RTM 290 by Regionalni Tjednik

SUĐENJE ZA TEŠKO UBOJSTVO PROFESORA ČENGIĆA

NADA I DADO IGNAC DOBITNICI SU NAGRADE “PONOS HRVATSKE”

U njihovu domu utočište je pronašlo 90-ero djece

“Ivor ga je šakom udario u glavu, a Asja ga je udarala lokotom”

Str. 9.

Str. 7.

Tjednik

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

Besplatan primjerak | Broj 290 | 23. ožujka 2022. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

KAKO PREŽIVJETI S MALIM PLAĆAMA I VELIKIM TROŠKOVIMA?

NEB CHUPIN PRODAJE “DIDU BOŽU” AMERIKANCIMA

“Zbilja postoji američki san u Hrvatskoj” Str. 8.

Plaće “pojela” inflacija, gorivo i hrana sve skuplji, a od travnja rastu cijene plina i struje Str. 2. i 3.

AKCIJA VRIJEDNIH VOLONTERA

Prikupili i zapakirali više od 4,5 tona plastičnih čepova Str. 11.

NOVO PRIZNANJE UGLEDNOG “FINANCIAL TIMESA”

Međimurska županija među deset europskih regija budućnosti Str. 6.

KRISTINA TOT KAŠA O UMJETNOSTI I PROBLEMATICI RODITELJA NJEGOVATELJA

“Zakon bi nam trebao dopustiti da se bavimo i dodatnim radom” Str. 23.

Aktualno

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

U SAMOSTAN NA BELICI SMJESTIT ĆE SE IZBJEGLICE IZ UKRAJINE Varaždinska biskupija izbjeglicama iz Ukrajine ustupit će prostorije nekadašnjeg samostana sestara karmelićanki na Belici kod crkve. Radi se o prostoru u koji se može smjestiti 25 kreveta, pa i toliko osoba. – Samostan je valjalo pripremiti, a s obzirom na činjenicu da se nije koristio četiri godine, bilo ga je potrebno temeljito očistiti, ali i opremiti kako bi bio spreman za prihvat izbjeglica – kaže vlč. Karlo Kruljac, upravitelj

AKTUALNO

Župe Uznesenja BDM na Belici. Zbog toga su u ponedjeljak i utorak, 21. i 22. ožujka, organizirane radne akcije uređivanja prostora, na čemu vlč. Kruljac zahvaljuje svima koji su se odazvali. – Kako je potrebno opremiti kuhinju, skupljat će se i kuhinjski pribor poput lonaca, zdjela, sve što je potrebno, pa i mikser, vagu i slično. Tko može nešto donirati, neka mi se javi – dodao je župni upravitelj.

TKO JE UOPĆE OSJETIO PROSJEČNI RAST PL

Plaće “pojela” inflacija, goriv skuplji, a od travnja rastu cijen

Velik broj građana ima plaću znatno manju od prosječne i mnoge obitelji jedva krpaju kraj s krajem. Prema podacima Državnog zavoda za 1203 kune manje od prosječne plaće. Još više zabrinjava podatak da je polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobivala plaću manju od tog PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

U siječnju ove godine premijer Plenković pohvalio se da je građanima porasla plaća, ali malo je onih koji su taj rast uistinu i osjetili. – Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u Hrvatskoj za studeni 2021. iznosila je 7333 kune, dok je na početku mandata Vlade RH, u listopadu 2016., iznosila 5642 kune. Uz snažan gospodarski rast BDP-a, očuvana radna mjesta i brzo smanjenje javnog duga, prebrodili smo COVID-19 krizu – rekao je premijer u siječnju. Nakon tih njegovih rečenica suočili smo se s drastičnim rastom cijena goriva, što se reflektiralo i na cijene osnovnih namirnica, a od 1. travnja očekuje nas najavljeno povećanje cijena plina i struje. Vladine mjere trebale bi barem djelomično ublažiti cjenovni šok, ali činjenica je da građanima standard i kvaliteta života padaju iz mjeseca u mjesec.

istaknuti i da velik broj građana ima plaću znatno manju od prosječne i da mnoge obitelji jedva krpaju kraj s krajem. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna neto-plaća u siječnju iznosila je 6175 kuna, što je 1203 kune manje od prosječne plaće. Još više zabrinjava podatak da je čak polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobivala plaću manju od tog iznosa. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna. Konkretno, borbu s inflacijom lakše preživljavaju oni kojima su neto-plaće rasle više od 6 %, odnosno zaposlenici IT sektora ili pak oni koji rade u turizmu. Sektor turizma bilježio je rast plaća, što je i lo-

Premale plaće

Podsjetimo, godinu smo počeli s prosječnom netoplaćom od 7378 kuna, što je 399 kuna više u neto-iznosu nego prije godinu dana, kad je prosječna plaća iznosila 6979 kuna. Međutim, rast plaća poklopio se s inflacijom. Treba

gično jer ta djelatnost nadoknađuje gubitke tijekom pandemije. No, tek će se vidjeti ko-

liko će rat u Ukrajini utjecati na turizam.

Što kupiti za 100 kuna?

Ono što je sigurno je da će rat u Ukrajini i sankcije prema Rusiji zasigurno utjecati na daljnji rast cijena namirnica. Od 1. travnja PDV na neke proizvode bit će niži, ali to će tek djelomično utjecati na cijene za krajnje korisnike. Usporedbe radi, prije dvije godine za 100 kuna mogli ste natočiti 11 litara benzina ili dizela, a danas svega 7 ili 8 litara, ovisno kako cijene variraju iz tjedna u tjedan. Za 100 kuna može se dobiti i sve manje povrća na tržnicama, a za tu svotu jedva se može kupiti 13 litara mlijeka. Cijene ulja pak idu u nebo, a zbog n ajav ljene nestašice pojedini građani odlučili su se opsk rbiti i s t v a r at i zalihe, što bi, upozoravaju st r učnjaci, moglo uzrokovati ˝umjetnu˝ potražnju, a posljedično i još veće cijene. Stoga su pojedini trgovački lanci već ograničili jednokratnu kupovinu ulja. Spomenimo i da se prije

Od 1. travnja kućanstva će plaćati 16 % veću cijenu plin Upravno vijeće Hrvatske

Nove cijene plina za krajnje

krajnje cijene plina, bez PDV-

je kontinuiranog uzlaznog

ma – objašnjavaju u Agenciji.

i jednokratne naknade na-

energetske regulatorne agen-

kupce kategorije kućanstvo

a, od 1. travnja 2022. prema

kretanja cijena plina na eu-

Podsjetimo, Vlada je donije-

mijenjene umirovljenicima.

cije (HERA) donijelo je Odlu-

koji koriste javnu uslugu op-

Odluci iznosi 77 %. Međutim,

ropskim plinskim tržištima

la paket mjera za ublažavanje

Paket mjera, između ostaloga,

ku o iznosu tarifnih stavki za

skrbe plinom u regulacijskoj

zbog mjera Vlade, odnosno

koje je započelo u drugom

rasta cijena energenata, a koji

obuhvaća prijedlog izmjena

javnu uslugu opskrbe plinom

godini 2022./2023. izmijenje-

odluke o smanjenju PDV-a,

tromjesečju 2021., zbog čega

uključuje potpore za trošak

Zakona o PDV-u kojima se

za razdoblje od 1. travnja

ne su u odnosu na trenutno

građanima će cijena plina rasti

trgovci plinom posljedično

plina kućanstvima, porezna

smanjuje stopa PDV-a na

do 31. prosinca 2022. te za

važeće cijene plina zbog pro-

oko 16 %.

nabavljaju plin po značajno

rasterećenja, socijalne na-

plin sa sadašnjih 25 % na 5

razdoblje od 1. siječnja do 31.

mjene troška nabave plina, pri

– Značajno povećanje troš-

višim cijenama nego što je bio

knade za građane u riziku

% te odluku o subvencioni-

ožujka 2023. godine.

čemu prosječno povećanje

ka nabave plina posljedica

slučaj u prethodnim godina-

od energetskog siromaštva

ranju cijene plina kojom se

Aktualno

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

MJEŠTANI ŠTEFANCA I MAČKOVCA PRIKUPILI POMOĆ ZA IZBJEGLE UKRAJINCE Nizom organiziranih akcija prikupljanja pomoći i drugih humanitarnih aktivnosti, članovi mjesnih odbora Štefanec i Mačkovec danima su izdvajali za potrebe izbjeglog naroda iz Ukrajine te prikupili zavidnu količinu potrepština. Naime, predsjednici Mjesnog odbora Štefanec Ivica Križaić i Mjesnog odbora Mačkovec Krunoslav Vidačić, uz čakovečku su gradonačelnicu Ljerku Cividini, vatrogasce DVD-a Štefanec i mještanke

Mačkovca, u skladište Crvenog križa u Čakovcu donijeli hranu i druge potrepšti-

ne za djecu, konzerviranu hranu, odjeću, deke i slično. Najglasnija poruka akcije ipak su donacije djece za djecu, uz velik broj poklonjenih igračaka, plišanih medvjedića pa i ispisane poruke podrške. Predaja pomoći bila je prilika da se zahvali predstavnicima Gradskog društva Crvenog križa Čakovec, na čelu s ravnateljem Kristijanom Valkajem, na njihovu ogromnom angažmanu.

LAĆA?

vo i hrana sve ne plina i struje

statistiku, medijalna neto-plaća u siječnju iznosila je 6175 kuna, što je iznosa. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna. Ono što je sigurno je da će rat u Ukrajini i sankcije prema Rusiji zasigurno utjecati na daljnji rast cijena namirnica. Od 1. travnja PDV na neke proizvode bit će niži, ali to će tek djelomično utjecati na cijene za krajnje korisnike.

POČETAK NASTAVE UZ SUZE I PJESMU

Prvih 17 učenika iz Ukrajine krenulo u topličku školu

Od 17 učenika iz Ukrajine, njih desetero je upisano u niže, a sedmero u više razrede. Već su počeli i s učenjem hrvatskog jezika. PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

pandemije za 100 kuna moglo kupiti 9 litara suncokretovog ulja, a danas oko 6 i pol.

Kako živimo?

Manja ponuda i povećana potražnja, kao i više vrijednosti inputa, uzrokovale su nagli skok cijena mesa. Zbog rasta cijena žitarica rastu i cijene brašna i pekarskih proizvoda, najavljuje se i rast cijena kave, mliječnih proizvoda, šećera… Zbog svega navedenog postavlja se pitanje kako uopće živimo. Plaće ostaju iste ili tek neznatno rastu, a troškovi života veći su iz dana u dan.

na i 14 % veću cijenu struje uvodi potpora od 0,10 kn/

javnu uslugu opskrbe plinom

je na burzama u godini dana

kWh svim kućanstvima koja

rezultirati povećanjem cijene

učetverostručena.

koriste plin, s primjenom od

plina s PDV-om prosječno za

Vlada je sredinom veljače

1. travnja 2022.

sva distribucijska područja za

donijela mjere za utjecaj na

oko 16 %.

cijenama energije, prema

Paket mjera Vlade Republike Hrvatske značajno će

Od 1. travnja raste i cijena

kojima PDV na električnu

ublažiti porast cijene plina,

struje, a bez Vladinih mjera

energiju ostaje 13 %. Stoga

te će za krajnje kupce kate-

rast za kućanstva bio bi 23 %

bi prosječan rast trebao biti

gorije kućanstvo koji koriste

jer je cijena električne energi-

otprilike 14 % za kućanstva.

Bilo je teško suzdržati suze u trenutku kada svjedočite prizoru desetero topličkih učenika koji u razredu iz sveg srca svojim vršnjacima iz Ukrajine pjevaju pjesmu dobrodošlice “Moj daleki prijatelju”. – Dok suza treperi u oku tvome, znaj, ja za tebe nosim snagu u srcu svome. I riječi utjehe ne postoje da vrate osmijeh na lice tvoje, ni djetinjstvu tvome boje jer sudbine se same kroje. A mi smo samo djeca – pjevali su uglas učenici 4. b razreda dok su mali Ukrajinci pomalo zbunjenim, ali vrlo hrabrim pogledom radoznalo upijali njihove potresne riječi.

Dobrodošlica Naime, 17 dječaka i djevojčica iz ratom pogođene Ukrajine upisano je u srijedu, 17. ožujka, u Osnovnu školu Antuna i Ivana Kukuljevića Varaždinske Toplice, a domaći su ih učenici i učitelji vrlo srdačno dočekali. Ravnateljica škole Goranka Štefanić rekla je da učenici iz Ukrajine pohađaju niže i više razrede, od prvog do sedmog. – Upisali smo ih u B razrede jer djeca iz Ukrajine znaju engleski jezik, neki jako dobro, a neki malo manje. Prvi su dojmovi dobri, roditelji i staratelji

su jako zadovoljni, najprije su Varaždinske županije dr. sc. razgledali školu i sutradan Miroslav Huđek rekao je da u od 8 sati učenici su već bili u najavi za upis u OŠ Varaždinske klupama. Kontakti s drugim Toplice imaju još dvoje učenika učenicima su također uspostav- te da će reagirati na vrijeme ljeni i mislim da neće biti velikih kako bi svako dijete bilo ukljuproblema. Počeli su i s čeno u obrazovni sustav. učenjem hrvatskog – Raspolažemo jezika. Nadam dovoljnim kas e d a ć emo pacitetima da – Jezičnih barijera im biti dobri prihvatimo domaćini i svakoga gotovo pa i nema – da ćemo im t ko žel i ističe ravnateljica uspjeti nap oh ađ at i nastavu u doknaditi OŠ u Varaždinskim š kol a m a , ono što su Toplicama Goranka bez obzira izgubili. na osnivaTe ško, a l i Štefanić s velikim srč a . I m a mo cem i zalaganajav u da će njem naših učitelja još dvoje učenika i učenika vjerujem da pohađati VI. OŠ Vaće im biti lijepo u našoj školi – raždin, a sve učenike koji će navela je Goranka Štefanić. to htjeti s radošću će dočekati Naglašava da jezičnih barijera I. i II. osnovna škola – naveo gotovo pa i nema. – Kajkavci je Huđek. smo, blizu Slovenije, a ukrajinDodajmo da je Županija svim ski jezik je, rekla bih, mješavina učenicima iz Ukrajine u OŠ kajkavsko-slovenskog jezika, Varaždinske Toplice osigurala tako da ih jako dobro razumi- prigodni ruksak i školski pribor, jemo, samo što im ne možemo koje im je prošle srijede uručila odgovoriti. Ali mora se polako načelnica Stožera civilne zaštite i razgovijetno govoriti, bez Varaždinske županije Silvija maski, jer tada bolje razumi- Zagorec. Naglasila je da je ju – objašnjava ravnateljica, obrazovni sustav Varaždinske dodajući da je škola spremna županije na čelu s resornim prihvatiti svu djecu iz Ukrajine pročelnikom i ravnateljima pokoja će ovdje željeti nastaviti krenuo sve radnje kako bi se na svoje školovanje. upisnom području Varaždinske Pročelnik Upravnog odjela županije prihvatilo svako dijete za prosvjetu, kulturu i sport koje želi ići u školu.

Aktualno

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

ŽUPANIJSKOJ SPORTSKOJ ZAJEDNICI ZA PROGRAME 2,59 MILIJUNA KUNA Međimurska županija za sport, sportske udruge i sportske manifestacije u okviru Zajednice sportskih udruga i saveza Međimurske županije u ovoj godini izdvojila je 2,59 milijuna kuna. Sporazum o prijenosu financijskih sredstava za provedbu programa javnih potreba u sportu potpisali su župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Međimurske županije Mato Kljajić.

Međimurska županija u svom je proračunu za provedbu javnih potreba u sportu osigurala pet milijuna kuna, od čega je polovica namijenjena Zajednici koja okuplja 34 saveza, a možemo se pohvaliti činjenicom da je na području Međimurja aktivno više od 400 sportskih udruga i oko 15.000 sportaša. Ranije je župan Posavec potpisao sporazum s Međimurskim školskim sportskim savezom, kojem je dodijeljeno 540.000 kuna za proved-

bu županijskih školskih sportskih natjecanja i obuku neplivača. Zahvaljujući osiguran sredstvima program obuke neplivača koji se u Međimurju provodi više od pola stoljeća i dalje će ostati potpunu besplatan za sve učenike trećih razreda osnovnih škola. Glavni cilj je motivirati što više učenika da se uključe u školske sportske aktivnosti, a Međimurska županija njihovim financiranjem omogućava da programi za polaznike ostanu besplatni.

S NAČELNICOM OPĆINE OREHOVICA DIJANOM NOVAK O AKTUALNIM ZBIVANJIMA

“Orehijada” ove godine uz trodnevnu proslavu Dana Općine

Projektno-tehnička dokumentacija za DV u Orehovici je spremna te se pripremaju za prijavu projekta izgradnje na natječaj u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Na području Orehovice nastavljaju se aktivnosti na kojima su radili ovih godina, a s popuštanjem mjera konačno je dobiven prostor i za uobičajen hodogram općinskih manifestacija. Više o tome u razgovoru nam je rekla tamošnja načelnica Dijana Novak.

Dva “kapitalca”

– Projektno-tehnička dokumentacija za Dječji vrtić u Orehovici je spremna te se pripremamo za prijavu projekta izgradnje na natječaj u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji bi uskoro trebao biti raspisan. Drugi kapitalni projekt koji će se provoditi u Orehovici ne ovisi o volji ili spremnosti Općine – to je izgradnja kanalizacijskog sustava, odnosno Aglomeracije. Osim toga, aktualne su i dvije prijave: na natječaj Ministarst va turizma i sporta prijavili smo projekt uređenja i opremanja objekta NK-a “Budućnost” iz Podbresta, a na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU uspostavu ekološki

Načelnica Općine Orehovica Dijana Novak

prihvatljive javne rasvjete u Gospodarskoj zoni Podbrest. Potonji projekt kompletno bi zaokružio izgradnju infrastrukture u Zoni – nabraja načelnica Općine Orehovica. U pripremi je i dokumentacija za prijavu na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja se odnosi na sanaciju divljih odlagališta otpada u lokalnom romskom naselju. – Radi se o stopostotnom

financiranju sanacije. Sa sličnim pojavama susreću se i druge međimurske općine. U travnju nas čeka početak uređenja interijera mrtvačnice u Podbrestu. S obzirom na činjenicu da ćemo na početak izgradnje kanalizacije, u skladu sa zadnjim informacijama, čekati duže negoli je bilo očekivano, bit ćemo prisiljeni krenuti i sa sanacijom udarnih rupa, odnosno oštećenjima asfalta na

cestama, koje ne mogu više čekati odgodu – objašnjava načelnica. U Orehovici će se urediti i prostor kod poštanskog ureda, kojem je potrebno hortikulturno uređenje, a dobit će i javnu rasvjetu.

Trodnevna proslava

Nakon što su organizatori manifestacije “Orehijade – Festivala oreha i sega ka kcoj” ide tijekom zadnjih dviju godina zbog epidemioloških

mjera nailazili na organiza- napunit će se 50 godina od cijske probleme, ona će se osnivačke sjednice Skupštine ove godine održati u tradi- NK-a “Croatia” iz Orehovice. cionalnom terminu uz Dane Nakon svečanosti, slijedi Općine, koji se obilježavaju od zabavni dio pod šatorom uza živu glazbu – ističe Novak. 20. do 22. svibnja. – U petak, 20. svibnja, odrOsnovana društva žat će se svečana sjednica Općinskog vijeća. “OrehijaKrajem siječnja u Orehovici du” ćemo smjestiti u udarni je održana i osnivačka sjednitermin, dan kasnije. Osim što ca Skupštine Društva “Naša će na njoj biti predstavljedjeca” Općine Orehovica. – Svakog mjeseca ni razni proizvodi članice Društva povezani s orasiorga n i zi rat ma, u prograU Orehovici će radionice mu sudjeluju za djecu, a i udruge. će se povodom aktivnosti Prvi put će “Orehijade” postaviti i će se rose općinski dani rastet i r at i p o spomenik orehu, naseljignuti i na po kojem je dobila treći dan, ma. K rep a t a ko u nu li smo ime nedjelju, 22. u osnivanje sv ibnja, sv i Vat roga sne za interesira n i zajednice Općimogu sudjelovati na ne Orehovica. Statut utrci koju organizira Udruga je predan nadležnom uredu i “Sport za sve” Orehovica. čekamo odobrenje. Vularčani Svoju desetu obljetnicu već dugo žele i trebaju naddjelovanja u subotu, 9. trav- strešnicu i vanjsko stubište nja, svečanošću će obilježiti do kora u svojoj kapelici, s Udruga žena “Brest”. Počet- obzirom na to da sadašnja kom svibnja Orehovica će biti ne zadovoljava potrebne propoprište općinske Prvomaj- storne kapacitete. Na tom ske biciklijade, koju također projektu surađujemo sa Žuorganiziramo u suradnji s pom: trenutačno očekujemo Udrugom “Sport za sve”. potvrdu projektanta – za kraj U subotu pak, 14. svibnja, dodaje Dijana Novak.

MEĐIMURSKI SOCIJALNI RADNICI NA STRUČNOM SKUPU PORUČILI:

“Želimo pristup koji aktivira cijelu zajednicu” Povodom obilježavanja Međunarodnog dana socijalnog rada, u prostorima Srednje škole Čakovec održan je stručni skup “Izgradnja mreže međuresorne suradnje – za uključiv život u romskim naseljima”. Organizirali su ga Centar za socijalnu skrb Čakovec i Društvo socijalnih radnika Međimurja kako bi postavili temelje za daljnji razvoj, širenje i produbljivanje međuresorne suradnje kao jedinog puta prema uključivom životu stanovnika romskih naselja. Upravo je produbljivanje međuresorne suradnje temelj izgradnje inkluzivnog društva, naglasili su organizatori ovog skupa, te najavili formiranje operativnih timova koji će svojim aktivnostima biti usmjereni saniranju dugogodišnjih socijalnih

ČESTITKA ANTUNA ILIJAŠA

Osvojili godišnju nagradu

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš čestitao je Centru za socijalnu skrb Čakovec i ravnateljici Alenki Bilić na prestižnim nagradama struke – godišnjoj nagradi “Jakov Kudrić” koju im je Hrvatska udruga socijalnih radnika uručila u povodu Svjetskog dana socijalnog rada. – Afirmativan pristup i isticanje svih pozitivnih postignuća koja ostvaruju 2.500 socijalnih radnika u svakodnevnom radu s više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi je ono o čemu želimo pričati u javnosti i tako poticati zajedništvo u struci i oko nje kako bi položaj naših korisnika uvijek bio na prvom mjestu – naglasio je Illijaš.

rizika u romskim naseljima. Formiranje operativnih timova omogućeno je financiranjem iz projekta UNICEF-a, pa će tako financirati šest radionica međuresorne suradnje za naselja Pa-

rag, Orehovica, Pribislavec, Podturen, Piškorovec i Kuršanec, u kojem je prva takva radionica već održana. – Želimo afirmirati pristup radu koji nije stigmatizirajući, koji osnažuje i koji,

aktivacijom cjelokupne zajednice, daje intenzivan impuls smanjenju diskriminacije. Nama je kao praktičarima jasno da su nužna osnovna struktura i sigurnost jedini put prema uključivom životu u romskim naseljima – izjavila je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Međimurja, te dodala kako same intervencije sustava socijalne skrbi u vidu novčanih naknada, zaštite djece i starijih osoba te žrtava nasilja, nisu dovoljne za smanjenje socijalnih rizika tih naselja. – Aktiviranje svih dionika u zajednici znači da zajednica preuzima odgovornost za sve članove društva, što je zaista najveća vrijednost i jedini put da Međimurje bude mjesto sigurnog život za sve – zaključila je Sever.

Oglasi

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

OGLAS ZA POSAO - OPERATER

SOLVIS d.o.o. je najveći proizvođač solarnih panela i sunčanih elektrana u regiji, isključivo okrenut zelenim tehnologijama i održivom razvoju. Uz to, SOLVIS je visoko tehnološka tvrtka čiji je cilj proizvoditi vrhunske proizvode te pružati klijentima najbolje usluge uz najbolji omjer cijene i kvalitete. Kako bi nastavili kontinuirani rast i razvoj poduzeća tražimo veći broj djelatnika – operatera/operaterke (M/Ž) za rad u najmodernijim pogonima, u ugodnom poslovnom okruženju u kojem se potiču inovacije, timski rad te se nagrađuje trud i zalaganje svakog pojedinca. OPIS POSLOVA: • Rad na opsluživanju automatskih strojeva za proizvodnju solarnih panela • Rad na ručnim operacijama proizvodnje solarnih panela UVJETI: • Završena srednja škola • Iskustvo poželjno ali nije uvjet • Fleksibilnost i samostalnost u obavljanju poslova ŠTO NUDIMO ? • Siguran posao u industriji koja će biti sve traženija • Rad u ugodnom poslovnom okruženju • Stimulativni sustav plaća • Mogućnost brzog napredovanja u struci • Plaćeni troškovi prijevoza • Plaćeni troškovi prehrane KONTAKT • posao@solvis.hr ili osobno dostaviti zamolbu na prijemni šalter tvrtke SOLVIS d.o.o. – Vesne Parun 15, 42000 Varaždin.

ZAPOŠLJAVAMO! Zbog p ove ća n og obujma posl a Hotel Turi st Varaždi n t ra ž i više i zvrši tel ja na radni m mjesti ma:

U svrhu daljnjeg širenja proizvodnje VIS PROMOTEX d.o.o. traži djelatnike za rad na:

BETONARI - više izvršitelja OPIS POSLA: Kao djelatnik na betonari, biti ćete zaduženi za izradu betonskih postolja za suncobrane. UVJETI: • NKV, KV ili SSS • prednost poznavanje poslova u građevinarstvu na betonskim radovima, no nije uvijet Kontakt: 095 4690 689 i posao@vis-cro.com Zamolbe se mogu slati i pisanim putem na adresu: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a, 42000 Varaždin zaključno sa 30.04.2022. godine.

KONOBA R , m /ž KUH A R , m /ž P OMO Ć N I KUH A R , m /ž Č I STAČ IC A , m /ž K UĆ N I MAJ STOR , m /ž Ukoliko im a t e odgovarajuć u struč nu spremu i prethodno ra d no isk u s tvo, te žel i te sti mul ativna pri manja i u savršava nje vaši h znanja, postani te di o našeg ambi c i oznog ti ma! Poša lj it e svoj životopi s na: posao@hotel -turi st.hr i l i d e t a lj e potraži te na www.hotel -turi st.hr

Aktualno

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

MURSKO SREDIŠĆE: ODBOR ZA PRIZNANJA UPUTIO PRIJEDLOGE VIJEĆU U petak, 18. ožujka, sastao se Odbor za javna priznanja Grada Murskog Središća kako bi uputio prijedloge Gradskom vijeću o dodjeli javnih priznanja zaslužnim pojedincima ili skupinama građana. I ove su godine gotovo svi pristigli prijedlozi i svi oni koji će biti upućeni na Gradsko vijeće pristigli od gradonačelnika, pa se još jednom poziva i udruge i pojedince da aktivnije sudjeluju u nagrađivanju zaslužnih građana.

Za povelju “Počasni građanin Grada Mursko Središće” predložen je Mladen Grubić iz Čakovca, rođeni Serjojnčar. Za Nagradu “Ivan Šubić”, koja se dodjeljuje svake tri godine, predložene su dvije osobe: kulturni djelatnik Ivan Goričanec i (posthumno) dr. Ivan Sklepić, koji je bio poznati međimurski oftalmolog, rodom iz Peklenice. Za Povelju “Lapornik” predloženi su Petar Medved, Sportsko ribolovno društvo “Karas”

Peklenica i Stjepan Smolak iz Peklenice, a za nagradu “Magna cum laude” predložene su Isabell Sršan i Karla Pintarić. Sljedeći će građani dobiti Zahvalnicu – javno priznanje gradonačelnika: Ana Žilavec (posthumno), Anton Srša Boys, Branko Hoblaj, Ivan Brodar, vlč. Marijan Horvat, Stanko Jambrošić, Jasminka Levačić, Boris Goričanec, Josip Cilar, Marija Rihtarec, Vladimir Vuri, Stjepan Cilar, Franjo Novinić, Nikola Sakač i Zdravko Strojko.

OPĆINA SELNICA

Uskrsnice za umirovljenike

Općina Selnica donijela je odluku o dodjeli novčane naknade umirovljenicima s općinskog područja povodom uskrsnih blagdana. Prema odluci umirovljenicima s područja Općine Selnica koji primaju do 1500 kuna mirovine bit će isplaćena novčana naknada u iznosu od 250 kuna. Umirovljenici s mirovinama

d 1500 do 2500 kuna dobit će naknadu u iznosu od 200 kuna. Svim umirovljenicima koji ostvaruju pravo na isplatu naknade povodom uskrsnih blagdana novac će biti dodijeljen do 12. travnja. Ukupan iznos za isplatu popularnih uskrsnica osiguran je u Proračunu Općine Selnica. Za ostvarivanje prava na isplatu uskrsnice potrebno je ispuniti obrazac i priložiti posljednji odrezak od mirovine. Dokumentacija se prikuplja do 4. travnja isključivo na email opcina.selnica@gmail. com ili se ostavlja u sandučiću kod općinskog ureda.

SVETI MARTIN NA MURI

Praćenje isplata iz Proračuna Općina Sveti Martin na Muri za svoj transparentni rad već godinama redovito dobiva najvišu ocjenu od Instituta za javne financije. Da bi u tom smjeru nastavili, ali i podigli transparentnost na višu razinu, Općina je omogućila da se putem aplikacije pregledavaju sve isplate iz općinskog Proračuna, počevši od ožujka 2022. godine.

– Godinama se trudimo biti u samom vrhu po transparentnosti rada, a sada smo uveli pregled svih naših isplata putem internetske aplikacije transparentnosti Proračuna. Vjerujem da će mještanima ovo biti vrijedan i koristan alat pomoću kojeg će se još bolje uvjeriti u transparentan rad naše Općine – rekao je načelnik Martin Srša.

Riječ je već o četvrtom priznanju koje je Financial Times uručio Međimurskoj županiji

NOVO PRIZNANJE UGLEDNOG “FINANCIAL TIMESA”

Međimurska županija među deset europskih regija budućnosti Međimurska županija istaknuta je kao atraktivna poslovna destinacija koja stranim investitorima nudi europske standarde poslovanja, obrazovane i motivirane ljude te inovativnost i odgovornost

primjena standarda Europski prostor visokog obrazovanja (ESG) u javnoj upravi.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Novi projekti

Ugledni “Financial Times” proglasio je Međimurje regijom budućnosti, kao jedno od najpogodnijih područja za uspješno poslovanje u Europi. Riječ je već o četvrtom priznanju koje je ovaj časopis uručio Međimurskoj županiji.

Svečanost u Cannesu

OPĆINA PRIBISLAVEC

Za rad udruga 239.000 kuna

Općina Pribislavec uputila je javni poziv udrugama i institucijama s općinskog područja za prijavu programa i projekata koji će se (su) financirati iz Proračuna. Javni poziv se odnosi na predlaganje programa javnih potreba

u područjima predškolskog odgoja i naobrazbe, školstva, sporta, kulture i tehničke kulture, udruga građana, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ukupna vrijednost natječaja je 239.000 kuna. Prijave se primaju zaključno do 10. travnja.

Međimurska županija istaknuta je kao atraktivna poslovna destinacija koja stranim investitorima nudi europske standarde poslovanja, obrazovane i motivirane ljude te inovativnost i odgovornost. Riječ je o prestižnoj nagradi koja se dodjeljuje u kategoriji regija s manje od milijun i pol stanovnika, a županu Međimurske županije Matiji Posavcu uručena je na svečanosti u Cannesu. U toj kategoriji kao jedina iz Hrvatske, Međimurska županija je do sada čak triput rangirana u top deset regija u Europi i to 2011. i 2019. godine za strategiju promicanja izravnih stranih ulaganja, 2018. za strategiju privlačenja stranih investicija i 2019. za stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja, efikasnost javne uprave i visoki stupanj korištenja sredstava iz europskih fondova. – Sama nagrada nije krajnji cilj, već poticaj da Međimurska

županija bude još bolja, konkurentnija i privlačnija domaćim i stranim investitorima. Također je i sredstvo kojim se Županija ističe prilikom prezentacija gospodarskih zona, nastupa na sajmovima i drugim tržištima za privlačenje stranih investicija. Da bi se došlo do pozicije male europske regije budućnosti bilo je potrebno mnogo truda, rada, učenja i projekata. Prije desetak godina započeli smo s revitalizacijom prostora bivše vojarne. Ulaganjem županijskih sredstava i uz pomoć europskog novca razvijao se Centar znanja unutar kojeg danas djeluju Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Međimursko veleučilište, Međimurska energetska agencija, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Turistička zajednica

i Razvojno-edukacijski centar za “Metalsku jezgru”. Zemljište koje je nekada bilo vojni poligon pretvoreno je u gospodarsku zonu u kojoj je osigurana sva potrebna infrastruktura za privlačenje investitora – istaknuo je župan Matija Posavec. Ove su godine kriteriji za odabir malih regija budućnosti bili prilagođeni vremenu u kojem se nagrada dodjeljuje: prilagodba poticaja za poduzetnike tijekom pandemije koronavirusa, uspješnost gospodarskih sektora regije koji imaju najveći potencijal za postpandemijski oporavak gospodarstva, aktivnosti za investitore nakon ulaganja, ulaganja u poduzetničke zone, potporne i istraživačke institucije, korištenje digitalnih alata za privlačenje ulaganja, promocija održivih ulaganja i

– Misao vodilja Međimurske županije je da se potrebe za infrastrukturnim projektima zadovolje prijavama na natječaje za EU fondove, dok se izvorni prihod Proračuna Međimurske županije usmjerava prema građanima uz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima. Županija već ima spremnih novih 158 projekata vrijednih više od triju milijardi kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju – poručuju iz Međimurske županije. – Međimurje se ima razloga ponositi produktivnošću naše radne snage, inovativnošću i upornošću poduzetnika, a najbolje potvrda tome su gospodarski pokazatelji. Unatoč ekonomskim krizama i pandemiji koronavirusa, međimursko gospodarstvo raste. Pri tome Međimurska županija nastoji biti maksimalno na usluzi građanima, što kroz brzinu i efikasnost izdavanja dozvola i potrebnih informacija, što kroz razne potpore i usluge koje pružamo zajedno s našim potpornim institucijama – zaključio je župan Posavec.

Rotirka a sudnik

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

TROŠILA NOVAC TVRTKE IZ PRELOGA U OSOBNE SVRHE

ROTIRKA - SUDNICA

Postupajući po zahtjevu Općinskoga državnog odvjetništva u Čakovcu, policijski službenici Policijske uprave međimurske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 46-godišnjakinjom s područja Varaždinske županije zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i utaje poreza ili carine. Naime, ona je kao odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem na području

Grada Preloga od prosinca 2019. godine do kolovoza 2020. godine s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi s poslovnog računa trgovačkog društva preusmjeravala novčana sredstva na svoj privatni račun. Novac je koristila za vraćanje privatnoga kreditnog zaduženja te ga podizala na bankomatima i koristila za svoje osobne potrebe. Tako je ostvarila nepripadnu imovinsku

korist u iznosu od nekoliko milijuna kuna. – Ujedno, osumnjičena je da je kao odgovorna osoba u spomenutom trgovačkom društvu tijekom inkriminiranog razdoblja, s ciljem da izbjegne plaćanje poreza na dodanu vrijednost, davala nepotpune i netočne podatke poreznom tijelu, zbog čega nije obračunavala, ni platila porez na dodanu vrijednost u iznosu višem od milijun kuna – ističe PU međimurska.

SUĐENJE ČETVORKI ZA TEŠKO UBOJSTVO PROFESORA NINE ČENGIĆA

“Ivor ga je šakom udario u glavu, a Asja ga je lokotom udarala po trbuhu” – Rekli ste da je Vujasinović udario Čengića zatvorenom šakom. To se možete sjetiti, a puno toga niste zapamtili, a ovo jeste. Zaključujete li to ili ste to zaista vidjeli? Ako se dobro sjećam – nije u ovakvom predmetu vjerodostojno. Ili teretite ili ne teretite nekoga, pa budite čvrsti u tome što ste vidjeli – rekao je odvjetnik prvooptuženog PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

cijeli iskaz ti je lažan – rekao je Žnidarić. Branitelj drugooptužene Asje Dvorski upitao je svjedoka je li

Saslušanjem preostalih svjedoka u utorak, 15. ožujka, nastavljeno je suđenje Ivoru Vujasinoviću (29), Asji (25) i Ivanu (20) Gorskom te Dominiku Žnidariću (25), koje se tereti za teško ubojstvo Nine Čengića (35). Hrvoje Č. sa svojim prijateljem Matejom ispred Kulturane pronašao je Čengića u nesvijesti te je zvao Hitnu medicinsku pomoć.

Suđenje se nastavlja 30. i 31. ožujka itko u rulji povikao kad je optužena četvorka izašla iz Kulturane: “Idemo ubiti Čengića!” ili kad su ga udarali, jesu li vikali: “Ubit ćemo te!”

Bez dogovora?

Svjedok Karlo Š. vidio je tučnjavu ispred Kulturane – Matej i ja smo krenuli kući i vidjeli da netko iza zida leži. To je bio Nino. Uho mu je krvarilo. Provjerili smo diše li i zvali smo Hitnu. Čekali smo je oko pola sata – ispričao je Hrvoje, koji bio upoznat s tim da je Čengić istučen, no rečeno mu je bilo da se pridigao i otišao kući.

Tučnjava

Ni u najluđim primislima Hrvoje nije slutio da je Čengić pretučen do smrti.

Hrvoje Č. tučnjavu nije vidio, no svjedok iste bio je Karlo Š. – Ivor je pokojnog udario šakom u glavu, i to zatvorenom šakom, a Asja ga je lokotom udarila po trbuhu. To se sjećam, ostale stvari su mi te večeri u magli, mislim da sam imao alkoholnu amneziju, što zbog velike količine alkohola koju

sam konzumirao, što zbog toga jer sam se dva dana prije tog događaja cijepio protiv COVIDa – ističe Karlo Š., koji se nakon tučnjave vratio u objekt i tražio od Asje da provjeri je li Čengić u redu. – Ona je to i učinila te mi odgovorila da je dobro i da diše – isticao je Hrvoje u iskazu

Državnom odvjetništvu koji mu je predočen na raspravi. Vujasinovićeva obrana upitala je Hrvoja Č. kako to da se nekih stvari sjeća, a nekih ne. – Rekli ste da je Vujasinović udario Čengića zatvorenom šakom. To se možete sjetiti, a puno toga niste zapamtili, a ovo jeste. Zaključujete li to

ili ste to zaista vidjeli? Ako se dobro sjećam – nije u ovakvom predmetu vjerodostojno. Ili teretite ili ne teretite nekoga, pa budite čvrsti u tome što ste vidjeli – rekao je odvjetnik Ivora Vujasinovića. Četvrtooptuženi Žnidarić također je ispitivao svjedoka. – Ne možeš se sjetiti. Čuj,

– Ne, to nitko nije vikao – rekao je Hrvoje. Također, saslušana je i Monika T., koja je vidjela Čengića na podu unutar objekta. Naime, njegov pad s barskog stolca unutar objekta drži Vujasinovićeva obrana ključnim, odnosno da je taj pad bio koban za kasniju Čengićevu smrt. – Pokojnog nisam poznavala i duboko me to sve potreslo. Ono što sam vidjela je Čengić na podu, a sam pad nisam vidjela. Tada se samostalno pridigao. Vidjela sam jednom da je pao – zaključila je Monika T. Suđenje se nastavlja 30. i 31. ožujka.

U VARAŽDINSKOM KAUFLANDU UKRAO LITRE I LITRE VRHUNSKE ŽESTICE

Zbog krađe alkohola u zatvor na šest mjeseci

Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Varaždinu Benjamin S. (26) osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog krađe. On je kriv zato što je 19. veljače 2020. godine oko 19 sati ušao u varaždinski Kaufland te s polica na odjelu pića uzeo i za sebe zadržao dvije boce Jägermeistera, četiri boce Johnny Walker Gold Reserve viskija, dvije boce Jack Daniels Whiskeyja Honey, tri boce Malibu rum kokos likera,

četiri boce Chivas Whiskeyja Regal i sedam boca Centenario 23 ruma, ukupne vrijednosti od 7797,50 kuna. – Dakle, učinio je to s ciljem da pokretnu stvar oduzme drugom s ciljem da je protupravno prisvoji, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom – stoji u presudi. Mladić je naveo da je kritične zgode vlakom došao u Varaždin i u trgovinu Kaufland ušao s namjerom da otuđi alkoholna pića. Ušao

je u Kaufland, uzeo kolica te otišao do odjela s alkoholnim

Ne mora platiti troškove kaznenog postupka jer je lošega imovinskog stanja pićima. S kolicima punim alkohola izašao je kroz evakuacijska vrata na parkiralište.

Nakon toga je s istom namjerom otišao u Kaufland u Čakovcu, gdje su ga uhvatili. U raspravi je istaknuo da ne zna što se dogodilo s alkoholom koji je otuđio. On je u raspravi priznao da je počinio krađu i rekao da mu je žao te da prihvaća sankciju, odnosno zatvorsku kaznu od šest mjeseci. Dodajmo da ne mora platiti troškove kaznenog postupka jer je lošega imovinskog stanja. (it)

Život

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

NEB CHUPIN, VLASNIK TVRTKE HERMES INTERNATIONAL IZ SRAČINCA:

“Zbilja postoji američki san u Hrvatskoj” Ovaj uspješni poduzetnik rođen je u Zagrebu kao Nebojša Čupin, a 1989. godine otišao je u SAD kao student strojarstva i veslač. U Americi je razvio vlastiti biznis i od pretprošle godine opet živi u Lijepoj Našoj. PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

CROMA – Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika – dodijelila je nagrade najboljim poduzetnicima i menadžerima u 2021. godini. Nagrada za poduzetnika godine otišla je u ruke Neba Chupina, vlasnika tvrtke Hermes International iz Sračinca. – Jako mi je drago što sam dobio tu nagradu. Naš džem od smokava napravio je velik uspjeh u svijetu, naročito u SAD-u. To je bila moja vizija i drago mi je što sam nakon 30 godina uspio – istaknuo je Neb Chupin, rođen kao Nebojša Čupin.

Odlazak u SAD

samo prema gore. Za nekoliko godina sigurno ćemo biti broj jedan džem u Americi – objašnjava Chupin. Naime, isti džem radi se u Sračincu u tvrtki Hermes International. Osim džema od smokava, proizvode džem od višanja, kupina, borovnica, dunja, jagoda i šipka te džem od smokava s narančom, U asortimanu se mogu naći i prirodni namazi od maslina te ekološki sokovi, bez dodanog šećera.

Obećano tržište

Čak 88 % proizvoda izvozi se u SAD, slijedi Hrvatska, pa Kanada. Proizvodi se izvoze i u Maleziju, Japan i Indoneziju, kao i u Nizozemsku, Njemačku, Češku, Slovačku, pa i u Australiju.

U Sjedinjene Američke DrTvrtka iz Sračinca žave otišao je 1989. godine kao student strojarstva i veslač. prošle godine Dobio je sportsku stipendiju u ostvarila je dobit Bostonu i ondje završio fakultet. Kasnije se zaposlio u struci od 10 milijuna kao inženjer strojarstva. Radio kuna je u struci u velikim kompanijama, ali usporedo je sa svojom partnericom Maiom Magee – Kad je počela pandemija razvijao biznis. koronavirusa, imali smo pad – Moja partnerica, koja je od 30 %, no kasnije je sve bila studentica na razmjeni u došlo na svoje. U 2021. godini Hrvatskoj, pitala me zašto ne ukupni prihodi su rasli za 28 bismo pokušali uvoziti Krašove % u odnosu na 2020. godinu. proizvode u Ameriku. Dobit nakon oporezivaDogodilo se da smo nja rasla je za 40 % u mi prodali cijeli odnosu proteklu Neb Chupin kontejner, no godinu. U pladvije trećine nu je ulaganje poduzetnik je smo mor a l i u novu liniju 2021. godine donirati. Dio kojom bismo asortimana povećali proprema izboru koji se prodaizvodne kapaCROMA-e citete – ističe vao smo ostaChupin, koji je u vili, no tada sam Sračinec došao na Hvaru vidio sasvim slučajno. džem od smokava i sje– U početku smo moja partio se dide Bože, koji je pravio isti takav. Upalila mi se svje- tnerica i ja bili samo distribućica: ovo je jako fino, zdravo, teri za američko tržište. Džem ovo će ići jer takav proizvod na od smokava radila nam je jedna američkom tržištu ne postoji hrvatska tvrtka prema mojoj – ističe Neb Chupin, koji je recepturi. Spletom okolnosti ubrzo popularizirao džem od Maia i ja morali smo pokrenuti vlastitu proizvodnju iako je smokava u Americi. – Džem od smokava izvrsno to bio veliki korak unatrag za se slagao sa sirom. Više sira mene i moju partnericu. Prijase prodavalo ako se miješao s telj partnerice je predložio Vadžemom. I tako malo po malo. raždinsku županiju. Bili smo u Džem od smokava sa sirom poduzetničkim zonama u Turi krekerima te vinom dio su činu i Jalžabetu, no ova lokacija svakog partija u Americi. Taj u Sračincu nam se pokazala proizvod se danas probija i ide kao pun pogodak – objasnio je

U slobodno vrijeme glumac i producent Neb Chupin otac je dvoje djece, a u slobodno se vrijeme bavi glumom i produkcijom. – Gluma je hobi, ali velika ljubav jer uživam u njoj. Kako u mom poslu ima dosta izazova i stresnih situacija, gluma je zbilja dobar ispušni ventil u kojemu mogu pokazati svoju kreativnost kao i uložen trud i rad. Još u Bostonu sam krenuo na satove glume, pa potom u Los Angelesu. Malo po malo sam se i u glumi probijao. Kako sam biznismen, kroz razne projekte odlučio sam se okušati kao producent. Često

ulažem u filmove i produciram ih, no najdraže mi je glumiti. Naučim tekst, dođem na set i odradim svoje – ističe Chupin, čiji je život inspiracija za film “The Islander”, odnosno “Otočanin“. – Film je apokaliptična fantazija i zahtijevao je mnogo računalne grafike. S ponosom mogu reći da će biti gotov ove godine. U njemu se isprepleću odnosi dide, oca i sina. Pojavljuje se i džem od smokava, no u sporednoj ulozi – rekao je Chupin.

Chupin, koji sa svojom tvrtkom ne namjerava stati.

prakticiramo, a prekovremeni sati dodatno se vrednuju–

Širenje

U tvrtki Hermes International trenutno radi 90 ljudi

– Ako se nastavi tim tempom, morat ćemo graditi još jednu tvornicu. Varaždinska županija idealna lokacija koja ispunjava sve uvjete za proizvodnju, kako kapacitetom tako kvalitetnom radnom snagom. Ljude, njih 90, krasi iznimna radna etika, a neki od njih s nama su od samih početaka. Radnike motiviramo kroz razne poticaje, financijske i edukacijske. Rad noću ne

dodao je poduzetnik koji se 2020. godine vratio živjeti u Hrvatskoj. – Teško je uspoređivati Hrvatsku i SAD. U Americi ako u jednom gradu napraviš biznis, lakše ga je proširiti po cijeloj

zemlji i ostvariti veći uspjeh. U Hrvatskoj život može biti ugodniji, nego u Americi uz dobra i sigurna primanja. Baš sam ugodno iznenađen jer zbilja postoji američki san u Hrvatskoj u kojoj se dosta toga može napraviti i razviti– ističe Chupin, koji drži da postoji razlika između Amerikanaca i Hrvata u radnoj etici.

Razlike

– Dok sam radio u Americi kao inženjer, provodio bih svakodnevno 10 do 12 sati u

uredu dok projekt ili zadatak ne bi bio obavljen. Amerikanci imaju drugačiji način rada u kojem puno vremena odlazi na posao, nego na privatne aktivnosti, zbog velike konkurencije i surovog kapitalizma. Poslovan čovjek u Americi često mijenja zanimanja jer je to uobičajena praksa, dok u Hrvatskoj to nije slučaj. Dok sam živio u Americi i tek kretao s poslovnim pothvatima, radio sam razne poslove: od pranja posuđa, konobarenja, utovara i istovara robe, kako bih

Godišnje 7 milijuna bočica džema iz Sračinca ode za Ameriku sebi osigurao prihode. Gledajući na društveni život i slobodno vrijeme čini mi se da Hrvati provode više vremena s obitelji i prijateljima, što se ne može reći za većinu Amerikanaca. Sad kad živim u Hrvatskoj vidim mnoge prednosti, jer je tu velik broj mojih prijatelja i cijela obitelj. Lijepo je ovdje živjeti– zaključio je Chupin.

Život

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

PREDSTAVLJANJE ZBIRKE ZORANA VAKULE U CENTRU “MED DVEMI VODAMI” Jedan od naših najpopularnijih meteorologa, Zoran Vakula, predstavit će svoju pr vu pjesničku zbirku “Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze” u Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu. Pjesnička večer održat će se u srijedu, 23. ožujka, s početkom u 18.30. Dobro je znati da se upravo na taj datum obilježava Svjetski

dan meteorologije, jer je na taj dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija. U pjesničkoj zbirci Zorana Vakule nalazi se više od 500 tekstova u stihu i rimi. Zbirka je posvećena svakodnevnim sažetim vremenskim prognozama u rimi od proljeća 2020. godine do ljeta 2021. te klimatskim promjena-

ma i biometeorologiji. Budući da je većina rima nastala u koronaviroznom razdoblju koje je u Hrvatskoj počelo u prvim mjesecima 2020. godine i nakon velikog “zagrebačkog potresa” u ožujku iste godine, dio stihova je i nekrološke naravi – oproštaj i spomen na neke od poznatih osoba koje su nas napustile prošlih mjeseci.

U zbirci se nalaze i rimovane najave zanimljivih sportskih i kulturnih događanja, kao i prigodnice više ili manje povezane s vremenskom prognozom. Ulaz na događaj je slobodan. Prema novim epidemiološkim mjerama, na predstavljanju pjesničke zbirke nije potrebno predočavati COVIDpotvrdu.

Na obiteljsko dvorište stigla su dječja igrala Njegov i rad njegove supruge prepoznala je i tvrtka Mala Mima, koja je obitelji donirala ljuljačke i klackalicu kako bi djeca još više mogla uživati na velikom, lijepom dvorištu obitelji Ignac. – To je za mene velika stvar. Ne znam što bih rekao, jako sam sretan što će se djeca na mojem dvorištu sada moći ljuljati i klackati – zadovoljan je Dado.

SUPRUŽNICI NADA I DADO IGNAC IZ TRNOVCA DOBITNICI SU NAGRADE “PONOS HRVATSKE”

“U svemu tome najteže nam padaju rastanci od djece” Bračni par Ignac udomiteljstvom se bavi 15 godina, a u njihovu domu utočište je pronašlo 90-ero djece. Kod njih je trenutačno udomljeno troje romske djece, od 18, 14 i 7 godina. Jedni su od rijetkih udomitelja koji nude trajni i hitni smještaj. PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Romski bračni par Nada i Dado Ignac iz Trnovca dobitnici su nagrade “Ponos Hrvatske” za 2021. godinu. Naime, supružnici se udomiteljstvom bave 15 godina, a u njihovom domu utočište je pronašlo 90-ero djece. Za to je zaslužna Nada Ignac, koja je potaknula svog supruga da budu udomitelji, rekao nam je Dado Ignac. – Naša djeca su išla u školu, a ja nisam radila pa sam rekla suprugu da je šteta da smo sami u kući. S obzirom na to da znamo da je puno djece ostavljeno, nemaju roditelje i siromašni su, rekla sam mu da bismo mogli nekome pružiti pomoć. I tako smo ubrzo dobili dvoje male djece, bebe – otkrila je Nada. Budući da je Dado i sam imao teško djetinjstvo, ideju svoje supruge rado je prihvatio. – Nas je u obitelji bilo 13-ero. Moji mama i tata umrli su od posljedica loših životnih uvjeta. Kada sam bio dijete, spavao sam na plahti na betonu, 13 nas je bilo u jednoj prostoriji. Ja nisam više mogao biti u naselju, nisam htio spavati na tvrdom i hladnom, želio sam biti u čistom. Tada mi se pružila prilika i zaposlio sam se. Upoznao sam druge ljude koji su mi dali mogućnosti, dali su mi posao, i zašto onda ja ne bih dao mogućnost drugima? Želio sam pružiti i drugoj djeci mogućnost da postanu bolji ljudi pa sam se brzo složio s

time da postanemo udomitelji – ispričao nam je Dado koji sada već 42 godine radi u Gradskome komunalnom poduzeću ČAKOM i, kako u šali kaže, Rom je s najdužim radnim stažem Međimurju, a za godinu dana ići će u mirovinu. Supružnici imaju sedmero svoje djece, većina ih je sada samostalna. S njima je u kući ostao samo jedan sin koji ima troje djece i zaposlen je. On podržava to što rade roditelji, oni su mu svijetli primjer. Nada i Dado ukupno imaju 23.oje unučadi. Svi su, kažu, u blizini, na nekoliko kilometara od roditelja.

Dostupni 24 sata dnevno

Kod obitelji Ignac trenutačno je udomljeno troje romske djece od 18, 14 i 7 godina. Jedna djevojka kod njih je već četiri godine, druga godinu dana, a dječak je tu 8 - 9 mjeseci. No, supružnici imaju smještajni kapacitet za njih šestero te se situacija mijenja iz tjedna u tjedan. S Centrom za socijalnu skrb u kontaktu su svaki tjedan, jer je obitelj Ignac među rijetkima u Međimurju koja može pružiti hitni smještaj kada se za to javi potreba. – Imamo hitni i trajni smještaj. Svaki tjedan nam dolaze djeca na hitni smještaj, po dvoje, troje. Primjerice, prije tjedan dana su nam otišle jedna curica i jedna žena. Prije triju tjedana smo imali još dvoje djece i jednu ženu… Dovode nam djecu čak i iz Varaždina kada nemaju rješenje. Dobije-

mo i Hrvate, ne samo Rome. agiraju kad budu dovedena Ostanu po nekoliko dana ili k njima, Ignac navodi da su tjedana, a nakon toga djeca idu često prestrašeni i nesigurni. u drugu udomiteljsku obitelj Međutim, opuste se kada čuju ili u sigurnu kuću s majkom. romski jezik. – Kada ih na romskom pitam Centar im nalazi smještaj, odakle su, počnu se smis njima imamo dojati, onda im je lakbru suradnju – rekao je Dado še, veseliji su. To te dodao da je razlika. Svi Kada djeca iz on i suprusu zadovoljni, naselja dođu k nikad u životu ga “dežunama, postane im nisam imao r aju” 2 4 neugodnu sata na lakše kada čuju sit uaciju, u dan. romski jezik.” smislu da bi – Donam st vara li godi se da DADO IGNAC neke probleme. obitelj ima Zadovoljna su i neki problem djeca, i mi, i Centar. U kasno navečer ili to kakve su probleme djeca noću pa žena i djeca nemaju kamo ići, a već su na imala u, recimo, naselju, mi ne policiji. Socijalna radnica ih u ulazimo, a tako su nam rekli i tom trenu nema gdje smjestiti u Centru. Djeca imaju povjerei onda smo mi tu. Dostupni nja u nas, znaju da imaju našu smo svakim danom, svakim podršku i pitaju nas za savjet, praznikom i blagdanom – ali što se tamo sve događalo, ističe Ignac. to mi ne ispitujemo – govori Na pitanje kako djeca re- Ignac i priznaje da tinejdžeri

znaju biti svojeglavi, što je i razumljivo. U svemu tome, navode supružnici, najteže im padaju rastanci. Neka djeca bila su i po osam godina kod njih i nakon toga je, kažu, teško kada moraju otići, pogotovo ako dijete k njima dođe kao mala beba, s tek nekoliko mjeseci starosti. – Ima takvih trenutaka… a najteže je bilo kada je odlazila Severina, jedna curica, nju nikad nećemo zaboraviti, ići ću u grob s njom u mislima. Nada je za njom plakala mjesec dana. Severina je bila stara dva mjeseca kada je došla kod nas i s pet godina je išla na usvajanje. Ona nije razumjela da joj mi nismo pravi roditelji i zašto mora otići od nas, a morala je ići u bolji život. Pa to je kao moje dijete, kao da ju je moja žena rodila. Kako i da shvati da joj nismo roditelji, kada smo joj pružili sve? Odrastala je s nama, pružili smo joj ljubav, grlili je… Što drugo ona i može misliti nego da smo joj roditelji? U vezi toga me nitko ne može utješiti – prisjetio se Dado, zbog čega su se i njemu i supruzi zasuzile oči, te su zaključili da im je najteže uzimati na udomljavanje male bebe, jer se previše vežu za njih. No, s većinom djece ostaju u kontaktu te, ističe, ako se netko od njih poželi vratiti, vrata obitelji Ignac uvijek su im otvorena.

Ponos Hrvatske

Na svoj životni poziv Nada i Dado vrlo su ponosni. Ponosna je i cijela Hrvatska, za što im je nedavno stigla i potvrda. Na-

gradu “Ponos Hrvatske”, kažu, nisu očekivali, a nisu znali ni tko ih je predložio. – Zvala me novinarka da smo dobili nagradu, bio sam u šoku. Nisam znao tko nas je odabrao, ne znam ni danas, ali bili smo sretni i jako ponosni – rekao je te dodao da je ponosan i na druge Rome udomitelje te sve one koji na neki način pomažu. – To su vrijedni ljudi koji imaju zadovoljene sve uvjete za udomiteljstvo. U javnosti se najviše čuje o problemima s Romima, a o dobrim primjeri-

S većinom djece ostaju u kontaktu i ako se netko od njih poželi vratiti, vrata obitelji Ignac uvijek su im otvorena ma slabo se čuje. Moram reći i da je danas puno bolja situacija. Imam blizu 60 godina, u Jugoslaviji Romi nisu imali takve mogućnosti, nikoga nije bilo briga. Sada se vidi pomak kod mladih Roma i kod onih koji dođu kod nas. Završavaju srednju školu i trude se da budu korisni. Imamo medicinske sestre, liječnika, policajca… Još uvijek su tu veliki problemi, trebat će još puno godina, ali vidi se napredak. Želim potaknuti sve koji mogu da postanu udomitelji jer u Međimurju postoji velika potreba za njima – zaključio je Ignac.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

TRAJNI LAK KUO’S ZA LIJEPE I ZDRAVE NOKTE

ZDRAVLJE

Najveću pozornost i prednost svih lakova današnjice preuzima trajni lak. Trajni lak je iznimno prirodnog izgleda, čvrstoće i visokog sjaja. Poseban je po tome što nakon nanošenja ostaje na noktima dva do četiri tjedna. Kroz to vrijeme nokti ne mjenjaju oblik ni sjaj, a boja ostaje postojana kao prvoga dana. Postojanost trajnog laka je individualna i ovisi isključivo o brzini rasta noktiju. Neposredno prije lakiranja uredimo nokte i područje oko noktiju tretmanom manikure. Bitno je naglasiti da se prilikom lakiranja i skidanja trajnog laka prirodni

nokat ne istanjuje, već trajni lak služi kao zaštita za nokat. Dakle, nokat ispod trajnog laka ostaje zaštićen od mehaničkih i kemijskih oštećenja te s vremenom postaje čvršći i otporniji. Također je trajnim lakom moguće spriječiti neugodno listanje i pucanje noktiju. Najbolje je što ne koristimo UV lampu, već najmoderniju i najsigurniju, potpuno neštetnu tehnologiju LED lampe za brzo sušenje noktiju. Skida se vrlo jednostavno i nježno bez rašpanja ploče nokte,

već ga otopimo za svega 10-ak min te se nakon manikure ponovno stavlja željena boja. Trajni lak je odgovor na potrebe zaposlenih žena koje nemaju vremena za tjedne manikure i žele postojan izgled i dugotrajan sjaj. A možda je najbolji onaj osjećaj kad netom nakon manikure možete posegnuti u torbicu i uzeti ključeve od auta bez bojazni da će oštetiti vašu manikuru!

Piše: Petra Kolak Đinđić, Beauty centar Čarolija Krešimira Filića 78, Varaždin, mobitel: 098/168-6705

KORONAVIRUS

Značajno ublažene epidemiološke mjere

Od petka, 18. ožujka, na snazi su značajno ublažene epidemiološke mjere koje će vrijediti do 15. travnja. Među najvažnijim promjenama su broj okupljenih na javnim događanjima, pa tako na otvorenom sada može biti najviše 200 osoba umjesto dosadašnjih 100, a na događajima gdje se predočavaju COVID-potvrde nema ograničenja. Na javnim okupljanjima u zatvorenom može biti do 100 osoba umjesto dosadašnjih 50. Radno vrijeme kafića produljeno je do dva

sata ujutro. COVID-potvrde više nisu potrebne u centrima i drugim djelatnostima socijalne skrbi. Vrtićka djeca više ne moraju u samoizolaciju, dok se učenici moraju testirati samo ako netko od učenika iz razreda oboli od COVID-a. Cjelovite odluke o prestanku važenja posebnih mjera na tržnicama, pogrebima, svadbama, umjetničkim programima te sportskim i dječjim igralištima dostupne su na internetskim stranicama Stožera civilne zaštite RH.

NEIZVJESNOST BUDUĆNOSTI

Korona diljem svijeta, potresi u Hrvatskoj, rat u Ukrajini, ruski dron u Zagrebu. Ako ovako gledamo zaista je budućnost neizvjesna. Što nas još može zahvatiti? Kakve nas još pošasti mogu zadesiti? Strah od trećeg svjetskog rata je tu… Stručnjaci kažu da ima toliko nuklearnih bombi da možemo uništiti čitav svijet nekoliko puta. Je li doista kraj svijeta blizu? U Bibliji nas Isus upozorava na ovakve znakove vremena: “»A čut ćete za ratove i za glasove o ratovima. Pazite, ne uznemirujte se. Doista treba da se to dogodi, ali to još nije svršetak. Narod će ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva; bit će gladi i potresa po raznim mjestima. Ali sve je to samo početak trudova.«“ (Mt 24, 6 - 8) Isus kaže da se još uvijek ne uznemirujemo jer se prije kraja svijeta evanđelje mora propovijedati svima narodima. Još uvijek ima plemena u Africi i Amazoni koja nisu čula za evanđelje. Također, Isus kaže da će se na kraju vremena mnogi predstavljati kao On — Mesija te da će to biti taj konačni znak. Zato nas Isus upozorava da budemo budni i spremni za susret s Njime — bilo da mi umremo, bilo da Isus dođe, kako On kaže, u svom drugom dolasku s velikom moći i silnom nebeskom vojskom anđela. “Zato budite spremni, jer ne znate u koji dan dolazi vaš Gospodin. I zapamtite ovo: da je vlasnik

Mladen Dominić Kristova Crkva kuće znao u koje će doba noći doći lopov, ostao bi budan i ne bi dopustio da mu provali u kuću. Zato i vi budite spremni, jer će Sin Čovječji doći kad ga ne očekujete.«” (Mt 24, 42-44) Dakle, živimo život dostojan čovjeka do našeg susreta s Gospodinom. Tako će tvoja i moja budućnost biti ne neizvjesna, već izvjesna i sigurna. Čitajući Sveto pismo učimo kako biti spreman za Gospodina. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak Biblije, tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202. Kristova Crkva Varaždin Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr

ODRŽAN JE OKRUGLI STOL

Srčane smetnje sve su češće u post-COVID razdoblju Uočeni su česti kardiovaskularni poremećaji kod osoba koje prije oboljenja od bolesti COVID-19 nisu imale nikakve bolesti srca PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U organizaciji Zaklade “Hrvatska kuća srca”, Hrvatskoga kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na temu COVID-a i post-COVID-a. Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti COVID-19. Iako je zadnjih 20 godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22.020) i broj umrlih u 2020. godini (22.886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba. S obzirom na to da ne postoje detaljne analize, ne može se sa sigurnošću reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije bolesti COVID-19, no značajno povećanje ne smije se zanemariti, rečeno je na okruglom stolu.

Posljedice COVID-a

– Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-a

19. Štoviše, značajan udio s tahikardijom ili čak infarkt pacijenata može razviti srča- miokarda. Sve to bilo bi mono oštećenje tijekom bolesti guće prevenirati kada bi se COVID-19, bez obzira na što više ljudi cijepilo te na taj to je li prethodno postojala način zaštitilo svoje zdravlje, srčana bolest ili nije. Uo- ali i doprinijelo manjem čeni su učestali poremećaji širenju pandemije. Naši karritma, ali i infarkti miodiovaskularni bolesnici osjetljivi su i na karda. Naime, virus druge virusne S A R S - C oV-2 i bakterijske može zahvaKardiovaskularni respiratortiti i srčani mišić te ne bolesti liječnici savjetuju uzrokovapa se sasvojim pacijentima vjetuje ti srčano cijepljezatajenje preventivno ponašanje – rekla je nje pro– cijepljenje kao prim. Vetiv gripe i pneumorica Kralj, najbolji način d r. med., koka koji zaštite spec. epidemože uzrokovati tešku miologije, voupalu pluća – diteljica Odjela naglasio je akademik za srčano-žilne bolesti na Hrvatskom zavodu Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upraza javno zdravstvo. Kardiovaskularni liječnici vitelj Zaklade “Hrvatska savjetuju svojim pacijenti- kuća srca”. ma preventivno ponašanje, cijepljenje kao najbolji način Iskustvo zaštite od teških oblika boNa okruglom stolu svoju lesti COVID-19, ali i drugih ispovijest ispričao je Branivirusnih i bakterijskih res- mir Valenčak (37), koji je od piratornih bolesti koje mogu posljedica post-COVID-a biti opasne za kardiovasku- obolio od upale ovojnice srčanog mišića. larne bolesnike. – Uslijed blagih simptoma – U zadnje dvije i pol godine svjedočimo velikom bolesti COVID-19, nakon broju naših pacijenata koji nekoliko mjeseci uslijedio je su imali težak oblik bolesti šok. Dobio sam visoku temCOVID-19, a nisu bili cije- peraturu i bio sam u stanju pljeni. Nažalost, sve češće opće malaksalosti. Shvatio dolaze nam i ljudi srednje sam da nešto nije u redu životne dobi koji prije obo- kada temperatura nije padala ljenja od COVID-a 19 nisu tjednima. Dijagnosticirana imali nikakvih srčanih bo- mi je upala srčane mišićne lesti, a sada imaju problema ovojnice kao posljedica pre-

boljenja COVID-a, bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca. Nasreću, sve je dobro prošlo i danas sam zdrav čovjek. U trenutku oboljenja nisam bio cijepljen, jer se u to vrijeme cijepilo samo starije stanovništvo. Nakon što sam se oporavio i nakon što su mi liječnici rekli da se smijem cijepiti, odmah sam to i učinio. Savjetovao bih svakome da brine za svoje zdravlje i osluškuje svoj organizam te reagira na vrijeme – ispričao je Valenčak. Kakva je situacija u postCOV ID ambu lanti, koje najčešće smetnje imaju bolesnici i kako se nose s njima, otkrila je doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmolog iz KBC-a Zagreb. – Od teških oblika postCOVID bolesti, najčešće se srećemo s bolesnicima koji i dalje imaju smanjenu razinu kisika u krvi pri naporu ili čak mirovanju, uslijed promjena plućnog tkiva zaostalih nakon akutnog COVID-a i/ili plućne embolije udružene sa SARSCoV-2 infekcijom. U klinici za plućne bolesti Jordanovac od ukupnog broja bolesnika koji su prošli kroz post-COVID ambulantu njih oko 40 posto ima povišeni krvni tlak, 13 posto ima šećernu bolest, dok su poznata koronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene u njih 4 do 6 posto – istaknula je Janković Makek.

Zdravlje

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

ZA OBOLJELE OD LEUKEMIJE, LIMFOMA, MIJELOMA I DRUGIH SRODNIH BOLESTI

Vrijedni volonteri prikupili i zapakirali više od 4,5 tone plastičnih čepova Novcem koji se prikupi od čepova, UOLL pomaže oboljelima u kupnji lijekova i medicinskih pomagala, pruža pomoć u liječenju i sa smještajem roditelja u Zagrebu za vrijeme liječenja djeteta te ispunjava druge potrebe vezane za liječenje PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

dvorište ČAKOM-a u Totovec. Od 2013. godine pa do danas ukupno smo prikupili više od 400.000 kilograma, to jest 400 Udruga oboljelih od leukemi- tona plastičnih čepova i predali ih komunalnim poduje i limfoma u srijedu, 16. ožujka, održala zećima, gdje smo je akciju pakidobili prateće listove i ranja prikuOd 2013. godine pa vagarinke, pljenih do danas ukupno smo a zatim plastičnih tražimo čepova prikupili više od 400 ovlaštene kojima će tona plastičnih čepova ot k upljise pomoći oboljelima vače otpai predali ih komunalnim od leukeda kojima poduzećima prodajemo mije, limfočepove po ma i drugih EMIL VIBOVIĆ cijeni od 1,5 srodnih bolekuna za jedan sti. U akciji su k i log r a m – rekao sudjelovali volonteri INA Grupe Zagreb, Centra za nam je predsjedodgoj i obrazovanje “Tomislav nik UOLL-a Emil Špoljar” Varaždin, Caritasa Vibović. Mursko Središće, Udruge žena Dodaje da Mursko Središće te volonteri Udruga novcem članovi i prijatelji UOLL-a. koji prikupi od – U srijedu smo u velike čepova pomaže vreće zapakirali više od 4500 oboljelima u kupkilograma plastičnih čepova nji lijekova i medikoje ćemo prevesti u reciklažno cinskih pomagala,

U akciji su sudjelovali volonteri INA Grupe Zagreb, Centra za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” Varaždin, Caritasa Mursko Središće, Udruge žena Mursko Središće te volonteri članovi i prijatelji UOLL-a

pruža pomoć u liječenju i sa smještajem roditelja u Zagrebu za vrijeme liječenja djeteta te ispunjava druge potrebe vezane za liječenje leukemije, limfoma, mijeloma i srodnih hematološko-onkoloških bolesti.

Dobar odaziv Akciji prikupljanja čepova priključilo se više od 1100 subjekata: vrtića, škola, društveno odgovornih poduzeća, općina, gradova županija, vjerskih zajednica, ministarstva, udruga i građana pojedinaca. Akciju podržavaju i s njima su sklopljeni Ugovori i/ili Sporazumi o suradnji: Čistoća Zadar, HULL Podružnica Zadar, HCK Podružnica Makarska, Komunalac

MJESEC OŽUJAK POSVEĆEN PREVENCIJI I RANOM OTKRIVANJU RAKA DOJKE

Koprivnica, Holding Zagreb Podružnica Čistoća, Osječko-baranjska županija, Drava International (kao ovlašteni otkupljivač), članovi UOLL-a i brojni građani. – Odaziv akciji je jako dobar, što pokazuju rezultati ukupno prikupljenih čepova – zadovoljni su iz UOLL-a te pozivaju sve zainteresirane, koji još nisu, da im se pridruže u ovoj vrijednoj akciji.

Dan narcisa obilježit će se diljem Međimurja Mjesec ožujak posvećen je prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke, bolesti koja se nalazi na prvom mjestu na ljestvici smrtnosti od zloćudnih tumora kod žena. Nažalost, male su mogućnosti prevencije, no bolest se može na vrijeme otkriti i liječiti. U mjesecu ožujku članice Kluba “Nova Nada” već niz godina provode akciju “Dan narcisa” te na taj način žele potaknuti sve žene Međimurja da vode brigu o sebi i da redovito odlaze na mamografske preglede koji jamče rano otkrivanje bolesti i pravodobno liječenje.

U gradu Čakovcu akcija će se ove godine održati na trima lokacijama – na Trgu Republike, Franjevačkom trgu i na jugu kod Trgovačkog centra Jug Mall, ispred Spara, u subotu, 26. ožujka, u vremenu od 9 do 12 sati, a akciji će se pridružiti i ostala dva grada, Prelog i Mursko Središće te mnoga druga mjesta u Međimurju. Narcise će se, uz simbolične donacije, ponuditi građanima u Kotoribi, Nedelišću, Strahonincu kod trgovina KRK i Metss, Pribislavcu, na Belici, u Gardinovcu, Domašincu, u Brezju kod pekare Friško i kod METSS-a, u Lopatincu ispred

METSS-a, u Dragoslavcu kod dućana Anica, u Maloj Subotici, Palovcu, Držimurcu,

Novac prikupljen donacijama koristit će se za rehabilitaciju oboljelih žena i ostalih članova klubova Štefancu, Sv. Jurju u Trnju, Donjem Pustakovcu i Donjem Hrašćanu.

Novac prikupljen donacijama koristit će se za rehabilitaciju oboljelih žena i ostalih članova klubova koji djeluju unutar Lige kako bi povratak u normalan život uz bolest bio što uspješniji, a kvaliteta života sačuvana. – Svim ustanovama, gradovima i općinama, organizacijama i dobrim ljudima koji prate naš rad, sudjeluju u njemu i pomažu nam u promicanju naše borbe protiv raka bilo organizacijski, riječju, financijski, materijalno ili brigom za oboljele, želimo reći veliko: “Hvala”! – poručili su iz Županijske lige protiv raka Čakovec.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

VEĆ 13 GODINA RADE PO MONTESSORI METODI

ŠKOLSTVO

Već više od 13 godina, u Dječjem vrtiću Cvrčak, PO “Maslačak”, djeluje Montessori skupina “Perlice”. U skupini rade dvije odgojiteljice, Marijana Borko i Alenka Novak Sabol, koje su prošle dodatnu edukaciju za Montessori odgojitelje. – U Montessori skupini ciljano radimo na poticanju zajedništva, nenasilne komunikacije, konstruktivnog rješavanja sukoba putem različitih aktivnosti koje su povezane putem svih područja razvoja djeteta. Svakodnevno

vježbamo, plešemo, pjevamo, slikamo i radimo s priborom koji je podijeljen na područja za poticanje: samostalnosti, osjetilnosti, jezika, matematike i kozmičkog odgoja. Skupina je heterogena tako da starija djeca pomažu mlađoj i na taj način utvrđuju svoja znanja. Naglasak je stavljen na toleranciji, uvažavanju različitosti, međusobnom uvažavanju i mirnom rješavanju sukoba, što su glavne odlike odgoja za mir – navodi ravnateljica Lidija Varošanec.

OŠ DOMAŠINEC I TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC DOMAĆINI SMOTRE LIDRANO 2022.

Učenici se predstavili u literarnom, dramskoscenskom i novinarskom stvaralaštvu I ove su godine na smotru LiDraNo pristigli kreativni i originalni radovi učenika osnovnih i srednjih škola, a učenike su vrednovali Dejan Buvač, Roberta Barat, Matko Buvač i Ivan Đuričić

U organizaciji Međimurske županije te Osnovne škole Domašinec i Tehničke škole Čakovec, u ponedjeljak, 14. ožujka, u Centru za kulturu Čakovec te Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održane su županijske smotre literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije LidDraNo 2022.

Pohvala učenicima

Smotre je otvorila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Blaženka Novak, a riječi dobrodošlice u Centru za kulturu prisutnima uputila je i ravnateljica OŠ Domašinec

Iz osnovnih škola pristiglo je 40 literarnih radova, 11 samostalnih novinarskih radova, tri radijske emisije, dvije radio-igre i dva školska lista Martina Kivač. – LiDraNo oduvijek ima posebno značenje u literarnom, dramsko-scenskom i novinarskom stvaralaštvu. Pokazuje rad i kreativnost učenika i njihovih učitelja mentora u stvaranju riječi, bilo onih napisanih, bilo onih izgovorenih – navela je ravnateljica Kivač, poručivši učenicima da i dalje proučavaju i bogate naš hrvatski jezik i raznolikost njegovih narječja ljepotom pisanih i izgovorenih riječi. Potom je nekoliko statističkih podataka o broju sudionika Smotre dala Jasenka Đurić, predsjednica Županijskog povjerenstva za organizaciju smotre. Istaknula je da je ove godine, kao plod interakcije mentora i učenika, prijavljeno 40 radova u kategoriji literarnog stvaralaštva, 11 radova u kategoriji samostalnih novinarskih radova, tri radijske emisije, dvije radio-igre i dva školska lista. – Nažalost, odlukama Agencije za odgoj i obrazovanje ovogodišnji izričaj u kategoriji dramsko-scenskih nastupa sveden je tek na individualne nastupe učenika. U ovoj kate-

Srednjoškolci su se predstavili s 13 pojedinačnih scenskih nastupa, dva školska lista, dvije radijske emisije, dva samostalna novinarska rada i četiri literarna rada

učenike i mentore koji su predloženi za Državnu smotru: učenica 7. razreda iz OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec Elena Ambamović i mentorica Valentina Miller te učenica 5. razreda iz OŠ Nedelišće Lea Branilović i mentorica Željka Pavlic Bedić.

Srednje škole

goriji prijavljene su 24 točke programa. Stručnim procjenama Povjerenstava koji su ocjenjivali prijavljene radove,

nakon međuopćinskih smotri u Donjem Kraljevcu i Nedelišću koje su održane sredinom veljače, na Županijsku smotru upućeno je 10 literarnih radova, sedam samostalnih novinarskih radova, sve radioemisije i radio-igre, kao i oba školska lista. Od 24 prijavljena nastupa u kategoriji dramskoscenskog programa, danas ćemo imati priliku uživati u njih 21. Svim današnjim izvođačima želim da njihov nastup bude upravo onakav kakvim su ga zamišljali – navela je Jasenka Đurić na otvorenju Smotre. Članovi Povjerenstva koji su vrednovali nastupe bili su: dramski pedagog Dejan Buvač (predsjednik Povjerenstva), dramska pedagoginja - mento-

rica Roberta Barat i akademski glumac Matko Buvač. Na ovoj Županijskoj smotri pridružio im se i Ivan Đuričić, kazališni i filmski glumac kao predstavnik Državnog povjerenstva. – Svi mentori koji su radili s učenicima zavređuju posebne čestitke s obzirom na kvalitetu uradaka koje su učenici pokazali na Smotri. Dojmljivo je bilo i zalaganje pojedinih mentora koji su bili prisutni u radovima s različitih područja koja Smotra pokriva. Spomenuli bismo posebno one iz OŠ Strahoninec i OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec koji su prijavili radove iz područja literarnog, novinarskog i dramsko-scenskog stvaralaš-

tva. Ono što zahtijeva posebno veliki trud je izrada školskog lista pa ne iznenađuje da su samo dvije škole prijavile ovu vrstu uratka. Još je vrjednije to što je kvaliteta tih listova bila na visokom nivou, što i je Povjerenstvo za novinarsko stvaralaštvo potaknulo na prijavu obaju listova na državnu Smotru. Jedan je iz OŠ Strahoninec (urednica je Paula Juras iz 8. razreda, a mentorica Dijana Pasarić), a drugi iz OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec (urednica je Luna Povodnja iz 7. razreda, a mentorica Lidija Toth) – navodi predsjednica Županijskog povjerenstva smotre LiDraNo. Posebno je istaknula ove

Domaćin Županijske smotre za srednje škole LidDraNo 2022. bila je Tehnička škola Čakovec te su i ove godine na Smotru pristigli originalni, kreativni i vješti srednjoškolski radovi i jednako takvi pojedinačni dramsko-scenski nastupi. Predstavljeno je 13 pojedinačnih scenskih nastupa, dva školska lista, dvije radijske emisije, dva samostalna novinarska rada i četiri literarna rada. Okupljene sudionike pozdravili su ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka, uz pročelnicu Blaženku Novak, a nakon održane Smotre u Multimedijalnoj dvorani “Riznice Međimurja” održan je domjenak za koji su se pobrinuli učenici Srednje škole Prelog.

Školstvo

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE U PROJEKTIMA “AMED” I “DIP2FUTURE”

Iznimni rezultati projektnih aktivnosti na FOI-ju

Varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) ponovno bilježi iznimne projektne rezultate. Koordinator je na EU projektu “AMED”, čiji je tim uspješno implementirao sustav e-učenja na Maldivima, kao i na projektu “DIP2Future”, čiji je tim razvio nove standarde kvalifikacija i zanimanja prema metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

PROJEKT “AMED” Partneri na projektu “AMED – Advancing higher education in Maldives through E-learning Development” (“Unapređenje visokog obrazovanja na Maldivima kroz razvoj e-učenja”), u okviru kojeg Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina uvodi kompletan sustav e-učenja na Maldivima, prošlog su tjedna boravili u Varaždinu. Tom su prilikom održali i sastanak s domaćinima na FOI-ju, gdje su im prezentirani primjeri dobre prakse u implementaciji e-učenja i primjeni novih tehnologija i modela učenja na daljinu. Sastanak je organiziran kao jedna od posljednjih aktivnosti na projektu, a izrazito je značajan jer u okviru njega FOI posljednje tri godine daje ekspertizu za uvođenje modela e-učenja na Nacionalno sveučilište na Maldivima, kojem je zbog slabe prometne i mrežne povezanosti više od 200 otočja ovakav sustav bio i više nego potreban. FOI se na ovom projektu povezao s projektnim partnerima – Nacionalnim sveučilištem na Maldivima (Maldives National University), Otvorenim sveučilištem Katalonije (Universitat Oberta de Catalunya) i Hrvatskom

akademskom i istraživačkom mrežom (CARNET), a s prvim aktivnostima započeli su još 2019. godine. Riječ je o projektu za koji su u potpunosti osigurana sredstva iz Erasmus+ programa Europske komisije u iznosu od 720.592 eura te u čije je aktivnosti bilo uključeno više od 50 sudionika (menadžera, nastavnika, tehničara, djelatnika stručnih službi) s maldivskog Sveučilišta MNU. Svi su oni sudjelovali u edukacijama putem razvijenoga

studijskog programa s ciljem podizanja kapaciteta i osposobljavanja za primjenu online nastavnih programa. – Realizacija ovog projekta došla je u ključnom trenutku pandemije, kada su brojna sveučilišta morala prijeći na ovaj model realizacije nastave. Ovu dobru praksu primijenit ćemo zasigurno i na drugim projektima – istaknula je dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Razvijen je i studijski program u četiri modula koji će biti

akreditiran kako bi bio dostupan i za buduće edukacije nastavnika i drugih djelatnika na MNU-u i nakon završetka ovog projekta. – Radilo se i na podizanju strateškog pristupa uvođenju e-učenja te je razvijen jedinstveni Strateški dokument koji će Sveučilištu na Maldivima omogućiti daljnji razvoj eučenja – istaknuo je voditelj projekta i prodekan na FOI-ju izv. prof. dr. sc. Igor Balaban. – Stručnjaci s FOI-ja i iz CARNET-a su nam u Varaž-

dinu organizirali tzv. “ job U opremanju maldivskog shadowing”, koji omogućava sveučilišta svoju je ekspertiprijenos dobre prakse u or- zu dao CARNET. – Imamo ganizaciji i provođenju e-ob- znanje koje želimo prenijeti razovanja na maldivski obra- izvan granica Hrvatske, a sazovni sustav. Ukupno 16 naših mim tim i potvrđujemo naše predstavnika iz različitih sek- znanje i proširujemo vlastito tora maldivskoga Nacionalnog iskustvo – rekla je Dragana sveučilišta sudjelovalo je u Kupres iz CARNET-a. U Varaždinu su boravili i izlaganjima i radionicama iz područja e-obrazovanja kako predstavnici španjolskog svebi unaprijedili postojeće učilišta UOC, čiji je projektni procese u našoj inkoordinator dr. sc. Marcelo Fastituciji – rekla je Shimna bian Maina – Ovu dobru S h a ke e b , istaknuo da praksu primijenit voditeljise na tom sveučilica proćemo i na drugim jekta na štu naprojektima – MN Ustava na u, pridaljinu istaknula je dekanica izvodi li kom na tri prošFOI-ja prof. dr. sc. jezika l o t j e dNina Begičević – englen o g posjeta skom, špaReđep Varaždinu. njol skom i Projektnim katalonskom, sred st v i ma naa u fokusu su uvijek studenti i njihove aktivbavljena je i postavljena oprema za njihovo provođenje nosti. i daljnji razvoj e-učenja na – Taj smo model htjeli preMaldivima u vrijednosti od nijeti i na ovo maldivsko sveuoko 200.000 eura. čilište – zaključio je predstav– Mnogi naši nastavnici nik španjolskoga projektnog nisu bili upoznati s ovakvom partnera. Projekt će formalno tehnologijom i drago nam je završiti u svibnju ove godine, da nakon ovog projekta naše kada će FOI-jev tim otputovati sveučilište još više napre- na Maldive kako bi još jednom duje po pitanju tehnološkog provjerio postignute rezultate razvoja – rekao je prorektor i učinke projekta, za koji se već Nacionalnog sveučilišta na sada dogovara tzv. “follow up”, Maldivima dr. sc. Mohamed odnosno nastavak provedbe na još višem nivou e-učenja. Shareef.

PROJEKT “DIP2FUTURE” U okviru projekta “DIP2Future – Razvoj obrazovnih programa, standarda kvalifikacija i standarda zanimanja iz područja IKT-a u skladu s HKO-om”, financiranog sredstvima Europskoga socijalnog fonda (ESF) iz Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.”, koji FOI provodi u suradnji s partnerskom institucijom – Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci – uspješno su završene aktivnosti vezane uz izradu standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa iz područja IKT-a. – Naime, budući IKT profesionalci morat će kombinirati nove digitalne vještine s menadžerskim vještinama te trendovima kao što su

digitalno vodstvo, veliki podaci, računarstvo u oblaku, Internet stvari i pametni sustavi, a rezultati “DIP2Future” projekta osigurat će temelj za stvaranje adekvatnog IKT kadra koji će zadovoljiti po-

Voditeljica ovog projekta je izv. prof. dr. sc. Renata Mekovec tražnju na tržištu rada i podići razinu IKT vještina – posebno ističe voditeljica projekta i profesorica na FOI-ju izv. prof. dr. sc. Renata Mekovec. Područje informacijskih znanosti, unutar kojeg djeluje i FOI, zahtijeva promptnu reakciju na tehnološke promjene i na usklađivanje stu-

dijskih programa s potrebama tržišta rada. Iz tog razloga FOI kontinuirano prati zahtjeve za potrebnim znanjima i vještinama te usko surađuje s predstavnicima IT industrije i svojim partnerima, a upravo aktivnosti provedene u sklopu ovog projekta predstavljaju važan korak za otvaranje novih studijskih programa koji prate trendove poput:

• porasta broja sigurnosnih prijetnji i napada (primjerice uhođenje, kibernetičko nasilje, informacijsko ratovanje, industrijska špijunaža, napadi krađom identiteta) • porasta broja nadzornih senzora u okruženju i inteligentnom umrežavanju strojeva i drugih uređaja (uz potporu industrijskog Interneta stvari, rada u oblaku)

• povećanja broja i vrsta podataka koji se svakodnevno prikupljaju i analiziraju o pojedincu (metode i tehnike strojnog učenja, dubinske analize podataka, tehnologije za integraciju, pohranu i obradu podataka, prepoznavanje uzoraka ponašanja) • kao i povećanja sofisticiranosti tehnologije koja podupire poslovni proces, auto-

nomno donošenje odluka te praćenje imovine i procesa u stvarnom vremenu (virtualna i proširena stvarnost, umjetna inteligencija, napredna robotika, autonomni roboti, simulacija, integracija sustava). Izradom standarda zanimanja i kvalifikacija prema metodologiji Hr vatskoga kvalifikacijskog okvira projekt “DIP2Future” je osigurao prepoznatljivost ovih stručnjaka u RH, ali i u Europi. Naime, definirani su poslovi, znanja i vještine koje bi IKT stručnjaci morali posjedovati bez obzira na kojem fakultetu se obrazovali. Time se FOI još jednom dokazao kao siguran i proaktivan partner u akademskom obrazovanju, ali i u IT industriji, kojoj nedostaje IKT stručnjaka s kompetencijama i vještinama usmjerenima na poslove budućnosti.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

KULTURNI OBZOR

FOTO: ELA LOVRIĆ

KONCERT ELVIS STANIĆ GROUPA NA TRIBINI ČČ Elvis Stanić Group nastupit će na Tribini “Čakovec četvrtkom” 24. ožujka s početkom u 20 sati. Elvis Stanić je jedan od najboljih hrvatskih suvremenih gitarista i harmonikaša te najnagrađivaniji jazz skladatelj srednje generacije. Vođa je jazz fusion skupine Elvis Stanić Group, koja spaja mediteransku melodioznost tradicionalne hrvatske glazbe s ritmovima latino izričaja i suvremenim jazz tendencijama. Elvis Stanić je samostalno ili sa sastavom

Elvis Stanić Group nastupao na mnogim jazz festivalima u zemlji i inozemstvu, a posebno se ponosi činjenicom da je dvaput nastupio kao jedini hrvatski predstavnik na najvećem svjetskom jazz festivalu u Montreauxu. Godine 2009. nastupio je i u njujorškom Lincoln Centru kao gost Lennyja Whitea, Bustera Williamsa i Georgea Calligana. Kao freelance gitarist i producent surađivao je s najznačajnijim jazz glazbenicima u Hrvatskoj i svijetu.

PROJEKT UDRUGE “KULTIVATOR” U PARTNERSTVU SA ŽUPANIJOM I OPĆINOM NEDELIŠĆE

Jačanje kapaciteta članova međimurskih udruga Provedbom projekta podići će se razina profesionalnosti u Udruzi “Kultivator” zaposlenjem dvaju članova koji će pohađanjem programa osposobljavanja ujedno ojačati kapacitete u području financijskog upravljanja i prikupljanja sredstava

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Međimurske županije koji žele ojačati komunikacijske vještine sa svojim ciljanim skupinama te unaprijediti Krajem prosinca započela vidljivost svojih organizacija je provedba projekta pod i programa/projekata u menazivom “Kultivator kao ge- dijima, a time posljedično i u nerator”, koji Udruga “Kulti- lokalnoj zajednici. U tri ciklusa održat će se vator” provodi u partnerstvu s Međimurskom županijom i sljedeće radionice: Javni naOpćinom Nedelišće. stup, Komunikacija s institucijama, Krizno komuniciranje, Odnosi s medijima i Komunikacijske Korištenje društvenih mreža. radionice Predstavnici orgaProvedbom pronizacija civiljekta podići će se razina nog društva profesiou s vojit će Projekt se osnove n a l no s t i provodi u okviru k r i z no g u Udruzi komuni“ Ku l t i Operativnog programa ci ra nja vator” “Učinkoviti ljudski te osvizapojestiti slenjem potencijali 2014. važnost dvaju 2020.” Europskoga pripreme čla nov a i aktivnokoji će posocijalnog fonda sti koje se h ađ a njem provo de u programa krizi, ali i steći osposobljavanja vještine osmišljavaujedno ojačati kapanja komunikacijskog plana citete u području financijskog upravljanja i prikupljanja interne i eksterne komunikasredstava. S druge strane, cije u vrijeme krize. Usvojit će krajem srpnja ove godine vještine pisanja poziva i priopprovodit će se komunikacijske ćenja, kao i pripreme izjava za radionice namijenjene svim medije te mailing liste, ali se i predstavnicima organizacija osvijestiti po pitanju važnosti civilnog društva s područja i načina održavanja press

U tri ciklusa održat će se radionice Javni nastup, Komunikacija s institucijama, Krizno komuniciranje, Odnosi s medijima i Korištenje društvenih mreža

konferencija i drugih javnih događaja radi senzibiliziranja javnosti i povećanja vidljivosti rada svoje organizacije.

Višestruka korist

Jedna od radionica govorit će o korištenju društvenih mreža kao komunikacijskih kanala te alatima za praćenje analitike, kao i osnovnim elementima oglašavanja. Sudionici jedne od radionica

saznat će kako se adekvatno pripremiti za javni nastup, kakva mora biti neverbalna komunikacija te na koji način mogu jasno strukturirati ono što žele reći, što će ih pripremiti za javni nastup ne samo u medijima, već i u drugim situacijama kada moraju predstaviti rad Udruge ili prezentirati svoje programe/projekte. Radionica “Komunikacija s institucijama” predstavnici-

ma udruga civilnog društva bit će korisna iz više razloga, među ostalim zato što će biti govora o tome kako pravilno pripremiti službeni dopis te izraditi završna izvješća o provedenom programu za koji su dodijeljena sredstva iz javnih izvora. Projekt se provodi u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.” Europskoga so-

cijalnog fonda, to jest Poziva “Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice”. Provedba projekta započela je 23. prosinca 2021. godine, a trajat će do 23. lipnja 2023., ukupno 18 mjeseci. Maksimalan iznos prihvatljivih troškova je 376.710,82 kune, od čega su dodijeljena bespovratna sredstva iz Europskoga socijalnog fonda u iznosu od 320.204,20 kuna (85%) te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske iz državnog Proračuna RH u iznosu od 56.506,62 kune (15%).

U “RIZNICI MEĐIMURJA” PREDSTAVLJENI NOVI BROJ “MERIDIJANA” I VODIČ SVJETSKOM BAŠTINOM

Muzej nematerijalne baštine jedna od tema časopisa ”Riznica Međimurja”, novootvoreni Muzej nematerijalne baštine u Starom gradu Zrinskih, jedna je od tema 220. broja “Meridijana”, časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. Autorica teksta, ujedno i urednica časopisa “Meridijani” Petra Somek, u reportaži o “Riznici Međimurja” opisuje povijest nastanka građevinskog kompleksa Staroga grada Čakovec, spominje i povijest nastanka Muzeja Međimurja, a posebnu pažnju posvećuje otkrivanju detalja novog muzejskog postava koji inter-

pretira međimurske teme na potpuno suvremen i inovativan način. U tekstu ne krije oduševljenje i činjenicu da je novi muzej posjetila triput u mjesec dana, a članak zaključuje konstatacijom: – Od ostale graditeljske ostavštine obitelji Zrinski, poput utvrda u Bakru, Kraljevici ili Ozlju, može se uočiti da je jedino čakovečka utvrda, uz sve nove turističke sadržaje, uistinu oživjela. Zahvaljujući inovativnim arhitektonskim rješenjima u obnovi i odličnoj interpretaciji njezine povijesne

i kulturne baštine, napokon joj je vraćen ugled i status kakav zaslužuje. Posjetite ovaj biser hr vatskog kontinentalnog turizma što prije!

Svjetska baština

Osim časopisa, na promociji koja je održana u petak, 11. ožujka, predstavljena je i nova knjiga u nakladi izdavačke kuće “Meridijani” pod nazivom “UNESCO – vodič kroz svjetsku baštinu”, usko povezana s temama kulturne baštine. Časopis i knjigu predstavili su Hrvoje Dečak, mag. nov.,

prof. dr. sc. Tihomir Marjanac i Petra Somek, prof., dok je moderatorica programa bila Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec. U posebnom prilogu novog broja “Meridijana” nalazi se fotoreportaža čakovečkog fotografa Davorina Mancea “Jugozapadna utjeha”. Mance je snimio sjajne fotografije 17 nacionalnih parkova američkog jugozapada, koje je predstavio i na svojoj trećoj samostalnoj izložbi. Predstavljanju “Meridijana” prisustvovao je i župan Međimurske županije Matija Posavec.

Kulturni obzor

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

BUVAČ I HRUSTEK SOBOČAN NA ČELU KULTURNOG VIJEĆA GRADA ČAKOVCA U vijećnici Grada Čakovca održana je konstituirajuća sjednica Kulturnog vijeća Grada Čakovca. Pritom je za predsjednika izabran Dejan Buvač, a za potpredsjednicu Maša Hrustek Sobočan. Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj sjednici održanoj posljednjeg dana kolovoza 2021. donijelo je Odluku o imenovanju članova Kulturnog vijeća na razdoblje od četiri godine. Članovi su Marko Žerjav, Davor Dokleja, Nikola Kotur, Maša Hrustek Sobočan

i Dejan Buvač. Kulturna vijeća se osnivaju za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a posebno predlaganja programa javnih potreba u kulturi, za koja se sredstva osiguravaju iz gradskog Proračuna. Jedna od ključnih odluka i novina u radu gradskoga Kulturnog vijeća je i donošenje

Poslovnika o radu, kojim se uređuje i jasno precizira njegov daljnji rad. Među mnogobrojnim temama nakon usvajanja Poslovnika i izbora vodstva bili su i godišnji program rada te preporuke, davanje mišljenja i prijedlozi o svim bitnim pitanjima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kako se uz Vijeće ostvaruju utjecaji kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost Čakovca.

Direktor Festivala je Dejan Buvač, ujedno predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije

POČETKOM RUJNA U MURSKOME SREDIŠĆU PRVI FESTIVAL HRVATSKE PUČKE DRAME

“Murski cimeri” učvrstit će položaj Međimurja na kazališnoj karti Organizatori su CZK “Rudar” i Zajednica HKUU MŽ, suorganizator Hrvatski sabor kulture, tehnički suorganizator KUD “Mura”, a pokrovitelj najsjeverniji hrvatski grad - Mursko Središće

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Grad Mursko Središće svake godine pojačava svoju kulturnu scenu, a značajni će koraci biti napravljeni i 2022. godine.

Provođenje selekcije

Naime, u organizaciji Centra za kulturu “Rudar” i Zajednice HKUU Međimurske županije, te u suorganizaciji Hrvatskog sabora kulture, tehničkoj suorganizaciji domaćeg KUD-a “Mura” i pokroviteljstvom Grada Mursko Središće, u Murskom Središću održat će se prvi Festival hrvatske pučke drame.

Tako je uime pokrovitelja i prijavitelja održavanja državnog festivala u Murskom Središću sporazum o suradnji potpisao gradonačelnik Dražen Srpak, uime Centra za kulturu “Rudar” ravnatelj Zoran Turk, a uime Zajednice HKUU Međimurske županije Dejan Buvač, koji je ujedno i direktor Festivala hrvatske pučke drame. Selekcija za izbor najboljih pučkih drama po županijskim smotrama već se provodi, a želju za završnom smotrom, osim Murskog Središća, iskazali su i daleko veći gradovi, međutim, na zadovoljstvo svih ljubitelja kazališta u Međimurju, domaćin festivala trajno će

biti Mursko Središće. U ponedjeljak, 14. ožujka, u Murskom Središću održan je sastanak Festivalskog odbora Festivala hrvatske pučke drame, na kojem su dogovoreni prvi koraci u realizaciji. Odabrano je i ime Festivala, koje će on dobiti po legendi vezanoj uz taj kraj i rudarstvo, a ujedno i tradicijskoj maski Murskog Središća, koja je i u postupku zaštite kao nematerijalno kulturno dobro: “Murski cimeri”. Festival će se održati prvog vikenda u 9. mjesecu, točnije od 2. do 4. rujna. – Dok s nestrpljenjem čekamo da saznamo imena odabranih sudionika, kreće se u sve

predradnje kako bi ovaj festival trajno učvrstio položaj, ne samo Murskog Središća, već i cijelog Međimurja na kazališnoj karti Hrvatske – poručuju iz Grada Murskog Središća.

Društvena kohezija

S obzirom na velik broj kvalitetnih pučkih drama koje se tijekom godina produciraju i prijavljuju u selekciju za Festivale hrvatskih kazališnih amatera, ukazala se potreba za osnivanjem festivala koji bi objedinjavao najbolja dramska ostvarenja pučkog dramskog izričaja, kažu iz Hrvatskoga sabora kulture. – Hrvatski sabor kulture

ispunjavat će ulogu suorganizatora i pokrovitelja ovog Festivala selekcijom - stručnim odabirom predstava za pro-

Selekcija za izbor najboljih pučkih drama po županijskim smotrama već se provodi gram FHPD-a te potrebnom stručno-savjetodavnom pomoći u organizaciji i realizaciji Festivala – dodaju.

Upravni odbor HSK-a na svojoj sjednici 25. veljače usvojio je Pravila FHPD-a, koja su dostupna na mrežnim stranicama Sabora kulture. U njima, među ostalim, stoji da je “cilj Festivala hrvatske pučke drame je prikaz najuspješnijih dramskih pučkih ostvarenja amaterskih kazališta koja djeluju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu (Udruge Hrvata izvan RH), poticanje, očuvanje, razvoj i popularizacija hrvatske pučke drame, poticanje i promicanje kvalitetnoga pučkog dramskog stvaralaštva, obogaćivanje hrvatske pisane baštine, socijalna kohezija sudionika i razvoj publike.”

PRVI KULTURNO-UMJETNIČKI PROGRAM KULTURNO EDUKATIVNOG CENTRA “MURAI” ZA 2022. GODINU

Metodom skenografije kreiraj svoj eksperimentalni film Kreativno edukativni centar “Murai” kreće s prvim kulturno-umjetničkim programom za 2022. godinu. – Prijavi se na radionicu i metodom skenografije kreiraj svoj eksperimentalni film. Svaki je film sastavljen od niza fotografija, dok svaka fotografija može biti zaustavljeni film. U početku će polaznici koristiti “skenografijom” kojom će se baviti sekvenciranjem kao osnovnom filmskom metodom. Organiziranim nizanjem fotografija ostvaruje se prostor interakcije vidljivog i nevidljivog između slika. Zaustavljanjem

filma na njegove sastavnice istražuju se mogućnosti za inovativni autorski rad i nove izražajne početnike. Svakodnevno smo okruženi digitalnom fotografijom. Fotografija može se izraditi digitalnim fotoaparatom, ali se dobiva i kao produkt skeniranja. Skenografija je proces snimanja digitaliziranih slika objekata u svrhu stvaranja umjetnosti koja se može ispisivati uz pomoć printera. Zanimljivo je kod samog skenera što izrada skena može potrajati i do nekoliko minuta što se zapravo može iskoristiti na kreativan način. Polaznici

radionice će kroz eksperimentalni film naučiti teoriju samog rada te kroz praksu koji su sve načini i mogućnosti autorskog izražavanja u eksperimentalnom autorskom filmu – kažu iz KEC-a “Murai”. Voditeljica radionice, Monika Rusak, magistra je medijske umjetnosti i prakse. Svojim raznolikim umjetničkim djelovanjem, od fotografije preko produkcije videoumjetnosti do umjetničkih instalacija, održava kontinuum suvremenosti eksperimentiranjem različitim medijima i tehnikama te propitivanjem aktualnih

tema koje prenosi u umjetničke radove. Njezin diplomski rad, a ujedno i debitantski dokumentarno - eksperimentalni film “Zauvijek”, nagrađivan je i sudjeluje na brojnim filmskim festivalima. Članica je HDLU Varaždin, Filmsko kreativnog studia VANIMA te Savjeta mladih Grada Varaždina. – Prijave traju do 25. ožujka. Požuri s prijavom i osiguraj svoje mjesto! – kažu iz “Muraija”. Obrazac za prijavu dostupan je u mrežnoj verziji ovoga članka na našem portalu, regionalni.com.

16 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

CENTAR ZA POSJETITELJE “MED DVEMI VODAMI” INTERPRETIRA P

Svi volimo prirod činimo li za nju pra

Šetnje prirodom su pravi način za prvotno upoznavanje s prirodom. No, kako prirodu pravilno cijeniti, trebamo tek naučiti. Nepr danas vrste nestaju 1000 puta brže od prirodnog tijeka izumiranja? I tko je zapravo PIŠE: IVANA ROJKO, mag. educ. biol., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu FOTO: ROBERTA RADOVIĆ, DAVORIN MANCE, IVANA ROJKO

Tko ili što je danas zaštita prirode? Zaštita prirode danas nije moguća ako se svatko od nas ne uključi i ne bude aktivan. Zaštita prirode više ne može biti samo upisana u neki priručnik, knjigu ili je obavljati samo nekolicina profesionalaca. No, poznajemo li prirodu dovoljno dobro da znamo i kako je štititi i na koji način cijeniti? Što za nas znači činjenica da je gotovo četvrtina Međimurske županije zaštićena?

Uz učenje, važna je i zabava. Šetnja prirodom za odrasle, igranje na igralištu za najmlađe.

Inovacija je vodilja interpretacije Centra u Križovcu.

s prirodom bez obzira da li smo mladi ili stari, bogati ili siromašni, politički uključeni ili bez nekog opredjeljenja. Prirodu trebamo štititi svi, ne zbog strogo zaštićenih životinja ili biljaka, nego zbog nas ljudi i našeg opstanka.

O prirodi trebamo učiti

Šetnje i boravak u prirodi odličan su način za prvo upoznavanje s prirodom. Kako bismo se na pravilan način brinuli o prirodi i još više je zavoljeli, o prirodi treba i učiti. To učenje prelazi granice školskih klupa i udžbenika. Upravo iz ovog razloga u Križovcu, naselju nadomak Murskog Središća, već gotovo dvije godine otvoren je Centar za posjetitelje “Med dvemi voPrirodi su sve vrste dami”. Centar nije namijenjen jednake Javnost često zaštitu priro- samo onima koji su u školi, već de poistovjećuje s količinom svima koji žele naučiti više o otpada u prirodi i okolišu. prirodi ili pak znaju toliko da No, priroda se lako prilagodi dođu tek na “čašicu razgovora” smeću i vrlo brzo u tom ot- s našim interpretatorima. Mipadu hranu ili sklonište nađu sija svakoga našeg vodiča - inživotinje. To su najčešće šta- terpretatora jest da se doživljakori, miševi, vrane, galebovi, a jem i emocijom dotakne svaki posjetitelj te da svatko i poneka zmija koja se iz Centra izađe s zavuče ispod planekim novim stične kante. znanjem i Ljudi bi rePosjetite Centar spoznajama kli da se tu za posjetitelje “Med o prirodi. nastanjuTo je pravo ju samo dvemi vodami” u mjesto za štetočine podizanje i gamad. Križovcu i saznajte građanske No, pr ikako zapravo voljeti svijesti i o roda tu ne uslugama čini razlike prirodu. koje nam primeđu vrstama. Prirodi su roda pruža, o sve vrste jednako kojima danas Međivažne. Pa, što je onda murci ni ne razmišljaju. to zaštita prirode ako nije Samo kao jedan primjer može čišćenje smeća? Nama ljudima se izdvojiti činjenica da danas šteti gubitak bioraznolikosti, a u Međimurju nemamo dovoljdanas je on oko 1000 puta brži no šuma koje bi nas mogle opod prirodnog tijeka izumira- skrbiti kisikom. Pošumljujemo nja vrsta. A bioraznolikost ne li dovoljno ili pak moramo biti gubimo samo bacanjem smeća sretni što priroda ne poznaje u prirodi nego prenamjenom ljudske granice? U Centru prirode za naše potrebe koje osim ozbiljnih tema možete često nisu opravdane. Tu naučiti i mnogo zanimljivih pričamo o izgradnji ceste priča. Saznajte gdje se nalazi koja “mora” proći kroz šumu, najveća populacija jelenka u o krčenju gustiša i izgradnji Hrvatskoj, zašto su štrige dojoš jedne vikendice uz rije- bre mame, koje pčele su nam ku Dravu, o prečestoj košnji najvažnije, koja je veza između trave, o dovođenju prirode leptira i mrava te još mnogo “u red”. Danas u Međimurju zanimljivih priča koje krije već dugo vremena nema ne- naša priroda Međimurja. No, taknute prirode. Gdje god da ljubav prema prirodi ne staje pogledali oko sebe uvijek mo- samo na pričama. Svatko od žemo krajičkom oka vidjeti ili nas se može i aktivno uključiti. čuti ljudsko djelovanje. Tako da bi za svaku aktivnost u Budite aktivni! prirodi trebali i nekoliko puta Naravno, učiti o prirodi dobro promisliti. Jer danas možete i na aktivan način. na nama leži velika odgovor- Priključite se volonterskim nost što brižnijeg ophođenja akcijama “Međimurske pri-

Zeleni kutak

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

PRIRODNU BAŠTINU MEĐIMURJA

odu, no avu stvar?

ravilno odlaganje otpada nije najveći problem. No, što jest i zašto o odgovoran za to?

SVE O RADIONICAMA Kako bi probili granice između školskih klupa i prirode u Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami”, edukatori su razradili radionice u kojima upoznaju i one najmlađe o važnosti prirode za sve nas. Sve detaljno o radionicama pročitajte na www. med-dvemi-vodami.info

U Međimurskoj županiji ima premalo šuma. Ipak, dišemo punim plućima. Kako to?

KORISTIMO DRUŠTVENE MREŽE ZA POTICANJE VOLONTIRANJA

Pribislavčanke Laura i Lucija u akciji spašavanja žaba

“Međimurska priroda” – Javna ustanova za zaštitu prirode i Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” o svojim aktivnostima javnost informira putem raznih tiskanih i elektroničkih medija. Mladi osobito vole pratiti društvene mreže pa je to platforma koju najčešće koriste za informiranje. Upravo su na Facebook stranici “Međimurske prirode” poziv za sudjelovanjem na akciji spašavanja vodozemaca opazile prijateljice Laura Novak i Lucija Nedeljko iz Pribislavca. Došle su s mnogo dobre volje postavljati zaštitnu ogradu u Selnici, a planiraju se uključiti u nastavak akcije kada bude potrebno prenositi žabe preko prometnica. Volontiranje je i inače njihov stil života.

Volontirale su za Crveni križ Čakovec i Azil “Prijatelji” Čakovec. Laura je završila Tekstilno-tehnološki fakultet, trenutačno je nezaposlena i slobodno vrijeme rado koristi za volonterski rad. Lucija Nedeljko studira u Mariboru na Fakultetu za elektrotehniku, računarstvo i informatiku. Obje su kreativne i vedre osobe. U slobodno vrijeme bave se i oblikovanjem unikatnog nakita, a svoj pozitivan stav prema životu ističu i uz motivaciju sudjelovanja na volonterskim akcijama: - Odlično se osjećamo kad se pridružujemo volonterskim akcijama. Upoznajemo nove ljude, bolje se osjećamo kad radimo nešto za društvo i prirodu.

Prijateljice Laura i Lucija o prirodi brinu i volonterskim radom. Želite li i vi upoznati i zavoljeti prirodu na novi način? Posjetite Centar “Med dvemi vodami”.

POSJETITE NAS Radno vrijeme Centra za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu ZIMSKO RADNO VRIJEME (1.11. – 30.4.): Srijeda, četvrtak – 8 – 15 sati Petak, subota, nedjelja – 10 – 16 sati – posljednji ulaz u 15 sati

LJETNO RADNO VRIJEME (1.5. – 31.10.): Utorak, srijeda, četvrtak – 8 – 15 sati Petak, subota, nedjelja – 10 – 17 sati – posljednji ulaz u 16 sati

rode” – Javne ustanove za zaštitu prirode. U ožujku i travnju našu pomoć trebaju najosjetljivije vrste: vodozemci. Ograde za žabe i ostale vodozemce postavilo je više od stotinu volontera već 5. ožujka u Selnici i Križopotju. Trenutačno svi čekamo porast temperature s kojim se žabe i ostali vodozemci bude iz zimskog sna i kreću na mrijest. Tada se opet uključuju volonteri koji svakodnevno prenose žabe na sigurno. Volontersku pomoć trebaju i bregunice, jelenci, lastavice i piljci. Na akciji za bregunice čiste se

odronjene obale od vegetacije kako bi se obala pripremila za njihovo gniježđenje. U ljetnim se pak mjesecima volontere

I vi se možete uključiti! Budite volonteri “Međimurske prirode”! poziva na praćenje populacije jelenka. Tada se svakodnevno u sumrak obilaze lokaliteti, broje se jedinke jelenka i bilježi

se stanje njihove populacije. Želite li se i vi uključiti u volonterske akcije, prijavite se na stranici www.med-dvemivodami.info ili e-poštom na medjimurska.priroda@gmail. com.

Što sve nudi Centar “Med dvemi vodami”?

U Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami” ne nude se samo edukacije i radionice. Tijekom cijele godine u Centru se organiziraju razne aktivnosti i za lokalno stanovništvo: od eko kotlića na Trgu međimurske prirode, pri čemu

se u veselom tonu uz kuhanje okupljaju sve ekološke i srodne udruge Međimurja, do predstavljanja knjiga vezanih uz prirodu i sličnih manifestacija. Centar je dobro prihvatila i lokalna zajednica te se svake godine na Trgu održava svibanjsko proštenje. Ove godine lokalne udruge i mjesni odbor rado se priključio i organizaciji Noći muzeja. Naravno, djeca iz Križovca i okolnih mjesta rado se poigraju na velikom dječjem igralištu, a mame obvezno popiju kavu na proljetnom suncu uz brvnaru “Moj hrast Adam”.

18 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

ZELENI KUTAK

FOTO: STUDIO VIPRO

PRELOŠKIM VRTIĆIMA KANTE ZA ODVAJANJE OTPADA

Grad Prelog, u suradnji s Gradskim komunalnim poduzećem Pre-kom, podijelio je u petak, 18. ožujka, komunalnu opremu za

odvajanje otpada predškolskim ustanovama na području Grada Preloga. Radi se o kantama za odvajanje otpada: plavim, žutim, smeđim i crnim, raznih dimenzija i oblika, prilagođenih najmlađima. Čemu služi koji spremnik, najmlađima su objasnili gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek i direktor Gradskoga komunalnog poduzeća Pre-kom Siniša Radiković. Dio je ovo projekta koji provodi Grad Prelog, a sufinancira Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ugovor o nabavi opreme Grad Prelog i tvrtka Gradeko potpisali su u siječnju Ugovor o nabavi komunalne opreme za odvajanje otpada vrijedan 349.810 kuna s PDV-om, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira 40%, odnosno 139.969,70 kuna. Uz dječje vrtiće, dio opreme postavit će se i na pojedine javne površine na području Grada Preloga.

U ČAKOVCU JE ODRŽANA JAVNA TRIBINA U OKVIRU PROJEKTA “ECO BRIDGE” NA

Svako srušeno stablo zamijenjen izradu studije upravljanja bit će u

– Trenutačno na nekoliko lokacija uz samu šetnicu postoji velika ugroza prema građanstvu. Naime, 43 stabla su utvrđena kao opasna, za orezivanje suhih grana. I iznad dječjeg igrališta postoji stablo koje je nakošeno, a ima i dosta suhog granja koje pa

je najviše zanimalo s kojim se ciljem ušlo u projekt, zašto se s vremenom izmijenio broj stabala koje je potrebno rušiti, U čakovečkoj zgradi Scheier je li moguće zadržati Perivoj u održana je javna tribina u okvi- stanju u kojem je sada, čemu će ru projekta “Eco Bridge” na služiti ubuduće te hoće li se i temu revitalizacije Perivoja na koji način obnavljati. Nakon Zrinski. Na tribini su sudjelova- dvosatne rasprave, prezentali predstavnici Javne ustanove cije projekta od strane struke za zaštitu prirode “Međimurska te sugestija i savjeta građana, javna tribina rezultirala je s priroda”, Suradničkog vijeća nekoliko zajedničkih za zelene površine zaključaka. Grada Čakovca, Pr v i je da grupe građana – Moramo biti će se nakon okupljene prove d b e oko inicijasvjesni da je sadnja projektive “Park većine drveća je naš, a ta “Eco ne samo B r i dodrađena 50-ih v a š! ”, ge”, koji godina prošloga Jav ne označava ustanove p očetak stoljeća – rekao je za razvoj revita liSiniša Golub. Međimurzacije Perivoja, studija ske županiH r v at skoga je REDEA, šumarskog instituRazvojne agencije Grada Čakovca ČAKRA ta izrađena prije osam i Grada Čakovca te Zdenko godina, a prema kojoj je dosad Bogović uime stručnog nadzora rađeno, staviti izvan snage, jer radova. nije zadovoljavajuća. Ujedno će se započeti s izradom nove, u koju će, osim stručnjaka, Zahtjevi građana S obzirom da je bila otvorena uključena biti i javnost. Ključni zahtjevi građana odza javnost, tribina je privukla i pozornost dvadesetak zainte- nose se na potrebu da se svako resiranih građana. Okupljene srušeno stablo koje se zbog

vih koševa za smeće te obnova staza – rekao je Fažon. Predsjednica Suradničkog vijeća Renata Hrastić Baksa istaknula je da su kao savjetodavno tijelo u proteklih nekoliko mjeseci detektirali nesukladnosti u projektu i reagirali.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

U SKLADU S PRIRODOM

Uklanjanje opasnosti

određenih razloga mora ukloniti, zamijeni novim. Također, traži se da se drveća zasade uz prometnice gdje je to moguće i time zatvori vizura Perivoja Zrinski. Navedeni zaključci i molbe su usvojene te će se pokrenuti sve daljnje potrebne procedure i uz Suradničko vijeće za zelene površine Grada Čakovca i inicijativu “Park je naš, a ne samo vaš!” nastaviti

U Perivoju Zrinski kao Spomeniku parkovne arhitekture ništa se nije radilo 30 godina projekt koji traje do kolovoza. U uvodu je projekt predstavio

njegov voditelj Toni Fažon. – U Perivoju Zrinski kao Spomeniku parkovne arhitekture ništa se nije radilo punih 30 godina, a od prve tribine koja je održana u lipnju 2021. godine napravljeno je mnogo toga. Uz potrebne procedure javne nabave, odrađeni su rušenje, ali i sadnja stabala, a ono što nas sada čeka u okviru projekta je obnova klupa, postavljanje no-

– Tako je na prijedlog Vijeća odlučeno da će umjesto planiranih 177 stabala biti uklonjeno njih 38, dok je već posađeno 90 posto planiranog drveća. Nakon jakog vjetra pala je grana na šetnicu. Srećom nije nikoga ozlijedila, no to nas je potaklo da još jednom napravimo novu procjenu i pokušamo otkloniti potencijalne opasnosti – zaključila je Hrastić Baksa. O potencijalnim opasnostima govorio je i Zdenko Bogović te dodao da Perivoj Zrinski promatra kao park namijenjen građanstvu, međutim, ima stabala koje s pozicije stručnjaka upravo građanstvu predstavljaju opasnost. – Ključno je da se donese što hitnija i kvalitetnija odluka, jer trenutačno na nekoliko lokacija uz samu šetnicu postoji velika ugroza prema građanstvu. To je zato što su određene vrste došle u svoju zrelost, pune su bolesti ili se raspadaju. Naime, 43 sta-

Niske i balkonske rajčice – odvažite se za uzgoj (i) u Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Iako imam velike površine i dovoljno mjesta na vrtu, volim raditi pokuse s uzgojem povrća u teglama. Počela sam s čili papričicama da ih udaljim od paprika na vrtu te tako isključim mogućnost križanja. Zatim s patlidžanima da ih maknem od proždrljivih krumpirovih zlatica na vrtu.

Prepune plodova

Onda sam prije nekoliko godina nabasala na izuzetno niske, tzv. balkonske sorte

rajčica i oduševila se prednostima takvog uzgoja. U niske i balkonske rajčice spadaju sorte koje su patuljastog ili niskog rasta te se mogu bez problema uzgajati i u manjim teglama. Patuljaste su većinom manjih, tzv. koktel ili cherry plodova, mada po sortama zna varirati i veličina plodova. Izuzetno su niske, narastu do nekih 30 cm i jako su praktične za prozorske daske. Postoje i malo više sorte – ali još uvijek dovoljno niske, do nekih 60 centimetara, i narastu kao krasna mala drvca prepuna plodova. Za njih trebate tek nešto veću

teglu – ali ipak bolje čim veću. Trebate i neki kolac za potporanj, jer u punom

rodu težina plodova može polegnuti biljku. Kod ovih su sorti i plodovi nešto veći, a tu preporučujem sorte Lucinda (zelena na pruge), Silbertanne, Lea, Lime green, razne sorte niskog jabučara…. Kad usporedim uzgoj rajčica na otvorenom i onaj u teglama – na otvorenom je definitivno i lakše i dobijemo puno veće prinose. Nikad ne zalijevam rajčice na otvorenom, bitno je da ih na vrijeme privežem za kolce, pomalčiram gredicu, uklonim suvišne zaperke i one obilno rađaju ako im uvjeti odgovaraju. Uzgoj rajčica u teglama zahtijeva stalnu

brigu: redovito zalijevanje i prihranjivanje (organskim gnojivima naravno) ako želite da dobro napreduju. S visokim sortama je to malo teže, jer one trebaju dosta prostora i obuzdavanje rasta.

Zaštita od hladnoće

S druge strane, uzgoj niskih sorti rajčica u teglama ima i prednosti. Tegle s niskim rajčicama smjestila sam pred kuću, na južnu stranu, gdje su bile prošle sezone zaštićene od vlage i jesenskih hladnoća – pa tako nisu imale ni plamenjaču koja je za vlažnih godina česta pojava na vrtu. Kako

Zeleni kutak

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

IZMEĐU PRELOGA I D. KRALJEVCA LOVCI “PREPELICE” POSADILI 7000 SADNICA Na području Male Trate, između Preloga i Donjeg Kraljevca, s obiju strana županijske ceste, na sedam hektara površine članovi Lovačkog društva “Prepelica” iz Preloga tijekom proteklih nekoliko tjedana provode akciju sadnje sadnica hrasta lužnjaka te postavljaju stupiće i zaštitne tuljce radi

zaštite od divljači. Tako će na ovom prostoru niknuti nova šuma hrasta lužnjaka i divlje trešnje. Na dvjema parcelama koje se prostiru kraj glavne prometnice u vlasništvu LD-a “Prepelica” iz Preloga lani je srušena stara šuma, a nakon što su izravnali teren, u veljači je krenula akcija pošumlja-

TEMU REVITALIZACIJE PERIVOJA ZRINSKI

Oprezno s paljenjem korova: svakako izbjegnite požare Svako nekontrolirano loženje vatre na otvorenom prostoru može prouzročiti požar, stoga je potreban oprez pri paljenju biljnog otpada PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

a 35 se preporučuje uklanjanje, za dva orezivanje krošnje dok za šest ada na šetnicu – objasnio je Zdenko Bogović.

su bile zaštićene od hladnoća, brala sam rajčice sve do prosinca. Zato i ove sezone plani-

Ako ljeto bude hladno i kišno, tegle kraj kuće mjesto su sigurno od plamenjače ram uzgoj niskih rajčica u teglama kraj kuće. Ako bude hladno i kišno ljeto, ovo će biti sigurno mjesto gdje nećemo imati borbu s plamenjačom, a urod i nakon prvog mraza na vrtu.

– Koliko se stabala sruši, toliko neka ih se i zasadi – jasan je bio Daniel Hampamer iz inicijative “Park je naš, a ne samo vaš!”, dodavši da se Perivoj ne smije prorijediti već je potrebno saditi da bi se zadržala bujna vegetacija kao nekada. Hampamer je ujedno pokrenuo i temu vraćanja vode u jezero Starog grada, ali i pohvalio što se neće rušiti tri tzv. honolula. Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode “Međimurska priroda” naglasio je da Ustanova upravlja Perivojem Zrinski, no i da im država u tome financijski uopće ne pomaže te se iz tog razloga godinama nije ulagalo. – Moramo biti svjesni da je sadnja većine drveća odrađena 50-ih godina prošloga stoljeća pa je zato njihovo stanje takvo kakvo je, usto se promijenilo i stanište. Ono na što smo se mi u protekle dvije godine posebno zalagali je analiza pozitivne prakse drugih županija u upravljanju spomenicima parkovne arhitekture, no nje nema. Ovo danas je posljedica 15-ogodišnjeg rada, pa ajmo se izboriti da Međimurska županija i Grad Čakovec izrade novu studiju nakon odrađenog projekta, jer je ona potrebna – dodao je Golub.

Vrijeme je proljetnih poljoprivrednih aktivnosti, stoga iz Hrvatskih šuma mole građane da tijekom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, biljni otpad saniraju na način da ne dovode u opasnost ljude i imovinu te u tom cilju izbjegavaju i onečišćenje zraka i okoliša.

Mjere

Objašnjavaju da je bolje biljni otpad bolje kompostirati ili odložiti u reciklažna dvorišta, a ako se ne može ništa drugo do ga spaliti, mole građane da obrate pažnju na preventivne mjere.

Spaljivanje komunalnog i drugog otpada nije dozvoljeno – Prije početka spaljivanja organizator je dužan telefonski obavijestiti Vatrogasni operativni centar na telefon 193 o početku spaljivanja, lokaciji, poduzetim preventivnim mjerama, broju osoba koje vrše spaljivanje. Nakon završetka spaljivanja prekontrolirati zgarište, ugasiti sve ostatke vatre te obavijestiti Vatrogasni operativni centar o završetku spaljivanja. U slučaju ne poduzimanja preventivnih

SAVJETI VATROGASACA

Ne palite vatru ako je vjetrovito

Prije negoli se odlučite na spaljivanje, poslušajte ove savjete vatrogasaca: • vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minskosumnjivih površina • biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima • prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara • pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl. • ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja • osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi • osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja neka ne pale biljni otpad • sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju paliti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva) te postupati u skladu s uputama.

mjera, nepovoljnih uvjeta za spaljivanje, (jak vjetar, velika ili vrlo velika opasnost za nastanak i širenje požara), operativni dežurni neće izdati suglasnost za spaljivanje – pojašnjavaju iz Hrvatskih šuma.

Napominju da spaljivanje komunalnog i drugog otpada nije dozvoljeno. Loženje vatre na otvorenom dozvoljeno je isključivo uz prethodnu najavu i odobrenje vatrogasne postrojbe, u protivnom je kažnjivo.

PRELOG JE BIO DOMAĆIN 30. SJEDNICE ODBORA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Prelog i Pre-kom primjer su dobrog gospodarenja otpadom FOTO: STUDIO VIPRO

u teglama!

I iznad dječjeg igrališta postoji stablo koje je nakošeno, a ima i dosta suhog granja koje pada na šetnicu – objasnio je Bogović.

Čakovca. Sadnja i pošumljavanje financirani su sredstvima Europske unije, dok je Grad Prelog pomogao s dovoženjem zemlje i ravnanjem terena. Prije gotovo deset godina članovi “Prepelice” sanirali su i zemljište između Preloga i Svetog Križa te posadili hrast, grab, bagrem i trešnju.

VRIJEME JE POLJOPRIVREDNIH AKTIVNOSTI

no je novim, a u uključena javnost

bla su utvrđena kao opasna, za 35 se preporučuje uklanjanje, za dva orezivanje krošnje dok za šest orezivanje suhih grana.

vanja. Posadit će se ukupno 7000 stabala, od čega 600 sadnica divlje trešnje, a preostalo hrasta lužnjaka. Ukupna vrijednost projekta je 260 tisuća kuna, a uključuje kupnju sadnica i stavljanje zaštite od divljači (tuljaka) na svako posađeno drvo. Sadnice su kupljene od tvrtke Cedrus Forest iz

Poduzetnički centar Prelog bio je domaćin 30. sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sabora Republike Hrvatske. Sjednica je bila održana u utorak, 15. ožujka, a domaćin je bio član Odbora za zaštitu okoliša i prirode te gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Okupljanje u Prelogu nije bilo slučajno, s obzirom na to da su glavne teme saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode bile infrastruktura i tehnologija za razvrstavanje otpada u jedinicama lokalne samouprave. Upravo na ovom području Grad Prelog je predvodnik po uspješno-

sti na nacionalnoj razini. Naime, gradsko komunalno poduzeće Pre-kom već je niz godina najuspješnija komunalna tvrtka u odvojenom prikupljanju otpada. Stoga su u raspravi upravo Prelog i Pre-kom navedeni kao primjeri dobre prakse. Rad Pre-koma, tvrtke koja je nedugo proslavila 20 godina uspješnog poslovanja, članovima Odbora je predstavio direktor preloške komunalne tvrtke Siniša Radiković, dok se na uspješnost komunalca osvrnuo i gradonačelnik Kolarek. – Svih 14 jedinica lokalne samouprave uključenih u

funkcioniranje Pre-koma zajedničkim su radom došle do respektabilnih brojaka u odvojenom prikupljanju i odlaganju otpada. Puno se ulaže u sustav i opremanje gradskog komunalnog poduzeća Pre-kom te smo iznimno ponosni što smo danas pravi primjer u gospodarenju otpadom na razini cijele Hrvatske – istaknuo je Kolarek. Nakon radnog dijela sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sabora Republike Hrvatske, njegovi članovi su obišli postrojenja Pre-koma, ali i pogone Tehnixa u Donjem Kraljevcu, jedne od vodećih eko tvrtki u svijetu.

20 Sport

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

VARAŽDINCI PORAŽENI U GOSTIMA OD DINAMA II

SPORT

Nogometaši Varaždina u nedjelju, 20. ožujka, u sklopu 21. kola 2. HNL gostovali su kod Dinama II. Bolji je bio domaćin s minimalnih 1:0. Pobjednički pogodak na susretu postigao je Bartol Barišić u 9. minuti. Ovo je bio četvrti ovosezonski poraz varaždinskog sastava, koji je i dalje na 39 osvojenih bodova. Dva boda manje ima Rudeš, koji

je u 21. kolu poražen kod BSK-a s 2:1. Zagrepčani su tako propustili priliku da prestignu Varaždince na ljestvici. Na 3. mjestu je zagrebačka Dubrava s 33 osvojena boda, koliko ima i četvrtoplasirani Orijent 1919. U idućem kolu varaždinski nogometaši ugošćuju Solin, a susret se igra u subotu, 2. travnja, u 18 sati. (it)

NK IVANČICA

3. HNL SJEVER

Šestica Varteksa Podravcu Kukec, Leon i Mauro Benko te Alan Novko. Bumbari su tako došli do 19. boda u aktualnoj sezoni u 3. HNL Sjever. Drugi predstavnik, ludbreška Podravina, ugostio je Bjelovar i završilo je 2:2. Pogotke za Ludbrežane postigli su Mario Sačer i Mario Kranjec. U idućem kolu Podravina gostuje kod Podravca, dok Varteks odlazi na teško gostovanje Radniku u Križevce. (it)

NK VARTEKS

Trećeligaši iz Varaždinske županije, Podravina i Varteks, u subotu, 19. ožujka odigrali su utakmice 18. kola 3. HNL te stigli do bodova. Varteks je stigao do uvjerljivog slavlja na stadionu Slobode protiv Podravca iz Virja. Slavio je sa 6:0, što je ujedno bila i prva proljetna pobjeda Bumbara. Dva gola u pobjedu ugradio je Rok Horaček, dok su ostale golove zabili Fran

NEDELJANEC U DERBIJU KOLA BOLJI OD VODEĆIH IVANČANA

1. ŽNL

IGOR FURJAN

Polet (T) u derbiju bolji od Slobode (VŽ)

Kompletirano je 15. kolo 1. županijske nogometne lige, a nedjeljni derbi odigrali su Sloboda i vodeći tuhovečki Polet na stadionu Sloboda. Tuhovčani nisu dozvolili iznenađenje, već su slavili s 3:1. Domaćin je nakon prvog dijela vodio 1:0 golom Dominika Hrastića, no gosti su u drugom dijelu preokrenuli. Ivan Vagjunec u 54. minuti izjednačio je na 1:1,

pet minuta kasnije Nikola Modrić je zabio za 2:1, da bi konačni rezultat postavio Denis Bartolec golom u 73. minuti. U preostalim utakmicama Plitvica iz Selnika je s 5:1 bila bolja od Slobode iz Tužnog, Zadrugar je s 2:0 pobijedio varaždinsku Mladost, dok je Drava-Ajax svladala Čevo s 4:0. Još u subotu, 19. ožujka, Mladost iz Margečana pobijedila je Beretinec s 3:0. (it)

Maretić: Želimo se uključiti u borbu za sam vrh

Gužva je na vrhu 4. HNL Čakovec – Varaždin. Vodeća Ivančica ima 33 boda, drugoplasirani Zelengaj ima bod manje, a trećeplasirana Bednja je na 30 osvojenih bodova. va, šest manje od vodećih Ivančana. – Na polusezoni nam je otišao stoper Matko Stopinšek, no dolaskom Tomislava Medveda u napadu, mi smo druga ekipa. U nastavku Prvenstva većinom nam teži protivnici dolaze u goste i to moramo iskoristiti. Želimo se uključiti u borbu za sam vrh – naglasio je Maretić.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

U Nedeljancu je u nedjelju, 20. ožujka, odigran derbi 15. kola između istoimenog domaćina i vodeće Ivančice. Slavili su domaćini s 2:0. Momčad Damira Maretića sve je riješila u pet minuta. Prvo je Josip Šestak u 63. doveo Nedeljančane u vodstvo, da bi Luka Modrić golom u 68. minuti postavio konačni rezultat. – Ma apsolutno zaslužena pobjeda. Od prve do zadnje minute smo dominirali i to kapitalizirali s dva pogotka. Baš smo odigrali odličnu utakmicu – rekao je Damir Maretić, trener Nedeljanca.

Zasluženo

S njim se složio i ivanečki kapetan Leon Gregur. – Ništa nam nije polazilo za nogom. Bili smo cijelo vrijeme bezopasni, a domaćinu čestitke na zasluženoj pobjedi – dodao je Gregur. Nakon 15. kola Ivančani su i dalje na vrhu 4. HNL Čakovec – Varaždin s 33 osvojena boda. Bod manje ima drugoplasirani Zelengaj, koji je u 15. kolu pobijedio Naprijed s 2:1,

U idućem kolu Nedeljanec opet igra derbi kola, ovog puta kod Draškovca dok trećeplasirana Bednja, se Prvenstva tiče, bit će jako zanimljivo. Zelengaj i koja je s 11:0 deklaBednja nam pušu sirala Dubravkuza v ratom, Zagorac, ima no vjerujem 30 bodova. Golove za da možemo – NaNedeljančane u zadržati 1. kon remija mjesto – i poraza derbiju postigli su dodao je na startu Josip Šestak i Luka Gregur. proljetnog dijela moModrić Ciljevi ramo se saU borbu za brati i slaviti sam vrh nau idućem kolu protiv Jalžabeta. mjerava se uključiti Vrijeme je da počnemo i Nedeljanec, koji drži 7. s pobjedničkim nizom. Što mjesto s 27 osvojenih bodo-

Dodajmo da je u preostalim utakmicama Jalžabet s 5:1 pobijedio Plitvicu, Mladost je u Sv. Mariji u međimurskom derbiju svladala Draškovec s 2:1, istim rezultatom Mladost je u Prelogu bila bolja od Budućnosti iz Vidovca, dok su Galeb i Dinamo (D) u Oporovcu odigrali 2:2. U idućem, 16. kolu vodeća Ivančica igra protiv Jalžabeta, drugoplasirani Zelengaj kod Budućnosti, dok trećeplasirana Bednja dočekuje Plitvicu iz Gojanca.

Sport

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

KARATE: “GLOBUS” NAJBOLJI KLUB STYRIAN OPENA DOBŠA VODI HALS Članovi Karate kluba “Globus” ostvarili su još jedan sjajni nastup na međunarodnom turniru. Na natjecanju u austrijskom Furstenfeldu na 24. Styrian openu, članovi “Globusa” osvojili su osam zlata, tri srebra i dvije bronce. Čak 13 medalja osvojilo je osmero natjecatelja, što je Globusu donijelo još jedno prestižno priznanje, ono za najbolji klub turnira.

– Riječ je iznimno jakom turniru na kojem smo potvrdili svoju kvalitetu. Osim samih rezultata zadovoljni smo i količinom mečeva, jer je turnir održan po sustavu “svatko sa svakim” – objasnio je trener Dejan Slukić. Medalje u Austriju redom su osvajali: Aida Trstenjak, Sven Strahija, Laura Strahija, Ana Filipović, Josip Slukić, Leona Gulija, Petar Slukić i Lovro Farkaš.

Prvi čovjek Atletskog kluba “Međimurje” Mario Dobša izabran je na mjesto predsjednika Hrvatske atletske lige sjever (HALS). Novoizabrani predsjednik je najavio izradu programa natjecanja. – Regionalna atletika važna je karika i bitna stepenica za razvoj mladih atletičarki i atletičara, a kako HALS kao asocijacija postoji već gotovo 50 godina, sustavom natjecanja ove najjače hrvatske lige prošli su gotovo svi atletičari sjeverozapadne Hrvatske. O važnosti lige govori i podatak da su se na HALS-u natjecale i stasale kasnije olimpijske pobjednice Sandra Perković i Sara Kolak, kao i svi ostali reprezentativci te sudionici svjetskih i europskih prvenstava – naglasio je Dobša.

HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA SEDAM JE DANA PROVELA U BAROKNOM GRADU

“U Varaždinu imamo svoj mir i jedva čekamo utakmicu s Fincima u Areni” Finska je protivnik Hrvatske u kvalifikacijama za nastup na Svjetskom prvenstvu 2023. godine. Uzvratni susret igra se u varaždinskoj Areni 16. travnja u 18 sati.

– Da smo mogli predvidjeti situaciju s COVID-om, sigurno bismo drugačije reagirali. Uvijek se preispituješ Nakon osvojenoga 7. mje- gdje si mogao bolje, što si sta na Europskom prvenstvu mogao bolje. Nepredviđena u Mađarskoj i Slovačkoj, situacija s COVID-om na prvi put se okupila hrvatska jednom takvom natjecanju, gdje smo prošli kroz rukometna reprezenjedno sportsko ratacija, i to u Vatište. Izvlačili raždinu. smo maksiIzbornik Prošlo je mjesec mum iz ekiHor vat i pe, momci njegov i pol od završetka su jako stručni Europskog dobro restožer s agirali. Svi ig r ač i m a prvenstva, na kojem koje smo su u Vaje Hrvatska osvojila zvali su se raždinu o da z v a l i i proveli se7. mjesto praktički predam dana. ko noći došli i Bili su smjeigrali. Radili smo š ten i u Hotelu dobro i bili smo na doTurist, a treninge su odrađivali u varaždinskoj brom tragu, no COVID nam nije dopustio da pokažemo Areni. ono što smo htjeli – dodao je Horvat. Dobar domaćin U Varaždinu su se Kau– Vrlo nam je ugodno u Varaždinu. Prekrasan grad, boji pripremali u najjačem topli ljudi koji uvijek rado sastavu, predvođeni Lukom ugoste hrvatske rukometaše. Cind rićem, Domagojem Imamo svoj mir za rad, što je Duvnjakom i Igorom Karanajvažnije – rekao je Hrvoje čićem. Na pričuvnom popisu jedHorvat, izbornik hrvatske noga kontrolnog okupljanja rukometne reprezentacije. Naime, od Europskog pr- prošle godine bio je Varaždivenstva u Mađarskoj i Slo- nac Sandro Meštrić, golman vačkoj prošlo je mjesec i pol, slovenske Ribnice koji je a mnogi su isticali da je 7. potpisao za poljski Kielce. – Sandra pratimo i otići mjesto neuspjeh.

HRS

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

ćemo pogledati koju utakmicu u Sloveniju. No, dug je put do mjesta među vratnicama hrvatske reprezentacije – istaknuo je Horvat.

Rukometni spektakl

Njemu i hrvatskim reprezentativcima slijede kvalifikacije za svjetsku smotru.

Izbornik Horvat ističe da on i stožer prate izvedbe Sandra Meštrića, golmana koji je potpisao za Kielce Protivnik Kauboja je Finska. Prvi susret u Finskoj igra se 13. travnja, a uzvrat je na rasporedu u subotu, 16.

travnja, u Areni Varaždin. – Na papiru smo veliki favoriti. Fince moramo shvatiti ozbiljno jer su to

RUKOMETAŠICE ZRINSKOG PORAŽENE OD SESVETA

Rukometašice Zrinskog poražene su na domaćem terenu od ekipe Sesveta rezultatom od 32:29, u susretu 18. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene. Porazu je kumovalo loše prvo poluvrijeme u kojem su gošće u jednom trenutku stvorile prednost od čak osam golova. Naime, u 18. minuti Sesvete bježe na visoku prednost od 15:7. Do poluvremena domaće igračice uspijevaju smanjiti zaostatak pa se na odmor odlazi vodstvom Sesveta od 20:15. U nastavku susreta bolja igra Zrinskog koji u 43. minuti dolazi do izjednačenja od 22:22. No, stizanje zaostatka ostavilo je traga pa Sesvete ponovo rade seriju dobrih

napada i još jednom bježe na pet golova razlike (23:28), prednost koju do kraja susreta više ne ispuštaju. – Nije bilo lako doći sa 7:15 na 22:22. Opet smo bile dobre drugo poluvrijeme, ali na kraju je nedostajalo i malo sreće da neka lopta ode na našu stranu kada se utakmica lomila – komentirala je trenerica Zrinskog Dragica Džono. Najučinkovitija u domaćim redovima s čak 12 golova je bila Hannah Vuljak, dok je na golu Marta Kozjak skupila 11 obrana. U srijedu, 23. ožujka, Zrinski dočekuje Podravku (19.30), dok u subotu, 26. ožujka, gostuje u Umagu.

FOTO: PIXINO

Presudilo loše prvo poluvrijeme

esencijalne utakmice za hrvatski rukomet. Zbog toga nikamo nismo sada željeli na gostovanje gdje bismo igrali prijateljsku utakmicu, već uigravamo neke taktičke zamisli s mislima na te dvije utakmice. Jedva čekamo utakmicu u Varaždinu – zaključio je Horvat.

RUKOMET

Pobjede Zrinskog Rukometašice Zrinskog do 12 godina starosti ostvarile su dvije pobjede u Virovitici. Protiv domaće ekipe 1234 Virovitica, Čakovčanke su slavile s 23:21, dok su protiv Bjelovara bile još uvjerljivije pobijedivši s 25:15. Ovime je napravljen veliki korak prema plasmanu na državnu završnicu u Poreču. No, za konačnu potvrdu potrebne su pobjede u Čakovcu protiv Radnika i Đurđevca, a Zrinski očekuje i odgođena utakmica protiv Koke. Igračice Zrinskog do 16 godina starosti su pak poražene od Broda s 26:24 i Multinorm Cerna rezultatom od 32:28, čime su propustile prilike za odlazak u Poreč.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

VRTIĆ SE UKLJUČIO U PRIKUPLJANJE POTREPŠTINA U Područnom odjelu “Pčelice” Dječjeg vrtića Cvrčak u Čakovcu pokrenuta je akcija prikupljanja higijenskih potrepština za izbjegle iz Ukrajine. – Jedna od vrijednosti koju svaki roditelj i odgojitelj želi usaditi djeci je solidarnost, stoga smo u suradnji s roditeljima prikupljali pelene za djecu, vlažne maramice, šampone, paste za zube, četkice za zube i dr. Prikupljanjem potrepština djecu se ovom akcijom željelo

VIDOKRUG

potaknuti na toleranciju, pomaganje potrebitima i međusobnu suradnju. Osim obiteljskog okruženja u kojem su djeca zajedno s roditeljima nabavljala potrepštine, u Vrtiću su najmlađi tijekom pakiranja klasificirali i sortirali, što je utjecalo na njihov spoznajni razvoj – objašnjava ravnateljica Lidija Varošanec te zahvaljuje svim roditeljima koji su se odazvali ovom pozivu i vlastitim primjerom pokazali solidarnost na djelu.

FESTIVAL KERAMIKE ODRŽAN JE U SUBOTU, 19. OŽUJKA

Štrigova je postala pravom oazom keramičarske umjetnosti

Posjetitelji su mogli vidjeti, ali i okušati se u izradi uporabne i umjetničke keramike. Nakon Štrigove, slijede Festival čipke u općini Sveta Marija 26. ožujka i Festival cekara u općini Nedelišće 2. travnja. PIŠE: MIRNA GRABAR FOTO: TERCA ART

U Domu kulture u Štrigovi je protekle subote, 19. ožujka, u okviru Interreg EU projekta “ADRIONET” vrijednoga gotovo deset milijuna kuna, održan Festival keramike.

O projektu

Festival je organiziran u okviru projekta sufinanciranog iz fondova EU te mu je cilj uspostaviti “ADRION” transnacionalnu mrežu “autentičnih sela” koja će se temeljiti na društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti, s naglaskom na podizanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara. – U središte svega je stavljena kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva te privlačenje i zadovoljstvo turista. Oživljavanje lokalnih tradicija i identiteta, upoznavanje eno gastronomije, podizanje svijesti stanovništva o zaštiti okoliša, otpornost na klimatske promjene, produktivna valorizacija znanja – sve će to biti integrirano u koncept “gostoljubive zajednice”

Cilj je ovog projekta oživljavanje lokalnih tradicija i identiteta u kojoj zajednica i sama preuzima ulogu pokretača lokalnog razvoja – istaknula je pri predstavljanju projekta voditeljica Maja Golubić, viša stručna suradnica Javne ustanove “REDEA”. Kao dio razvoja koncepta “gostoljubive zajednice”, u okviru projekta održat će se festivali baštine, s ciljem očuvanja lokalnog tradicijskog identiteta i promocijom kulturne baštine. Prvi je već organiziran prošlog vikenda u Štrigovi, s glavnom temom – keramikom, za što su zaslužni i Turistička zajed-

nica Međimurske zajednice, Općina Štrigova, Turistička zajednica Općine Štrigova te članovi Oblikovne likovne radionice “Plemenitaš”. Štrigova je tom prilikom postala prava oaza keramičarske umjetnosti te su posjetitelji mogli vidjeti, ali i okušati se u izradi uporabne i umjetničke keramike. Slijede Festival čipke u općini Sveta Marija 26. ožujka i Festival cekara u općini Nedelišće 2. travnja. Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek izjavila je da je svetomarska čipka vrijedno kulturno dobro koje se mora uzdići na još viši nivo na razini Europe kao važan segment međimurske turističke ponude, dok je stručna suradnica u Turističkoj zajednici Općine Nedelišće Anita Novak poručila: – Posebno nam je drago što se ovaj Festival prvi put održava baš ove godine, kad smo na pragu upisa umijeća pletenja uporabnih predmeta od komušine, u što spada i najpoznatiji uporabni predmet - cekar - na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH, zahvaljujući inicijativi i predlagatelju, LAG-u “Međimurski doli i bregi” – naglasila je Novak. Baš kao i u Štrigovi, svi su posjetitelji dobrodošli u Svetu Mariju i Nedelišće.

Vidokrug

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

UDRUGA UMIROVLJENIKA IVANOVEC OVE GODINE ŽELI BITI AKTIVNIJA Članice i članovi Udruge umirovljenika Ivanovec održali su godišnju sjednicu Skupštine. Okupljene je pozdravila predsjednica Udruge Nada Sabol, koja se osvrnula na rad društva u 2021. godini, kao i planove za tekuću godinu. S aktivnostima su lani zbog epidemiološke situacije započeli relativno kasno, tek sredinom svibnja. Prošle su godine tako brojili 103 člana, što je 30 manje nego 2019. godine. Tako su u 2021. sudjelovali na sportskim susreti-

ma, izložbi, izletima u Viroviticu i na Mariju Bistricu, Petrovu goru i u Rastoke, procesiji na Porcijunkulovu u Čakovcu, a organizirali su i razna druženja te prisustvovali mnogim manifestacijama. Što se pak tiče planova, žele dvaput tjedno i nadalje održavati druženje članova u matičnim prostorima, ići na izlete, sudjelovati u obilježavanju Dana planeta Zemlje i čišćenju okoliša, organizirati druženja i sportske su-

srete, posjećivati bolesne članove i prijatelje udruge, kao i sudjelovati na mnogobrojnim događanjima poput nordijskog hodanja te biciklijade. Nastavljaju i sa zdravstvenim aktivnostima kao što su mjerenja tlaka i šećera te provjere sluha, ali i s obrazovnima poput satova informatike. Mjesnom odboru Ivanovec, Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji zahvaljuju što su im omogućili sve navedeno.

S UMJETNICOM IZ PALOVCA O UMJETNOSTI I PROBLEMATICI RODITELJA-NJEGOVATELJA

Kristina Tot Kaša: “Zakon bi nam trebao dopustiti da se bavimo i dodatnim radom” Kristina je dosad naslikala 400-tinjak umjetničkih djela. Zbog sinove bolesti ima status majke-njegovateljice, a zakonska rješenja koja uređuju taj status smatra neadekvatnima, jer roditeljima-njegovateljima otežava bilo kakve dodatne radne aktivnosti... PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Umjetnica Kristina Tot Kaša danas je na tlu Međimurja već dobro poznato umjetničko ime. Osobitu pažnju plijeni svojom tehnikom koju naziva “crazy art” – radi se o raznim likovima iz igranih ili animiranih filmova koje Kristina voli stavljati u neuobičajeni kontekst.

Teško razdoblje

– Počela sam slikati s 28 godina, iako me kreativni rad oduvijek zanimao: od djetinjstva su me privlačile pločice, kamenje, mozaici i slično. Prije slikarstva okušala sam se u izradi nakita, fotografiji, pisanju blogova, a nekad sam za slike primala i narudžbe. Situaciju je zakomplicirala

Kristini su omiljeni kritičari djeca, za koju kaže da su brutalno iskrena! činjenica da imam status majke-njegovateljice. Naime, zbog bolesti djeteta velik dio života provela sam po bolnicama, na terapijama… Za supruga i mene to je bilo vrlo teško razdoblje, nedostajalo nam je znanja. Naš sin prohodao je s pet godina, postavljeno mu je brdo dijagnoza – boriš se iz dana u dan, no ne razmišljaš

o tome sve dok jednoga dana to ne izbije na površinu. Sve to ostavlja posljedice na psihi pa mi je trebalo nešto za opuštanje – objašnjava Kristina. Presudan je bio video na YouTubeu, koji okarakterizi-

rala “fascinantnim”, u kojem je muškarac crtao prstima, što je isprobala. – Nisam bila zadovoljna rezultatom, no to je također bila neka vrsta okidača koji me potaknuo na daljnji rad.

Slikanje je za mene jedna vrsta meditacije: kad počnem raditi, na uši stavim slušalice, nastojim ne odgovarati na poruke, ne javljati se na telefon… Kao da sam isključena iz svijeta, za mene postoji

samo platno, odnosno djelo. u Čakovcu. – Nekoć sam kreirala sve Naravno, radim isključivo moguće motive – od mrtve kad je moj sin u školi. Tu dolazimo do problema: prirode, preko životinja i kao majka njegovateljica, ne portreta do apstrakcija… bih smjela apsolutno ništa Trebalo mi je 4-5 godina da drugo raditi osim brinuti pronađem svoj stil, koji sam se za dijete. No, to tako ne nazvala “crazy art” zato što je ide – život to jednostavno to najbolji opisni termin koji ne da! Iz toga proizlazi ve- mi je pao na pamet. Prošle lika problematika mnogih sam godine imala samo jedmajki-njegovateljica, koje nu samostalnu izložbu – u imaju razne hobije, no Pleškovcu, u Kreativto ne smiju otkriti no edukativnom javnosti, to jest centru “Murai”. ne smiju proPrekrasno Dajem podršku iskustvo davati svobilo mi je i je radove. roditeljima s bolesnom i z laga nje Zato se djecom koji bi se htjeli na č a ko snalaze na razne navečkom baviti još nečim: zakon Porcijunčine. Htjeu ovom slučaju valja kulovu, što l a bi h n a mijenjati.” bih ponoviovaj način dati podršku la i ove goroditeljima s dine – kaže bolesnom djecom K r i s t i n a , ko j a koji bi se željeli baviti rado i donira svoje još nečim – smatram da radove. zakon u ovom slučaju nije Prije četiriju godina tako je dobro uređen, i potrebno ga Odjelu pedijatrije čakovečke je mijenjati – ističe umjet- Županijske bolnice donirala nica, čije slike najviše i dalje nekoliko televizora kupljekupuju Hrvati, a iz inozem- nih sredstvima od prodajne stva Englezi. U ponudi ima izložbe prethodno održane i šalice, podloške za miš te u zgradi Scheier. – Žao mi je što umjetnici podloške za čaše sa svojim češće ne daruju svoja djela, zanimljivim motivima. bilo bi lijepo da se malo više poradi na takvom angažmaSvoj stil Samo na Facebooku prati nu. Omiljeni su mi kritičari je više od 10.000 ljudi, a djeca, ona su brutalno iskredosad je izradila 400-tinjak na! – zaključuje Kristina. djela. Dio radova izložen je Više informacija o njezinu u lokalima “Kocka” u Maloj radu naći ćete na www.totSubotici te “Starome Hrastu” kasa-art.hr.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

JAGUAR DAJE DRUGI ŽIVOT I-PACE BATERIJAMA Jaguarov inženjerski tim u suradnji s Pramac-om razvio je jedinicu za pohranu energije s nultom emisijom koju pokreću baterije preuzete iz prototipa i tehničkih testnih vozila Jaguar I-PACE. Nazvana Off Grid Battery Energy Storage System (ESS), Pramacova tehnologija osigurava energiju nulte emisije tamo gdje je pristup mrežnom napajanju ograničen ili nedostupan. Kako bi pokazala svoju sposobnost, jedinica je pomogla Jaguar TCS Racingu da se pripremi za Svjetsko prvenstvo ABB FIA Formule E 2022. tijekom testiranja u

VREMEPLOV

28. ožujka 1919. britanska kraljevska obitelj primila je prvi automobil, Daimler Mail Phaeton. Prodaja Međimurska županija 1.1.-28.02.2022. proizvođač

količina udio, %

Volkswagen

22,22%

Kia

18,75%

Škoda

15,28%

Hyundai

12,50%

Toyota

4,17%

Mazda

4,17%

Suzuki

3,47%

Renault

2,78%

Opel

2,78%

Volvo

2,08%

Citroën

2,08%

Dacia

2,08%

BMW

1,39%

Peugeot

1,39%

Audi

1,39%

ostali

3,47%

144

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

1,2 milijuna prodanih električnih vozila godišnje cilj je Kije do 2030. godine. Počevši s globalnim prodajnim ciljem od 3,15 milijuna vozila u 2022., Kia želi nastaviti kvantitativno rasti te dostići 4 milijuna prodanih vozila godišnje u 2030. godini, što je 27 posto više od Kijinog cilja za ovu godinu. Od 2023. godine Kia namjerava lansirati barem dva EV vozila godišnje i do 2027. dopuniti svoju ponudu sa čak 14 električnih modela. Kia će tome dodati dva električna kamiona – namjenski električni kamion i strateški model za tržišta u razvoju – i ulazni BEV model.

Velikoj Britaniji i Španjolskoj, gdje je korištena za pokretanje vrhunske dijagnostičke opreme tima koja analizira performanse trkaćih automobila na stazi, te za opskrbu pomoćnom energijom garaže Jaguar. ESS sustav ima kapacitet do 125 kWh – više nego dovoljno za potpuno punjenje Jaguarova potpuno električnog SUV-a I-PACE ili za napajanje uobičajene obiteljske kuće na tjedan dana. Napunjena iz solarnih panela, jedinica je samostalno rješenje koje se sastoji od baterijskog sustava povezanog s dvosmjernim pretvaračem

i pripadajućim sustavima upravljanja. Dostupne za komercijalni najam, jedinice su opremljene priključcima za punjenje električnog vozila (EV) tipa 2 do 22 kW izmjenične struje.

TEST: OPEL CORSA ELEGANCE 1.2 DI TURBO

Atraktivna zlatna sredina

Od predstavljanja davne 1982. godine, Corsa je dio Opelovog portfelja. Štoviše, Corsa ima najdulji neprekinuti radni staž svih Opela ikada – gotovo četiri desetljeća – više i od Kadettovog koji se proizvodio, ukupno, tijekom 33 godine. UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: MIKLOŠ LANG, ZVONIMIR MARTINČEVIĆ

Tijekom svih ovih godina, Corsa je bila i ostala tražena roba diljem Europe te se pretvorila u važan Opelov tržišni oslonac s povremeno rekordnom prodajom, osobito u tranzicijskim zemljama poput naše. Primjera radi, prošle godine je upravo Opel Corsa bila najprodavaniji model u Hrvatskoj, što je marku vratilo na sam vrh domaće automobilske scene. Aktualna verzija Corse je šesta generacija, a tipično za sve Opelove modele, razlikujemo ih slovnim oznakama njemačke abecede. Ovdje, dakle, govorimo o Corsi F. Zanimljiva je koincidencija da sufiks F simbolično označava i porijeklo ove Corse. Naime, ovo je prva Corsina generacija koja koristi francusku osnovu, točnije prva na platformi Peugeota 208. Kako to? Nakon što je u jesen 2017. godine General Motors prodao Opel francuskom PSA koncernu, svi Opelovi modeli sukcesivno preuzimaju postojeću tehnologiju, u cilju veće tržišne konkurentnosti. Znači li to da je Corsa samo drukčije “odjeven” Peugeot 208? I sami smo se iznenadili, ali ne, uopće ne! Nova Corsa je prije svega svoja i podsjetila nas je na prethodnike. Uz poznate Opelove crte i funkcionalna rješenja bilo u interijeru, bilo na inače vrlo simpatičnom i uspješnom vanjskom dizajnu, ovo je ozbiljan automobil. A nakon okretanja kontakt ključa i nekoliko minuta za upravljačem pokazuje se i Corsina agilnost i spretnost u vožnji koja je bolja i uravnoteženija nego prije, čime Opelov gradski model samouvjereno potvrđuje izvorno, talijansko značenje riječi Corsa – na hrvatskom: utrka. No ne treba Corsu voziti kao na utrkama, da bi se spoznale kvalitete njenog modernog turbomotora. Radi se o turbobenzincu 1.2 XHL koji razvija razumnih 100 KS i isporučuje solidnih 205 Nm okretnog momenta. U normalnoj upotrebi je štedljiv, a kako Corsa nije teška i ima dobar ovjes, 100 konja je istodobno dovoljno i za brzu, zabavnu vožnju. Standardni mjenjač je ručni šest-stupanjski i nije nalik na one iz paralelnih modela PSA

Tehnički podaci: Opel Corsa Elegance 1.2 DI Turbo obujam snaga okretni moment mjenjač masa praznog vozila prosječna potrošnja CO2 / Euro norma obujam prtljažnika spremnik goriva dimenzije (d x š x v) najveća brzina ubrzanje 0-100 km/h gume dužina testa cijena testiranog modela

1.199 ccm 100 KS pri 5.500 o/min 205 Nm pri 1.750 o/min 6-stupanjski ručni 1.165 kg 5,3–6,1 / na testu 6,5 l/100 km 121–137 g/km / Euro 6.3 309–1.081 l 44 l 4.060 x 1.765 x 1.435 mm 194 km/h 9,9 s 195/55 R16 466 km 154.599 kn

AUTOsti

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

TOYOTA RAZVILA MODULE ZA POHRANU VODIKA UPOTREBOM VISOKOTLAČNIH SPREMNIKA OD SMOLE Toyota Motor Corporation je razvila modul za pohranu vodika koji sačinjava više visokotlačnih (70 MPa) spremnika od smole primjenjiv za automobile (što je kompanija već dokazala svojim vozilom na vodik Toyota Mirai) te sigurnosne mehanizme kao što su detektor vodika i prekidač za automatsko isključivanje. Ovaj konceptni model modula izložen je na Međunarodnom sajmu za

vodik i gorivne članke FC Expo. Istodobno s razvojem ovog modula, Toyota nastavlja provjeravati sigurnost pri transportu vodika te kapacitete pohrane vodika, na sličan način kao i prošle godine – na trkalištima. Toyota je ovaj modul za pohranu vodika kojeg sačinjava više spremnika razvila kao odgovor na sve veću potrebu i sve rasprostranjeniju primjenu vodika kao energije. To

rješenje sada budi veliki interes za primjenu u željezničkom prometu, brodarstvu, upravljanju teretom u lukama te za FC generatore. Međutim, upotreba istih spremnika u raznim gospodarskim granama i vrstama primjene iziskuje zadovoljavanje različitih sigurnosnih normi i prilagođavanje takvom okruženju pa zbog toga spremnici trenutačno nisu u širokoj primjeni.

Audi A6 Avant e-tron concept U okviru godišnje konferencije za novinare 2022., Audi je predstavio Avant kao sljedeći model buduće A6 luksuzne klase s električnim pogonom. Prije gotovo godinu dana, u travnju 2021., na sajmu automobila u Šangaju ova marka s četiri prstena predstavila je Audi A6 Sportback s električnim pogonom. Uskoro serijski Concept Car A6 Avant e-tron ilustrira sintezu pogonske tehnologije orijentirane na budućnost i klasičnog Audijeva dizajna – Avanta. Poput modela Audi A6 e-tron concept predstavljenog 2021. godine, A6 Avant etron concept-2 također koristi isključivo električni pogon baziran na budućoj PPE platformi razvijenoj pod okriljem Audija. Istovremeno prezentira svoj novi dizajn, a iste dimenzije dijeli s modelom A6 Sportback e-tron. Karoserija dužine 4,96 metara, širine 1,96 metara i visine 1,44 metra pozicionirana je u višu klasu vozila. Audi A6 e-tron trebao bi imati doseg do

grupe. Brz je i točan, možda ne najbolji s kojim smo rukovali ikad, ali je među najboljima od onih s kojima smo se susretali u proteklim godinama. Prijenosni omjeri su proračunati u korist ekonomičnosti, ali snažan motor potiče i na veseliju vožnju – nudi dakle idealan kompromis između performansi i potrošnje. Uz umjereniju nogu na gasu lako smo održavali potrošnju ispod 6 l/100 km. Rasla je tek kada smo prekoračili 130 km/h, što je od akademske važnosti jer je protuzakonito. U gradu Corsa može biti žustra i provlačiti se kroz gužvu poput zmije, a ako ste mirnoga raspoloženja, nagradit će vas štedljivošću. Ovjes je osobito dobro ugođen. Imali smo osjećaj odlič-

nog kontakta kotača s podlogom, a ESP se niti jednom nije aktivirao. Koliko god ovjes bio udoban, on je istodobno i agilan i brz gdje se bitno razlikuje od tvrđe Dvjestoosmice i mnogo mekše, no pomalo trome Citroën C-trojke. Tu se još jednom potvrđuje kako Corsa ni slučajno nije klon navedenih suparnika iz popularnog B-segmenta. Govoreći o klasi gradskih automobila, posljednjih godina svjedočimo njihovom nezaustavljivom rastu, što je praćeno i porastom cijena. Gradska vozila su odavno prerasla svoju originalnu kategoriju pa dobro služe i kao obiteljski automobili, što vrijedi i za Corsu, koja je barem dimenzijama ostala blizu granice od četiri metra.

Nažalost, posvemašnji rast cijena nije zaobišao ni Opelove modele. Osnovna cijena izvedbe Elegance sa 100 KS, poput testiranog automobila, iznosi 142.097 kuna. Paket opreme Elegance donosi interijer u kombinaciji kože i tkanine, digitalnu instrument ploču i LED svjetla. Osim toga, testno vozilo je bilo opremljeno brojnom dodatnom opremom, između ostaloga automatskim klima uređajem, grijanjem sjedala, panoramskom stražnjom kamerom i parkirnim senzorima, što je cijenu povisilo do konačnih 154.599 kuna. Spomenimo i kako je slabijim motorom pokretana, osnovna Corsa dostupna već od 114.844 kuna do registracije. Mikloš Lang

700 kilometara, a najsnažniji će 100 km/h loviti za manje od četiri sekunde. Zahvaljujući sustavu od 800 V i snazi punjenja

do 270 kW, energija se na brzoj punionici može u samo deset minuta prenijeti u vozilo za dionicu od oko 300 kilometara.

Motrio predstavlja novu ponudu guma Motrio, postprodajna marka koju je Renault Grupa osnovala 1998., nudi cjelovitu ponudu rezervnih dijelova koji su u pogledu sigurnosti i funkcionalnosti istovjetni originalnim dijelovima. Marka je ovog mjeseca predstavila i novu generaciju guma koje stvaraju dodatnu vrijednost za najširi krug kupaca. Na tržištu na ko-

jem se vozači sve više oslanjaju na cjelogodišnje gume, Motrio predstavlja sveobuhvatnu ponudu guma „Fairway”. Ljetne gume iz ove ponude predstavljene su u veljači, cjelogodišnje u travnju, a zimske u lipnju. Novi modeli dimenzija od 13 do 20 inča prikladni su za najrazličitija vozila te su dostojna zamjena za premium gume.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

26 Mali oglasi

MALI OGLASI

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE POTR A ŽUJEMO NEKRE TNINE za prodaju! Nazovite odmah!!! Mob.: 0 9 9/2 4 0 - 6 9 93 , tel.: 0 42/320 991 Queen Stela nekretnine, Pa vlinska Varaždin ozn.879c

VOZILA K U PUJ EM a u to mobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i nov ije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656 624 ozn.2418 PRODA JEM Opel Astru F (karavan, bijele boje) 1,6 – benzin, ručni mjenjač, 1993 godište, u voznom stanju, registrirana do 10. 4. 2022. sa zimskim gumama. ( + ljetne gume na felgama). Mob.: 098/267-699 ozn.900c

USLUGE

ODČEPL JIVANJE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC . Tel. 099/639-9932 ozn.1c odvoda strojem (wc , kuhinje...), gar an c ija, isku stvo. “ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c O D Č E P L J I VA N J E svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, m o b.: 0 9 8 /9317570 ozn.184c IZR ADA KROVI ŠTA , nadstrešnica, sjenica, građ. limar ije, stubišta, nazvat i na : 0 9 8 /4 17 - 3 7 3 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205c SELIDBE – dostava

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu t e h n i k u , m o b.: 0 9 8/9 0 6 - 0 658 ozn.352c STABL A RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živ ice šišamo, m o b.: 0 9 9/6 618353 ozn.352c N A J P OVO L J N I J I PRIJE VOZ šljun ka, sipine, zemlje za vr t, pilanska d r v a . U r e đ e nj e dvor išta, iskopi i navozi, Mob.: 0 99/3530 -18 0. ozn. 600c USLUGA PRIJEVOZA kiperom s diz alicom: šlju nak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 0 91 /11 4 0598 ozn. 2d H O R T I K U LT U R A ARBOR d.o.o. – ru-

šenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 0 91 /11 4 0598 ozn.2d I Z R A Đ UJ EM o rm a r e i k u h i nj e po mjer i, serv is kuhinja, mob.: 0 9 5 / 8 17 - 25 6 6 ozn.1285

OSTALO SOK OD ARONIJE, 10 0% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i kr vnih ž ila, št iti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na pro bavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad št itnjače. Mob.: 0 9 8 /455 - 313 ozn.3a PRODA JU SE industr ijska dr va, k r a t ko p i l j e n a ,

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. • • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

5kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

3k0n

Cijena 0,5 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

6+1 GRATIS

kvalitetna. Brza i bespl atna do stava. 5 m³ = 9 0 0,0 0 kn i 10 m³ = 1.600,00 kn. Mob.: 0 92 /333 3545 ozn.2882

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel ./m o b.: 2 ,33 kn/3 ,58 kn/min ozn.166c A K O T R E B AT E p ar tn er a/p artner icu, nazov ite s povjerenjem Agenciju „Help2“. Mob.: 0 92 /3 827396 ozn.1258 MUŠK AR AC tra -

ži gospođu za p o v r e m e n o druženje, sms: 0 9 2 /4 0 8 - 3 9 0 7 ozn.214b

KREDITI ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TR A JNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c

MALI OGLASI već od 40 kuna!!

Mali oglasi

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL • • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

POTRAŽITE svoj primjerak Regionalnog tjednika

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta! • • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

na nekoliko lokacija

u vašoj blizini!

Više informacija na mobitel 098/206-520

PRIJAMNI URED ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 malioglasi@regionalni.com Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h Ognjena Price

a Jelačića

Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

uplatite i

g sko cin Sak ića ljev uku aK

Bakačeva ulica n Iva

u Aug e sta Š

ovića

d Prera

Gaja

n Iva

Petra

noe

ulica Uska

Ljudevita

g ko

s cin ak aS ević

ulj uk aK

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica FOI Varaždinska katedrala

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI

1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene. 2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. 3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

28 Oglas

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

Zahvale i sjećanja

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

OBAVIJEST O SMRTI

ANTUN TIŠLARIĆ

iz Čakovca Rođen 23. 3. 1931. godine u Dragoslavcu, umro 10. 3. 2022.

Urna je položena na čakovečkom groblju u Mihovljanu. Rodbina i prijatelji

SJEĆANJE na roditelje

ZAHVALA NOVAK

povodom smrti voljenog i neprežaljenog supruga, oca, djeda, svekra, brata i ujaka

dr. LÁSZLÁ BŰN – LACIJA preminulog 12. 3. 2022. u 78. godini života.

JURAJA

AMALIJU

18. 3. 2005. – 18. 3. 2022.

1. 5. 1982. – 1. 5. 2022. Kći Božena

U dubokoj tuzi i boli za našim dragim Lacijem, najtoplije zahvaljujemo svima koji su ga ispratili na vječni počinak i okitili mu odar najljepšim cvijećem. Posebno zahvaljujemo

SJEĆANJE

susjedi Slavici Balent na svesrdnoj pomoći te našim dragim

OBITELJ PETRIC

prijateljima Mežnarić, Stojsavljević, obitelji Hrgović i obitelji Jurić. Najtoplije zahvaljujemo svim njegovim kolegama i kolegicama te med. sestrama Doma Zdravlja Varaždin, umirovljenim kolegicama Dječjeg vrtića „Varaždin“, djelatnicima Elektrostrojarske škole te članovima CTK Varaždin i VTO. Zahvaljujemo se svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su izrazili sućut. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Specijalne bolnice Klenovnik. Ostaju u tuzi Tvoji najmiliji: supruga Anđelka, sin Tibor, snaha Štefica, unuci Borna, Bruno i Boris te sestra Erzsébet i nećak Zoltán s obitelji iz Sente

HELENA

DRAGO

27. 1. 2006. – 27. 1. 2022

PAULA

30. 3. 1994. – 30. 3. 2022 21. 3. 2017. – 21. 3. 2022.

Hvala svima koji vas se sjećaju. Vaša djeca

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

ČIŠĆENJE OKOLIŠA U DONJEM VIDOVCU I GORIČANU Iz općina Donji Vidovec i Goričan uputili su pozive svojim mještanima, udrugama i drugim zainteresiranim pojedincima da se ove subote, 26. ožujka, pridruže akcijama prikupljanja otpada iz okoliša. U Donjem Vidovcu je okupljanje u 9 sati u Sportskom parku “Kalanica”. Sudionike akcije se moli da ponesu svoju zaštitne rukavice, dok će organizatori pripremiti klipiće i sokove.

S RAZNIH STRANA

Akcija u Goričanu počinje okupljanjem u 8 sati ispred Doma kulture, nakon čega slijedi polazak prema dogovorenim lokacijama. Sudionici koji se žele priključiti akciji sa svojim traktorom i prikolicom obvezni su javiti se komunalnom redaru na broj 099/660-1192. Prikupljeni otpad odvozit će se na parkiralište “Meiso”. Po završetku akcije druženje i okrjepa bit će organizirani kod Ribičkog doma.

- kajkavski fitonimi (XLII.)

Ščetke su kak klinčeci, sam kaj su turski!

Ovo prekrasno cvijeće kajkavci znaju i pod imenom “ščetke”, s obzirom na činjenicu da cvjetovi toga medonosnog bilja gustoćom i oblikom podsjećaju na četku. Porodica biljaka Caryophyllaceae ili karanfilovke inaće obuhvaća 300-tinjak vrsta. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U prošlome smo broju spominjali biljku prkos, odnosno “pod silom žive” kao zanimljivo bilje koje je poznato u mnogim dijelovima svijeta. Nastavljamo sa zanimljivim

Začinsku biljku klinčić i klinčeke veže opojna veza, a to je gotovo identičan miris! imenima ostalih biljaka koje rastu u našem kraju poput drveća i cvijeća, ali i drugih povezanih pojmova!

Vrtne ščetke

Već smo pisali o vrtnim karanfilima - klinčecima ili klinčekima, no ovoga puta ćemo se osvrnuti na još jednoga pripadnika roda Dianthus - turske karanfile ili turske klinčece. Ovo prekrasno cvijeće kajkavci znaju i pod imenom “ščetke”, s obzirom na činjenicu da

cvjetovi toga medonosnog bilja gustoćom i oblikom podsjećaju na četku. Porodica biljaka Caryophyllaceae ili karanfilovke inaće obuhvaća 300-tinjak vrsta. Zanimljivo je da, unatoč sličnosti s latinskim imenom porodice, naziv “karanfili” u hrvatski jezik njie stigao iz tog jezika, već je ušao iz turskog, u koji pak je pojam “karanfil” došao iz arapskoga (“qaranful”). U arapski je

Za kraj dodajmo da se na kazaškom karanfil naziva “kalampir”, što neodoljivo podsjeća na autohtonu međimursku imenicu - “kalamper” riječ pristigla iz indijskog. Tomu svjedoče i današnji nazivi karanfila na mnogim jezicima s Indijskog potkontinenta i okolice pa je tako

njegovo ime na tamilskom “karāmpu”, na malajalamskom “kaṟayānpū”, a na sinhalskom “karābu”. Grci su iz istog izvora prihvatili termin

“karuóphullon”, od kojega se kasnije razvilo latinsko ime.

Veza s klinčićem

Većina navedenih naziva odnosi se na začinsku biljku klinčić, dok se u nekim jezicima koristi i za navedeno cvijeće, koje se kod nas naziva “turskim karanfilima” upravo zato što se započelo uzgajati nakon što su ga Turci donijeli k nama. To ujedno objašnjava i zašto ih

se kolokvijalno zove “klinčecima” - botaničari su, naime, primijetili da taj varijetet karanfila ima miris vrlo sličan klinčićima! Cvjetovi mogu biti raznovrsnih boja - od bijele, ružičaste i crvene do kombinacija. Ime roda “Dianthus” nastao je od grčkih izraza “theos” i “anthos”, što znači “cvijet bogova” ili “božanstveni cvijet”. Mnogi će se složiti da je bilje iz roda svojim opojnim mirisom itekako zaslužilo biti nazvano cvijećem božanskih bića. Može narasti do 60 centimetara, a postoje jednogodišnje i dvogodišnje sorte. Jednogodišnji se siju između veljače i travnja te sele na gredicu sredinom svibnja (nakon “smržjenih sveci”!), a dvogodišnji krajem svibnja i početkom lipnja, dok ih na gredice valja preseliti početkom kolovoza (oko Porcijunkulova). Za kraj dodajmo da se na kazaškom, to jest jezikom Kazahstana, karanfili nazivaju “kalampir”, što neodoljivo podsjeća na autohtonu međimursku imenicu “kalamper”!

OPĆINA DONJI KRALJEVEC NASTAVLJA S PROVEDBOM PROJEKTA “SNAŽNO ZAŽELI”

Osposobljavanje za gerontodomaćice uspješno završilo pet djelatnica U utorak, 8. ožujka, u prostorijama Općine Donji Kraljevec svečano su podijeljena Uvjerenja o osposobljavanju za gerontodomaćice djelatnicama na projektu “Snažno zaželi” – faza II Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” općine Donji Kraljevec. Program zapošljavanja žena u Općini Donji Kraljevec po projektu “Snažno zaželi” u skladu je s europskim i nacionalnim preporukama o unapređenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava žena. Time je uspješno nastavljen projekt “Snažno zaželi i ostvari” – faza I.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 28.

Osposobljavanje su uspješno završile Danijela Smolek Lengelić, Marija Šestan, Lidija Vadlja, Ivanka Vidović i Nada Vrbanec lipnja 2021. godine te se provodi u razdoblju od 15 mje-

seci, odnosno do rujna 2022. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 900.480 kuna i u stopostotnom je iznosu financiran bespovratnim sredstvima Europske unije. Zaposleno je deset žena koje pružaju pomoć starijim i nemoćnim osobama. Tijekom provedbe projekta omogućeno je i osposobljavanje za gerontodomaćice koje je trajalo dva mjeseca, a provodilo ga je Pučko otvoreno učilište Čakovec. Osposobljavanje je uspješno završilo pet djelatnica na projektu: Danijela Smolek Lengelić, Marija Šestan, Lidija Vadlja, Ivanka

Vidović i Nada Vrbanec. Cilj je bio dobivanje kvalifikacije koje su potrebne na tržištu rada, čime se ujedno potiče na radnu aktivaciju žena te na

povećanje njihove zapošljivosti i nakon završetka projekta. Svečanosti su, uz djelatnice zaposlene na projektu, prisustvovali i voditeljica projekta

Ivana Blažeka Sokač, ravnatelj POU-a Čakovec Mario Zamuda te načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat. Pozdravnu riječ održao je načelnik Općine, koji je tom prilikom ženama čestitao Dan žena i podijelio im cvijeće. Istaknuo je da je ovo izrazito koristan i hvalevrijedan projekt te je pohvalio sve djelatnice koje sudjeluju u njemu, zaželjevši im puno uspjeha u daljnjem radu uz punu podršku Općine. Diplome je djelatnicama projekta “Snažno zaželi” uručio Mario Zamuda.

S raznih strana

23. ožujka 2022., br. 290 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DOSTA SUNCA I POSTUPNO TOPLIJE Početak tjedna nastavlja sa i dalje sunčanim vremenom, u prvom dijelu tjedna uz jutarnje mrazeve, ali će temperature biti u postupnom porastu, osobito dnevne, tako da će najviše vrijednosti ponovno prijeći 15 stupnjeva, a od sredine i u drugom dijelu tjedna maksimalne temperature će biti oko toplih 20°C, dok će jutarnji

mrazevi biti sve rijeđa pojava, pa ćemo imati ugodno proljetno vrijeme primjerenije travnju. Zasad nema ozbiljnije kiše na vidiku u sljedećih 7 do 10 dana. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da

pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 21.3.)

ROĐENI:

Djevojčice: Gabrijela Oršoš, Emili Jambrović, Vita Kojter Cafuk, Viktoria Mesarek, Azra Klobuarić, Rea Ignac Dječaci: Rafael Zlatarek, Sven Glavina, Franko Blažinčić, Andriano Bukovčak, Lucas Kalanjoš, Rui Novak, Nik Čurin, Alex Bogdan, Borna Horvat

VJENČANI:

Nona Reyes Decara i Saša Kolenko

Olivera Balog i Dario Oršuš

UMRLI: Branka Kovačić r. Belši, Renata Strbat-Kovačić r. Kovačić, Josip Tkalčec, Ljuba Novak r. Petričević, Aleksandra Grubić r. Topolko, Ivan Marčec, Emilija Legin r. Svetec, Robert Šimunković, Ana Franjković r. Novaković, Darinka Đukes r. Štefulj, Ljubica Tkalec r. Leček, Štefanija Novinić r. Perhoć, Terezija Breznik r. Šardi, Đuro Labazan, Josip Bižupić, Dragutin Pintarić, Matija Zelenić, Franjo Matošić

TJEDNI HOROSKOP

VIOLONŽITELJ ČELISTICA PALESTINE NA SLICI

POJAS ZEMLJE UZ VEĆE VODE

MJESTO U ŠVEDSKOJ

ALBIN OLSSON

AUTOR: MILAN

NALOG PSU DA DONESE LOVINU

BORA

AM. GLUMICA AUSTIN PRIJENOSNIK RTV SIGNALA NA VELIKE DALJINE

Poslovno u ovom razdoblju neće biti nekih velikih događanja jer se sve odvija rutinski. No mogućnost promjena postoji, i one bi bile itekako poželjne, pa svakako imate šanse, samo morate dobro i pravilno odlučiti. Ljubav vam je dobro aspektirana, pogotovo ako ste u stabilnoj vezi, no stalno je prisutna vaša potreba da dominirate. To bi moglo dovesti do reakcije partnera, pa razmislite. Pred slobodnima je vrlo uzbudljivo razdoblje. Zdravlje – dobro.

Na poslovnom planu naziru se neke promjene, i to dobre za vas. U poslovnim razgovorima bilo bi dobro da se malo suzdržite, pogotovo kod zaključivanja dogovora, i da ne donosite odluke na brzinu. Financijska situacija bit će nešto bolja nego prije. U ljubavi pokušajte s partnerom naći zajednički jezik. Slobodni bi mogli uletjeti u ljubavnu vezu koja u ovom razdoblju nije baš dobro rješenje. Zdravlje – pazite što i koliko jedete.

STRMINA; PADINA «KARATE KLUB» OGRANIČENJE (MN.) ONAJ KOJI SE BRINE O SOBI (MN:)

«LITRA»

Ovo je definitivno vaše vrijeme i samopouzdanje vam je veliko. Sve što je dosad stajalo odjednom će se pokrenuti i bit ćete ugodno iznenađeni suradnicima na koje možete računati. U svakom slučaju pred vama je zaista sjajno poslovno razdoblje. Malo glavobolje bi vam trenutno mogle prouzročiti financije. Ljubav – odnos s partnerom je dobar i korektan. Zdravlje – budite što više u prirodi.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

ONA KOJOJ RUSKA JE REPUBLIKA SVIRANJE (TATARIJA) ZANIMANJE

U poslu vas očekuju novosti, pa požurite, jer vrijeme vas neće čekati, a sve ono što propustite bit će izgubljeno za vas. Dobro se pripremite i obratite pažnju na sve što se oko vas događa. Financijski ne stojite loše, no ne osjećate se sigurno. U ljubavi – prilično napeto. Pred vama je vrijeme burnih rasprava, pa i neugodnosti. Slobodnima se smiješi ljubav kojoj neće moći odoljeti.Zdravlje – prilično dobro.

U ovom razdoblju očekuje vas na poslu puno sastanaka s poslovnim partnerima i suradnicima. Javljat će se nervoza, i to u vezi s financijama. Potpisat ćete puno ugovora koji će za vas biti dugoročno značajni i donijeti vam stabilnost. Ljubav – nešto ćete morati mijenjati u odnosu s partnerom. Zdravlje – živite u neprekidnom stresu, i to sigurno nije dobro.

JARAC

«AUTOKLUB» ŽIVINA RUDA BREME, SMETNJA U RADU

OREGON

DVOJE UPARENIH

DRŽAVA NA BLISKOM ISTOKU

AFRIČKA RIJEKA 4. I 24. SLOVO ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA

JAP. REDATELJ KUROSAWA (1910-1998)

MINERAL S URALA

U poslu vas očekuju promjene, i to prvenstveno u vezi brzine i ritma U ovom razdoblju počet ćete intenzivnije raditi na novim poslovnim projektima. Vijesti su zaista dobre i znače veliku promjenu u vašem poslu. Dobro vam je aspektirano i poslovanje sa stranim partnerima. Financije su stabilne i ne bi trebalo biti problema. Ljubav – ušli ste u mirnije razdoblje, no moglo bi biti manjih nesuglasica. Zdravlje – osjećat ćete se dobro!

RIBE

VODENJAK (20. 1. – 18. 2.)

(22. 12. – 19. 1.)

DOZA ZA CIGARETE PREDMETI ZA DEKORIRANJE

«HRANA ZA FUNKCIJE MOZGA»

U ovom razdoblju ponudit će vam se novi posao, čak vam se nude i ustupci na koje niste računali. Vrlo vam je izgledan posao s inozemstvom, i to će se dogoditi dosta brzo. Još uvijek niste financijski sigurni, no i tu se okolnosti mijenjaju vama u korist. U ljubavi predstoji mirno razdoblje, pa raspravite s partnerom sve što vas muči. Pred slobodnima je jedno lijepo razdoblje. Zdravlje – osjećat ćete se dobro i zadovoljno.

U poslu ćete morati napraviti malo reda, a poslovna promjena koja je pred vama doslovno je igra živaca. Vjerojatno će vam biti teško i traumatično, no konačni ishod cijele priče bit će i više nego dobar. Što je najvažnije, bit ćete potpuno usredotočeni na ono što želite. U ljubavi je također došlo do popuštanja napetosti, pa pokušajte takvo stanje održati. Zdravlje – uglavnom dobro, no često ste umorni.

(19. 2. – 20. 3.)

U ovom razdoblju bit ćete jako zaposleni jer se aktivira sve ono što je dosad bilo u pripremi i rezultati će biti brzo vidljivi. Bit ćete zadovoljni jer sve se odvija upravo prema vašim zamislima. S nadređenima budite oprezni u komunikaciji, i prije nego što nešto izjavite, dobro razmislite. Ljubav – puni ste energije, pa biste je mogli poželjeti potrošiti na pogrešan način. Uđete li u neku avanturu, moglo bi loše završiti. Zdravlje – osjećate se dobro.

KRAPINA IZDANAK BILJKE; ZAMETAK «EAST» (ISTOK)

IMPRESSUM «DOŽIVLJAJ» SPAVAČA

UPRAVA Sandra Vlahek V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Nazovi napaljene Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

U poslu vam se otvaraju nove mogućnosti i ulazite u pozitivnu poslovnu fazu. Bit će puno dogovora i sastanaka, pa budite spremni na kompromise. U ovom razdoblju čak ni sa suradnicima nećete imati problema. Što se ljubavi tiče, izgleda da ulazite u fazu kad se morate odlučiti kako dalje nastaviti zajednički život. U svakom slučaju očekuje vas sreća i nemojte propustiti priliku! Zdravlje vam je sve bolje.

«KILOVOLTAMPER»

PSIHOLOG BUJAS (1879-1959)

SPORTSKI UČITELJ

ŠTIPAVAC, ŠKORPION

UGODAN OKUS SLATKOG KULUK, TLAKA

GLUMAC BEŠLAGIĆ

BILJKA MAHUNARKA, «ZAMJENA» ZA MESO

Za vas napokon dolazi vrijeme pravih poslovnih promjena. Pokreću se neki novi poslovi, nove mogućnosti, i samo morate biti spremni. Imat ćete puno novih informacija i kontakata s raznim osobama i ostvariti dobre poslovne rezultate. Ljubav vam ne zadaje nikakve glavobolje jer ste ušli u jedno mirno i stabilno razdoblje. Slobodni bi mogli obnoviti vezu s osobom iz prošlosti. Zdravlje – bez većih problema.

«ENERGIJA»

PRIPADNIK NARODA NA GORNJEM NILU

RIJEČNI OTOK

DJEVICA

(23. 8. – 22. 9.)

(23. 7. – 22. 8.)

VAGA

CENTURIJ

BELGIJA

U poslu vas očekuju vrlo zanimljiva i intenzivna događanja. Mogli biste, doduše, imati nekih manjih problema s papirologijom. Ako imate posla sa stranim partnerima, tu bi moglo doći do manjih zastoja. Financijska situacija vam je prilično stabilna. U ljubavi izgledno je vrijeme boljeg razumijevanja s par tnerom. Ne vraćajte se u prošlost jer to nikako nije dobro. Zdravlje – mogućnost glavobolje.

LAV

(21. 6. – 22. 7.)

(23. 9. – 22. 10.)

«UNITED STATES OF AMERICA»

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

RAK

BROD ZA PRIJEVOZ PUTNIKA, VOZILA I TERETA

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…) plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 23. ožujka 2022., br. 290

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA OSOBA SA SINDROMOM DOWN

U šarenim čarapama trčalo je oko 600 Međimuraca i Čakovčanaca Sudjelovanjem na utrci i uplatom startnine pomogli su prikupiti 8.500 kuna donacija za Udrugu za sindrom Down Međimurske županije, a sredstva će biti utrošena za rehabilitacijske programe djece PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

U organizaciji Atletskog kluba “Međimurje” Čakovec te uz potporu Zajednice sportskih udruga Čakovca i Turističke zajednice grada Čakovca u subotu, 19. ožujka, započelo je obilježavanje Svjetskog dana osoba sa sindromom Down.

Hvalevrijedno

Tim povodom Udruga za sindrom Down Međimurske županije pripremila je niz aktivnosti, prigodne štandove, prezentirala radove svojih članova i odradila zajedničko vježbanje s građanima, uz utrku “Šarenim čarapama do cilja”, trase duljine od prigodna 2103 metra. Start i cilj utrke bio je ispred Turističke zajednice grada Čakovca, a sva prikupljena sredstva iz uplaćenih kotizacija bit će donirana Udruzi. Na ovaj su se način u Udruzi za sindrom Down Međimurske županije ujedno uključili u obilježavanje sportske 2022. godine u kojoj Međimurje nosi titulu europske regije sporta. U šarenim čarapama, kao znaku podrške osobama sa sin-

UMJESTO U ARENI VARAŽDIN

Koncert Doris Dragović u dvorani Graditeljske škole Čakovec – Dragi prijatelji, silno se veselim našem susretu u Čakovcu i premda su razlozi tužni, rado prepuštam Arenu Varaždin onima kojima je to u ovom trenutku najpotrebnije. Pjesma je uvijek bila ljekovita, zato ćemo 26. ožujka u dvorani GOC pjevati svim srcem. Usprkos svemu – poručila je prošlog tjedna pjevačica Doris Dragović svojim obožavateljima iz sjevera Hrvatske. Naime, koncert ove glazbene dive trebao je biti održan u Areni Varaždin. S obzirom na to da je u tamošnjoj Maloj dvorani organiziran prihvatno-tranzitni centar za raseljeno stanovništvo iz Ukrajine, koncert je preseljen u dvoranu Graditeljske škole Čakovec (GOC) u Čakovcu. – Iako je lokacija nova, datum i vrijeme održavanja koncerta ostaju isti – 26. ožujka u 20 sati – objašnjavaju organizatori. Uz koncerte Doris Dragović mnoge vežu samo lijepe uspomene, a da tako bude i u Čakovcu pobrinut će se gost Jacques Houdek.

dromom, trčalo je oko 600 Me- ukupno 8.500 kuna donacija za Udrugu, a sredstva đimuraca i Čakovčana će biti utrošena te pritom dalo svoj za rehabilitacijdoprinos i poprograme moglo udruzi Svjetski dan osoba ske djece, ističu u senziiz Grada bilizaciji s Down sindromom Čakovca. društvene slavi se 21. ožujka, Uz mnozajednigo b ro jne ce prema stoga je i trasa bila pr ijat elje osobama sa duljine prigodnih Udruge, sindromom u huma n iDown. 2103 metra Sudjelovatarnoj utrci sudjelovali su njem na utrci i predsjednik Udruuplatom startnine pomogli su prikupiti ge za sindrom Down

KARIKATURA

Međimurske županije Nenad Štrek, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i župan Međimurske županije Matija Posavec. Dodajmo da je Udruga nastavila s aktivnostima kojima je obilježila svoj dan, pa je tako u nedjelju 20. ožujka, slavljena sveta misa u crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu od 11 sati, a organizirana je i besplatna predstava za djecu u Domu kulture Novo Selo Rok. Pritom su predstavu “Cvrčak i mravi” Udruzi darovali članovi Kazališne družine “Pinklec”.

crta: Željko Pilipović