RTM 303 by Regionalni Tjednik

ČAKOVEČKO LJETO

Za otvaranje – koncert čelistice Ane Rucner Str. 13.

Tjednik

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

Besplatan primjerak | Broj 303 | 22. lipnja 2022. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

SINDIKALIST DAVOR VIKERT KOMENTIRA ŽIVOTNI STANDARD U MEĐIMURJU:

LOVRO VUJNOVAC:

“Od drva izrađujem sve što zamislim” Str. 16. i 17.

OBILJEŽENO VIDOVO

U Donjem Vidovcu puno se radi i gradi Str. 6.

IZVRSTAN NASTUP NA PH-u

“Ako netko smatra da je 3750 kuna dovoljno za dostojanstven život, imamo problem” Str. 2. i 3.

Članovima AK-a Međimurje čak šest medalja Str. 23.

Aktualno

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

ZBOG POKUŠAJA UBOJSTVA UHIĆEN 40-GODIŠNJAK

AKTUALNO

U nedjelju, 19. lipnja, oko 11 sati zaprimljena je telefonska dojava hitne medicinske pomoći da je u Kuršancu 41-godišnjak zadobio ubodnu ranu te je prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec na daljnju liječničku obradu, odnosno na operaciju, javila je PU međimurska. Izvršenim očevidom na mjestu događaja te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je u obiteljskoj

kući u Uskoj ulici u Kuršancu 40-godišnjak teško ozlijedio 41-godišnjaka, tako što mu je hladnim oružjem zadao ubodnu ranu u predjelu trbuha. Policijski službenici uhitili su 40-godišnjaka te ga priveli u Policijsku postaju Čakovec na kriminalističko istraživanje vezano uz počinjenje kaznenog djela ubojstva u pokušaju. Kriminalističko istraživanje se nastavlja.

SINDIKALIST DAVOR VIKERT KOMENTIRA IZNOS PROSJEČNIH PLAĆA I ŽIV

“Statistika prikriva pravu sliku, s loše i daleko smo od toga da ž

Državni zavod za statistiku objavio je podatak prema kojem je prosječna plaća u Međimurskoj županiji u prvom tromjesečju 2022. godin obrta, poljoprivrede i slobodnih zanimanja, a upravo je takvih radnika najviše u PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

je li nam standard porastao za 50 %? Živimo li stvarno toliko bolje? – pita se Davor Vikert iz Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.

Posljednja objava Državnog zavoda za statistiku o visinama prosječnih plaća u prvom tromjesečju 2022. godine u velikoj je mjeri Kvaliteta života u uzburkala strasti javnosti. padu Iako brojke sugeriraju da Kako bi se dobila realnija prosjek za Međimursku slika o kvaliteti života, tvržupaniju iznosi čak 6890 di Vikert, visina prosječne kuna, mnogo je onih koji se u plaće nikako ne može biti tom prosjeku nisu pronašli. jedini kriterij. Doduše, iz Državnog zavoda – To vrijedi iz jednostavza statistiku dodaju da u nog razloga što cijene i trošizračun prosjeka nisu uzete kovi života rastu podjednaplaće iz obrta, poljoprivre- kom brzinom, pa čak i brže de i slobodnih zanimanja, i više nego statistički proa upravo je takvih radnika sjeci plaća. Rast plaća kaska najviše u Međimurju. za rastom troškova života, Unatoč tomu što u izra- odnosno rast cijena je uvičun prosjeka nisu uključene jek nekoliko mjeseci ispred sve zaposlene osobe, i povećanjem plaća i z nos o d 6 89 0 tek se pokušavak u n a go l i c a ju sustići nova maštu. Ako poskupljese tom ponja, tako da Ako netko smatra da datku prizapravo je 3750 kuna dovoljno dodaju i “povećaoni prenje plaća” za dostojanstven život, ma kojine slu ž i onda stvarno imamo ma pada ničemu problem.” stopa nedrugom zaposlenego odrnosti te se žavanju KAŽE VIKERT smanjuje broj statusa quo, primatelja soodnosno socicijalnih naknada, jalnog mira, a kvalilogični zaključak koji se teta života je nepromjenjiva može izvući je da se u najsje- ili je čak u padu. Poskupljenja vernijoj hrvatskoj županiji i inflacija proždiru primanja. sve bolje živi. No, živi li se u Ispada da je rast kvalitete Međimurju uistinu osjetno života uz statističke podatke bolje nego prije samo neko- samo stvar prezentacije i liko godina? nametanja uvjerenja da se – Odgovor na pitanje ni u “živi bolje” – dodaje Vikert i kojem slučaju nije lako dati. to potkrepljuje vrlo jasnom Iako nam statistika sugerira računicom. da “živimo bolje”, odno– Ako smo lani imali plasno da prema financijskim ću od 5000 kuna, recimo pokazateljima živimo na da je narasla za 5 %, te ako višoj razini, upitno je koliko u istom razdoblju imamo to odgovara istini. Naime, inflaciju od oko 10 %, jasno prije šest godina prosječna je da plaća nije porasla. Iako plaća u Međimurju izno- ona na papiru realno iznosi sila je 4650 kuna. Čak i da 5250 kuna, njezina je vrijeduzmemo sadašnji podatak nost na razini od 4750 kuna. od 6890 kuna kao realan, Plaća ne samo da nije veća ispada da su plaće u Međi- nego je i njezina vrijednost murju porasle za 2200 kuna, realno manja od onoga što odnosno za gotovo 50 %! Ali, smo imali do tog trenutka.

Iako kod izračuna prosjeka plaća u prvom tromjesečju 2022. godine nisu uzeti podaci svih zaposlenih u Međimurju, kako bi se dobila točnija slika stanja na terenu, dovoljno je usporediti podatke iz prosinca 2021. godine. Tada je prosjek iznosio 6758 kuna, što je za 7,2 % manje od nacionalnog prosjeka. No, i ova brojka od očiju skriva važan podatak. – Čak 60 % radnika u Međimurju prima plaću manju od županijskog prosjeka, a još je više poražavajuća činjenica da od ukupno oko 43.000 zaposlenih u Međimurskoj županiji čak 2000 ljudi radi za primanja manja od 4000 kuna, a njih oko 7500 za plaću manju od 5000 kuna. Ovi statistički podaci nam jasno pokazuju da je stanje izrazito loše i da smo daleko od toga da živi-

Troškovi života rastu podjednakom brzinom, pa čak i brže i više nego statistički prosjeci plaća mo bolje. Negativni učinak niskih plaća je dalekosežan za svakog pojedinca. Naime, kada ti ljudi odu u mirovinu, imat ćemo više od 17.000 osoba čija će mirovina biti ispod granice siromaštva, koja danas iznosi 3200 kuna. Ispada da su nam “kvaliteta života i dostojanstvo” danas zalog za nekvalitetnu starost i ovisnost o jednokratnim pomoćima Centra za socijalnu skrb – kritičan je sindikalist Vikert. Kak vi su danas razina radničkih prava i njihovo poštovanje na području Međimurske županije? – Ponovno se moram vratiti na kvalitetu života, za koju nam statistika sugerira da nam raste…

Aktualno

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

RUDI GRULA I DALJE DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Vijeće Turističke zajednice Međimurske županije održalo je šestu sjednicu, na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja o zadovoljstvima gostiju turističkim posjetom Međimurju, a potvrđen je i mandat Rudiju Gruli kao direktoru Turističke zajednice Međimurske županije. Kako je istaknuo novi-stari direktor Grula, cilj je u idućem mandatu povećati potrošnju gostiju koji dolaze u Međimursku županiju i održati poziciju destinacije kvalitetne turi-

stičke ponude s dobrim omjerom vrijednosti za novac. Planom marketinških aktivnosti predviđeno je da se snažnije potiče mobilnost gostiju unutar Međimurja. Radit će se na jačanju turističkih evenata, razvoju turističke infrastrukture poput eko-muzeja i tematskih cesta, a naglasak će se staviti na “healthness”, aktivni odmor i eno-gastronomiju. Dodajmo da bi, prema projekcijama, Međi-

murska županija ove godine trebala ostvariti još bolje rezultate u turizmu nego u “pretkoronskoj” 2019. godini, u čemu će značajno pomoći i otvorenje Vidikovca na Mađerkinom bregu, revitalizacija dvorca Feštetić u Pribislavcu, Palača Međimurske popevke u Donjoj Dubravi, Centar za posjetitelje “Međimurske vinske ceste”, “Dravski zlatari” u Donjem Vidovcu, kao i razvoj glampova i robinzonskih smještaja te “Hop on - hop off” sustava.

VOTNI STANDARD U MEĐIMURJU:

stanje je izrazito živimo bolje!”

Šestotinjak sudskih savjetnika rješava čak trećinu od ukupno zaprimljenih predmeta u RH

ne iznosila 6890 kuna. Doduše, u izračun prosjeka nisu uzete plaće iz Međimurju.

Dobar poslodavac želi PREDSJEDNIK UHSSV-a NIKOLA ŠVENDA imati dobar sindikat I sudskim savjetnicima

S obzirom na to da se velik broj državnih tvrtki i nekadašnjih kombinata pretočio u privatni sektor, kolika je danas prisutnost sindikata u privatnim poduzećima? – Prisutnost sindikata je općenito na vrlo niskoj razini, posebno u privatnom sektoru. Jako je teško organizirati sindikalne podružnice. Teško je odgovoriti vrijedi li to zbog nezainteresiranosti radnika ili zbog mogućeg otežavanja organiziranja Radnička prava su temeljena na Zakonu o radu, a koliko je on dobar ili manje dobar, stvar je osobne percepcije. Istaknut ću Zakon o minimalnoj plaći, na koji je vezana odluka prema kojoj je iznos minimalca trenutačno 3750 kuna. Po meni se taj iznos kosi s Ustavom RH, odnosno njegovim 56. člankom, u kojem jasno piše: “Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.” Ako netko smatra da je 3750 kuna dovoljno za slobodan i dostojanstven život, onda stvarno imamo problem. Na podizanju razine radničkih prava potrebno je konstantno raditi. Jako je važno da sve uključene strane shvate kako su sindikati i poslodavci partneri čije težnje moraju biti usmjerene prema istom cilju – zaključuje Davor Vikert.

od poslodavaca. No, bitno je shvatiti da je sindikalno organiziranje potrebno i dobro. Radnicima je potrebno zato što im omogućuje da putem sindikalnih organizacija dođe do kolektivnog pregovaranja te da se u razgovoru s poslodavcem poboljšaju postojeće odredbe iz Zakona o radu, da im se omogući postavljanje predstavnika sindikata zaštite na radu i razni drugi oblici zaštite i sigurnosti radnika. Naravno, izrazito je važno

da poslodavac shvati kako sindikalno organiziranje nije organiziranje protiv njega! To je organiziranje za radnika. I opet ću ponoviti: bitno je shvatiti da smo mi partneri, a ne neprijatelji! Dobar poslodavac želi imati dobar sindikat jer će tako dobiti kvalitetnog partnera koji će poslodavcu pomoći da radnika u prvom redu percipira kao čovjeka, a ne samo kao sekundarnu sirovinu – objašnjava sindikalist Davor Vikert.

Međimurje vodeće po rastu bruto-plaće Međimursko gospodarstvo temelji se pretežno na prerađivačkoj industriji, koja ostvaruje najveće prihode i zapošljava najviše ljudi. Izvozno je orijentirano i uz sve veći razvitak djelatnosti s visokom tehnologijom. Upravo stoga i ne čudi nagli skok iznosa prosječne plaće, kao i podatak da Međimurska županija bilježi najveći rast bruto-plaće u Hrvatskoj, od čak 8,8 %. – Prerađivačka industrija kao okosnica gospodarstva zapošljava gotovo 54 % od ukupno zaposlenih u Međimurskoj županiji, ostvaruje 52 % ukupnih

prihoda te je ujedno djelatnost koja je bilježila učestali porast plaća zaposlenih. Preduvjeti za nastavak gospodarskog rasta su osiguranje adekvatnih ljudskih resursa, odnosno zadržavanje najvitalnijeg dijela stanovništva u Međimurju, zaustavljanje odljeva radne snage, daljnje povećanje plaća u regionalnom gospodarstvu te povećanje udjela proizvodnih programa koje karakteriziraju visoka razina tehnologije, dodana vrijednost proizvoda i intenzivno korištenje znanja – poručuju iz Međimurske županije.

(pre)male plaće

Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika štiti interese navedenih djelatnika u pravosuđu. Na poziciji predsjednika odnedavno je Čakovčanin Nikola Švenda. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Predsjednikom Udruge hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika nedavno je postao pravnik Nikola Švenda (36), rođeni Čakovčanin. Udruga djeluje na području cijele Hrvatske, a sjedište joj je na najvećem sudu - Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Osnovana je 2006. godine, a zalaže se za odgovarajući društveni i materijalni položaj sudskih savjetnika i vježbenika. Naime, članovi smatraju da trebaju postojati jasni i objektivni kriteriji kod prijma u službu i rasporeda na radno mjesto sudskog savjetnika, odnosno vježbenika, kao i kod profesionalnog razvoja i napredovanja unutar pravosudnog sustava.

Pomoć i suradnja

– Osim toga, želimo promicati i ostvarivanje prednosti sudskih savjetnika prilikom izbora i imenovanja za suca, odnosno rasporeda na radno mjesto sudskog savjetnika. Naša Udruga pruža pomoć savjetnicima i vježbenicima u slučajevima kad ih se nezakonito poziva na odgovornost, surađuje s predstavnicima vlasti prilikom donošenja zakona i drugih akata te su-

rađuje i s pravnim fakultetima u Hrvatskoj i drugim stručnim udrugama u zemlji i inozemstvu – objašnjava Švenda. Udruga želi raditi na stručnom usavršavanju svojih članova uz organizaciju stručnih seminara i konferencija. – Našim članom može postati svaki sudski savjetnik ili vježbenik s bilo kojeg od redovnih i l i specijaliziranih sudova te Vrhovnog suda u H r v atskoj. Sudski savjetnici sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi neke sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. U Hrvatskoj nas je zaposleno 600-tinjak, a u godini dana riješe čak trećinu od ukupno zaprimljenih predmeta, što široj javnosti možda i nije toliko poznato – ističe predsjednik Udruge, koja je od 2019. godine u stalnim pregovorima s Ministarstvom pravosuđa i uprave po pitanjima koja se tiču poboljšanja položaja

sudskih savjetnika.

Zadržati kadar

– U travnju smo s konkretnim prijedlozima sudjelovali u e-savjetovanjima Vlade o prijedlogu Ministarstva pravosuđa i uprave za izmjenu Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji. O si m navedenih pred lo ženih i zmjen a , Udruga je m inistru Ivanu Malenici nedavno ukazala i na gorući problem ispodprosječne plaće sudskih savjetnika – dodaje Švenda, koji smatra i da je svima u interesu zadržati visokoobrazovani i kvalitetan kadar. – Optimistični smo da će ministar prepoznati istaknute probleme i da ćemo uz razgovor ostvariti postavljene ciljeve – za kraj poručuje Švenda. Podsjećamo, zbog ispodprosječnih plaća zaposleni u pravosudnim tijelima nedavno su i prosvjedovali.

Aktualno

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

GORIČAN: VIŠE OD 7,5 MILIJUNA KUNA IZ EU-a ZA SPORTSKI CENTAR Nakon što su Općini Goričan nedavno odobrena sredstva za kapitalni projekt izgradnje Vatrogasnog doma vrijednog više od 7,4 milijuna kuna, Općini su sada dodijeljena i bespovratna sredstva u iznosu od 7,5 milijuna kuna za rekonstrukciju sportskog centra. Potvrđeno je to u petak ugovorom koji su potpisali načelnik Emanuel Sinković i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić, u

prisustvu ministrice poljoprivrede Marije Vučković, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Zdravka Tušeka te općinskog vijećnika Franje Šavore. – Općina Goričan ponovo je pokazala kako se uspješno povlače europska sredstva. S obzirom na to da nam je dodijeljena stopostotna potpora, korak smo bliže realizaciji ovog vrijednog projekta kojim podižemo kvalitetu života naših mještana. Rekon-

strukcijom sportskog parka naši će mještani dobiti dodatno mjesto za rekreaciju, sport i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, čime ćemo podići kvalitetu njihovih života. Izgradnja društvene i sportske infrastrukture preduvjet je i za zadržavanje naših stanovnika, posebno mladih. Slijedimo zacrtan put, za što smo prije godinu dana i dobili povjerenje mještana – rekao je načelnik Sinković.

MURSKO SREDIŠĆE VEĆ 25 GODINA IMA STATUS GRADA

Dražen Srpak: “Uz suradnju i nemoguće postaje moguće” Danima Grada i “Ljetom uz Muru” najsjeverniji hrvatski grad proslavit će četvrt stoljeća svoga statusa. Posjetitelji će imati prilike vidjeti veliki vatrogasni defile, odlične koncerte, Sajam domaćih proizvoda, Gradski kotlić, Mursku alku, vinski i pivski festival, sportske i zabavne sadržaje... PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Dan kasnije, u subotu, 25. lipnja, popodne svi mogu navijati za svoje favorite na utakmici između reprezentacije grada i U najsjevernijem hrvatskome općine Mala Subotica. – Navečer pak će posjetigradu, Murskom Središću, prije nekoliko su godina povezali telji imati prilike uživati u manifestaciju “Ljeto uz Muru” milozvučnim tonovima Klape s proslavom Dana Grada. Kako Cambi. U nedjelju, 26. lipnja, ove godine slave četvrt stoljeća na rasporedu su susret KUUod uspostave gradskog statusa, a “Zvon” iz Male Subotice i moglo se i očekivati da KUD-a “Mura” te naće posjetitelji protjecanje u pečenju proštenjskih slave imati prikolača. Dan like iskusiti Gradonačelnik kasnije u 16 nešto doista sati obiljeposebno. O Srpak povodom Danima žava se 31. obljetnice zahvaljuje Grada i obljetnica serjojnod zaugrađanima, stavljanja skom Ljepartnerima, oporbi i ten kova, t u, kao i a u 16 .4 5 drugim akgradskoj upravi s veča no će tualnostima, se potpisati razgovarali sporazum o susmo s tamošnjim gradonačelni kom, radnji na poljima kulDraženom Srpakom. ture, sporta, obrazovanja te na projektima, između Grada Murskog Središća i Općine Dani i “Ljeto” – Koncerti koji se održavaju Mala Subotica. Slijedi svečana u okviru “Ljeta” općenito su sjednica Gradskog vijeća – naprilično posjećeni pa tako na vodi gradonačelnik. nemalom broju njih bude i Od ostalih sadržaja izdvojio više od triju tisuća ljudi. Slič- je koncert Magazina 1. srpnja, no je i s podnevnim dočekom Dane tehničke kulture, Sajam Nove godine, kojem su se neki domaćih proizvoda, Mursku podsmjehivali, a na kraju se alku te koncert Opće opasnosti također okupilo nekoliko tisuća koji se organiziraju sljedećeg posjetitelja: poklopilo se lijepo dana, Gradski kotlić na ŠRCvrijeme, došlo je puno ljudi i iz u Zalešće 3. srpnja, a vikend Slovenije te planiramo doček nakon toga Murski WineFest, demonstraciju vježbanja na organizirati i ubuduće. Osim što slavimo 25 godina street workout spravama i Grada, naš DVD obilježava 140 Craft Beerfest. godina od prvog spomena iz Spomenice Župe sv. Marka u Suradnja ključ Selnici. Tako će se u petak, 24. – Zahvaljujem svima koji su lipnja, održati veliki defile va- od prve demokratski izabrane trogasaca iz cijelog Međimurja, vlasti u Gradu obnašali bilo postrojavanje i kasnije njihovu kakvu dužnost, smatram da su svečanu sjednicu, nakon čega svi radili u najboljoj namjeri za poslije puno godina slijedi naš grad. Zahvale idu i građaniprava-pravcata vatrogasna ma za strpljenje te za potporu zabava uz grupu Vulkan, pri koji dobivam već 15 godina, čemu šator mora biti ukrašen političkim partnerima, oporbi, lozom, a na meniju moraju biti koja ima konstruktivnu ulogu, tzv. špric-kobasice – u humori- kao i gradskoj upravi. Hvala i stičnom tonu ističe Srpak, koji gospodarstvenicima što su u objašnjava da su to posebne vremenima pandemije očuvali kobasice koje se koriste u sve- radna mjesta, a neki čak i počanim prilikama, a uzrokuju većali proizvodnju. Tako je 1750 radnih mjesta mrlje na košulji svih u blizini na području Grada i dalje onoga tko ih konzumira.

putem INTERREG-a. – Skela u Križovcu i izletište skela “Fusek” postale su magnetom za sve više turista. Čekamo rezultate natječaja za rekonstrukciju Sokolskog doma, a u izradi su i projekti za sportski park. Napravljeni su projekt malonogometnog igrališta s umjetnom travom kod NK-a “Rudar”. Teku radovi i na pješačko-biciklističkoj stazi

Dođite na svirke Magazina, Klape Cambi, Opće opasnosti, grupe Vulkan, KUDova...

tu. Naših je 13 gospodarskih sektora rasprodano pa ćemo gospodarsku zonu proširiti za još toliko. To je samo dokaz da uz suradnju i ono nemoguće postaje moguće – naglašava Dražen Srpak. Uskoro će centar grada dobiti potpuno nov izgled, u europskom štihu, dodaje.

Pomoć i poticaji

– Provodimo ili smo proveli niz socijalnih projekata poput “Zaželi!” te “Svi u vrtić!” Svoje vrlo aktivne udruge Grad financira s oko milijun kuna. Potpisan je ugovor za gradnju tribina kod NK-a “Rudar” vrijedan 2,5 milijuna kuna, dok Škola nogometa okuplja 100-tinjak djece u osam kategorija. Kultura nam je također vrlo važna: kad smo 2017. otvorili

Revolucija kulture došla je s obnovom “Rudara” - ako je “Top Gun” u petak u New Yorku, u Središću je u subotu!

Dobru suradnju, kaže, ostvaruju i s vjerskim zajednicama: samo za gradnju crkve na otvorenom u Murskome Središću izdvojeno je 250.000 kuna. Osim toga, na području Grada provode se i razne demografske mjere. – Grad u potpunosti financira školske obroke za svu djecu, a produženi boravak u školi sufinancira s 50 posto iznosa. Jednokratne naknade za novorođenu djecu povećane su za prvo dijete na 3000, a drugo na 6000 kuna. Za rušenje ili obnovu starih kuća te kupnju prve nekretnine mlade se obitelji potiču s po 15.000 kuna, a oslobođeni su i plaćanja komunalnog doprinosa. Za srednjoškolce i studente dajemo jednokratne novčane pomoći te studentske kredite, koji se ne vraćaju ako je prosjek ocjena studenta veći od 4,1. Stipendijama potičemo obrazovanje za deficitarna zanimanja. Umirovljenicima s malim mirovinama Grad pomaže u božićno i uskrsno vrijeme – nabraja Srpak.

djelatnost obavlja u Murskome Središću. Ravnatelj te ustanove je vrlo agilni Zoran Turk. U petak je, primjerice, “Top Gun” u New Yorku, u subotu već kod nas! – navodi gradonačelnik.

Završeni su Spomen dom rudarstva i Spomen park naftaštva, dva izvrsna nova turistička proizvoda koja će se otvoriti uz Dan Grada, a financirani su

CZK “Rudar”, rekao sam da ni ne slutimo koliko to znači te da će se u potpunosti izmijeniti obrasci po kojima se kulturna

Radovi i planovi

Mursko Središće-Peklenica, a u tijeku je i rekonstrukcija ceste D-209 od Slemenica do M. Središću, također s pješačko-biciklističkim stazama. To je pothvat Hrvatskih cesta težak 37 milijuna kuna – kaže gradonačelnik. U pripremi su i projekti izgradnje kanalizacijskog sustava u Štrukovcu te Križovcu. Za budućnost grada važni su i dogradnja Vrtića, koji je star jedva tri godine, no postoji potreba za proširenjem, kao i dogradnja Osnovne škole, što je inicijativa koju je župan Matija Posavec okarakterizirao “prioritetnom”, napominje prvi čovjek Murskog Središća. Na području Grada djeluje i Gradsko komunalno poduzeće “Murs-Ekom”, kojem je vrijednost povećana četiri puta otkako je Grad preuzeo upravljanje tvrtkom. U procesu su udruživanja turističke zajednice s okolnim općinama - Selnicom, Vratišincem i Podturnom - te će tijelo nositi naziv “Mura i gorice”. Direktora će izabrati do kraja godine. – Na kraju zahvaljujem svojoj supruzi i obitelji na podršci tijekom 15 godina obnašanja dužnosti. Za naš grad jednostavno želim da bude takav da se ljudi ne iseljavaju, već požele doseliti! – zaključuje gradonačelnik Dražen Srpak.

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

Oglasi

Aktualno

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

DANI BELICE ZADNJEG VIKENDA LIPNJA Općina Belica zadnjeg vikenda u lipnju slavi svoje dane. U petak, 24. lipnja, tako će se s početkom u 16.30 održati prijam nagrađenih učenika Osnovne škole Belica. Sat i pol kasnije u planu je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Belica u dvorani društvenog doma na Belici, a oko 19 sati, odnosno nakon sjednice, slijedi druženje. Dan kasnije, u subotu, 25. lipnja, od 19 sati održava se turnir na malonogometnom terenu, kojem je nedavno osvježen izgled.

U nedjelju pak, 26. lipnja, u šest ujutro mještane Belice i Gardinovca probudit će tradicionalna budnica lokalne Limene glazbe. U Gardinovcu se na prostorima sportskog parka od 8 sati organizira Ribički kup, odnosno natjecanje u okviru općinskih dana. U istome mjestu u 10 sati održava se sveta misa za Dan Općine u lokalnoj kapelici Srca Isusova i Marijina. Uvečer, u 19 sati, nastavlja se pak turnir na malonogometnom terenu na Belici.

DIJELILI MATERIJALE Preventivci iz Postaje prometne policije Čakovec, uz korištenje Mobilnoga preventivnog centra policije u Gornjem Hrašćanu (14. lipnja) i Mačkovcu (17. lipnja), uspostavili su informativne punktove. Preventivne aktivnosti bile su usmjerene prema najugroženijim sudionicima u cestovnom prometu (pješacima i biciklistima), prvenstveno prema žiteljima starije životne dobi. Svim posjetiteljima info punktova policijski službenici prezentirali su korisne savjete, koji doprinose sigurnosti pješaka i biciklista prilikom sudjelovanja u prometu, prije svega o obvezi i prednostima korištenja reflektirajuće odjeće, odnosno prsluka. Podijelili su i edukativne materijale.

FESTIVALOM FOLKLORA I SVEČANOM SJEDNICOM OBILJEŽILI “VIDOVO”

“Radimo zajedno i složno za budućnost Donjeg Vidovca” Da je u Donjem Vidovcu pet ključnih projekata, rekao je međimurski župan Matija Posavec: to su Centar “Vidovski zlatari”, dječji vrtić, Aglomeracija, ceste i Etno park. Važnom je ocijenio i rekonstrukciju Područne škole te nadodao da u svemu imaju podršku Županije. natjecanju iz Vjeronaučne olimpijade te za odličan uspjeh u svih osam razreda). U kategoriji srednjih škola Uz blagdan sv. Vida, zaštitni- nagrade su pak dobile Mia Čmrka mjesta, koji se obilježava 15. lec (treće mjesto na državnom lipnja, u Donjem Vidovcu orga- turniru mladih prirodoslovaca) nizirani su općinski dani. Toga i Karla Čmrlec (osvojeno drugo mjesto na županijskom natjedana prijepodne je održana prigodna sveta misa, canju iz biologije) iz dok je u poslijeGimnazije Josipa Slavenskog te podnevnim saMateja Matotima svečanu Nagrađeni su sjednicu u tek (za osvoloka lnom jeno pr vo studenti koji su lani D o m u mjesto na ostvarili prosjek veći kultum e đu ž upanijskom re i ma lo od 4,5 - Martina natjecanju Općinsko Lukša i Karlo iz vjeronavijeće Douka i drugo njeg VidovBubnjar mjesto na ca. Tom su županijskom prigodom prvi natjecanju iz hrput najuspješnijim učenicima i studentima vatskog jezika) iz Medodijeljene nagrade. dicinske škole Varaždin. Od studenata, nagrađeni su oni koji su u akademskoj godini Ponos općine Nagrade su tako u kategoriji 2020./2021. ostvarili prosjek osnovne škole dobili Marija ocjena na studiju veći od 4,5, Šestak, Tea Lukša i Nika Kuz- a to su Martina Lukša i Karlo mić (osvojeno prvo mjesto na Bubnjar. – Čestitamo nagrađenima, županijskom natjecanju - kvizu znanja “Čitanjem do zvijezda”) ponosni smo na vas! Nastavite te David Lukša (osvojeno treće tako i dalje – pritom su poručili mjesto na međužupanijskom iz Općine Donji Vidovec.

cesta nakon izvođenja kanalizacijske mreže. – U Donjem Vidovcu trenutačno je pet ključnih projekata: to su Centar “Vidovski zlatari”, dječji vrtić, Aglomeracija, ceste i Etno park. Dodao bih i rekonstrukciju Područne škole, a u svemu Općina ima i potporu Županije – naglasio je župan Posavec. Glazbenu pozadinu sjednice osigurali su “Blatobrani”, domaći tamburaški sastav.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Festival folklora

Svečanosti su prisustvovali župan Matija Posavec, njegov zamjenik Josip Grivec, saborska zastupnica Andreja Marić te načelnici iz obližnjih općina: načelnik Kotoribe Dario Friščić, Goričana Emanuel Sinković, Donjeg Kraljevca Miljenko Horvat i načelnica Svete Marije Đurđica Slamek, koja se uime načelnika i obratila prisutnima. Osim nje, govorile su pred-

sjednica OV-a Petra Podravec, načelnica Bojana Petrić i međimurski župan. – Općina Donji Vidovec nastavlja s rastom i razvojem, a općinski vijećnici i dalje, bez obzira na stranačku pripadnost, rade zajedno i složno za budućnost Donjeg Vidovca – rekla je predsjednica OV-a Podravec. Načelnica se osvrnula na sve što se radilo u zadnjih godinu dana

pa je tako izdvojila dovršetak druge faze izgradnje dječjeg vrtića te Interpretacijskog centra “Dravski zlatari”, dijeljenje jednokratnih pomoći za umirovljenike i starije osobe te osobe s poteškoćama, kao i naknade roditeljima novorođene djece. Navela je da se dovršava projekt Etno parka, da su podijeljeni poticaji za uređenje nekretnina te da se kreće u rekonstrukciju

U subotu, 18. lipnja, kod ribičkog doma natjecali su se članovi ŠRD-a “Mrena”. U okviru manifestacije organiziran je Festival folklora i tradicije, koji je počeo mimohodom folklornih skupina od društvenog doma do Sportskoga parka “Kalanica”. Nakon nastupa folklornih skupina, uslijedili su prijateljska nogometna utakmica te stand up šou Vlatka Štampara. Prisutne je nastavio zabavljati Tamburaški sastav “Blatobran”. Osim lokalnoga KUD-a i susjeda, KUD-a Kotoriba, nastupili su i Hrvatsko kulturno društvo Međimurje - Ljubljana, tamburaši iz Serdahelja (Mađarska) te KUD “Zrin” Legrad.

OBILAZAK RADOVA I RADNI SASTANAK U SVETOM MARTINU NA MURI

Izgradnja rotora, biciklističkih staza, dogradnja škole i dvorane… Župan Međimurske županije Matija Posavec obišao je početak radova izgradnje rotora u Svetom Martinu na Muri te je načelniku Martinu Srši uručio Ugovor o darovanju nekretnine u središtu naselja koju će Općina revitalizirati na korist mještana. Zatim je održan i radni sastanak na kojem su županu predstavljeni trenutni projekti i planovi.

Investicije

Naime, započeli su radovi na izgradnji novog rotora u središtu naselja kojim će se smiriti promet i osigurati veća sigurnost pješaka, posebice učenika. Sama investicija vrijedna je

tri milijuna kuna, a provodi ju Županijska uprava za ceste Međimurske županije koja će, uz kružno raskrižje, u Sv.

Martinu na Muri sufinancirati sanaciju prometnica u sklopu Aglomeracije. Župan Posavec i načelnik Srša dogovorili su

daljnju realizaciju projekata izgradnje biciklističkih staza na dionici Bukovje-Čestijanec i Čestijanec-Lapšina, za što će biti osigurano milijun kuna. Dogovorena je izgradnja dijela biciklističke staze na dionici Železna Gora-Toplice Sveti Martin, a župan je najavio i projektiranje biciklističkih staza na dionici od župne crkve u Martinu prema Skelarskoj hiži i nasipu. Jedna od najvažnijih tema razgovora bila je potreba za dogradnjom Osnovne škole Sveti Martin na Muri, kao i izgradnja školske sportske dvorane kako bi se omogućilo provođenje jednosmjenske

nastave i adekvatni uvjeti za odvijanje sportskih aktivnosti. Potrebne su četiri učionice, a župan Posavec istaknuo je kako je ovaj projekt jedan od županijskih prioriteta te se ishodi sva potrebna dokumentacija s ciljem prijave na dostupne natječaje za sufinanciranje. Organizacijom jednosmjenske nastave prostor na kojem se nalazi stara škola rekonstruirao bi se u novi trg. Postoji i potreba za novim dječjim vrtićem, za što će općina pripremiti projektnu dokumentaciju uz pomoć županijskih potpornih ustanova. Nakon Mlinarske i Skelarske hiže, Sv. Martin na Muri dobit

će još jedan turistički sadržaj. Halicanum - interpretacijski arheološki park Sveti Martin koji je uvršten u Razvojnu strategiju Međimurske županije u funkciji razvoja turizma. Prva faza je završena, a nastavak projekta prijavit će se na dostupne natječaje. Važnost ulaganja u infrastrukturu na području općine dokazuje i činjenica da su Terme Sveti Martin premašile pretkoronsku 2019. godinu po broju turista i popunjavanju smještajnih kapaciteta. Daljnji razvoj općine ide i u smjeru revitalizacije prostora uz rijeku Muru i ulaganja u sadržaje na otvorenom, poput dječjih igrališta i sportskih terena.

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

TRAŽITE POSAO? MI ZAPOŠLJAVAMO!

OTVORENA RADNA MJESTA: 1. Skladištar/ka: Mjesto rada: Donji Vidovec Broj traženih radnika: 1 Uvjeti: • Plaća: 6000 kn • Prijevoz: u cijelosti • Smjena: 2 smjene (prijepodne/poslijepodne) 2. Pomoćni radnika/ca u proizvodnji slastica: Mjesto rada: Donji Vidovec Broj traženih radnika: 2 Uvjeti: • Plaća: 4500 kn • Prijevoz: u cijelosti • Smjena: 2 smjene (prijepodne/poslijepodne) Ukoliko želite postati dio našeg tima, možete se javiti na broj: 098/419-457, mail: vjekoslav@cvek.hr ili osobno na adresu Bistrička 35, Donji Vidovec

Oglasi

Aktualno

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

POMOGNIMO DOMINIKU TURČINU (8) DA PROHODA Nedavna objava kojom je Zaklada Grada Ivanca obavijestila javnost da pokreće novu humanitarnu akciju “Pomognimo 8-godišnjem Dominiku Turčinu da prohoda”, te pozvala sve ljude dobra srca da pomognu kako bi ovo iznimno drago dijete dobilo šansu da stane na svoje noge, izazvala je val dobrote. Podsjećamo, dječak je u dobi od 23 mjeseca pretrpio dva moždana udara, nakon čega mu je lijeva strana tijela

(ruka i noga) ostala oduzeta. Početkom ove godine bio je podvrgnut teškoj operaciji zbog iščašenja kuka, nakon čega je mjesec i pol dana proveo u “kalupu” od gipsa, sa stabilizatorima. Mirovanje je zaustavilo proces oporavka motorike i sada sve opet počinje iznova. Kako bi dobio šansu da stane na svoje noge, Dominik ponovno mora na rehabilitacijske postupke koji su vrlo skupi, a financijski iscrpljeni roditelji ni izbliza ne-

maju dovoljno sredstava da pokriju visoke troškove rehabilitacija. Stoga svi koji žele pomoći novac mogu uplatiti na žiro-račun Zaklade Grada Ivanca, SWIFT BIC broj za uplate iz inozemstva je: ZABAHR2X, IBAN: HR8123600001503096750, a poziv na broj: HR00 27- OIB uplatitelja. U opis plaćanja potrebno je upisati “Za humanitarnu akciju Zaklade Grada Ivanca (pomoć za Dominika Turčina)”.

I ZAPOSLENICI U SUSTAVU MUP-a UKAZUJU NA VRLO NISKE PLAĆE

Pitaju se od čega će živjeti: većini je plaća oko 4000 kuna, a tu su i uvrede, neugodni komentari…

– Smatramo da im je materijalna egzistencija ugrožena zbog niskih primanja, posebno ako u kućanstvu primaju samo tu plaću ili još jednu sličnu plaću, od sličnih poslova, osobito kod porasta troškova života kakvom svjedočimo – izjavio je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Nemaju samo zaposleni u pravosudnim tijelima vrlo niske plaće, već istu sudbinu po pitanju mjesečnih primanja dijele i državni službenici i namještenici u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

Kako dalje? Podsjetimo, početkom lipnja ispred zgrade suda u Ulici braće Radić u Varaždinu organiziran je prosvjed kako bi se ukazalo na nimalo lagan položaj državnih službenika i namještenika u sustavu pravosuđa, koje se, navedeno je na prosvjedu, tretira kao da su zadnja rupa na svirali – rade za minimalac bez obzira na godine staža, bolesni jer ih nema tko zamijeniti, svakodnevno su omalovažavani, uskraćeni za dostojanstvo radnog čovjeka i drugo. Prosvjed su podržali i neki od sindikata vezanih uz policiju, što je i bio razlog da predsjednika Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravka Jagića upitamo jesu li i državni službenici i namještenici u sustavu MUP-a u sličnoj ili istoj situaciji kao i njihovi kolege u pravosudnim tijelima. – Nalaze se u gotovo identičnoj situaciji jer su koeficijenti službenika i namještenika u sustavu pravosuđa i MUP-a među najnižima. Smatramo da im je materijalna egzistencija ugrožena zbog niskih primanja, posebno ako u kućanstvu primaju samo tu plaću ili još jednu sličnu plaću, od sličnih poslova, osobito kod porasta troškova života kakvom svjedočimo – rekao je Jagić. Navodi da Sindikat policije Hrvatske kontinuirano poduzima aktivnosti usmjerene na povećanje materijalnih prava državnih službenika i namještenika, prvenstveno kroz onaj dio na koji Sindikat

Prosvjed zaposlenih u pravosuđu u Varaždinu

dvije do tri godine došlo do povećanja koeficijenata državnih službenika i namještenika u pravosuđu, čime je nastala još veća razlika u plaćama odnosno primanjima službenika Ministarstva pravosuđa i MUP-a, zanimalo nas je kako

može izravno utjecati putem pregovora, a to su odredbe Kolektivnog ugovora, odnosno potpisivanje Kolektivnog ugovora. – Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike potpisan je 6. svibnja i njime je ugovoren niz novih pogodnosti, kao i poboljšanja Kolektivnog ugovora u odnosu na prethodni, a uvedeni su i novi instituti i dodatna materijalna prava, o čemu smo već govorili nakon potpisivanja. Potpisivanjem Kolektivnog ugovora započeli smo soci-

jalni mir, a nakon završetka turističke sezone pregovarat ćemo o daljnjem povećanju osnovice u drugom dijelu godine za sve državne službenike i namještenike. Naravno, sve što tražimo, tražimo za sve državne službe, ne samo za zaposlenike MUP-a – rekao je Jagić, podsjetivši da je Sindikat policije Hrvatske reprezentativan za cijelo područje državne službe i potpisnik Kolektivnog ugovora, a ta se pitanja rješavaju putem pregovora. S obzirom na to da raspolažemo saznanjima da je prije

Plaća zaposlenika sa srednjoj stručnom spremom u sustavu MUP-a još je niža u odnosu na pravosuđe to komentira predsjednik ovog sindikata. Jer, odnedavno zastupaju i državne službenike i namještenike MUP-a, a ne, kao dosad, samo policijske službenike. – To je problem i iz tog se razloga ne zalažemo za parcijalna rješavanja pitanja pojedinih radnih mjesta, a osobito u okviru službeničkih mjesta. Imali smo situaciju s posebnim

kategorijama službenika, po- 4000 kuna potpore davala priput policijskih, pravosudnih vatnom sektoru (konobarima, policajaca, carinskih službe- frizerima, općenito uslužnim nika i poreznika, s obzirom na djelatnostima), a oni su, naspecifičnosti posla i činjenicu vode, iznosom bili “zgroženi” da je riječ o osobama koje jer se “s tim iznosom ne može provode najvažnije ovlasti živjeti”. koje država ima, gdje se mogu – A nama, koji smo cijelo raditi određene distinkcije. vrijeme koronakrize uredno Kod ostalih službenika, upra- radili i sa strankama, i puno vo to što se dogodilo 2019. prije toga, to je još uvijek, zagodine bio je dokaz da ne treba pravo cijelo vrijeme normalna u promjene ići parcijalno, plaća s kojom moramo živjeti, nego navedeno treba konač- i još svakodnevno trpjeti uvreno riješiti putem, primjerice, de od nekih stranaka i slušati Zakona o plaćama državnih neke neugodne komentare službenika, odnosno koji su nam svakodplaćama u javnom nevno upućivani. sektoru. SPH Smatramo da kao potpisnik se poslodavac Smatramo da se Kolektivnog nekorektno poslodavac nekorektno ugovora odnosi presva ta k va ma nama, odnosi prema nama. pitanja rjea njihova Obećanja da će se šava putem obećanja pregovora, da će se uskladiti plaće slušamo a ne na uliuskladiti već godinama.” plaće, što bi ci, ka ko su za MUP značisindikati koji su izgubili reprelo povećanje, sluzentativnost prinušamo već godinama. đeni činiti. Takve njihove Posljednje obećanje je da će aktivnosti potiču pitanje o usklađenje plaća biti 2023. gonjihovoj legalnosti, osobito dine. Ne vjerujemo – ogorčeno u vrijeme radnog vremena u su istaknuli. pojedinim situacijama – zaNa primjer, plaća daktiključio je Jagić. lografa, tajnika ili referenta A da je plaća zaposlenika sa iznosi oko 4300 kuna (srednja srednjom stručnom spremom stručna sprema), odnosno u sustavu MUP-a još niža u 4600 (viša stručna sprema). – odnosu na pravosuđe, doznali S obzirom na količinu posla i smo u razgovoru s nekoliko odgovornost, to je apsurd i nije zaposlenih u sustavu Mini- čudo da kronično nedostaje ljudi, gotovo na svakom radstarstva unutarnjih poslova. – Svakim povećanjem planom mjestu. I da, znamo da će će stvara se sve veća razlika nas javnost ovim istupom sada između srednje, više i visoke “slati na sezonu” da zaradimo. stručne spreme, s tim da MUP No netko i taj naš posao mora ima manje plaće od pravosuđa raditi – objašnjavaju nam jer im 2019. nije dizan koe- rezolutno. Pomalo očajni, otkrivaju i to ficijent plaće. Posebno se to odnosi na zaposlenike počet- da namještenici (spremačice, nike bez radnog staža, kojima kuriri, domari) povećanje od plaća jedva doseže 4000 kuna, 4 % na plaću s 1. svibnja uopće uključujući i putne troškove – nisu osjetili jer je njihov limit za plaću – minimalna plaća, ističu naši sugovornici. Podsjetili su da je, na pri- što znači da im se više od mjer, Vlada u jeku mjera ve- 3750 kuna ne može isplatiti zanih uz COVID-19 iznos od na račun.

Život

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

POTPISANO JOŠ 36 UGOVORA O STIPENDIRANJU UČENIKA OBRTNIKA Ugovore o stipendiranju, zahvaljujući kojima će primiti godišnju stipendiju vrijednu 6000 kuna, potpisalo je 36 učenika obrtničkih zanimanja. Drugi je to krug potpisivanja ugovora, nakon što je prošlog tjedna ugovore potpisalo 80-ak međimurskih učenika. Sada su ugovore o stipendiranju potpisali su učenici iz općina Belica i Gornji Mihaljevec te iz gradova Prelog i Mursko Središće. U projekt su uz Međimursku županiju uključeni 17 općina i tri grada, a potpisivanju su prisustvovali i potpredsjednik Skupštine

Međimurske županije Ivica Baksa, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak te načelnici općina Belica i Gornji Mihaljevec Zvonimir Taradi i Goran Lovrec. Stipendiranje učenika obrtničkih zanimanja projekt je koji je potaknula Obrtnička komora Međimurske županije još 2003. godine, a dosad je više od 500 stipendista izravno na svoje račune primilo stipendije ukupne vrijednosti od triju milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Boris Lukovnjak.

UVRŠTENO NA LISTU NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA HRVATSKE

Izrada cekara i drugih predmeta od komušine dobila zasluženo priznanje – Iznenadili smo se brojem žena koje se još uvijek bave pletenjem cekara u Međimurju te smo u suradnji s njima gradili promociju i zaštitu ovoga međimurskog bogatstva – rekla je predsjednica Lokalne akcije grupe “Međimurski doli i bregi” Sanja Krištofić.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Kako bi od zaborava spasili vještinu pletenja cekara i uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja, LAG “Međimurski doli i bregi” pokrenuo je niz aktivnosti, projekata, ali i postupak zaštite koji je uspješno priveden kraju te je 17. svibnja 2022. godine “Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja” upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Važan dio tradicije

Cekar je, uz sve ostale uporabne predmete od komušine, time dobio zasluženo priznanje koje je temelj i dodana vrijednost za brojne planirane projekte veza-

ne uz nematerijalnu kulturnu baštinu Međimurja. – Cekar i predmeti od komušine važan su dio međimurske tradicije, a kako je vještina pletenja takvih premeta polako pala u zaborav, željeli smo ju očuvati i prenijeti na nove naraštaje. Iznenadili smo se velikim brojem žena koje se još uvijek bave pletenjem cekara u Međimurju te smo u suradnji s njima gradili promociju i zaštitu ovog međimurskog bogatstva – rekla je predsjednica Lokalne akcije grupe “Međimurski doli i bregi” Sanja K rištofić, pojasnivši da su putem brojnih radionica

i aktivnosti posljednjih godina uspješno promovirali pletenje cekara koji se ponovno vratio u trend, ne samo kao uporabni predmet, već i kao modni dodatak. Cekarima i predmetima od komušine posvećen je i jedan dio Muzeja nematerijalne baštine “Riznica Međimurja”, koji je prošle godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Staroga grada

Zrinskih, a kako je podsjetila ravnateljica Muzeja Međimurje Čakovec Maša Hrustek Soboča n, u Reg ista r kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od petnaest kulturnih dobara koja nalazimo na području Međimurja, među kojima su zlatarenje, izrada čipke i tradicijsko lončarstvo.

Turistička ponuda

Osim što je važan dio međimurske baštine, cekar je i važan dio turističke ponude Međimurja. – Potencijal rukotvorina je fenomenalan i radimo na tome da ih maksimalno uvrstimo u našu turističku

ponudu – istaknuo je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. L AG j e za navedenu prijavu pota k nut velik im interesom javnosti i svojim projektom “Turizmom razvijamo područje”, putem kojeg su provedene aktivnosti za promociju pletenja cekera kao nematerijalne kulturne baštine Međimurja. U sklopu projekta održano je nekoliko radionica pletenja cekara u Međimurju i jedna u Baranji. Kako bi se promovirali cekar i vještina pletenja uporabnih predmeta od komušine, LAG je u sklopu projekta snimio i promotivno-edukativni video

PLESALE NA ČELU CVJETNE POVORKE UZ PRATNJU PUHAČKOG ORKESTRA DVD-a ORAHOVICA

Mažoretkinje Nedelišća nastupile na 54. Orahovačkom proljeću Mažoretkinje Nedelišća u nedjelju, 5. lipnja, sudjelovale su na jednoj od najvećih i najdugovječnijih slavonskih manifestacija, na 54. Orahovačkom proljeću. Juniorke i seniorke Mažoretkinja Nedelišća plesale su na čelu Cvjetne povorke uz pratnju Puhačkog orkestra DVD-a Orahovica, a u šarenoj povorci sudjelovalo je više od 1200 sudionika. Zatim su nastupile u uvodnom dijelu Međunarodne

smotre folklora kojom je i zatvorena višednevna manifestacija Orahovačko proljeće. Nakon nastupa razgledale su lijepe parkove grada Orahovice. – Naravno, nismo propustile priliku za fotografiranje u prekrasnom ambijentu orahovačkih parkova – rekle su međimurske mažoretkinje. Vruće nedjeljno prijepodne Nedelišćanke su iskoristile i za posjet Parku prirode Papuk, odnosno izletištu Jankovac.

te izdao promotivnu brošuru koji su korišteni u postupku zaštite kao dokazni materijal. S ciljem dokumentiranja postupka nastanka cekera, u suradnji s Udrugom žena Nedelišće, Udrugom žena Pušćine i Kul-

Osim što je važan dio međimurske baštine, cekar je i važan dio turističke ponude Međimurja turno umjetničkom udrugom “Seljačka sloga” iz Nedelišća su zbog fotografiranja i snimanja organizirana i tradicijska događanja, poput berbe starih sorti kukuruza, demonstracije bojanja komušine i radionice pletenja cekara.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

PRIPREMILI PUNO UKUSNIH JELA BEZ GLUTENA

ZDRAVLJE

Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske održala je kulinarsku radionicu “Kreirajmo bezglutenske obroke birajući sezonske i lokalne namirnice” u sklopu projekta “Pokretom i znanjem kroz život bez glutena”. Radionicu je pripremio i vodio dipl. ing. prehrambene tehnologije i spec. nutricionizma Davor Hostić, a održana je u kulinarskom prostoru “Međimurski dvori”.

– Uz odličnog voditelja i detaljne recepte, pripremali smo mnogobrojna, prefina jela koja ćemo vrlo lako ukomponirati u svoju bezglutensku prehranu. Hvala voditelju radionice Davoru Hostiću, OPG-u Pocedulić na heljdinoj kaši i Tamari Pocedulić na sudjelovanju – poručili su iz Udruge. Projekt sufinancira Međimurska županija.

POLJOPRIVREDNA EMISIJA Naša nacionalna televizija ima jedan izuzetno dobar program, a to je poljoprivredna emisija. Već dugi niz godina ta emisija prati uspjehe i probleme naših poljoprivrednika. To je itekako velika pomoć. Kako se i sam bavim poljoprivredom u malom OPEG-u znam koliko je rad poljoprivrednika važan, težak i koliko poljoprivrednici ovise o vremenskim uvjetima. Koliko god to nekome bilo čudno, ali cijena mlijeka i druge hrane trebale bi biti znatno veće. Također, mediji su proteklih tjedana pratili katastrofalno nevrijeme koje je zahvatilo zagorske krajeve. Tuča je nemilosrdno uništila sve usjeve te dobrano oštetila višegodišnje nasade kao što su vinogradi i voćnjaci. I to čak u tri navrata. Ono što me iznenađuje u cijeloj toj priči o poljoprivredi je da neki ljudi koji idu u crkvu, umjesto da sudjeluju u slavljenju, euharistiji te službi riječi Božje, ostanu vani ispred crkvenih vratiju i komentiraju vremensku prognozu, što su posijali, kad će žetva. Zar se to ne može učiniti prije ili poslije mise, tj. bogoslužja? Ta imamo poljoprivrednu emisiju na televiziji. Neki će se nasmijati pa reći eto to rade seljaci, no postoji i druga grupa ljudi koja dolazi u crkvu na modnu reviju — gledaju samo što je netko obukao i onda to komentiraju. A u crkvu bi trebalo doći, kao što sam rekao, na službu riječi, na euharistiju i na slavljenje Boga. Biblija jasno govori da ako tako živimo, s Kristom

Mladen Dominić Kristova Crkva i slijedimo Krista, onda će sam Gospodin Bog štititi naša polja, naše usjeve, naše zdravlje, naše poslove... Ako ne idemo u crkvu, ako nismo Crkva, ili ako idemo u crkvu iz pogrešnih motiva kako će nam onda biti dobro? Tko će li onda spriječiti novi nalet tuče? Protugradne rakete? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Pročitajte u Bibliji kako i zašto živjeti u skladu s Božjom riječi. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202.

SPRIJEČITE RAK KOŽE

Zaštita od sunca u ljetnim danima od iznimne je važnosti Prilikom samopregleda valja obratiti pozornost na to kakvog je madež oblika, kakvog je obruba, koliko ima boja, koje je veličine i mijenja li se PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

netko u obitelji ima melanom, osobe koje zbog zanimanja dugo borave na otvorenom te osobe s imunosupresijskom terapijom. Preporuke za zaštitu od sunRak kože je nekontrolirani rast kožnih stanica, a nastaje oštećenjem DNK-a. čevih zraka vrijede za osobe u Najčešće je uzrokovano ultravioletnim svakoj životnoj dobi. Naime, zračenjem iz sunčevih zraka (oko 90 posto potrebno je izbjegavati izlaganje vidljivih promjena), koje djeluje kao oki- sunčevim zrakama od 10 do 17 sati, početkom ljeta i prvih dana dač mutacijama i genskim oštećenjima. sunčanja postepeno se To uzrokuje brzo umnožavanje izlagati sunčevim kožnih stanica i razvijanje zrakama (primjetumora, od kojih su zloćudni Preporuke najopasniji jer se mogu rice prvi dan ješiriti i prodirati u susjeddan sat, drugi za zaštitu od dan produžiti ne ili udaljene organe, sunčevih zraka izlaganje sunnavode iz Županijske lige protiv raka Čakovec. cu za pola sata vrijede za osobe Najzloćudniji tumor itd.) te nositi u svakoj životnoj kože je melanom. Može sunčane naočale s UV nastati bilo gdje na koži filterom i laganu odjeću dobi gdje prethodno nije bila nigušćeg tkanja što dužih rukava i nogavica, kao i šešikakva promjena ili iz madeža. Prognoza izlječenja melanoma re širokog oboda ili kape velikih otkrivenog u početnom stadiju je dobra, s štitnika za zaštitu lica i uški. gotovo stopostotnim izlječenjem. Budući Potrebno je također koristiti vodootporna da u početnoj fazi razvoja ovog tumora i fotostabilna zaštitna sredstva s UVB i nema subjektivnih simptoma (kod 50 posto UVA zaštitom i visokim zaštitnim faktobolesnika maligni melanom razvija se na rom (ovisno o tipu kože) najmanje pola sata klinički nepromijenjenoj koži), najčešće se prije izlaganja suncu te ih nanositi svaki put otkrije u uznapredovalom stadiju. nakon kupanja, znojenja i brisanja, a zaštiti se treba i u vrijeme ljetne naoblake jer sunčeve zrake prodiru kroz oblake uzrokujući Povećani rizik i preporuke Iz Županijske lige protiv raka navode tko oštećenja na koži te tijekom cijele godine. ima povećani rizik za razvoj melanoma. To Valja izbjegavati umjetne izvore svjetlosti su osobe svijetle puti, osobe s mnogobroj- za sunčanje (solarije) bez nadzora stručne nim madežima na tijelu, osobe sa “sum- osobe i redovito provoditi samopregled njivim” madežima, osobe koje imaju neki kože, po mogućnosti jednom mjesečno u drugi rak kože, osobe koje se pretjerano i dobro osvijetljenoj sobi pred ogledalom. nezaštićeno izlažu sunčevim zrakama, osoSamopregled be koje su više puta imale sunčeve opekline, posebice u djetinjstvu, osobe kod kojih Samopregled kože je ključni čimbenik

u ranom otkrivanju melanoma s boljom prognozom preživljavanja. Kožu treba u cijelosti detaljno pregledati, kako bi se uočile moguće kožne promjene poput madeža, pjega, mrlja, bradavica ili ranica, i to promjene boje, oblika, veličine, ruba, debljine te ravnomjernosti pigmentacije. Svaka nova izraslina na koži ili promjene madeža ili postojeće kožne promjene ne smiju se zanemariti. Za lakše praćenje mogućih promjena primjenjuju su tzv. ABCDE pravila – assimetry (asimetrija), border (rubovi), color (boja), dimension (dimenzije) i evolution (razvoj). Naime, prilikom samopregleda valja obratiti pozornost na to kakvog je madež oblika, kakvog je obruba, koliko ima boja, koje je veličine i mijenja li se. Na maligni melanom, dakle, ukazuje asimetričan, nepravilan i nazubljen madež koji obuhvaća više boja, odnosno nijansi – od svijetlosmeđe do crne, te koji mijenja svoju veličinu, oblik i boju.

Zdravlje

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

U TIJEKU SU PRIJAVE ZA UTRKU “MLIJEČNA STAZA” ZA POMOĆ DJECI I MLADIMA I ove godine UNICEF organizira tradicionalnu humanitarnu utrku “Mliječna staza” koja će od 9. do 18. rujna uz pomoć mobilne aplikacije i na događanjima uživo na tisućama staza okupljati sudionike svih dobi iz svih krajeva Hrvatske oko zajedničkog cilja, podrške mentalnom zdravlju djece i mladih u školama. Samo deset dana nakon početka prijava, za utrku je prijavljeno više od 1000 sudionika, a i ove godine utrku podržavaju brojni partneri, tvrtke i osobe iz

javnog života. Procjenjuje se da će ulaganjem u razdoblju nakon Mliječne staze 2022. za podršku mentalnom zdravlju djece i mladih biti educirano više od 400 učitelja i nastavnika, a direktne koristi imat će više od 20.000 učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. Uz podršku više od 20 tisuća sudionika, u prvih pet godina utrkom je prikupljeno 4,5 milijuna kuna za potporu najugroženijoj djeci u

Hrvatskoj. Tim je sredstvima UNICEF podržao otvaranje nacionalne banke humanog mlijeka, osigurao financijsku potporu udomiteljskim obiteljima s najmlađom djecom, svim rodilištima u Hrvatskoj osigurao opremu te podržao uspostavljanje usluga za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji. Prijave za utrku vrše se na stranici www.mlijecnastaza.hr, a do 24. lipnja vrijedi i razdoblje rane prijave po nižoj cijeni.

PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE DO DANAS NISU UMREŽENE U CEZIH

HUBOL: Beroš ograničavanjem dvojnog rada liječnika prikriva svoje propuste HUBOL je stava da je sadašnji zakonski model regulacije dvojnog rada liječnika zadovoljavajući, ali da ga je nužno dopuniti alatom za uspješnu kontrolu eventualnih zloupotreba, tj. konačnim povezivanjem privatnih zdravstvenih ustanova s CEZIH-om PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

– Najava ministra zdravstva Vilija Beroša da će zabranu dvojnog rada liječnika, koju sada imaju ravnatelji, njihovi zamjenici i pomoćnici, proširiti na predstojnike i pročelnike klinika, a u određenim uvjetima i na druge bolničke liječnike, populistički je potez – ističu iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

Neetično ponašanje

HUBOL smatra da ovaj Berošev potez služi prikrivanju njegovih dosadašnjih značajnih propusta u kontroli dvojnog rada liječnika. Beroš tvrdi da je glavni razlog za ograničenje modela dvojnog rada sumnja da su pojedini liječnici pacijente iz privatnih ordinacija upućivali preko reda u javne bolnice ili da su pacijente iz javnih bolnica preusmjeravali u privatne zdravstvene ustanove. – Ako postoji takvo neetično postupanje pojedinih liječnika, ministar Beroš i Ministarstvo su i dosad na raspolaganju imali alat kojim su mogli kontrolirati zloupotrebe modela dvojnog rada liječnika, kao i kretanje pacijenata između javnog i privatnog zdravstva – uka-

zuju iz HUBOL-a. Na i me, s ve pr u ž atelje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, navode iz Udruge, kako javne tako i privatne, Zakon o podatcima i informacijama u zdravstvu obvezao je da do veljače 2021. počnu razmjenjivati zdravstvene podatke putem CEZIH-a, tj. Centralnoga zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske. – Uvjete za spajanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH trebalo je osigu-

Posljedica daljnjeg ograničavanja dvojnog rada bila bi samo smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima, navode iz HUBOL-a

i liječnicima iz privatnog i javnog zdravstva – ističu iz HUBOL-a te navode da bi Ministarstvo zdravstva tada putem CEZIH-a imalo jasan pregled svih radnih aktivnosti svih liječnika pa tako i onih u dvojnom modelu rada, kao i jasan pregled kretanja pacijenata između dva zdravstvena sustava.

Krivnja Beroša

rati upravo Ministarst vo zdravstva. Ministarstvo to nije učinilo te nije ispunilo svoju zakonsku obvezu. Da su ministar i Ministarstvo postupili po zakonu i stvorili nužne preduvjete, umrežili bi se svi podatci o pacijentima

Da je ministar postupao po zakonu i umrežio privatno i javno zdravstvo, moglo se lagano detektirati liječnike koji zloupotrebljavaju dvojni model rada, intervenirati i tražiti da se takvim liječnicima uki-

– smatraju. HUBOL je stava da je sadašnji zakonski model regulacije dvojnog rada liječnika zadovoljavajuć, ali da ga je nužno dopuniti alatom za uspješnu kontrolu eventualnih zloupotreba, tj. konačnim povezivanjem privatnih zdravstvenih ustanova s CEZIH-om. Posljedica daljnjeg ograničavanja dvojnog rada, navode, bila bi samo smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima. HUBOL zaključuje kako je dvojn i rad – Da su ministar i l ij e č n i k a poželjan Ministarstvo postupili po i pozakonu i stvorili nužne t reba n h r v atn e preduvjete, umrežili bi se doskom svi podatci o pacijentima zdravzvola za s tvei liječnicima iz privatnog i dvojn o m javnog zdravstva – ističu sustav u n i jer je njir a d , iz Udruge. stoji još me značaju priopćeno usporen i smanjen nju Udruge. odljev hrvatskih li– Kako ministar Beroš i Ministarječnika u inozemstvo. Stoga stvo do danas nisu privatnim se HUBOL zalaže za ostazdravstvenim ustanovama nak dvojnog rada, uz strože omogućili pristup CEZIH-u, kontrole kretanja pacijenata sada to svoje kršenje zakona, između javnog i privatnog koji su nota bene sami pisali, sektora. HUBOL također i svoj važan propust žele pri- osuđuje svaku eventualnu kriti značajnim proširenjem zloupotrebu i neetičnost u zabrane dvojnog modela rada modelu dvojnog rada.

KOGNITIVNO - BIHEVIORALNA TERAPIJA NISKOG SAMOPOŠTOVANJA Kogntivno-bihevioralna psihoterapija je znanstveno utemeljena, vremenski ograničena, strukturirana i usmjerena na aktualni problem pa osobe s problemom niskog samopoštovanja često dolaze zbog nekih drugih, “gorućih” problema, kao što su problemi na poslu ili u školi, depresivnost, anksioznost, poremećaji prehrane, napadaji panike, konzumacija sredstava ovisnosti, ili problemi u odnosima, osobito partnerskim. Paralelno s rješavanjem aktualnog problema zbog kojeg osoba traži pomoć, pristupa se i problemu niskog samopoštovanja. Valja najprije razlikovati tri pojma koja se međusobno isprepliću: Pojam

o sebi je ukupna slika koju osoba ima o sebi i uključuje opis niza karakteristika, kao što su nacionalnost, rasni i kulturalni identitet, socijalna ili profesionalna uloga, psihološke karakteristike i interesi i dr. Samopouzdanje je vjerovanje u vlastitu mogućnost uspješnog suočavanja s problemima i životnim izazovima, a samopoštovanje vrijednosna i emocionalna komponenta pojma o sebi i doživljaj vlastite vrijednosti kao osobe. Manjak samopouzdanja i samopoštovanja je u podlozi razvoja ranije navedenih i drugih poteškoća mentalnog zdravlja. Problem niskog samopoštovanja je problem naučene pogrešne i iskrivljene kognitivne

interpretacije sebe kao osobe, što rezultira osjećajima neprihvaćenosti, samo-razočaranja, osobnog podbačaja, tuge, straha od neuspjeha i osjećaja nevoljenosti i vodi u ponašajne promjene koje kod drugih izazivaju negativne reakcije. Nadalje, negativni način interpretacije ponašanja drugih prema nama dodatno potkrepljuje spomenute disfunkcionalne pretpostavke i vjerovanja o sebi, čime se stvara začarani krug sve lošijeg osjećanja i funkcioniranja. Osoba je obično nesvjesna misli i mentalnih slika kojima podržava taj zatvoreni začarani krug, najčešće je svjesna samo osjećaja i svojih ponašajnih reakcija na te osjećaje, a koji joj onda stvaraju

probleme u svakodnevnom funkcioniranju. Podrška stručnjaka koji se bave zaštitom mentalnog zdravlja je važna u identifikaciji i ponovnoj, korektivnoj evaluaciji tih uvjerenja kako bi došlo do promjene u osjećajima i ponašanju te se stekle pozitivne povratne informacije od okoline i potakla trajna promjena i poboljšanje. Između raznih tehnika, terapeut može tražiti od klijenta i da surađuje u malim ponašajnim eksperimentima kojima se dokazuje valjanost korektivnih misli o sebi, a odbacuje one disfunkcionalne, što je vrlo zanimljivo, samootkrivajuće, suradničko, a opet ne previše dugo putovanje u mentalno zdravlje i boljitak.

Piše: Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

”PUČPULJIKE” I “SLAVENSKI” SREBRNI U TUHLJU

KULTURNI OBZOR

U Tuheljskim Toplicama u subotu, 11. lipnja, održano je 13. Međunarodno natjecanje zborova i vokalnih sastava “Zlatna lipa Tuhlja”. Među sudionicima bila su i dva međimurska predstavnika: Ženski vokalni sastav “Pučpuljike” te Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski”. U izrazito jakoj konkurenciji od 21 zbora i vokalne skupine s ukupno više od 500 pjevača, oba sastava osvojila su srebrne plakete - “Pučpuljike” s 88,67, a “Sla-

venski” s 80 bodova. Grand Prix otišao je u ruke Akademskoga pevskog zbora “France Prešeren” Kranj. – Raspjevana subota bila je prožeta dobrim vibracijama, sklopljena su nova poznanstva, a na vidiku su i nove suradnje – kažu iz “Pučpuljika”. Već dan kasnije oboje izvođača uspješno je nastupilo na XXII. Smotri pjevačkih zborova i vokalnih sastava u Svetoj Ma- i u programu “Na dlanu jezera” s “Teriji. “Pučpuljike” su 15. lipnja sudjelovale utom” i Čakovečkim mažoretkinjama.

ČLANSTVO ČAKOVEČKOG OGRANKA MATICE HRVATSKE U ZADNJE VRIJEME IZRAZITO AKTIVNO

Nagradili učenike, predstavili knjigu, prisustvovali svečanosti... Na ovogodišnjem Natječaju za Nagradu Zvonimira Bartolića laureati su osnovnoškolci Sara Matulin, Nino Jularić, Kelly Leskovec te srednjoškolci Sinita Blatarić, Luka Žižek i Marta Horvat

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Članstvo čakovečkog Ogranka Matice hrvatske u zadnjih je nekoliko tjedana izrazito aktivno. Osim što je nedavno održana izborna sjednica Skupštine te su izabrani članovi užeg Predsjedništva, poznati su i rezultati Književnog natječaja za Nagradu Zvonimira Bartolića u kajkavskom izričaju, koji je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola Međimurske županije.

Nagrađeni učenici

Nagrađeni su učenici osnovnih škola Sara Matulin (1. nagrada, “Cug”, OŠ Jože Horvata Kotoriba, 6. razred), Nino Jularić (2. nagrada, “Megla”, OŠ Gornji Mihaljevec, 6. razred) i Kelly Leskovec (3. nagrada,

Knjigu Mirka Jeleča “Devedeset druga” predstavili su autor, dr. sc. Sead Alić te Ivan Pranjić “Arigato!”, OŠ Sveti Martin na Muri, također 6. razred) te srednjih škola Sinita Blatarić (1. nagrada, “Se imam čemu nadjati?”, Srednja škola Prelog, 3. razred), Luka Žižek (2. nagrada, “Čovek v norom svetu”, Srednja škola Čakovec, 2. razred) i Marta Horvat (3. nagrada, “Kam spadam?”, Gimnazija Josipa

Slavenskog Čakovec, 4. razred). Osim toga, pohvaljeni su Jakov Ciglarić (“Stori i mlodi”, PŠ Mačkovec OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, 3. razred), Tomo Golub (“Ftič”, I. OŠ Čakovec, 5. razred), Leona Mesarić (“Prvi kušlec”, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, 2. razred) te Niko Hoblaj (“Brotva”, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, 3. razred). Svečana dodjela nagrada i pohvala učenicima i njihovim mentorima održana je u petak, 10. lipnja, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. – Zahvaljujemo svima na sudjelovanju, a nagrađenima čestitamo! – poručili su iz Ogranka.

Predstavljanje knjige

U subotu, 11. lipnja, na predstavljanju knjige Mirka Jeleča “Devedeset druga” dvorana Jure Petričevića u Zagrebu bila je puna. Organizatori su predstavljanja bili Matica hrvatska i njezin čakovečki Ogranak.

Matica hrvatska slavi 180. godišnjicu, a uime čakovečkog Ogranka svečanosti su prisustvovali Zoran Turk, Mirna Ladašić Turk, Anita Novak i Petrana Sabolek

Turk i predsjednik Društva Međimuraca u Zagrebu Matija Kikelj.

Obljetnica Matice

Knjiga donosi potresna sjećanja i dokumente iz Doboja te otvara pitanja o kojima se tijekom triju desetljeća nije govorilo. Svjedočanstva i dokumenti prikupljani su iz cijelog svijeta, gdje se danas i nalaze ondašnji stanovnici. Knjigu su predstavili autor Mirko Jeleč, filozof i književnik dr. sc. Sead Alić i višegodišnji predsjednik čakovečkog

Ogranka Matice hrvatske, sada potpredsjednik, Ivan Pranjić. Upravo je Pranjić, kao dugogodišnji istaknuti profesor i kulturni djelatnik, snažna veza Međimurja s Dobojem i pokretač ovoga predstavljanja. Program je vodila Anita Novak, dok su večer glazbom uveličale Lea Šprajc i Lana Fačko. Prisutnima su se obratili novi predsjednik Ogranka Zoran

Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine s ciljem promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. U povodu 180. obljetnice njezina utemeljenja, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u Hrvatskom je narodnom kazalištu u Zagrebu 13. lipnja održana svečana proslava. Prisutnima su se prigodnim govorom obratili predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, a program je nastavljen interpretacijama hrvatskih

pjesnika u izvedbi dramskih umjetnika Roberta Kurbaše i Zlatka Ožbolta. Dramski umjetnik Goran Grgić nastupio je u ulozi prvoga predsjednika Matice hrvatske, grofa Janka Draškovića, nakon čega je emitiran film “Kratko filmsko putovanje kroz povijest MH” redatelja Leona Rizmaula. U prigodnom je programu nastupio i Komorni zbor “Ivan Filipović” kojim je ravnao Goran Jerković. Uime Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, svečanosti su prisustvovali predsjednik Ogranka Zoran Turk, Mirna Ladašić Turk, tajnica Ogranka Anita Novak i članica Predsjedništva Petrana Sabolek. Pozivu na svečanost odazvali su se i međimurski župan Matija Posavec te gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

Kulturni obzor

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR NA ANTUNOVSKOM PROŠTENJU U ČAKOVCU U crkvi sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu održan je koncert Varaždinskog komornog orkestra. U organizaciji Centra za kulturu Čakovec i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, na repertoaru su bila djela Luke Sorkočevića, Antonija Vivaldija i Josefa Suka, uz soliste Petra Haluzu i Tomislava Vitkovića. Tako su izvedeni “Simfonija br. 3 u D-duru”, “Koncert za

dvije violine i orkestar” te “Serenada za gudače u Es-duru”. Mnogobrojna publika uživala je u koncertu koji je pripremljen uz manifestaciju Antunovsko proštenje 2022. Spomenimo kako Varaždinski komorski orkestar nastavlja višegodišnju tradiciju komornog i orkestralnog muziciranja u Varaždinu, osobitu jaku 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.

Nakon što je ukinut rad ondašnjeg kazališnog orkestra, Varaždin je tridesetak godina bio bez vlastitog orkestralnog ansambla, da bi se u samostalnoj Hrvatskoj konačno ostvarila zamisao o orkestru kao posebnom i trajnom čimbeniku kulturnog života grada. Kapitalna djelatnost orkestra je ciklus od pet premijernih koncerata u koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu, a upravo je u tijeku 28. sezona.

“LJETNO KULTURANJE” - NOV KONCEPT “LJETA U GRADU ZRINSKIH”

Čakovečko ljeto počinje 24. lipnja koncertom Ane Rucner U ponudi “Kulturanja” bit će 25 programa, redom kazališnih predstava, filmskih projekcija, koncerata i drugih sadržaja. Uvedene su neke inovacije, poput chill zone “Ligeštul” kod kipa sv. Jeronima u Perivoju Zrinskih.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Dobro poznato “Ljeto u Gradu Zrinskih ” od ove godine ima novi naziv – “Ljetno kulturanje”. Nije nov samo naziv, nego nas i prema programu očekuje nešto drukčije i svježe. Manifestaciju koja od 26. lipnja do 3. srpnja donosi 25 događanja, koncerata, predstava, plesnih točaka, after partyja, filmova uza zidine Starog grada, programe za djecu i obitelji, na konferen-

ŠAF organizira završne projekcije filmova u okviru 28. Međunarodne filmske radionice ciji za medije prezentirali su nositelji i idejni začetnici programa, redom ekipa okupljena u Centru za kulturu Čakovec: Marina Kukolić, Kristina Štebih, Tasjenka Žnidar i Davor Dokleja, uz ravnatelja CZK-a Romana Bogdana i Ljerku Cividini, gradonačelnicu Grada Čakovca. Pritom je napomenu-

to kako je glazbene programe priredio i Ladislav Varga, a svi događaji planirani su u suradnji s Turističkom zajednicom grada Čakovca.

gramu, tako će se otvoriti nova lokacija Kraljeva vrta u Ulici Ruđera Boškovića, a pripremljena je i chill zona “Ligeštul” kod kipa sv. Jeronima u Perivoju Zrinskih, zamišljena kao mjesto za opuštanje i osvježenje, uz programe za djecu i odrasle. Uz koncert Ane Rucner na violončelu koji otvara manifestaciju, organizirat će se tribute jednom od prvih organizatora “Ljeta u Gradu Zrinskih” Emilu Marciušu, a ŠAF – Škola animiranog filma, koja je priredila i vizual manifeU okviru stacije, “Kulturanja” održava zanastupit će i vršne Cinkuši, koje ćete proći nešto što jekciga za n i ma. imati prilike slušati u je filManifestacija nedjelju, 3. srpnja mova traje od petka, u okviru 24. lipnja pa do 28. Me3. srpnja te će biti đu n a r o d n e odlična uvertira u filmske radionivruće i zanimljivo ljeto u gradu – rekla je gradona- ce. Valja napomenuti kako je čelnica Cividini te dodala kako manifestaciju financira za sve događaje organiziran Grad Čakovec pa će ulaz na i zamjenski prostor u slučaju lošeg vremena. Letci i programe biti slobodan. programi “Ljetnog kulturanja” prigodno su podijeljeni Novine Nekoliko je novina u bo- protekle subote u centru gatom ovogodišnjem pro- Čakovca.

Zanimljivo ljeto

– Odlučili smo kao djelatnici u kulturi koji putuju diljem Hrvatske i šire te su dijelom niza događanja, čakovečku manifestaciju pomladiti, promijeniti na bolje i tako je nastalo “kulturanje” po našem gradu. Otvorene su neke nove pozornice i lokacije, pripremamo niz zanimljivosti i pravih osvježenja – rekao je ravnatelj i najavio da “Ljetno kulturanje” u petak, 24. lipnja, u 21 sat u atriju Staroga grada otvara čakovečka gradonačelnica, a tom prigodom održava se koncert Ane Rucner, koja će se predstaviti programom crossover obrada klasike i aktualnim singlom “Bijeli anđeo”. – Ove godine nakon gotovo dva desetljeća ljetna događanja u Čakovcu organizira Centar za kulturu Čakovec. Vjerujem da su se potrudili te da će svima nama po ustaljenom receptu ponuditi nešto novo i zanimljivo. Među oko 25 programa, redom kazališnih predstava, filmskih projekcija, koncerata i drugo, vjerujem da će svatko prona-

“POTENCIJALI RAZVITKA MANJIH MJESTA I GRADOVA PROMICANJEM KNJIGE I ČITANJA”

Knjižnici i čitaonici Grada Preloga pripala je čast da u petak, 10. lipnja, bude domaćinom okruglog stola pod nazivom “Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja”. Organizatori ovoga skupa su Hrvatsko knjižničarsko društvo i Komisija za čitanje, dok ga sufinancira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Skupu su uime Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske prisustvovale

Maja Zrnčić te knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Dunja Marija Gabriel. Razvojni projekt temelji se na uvjerenju da razvijena kultura čitanja nije i ne smije biti privilegija stanovnika velikih gradova i sredina. Knjižnice u malim mjestima prepoznaju se kao važne nositelje kulturnog života lokalne zajednice. S obzirom na to da su knjižnice u malim mjestima

nositelji kulturnog života lokalne zajednice, izuzetno su važni za aktivnosti promicanja čitanja u društvu, no ponekad su njihovi potencijali nedovoljno prepoznati u knjižničarskoj zajednici na nacionalnoj razini. Ovaj skup i njegova pokretačica, predsjednica Komisije za čitanje Arijana Herceg Mićanović, to nastoje promijeniti te su u tu svrhu prisutnima uživo i putem online platforme ponuđeni inovativni i relevantni predavači sa zanimljivim

temama i radionicama. Uvodna predavanja su predstavili Maja Zrnčić, Filip Živaljić i Maja Lesinger dok su radionice izvodile Anđelka Blažević, Ivanka Ferenčić Martinčić, Lucija Miškić Barunić i Ana Peranić. Prisutni knjižničari su predstavili i svoja posterska izlaganja. Za glazbeni program se pobrinula kantautorica, etnologinja i čuvarica baštine Lea Šprajc koja je otpjevala nekoliko međimurskih pjesama.

FOTO: STUDIO VIPRO

Prelog: Knjižnica domaćin okruglog stola

14 Školstvo

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

UČENICI S UČITELJIMA ODMJERILI SNAGU U NOGOMETU

ŠKOLSTVO

Da učenici i učitelji Osnovne škole Kuršanec vole i žive sport, dokazali su više puta sudjelujući na raznim natjecanjima te koristeći gotovo svaki slobodni trenutak kako bi bili aktivni. Tako je krajem svibnja u školskom dvorištu odigrana kratka nogometna utakmica između učenika osmih razreda i učitelja. Prvi gol za učenike zabio je David Maček, ali nisu se ni učitelji tako lako predali te su ubrzo izjednačili rezultat. Učenici su se

hrabro borili do kraja, međutim učitelji su na kraju ipak odnijeli pobjedu rezultatom

od 4:1. Tri gola zabio je učitelj Filip Jurman, a četvrti gol zadao je učitelj Igor Pintarić. U timu učenika sudjelovali su: Leonardo Horvat, Tino Petrović, Emanuel Ignac, Erik Hižman, David Maček, David Janković, Matija Grabar, Roan Posavec i Dario Oršuš. Za tim učitelja igrali su: Toni Marušić, Dražen Oletić, Aleksandar Kovačić, Martin Belovari, Igor Pintarić, Filip Jurman i Martin Meštrić. Utakmicu je sudila učiteljica Tanja Mesarić Novak.

ZAVRŠNIM PRIREDBAMA ŽELE PREZENTIRATI DOSEGE SVOJIH UČENIKA

Čak 225 učenica i učenika gradskih osnovnih škola sudjelovalo je na natjecanjima Osnovnoškolci su u svojim školama primili zaslužena priznanja i nagrade, a Grad Čakovec darovao im je i ulaznice za Gradske bazene “Marija Ružić”. Nagrađeni su i njihovi mentori. za život. Važno je od malih nogu djecu poticati na učenje i kreativnost, a ovaj veliki broj uspješnih učenika pokazuje Približava se kraj školske da se u čakovečkim školama godine, vrijeme kada škole dobro radi – rekla je gradonazavršnim priredbama žele čelnica Grada Čakovca Ljerka prezentirati dosege svojih Cividini čestitajući uspješnim učenika te nagraditi one naj- čakovečkim osnovnoškoluspješnije. Iznimka nisu ni cima. Zahvalila je i njihočakovečke osnovne škole, čiji su učevim mentorima, ali i svima zanici ove školske Ostvarili su godine ostvaposlenima u čakovečkom rili zavidne zavidne rezultate osnovnošrezu ltate na županijskim na župakolskom sustavu, n ijsk i m i i državnim naglasivši d ržav n im natjecanjima i da ovi rezulnatjecanjitati ne bi bili ma i smosmotrama mogući da oni trama. svojim radom ne motiviraju učeZahvala nike na rad. Pritom se Čak 225 učenica i učenika u aktualnoj školskoj obratila učenicima: – Znajte da vam je svaki od godini sudjelovalo je na natjecanjima, a svi oni u svojim učitelja dao i utkao dio sebe školama za te su uspjehe i svog života, svoja znanja i primili zaslužena priznanja pokazao put kojim ići dalje. i nagrade koje je Grad Ča- Svaki rastanak i svaki kraj kovec “pojačao” ulaznicama početak je nečeg novog. Pred za Gradske bazene “Marija našim osmašima je upis u Ružić”. Nagrade su primili i srednju školu i vjerojatno se njihovi mentori, bez kojih ovi svaki od vas vidi u željenoj školi. Želimo vam u tome uspjesi ne bi bili mogući. – Osnovnoškolski period svaku sreću, da ostanete vejedno je od najljepših razdo- seli, revni u stjecanju novih blja u životu, vrijeme kad su znanja i da znate da uvijek djeca još uglavnom bezbrižna, možete računati na pomoć ali i kad stječu znanje i navike svojih učitelja – poručila im

je gradonačelnica. Završne priredbe prilika su da djeca i mladi svojim učiteljima i roditeljima pokažu djelić onoga što su u prethodnoj školskog godini naučili i uvježbali. Ni održane priredbe u Kuršancu, Ivanovcu te I. i II. osnovnoj školi nisu iznimka. Centar za odgoj i obrazovanje završetak školske godine tradicionalno je obilježio organizacijom Županijske smotre učeničkih zadruga koja je održana u sklopu obilježavanja Dana Grada Čakovca, a slavila je i III. osnovna škola Čakovec, s obzirom na to da u 2022. obilježava 50 godina rada.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

EKO KVIZ PRE-KOM-a

Osnovnoj školi Belica 8000 kuna

U Poduzetničkom centru Prelog održan je tradicionalni osmi po redu Eko kviz o gospodarenju otpadom za učenike sedmih razreda. Sudjelovalo je rekordni broj osnovnih škola – njih 14 sa područja jedinica lokalnih

samouprava gdje Pre-kom pruža javnu uslugu gospodarenja otpadom. I ove školske godine eko kviz dio je projekta “Ne dvoji nego smeće odvoji!”, najboljima su se pokazale ove škole: prvu nagradu od 8000 kuna osvojila je OŠ Belica (Nina Turk, Sven Mesarić, Marta Borković), drugu nagradu od 4000 kuna osvojila je OŠ Vladimira Nazora Pribislavec (Ivana Juričan, Kjara Okreša, Kasia Gajnik), a treću nagradu od 2000 kuna osvojila je OŠ Martijanec (Ana Talan, Ana Posavec, Ivan Žunko). Nagrade su uručili direktor Pre-koma Siniša Radiković i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, a predstavnica Međimurske županije Sandra Golubić bila je predsjednica žirija.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

Posjet Borisa Blažinića

”Kako raditi ono što volimo i kako da u tome budemo još bolji?” Odgovor na ova i brojna druga pitanja doznali su studenti Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, koje je na tribini “Odabir u karijeri” ugostilo profesora,

sudskog vještaka za psihologiju, predavača i eksperta za psihoprofiliranje te procjenu i razvoj osobnosti Borisa Blažinića. Ovo zanimljivo predavanje pobudilo je velik interes studenata koji su napunili dvoranu Centra održivog razvoja i čuli korisne savjete o izboru karijere. Kako je naglasio profesor Blažinić, izborom karijere studenti ne biraju samo posao, već i stil života. S obzirom na to da je riječ o jednoj od najvažnijih odluka u životu, ovo predavanje i savjeti studentima će uvelike olakšati iskorak na tržište rada. Tribini je prisustvovao i dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan koji je naglasio važnost održavanja ovakvih i sličnih predavanja, a organizator je bio pročelnik Odjela za menadžment turizma i sporta Tibor Rodiger.

Školstvo

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

KOD OSNOVNE ŠKOLE SELNICA UREĐENI SU AUTOBUSNO UGIBALIŠTE I PARKING Kod Osnovne škole Selnica uređeni su autobusno ugibalište i parking investicijom vrijednom 549.032,50 kuna, a povodom završetka radova učenici su pripremili prigodan program. Projekt uređenja ugibališta potaknula je Općina Selnica jer, kako je naglasio načelnik Općine Ervin Vičević, županijska cesta uz koju se nalazi škola sve je frekventnija pa postojeće autobusno stajalište više nije bilo adekvatno rješenje. Inicijativu Općine prihvatio je župan Međimurske županije Matija Posavec, a Županija je u svom Proračunu osigurala potrebna sredstva. – Veseli nas što je suradnjom Općine i Županije realiziran još jedan

projekt i to na korist svih 237 učenika koji pohađaju OŠ Selnica, ali i njihovih roditelja i djelatnika škole – istaknuo je župan Posavec. – Sljedeći korak je rekonstrukcija raskrižja s cestom koja vodi prema Murskom Središću, a potpisali smo i ugovor kojim ćemo u Područnu školu Zebanec, koja pripada Selnici, i još pet škola u Međimurju postaviti fotonaponske elektrane s ciljem što veće energetske neovisnosti. Planiramo i dogradnju škole s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave, a to je projekt koji je naš sljedeći prioritet – poručio je župan. Mnogobrojne investicije posebno raduju i ravnateljicu OŠ Selnica Anicu Rašperger.

III. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC PROSLAVILA JE 50 GODINA RADA

“Naša je škola postala prava dama i ponosno nosi svoje godine”

Ova čakovečka škola prva je uvela građanski odgoj, jedan su od pokretača Dječjega gradskog vijeća, a učenica Lea Pongrac ujedno je bila prva dječja gradonačelnica Grada Čakovca. Danas su e-twinning škola, škola bez nasilja i eko škola… Treća osnovna škola Čakovec velikom je svečanošću u Centru za kulturu Čakovec proslavila svojih 50 godina rada. Naime u nedjelju, 5. rujna 2021. navršeno je punih 50 godina otkako je održana svečanost otvorenja Treće, a u ponedjeljak, 6. rujna 2021. - prvog dana školske i nastavne godine 2021./22. - jednako toliko godina otkako je ovu školu prvi put ispunio žamor dječjih glasova. Čakovečka škola od tada je rasla i razvijala se zajedno s okolinom, sa svojim učenicima i njihovim obiteljima, sa svojim nastavnicima i zaposlenicima. – Naša je škola postala prava dama i ponosno nosi svoje godine. Za sve naše učenike, sve nas, ona je poput zvijezde vodilje koja je osvijetlila i odredila smjer mnogih životnih puteva. Usmjerila nas je na pravi put i zahvaljujući znanju i iskustvu koje naši djelatnici nesebično dijele sa svojim učenicima i kolegama, svi mi danas hodamo pravo, svojim putem. Dajem vam riječ da ćemo se svi mi i dalje truditi da nebo bude

posuto zvijezdama i putevi osvjetljeni zvijezdama čiji sjaj raste obrazovanjem u našoj školi – rekla je u svom govoru ravnateljica Nataša Hajdinjak. Podsjetila je da se u 50 godina školstva u Trećoj promijenio niz pojedinosti koje čine živote svih Međimuraca. Tako

– Naša čakovečka škola ima svoju dušu i karakter te je Grad Čakovec na to iznimno ponosan – naglasila je Cividini. je čakovečka škola prva uvela građanski odgoj, jedan su od pokretača Dječjega gradskog vijeća, učenica Lea Pongrac ujedno je bila prva dječja gradonačelnica Grada Čakovca. Danas su e-twinning škola, škola bez nasilja i eko škola, a u Međimurju poznati po

uspješnoj organizaciji ljetnih i zimskih kampova tehničke kulture, kao domaćin modelarske lige i projekta “Ruža međimurska”. – Naša čakovečka škola ima svoju dušu i karakter te je Grad Čakovec na to iznimno ponosan. Svjesni smo, baš kao i u III. osnovnoj školi, da su učitelji ti koji naše mlade umove usmjeravaju u život, te osim znanja daju i dio sebe u njihovu budućnost. Vrata škole uvijek su otvorena svima, posebno bivšim učenicima i njihovim roditeljima te učiteljima, a to je pravi pokazatelj o kakvom se kolektivu radi. Svim bivšim i sadašnjim mentorima, učiteljima, djelatnicima škole na čelu s ravnateljicom i učenicima od srca čestitam veliki rođendan čakovečke Treće i obećavam kako ćemo vas i dalje pratiti u novim izazovima, projektima i potrebama osnovnog školstva u našem gradu – istaknula je u svom obraćanju Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca uime osnivača. III. OŠ Čakovec danas ima 48 djelatnika te 348 učenika

okupljenih u 16 razrednih odjela. Svima njima njihov dan pritom su čestitali i župan Međimurske županije Matija Posavec i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak.

Planovi – 50 godina je značajno vrijeme i razdoblje za život Međimurja te školstva općenito. Proučavanjem osnovnog školstva u Međimurju, još 1929. kada je donijet zakon o školama po kojem smo tada krenuli raditi, krajnji cilj nastave nije bio da učenici iznesu knjiško znanje, već da iznesu što više praktične nastave koje su prilagođene potrebama svog zavičaja i kraja, koje će im koristiti u životu. Već tada bila je potreba da škole budu inovativne i kreativne, a III. osnovna škola to je desetljećima kasnije i prepoznala. Na svim dosadašnjim uspjesima treba čestitati mentorima, nastavnicima, profesorima, ravnateljici i učenicima koji imaju kvalitetno obrazovanje – rekao je međimurski župan i dao punu

podršku školi i Gradu Čakovcu da će se u suradnji s Međimurda III. osnovna što skorije bude skom županijom i Gradom Čau jednosmjenskoj nastavi. kovcem školi omogućiti da ide – Zvijezde su se danas na- u jednu smjenu, ali nakon toga metnule kao lajtmotiv sveča- i da bude među prvima koja će nosti, ali podrška u ispunjenoj ići u cjelodnevnu nastavu. Kako škola njeguje višegodvorani dokaz je da ste sve postigli sami, dugogodišnjim dišnju suradnju s vojvođanuspješnim vodstvom te promi- skim Hrvatima, sve prisutne šljenim radom. To je rezultat pritom je pozdravila i Jasna odličnih profesora koji su ka- Vojnić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici rakterno obilježje svaSrbiji te poželjela ke škole. Uspjeh školi nastavak je vidljiv bilo dobrih rezulda govorimo – Zaista imate na o brojnosti tata i pozitivizvannanog primjera što biti ponosni – rada. stavnih rekao je državni Uz film o aktivnosti, školi koji je specifikumu tajnik Tomislav napravio najgrađanskog Paljak. o dgoja koji bolji presjek može biti mopet desetljeća rada, svojim nadel za cijelu Hrvatsku, o izvrsnom stupima predstavili odnosu s naciona lnim su se plesna skupina III. manjinama, međunarodnoj OŠ Čakovec, recitatori te školsuradnji, suradnji s vjerskim ski zbor i tamburaši koji su zajednicama ili o uspjesima svečanost zatvorili izvedbom na natjecanjima, zaista imate ulomka “Neka cijeli ovaj svijet” na što biti ponosni – dodao je iz mjuzikla “Jalta, Jalta”, koji državni tajnik Paljak i, nado- dijeli rođendan s čakovečkom vezavši se na župana, naglasio školom.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

LOVRO VUJNOVAC (25) VEĆ PET GODINA BAVI SE

“Sve što izrađujem mora b prihvatljivo, a najveći užita

– Nakon brojnih pokušaja polaganja staroslavenskog odlučio sam predati prazan ispit i potrošiti ušteđevinu na alate. Nekako me oduvijek izrađuje sve što zamisli, od gitara, stolića i štandova do kuhinjskog pr PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Lovro surađuje s umjetnikom IMbladesmithingom iz Koprivnice, koji izrađuje noževe

Lovro Vujnovac (25) gotovo pet godina bavi se drvodjelstvom, a u posljednje tri ovom je zanatu dao ozbiljan zamah. Ljubav prema drvu, kaže mladi Varaždinac, u njemu je tinjala oduvijek, no prevagu u tome čime se u životu želi baviti donio je nakon što je upisao fakultet. – Nakon matematičke gimnazije upisao sam kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Onda sam shvatio da me to uopće ne zanima i nakon brojnih pokušaja polaganja staroslavenskog odlučio sam predati prazan ispit i potrošiti ušteđevinu na alate. Nekako me oduvijek vuklo da se počnem baviti drvom i drvodjelstvom, ali nikada nisam bio blizu tako nečemu, niti sam ikada radio s drvom – ispričao je Lovro i dodao da je piliti počeo doma, u svojoj sobi. – Prvu radionicu imao sam na metar od svoga kreveta, to je bio užas. Sve je bilo puno piljevine i prašine, svi su zatvarali svoja vrata da im propuh iz hodnika ne potegne prašinu iz moje sobe. No ubrzo sam pronašao radionicu i u pet godina promijenio sam ih nekoliko, a u posljednja tri mjeseca sam ovdje u RezervArtu – rekao je Varaždinac.

Za početak – gitara

S obzirom na to da od malih nogu svira gitaru, prva stvar koju je izradio bila je upravo gitara, a prije se bavio i nji-

hovim servisiranjem. – Znao sam kako gitara izgleda jer sam servisirao gitare sebi i svojoj ekipi, a kako mi je svaki dio instrumenta prošao rukama, mislio sam si: “Pa dobro, ne može to biti tako teško.” Nije bilo baš tako, bilo je teško, a radio sam i učio se sâm. Zeznem, naučim, ispravim… i tako dok ne uspijem. Izrada bi izgledala tako da je jedna uspjela, pa tričetiri nisu, i onda je tek krenulo nabolje. Onda je počela korona i nije bilo interesa ni za servise, ni za izrade gitare, pa sam alatima koje sam imao

“Prvu radionicu imao sam na metar od svoga kreveta, to je bio užas. Sve je bilo puno piljevine i prašine.” počeo raditi ograde, male i velike kućice, štandove, daske za rezanje, kuhače, štafelaje, stoliće kojekakve… ma svašta – otkriva Lovro, kojem su se tada počele otvarati brojne suradnje, među kojima je bio i prvi veći projekt. Naime, upoznao je organizatora Biergartena, s kojim je dogovorio izradu kućica za festival. – Za tri tjedna od našeg upoznavanja počinjao je festival i u tom razdoblju sve smo proučili, nacrtali, razradili, uzeli materijal… Bilo je baš radno, od jutra do mraka, i na kraju sam za Biergarten izradio četiri kućice – prisjetio se.

“Drevo”

I sada uglavnom r a d i

samo po narudžbi, srećom, ima ih dosta, pa se ne mora brinuti hoće li imati posla. Kako je napravio neki posao, tako si je mogao kupiti drugi alat i s njim odraditi zahtjevnije poslove. U međuvremenu je završio Akademiju za poduzetništvo i otvorio tvrtku Lola Guitars, a postupno je razvio i brend Drevo, koji ostvaruje odlične rezultate. Riječ je o kuhinjskom priboru, odnosno kuhačama, daskama za rezanje, podmetačima i slično. – Daske za rezanje su mi “top”, to obožavam raditi. Do Dreva je došlo tako da mi je bilo žao bacati ostatke drva od gitara koje sam radio, pa sam od tih “ficleka” počeo raditi prvo kuhače, naravno, prvo svojima doma… Uvijek sve ide prvo mojima doma, onda za druge. Zatim sam razmišljao da bi kao set uz kuhače trebala ići i nekakva daska, pa podmetači za vruće lonce, pa sam radio štapiće za azijsku kuhinju, pepeljare, police za začine, šankove… Uz to, planiram još napraviti magnetne držače za noževe koji se montiraju na zid kuhinje, da se noževi samo zalijepe na magnet. Ideja je da to bude dio kompleta, koji je sav obučen u isto drvo, i da sve skupa ima priču – objašnjava Lovro, a otkriva i kako je došlo do naziva Drevo. – Mama je išla na neke edukacije i trebali su za vježbu napraviti strategiju za neki izmišljeni brend dan nakon što sam ja došao doma s kuhačama koje sam izradio. Pa sam rekao: “Evo, napravi strategiju za kuhače.” Gruntali smo kako će se zvati i onda tata veli: “Pa to je drevo!” Isprva joj je zvučalo smiješno, ali brzo smo to prihvatili i tako je nastao i moj brend Drevo. I nače i sam obožav a m kuhati, pogot o v o kad idemo na more. Samo hladovina i već trećeg dana gledam gdje bi što trebalo popraviti. Ali prestao sam nositi alat sa sobom jer gdje god sam došao, uvijek su mi drugi našli nekog posla – govori Varaždinac. Zanimljivost oko dasaka za rezanje je ta da ih izrađuje od više vrsta drva, nekad čak i od šest-sedam vrsta. Glavni izvor građe su mu domaći dobavljači i tvrtke, no rijetke vrste naručuje i iz drugih krajeva Hrvatske. U svom poslu izbjegava ivericu jer,

Duplerica

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

E DRVODJELSTVOM I UŽIVA U ONOME ŠTO RADI

biti funkcionalno i vizualno ak su mi daske za rezanje”

k vuklo da se počnem baviti drvom i drvodjelstvom, ali nikada nisam bio blizu tako nečemu – rekao je mladi Varaždinac koji danas od drva ribora, kreativnih polica, gazišta za stubište za jahte i preša za tortilje

– Iako stalno imam neku frku i rokove za poslove, volim ondje provoditi vrijeme, baš uživam. Volim sve izrađivati kao neku umjetničku instalaciju, ali sve mora imati svrhu, biti funkcionalno i vizualno

U svom radu Lovro koristi najrazličitije vrste drva, a među najzanimljivijima su ljubičasto drvo iz Indonezije, crveni paduk i žuta murva Lovru u stopu prati kujica Roxy, koja također voli na svoj način “obrađivati” drvo

kako kaže, nema taj poseban miris, bogatstvo godova i druge karakteristike koje ima drvo, a najdraži mu je orah. – Za kućice i neke slične stvari najčešće se koristi mekanije drvo poput jelovog, a za daske za rezanje idu tvrđa drva, kao što su hrast, kesten, orah, američki orah, trešnja, bukva, javor i jasen, te sva ta drva po bojama kombiniram u daskama. Čak sam i neke egzotične vrste počeo koristiti, poput ljubičastog drva iz Indonezije, crvenog padouka, žute murve… Žutu murvu,

primjerice, nabavljam od jednog prijatelja iz Pule koji se bavi sličnim poslom, zapravo smo se počeli mijenjati. U Puli nema baš nekih drva koja kod nas rastu gotovo u svakom dvorištu, a on je mene bio pitao trebam li možda badem. I tako on meni daje masline, bademe i žute murve, a ja njemu šaljem javor, jasen i orah. Orah mi je najdraži jer, po meni, ima najljepšu teksturu, miris i boju, a i zvuk, ako je riječ o gitari – navodi. Varaždinac dodaje da je izrada daske složen proces u

kojem valja paziti na čvrstoću i karakteristike drva, a nakon piljenja, blanjanja i lijepljenja uključuje nekoliko ciklusa močenja i brušenja drva kako bi nakon svakodnevnoga korištenja daska ostala glatka kao nova. Tjedno ih, kaže, ponekad napravi i 20-ak, a ponekad nijednu, ovisno o drugim poslovima.

Uživanje u poslu

Lovro u radionici provodi gotovo cijeli dan, a stanku za ručak i kavu uzme si od 15 do 17 sati.

prihvatljivo. Od drva se može napraviti sve. Radio sam već i gazišta za stube na jahti, dobivam skroz nasumične poslove, pa onda prije spavanja gledam po internetu i tražim ideje. Od toga zapamtim neke detalje i izrodi se moja ideja. Posljednje sam radio profile u obliku tračnica od drva za jedan kafić. Zvao me vlasnik i kaže da otvara kafić i da me treba nešto, da dođem tamo. Vidim da ima stolce, stolove, šank i pitam ga za što me treba. Pa mi kaže: “Ne znam, ti meni reci što tu treba.” Pitam ga kako će se zvati kafić, kaže Train bar, pa sam ga pitao ima li tračnice. Rekao je da nema

i onda sam odlučio da ćemo I super je što si možemo napraviti luster i police za međusobno pomagati, jedan čaše u obliku tračnica iznad drugomu uskočimo ako trešanka – ispričao je Lovro, ba nešto odraditi s drugom prisjetivši se ujedno možda vrstom materijala, primjerinajčudnije stvari koju je do- ce metalom – zadovoljan je mladi umjetnik, koji sad napravio. je prošle godine u Bila je to preša Centru za mlaza tortilju. – Izradio de i nezavisnu Izbjegavam ivericu, sam prešu k u lt u r u P4 z a s av r š e održao rajer nema taj miris, no ravnu dionice nabogatstvo godova i domaću zvane “Tišdruge karakteristike tortilju, nalarija”. – “Tišlariravno okrukoje ima drvo.” glu. Napravio ja” je bila za sam dvije ploče do petero pokoje se otvaraju, laznika koji su sa od kojih se na donju mnom radili ono što stavi kuglica tijesta, poklopiš ja inače radim. Upoznali su se i sprešaš. Stisne se tako da s alatima i nekim trikovima se kugla savršeno spljošti u oko drva. Primjerice, drvo tortilju. Onda samo staviš kao prirodni materijal ima na tavu i motaš – rekao je stranu koja je čvršća, zatim Varaždinac. onu na kojoj ima ljepše godove, pa način obrade ovisi Kreativno okruženje o funkciji… Ima spojeve koji Nadalje, Lovro ističe da je su jači, slabiji, bilo je riječi i sretan što je dobio u najam o statici u svemu tome. Ima radionicu upravo u Rezer- ljudi koje to zanima i bili su vArtu, posebice zbog okru- oduševljeni – rekao je Lovro, dodavši za kraj da će u budućženja u kojem se nalazi. – Okružen sam ljudima nosti vjerojatno opet nešto koji također kreativno raz- slično organizirati, a dotad će mišljaju, koji nešto proizvode nastaviti biti kreativan. – Kada sam prije pet godina i odgovara mi biti okružen takvim umovima. Često na- razmišljao gdje ću biti danas, pravim stanku od pet minuta ne bih pogodio. Vidjet ćemo u kada zaglavim i ne znam kako kojem će smjeru posao ići, no dalje. Onda porazgovaramo siguran sam da će biti dobro i, ako ništa drugo, samo dok jer radim ono što volim – zaim govorim, sine mi ideja. ključio je Varaždinac.

18 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

FOTOGRAFIJOM UKAŽITE NA VAŽNOST METEOROLOGIJE Svjetska meteorološka organizacija (WMO) proslavit će 150 godina međunarodne suradnje u promatranju vremena i klime koja postoji od samih početaka Međunarodne meteorološke organizacije 1878. godine. Tim povodom biraju najbolju meteorološku fotografiju, kojom WMO želi ukazati na važnost meteorologije. Stoga očekuje visokokvalitetne i umjetničke fotografije koje bilježe ljepotu i moć prirodnog okoliša

ZELENI KUTAK

i ilustriraju zašto je rad WMO zajednice važan u zaštiti ljudi od prirodnih sila, ali i

u zaštiti planeta od utjecaja ljudskih aktivnosti. Fotografije moraju pokazati zašto je meteorologija važna, ističu. Natječaj je otvoren do 1. rujna, a za kalendar WMO za 2023. godinu odabrat će se 13 najboljih fotografija. Kako bi sudjelovali u natječaju, potrebno je prijaviti se direktno putem WMO stranica. Kod prijave fotografija svakako nemojte zaboraviti kratak opis te navesti mjesto gdje je fotografija snimljena.

PUTOVANJE ODRŽANO POČETKOM LIPNJA

Uživali su u studijskom obilasku Moslavine LAG “Međimurski doli i bregi” osvojio je prvo mjesto sportskom druženju i titulu “najspretnijeg LAG-a”

Predstavnici LAG-a “Međimurski doli i bregi” posjetili su područje LAG-a Moslavina. Naime, u okviru projekta “Turizmom razvijamo područje” na Moslavačkom je području 2. i 3. lipnja održano dvodnevno događanje LAG-ova partnera, a čiji je domaćin bio LAG Moslavina. Početak studijskog putovanja započeo je posjetom sudionika Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju – Naftalan u Ivanić-Gradu, gdje je prezentiran primjer dobre prakse zdravstvenog turizma – Naftalan i predstavljene su planirane aktivnosti i turistička ponuda na području Turističke zajednice Ivanić-Grada. Nakon Naftalana, sudionici su obišli primjer dobre prakse u Šumećanima, Seoski turizam Kezele, gdje je predstavljena etnografska zbirka starina i predstavljena proizvodnja autohtone moslavačke sorte škrlet.

U SKLADU S PRIRODOM

Na području Grada Čazme sudionicima je predstavljena turistička ponuda i aktivnosti koje se provode u sklopu projekta Natura 2000 – interpretacijski lokaliteti i prvi javni biobazen u Hrvatskoj. Sudionici su imali priliku

posjetiti Medjame, novouređeni lokalitet financiran ovim projektom. Na Seoskom turizmu Pirak “Zmajevo gnijezdo” sudionici su isprobali moslavačku gastronomiju, a nakon okrepe su posjetili Grad Garešnicu, gdje je predstavljena ponuda po-

dručja TZ-a Sjeverne Moslavine i projekt Natura 2000 –”Zeleni vrtovi Poilovlja”. U Garešnici je na OPG-u Balja prezentiran jedinstveni projekt u Hrvatskoj, hotel za pčele, a prvi dan je završen prezentacijom škrleta u Repušničkoj kleti. Drugog dana sudionici su posjetili Prijamni centar Repušnica u Parku prirode Lonjsko polje, a svi zainteresirani su biciklima obišli dio Lonjskog polja. Posjetili su i Trdenić vinariju kao primjer dobre prakse vinskog turizma koja se nalazi na moslavačkoj vinskoj cesti, kao i međunarodni centar za razvoj ljudskih potencijala, odnosno Vimal akademiju. Obišli su i Seoski turizam Moslavačka priča. Na zabavnom sportskom druženju, LAG-ovi partneri su se odmjerili u potezanju užeta te je LAG “Međimurski doli i bregi” osvojio prvo mjesto i titulu “najspretnijeg LAG-a”.

LAG MEĐIMURSKI DO

Posjetili Kuću kulena, vinsk Riječ je o završnom dvodnevnom događanju u

Završno dvodnevno događanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u sklopu projekta “Turizmom razvijamo područje” održano je 9. i 10. lipnja na području LAG-a Baranja, a tim su povodom Baranju su posjetili i predstavnici LAG-a “Međimurski doli i bregi”. Prvi dan dvodnevnog događanja započeo je posjetom nedavno otvorene Kuće baranjskog kulena kao novog prostora za proizvodnju, prezentaciju i edukaciju o tradicionalnom baranjskom suhomesnatom proizvodu. Nakon tradicionalnog baranjskog doručka, sudionici su se zaputili kroz prekrasne beljske vinograde prema vidikovcu te dalje prema prezentacijskoj dvorani i proizvodnom pogonu Vinarije

Belje, najsuvremenije vinarije u regiji. U prostorijama Vinarije Belje predstavnik Turističke zajednice Baranja održao je prezentaciju o Baranji kao

Međimurci su predstavili uporabne predmete od komušine, cekare, torbice i košarice zasebnoj turističkoj ponudi uz naglasak na ruralni turizam. Održana je i panel diskusija sa reprezentativnim predstavnicima ruralnog turizma u Baranji. Također, sudionici su imali prilike

Berba i spremanje češnjaka - bijelog luka

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Tijekom lipnja dozrijeva jesenski češnjak, bijeli luk (lat. Allium sativum), te je vrijeme za njegovu berbu. Postoji više podjela češnjaka, ona najpoznatija je podjela na jesenski i proljetni češnjak. Razlika je u vremenu sadnje - jesenski se sadi u listopadu, proljetni na rano proljeće. Proljetni će dakle dozoriti malo kasnije od jesenskog češnjaka.

Pratite promjene

Najbolji trenutak za berbu češnjaka prepoznat ćete po

tome da nadzemni dio počne žutiti, a stabljike se počnu polijegati. Doduše, tako je s većinom vrsti češnjaka. Međutim, ja imam jednu vrstu češnjaka koja ima jako čvrstu stabljiku i ona ne poliježe kad je spremna za berbu, samo listovi počnu žutiti i sušiti se. U svakom slučaju, pratite redovito promjene na vašem jesenskom češnjaku kad jednom počne lipanj. Ne bi se smjelo predugo čekati dok je češnjak spreman za berbu, treba ga onda čim prije izvaditi. Naime, jednom dok češnjak dozori, ako ga na vrijeme ne izvadite, brzo će se nadzemni

dio posušiti i početi polako nestajati s gredice. To se meni dogodilo prošle godine, jer sam čekala kišu da omekša tvrdu suhu ilovaču i da bude lakše vađenje. Na kraju kiše nije bilo, a stabljike su nestale, pa smo morali sve prekopavati i tražiti pod zemljom glavice češnjaka...

Prava muka, a i vremenski puno duže traje. Osim toga, ako je češnjak predugo u zemlji, lukovice više nisu tako čvrste pa neće stajati tako dugo kao onaj izvađen na vrijeme. U lipnju češnjak počinje i cvasti. Ne cvatu sve vrste, ali one koje cvatu, većina njih prvo ima pupoljke, na čijem se mjestu formiraju zračne lukovice (ne sjeme). Te male zračne lukovice možete koristiti kao sjemenski materijal za razmnožavanje češnjaka, ali to se može i s samim češnjevima, pa nije presudno ostaviti češnjak da ode u sjeme. Stoga, ako vam veći dio češnjaka ide u cvijet, možete

čim prije potrgati te pupoljke. Također možete i nekoliko češnjaka s pupoljcima ostaviti da razviju zračne lukovice, ali onda ne smijete izvaditi taj češnjak dok zračne lukovice nisu zrele i spremne za berbu.

Kiseli češnjak

Navodno je tada sama lukovica češnjaka manja, tj. ne razvije se onoliko koliko bi se mogla. Pupoljke neki kisele kao krastavce. Nakon što ste izvadili češnjak, potrebno ga je posušiti – ali obvezno ga maknite s sunca da češnjak ne bi dobio opekline i propao. Češnjak se najbolje čuva na sobnoj temperaturi (iznad 18 stupnja) i to obavezno na

Zeleni kutak

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

TRADICIONALNI “LOV NA LABUĐE PERO” ODRŽAT ĆE SE U NEDJELJU, 3. SRPNJA Dio projekta “Aqua Adventures” i ove će godine biti manifestacija “Lov na labuđe pero”, koju u nedjelju, 3. srpnja, tradicionalno organizira Nautički klub “Labud” iz Preloga. – Površina akumulacijskog jezera Hidroelektrane Dubrava mirna je i tiha i kao stvorena za starinske dravske lađice. Upravo se u takvim “drofskim čonima” natječu natjecatelji “Lova na labuđe pero”. Tradicionalni drveni čamci ili “čoni” tradicija

je koju Nautički klub “Labud” želi očuvati od zaborava i putem svojih aktivnosti revitalizirati njegovu upotrebu – ističu organizatori. Početak manifestacije je u 9 sati, svečanost otvorenja u 10 sati, a start “Lova na labuđe pero” u 10.30. Uz utrku, organizira se i natjecanje u pračkanju te natjecanje u kajaku za parove. Za dobru glazbu će se pobrinuti Andrea i Goran Šafarić. Neće nedostajati

ni bogata ponuda jela i pića. U subotu, 3. srpnja, kao uvod u Lov na labuđe pero, Nautički klub “Labud” organizira amaterski turnir u odbojci na vodi. I ovogodišnjem “Lovu na labuđe pero”, dodatak će biti predstave Kerekesh teatra: “Ljubaf”, u petak, 1. srpnja, i “Pod hitno na hitnu”, u subotu, 2. srpnja. Predstave će se održati u 20.30 neposredno uz terasu Caffe bara “Marina”, a ulaz je besplatan.

ULAGANJE U ENERGETSKU UČINKOVITOST

Potpisani ugovori za projekte obnovljivih izvora energije Prijavljeni su projekti za OŠ Orehovica i Štrigova, područne škole Zebanec, Peklenica i Prekopa te Dom zdravlja Čakovec, vrijedni 5,5 milijuna kuna

OLI I BREGI U BARANJI

u baranjskog ki podrum…

okviru projekta “Turizmom razvijamo područje” posjetiti stari vinski podrum koje je smješten u Kneževim vinogradima. Nakon vinskog podruma, uslijedio je obilazak Ulice zaboravljenog vremena u kojoj se nalaze lončarska, klomparska, stolarska i tkalačka radionica, zemljana kuća i ledara. Ulica se nalazi u sklopu karanačke Baranjske kuće u kojoj su sudionici imali priliku isprobati domaću gastronomiju Baranje. Zatim su sudionici u selu Zmajevac posjetili obiteljsko gospodarstvo koje se bavi seoskim turizmom i proizvodnjom vina iz vlastitih vinograda, Vinotočje Gerštmajer. Drugi dan je događanje nastavljeno u Etnološkom centru baranjske baštine koji je smješten u Belom Manastiru. U centru je održana radi-

Nakon vađenja, na mjesto češnjaka možete posaditi kupusnjače, sijati radič, endiviju, repu... suhom. U komercijalne svrhe čuvaju ga u hladnjačama na 0-2 stupnja, ali također je vrlo bitno da se čuva u suhim uvjetima, inače će prije proklijati. Nakon vađenja češnjaka, na njegovo mjesto možete posaditi salatu, kupusnjače, sijati radič, endiviju, repu ili crnu rotkvu, ili ostaviti za kasniju sjetvu mahuna ili graška za jesensku berbu.

onica “Bogatstvo baranjskog veza predstavljamo turistima” tijekom koje su predstavljeni predmeti uporabnih vrijednosti kao što su torbe, ruksaci i marame ukrašene baranjskim vezom. Također, u prezentacijskog dvorani centra održana je i završna konferencija projekta suradnje na kojoj su predstavnici LAG-ova partnera prezentirali rezultate projekta uz prikladnu izložbu predmeta uporabne vrijednosti. LAG “Međimurski doli i bregi” predstavio je uporabne predmete od komušine, cekare, torbice i košarice, a za kraj događanja na području LAGa Baranja, uz vožnju brodom po Posebnom zoološkom rezervatu, sudionicima je prezentiran čudesni svijet poplavne doline Dunava.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Župan Međimurske županije Matija Posavec potpisao je ugovore za izradu dokumentacije za projekte obnovljivih izvora energije u osnovnim školama Orehovica i Štrigova, područnim školama Zebanec, Peklenica i Prekopa te Domu zdravlja Čakovec vrijedne 5,5 milijuna kuna. Time se nastavlja ulaganje u energetsku učinkovitost u Međimurskoj županiji, a nakon obnove školskih zgrada, Međimurska energetska agencija d.o.o. u suradnji s osnivačem Međimurskom županijom te obrazovnim i zdravstvenim ustanovama prijavila je šest projekata na Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije. – Osim što osiguravamo uštede u potrošnji energije proizvedene iz fosilnih goriva, osiguravamo i energetsku neovisnost o vanjskim sustavima, kao i o cijenama energenata koje neprekidno rastu, na što ne možemo utjecati – naglasio je direktor MENEA-e Alen Višnjić, pojasnivši da je u suradnji s projektantima, a prema postojećem stanju objekata i režimu njihova korištenja, projektirana kombinacija sustava grijanja i hlađenja s dizalicama topline i

– Osim što osiguravamo uštede u potrošnji energije proizvedene iz fosilnih goriva, osiguravamo i energetsku neovisnost o vanjskim sustavima te cijenama energenata – rekao je direktor MENEA-e Alen Višnjić. sunčanih (fotonaponskih) elektrana na krovovima objekata. U većini slučajeva se postojeći sustavi grijanja zadržavaju za pokrivanje vršnih opterećenja (nekoliko najhladnijih dana u godini), dok se sve ostale potrebe objekata zadovoljavaju novim sustavima koji su gotovo samodostatni: dizalice topline koje za pogon koriste električnu energiju napajat će se iz fotonaponskih elektrana.

Uštede Ukupan iznos radova na rekonstrukciji kotlovnica prema glavnim projektima iznosi 2,6

milijuna kuna. Na isto toliko procjenjuje se vrijednost investicije u fotonaponske elektrane ukupne instalirane snage 216 kW, čime bi se trebale ostvariti uštede veće od 75 posto u isporučenoj energiji, odnosno onoj koja se dosad preuzimala iz mreže. Kada se tome pridodaju troškovi izrade glavnih projekata te usluge stručnog nadzora od 266 tisuća kuna, dolazi se do ukupnog iznosa investicija od 5,5 milijuna kuna, od čega 40 posto sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Ulaganjem u obnovljive izvore energije zakoračili smo u segment energetske neovisnosti, jer želimo smanjiti trošak energenata s obzirom na izazove tržišta. Zato je važno da smo iskoristili poziv, a što veća energetska neovisnost cilj je koji smo zacrtali u županijskoj strategiji – rekao je župan Posavec. Ugovore su potpisali ravnateljica OŠ Selnica Anica Rašperger, ravnatelj OŠ Mursko Središće Elvis Šarić, načelnik Općine Štrigova i ravnatelj OŠ Štrigova Stanislav Rebernik te ravnatelj Doma zdravlja Čakovec Branko Vrčić, a potpisivanju su prisustvovali i načelnica Općine Orehovica Dijana Novak, načelnik Općine Selnica Ervin Vičević, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport MŽ Blaženka Novak te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb MŽ Sonja Tošić Grlač.

ODBOR ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM GRADSKOG VIJEĆA GRADA ČAKOVCA

”Poljoprivreda zahtjeva našu punu pažnju”

Raspravljalo se o situaciji u poljoprivredi, voćarstvu, mljekarstvu…

U Gradskoj vijećnici održana je 3. sjednica Odbora za poljoprivredu i turizam Gradskog vijeća Grada Čakovca u proširenom sastavu, s glavnim točkama analize događaja pomora pčela u Međimurskoj županiji i problema u gospodarstvu. O situaciji u poljoprivredi, voćarstvu, mljekarstvu, proizvodnji mesa, pčelarstvu i turizmu raspravljali su poljoprivrednici na čelu s predsjednikom Ivanom Martanom, koji je najavio kako će se temeljem velikog pomora pčela za svaku općinu delegirati koordinator koji će biti veza između

pčelara i poljoprivrednih proizvođača. – Poljoprivreda zahtjeva našu punu pažnju, stoga su Grad Čakovec i Međimurska županija krenuli u zajedničko rješavanje novonasta lih problema kojih je mnogo, od objedinjavanja zemljišta, naknada nakon tuča i pomora pčela. Težit ćemo maksimalno otvoriti grad i županiju poljoprivrednicima, raznim subvencijama i potporama pomoći, kako bi poljoprivrednici mogli nastaviti dalje s radom – naglasila je gradonačelnica Ljerka Cividini te dodala da se uskoro

očekuje i prijava na natječaj za školsku užinu. Naime, sve čakovečke školarce od nove školske godine očekuje besplatna užina, a na jelovnicima će im se naći zdravi međimurski obroci. Da je ovakva vrsta dijaloga dobrodošla potvrdio je međimurski župan Matija Posavec, koji se nadovezao na gradonačelnicu te najavio da i Međimurska županija radi na modelu osiguravanja užine svojim učenicima, ali i uključivanja proizvoda OPG-ova u školske i zdravstvene ustanove te domove umirovljenika.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

PLANOVI UPRAVLJAN

Hoće li dokum će planovi z

U tijeku je izrada najvažnijih dokumenata u zaštiti prirode. Najkompleksniji pl PIŠE: IVANA HORVAT, asistentica za planiranje FOTO: DAVORIN MANCE, arhiva Međimurska priroda

jektu. Sam projekt s različitim elementima počeo je još 2017., dok je konkretno element izrade planova upravljanja u našoj županiji započeo krajem 2020. Planirani završetak projekta je krajem ove, 2022. godine. ”Međimurska priroda” – Javna ustanova za zaštitu prirode sudjeluje u izradi triju planova upravljanja. Prvi i najkompleksniji je Plan upravljanja Regionalnim parkom Mura-Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, zatim je tu Plan upravljanja Spomenikom prirode Bedekovićeve grabe te područjima ekološke mreže Međimurje i Donje Međimurje, a najmanji Plan upravljanja područjem ekološke mreže Mačkovec ribnjak. Svi nacionalni parkovi te parkovi prirode imaju svoje planove upravljanja. Prvi desetogodišnji planovi usvojeni su 2007. godine, a u narednim godinama doneseni su i ostali. Prema tome, neke Javne ustanove usvojile su već i druge planove upravljanja, dok će “Međimurska priroda” krajem 2022. godine usvojiti svoje prve planove upravljanja.

Očuvanje staništa kockavice također je dio planova upravljanja

Kao što jedinice lokalne samouprave imaju prostorne planove, lovačka društva lovnogospodarske osnove, tako i javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode imaju planove upravljanja. Njihova je izrada propisana Zakonom o zaštiti prirode te Uredbom o ekološkoj mreži. O čemu je tu zapravo riječ? Plan upravljanja zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja i područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja i čuvanja, aktivnosti za njihovo postizanje i pokazatelji provedbe plana. Plan upravljanja tijekom vremena provedbe omogućava učinkovito i prilagodljivo upravljanje zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže. Donosi se za razdoblje od deset godina. U okviru projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” izrađuju se temeljni dokumenti za upravljanje zaštićenim područjem – planovi upravljanja. Na području cijele Republike Hrvatske putem projekta izradit će se najmanje 200 planova upravljanja, koji obuhvaćaju 40 % površine ekološke mreže NATURA 2000. Projekt provode Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za zaštitu prirode (Korisnik) i Zavod da zaštitu okoliša i prirode (Partner), dok su javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima suradnici na Pro-

Močvarna staništa osobito su vrijedna zbog bioraznolikosti biljaka i životinja

Živičnjaci su neprocjenjivo ekološko blago

Ove godine obilježava se 20. obljetnica proglašenja Spomenika prirode Bedekovićeve grabe

Regionalni park Mura-Drava Projekt je u “Međimurskoj prirodi” započet s najvećim i najkompleksnijim planom upravljanja, za Regionalni park Mura-Drava. On obuhvaća četrnaest zaštićenih područja i dvanaest područja ekološke mreže. Na tom jedinstvenom planu sudjeluje pet županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode kroz čije područje se sam regionalni park proteže. Međimurska, varaždinska, koprivničko-križevačka, virovitičko-

podravska i osječko-baranjska javna ustanova izrađuju jedan zajednički dokument, a svaka upravlja zaštićenim područjem koji teritorijalno pripada njihovoj županiji. Koraci izrade plana postavljeni su na početku procesa i raspoređeni su u tri faze. Trenutačno se nalazimo na završetku druge faze, što znači da se i proces polako bliži kraju. Dosad su provedeni analiza dionika, detaljna analiza zaštićenog područja, uključivanje dionika uz tri dioničke radio-

Plan upravljanja zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže donosi se za razdoblje od deset godina nice te deset tematskih sastanaka radnih grupa i okruglih stolova na temu šumarstva, poljoprivrede, vodnog gospodarstva i HEP-a te lovstva i ribolova. Osim dioničkih, održane su i mnogobrojne interne radionice namijenjene koordinaciji javnih ustanova. Napisana su dva dokumenta kao pokazatelj završetka dviju faza te nam preostaje još pisanje završnog dokumenta, odnosno finalnog plana upravljanja. Sljedeća dionička radionica održat će se u Međimurju, gdje ćemo finalizirati aktivnosti i raditi na upravljačkoj zonaciji. Nakon toga, preostaje nam još samo javna rasprava i usvajanje dokumenta do kraja 2022. uz mogućnost produljenja

Zeleni kutak

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

NJA ZAŠTITE PRIRODE ZA SLJEDEĆE DESETLJEĆE

menti završiti u ladici ili zaživjeti na terenu?

lan upravljanja priprema se za Regionalni park Mura-Drava. Druga dva izrađuju se za Bedekovićeve grabe i Mačkovec - ribnjak projekta nekoliko mjeseci. Na samom početku postavili smo sebi, ali i dionicima, pitanje kako želimo da naš Regionalni park Mura-Drava izgleda za deset godina. Došli smo do vizije koja nam je nit vodilja pri planiranju upravljanja: “Područje Mure i Drave je jedinstven prostor očuvane prirodne dinamike rijeka, mozaika šuma, vlažnih staništa i travnjaka od međunarodne važnosti i značaja na kojem čovjek kvalitetno živi te razumije i poštuje prirodu.” Dijelimo li jednak pogled?

Bedekovićeve grabe

Ekološka mreža NATURA 2000 u Međimurskoj županiji

Radna grupa na temu poljoprivrede

Drugi plan je Plan upravljanja Spomenikom prirode Bedekovićeve grabe i područjima ekološke mreže Međimurje i Donje Međimurje (PU 062). Ta područja povezuje zajednička karakteristika: kritično ugrožene vrste leptira - veliki livadni i zagasiti livadni plavac. Osim njih, važna nam je i ostala flora i fauna, kao što su biljka krvara koja raste na vlažnim livadama Bedekovićevih graba, ali i druge vrste leptira (kiseličin vatreni plavac, danja medonjica), hrastovo-grabove

šume te kockavica u donjem Međimurju. Izrada navedenog plana krenula je početkom ove godine, trenutačno se nalazimo na kraju druge faze, a završetak je planiran za kraj listopada.

Mačkovec - ribnjak

Zadnji plan, ali ne i manje važan, odnosi se na područje ekološke mreže Mačkovec - ribnjak. Njegova izrada krenula je na proljeće ove godine i na početku smo druge faze, no proces teče glatko te je završetak također predviđen za kraj listopada. Za navedeno područje zatražili smo i dodatnog stručnjaka za obilazak terena kako bismo utvrdili postojeće vrijednosti područja. Postoje dva ishoda nakon završetka projekta. Jedan je da se navedeni dokumenti pospreme u ladicu, a drugi da nam olakšaju upravljanje zaštićenim područjem. “Međimurska priroda” i mnogi dionici odabrali su drugu opciju te već godinu i pol svoju energiju usmjeravaju na izradu kvalitetnih planova. Ostalo nam još nekoliko mjeseci za planiranje što “zelenije” budućnosti.

Druga dionička radionica u Osijeku

Dva bitna načela upravljanja područjem Tko su dionici u prirodi? Koja je njihova uloga? Dionici su svi oni koji imaju svoj udio, prava i/ili interes u prirodi. Prilikom analize dionika, na području Regionalnog parka u Međimurskoj županiji nabrojali smo više od sto i pedeset dionika: od raznih ministarstava, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, državnog inspektorata, jedinica lo-

kalne samouprave, ustanova za regionalni razvoj, ribiča, lovaca, škola, raznih ekoloških i ostalih udruga i nevladinih organizacija, HGSS-a, privatnika, pojedinaca i mnogih drugih. Generalno, to smo svi mi koji volimo “zadirati” u prirodu i koristiti njene blagodati. Isto tako, mi smo oni koji snose odgovornost te svojim postupcima određuju i odlučuju u

kojem smjeru će zaštita prirode ići tijekom sljedećih deset godina. Učinkovito upravljanje zaštićenim područjem nije moguće bez uključivanja dionika i stalne suradnje s lokalnom zajednicom, stoga se planovi pišu prema načelu participativnosti. To znači da se dionici na različite načine i na različitim razinama uključuju u različite

faze ciklusa upravljanja područjem. Drugo važno načelo je načelo prilagodljivosti, koje znači da se upravljanje temelji na kružnom procesu koji omogućava da se informacije i iskustva iz prošlosti uključuju u učinkovitije upravljanje u budućnosti, odnosno da se uz kontinuiranu prilagodbu aktivnosti osigurava približavanje ciljevima upravljanja.

22 Sport

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

DALIĆ S VATRENIMA NAPOKON POBIJEDIO FRANCUZE

SPORT

Hrvatska nogometna reprezentacija nakon četiri susreta u Ligi nacija nalazi se na 2. mjestu s osvojenih sedam bodova. Vatreni su u samo 10 dana odigrali četiri susreta. U prvom susretu poraženi su od Austrije u Osijeku s 3:0, u drugom su odigrali 1:1 s Francuskom na Poljudu, da bi u trećem pobijedili Dansku s 1:0. Istim rezultatom pobijedili su i Francusku u Parizu u ponedjeljak, 13. lipnja. Pogodak odluke postigao je kapetan Luka Modrić u 5. minuti iz penala.

– Čestitam našim igračima na pobjedi u jednoj teškoj utakmici protiv sjajne francuske momčadi. Prvi put u povijesti Hrvatska je pobijedila Francusku, u desetoj utakmici i petoj otkako sam ja izbornik. Sretni smo, odigrali smo dobro, uspjeli zaustaviti protivnika koji je jako opasan, ne dozvoliti mu puno prilika. I mi smo stvorili neke prilike koje smo možda trebali realizirati, ali poslije pobjede moram biti zadovoljan – rekao je Dalić. (it)

Bojan sa suprugom vodi adrenalinski park, a Jurica radi kao prodajni predstavnik u jednoj varaždinskoj tvrtki

BRAĆA VRUČINA OSVOJILA NASLOV U ŠESTOJ AUSTRIJSKOJ LIGI

“Pivo je teklo u potocima, palile su se baklje i feštalo do jutra” Jurica (33) i Bojan (37) svojim golovima odveli su SC St. Margarethen an der Raab do naslova prvaka PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nogometni klub Zadrugar na polusezoni je ostao bez trenera Jurice Vručine (33) i njegova brata Bojana (37), glavnog napadača. Oni su otišli u redove austrijskog šestoligaša SC St. Margarethen an der Raab. Tako se braći ispunila želja da zajedno zaigraju u istom klubu. Obojica su igrala u napadu te su odveli klub do naslova prvaka. – Kad su nas doveli na polusezoni, to je bio cilj. Klub je bio na 3. mjestu i na kraju smo uspjeli stići do naslova – rekao je Bo-

jan Vručina, koji je postigao 10, a njegov brat Jurica 11 golova u 12 utakmica.

“Kileri”

– Osim što smo gotovo svaku utakmicu zabijali, imali smo isto toliko asistencija. Imamo vrlo respektabilnu ekipu, a čim smo došli, odmah smo pokazali tko su gazde u ekipi. Momčad nam se podredila, a mi smo joj vraćali na najbolji način: golovima – dodao je Bojan, koji je istaknuo da je razina nogometa kao u četvrtom rangu hrvatskog nogometa. – Momčadi su kao, na primjer, Bednja, prvak 4.

HNL Čakovec – Varaždin, koja je s Osijekom igrala šesnaestinu finala Hrvatskoga kupa, Nedeljanec ili Mladost iz Sv. Marije. Mi bismo s trećeligašem

Jurica je postigao 11, a Bojan Vručina 10 golova u 12 utakmica Podravinom igrali egal. Uvjeti su zbilja fenomenalni. Klub ima tri pomoćna terena, saunu, jacuzzi… – ističe Vručina, koji je karijeru započeo u Podravini

iz Ludbrega i Varteksu, a igračku afirmaciju doživio u Slaven Belupu, gdje je u 149 nastupa postigao 46 pogodaka. Kasnije je sada 37-godišnjak, koji sa suprugom vodi Adrenalinski park Vručina, igrao za njemački Duisburg, izraelski Hapoel Tel Aviv, grčki Panserraikos, mađarski Kaposvár, albansku Shkëndiju, grčku Trikalu, slovenski Rudar iz Velenja i jordanski Shabab Al-Ordon Club.

Naporno

Iako iza sebe ima respektabilnu karijeru i kolikotoliko je još uvijek fit, nije mu bilo lako.

– Oko dva sata vožnje imamo od kuće do kluba. Tjedno smo išli na jedan trening i utakmice, koje su bile uglavnom petkom. Imam mnogo obveza u Adrenalinskom parku, pa sam znao biti krepan, no kad voliš nešto kao što je nogomet, ništa ti nije teško – dodao je Bojan. U posljednjem kolu na spektakularan način je proslavljen naslov u šestom rangu austrijskog nogometa. – Bilo je zbilja ekstra. Pivo je teklo u potocima, palili su se baklje, proslava se kasnije preselila u kafiće i restorane – zaključio je Vručina.

ENES GARIBOVIĆ NAKON SREBRA NA EP-U OSVOJIO ZLATO U KAIRU

U kontinuitetu osvajam medalje, to je najvažnije Varaždinac Enes Garibo- medalja na europskim prvić u samo dva tjedna ostva- venstvima jer sam nakon rio je dva sjajna rezultata. prošlogodišnje bronce sada osvojio srebro, i to u Enes je prvo u turskom višoj težinskoj kaGaziantepu krajem tegoriji – rekao svibnja osvojio je Enes Garisrebro na EuVaraždincu bović. ropskom prN a k o n venstvu u kaslijedi nastup na osvajanja tegoriji do 84 Mediteranskim srebra, u nekilograma. djelju, 12. – Kon k uigrama u Alžiru lipnja, stigao rencija je bila je do zlata na jaka, mnogoturniru Svjetske brojna. Na Eukarate lige Serije A ropskom prvenstvu u Kairu. svaka zemlja šalje jedNa putu do trijumfa ostvanog predstavnika, najboljeg u kategoriji. Zadovoljan sam rio je šest pobjeda, a do pokontinuitetom osvajanja lufinala Enesovi protivnici

nisu osvojili ni bod. Na startu je svladao Egipćanina Zeyada Mostafu 4:0. Uslijedile su pobjede nad Švicarcem Marcom Nanijem 3:0 te nad još dvojicom Egipćana, Mohamedom Zakyem Samehom Abdel-Moheimom 1:0 i Abdelrahmanom Gharibom 8:0. U poluzavršnici Garibović je pobijedio Japanca Kazatu Takedu 5:2, a još uvjerljiviji bio je u finalu, nadvisivši još jednog Japanca, Eta Junyu s 5:0. – Također vrlo jako natjecanje, ali forma je na razini – dodao je Enes, kojem slijedi nastup na Mediteranskim igrama u Alžiru. (it)

Sport

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

SARA KOLAK SE VRAĆA: OSVOJILA ZLATO U NIZOZEMSKOJ Ludbrežanka Sara Kolak ostvarila je prvu pobjedu ove sezone. Olimpijska pobjednica iz Rio de Janeira koplje je na mitingu u nizozemskom Leidenu bacila 62,62 metra, što je njezin najbolji ovosezonski rezultat. To joj je ujedno i najbolji hitac nakon 29. kolovoza 2020. godine, kada je u Offenburgu osvojila prvo mjesto sa 62,68 metara. Njezin pobjednički hitac iz Leidena ujed-

no je i 12 centimetara bolji od norme za Europsko prvenstvo, koje će se od 15. do 21. kolovoza održati u Münchenu. Drugo mjesto osvojila je Litavka Liveta Jasiunaite s 58,50 metara, a treća je bila Britanka Rebekah Walton s 56,54 metra. Sara se polako vraća nakon teške sezone i njezina suradnja sa slovenskim stručnjakom Gorazdom Rajherom polako daje rezultate. (it)

Na Ivanščici i Ravnoj gori od 9. do 12. lipnja održano je Državno prvenstvo Hrvatske i Slovenije u preletima paragliderom “Ivanec Open 2022.” Natjecalo se 70 letača iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Prvak Hrvatske u pojedinačnoj konkurenciji je Antun Lovrec iz Kluba Let Ivanec. U ekipnoj konkurenciji Klub Let iz Ivanca je prvak Hrvatske, drugi je ZK Parafreek iz Samobora, a treći LK Parafreek iz Zagreba. Slovenski prvak je Tilen Ceglar, drugi je Rok Kaver, a treći Dušan Orož. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Sara Lovrec iz Kluba Let, drugo mjesto osvojila je Diana Žgela, a treće mjesto Inja Šporer. (sž)

IZVRSTAN NASTUP ČLANOVA AK-a MEĐIMURJE NA PRVENSTVU HRVATSKE

Šest medalja osvojili Međimurci Najuspješniji nastup ostvarila je Nevia Fotak, koja se čak triput penjala na postolje, osvojivši pritom jednu srebrnu i dvije brončane medalje. Srebro je osvojila u utrci na 200 m, dok je brončano odličje osvojila u skoku u dalj i utrci na 100 m. PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Državno prvenstvo za mlađe juniorke i juniore održano je u Karlovcu, u organizaciji AK-a Karlovac, na novouređenim atletskim borilištima stadiona uz rijeku Koranu. Na ovom natjecanju okupili su se najbolji mladi atletičari Hrvatske starosti do 18 godina, a boje međimurskih klubova branili su članovi AK-a Međimurje i AK-a Mursko Središće.

Dominacija Predstavnici AK-a Međimurje osvojili su ukupno šest medalja, a najuspješniji nastup ostvarila je Nevia Fotak, koja se čak triput penjala na postolje, osvojivši pritom jednu srebrnu i dvije brončane medalje. Srebro je osvojila u utrci na 200 m, dok je brončano odličje osvojila u skoku u dalj i utrci na 100 m. Iako se za ovu uspješnu tinejdžerku već čini uobičajenim što je nastavila niz osvajanja medalja na državnim prvenstvima, treba naglasiti da se radi o iznimnim dostignućima, jer je Nevia tek prvu godinu kadetkinja, a medalje osvaja u konkurenciji s mlađim juniorkama, od kojih je većina starija od dvije do tri godine! Osim toga pažnju plijene i njeni rezultati, 100 m za 12,13 sekundi i 200 m za 24,81, čime je sa svojih 14 godina u povijest spremila sve najbolje sprinterke Međimurja ikad i to

u apsolutnoj kategoriji. Prema podacima Europske atletske federacije, Nevia je s postignućima u ovom trenutku među devet najboljih kadetkinja Europe na 100 m, dok se na 200 m sa 24,81 nalazi na samom vrhu te ljestvice, na 1. mjestu!

4:43,49, a Lea 4:45,86. Tena Marodi ovim je nastupom i rezultatima na 1500 m izbo-

Nevia Fotak ima najbolji rezultat Europe u svojoj kategoriji na 200 metara

Berba medalja Uspješan nastup u Karlovcu ostvarile su i članice AK-a Mursko Središće, sestre Tena i Lea Marodi, koje su u utrci na 1500 m osvojile 2. i 3. mjesto, pri čemu je Tena trčala

rila i nastup u dresu hrvatske mlađe juniorske reprezentacije na Balkanskom prvenstvu u

U CRNOJ GORI ODRŽANO MLAĐE JUNIORSKO PRVENSTVO

Koščak, Kišak i Farkaš prvaci Balkana

Troje članova Slobode nastupilo je u Crnoj Gori na mlađe juniorskom prvenstvu Balkana. Roko Farkaš, Janko Kišak i Jana Koščak u Baru su se na kraju okitili naslovima prvaka Balkana. Jana Koščak postala je prvakinja Balkana na 100 m prepone. Rezultat od 13,43 koji je Jana istrčala ujedno novi U-18 državni rekord. Osim toga Jana je nastupila i u sastavu štafete 4 x 100 metara s Annom Ćurković, Larom Jurčić i Vita Penezić, i također je osvojila zlato. Uz štafetu i 100 m prepone, Jana je osvojila 4. mjesto u bacanju koplja. Janko Kišak pobijedio

je u utrci 110 m prepone s nevjerojatnim rezultatom od 13.52 s! Ovaj rezultat je novi državni rekord, no zbog prejakog vjetra neće biti uvažen. Roko Farkaš postao je U-18 prvak Balkana na 100 m s rezultatom 10.43 s. Rokova konstantnost ispod 10.50 s ovoga puta bila je i više nego dovoljna za titulu prvaka Balkana. Ujedno izvrsna najava za našeg višebojca koji će kao i Jana i Janko nastupati u Jeruzalemu na Prvenstvu Europe. Dodajmo da su Janko i Roko bili su dijelom zlatne štafete hrvatske reprezentacije na 4x100 m.

crnogorskom gradu Baru, što je za ovu mladu atletičarku, njezin klub i trenericu Mariju Hižman veliki uspjeh. Za AK Međimurje osvojena je još jedna bronca, a to je uspjelo Magdaleni Lončar, koja je taj uspjeh ostvarila u bacanju kladiva od 3 kg, bacivši spravu na 47,22 m. Od ostalih natjecatelja treba spomenuti i 4. mjesto Ariana Crnčeca u bacanju kladiva te 6. mjesto štafete Međimurja u sastavu Arian Crnčec, Marko Novak, Arijan Vaser i Leo Tilošanec.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

DACIA JOGGER – STVARANJE DIZAJNA Dizajn vozila je napredovao tijekom posljednjih desetljeća. Dizajneri su zamijenili svoje olovke 3D modeliranjem, a inženjeri buduće modele testiraju puno prije nego što prvi fizički prototipovi ugledaju svjetlo dana. Zahvaljujući sustavu CAVE (Cave Automatic Virtual Environment), platformi virtualne stvarnosti, koja se može koristiti za kretanje izvan i unutar vozila tijekom faze dizajna. U tehničkom centru Titu u južnoj

na cara Franza Ferdinanda počinjen je atentat u Sarajevu dok se vozio u Austro-Daimleru kojim je upravljao Otto Merz, član Mercedesove trkaće ekipe.

Prodaja po proizvođačima 1.1.-31.05.2022. proizvođač

količina udio, %

Volkswagen

1887

10,24%

Kia

1659

9,01%

Škoda

1588

8,62%

Opel

1419

7,70%

Dacia

1333

7,24%

Toyota

1230

6,68%

Hyundai

1130

6,13%

Renault

922

5,01%

Audi

757

4,11%

Ford

691

3,75%

Mazda

658

3,57%

Suzuki

599

3,25%

Peugeot

548

2,98%

Mercedes

534

2,90%

BMW

505

2,74%

ostali

2959

16,06%

18419

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

48.665 putničkih vozila prodala je Kia u Europi u svibnju, što je 9,8% više nego u svibnju prošle godine. To na zahtjevnom europskom tržištu predstavlja tržišni udio od 5,1%. Ukupno je tržište europskih putničkih vozila već drugi mjesec zaredom palo i to za čak 12,5% u odnosu na svibanj 2021. godine. U svibnju su više od trećine (35%) Kijine prodaje predstavljala vozila s elektrificiranim pogonima. Najprodavaniji modeli Kia su bili Ceed i potpuno novi Sportage. Treće, četvrto i peto mjesto zauzeli su crossoveri Niro, Stonic i XCeed.

čenje” – za ispitivanje otpornosti materijala – i... sustav CAVE. Sustav CAVE idealan je alat za provjeru shema novog modela čak i prije nego što se može napraviti prvi fizički prototip. Zahvaljujući stereoskopskim videozapisima koji se projiciraju na pet zidova, u prostor koji korisnike postavlja u multidimenzionalnu stvarnost. Korisnici se tada mogu kretati oko vozila, pa čak i ući u njega, kao da se radi o pravom automobilu.

VOZILI SMO: FORD MUSTANG MACH-E

VREMEPLOV

28. lipnja 1914.

Rumunjskoj, Dacijini timovi testiraju sveobuhvatno iskustvo dizajniranja. Optimizirali su modularnost unutrašnjosti i prostranost potpuno novog Dacia Joggera. U Tituu, gradiću udaljenom 45 minuta od Bukurešta, koji broji nešto manje od 10.000 stanovnika, sjedište je drugog najvećeg testnog postrojenja Renault Grupe na svijetu. Najsuvremenija tehnologija, zavojite staze, brojne ispitne linije, čak i komore za „mu-

Ford Mustang Mach-E stigao u Hrvatsku I Ford ima svoga konja za utrku po državne poticaje! Prošloga tjedna je održano iznimno zanimljivo predstavljanje novoga Mustanga Mach-E, moćnog Fordovog SUV-a s brojnom ergelom električnih konjskih snaga. Cijena od 609.900 kuna.

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: FORD, MIKLOŠ LANG

Mustang je divlja pasmina slobodoljubivih, neobuzdanih i buntovnih konja iz Sjeverne Amerike. Na njihovom tragu je, prije gotovo 60 godina, nastao originalni Ford Mustang, utemeljitelj klase “pony car” automobila i začetnik jedne od brojnih transformacija američke autoindustrije. Tijekom narednih desetljeća postupno je blijedio Mustangov imidž, sve dok Ford 2005. godine konačno nije shvatio kakvu to vrijednost pušta propadati. Tada, s petom generacijom Mustanga sve se preokrenulo. Postavio je temelje za niz uspješnih modela koji su slijedili, a Mustang Mach-E je dio te sjajne serije. Mach-E unosi nekoliko korijenitih promjena u Mustangovu obitelj, no ostavlja netaknutima važne značajke – brzinu, dizajn, zabavu i emocije u vožnji. Radi se o izrazito sportskom automobilu duge prednje haube, izvedenom u formi SUV-a i k tome još na čisto električni pogon. Kako to funkcionira na cesti, isprobali smo tijekom prezentacije održane u bližoj okolici Zagreba. Prije svega, Mustang MachE je vrlo tražena roba diljem cijeloga svijeta. U Fordovoj meksičkoj tvornici ih ne uspijevaju proizvesti onoliko koliko bi mogli prodati. Zato u Hrvatsku Mustang Mach-E prvo stiže u ograničenoj ponudi dviju najjačih izvedbi. Od lipnja ove godine bit će dostupni Mustang Mach-E AWD ER i vrhunski Mustang Mach-E GT ER. Oznaka ER stoji za Extended Range i znači litij-ionsku bateriju kapaciteta 98,7 kWh. Obje verzije su s pogonom na sve kotače, a primarna razlika je u snazi motora: GT je točno 100 kilovata jači od AWD-a, što prevedeno u konje (uostalom, ovo je Mustang) znači da AWD razvija 351 KS i isporučuje 580 Nm, dok iste brojke kod GT-a iznose, redom 487 KS i čak 860 Nm. Neke čitatelje će možda iznenaditi donekle

skromna najveća brzina – 180 km/h odnosno 200 km/h. To ne treba čuditi jer kod električnih automobila s povećanjem brzine dramatično raste potrošnja energije pa je tvorničko ograničenje postavljeno daleko niže od teoretski moguće maksimalne brzine. Nakon premijernog uvođenja dva reprezentativna MachE modela, tijekom sljedeće

godine možemo očekivati i dolazak ostatka game. Najavljene su još tri izvedbe. Prva je Mustang Mach-E RWD SR sa stražnjim pogonom, motorom od 269 KS i 430 Nm te Standard Range baterijom (88 kWh). Druga je istovjetna izvedba, ali s pogonom na sve kotače (AWD). Treći je Mustang Mach-E RWD ER s 294 KS i također 430 Nm. Hrvatske

cijene za ove tri verzije još nisu poznate. Osobni susret s Mustangom Mach-e imao je povijesno značenje: ovo je prvi potpuno električni automobil brenda s “plavom šljivom”, ali i prvi opipljivi izraz nove strategije koja će Ford do 2030. godine transformirati u proizvođača samo električnih vozila. Premda je teško zamislivo, Ford tvrdi

kako nema povratka i da će još samo osam godina proizvoditi aute na benzinski pogon. Kako bi prijelaz bio što bezbolniji, barem za kupce koji će si moći priuštiti Mustanga Mach-E, Ford se potrudio oko svake sitnice. Osim očaravajućeg dizajna i sjajne, sportski orijentirane ali udobne putničke kabine, Mustang Mach-E pruža tri načina vožnje – Whisper, Active i Untamed. Dostupan je fenomenalan Magneride ovjes, zatim Ford Co-Pilot 360 Assist te inteligentni adaptivni tempomat s funkcijom Stop & Go. Zaslon infotainment sustava koristi jednostavno sučelje nove generacije SYNC4, bez kompliciranih izbornika, koje će svakom vlasniku pametnog telefona biti intuitivno uporabljivo. Koristeći Bluetooth, vozilo može detektirati pametne telefone vlasnika dok se približava, otključavajući vrata i omogućujući početak vožnje bez vađenja telefona iz džepa. Kao pojas za spašavanje, može se unijeti rezervni kod za pokretanje i vožnju, za slučaj da se baterija telefona isprazni. Doista, mislili su na sve. Ipak, u kontekstu električnih vozila, najzanimljivija karakteristika nisu performanse, poput ultrasoničnog ubrzanja Mustanga Mach-E GT od svega 3,7 sekundi s nula do 100 km/h, niti inovativna i bogata serijska oprema vozila, već autonomija (domet) te vrijeme i trošak punjenja baterije. Na primjer, najjača izvedba Mustang Mach-E GT s ER baterijom od 98,7 kWh prema WLTP normativu ima domet do 500 km i kombiniranu potrošnju energije od 20 kWh na 100 km. Vrijeme punjenja na standarnom AC priključku iznosi 9 sati i 45 minuta (s nula do 100 posto). Na brzom DC priključku dopuna baterije s 10 na 80 posto traje svega 47 minuta. Osvrnimo se i na cijene dviju za sada dostupnih izvedbi: Mustang Mach-E AWD ER košta 609.990 kn, a Mustang Mach-E GT stoji 699.990 kn (s PDV-om). (Mikloš Lang)

AUTOsti

25 TOYOTA

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

Nakon temeljite provjere pomoću 3D naočala i višestrukih interakcija između ispitivača, nekoliko klikova je sve što im je potrebno za promjenu

dizajna vozila. Sve je ispitano s visokom razinom preciznosti koju omogućuje razlučivost od šest milijuna piksela: ergonomija komandi na armaturnoj ploči, vidljivost u različitim kutovima vozila, pristupačnost, udobnost, pa čak i cjelokupni dizajn. CAVE je impresivan prostor virtualne stvarnosti koji se sastoji od pet zidova i deset projektora. Korisnički dojmovi pomno odabrane skupine ispitanika onih koji su iskusili impresivni sustav CAVE rezultiralo je promijenom arhitekture novog Joggera: drugi red sjedala pomaknut je naprijed za 20 mm!

PRETPREMIJERA: TOYOTA BZ4X

Stigla prva električna Toyota! Prvi Toyotin električni automobil je istinski crossover izvorno zamišljen da vozi na struju. Model bZ4X je baziran na novoj e-TNGA platformi koju će koristiti i buduće Toyote označene kraticom bZ (beyond Zero), gdje se Zero odnosi na količinu emisije štetnih plinova. Serijska verzija bZ4X je vrlo slična konceptu koji ju je najavio, što se pokazalo odličnom strategijom prije nekoliko godina, kod modela C-HR. Dimenzije bZ4X smještaju blago iznad modela RAV4 (469 x 186 x 165 cm). Ovo je automobil skladnih proporcija i smjelog dizajna karakterizira-

nog bezbrojem rubova te opsežnim površinama od neobojene plastike koje prekrivaju lukove kotača i veći dio prednjeg kraja. Prilikom predstavljanja u Hrvatskoj, napravljena je posebna ponuda bZ4X za domaće kupce. Pripremljene su dvije specifične izvedbe. Prva, bZ4X Elegant FWD s prednjim pogonom i elektromotorom od 150 kW (204 KS, 265 Nm) ubrzava od 0 do 100 km/h za 8,4 sekunde i dostiže najveću brzinu 160 km/h. Druga, bZ4X Executive Tech AWD s pogonom na sve kotače i dva motora ukupne snage 160 kW (218 KS, 336 Nm)

ubrzava za 7,7 sekundi, ali je najveća brzina i ovdje ograničena na 160 km/h. Toyota baštini vrijedno iskustvo hibridne vožnje na struju pa ne čudi da je autonomija modela bZ4X u samome vrhu današnje tržišne ponude. Litij-ionska baterija kapaciteta 71,4 kWh FWD izvedbi, s pogonom na prednje kotače pruža EV doseg od 512 km, dok AWD verzija, s pogonom na sve kotače ima EV doseg od 467 km. Cijena FWD izvedbe je 405.700 kn, a AWD verzija košta 466.600 kn (s PDV-om, do registracije). Naravno da za ovaj model Toyote vrijede i najavljeni državni poticaji.

Novi Peugeot 408 - završna testiranja uoči službenog predstavljanja Do službenog predstavljanja novi Peugeot 408 pojavljivat će se u zamaskiranom izdanju kako bi se sakrili njegovi detalji.Cilj je beskompromisna kvaliteta i izvrsnost od prvih proizvedenih primjeraka. Kako bi se postigla izvrsnost u pogledu performansi i kvalitete, vozilo je u različitim fazama razvoja potrebno podvrgnuti čitavom nizu testiranja i ispitivanja. Timovi odgovorni za validaciju dobili su strogo kamuflirane prototipe novog modela Peugeot 408: kako bi iluzija bila potpuna, ispod kamuflažnih naljepnica čija grafika iskrivljuje poimanje linija i dimenzija dodani su plastični i pjenasti elementi. Testni primjerci modela Peugeot 408 ukupno su prešli gotovo 1.100.000 km u svim mogućim uvjetima, na svim vrstama cesta i u najrazličitijim klimatskim uvjetima. Prelazak preko gazova, asfaltiranih i neravnih cesta, šljunčanih staza, vožnja po ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su vrućina i hladnoća, danju i noću... Baš sve je višestruko testi-

rano, ispitano i ocijenjeno. Svaki kilometar vožnje u tim ekstremnim uvjetima jednak je nekoliko desetaka kilometara prijeđenih u normalnoj vožnji.

26 Oglasi

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

Oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

28 Mali oglasi

MALI OGLASI

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE

PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117 ozn.3a TRAŽI SE INVESTITOR za gradnju stambene zgrade u centru Murskog Središća, parcela površine cca 905 m². Zainteresirani se mogu javiti na mobitel: 098/206520. ozn.3a POTRAŽUJEMO NEKRETNINE za prodaju! Nazovite odmah!!! Mob.: 0 99/2 4 0 - 6 993 , tel .: 042/320-991 Queen Stela nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418 KUPUJEM automobil , traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.3607

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

APARTMANI

OSTALO

APARTMAN – KEL AVA Vrsi Mulo – iznajmljivanje apartmana. Upitati: tel.: 023/359-575, mob.: 098/944-8361, e-mail: Bozo.Kelava.3@gmail. com ozn.1948

SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni su-

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC . Tel. 099/639-9932 ozn.1c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc, kuhinje...), garancija, iskustvo. “ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471

stav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. M o b . : 0 9 8 /4 5 5 - 3 13 ozn.3a PRODAJU SE industrijPRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/9060658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530180. ozn. 600c USLUGA PRIJEVOZA kiperom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/1140598 ozn. 2d HORTIKULTURA ARBOR d.o.o. – rušenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 091/1140598 ozn.2d SOBOSLIKARSKI, FASADERSKI, knauf radovi, ukrasni kamen i ostali građevinski radovi, mob.: 098/989-9508 ozn.1670

KREDITI

ska drva, kratko pilje-

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/2034666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

besplatna dostava. 5

na, kvalitetna. Brza i m³ = 900,00 kn i 10 m³ = 1.600,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2882

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, jav i se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c MUŠKARAC traži ženu do 50 god. za druženje u diskreciji, sms na mob.: 092/412-2787 ozn.214b

Oglasi/Zahvale i sjećanja

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

ZAHVALA povodom smrti naše drage

AMALIJE ŠPIRANEC iz Savske Vesi preminule u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo Upravi i djelatnicama Obiteljskog doma Levanić te liječnici dr. med. Željki Smojver Benko i svim djelatnicima Odjela 3. Kro Pulmologija Klenovnik. Tugujuća obitelj

SJEĆANJE

ZORAN VUK † 5. 8. 1991. 21. 6. 2013. – 21. 6. 2022.

Zauvijek živiš s nama. Tvoji mama i tata

SJEĆANJE

ZORAN VUK † 5. 8. 1991. 21. 6. 2013. – 21. 6. 2022.

Bog je ljubav. Tvoja Vedrić i Dario

SJEĆANJE

ZORAN VUK † 5. 8. 1991. 21. 6. 2013. – 21. 6. 2022.

U našim srcima i mislima. Tvoji: baka, uja, ujna, Marko i Željkica

SJEĆANJE

ZORAN VUK † 5. 8. 1991. 21. 6. 2013. – 21. 6. 2022.

Sjećanja ostaju… Tvoji prijatelji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

SPORTSKE IGRE OKUPILE VIŠE OD 150 UMIROVLJENIKA

S RAZNIH STRANA

Savez udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije organizirao je 18. sportske igre, koje su okupile više od 150 članova udruga umirovljenika iz Preloga, Gornjeg Hrašćana, Ivanovca i članove Udruge umirovljenika unutarnjih poslova Međimurske županije. Sudionici su se natjecali u disciplinama: pikado, viseća kuglana,

streljaštvo, šah i belot. Predsjednik Saveza Franjo Bašek izrazio je veliko zadovoljstvo što su se okupili u tako velikom broju na igrama koje ove godine slave svoju punoljetnost. Natjecatelje je pozdravio župan Međimurske županije Matija Posavec, koji im je poželio puno sreće i uspjeha u natjecanju te izrazio želju da održe još mnogo takvih susreta.

- gmajna

Či je krava na gmajni, naj za jom kak bik leteti!

U kajkavskom je narječju pojam završio ušavši iz njemačkog jezika, u kojem “Gemeinde” najčešće označava općinu, iako to može biti i župa, kongregacija, crkva ili skupština, no zapravo doslovno znači “nešto zajedničko”, odnosno - “zajednica”! PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: KRONIKEVG.COM

Gmajne smo već nekoliko puta dosad usput spominjali, no nikad nisu dobile zasebnu temu u Venodjalici, a svakako to zaslužuju. Doduše, o njima je već u jednoj kolumni pisao Zoran Šardi iz “Međimurske prirode”, no voljeli bismo se na gmajne osvrnuti i s etnolingvističkog aspekta.

Zajednički pašnjak

U kajkavskom je narječju pojam završio ušavši iz njemačkog jezika, u kojem “Gemeinde” najčešće označava općinu,

Kad bi postojala GMajna kao Googleov servis, kojom bi se aktivnošću stranica bavila? iako to može biti i župa, kongregacija, crkva ili skupština, no zapravo doslovno znači “nešto zajedničko”, odnosno

Gmajna u Žabniku, kod ergele međimurskog konja

“zajednica”. Radi se o površinama koje su se koristile u poljoprivredne svrhe, najčešće za ispašu stoke. Vlasništvo je pritom moglo biti mjesno, općinsko ili državno, a za gmajne je karakteristično i to što su uz tradicijski model stočarenja uspješno čuvale biološku raznolikost poplavnih pašnjaka, objasnio je u svojoj kolumni Šardi. Naime, napominje, pritom je postojao suživot čovjeka i prirode, što danas više nije slučaj te su gmajne zapuštene pa prelaze u šikaru ili ih progutaju šume. Na gmajnama su naši rodi-

Da nam je barem svima ovako, k’o govedu na gmajni!

telji i praroditelji čuvali stoku da su čak i u studenom gmajnai kratili vrijeme izma lutali bosi te su bili sretni kad je krava mišljajući razne istisnula svoj igre. Tako su topao “kolač”, razvijali maNa gmajnama jer su se št u, rad ne su naši roditelji, tada mogli navike, ali premazati i povremedjedovi i bake čuvali i barem ne nep o stoku te kratili m a lo z adopšt i ne. Današnjoj š t it it i o d vrijeme pjesmom i djeci vjerohladnoće... igrama! Kasnije pak jatno je teško su preuzele zamisliti kako ulogu prvih nosu naši stari često morali i izbivati iz gometnih igrališta. škole zbog ispaše ili drugih Postoji i izrazito efektna poljoprivrednih radova, kao i fraza o “biku na gmajni”, u zna-

čenju da netko živi bez puno truda, okružen svime što mu je potrebno za život. Ostala nam je urezana u sjećanje i iz nagrađenog putopisa Siniše Goluba “Nagovor na odvažnost”, u kojem govori o “bikogmajnizmu” dječaštva u kontekstu maštanja o životu u divljini.

Obično dijeljenje

Izraz “gemeinde” razvio se od starovisokonjemačkog “gemeinida”, koji je vjerojatno nastao od pragermanskog *gamainiz, što je značilo “zajedničko, dijeljeno”, dok se glagol “gamainijana” upotrebljavao u

značenju “dijeliti”. Odemo li još dalje u povijest, naići ćemo na rekonstruirani praindoeuropski pojam “kom-moynis” u istom značenju, koji je srodan latinskom “communis”, a osim “opći”, “javan” ili “zajednički”, može se koristiti i kao “običan”. Uvijek kad spazim pojam “gmajna”, zamišljam da se radi o nekome novom Googleovu servisu, i da se čita “đi-mojna”. Bi li se radilo o virtualnom “općinskom pašnjaku” u smislu društvene mreže, stranici za prodaju nekretnina ili nečemu trećem, prepuštam vašoj mašti, dragi čitatelji.

POLAZNICI I UČITELJI COO ČAKOVEC POSJETILI SPEEDWAY STADION “MILENIUM”

Okušali se u maloj utrci u Donjem Kraljevcu Prvog petka u lipnju gotovo šezdeset polaznika, učitelja i članova pratnje iz Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec

posjetilo je najveći hrvatski stadion za spidvej - onaj u Donjem Kraljevcu. Jednosatni obilazak, šetnja

kroz predivan park koji okružuje Speedway stadion “Milenium” i malo aktivno druženje i predavanje o sportu obilježili su ovaj izlet. Petra Malović iz Speedway kluba objasnila je svim prisutnima osnove spidveja, posebnosti ovog uzbudljivog motociklističkog sporta i razloge zašto predivan park okružuje ovaj stadion, zašto je on upravo u Donjem Kraljevcu i kad će i oni ponovo gledati utrke!

Svi su dobro došli

– Spidvej je jedan specifičan motosport, voze se četiri motocikla u utrci od četiri kruga, koja traje manje od pet

minuta – rekla je Petra, dodavši da šesnaest vozača vozi utrke, skupljaju bodove te se na kraju dana vidi tko je bio najbolji. Iako zbog kiše noć prije nije bilo moguće ići s motociklima na stazu, štićenici su se okušali u maloj “trkačkoj” utrci na 40 metara. Njih gotovo dvadesetak stalo je na start, baš kao pravi vozači i sportaši. – Izrazito nam je drago što su nam u petak došli polaznici Centra za odgoj i obrazovanje i nadamo se da će doći opet – dodala je Darija Pavlic, predsjednica Kluba. Ovaj stadion prilagođen je i osobama s invaliditetom, uvijek su dobrodošli svi ljudi dobre

volje i baš ovdje gajimo jedan poseban pozitivan i uključiv stav, kako za gledatelje, tako i za sportaše. Nakon obilaska sta-

diona i kratke pauze, polaznici Centra za odgoj i obrazovanje i njihovi učitelji nastavili su svoj izlet po donjem Međimurju.

S raznih strana

22. lipnja 2022., br. 303 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VRUĆE, ALI UZ RIZIK ZA GRMLJAVINU Utorak će biti djelomično sunčan, vrlo topao i sparan. U noći i ujutro može biti lokalnih grmljavinskih pljuskova, sredinom dana više sunca, a kasnije popodne i navečer opet može biti pljuskova s grmljavinom. Prema sredini tjedna i dalje dosta vruće, ali nestabilno pa i tijekom srijede postoji mogućnost za popodnevni ili večernji lokalni pljusak s grmljavinom, nadajmo se bez nevremena. U četvrtak navečer i u noći na petak ponovno nešto veća šansa za pljusak. Gdje će točno

pljusnuti teško je reći. I dalje vrlo toplo i vruće. Slično vrijeme ostaje i u drugoj polovici tjedna. Ono što je dosta sigurno da nas očekuju visoke temperature, osobito u popodnevnim satima kad možda uhvatimo vrućih 32 Celzijeva stupnja! No, teško je izdvojiti ijedan dan koji bi bio sasvim siguran da neće naići kakav večernji pljusak. Ako dane provodite na otvorenom imaju na umu da je UV indeks vrlo visok pa se između 10 i 17 sati najbolje držati hlada.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 20.6.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI: Djevojčice: Mila Varga, Anastasija Kiđemet Dječaci: Renato Cmrečnjak, Borna Novak, Lucas Cilar, Roko Hajdarović, Rene Horvat, Luka Deduš, Ivan Ivanušić

VJENČANI:

Ivona Fažon i Denis Bistrović Heda Mislović i Armando Kanižaj Kristina Čižmešija i Danijel Belić Doris Kraljić i Mario Krumpeštar

Iva Rodek i Nikola Vuković Klara Vinković i Karlo Perhoč Lorena Kraljić i Dominik Zver

UMRLI: Ivan Mihalic, Julija Šarić r. Vrbanec, Ivan Sternad, Helena Vincek r. Djebi, Branko Vugrinec, Rozalija Bajkovec r. Valek, Kata Žvorc r. Lepen, Regina Maltar r. Pogorelec, Alojzije Medved

AUTOR: MILAN

ZAMJENA ZA UTJECAJ GLAVNOG KOJI SE GLUMCA U ZASNIVA OPASNIM NA UGLEDU SCENAMA

STOŽER

ZVUK ODREĐENE ANTIČKO HRVATSKA «ALBANSKA IME ZA GLAZBENICA TELEGRAF. JAKOSTI I LJUBLJANU AGENCIJA» FREKVENCIJE

RAZINA

GOVOR HRVATSKOG JEZIKA, IKAVŠTINA

SUSTAV AUTOMATSKH NAPRAVA IZNAJMLJIVAČ STANA ILI SOBE POKAZNA ZAMJENICA VIŠEZUBO RIBARSKO ORUĐE

NATRIJ

USUD, SUDBINA

SAUDIJSKA ARABIJA KRATKI MUŠKI KAPUT SILOVIT NALET

ARGON

DRŽAVA NA BLISKOM ISTOKU NAJVEĆI POLUOTOK NA JADRANU KRAJOLIK; OKOLINA

ONAJ KOJI PRIČA PRIČU «IZVRŠNI ODBOR» PROIZVOĐAČI ČARAPA

OGRANAK DRŽAVNOG APARATA

. DUŠIK

UČESNIK U TRČANJU GrČ. SKLADATELJ SIDERIS

FOSFOR GL. GRAD GRČKE PRIMORSKI ŠIPAK, MOGRANJ

DAROVITA OSOBA CJELOVITA JEZIČNA JEDINICA LOPOV GLUMICA VILENICA

BRODSKA KABINA

TALOŽNA STIJENA, PRAPOR LJEKOVITA I ZAČINSKA BILJKA

GLUMAC BANA CAPE MAČKE, PSA I SL. MLIJEČNI PROIZVOD

ALUMINIJ STARI TIP «CITROEN»-a TEŽINA OMOTA ROBE

ITALIJA

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

Na poslu stalno govorite o svojim uspjesima. Vi ste rođeni vođa, ali već ste zaista svima dosadili. Suradnici prihvaćaju vaše ideje jer su dobre, no nisu baš oduševljeni vašim ponašanjem. Ljubav – vaša veza je u krizi, za koju ste isključivo sami krivi. Slobodni su spremni na nježnost i romantiku kako bi osvojili simpatiju. Uspjeh ipak nije zajamčen! Zdravlje – moguće su kronične tegobe.

Poslovna situacija vam je dobra i ne događa se ništa što bi ugrozilo vašu stabilnost. Javljaju vam se i novi poslovni partneri, posao je dobar i jako ste zadovoljni. Bilo bi dobro da malo svojih obveza podijelite s drugima i tako se rasteretite. Ljubav – niste zadovoljni, ali ne vidite rješenje, pa sve ostaje po starom. Slobodni su željni ljubavi i romantike, ali to zasad nema uporište u realnosti. Zdravlje – umorni ste, pokušajte se dobro odmoriti.

VODENJAK

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

Na poslu bi moglo doći do promjena s kojima nećete baš biti oduševljeni. Prije nego što podignete buru, sve dobro ispitajte jer biste mogli dobiti neprijatelje koji vam nisu potrebni. Zato budite oprezni i pametni! Ljubav – trenutno vam vaš partnerski odnos služi kao utočište u koje bježite od problema. Izađite s partnerom i dobro se provedite. Slobodni, očekujte uskoro susret koji će vam jako puno značiti. Zdravlje – nemirni ste i napeti.

Na poslu ste puni novih i neobičnih ideja, pa vaši suradnici nisu sigurni kako bi na to reagirali. Vama je u takvoj situaciji teško procijeniti trebate li se i nadalje truditi ili sve zaboraviti. Zasad izbjegavajte donošenje konačne odluke. Ljubav – budite pošteni prema partneru i ne tražite razloge za svađu. Slobodni zasad njeguju isključivo prijateljske veze. Zdravlje – skloni ste alergijama.

(19. 2. – 20. 3.)

Posao vam ne predstavlja nikakav problem. Odlično funkcionirate i imate dobar odnos sa suradnicima. Nastojite takvu atmosferu zadržati što duže. Osim toga, već duže vrijeme razmišljate o pokretanju vlastitog posla. Nemojte žuriti, možda i nije najbolje vrijeme za to. Ljubav – u vašu partnersku vezu unosite optimizam. Slobodni će sasvim sigurno doživjeti susret koji ih neće ostaviti ravnodušnim. Zdravlje – uglavnom dobro.

ANGELINA JOLIE

SELEN KOŠARKAŠKI TRENER, SLAVEN «LITRA»

UKRASNA BILJKA, «RAJSKA PTICA»

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNA UREDNICA Amalija Šašek, asasek@regionalni.com

Nazovi napaljene Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

Ovo vam nije najbolji poslovni tjedan. Jako ste rastreseni, a to bi vam moglo stvoriti ozbiljne poteškoće. Osim toga, sve ste više nezadovoljni poslom koji obavljate, pa ćete razmišljati i o promjeni posla. No to je važna odluka, pa je nemojte donositi na brzinu. Zbog svega toga trpi i vaš partnerski odnos. Slobodni su usamljeni, no pokušajte izbjeći ulazak u lošu vezu. Zdravlje – ako možete, otiđite na godišnji odmor.

ŠKORPION

(22. 12. – 19. 1.)

PRAOTAC TALIJANA

OTOKAR LEVAJ

Na poslu dobro napredujete i sve vam ide od ruke. Ponosni ste što ste neke stvari na poslu dobro procijenili pa se broj poslovnih partnera povećao. Ljubav – pred vama je jedan zaista ugodan tjedan. Bit će tu puno nježnosti i romantike, pa dobro iskoristite ovo vrijeme. Slobodni će se također puno družiti, pa su moguća nova poznanstva. Zdravlje – pripazite se jer je povećana mogućnost ozljeda.

JARAC

RIJEKA

(23. 8. – 22. 9.)

(23. 10. – 21. 11.)

Opterećeni ste razmišljanjem o svojoj financijskoj situaciji, no nemojte se brinuti jer će se situacija uskoro popraviti. Koncentrirajte se na posao i ne dozvolite da išta utječe na vaše rezultate. Odluke koje ćete donijeti dobre su i vode vas do cilja. Ljubav – poslušajte svog partnera, to bi vas moglo dodatno zbližiti. Slobodni su pred izazovom da uđu u tajnu vezu. Zdravlje – poradite na svojoj fizičkoj kondiciji.

RADITI NA TOKARILICI

DJEVICA

LAV

VAGA

PODRUGLJIVOST

Stalno ste pod stresom, a to otežava komunikaciju sa suradnicima. Nažalost, pripremite se na povećan broj sastanaka, tako da ćete imati vrlo malo vremena za odmor, no nemojte se zalijetati s odlukama. Ljubav – komunikacija s partnerom vam nije dobra. Ako vas nešto smeta, nemojte šutjeti, nego otvoreno razgovarajte. Slobodni će započeti novu vezu, koja će ih usrećiti. Zdravlje – pokušajte se riješiti loših navika.

(23. 7. – 22. 8.)

(23. 9. – 22. 10.)

MALA OSA

7. SLOVO GRČKOG ALFABETA

RAK

«IZBORNA JEDINICA»

PJEŠČANI NANOS

Na poslu se stvari popravljaju, pa bi bilo dobro da se pripremite na nešto zaista veliko. Osim toga, očekuju vas razgovori oko posla, a možda ćete dobiti i posao koji priželjkujete. Pomalo ste nestrpljivi i nervozni, no nemojte pokvariti dobre prilike koje vas očekuju. Ljubav – nemojte kvariti dobru situaciju u kojoj se trenutno nalazite. Slobodni će pozvati simpatiju da zajedno izađu. Zdravlje – treba vam odmora i sna.

(21. 6. – 22. 7.)

Vaš se posao svakodnevno povećava i imate sve više obveza. Na taj način osigurat ćete si stabilnu poslovnu budućnost. Neki od vas mogli bi dobiti primamljivu ponudu koja obećava bolji položaj. Ljubav – nema nekoga kvalitetnog pomaka u vašoj vezi, no vi trenutno ni nemate vremena za partnera. Slobodni će pokušati ostvariti vezu s nekim koga već duže poznaju. Zdravlje – moguća je prehlada.

ŽITELJ KAŠTELA

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

Poslovne okolnosti su na vašoj strani, morate samo savjesno obavljati svoje dužnosti. Budite odgovorni i nemojte odustati ako naletite na neku prepreku. Neki od vas dobit će primamljive ponude, a to bi moglo značiti novo poglavlje u vašem životu. Ljubav – vaš odnos je trenutno dobar i dobro se razumijete s partnerom. Slobodni će upoznati vrlo privlačnu osobu, pa ozbiljna veza nije isključena. Zdravlje – oprez u prometu.

NAROD

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

ZAMJENIK GLAVNE UREDNICE Josip Novak, jnovak@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…) plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 22. lipnja 2022., br. 303

ODRŽAN TRADICIONALNI TRASH & BURN FESTIVAL

Opaki automobili i motori zavladali Svetim Martinom na Muri Osim automobila, i ove je godine tu bilo pin-up djevojaka, burlesk nastupa, traditional tattoo-a vintage štandova s odjećom te tradicionalnih brijačnica PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK FOTO: IVA GRUBJEŠIĆ

Od četvrtka, 16. lipnja, do subote, 18. lipnja, u Sv. Martinu na Muri održan je tradicionalni, 14. Trash&Burn – miting američkih automobila i rock and roll festival koji ugošćuje posjetitelje i vlasnike starih američkih automobila iz cijele Europe. U četvrtak je u Toplicama Sveti Martin u Pubu “Potkova” održan pre-party uz koncert jamesa Lega iz SADa, kojega opisuju kao propovjednika garažnog bluesa i punka koji svira klavir poput Jerryja Leeja Lewisa, a na stageu divlja poput Iggyja Popa.

Retro stil Službeni Trash&Burn u petak i subotu preselio se nakon toga na lokaciju Izletišta Goričanec u Svetom Martinu na Muri. Cijeli festival odvijao se u retro stilu, od opakih

Posjetitelji su mogli koristiti i Trash&Burn “Taxi” Ford Thunderbird iz 1959. godine koji je vozio na relaciji festivala i Toplica Sv. Martin

Thunderbird iz 1959. godine koji je vozio na relaciji festivala i Toplica Sv. Martin. U subotu je tijekom dana paralelno s festivalom na bazenima Termi Sveti Martin organiziran i pool party s rockabilly DJ-em. Glazbeni dio festivala otvorili su LHD,

bend kojeg čine bivši članovi The Bambi Molestersa, Lada, Hrvoje i Dinko. Uz njih, nastupali su i The Booze Bombs, poznati njemački rockabilly bend, Thee Melomen, 60’s garage rock and roll bend iz Zagreba, i High Steppers, grupa/projekt koju

čine poznati akteri europske rockabilly scene. Osim nastupa bendova, poznati DJ-ovi puštali su muziku s vinilnih ploča, od 50’s rock and rolla, rhythm & bluesa, rockabillya, soula, garage rocka, pa sve do psychobillya i ‘77 punka.

američkih automobila i motora iz čitave Europe, pin-up djevojaka, burlesk nastupa i traditional tattooa do vintage štandova s odjećom i tradicionalnih brijačnica. Posjetitelji su mogli koristiti i Trash&Burn “Taxi” Ford

U TIJEKU PRVA MANIFESTACIJA “DANI SLAKOVCA”

Slavlje uz koncerte Željka Bebeka i grupe Ljubavnici

Od 18. do 25. lipnja traju Dani Slakovca, koji se ove godine organiziraju prvi put. – Da bude zaista posebno, pobrinut će se članovi udruga i mještani. Posjetitelje očekuje puno događanja – kažu organizatori. U okviru manifestacije 18. lipnja DVD Slakovec je proslavio 90, a NK “Sloboda” prvog dana ljeta 60 godina postojanja. DVD je svoj rođendan obilježio mimohodom i vježbama te zabavom uz Rangers Band, a “Sloboda” uz predstavu “Krtice” Kerekesh teatra. Slijedi program “Mali, a bogati” (srijeda, 22. lipnja, 15 - 18 sati), u kojem se predstavlja Dječji zbor “Josip Vrhovski” Nedelišće pod vodstvom Maje Magdalenić Barić te održavaju radionice

i sajam. Na kraju dana ponovo nastupaju Kerekeshi, ovoga puta s predstavom “Skupština”. U petak, 24. lipnja, “Sloboda” organizira veliki koncert Željka Bebeka, a dan kasnije očekuje vas koncert grupe Ljubavnici.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović