- nih gostiju što namjeravamo ski doli i bregi i LAG-om Mura iskoristiti na najbolji mogući Drava te trima navedenim op- način – dodao je Posavec. Stručna suradnica u Turićinama, biti će organizirana tri festivala: Festival keramike stičkoj zajednici Općine Neu Općina Štrigova 19. ožujka, delišće Anita Novak pojasnila Festival čipke u Općina Sveta je značaj festivala za Općinu Marija 26. ožujka i Festival Nedelišće. – Cekar kao tema cekara u Općina Nedelišće festivala nije odabran slučaj2. travnja. no. Pletenje cekara je vještina
koja više od stoljeća živa na području općine Nedelišće, a posljednjih godina doživljava pravu renesansu i vraća se na velika vrata. Ovaj simbol Općine je vrijedna tradicija koja itekako zaslužuje svoj festival i posebno nam je drago što se ovaj festival po prvi puta održava baš ove godine, kada smo na pragu upisa umijeća pletenja uporabnih predmeta od komušine, u što spada i najpoznatiji uporabni predmet cekar, na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH, zahvaljujući inicijativi i predlagatelju LAG-u Međimurski doli i bregi – naglasila je Novak. Općina Štrigova već je dobro prepoznatljiva kao vinska regija, no uz nju je vezana i bogata povijest izrade keramike koja se njeguje dugi niz godina. Načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik kazao je stoga da će Festival keramike biti vjetar u leđa namjeri da se uključe u europsku asocijaciju gradova keramike. Ponosna što će svetomarska čipka dobiti na svojoj prepoznatljivosti je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek koja je naglasila da je svetomarska čipka vrijedno
NOVO PUTOPISNO-PLANINARSKO PREDAVANJE PD-A “BUNDEK”
– Svetomarska čipka vrijedno je kulturno dobro koje se mora uzdići na još viši nivo – smatra Đurđica Slamek
kulturno dobro koje se mora uzdići na još viši nivo na razini Europe kao važan segment međimurske turističke ponude. Jedinstvena je po tome što se plete jednom niti na batiće, a u prošlosti se plela kao dio narodne nošnje Svete Marije, okolnih naselja, ali i Podravine. Iz Terma Sveti Martin besplatno će voziti hop-on hop off autobus koji će goste dovoditi na festivale, dodao je
Igor Mlinarević o avanturi života u srcu Velebita
Osječanin Igor Mlinarević održat će u petak, 18. ožujka, u 19 sati putopisno-planinarsko predavanje u CZK-u “Rudar” u Murskom Središću. Prije par godina na pamet mu je pala ideja o organiziranju događaja koji povezuje prirodu, planinarenje, rekreaciju i avanturizam. Tako je nastao “Highlander Velebit”, njegova avantura života. Riječ je o dugometražnoj stazi od 100-tinjak kilometara koja vodi kroz samo srce Velebita, obuhvaćajući oba nacionalna parka i Park prirode Velebit. Vodi kroz nevjerojatne krajolike i poglede koji oduzimaju dah. Igor Mlinarević jedan je od inicijatora tog događaja te će u Murskom Središću govoriti o ideji, organizaciji i mnogim lijepih velebitskim susretima. Predavanje se održava u organizaciji PD-a “Bundek” i Centra za posjetitelje “Med dvemi vodami”.
direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. Nedelišće, Štrigova i Sveta Marija međimurske su općine u kojima je dobro očuvana nematerijalna kulturna baština koja će se putem festivala predstaviti lokalnom stanovništvu i široj zajednici, a keramika, cekari i čipka odlični su turistički proizvodi koji svakako obogaćuju turistički potencijal Međimurja.
KARIKATURA crta: Željko Pilipović