RTM 318

AKTUALNO

ZBOG INVALIDNINE NIJE PRIJAVIO SMRT MAJKE

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 28. rujna, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1963.) zbog počinjenog kaznenog djela prijevare. Okrivljenog 59-godišnjaka tereti se da je od lipnja 2012. do veljače 2021. godine u Berlinu (SR Njemačka), prešutio i nije prijavio ni nad ležnom tijelu Međimurske županije, ni banci da je u lipnju 2012. godine umrla njegova

majkakojajeprimalaobiteljskuinvalidninu,pa je i nakon smrti nastavljena isplata obiteljske invalidnine na njezin račun. Okrivljenog 59-godišnjaka tereti se da je neo vlašteno podizao novac s računa i zadržavao ga za sebe jer pravo na obiteljsku invalidninu prestaje smrću korisnika pa da je na opisani način stekao protupravnu imovinsku korist veću od 275.000 kuna.

U gotovo devet godina protupravno je stekao više od 275.000 kuna

DAMIR MESARIĆ, PREDSJEDNIK UDRUGE MEĐIMURSKIH PROIZVOĐAČA

“Urod krumpira ponovo je podbacio, ćemo ga uvoziti, a cijena će mu

U vrijeme sveopćeg rasta cijena, svaki novi udar na kućni budžet većini je hrvat skih obitelji povod dodatnoj glavobolji. Ples cijena goriva i energenata na globalnom tržištu itekako se odrazio na poskupljenja u svim sfe rama društva. Gotovo da ne postoji roba i usluge koji u posljednjih nekoliko mjeseci nisu poskupjeli, neki od njih dosegli i drastično visoke cijene. Inflacija je zahvatila cijelu euro zonu, a unatoč intervencijama Europske komisije i nacionalnih vlada, pa tako i Vlade RH, građani su dobili slabu zadovoljštinu.

Poskupljenja

Naime, malo gdje je rast cijena pratio i rast osobnih dohodaka. A i tamo gdje su plaće ostale iste, ostao je jedak tek njih iznos, ne i njihova vrijednost. Ono što su građani prije mogli kupiti za 100 kuna, sada moraju izdvojiti 120 ili više.

I treću godinu zaredom podbacio je urod krumpira koji je smanjen za 60 do 70 posto

Trend poskupljenja prate i sve češće i glasnije najave o mogućim nestašicama osnovnih prehrambenih namirnica koje među ljude unose dodatni osjećaj straha i neizvjesnosti. I dok smo protekle dvije godine zimske mjesece provodili u praćenju izvještaja o broju zaraženih i preminulihodkoronavirusa, sada medijski prostor pune vijesti o cijenama i količina ma energenata i hrane. Dok o energentima u naj većoj mjeri ovisimo o global nim trendovima, vlastitom ili ne vlastitom krivnjom, dostupnost i kvaliteta hrane i poljoprivrednih proizvo

tona krumpira po hektaru prinos je u normalnim godinama, dok se u iznimno dobrim godinama penje i na visokih 45 tona po hektaru. Smanjeni prinos u zadnje tri godine uzrokovan je sušom. kuna okvirna je otkupna cijena koju domaći proizvođači dobivaju za kilogram krumpira. Cijenu formira pravilo ponude i potražnje, a u uvjetima kada će nestati domaćeg krumpira, uvozni će zasigurno biti skuplji.

da Hrvatskoj ne bi treba la predstavljati problem. Predstavnici Vlade umiruju javnost porukama da ničega neće nedostajati, no nas je zanimalo kakvo je uistinu stanje na terenu. Provjerili smo jedan konkretni slučaj, onajsastanjemovogodišnjeg uroda krumpira.

–

vijesti, ali već treću godinu zaredom proizvođači ne mogubitizadovoljniurodom krumpira. Prošle godine urod je bio manji za 60 do 70 posto. Ove godine imamo sličnusituaciju.Udobrim,da kažem normalnim godina ma, prinos po hektaru je od 30 do 35 tona, dok u iznimno

Poljoprivrednici se moraju prilagoditi novim uvjetima, jer se više ne radi o samo jednoj ekstremnoj godini

dobrim godinama prinos se penje na 40 do 45 tona po hektaru. Ove godine ubire mo 12 do 15 tona po hektaru – otkriva nam u razgovoru Damir Mesarić, predsjed nik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Drastično smanjenje ko ličina uvjetovano je enor mnim sušama, kako ljetnim tako i zimskim, zbog čega pate svi poljoprivredni pro izvođači.

– Moramo se prilagoditi novim uvjetima koji nas okružuju. Ovdje se više ne radi o jednoj vremenski ek stremnoj godini. Očito je da klimatske promjene uzimaju danak. Jedno od rješenja je izgradnja sustava navodnja vanja. Na Belici već postoji projekt, ali sve je zapelo na trivijalnim problemima i nemogućnosti detektira nja vlasnika na pojedinim zemljišnim parcelama. Da tragedija bude veća, novac za projekt je već osiguran, postoji volja da se provede, a sve je stalo zbog banalnosti sustava u kojem živimo –govori Damir Mesarić.

Novi troškovi

Iako je urod smanjen, a potražnja za krumpirom velika, ne bi trebalo doći do nestašice.

– Nemaju sve zemlje iste

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

– U dobrim, da kažem normalnim godinama, prinos po hektaru je od 30 do 35 tona, dok u iznimno dobrim godinama prinos se penje na hektaru. U uvjetima smanjenih prinosa i velike potražnje, mi ćemo domaće zalihe krumpira potrošiti do kraja ove godine

MALOLJETNIK OŠTETIO VIDEO NADZOR U KOTORIBI DORH TRAŽI VEĆU KAZNU

Dovršenim kriminalističkim istraživa njem utvrđeno je kako je stariji malo ljetnik s područja Međimurske županije počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari.

Sumnja se da je u subotu, 13. kolo voza, ove godine u kasnim večernjim satima u poduzetničkoj zoni u Kotoribi, oštetio sustav video nadzora javnih površina. Tom prilikom oštećena je ka

mera montirana na stup javne rasvjete i razvodni ormar za smještaj opreme.

Materijalna šteta procijenjena je na oko 6.500 kuna.

Prema osumnjičenom starijem ma loljetniku podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom od vjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja.

podbacio, morat mu sigurno rasti”

na

probleme, tako da krumpi ra ima dovoljno na tržištu – smiruje Mesarić, ali upozoravananovi problem koji bi se mogao pojaviti.

– Zbog smanje nog pri nosa mi ćemo svoje zalihe prodati do kraja ove godine. Hrvatska će biti prisiljena uvo ziti krumpir, a pitanje je kolika će mu biti cijena. Sada

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 23. rujna podnijelo žalbu protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Čakov cu kojom je 36-godišnjak proglašen krivim zbog počinjenog kaznenog djela širenja i prenošenja zarazne bolesti i osuđen na novčanu kaznu u visini od 10.000 kuna.

Državno odvjetništvo smatra kako je novčana kazna nepri mjerena za optuženika jer je svojim neodgovornim ponaša njem tijekom pandemije ugrozio zdravlje većeg broja ljudi, ali i zbog drugih okolnosti istaknutih u žalbi. U žalbi je predloženo da se presuda preinači i optuženiku izrekne kazna zatvora.

VLADINE

Jednokratna pomoć

Iako se rast cijena osnov nih živežnih namirnica pokušao obuzdati mno gobrojnim mjerama i u konačnici smanjenjem stope PDV-a, na policama trgovačkih lanaca ipak svjedoči gotovo svakod nevnim poskupljenjima.

Vlada RH najavljuje novi potez koji je usmjeren prema onima koji su dr žavne povlastice koristili zavlastitobogaćenje.Riječ je o posebnom porezu na dobit,aodnosisenatvrtke čija je dobit jako narasla u krizi.

– Predložit ćemo saboru poseban porez na dobit zbog pravedne raspodjele tereta krize. Želimo opo rezovati ona poduzeća čija dobit je posebno na rasla u okvirima krize. To je načelo pravednosti. S ovolikosnažnimpaketima svatkomoradatidoprinos, prekomjerna dobit nije

se otkupne cijene kreću od 2,20 do 2,30 kuna. Kolika će biti cijena uvoznom krumpiru tek ćemo vidjeti. Sigurno će biti veća.

protiv suše planira se krenuti gradnjom sustava za navodnjavanje, a projekt je stao zbog banalne birokracije

Kao i mnogo brojni drugi poslov ni su bjekti na tržištu i poljopri vrednici su zahvaćeni ra stom cijena ener genata i repromaterijala.

– Morate znati da domaći

primjerena ovim okolno stima, ona nije moralno prihvatljiva – pojasnio je premijer Andrej Plenković na jednoj od posljednjih sjednica Vlade RH.

Najavljen je i nastavak pomoći poljoprivrednici ma. Osim smanjenja PDVa na pet posto za svježu hranu i poljoprivredne proizvode, fiksirana je ci jena plavog dizela na 8,49 kuna, a u planu su i razne subvencije za kupnju mi neralnih gnojiva, sadnog materijala i pokrivanje troškova tekućeg poslova nja. Početkom listopada u planu je i natječaj kojim će se omogućiti jednokratna pomoć od 15.000 eura za poljoprivrednike ili više za prerađivače, pri čemu će se maksimalno smanjiti administrativna optereće nja da bi poljoprivrednici ma potpora bila isplaćena što prije.

proizvođači krumpira od ove sezone prilikom skla dištenja ne smiju više kori stiti preparat klorprofam. Morali smo graditi posebna skladišta u kojima se krum pir čuva u kontroliranim uvjetima. Za nas je to još jedan dodatni trošak s kojim se dosad nismo susretali. Samo trošak struje za moje skladište kapaciteta 3600 tona je oko 200.000 kuna. Zbog rasta troškova i ostalih problema s kojima se suoča vamo sve više ljudi odustaje od poljoprivrede i napušta zemlju – zaključuje međi murskiproizvođačkrumpira i predsjednik Udruge Damir Mesarić.

“Dok on gradi vilu, naši Romi u Međimurju žive u blatu”

– Bolje bi bilo da je naš saborski zastupnik za taj novac riješio osnovne životne uvjete brojnih romskih obitelji – rekao je predsjednik Vijeća romske manjine Grada Čakovca Josip Petrović.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Savez Roma Republike Hr vatske “Kali Sara” u lipnju je za gotovo pola milijuna eura kupio atraktivno zemljište u Istri, toč nije u Želiskima na Barbanštini. ”Kali Sara” već je uknjižen na spomenuto zemljište te su u me đuvremenuangažiraliiovlašteni arhitektonski ured koji je izradio grafički prikaz novog projekta u Istri.Riječjeoprojektuizgradnje tzv. Europskog romskog kultur no-sportskog centra.

Portal Istra24 od kolovoza pokušava od Saveza dobiti in formacije u namjeri da predstavi projektkrovneromskezajednice u Hrvatskoj, čiji je osnivač i prvi predsjednik aktualni saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a tre nutna predsjednica je Suzana Krčmar. Iz navedenog portala ističu da do danas nisu dobili nikakveslužbenepovratneinfor macijeoplaniranomEuropskom romskom kulturno-sportskom centru, konkretnim planovima i izvore financiranja, a nikakvih informacija o navedenom nema niti na stranicama Saveza “Kali Sara”.

Kako navode, u posjedu su grafičkog prikaza projekta koji je za “Kali Sara” izradila tvrtka Global Connect d.o.o. sa sjedi štem u Zagrebu.

Luksuzni objekt?

S obzirom na izgled novog kompleksa u Želiskima, može se zaključiti da se planira gradnja luksuzne nekretnine i da će se investicija mjeriti u desecima milijuna kuna. Naime, na po

vršini građevne čestice koja se protežena6525kvadrata,uplanu je izgradnja “zgrade javne i druš tvene namjene” koja, navodi se u projektu,sadrži“višefunkcional nih cjelina u cilju organiziranja jedinstvenogkulturno-sportskog centra Roma u Hrvatskoj”.

Predviđenojedagrađevinaima prizemlje, dva kata i podrum. Među ostalim, planirani gra đevinski objekt trebao bi imati bazen, ambulantu, saunu, tere tanu, kafić, blagovaonicu, kon gresnu dvoranu, 14 soba i brojne druge prostorije. S obzirom na dostupne informacije, postavlja se pitanje – gradi li “Kali Sara” zaista zgradu javne i društvene namjene, i za koga konkretno to gradi, ili je na pomolu gradnja turističkog objekta od kojeg će koristi imati samo odabrani?

– Prodavali smo naše štale, kuće, stanove. Prodavali smo sve što smo imali, sve smo prodavali da bismo mogli na neki način skupiti novac. Dajte nas ostavite na miru. Gdje ste vi bili kada je biladeložacijaRomauVodnjanu, zašto o tome ne želite pisati? ProtjeralistesveRomeuVodnja nu – rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi na novinarski upit o tome odakle Savezu novac za ovaj projekt, dok je predsjednica “Kali Sara” Suzana Krčmar in zistirala da se o projektu zasad ne piše.

Dok u Istarskoj županiji pre ma zadnjem popisu živi 531 pripadnik romske manjine, u Međimurskoj županiji službeno žive 6954 Roma. Do njih je vrlo brzo stigla informacija da se u Istri gradi skupocjeni Romski kulturni centar.

Predsjednik Vijeća romske

manjine Grada Čakovca Josip Petrović smatra da njihov sabor ski zastupnik Kajtazi zajedno s vodstvom Saveza, umjesto da rješava prave problema Roma u Međimurju, osobito spominjući romsko naselje Kuršanec, gradi “skupocjenu vilu na moru, bez da je o tome izvijestio romsku zajednicu”.

“Za one uz Kajtazija”

– Za koga to Kajtazi gradi? Za nas Rome koji i dalje živimo u nehumanim uvjetima, osobito u naselju Kuršanec, sigurno ne. Naše naselje broji oko 1500 Roma, a samo u Međimurju nas je sigurno više od 10 tisuća. Taj centaruIstrijenepotreban.Bolje bi bilo da je naš saborski zastu pnik za taj novac riješio osnovne životne uvjete brojnih romskih obitelji.Posebnonasjeiziritiralo kadasmopročitaliizjavudajena upitkakosudošlidonovca,rekao da je prodao štalu! Kajtazi treba biti svjestan da su to naši novci, novci koje Savez dobiva od Hr vatskeiEuropskeunije.Najmanje štoočekujemojedaznamonašto novac ide – rekao je Petrović za portal Istra24.

Na pitanje hoće li Romi imati koristiti od novog centra u Istri, odgovaradaćekoristiimatisamo neki - oni uz Veljka Kajtazija.

– Punih 12 godina sam pred stavnik jednog od najvećih rom skog naselja u Hrvatskoj i mogu potvrditi da su mještani bili jako ljutikadasučulidaseuIstrigradi vila. I ja sam bio član “Kali Sara”, ali su me izbacili jer sam vidio što rade. Dok on gradi vilu, naši Romi u Međimurju žive u blatu, bez struje i kanalizacije – jasan je Petrović.

ČAKOVEC: FINANCIRANJE KULTURE, TRADICIJSKE KULTURE I UMJETNOSTI

Grad Čakovec je raspisao javni poziv za priku pljanje prijedloga za zadovoljavanje potreba u društvenim djelatnostima u 2023. godini za područja kulture, tradicijske kulture i umjet nosti. Predmet javnog poziva je prikupljanje pisanih prijedloga programa i projekata svih korisnika Proračuna Grada Čakovca. Samo iznimno će se financirati projekti i programi koji nisu prijavljeni na ovaj javni poziv i to is ključivo oni čije planiranje i projektiranje zbog

S

objektivnih razloga nije bilo moguće realizirati u vrijeme raspisivanja poziva.

Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1000 kuna, a najveći iznos je 200.000 kuna. Svaki prijavitelj može prijaviti najviše tri projekta ili programa. Natječaj je otvoren do 15. studenoga 2022. godine, a udruge mogu prijaviti projekt za sljedeća područja: izdavačka djelat

nost, organizacija kulturnih i umjetničkih manifestacija, performansa i natjecanja, sudjelovanje na smotrama i natjecanjima iz glazbeno-scenskih umjetnosti, tradicijske kulture i audiovizualnih umjetnosti, promica nje kulture i umjetnosti te očuvanje kulturne i tradicijske baštine, projekti i programi ustanova u kulturi, promicanje kulturnog amaterizma u mjesnoj samoupravi i javne manifestacije.

STRUČNJAKOM DINOM POSAVCEM O SIGURNOSTI

Treba li i kako povećati sigurnost sudionika u prometu?

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Kako poboljšati situaciju u prometu vječno je pitanje, a u javnosti se osobito aktualizira nakon nekoga tragičnog doga đaja.Nažalost,uzadnjevrijeme nameđimurskim,podravskimi varaždinskim cestama takvi su se događaji zaredali pa su tako životesamouzadnjihpedesetak danaizgubili25-godišnjimoto ciklisti iz Kotoribe i Orehovice, 24-godišnjakinjaizZasadbrega, 53-godišnji svećenik iz Preseke i 43-godišnji biciklist iz Belice, da spomenemo samo osobe s područja Međimurja.

Došlo je i do nekih zakonskih izmjena, pogotovo povezanih s osobnim prijevoznim sred stvima odnosno romobilima, pa smo o svemu razgovarali s bivšim članom saborskog Odbora za pomorstvo promet i infrastrukturu te autorom priručnika za vozače Dinom Posavcem, mag. ing. prometa.

Tko se drži propisa? –Vozačbiciklaiosobnogpri jevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan je pri prelasku kolnika obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju te kolnik prelaziti nakon što se uvjeri da to može učiniti na siguran način. Isto tako, ako biciklističkastazaprekokolnika nije označena, a oni je žele pri jeći, dužni su zaustaviti vozilo, sići s njega i pješice, gurajući vozilo,prijećiprekoobilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika. Pitanje je koliko se vozača toga drži. Osim toga, propisano je i da biciklom i romobilom u pro metusmijeupravljatiosobakoja je navršila 14 godina, a redovito viđamo i mlađu djecu kako to čine – kaže Posavec i dodaje da se djeca na romobilima često voze bez zaštitne opreme kao što su zaštitna kaciga, rukavice i sl. Koliki je stupanj njihova prometna znanja, pita se. – Gdje su oni stekli osnovna prometna znanja, kad znamo da se trenutačno u Hrvatskoj sustavan i kontinuiran rad po pitanju prometnog odgoja i

obrazovanja ne izvodi? Jed nokratne aktivnosti su dobro došle, međutim, one ne mogu zamijeniti kontinuirano pro metno obrazovanje djece i mladih. Do čega to dovodi? Da se sve svodi na – roditelje! Zato je važna aktivna uloga roditelja – koliko ćemo raditi sa svojom djecom, u kojoj ćemo im mjeri predstavljatipozitivanprimjeri model ponašanja, tolike i takve rezultate možemo ubuduće od njihočekivati–dodajePosavec, koji smatra da bi veliki pomaci nastali i da se samo po jedan ili dva sata mjesečno u vrtićima s djecom obrađuju prometne teme.

Aktivni sudionici –Konkretno,većinudjecero ditelji prevoze do vrtića, ali i do škole. Zašto se ne bi napravilo da odgojiteljica u vrtiću uzme nekoliko stolaca pa da vježbaju, odnosno uz igru zamišljaju da su u osobnom automobilu ili

drugom vozilu? Pa se ih tada može upozoriti da tijekom vo žnjemorajubitipravilnovezani sigurnosnim pojasom, kao i da na to mogu upozoriti roditelje. Slične vježbe mogu se i raditi u školama. Cilj je da i oni budu aktivni sudionici u prijevozu, a ne samo pasivni promatrači.

Djeci nije dobro dati sve na dlanu, već, primjerice, roditelj može otpratiti dijete pješice do škole, izvidjeti koja je najbolja sigurnosna ruta, pokazati pri mjeromkakopravilnopostupati u prometu – kako prijeći preko ceste - obilježenog pješačkog prijelaza - kako uočiti druga vozila, upozoriti na opasnosti, jer ipak dijete usvaja razna znanjaodnajranijedobipatako i prometna.

Što se pak romobila tiče, ako ih usporedimo s biciklima, romobili imaju manje kotače, ako postoji mali disbalans, dolazi do pada, lomova i težih ozljeđivanja. Namjera MUP-a

SPORAN PRIJELAZ

Još prije godinu dana s našim smo sugovornikom razgovarali o sigurnosti u prometu te smo se, među ostalim, dotaknuli i pitanja jednoga konkretnog ra skrižja u Čakovcu kod PO “Vjeverica” Dječjeg vrtića “Cipelica”. Naime, kod njega se nalazi obilježeni pje šački prijelaz koji vodi na parkiralište vozila, što nije u skladu sa zakonskim propisima.

O navedenom smo problemu upit poslali i Gradu Čakovcu, iz kojega su nam odgovorili da na području Grada nažalost ima previše raskrižja na kojima su potrebna manja ili veća ulaganja.

– Jedno od tih je i pješački prijelaz u ulici Ivana Mažuranića. Pri izradi Plana održavanja prometnica Grada Čakovca pregledano je i predmetno raskrižje, tj. sporni pješački prijelaz. Zaključak struke je da treba izraditi projektnu dokumentaciju čitavog raskrižja te da su potrebni upuštanje rubnika i izmještanje pješačkih prijelaza, dok je sama sanacija predviđena za sljedeću, 2023. godinu.

Pri samoj izvedbi potrebno je voditi računa o rješa vanju oborinskih voda s kolnika, što će pridonijeti su stavnomrješenjuproblema.Sanacijomteobnovomho rizontalne signalizacije osigurat će se vidljivost prolaza i povećati sigurnost za pješake, kao i svih vozila koja prometuju raskrižjem – odgovor je iz Grada Čakovca.

– Mislim da nam je svima u interesu staviti sigurnost djece u prvi plan, nema većeg prioriteta od toga, budući da su djeca često zaigrana i ne obraćaju pozornost na opasnosti koji vrebaju u prometu – čvrstog je stava Posavec.

Povjerenje ne ulijeva ni činjenica da inspekcijski

je bila da se uredi pitanje elek tričnih romobila i sl. vozila, i to je dobro propisano – ukoliko praksa pokaže da nešto treba izmijeniti ili dopuniti, vjeru jem da će se to i učiniti. No, već smo sada svjedoci tomu da postoji puno nemilih događaja povezanih s romobilima, što je poražavajuće.

Najveći problem je neizgra đenost biciklističkih staza i biciklističkihtrakanapodručju Hrvatske kojima su se dužni kretati vozači romobila.

Ako je nema, tada se može kretati površinama namije njenima za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. Zakonom je propisa no da bi oni trebali prilagoditi brzinu kad se kreću nogostu pom, no praksa pokazuje da se to baš i ne događa. Problem je što su tihi i brzi! – objašnjava Posavec, dodajući da nevolje

nadzornadnavedenimrješenjimaprovodiMinistarstvo unutarnjih poslova, dok jedinice lokalne i područne samouprave, odnosno gradovi, općine i županije, su glasnost za ta rješenja također dobivaju od nadležne policijske uprave, to jest od Ministarstva unutarnjih poslova. To nije jedini slučaj u kojem u Hrvatskoj isto tijelo zastupa dvije suprotstavljene strane.

Predmetni pješački prijelaz obilježen je prije više od 20 godina, stoji u odgovoru koji smo o raskrižju dobili od PU međimurske.

– Ujedno, napominjemo kako PU međimurska nije izdalaprethodnusuglasnostzaizvođenjetogpješačkog prijelaza. U kontaktu s predstavnicima Grada Čakovca dobivene su informacije kako je sanacija navedenog raskrižja predviđena za sljedeću godinu – kažu iz međimurske policije.

S predstavnicima Grada Čakovca policija je dogovo rila da se do trenutka predviđene sanacije raskrižja za brani parkiranje vozila na spornom parkirnom mjestu.

– Kod vrtića dolazi i odlazi velik broj vozila, vozači su ponekad dekoncentrirani, idu na posao, odnosno s posla, kreću se vozilom unatrag, ako još k tome postoji i neadekvatno prometno rješenje, može doći do prometne nesreće.

Nije to jedino takvo mjesto: kod Dječjeg vrtića “Cvr čak” neadekvatna je prometna signalizacija, kao i kod I. osnovne škole, gdje postoji problem kod zaustavljanja vozilom i to valja riješiti. Što se tiče svega ostaloga, najveći naglasak i dalje je na edukaciji i preventivnim aktivnostima – uvijek je bolje spriječiti, nego liječiti! –zaključuje Posavec.

stvara i neznanje prometnih pravila kod pojedinaca, ali i prometna nekultura: prema drugimsudionicimauprometu valjabitiobazriv,osobitoprema djeci, starijima i osobama s invaliditetom.

Osnovna obuka

Naime, kada roditelji djetetu kupe romobil s motornim ili električnim pogonom, pitanje je zna li ono propisno upravljati takvim vozilom u cestovnom prometu.

–Moždasemogloićisprijed logom da ti vozači prođu neku najosnovniju prometnu obuku, pogotovo ako nemaju prethod no stečeno prometno znanje, jer ipak oni aktivno sudjeluju u prometu i mogu ozlijediti kako druge tako i sebe. Još jedan problem je što mnogo vozača osobnog prijevoznog sredstva ne nosi zaštitnu kacigu, što bi u skladu sa Zakonom trebali –smatra Dino.

Takosu,primjerice,policijski službenici Policijske postaje Varaždinusrijedu,7.rujna,pro velilokalnuakcijupodnazivom “Nadzor vozača osobnih prije voznih sredstava”. Od sedam romobilista, nijedan nije nosio propisanu zaštitnu kacigu! Osim toga, policija je utvrdila i 12 drugih prekršaja Zakona o sigurnosti cestovnog prometa.

– U cestovnu infrastrukturu u Hrvatskoj mnogo je uloženo tijekomposljednjihnekolikogo dina, međutim, ulaganje u pro metne površine koji se odnose na pješake, vozače bicikala kao i osobnih prijevoznih sredstva se metnulo u drugi plan.

Nadam se da će se u na rednom razdoblju i ta pitanja početi rješavati, kao i pobolj šanje cestovne infrastrukture te vertikalne i horizontalne signalizacijeublizinipojedinih vrtića i škola, što bi lokalnim čelnicima trebao biti prioritet–ističe Posavec.

Dino Posavec, mag. ing., za Regionalni tjednik govori o sigurnosnim problemima i njihovim rješenjima na međimurskim i hrvatskim cestama. Krši li se svjesno prometna sigurnost djece, tko treba raditi na njezinu povećanju i kako doskočiti velikom broju cestovnih prometnih nesreća?

ZDRAVLJE MBM NA NOVOJ ADRESI FRANA KURELCA 2 U VARAŽDINU

Meeting Better Mental: #ijabrinemosebi

Rad na mentalnom zdravlju i briga o sebi nikad nisu bili dostupniji u našem gradu. Uz pet mladih i stručnih psihologinja, od kojih svaka radi sa specifičnim populacijama i problematikama, samo korak do boljeg i većeg zadovoljstva sobom i svojim životom!

Ovojepričaopet,akakoovo pišemo odvija se regrutacija i psihologinje broj šest, entu zijastičnih psihologinja uje dinjenih u želji osvještavanja važnosti mentalnog zdravlja, kao i viziji da budu aktivni su dionici lokalne zajednice kojoj omogućavaju da svaki pojedi nac prepozna, koristi i razvija svoje potencijale.

Specifično, Cen tar MBM djeluje kao psihološ ki centar u kojem se pojedin cima svih populacija pruža psi hološka podrška i savjetovanje, psihodijagno stička obrada te psihoedukacija; a u svom portfelju ima i brojnesuradnjesvrtićima,ško lama, udrugama i pojedinim tvrtkama. To je prvi i trenutno jedini privatni centar za men talno zdravlje koji pruža takvu vrstuusluganapodručjusjeve rozapadneHrvatske.Osnovala gajeMonikaMelnjak,psiholo ginja koja je prethodno radila uvaraždinskojbolnicinaodje

Centar

trenutno broji više od 100 redovitih klijenata, dok je unazad dvije godine bio podrška za više od 300 osoba iz Varaždinske i okolnih županija

lima psi hija trije i pedi jatrije te isto vremeno bila asi stent na Sve učilištu Sjever za psihološku grupu pred meta, radila kao vanjski surad nik u Dječjem vrtiću “Ježić”, bila dopredsjednica Društva psihologa Varaždin te članica tima mladih koji su radili na prijavi Grada Varaždina kao Europske prijestolnice mladih 2019. i 2020. godine.

Kako se jako brzo pokazala

potreba za dodatnim psiholo zima, tako je osnivačica počela okupljati tim stručnih, mladih psihologa s primarnom mi sijom dijeljenja iste strasti, dinamičnosti i poletnosti pre ma poslu, kontaktu s ljudima i pomaganju.Neštoštojepočelo kao psihološko savjetovalište jedne psihologinje, u godinu dana je naraslo za cijeli tim, pri čemu trenutno broje više od 100 redovitih klijenata, dok su unazad dvije godine bili podrška za više od 300 osoba iz Varaždinske i okolnih županija.

Okosnica zdravlja

Brigu o mentalnom zdravlju mnogi zanemaruju, no ona je

okosnica zdravlja i življenja kvalitetnim životom. Kako bi dodatno približili tematiku koja još uvijek negdje djeluje kaotabu tema,prilikomprese ljenjananovuadresuiproslave drugog rođendana, psihologi nje Centra odlučile su otvoriti svoja vrata ne samo kolegama, suradnicima, klijentima, pri jateljima i obitelji, već svim sugrađanima koji prepoznaju važnostteproblematike.Osim navedenog, cilj otvorenja bio je promicati važnost brige o mentalnom zdravlju, brige o sebi, važnosti kontinuiranog rada na sebi i prepoznavanju znakovakojigovoredajenama ili našim bližnjima potrebna pomoć. Uz to, uspjeli smo se i opustiti uz zabavni program koji je uključivao glazbenike, glumce, influencere te iće i piće.

Zajedničkim djelovanjem psihologinja i sugrađana po slana je poruka da je mentalno zdravlje važno te da ne treba izbjegavati potražiti pomoć psihologa, kao što se ne izgbje gavamo pomoć liječnika kad nam je potreban jer ono naj bolještomožeteučinitizasebe i svoje bližnje je da brinete o sebi, što je uz #ijabrinemosebi bio lajt motiv ovog događaja.

Svakogodišnjedobasasobom donosi određene promjene. Su kladno tome, svoj dom također mijenjamo pokojim detaljem ili potpunim makeoverom. Dolaskom hladnijih dana, po lako razmišljamo o drukčijim uzorcima i bojama kako bismo ispratili ljeto iz naših domova i poželjeli dobrodošlicu jeseni. Kakounijetidašakjeseniunaše domove i koji su sve nadolazeći trendovi u svijetu interijera? Lesnina XXXL krije odgovore u vodiču jesenskih trendova 2022. godine.

Nesavršenost je “in”

Nit vodilja za jesensko uređe nje doma usmjerena je na nesa vršenost, prirodne materijale te udobnost. Veliki trend bit će povratak u prošlost, odnosno uređenje interijera u nostalgic stilu koji podsjeća na interijere koje su imale naše bake. Na mještaj i komadi koji izgledaju kao da su naslijeđeni ili ručno izrađeni, jednom riječju jedin stveni i bezvremenski, svakako su must.

Reciklirani materijali domi nirat će prostorima, a u fokusu će biti usklađivanje materijala s podnebljem. Tako će vuna, kr zno,baršun,drvoitamnijeboje biti rezervirane za kontinent, a lan, pamuk, juta te svjetlije boje za podneblja uz more.

Jednostavnost i prozračnost

Uređenje interijera vladat će udobnost, prozračnost i tako zvani zdravi interijeri – dakle puno dnevnog svjetla, biljaka, svijetla paleta boja i prirodni materijali. Prozračnost u pro storu postići će se organizaci jom doma, a dodacima kao što su mirisne svijeće, mirisni šta pići, lijepi ručnici u neutralnim tonovima te asesoari za njegu tijela stvorit ćemo wellness iskustvo u vlastitom domu.

Paleta boja koja će prevla davati ove jeseni u interijeru je plava, zelena, narančasta, bordo, smeđa, siva, digital la vanda te pastelne boje. Zlatna boja i dalje ostaje in, ali u mat brušenoj varijanti.

Osim noviteta u uređenju interijera, Lesnina XXXL na stavlja s vrlo ambicioznim tem pom s novim projektima. Osim centaranavećpoznatimlokaci jama, Lesnina priprema veliko otvaranje novih centara. Sta novnike Splita očekuje treća po redutrgovinaMömaxsredinom studenog,dokseparalelnotrgo vina Lesnine u Splitu renovira i njeno otvorenje očekujemo sredinom travnja 2023. godine. Također, velika prekretnica je i početak gradnje velikog cen tralnog skladišta u Zdenčini. Investicija za budućnost koja će omogućitiznatnovećibrojarti kalanazalihikojićeodmahbiti dostupni kako u trgovinama, tako i na Lesnina webshopu. A stanovnike Osijeka sredinom 2024. godine očekuje otvorenje velikoga prodajnog centra.

Veliki investicijski projekti, raširenost trgovina i širok asor timan proizvoda preduvjeti su kako bi Lesnina XXXL i dalje ostala ukorak s trendovima na tržištu, sve u cilju boljeg isku stva kupnje.

GRAD PRELOG: PODIJELJENE JOŠ 22 NAKNADE ZA NOVOROĐENU DJECU

I treći put ove godine Grad Prelog podije liojejednokratnenaknadezanovorođenu djecu. Roditeljima je naknade, uz čestitke, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga po dijelio gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Ovomprilikomdodijeljenesu22naknade, za što je ukupno u gradskom Proračunu osiguran iznos od 59.500 kuna. Grad Prelog prema svojoj odluci za prvo dijete u obitelji dodjeljuje 2000 kuna. Za drugo

dijete osiguran je iznos od 2500 kuna, a za treće dijete po 3000 kuna. Također, za četvrto i svako sljedeće dijete o obitelji

Grad Prelog je osigurao iznos od 4500 kuna. Osim novčanih naknada, roditelji i dalje imaju pravo na poklon bon za novorođeno dijete u visini od 500 kuna. Ovoga puta za mlade roditelje osiguran je još jedno dodatno iznenađenje. Naime, okupljenima su podijeljene i besplatne

godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga. U dosadašnjem dijelu go dine podijeljeno je ukupno 27 naknada za prvo dijete u obitelji, 23 naknade za dru go, pet naknada za treće i jedna naknada za četvrto dijete u obitelji. – Veseli nas što smo na taj način ove godine ukupno isplatili159.000kunaputemjednokratnih naknada za novorođenu djecu – zadovolj no su poručili iz Grada Preloga.

PRIBISLAVEC

Matija Ladić: “Postali smo veliko gradilište vrijedno 6 milijuna kuna”

Uređuju se Društveni dom i prostori oko javnih zgrada, asfaltiraju se prometnice te pripadajuće pješačko-biciklističke staze, a ujedno se najavljuju budući objekti među kojima je i izgradnja dječjeg igrališta u Ulici Ruđera Boškovića

Općina Pribislavec postala je veliko gradilište. Na više lokacija radni strojevi su u punom pogonu, sve s ciljem da ugovoreni radovi budu realizirani u dogovorenim rokovima.

– Mnogo je poslova koje želimo realizirati u zacr tanim rokovima. Riječ je o radovima i projektima čija se okvirna cijena kreće oko šest milijuna kuna. Dio troškova pokrivamo sufinanciranjem putem programa i natječaje iz javnih fondova, a dio iz vlastitog Proračuna – po ručio je načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić. Dio tih troškova odnosi se na obnovu dvorane društvenog doma Pribislavec. Već su realizirani radovi na saniranju parketa, uređenju unutrašnjosti dvorane kao i sanitarnog čvora, a također su ugovoreni i poslovi na sanaciji krovišta. Veliki dio troškova odnosi se na uređe nja ulica i prometnica.

– Kraju privodimo zahvat na asfaltiranju ceste i pri padajuće pješačko-bicikli stičke staze u Ulici Antuna Mihanovića. Riječ je o pro jektu koji je sufinanciralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ujedno su počeli ra dovi na površinskoj obradi puta kod ribičke kuće ŠRD-a “Sunčanica” i na području prilaza aerodromu. Tvrtka koja izvodi radove koristi tehnologiju hladnih asfal tnih presvlaka, što će rezul tirati nastankom obrađene površine s dobrim voznim karakteristikama i koja će imati dugi vijek trajanja uz

mogućnost recikliranja. Uređujemo prostore uz pro metnice i javne objekte. Uz objekte ŠRD-a “Sunčanica” bit će postavljeni tlakavci, a isto rješenje iskoristit ćemo i kod dvorane NK-a “Polet”, kao i na području pješačke staze u Ulici Ljudevi ta Gaja. Ta kođer, spo menutim radovima obuhva tit će se i plato koji se nalazi sa stražnje strane druš tvenog doma Pribislavec da bi se umirovljenicima, ali i ostalim mještanima naše Općine omogućilo njegovo lakše korištenje –

objašnjava načelnik Ladić. Ujedno će se asfaltirati malonogometno, odnosno rukometno igralište na pro storu Nogometnog kluba “Polet”. Ono što posebno veseli mještane je početak radova na rekon strukciji pješač ke i pješačkobiciklističke staze u Ulici bana Josipa Je lačića i Ulici bra će Radić, koje su financira Županijska uprava za ceste Međimur ske županije. Rea lizacijom ovog projekta u velikoj će se mjeri povećati sigurnost svih sudionika u

prometu.

– Do kraja ove godine bit će postavljeni i optički kablovi u svim ulicama na područjuOpćinePribislavec u kojima ne postoje prepreke za to. Troškove postavljanja optičkog kabla u potpunosti pokriva tvrtka FRANZNET, dok će Općina finan cirati troškove izvođenja priključka na mrežu za sve naše mještane – otkriva načelnik.

U planu, odnosno rea lizaciji je i nekoliko manji zahvata, ali jednako važnih za stvaranje ljepšeg i kvali tetnijeg životnog prostora. Tako će se sanirati lokacija u UliciZrinskihnakojojsena lazi građevinski otpad te će seujednopostaviti30koševa za smeće uz pješačke staze.

A da se na ovome ne pla nira stati potvrđuju najave

izrade projektne dokumen tacije i elaborate za sljedeće zahvate koji su u planovima općinskog vodstva.

– Podnijeli smo zahtjev za izradu projekata energetske učinkovitosti i rekonstruk cije na objektu Hangar, od nosno aerodromu, zahtjev za izradu glavnog projekta i projektne dokumentacije za izgradnju dječjeg igrališta u Ulici Ruđera Boškovića, kao i zahtjev za izradu pro

jekta rekonstrukcije dijela prometnice u Ulici Ruđera Boškovića. Napravljene su izmjene i dopune Promet nog elaborata regulacije prometa u Općini Pribisla vec na temelju kojih se do krajagodineočekujepostava vertikalne i horizontalne prometne signalizacije da bi se osigurao veći stupanj sigurnosti naših mještana – potvrdio je općinski na čelnik Matija Ladić.

lokacija.

– Navedeno strojno čišćenje kanalizacije u stopostotnom iznosu financirat će Ured za ljudska prava i prava nacional nih manjina, dok će sanaciju ilegalnih deponija odbačenog otpada i postavu videonadzora u cijelosti financirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – objasnio je načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić.

PRELOG: “NE LOŽITE ZABRANJENIM MATERIJALIMA” PROMETNE NESREĆE

Grad Prelog je donio obavijest o loženju zabranjenim materijalima.

– S obzirom na to da je započela sezona grijanja, s ciljem zaštite okoliša, a posebno zdravljanašihgrađana,molesesvidausvo jim pećima i kotlovnicama ne lože plastiku i lož ulje, već da koriste isključivo proizvode nabazidrvanamijenjenihloženju.Odlukom o komunalnom redu propisano je da je u kotlovnicama, pećima i štednjacima na

kruta goriva dozvoljeno loženje suhim drvom i ugljenom, odnosno proizvodima na bazi drva namijenjenih za loženje (peleti, briketi) te je zabranjeno loženje otpacima iz industrije namještaja na bazi drva koji u sebi sadrže ljepila ili druge kemijske dodatke, kao i svim drugim materijalima –obavještavaju iz Grada Preloga. Za one koji se neće pridržavati ove odluke, predviđene su novčane kazne.

Tijekom proteklog vikenda na međimurskim prometnicama došlo je do dviju prometnih nesreća s nastalom materijalnom štetom, izvijestili su iz Policijske uprave međimurske. Jedna je uzrokovana neprilagođenom brzinom, a druga zbog nepropisnog pretjecanja. Prisutnost alkohola u krvi kod sudionika prometnih nesreća tije kom proteklog vikenda utvrđena je kod dvojice vozača. Najveća koncentracija od 2,23 promila utvrđena je kod 39-godišnjeg vozača osobnog automobila koji je u petak, 30. rujna, nešto poslije 20 sati u Pušćinama skrivio prometnu nesreću s nastalom materijalnom štetom.

Predstavljena Transnacionalna mreža

“autentičnih sela”

Pilot područja uključena u Adrionet u Međimurju bila su općine Nedelišće, Štrigova i Sveta Marija, uime kojih su prisutni bili načelnici Đurđica Slamek, Stanislav Rebernik i Nikola Novak, kao i učenici Graditeljske škole, Udruga žena Nedelišće i Udruga “Svetomarska čipka”

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U četvrtak, 29. rujna, u Ča kovcu u multimedijalnoj dvo rani Muzeja nematerijalne baštine “Riznica Međimurja” održan je Transnacionalni promotivni događaj projekta Adrionet.Organiziranuokvi ru projekta Adrionet sufinan ciranog u sklopu Interreg V-B “Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020.”, Javna ustanova REDEA sudjeluje kao jedini partner iz Hrvatske uz par tnere iz Italije, Grčke, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Slovenije. Na događaju je predstavljenaTransnacionalna mreža“autentičnihsela”Adri onetiprezentiranajeuspješna

provedba pilot akcija na po dručju Međimurske županije.

Baština generacija ŽupanMeđimurskežupanije MatijaPosavecobratiosesudi onicima događanja.

– Ovo je regija između dviju

svima uime Međimurske žu panije na suradnji na ovom značajnomivažnomprojektu.

Ove radionice i aktivnosti koje smo održali u Nedelišću, ŠtrigoviiuSvetojMarijidiosu našegidentitetakojinjegujemo i razvijamo i veselimo se i bu dućim projektima i ostavštini za generacije koje dolaze –istaknuo je župan.

Voditeljica projekta Adrio net u Hrvatskoj je Maja Golu bić iz JU-a REDEA.

onalne priče – rekla je. Uime vodećeg partnera na projek tu, regije Emilia-Romagna iz Italije, prisutna je bila Maure Mignozzi,dokjeuimeUdruže nja autentičnih sela Italije bio predstavnik Simone Taddei.

Na konferenciji za medije u Poreču najavljen je početak provedbe projekta “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” koji će do proljeća 2024. osigurati ugradnju solarnih elektrana ukupne jačine 1 MW na jav ne objekte. Nositelj projekta je Istarska županija, dok su partneri gradovi Čakovec, Poreč, Pula, Cres, Zaprešić i Ivanić-Grad, zatim Istar ska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ) te dva bilateralna partnera iz Norveške, Greenstaat Energy

rijeka, bogata kulturom, pri rodnom ljepotom i toplinom ljudi. Želio bih se zahvaliti

– Ova mreža obuhvaća čak 28 područja iz sedam zemalja partnera projekta. U Međi murju smo odabrali tri po dručja za provođenje pilot projekata, a to su Nedelišće, Štrigova i Sveta Marija. Lokal na zajednica je preuzela ulogu pokretača razvoja u izgradnji autentične turističko tradici

Tri festivala Pilot područja uključena u Adrionet u Međimurju bila su općine Nedelišće, Štrigova i Sveta Marija, uime kojih su prisutnibilinačelniciĐurđica Slamek, Stanislav Rebernik i Nikola Novak, kao i učenici Graditeljske škole, Udruga žena Nedelišće i Udruga “Sve tomarska čipka”. U općini Štrigova održan je Festival keramike, u Svetoj Mariji Festival čipke, dok je u Nedelišću održan Festival cekara, gdje je proslavljen i

ulazak cekara od komušine u Registar kulturnih doba ra Republike Hrvatske kao nematerijal noga kultur nog dobra. U ime JU-a REDEA okuplje nima se obratila i ravna teljica Sandra Polanec Marinović. –Sretnismo štosuseusklopu projekta Adrionet organizirala kvalitetna doga đanja,čaktrifestivalabaštine. Sve su to pilot projekti za koje se nadamo da će kao primje ri dobre prakse motivirati i

Čak 28

područja

iz sedam zemalja koje sudjeluju na projektu dijelom je mreže autentičnih sela

uključiti i još i više lokacija u budućenovefestivaleiprojek te. Veselimo se novim prijavamaizahva ljujemo svim partnerima na sudje lovanju –naglasila je Pola nec Ma rinović. Pro jekt je započeo 1. veljače 2020. i traje do kraja siječ nja 2023. godine. Ukupna je njegova vrijed nost 1.287.950 eura (9.659.625 kuna), dok je udio JU-a RE DEA 172.380 eura (1.292.850 kuna).

AS i Stiftelsen Seed Forum Norway. Ukupna vrijednost projekta je 1,4 milijuna eura odkojih1,1milijunaeurabes povratnododjeljujeMinistar stvo regionalnoga razvoja i fondovaEuropskeunijeputem grama “Energija i klimatske promjene”.

Projekt “Dobra energija –Solarnaenergijazaenergetsku tranziciju” usmjeren je na po većanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva Strategije niskougljičnog ra zvoja RH.

Grad Čakovec će putem

projekta osigurati sunčanu elektranu za Gradske bazene “Marija Ružić”, a dobivena električna energija primarno ćeslužitizapodmirenjevlasti tih potreba. Višak električne energije će se predavati u mrežu Hrvatske elektropri vrede. Vrijednost čakoveč kog projekta je nešto viša od 260.000 eura.

– Grad Čakovec je također uslijed nestabilne situacije na tržištu i nova poskuplje nja osim sunčanih elektrana na bazenima već započeo s planiranjem novih projekata ušteda. Tako je napravljen

spisak zgrada u vlasništvu Grada na kojima je moguća montaža sunčanih elektrana. Na popisu se nalaze I., II. i III. osnovna škola Čakovec, Centar za kulturu, Javna va trogasna postrojba, Dječji vr tić “Cvrčak”, Centar za odgoj i obrazovanje, OŠ Kuršanec, OŠ Ivanovec, Pučko otvoreno učilište Čakovec, Dječji vrtić “Cipelica”, streljana i stadion na SRC-u Mladost, zatvoreni bazeni, Macanov dom Ča kovec te društveni domovi u Krištanovcu, Mihovljanu i Ivanovcu – poručuju iz Grada Čakovca.

OBILJEŽENI DANI KRUHA I ZAHVALE U PRELOGU

UorganizacijiTurističkezajedniceGradaPre loga, ovogodišnji Dani kruha i zahvale u Pre logu okupili su brojne izlagače, škole, dječje vrtiće,udrugeipoljoprivrednagospodarstva. Rekordan broj izlagača bio je smješten ispred Doma kulture, a već tradicionalno svojim izlagačkimštandomispredžupnecrkveDane kruha i zahvale obilježio je i Caritas Župe sv. Jakoba apostola. Uz bogatu ponudu kolača, kruha i raznih delicija, nekoliko udruga iz

Preloga pobrinulo se i za fine delicije, tra dicionalne “kotliće”. Uz Turističku zajednicu GradaPreloga,utomesusudjelovaliiNautič ki klub “Labud”, Udruga “Laganini”, Sportsko ribolovno društvo “Glavatica”, Nogometni klub “Mladost” Komet te ogranak HVIDRAe Grada Preloga. Podijeljeno je više od 400 porcija gulaša, fiša i bograča, a za glazbeni ugođaj pobrinuli su se članovi Tamburaškog sastava “Svirci”.

Uživali u autohtonim jelima, jahanju konja i ručnom branju kukuruza

Vrijedne članice raznih udruga pripremile su tradicionalni grah sa zeljem, variva od hajdinske kaše, mesnu štrucu od čvaraka, a nije nedostajalo ni starinskih slastica koje su podsjetile na izvornost međimurskog kraja

PIŠE: ROBERT PEHARDA FOTO: STUDIO VIPRO

Goričan je na prostoru popularne Šuderice ugostio manifestaciju “Kulturna baština Općine Goričan –kaj su jeli naši stari”, koja je održana u organizaciji Općine Goričan, a u okviru projekta “MR-EGTC Herita ge HU-HR” koji se temelji na gastronomskim i kulturnim običajima te povezivanju ljudi koji žive s obiju strana rijeke Mure. Manifestaciju je sufinancirala Europska unija, a obuhvaćene su op ćine Europske grupacije za teritorijalnu suradnju Regija Mura.

Mnogobrojni posjetitelji mogli su uživati u raznim autohtonim međimurskim jelima. Vrijedne članice ra znih udruga iz Goričana pripremile su tradicionalni grah sa zeljem, variva od hajdinske kaše, pohane i pe čene odreske, nezaobilazne faširance, mesnu štrucu od čvaraka, trgance, sireve liče nace i turoše, meso ‘z tiblice i hladnetinu. Nije nedostajalo ni starinskih slastica koje

su podsjetile na izvornost međimurskog kraja.

– Prikazom starinskog običaja ručnog branja kuku ruza posjetitelji su vraćeni u vremenakadaježivotnaselu izgledao potpuno drukčije nego danas.

Tada nije bilo traktora, ni mobitela, ali ni toliko sva kodnevnih obveza. Djeca iz

Goričana i Donjeg Vidov ca uz druženje i zabavu prikazala su starin ske dječje igre s kukuruzom i ljuščinjem.

Oni najhra briji, a bilo ih je mno go, među njima i naj mlađi, oku šali su se u jahanjukonja. Svi redom po tvrdili su da je to jedno vrlo uzbudljivo inezaboravnoiskustvo–po ručili su organizatori.

U okviru manifestacije moglo se vidjeti kako se reže pršut te ga potom i kušati, dok su za dobru i veselu atmosferu bili zadu ženi Gruntovčani i glazbeni sastav Boemi.

Kao poslastica za kraj atraktivnog programa na stupili su članovi Kerekesh Teatra s predstavom “Ja, trudnica”nasmijavšipubliku do suza.

– Zadovoljna lica oku pljenih dokaz su da je ma nifestacija uspjela, okupila mještane i vratila ih u davne dane naših baka i djedova –zaključuju organizatori.

UMIROVLJENICI UŽIVALI U TREĆEM IZDANJU SENIOR TRIVIA KVIZA

Zanimljivo jutro 28. rujna doživjeli su članovi Udruge umirovljenika Prelog u multimedijalnoj dvorani preloškog Muzeja “Croata Insulanus”. –ZaigralismovećtrećiSeniortriviakvizuz30ak zabavnih pitanja, koje je sastavila voditeljica kviza Mateja Balent. U goste smo ovog puta pozvali Udrugu umirovljenika iz Čakovca te Dom za odrasle osobe iz Orehovice, koje je na početkupozdravioipredsjednikUdrugeFranjo Novak te im poželio dobrodošlicu – kažu iz

Udruge. Rezultati kviza su bili vrlo zanimljivi, s obzirom na to da su se dvije čakovečke eki pe našle na istom mjestu od 25 bodova te su nastavili igru s dodatnih čak sedam pitanja, sve dok jedna od njih nije ispala.

– Tako su nam konačni rezultati bili sljedeći: Grozdovi su odnijeli pobjedu s 32 boda, Ča kovečki Pozoji s 31 bodom, Trnoružice s 24 boda, TNT s 21 bodom, Orehi s 19 bodova i Sokratovci s 18 bodova – nabrajaju.

Sve ekipe su dobile male poklončiće i uspome ne dane od srca: čokolade, diplome za osvoje na mjesta i priznanja za sudjelovanje na kvizu.

– Ovo je bilo jedno veoma lijepo zajedničko druženje te smo ga ujedno zaključili 30. pita njem u kojem smo svim prisutnima čestitali sretan Međunarodni dan starijih osoba koji se obilježio u subotu, 1. listopada. Nadamo se da ćemo uskoro odigrati još koji kviz – poručuju iz Udruge.

I PREKRŠAJA, 116-006

Promjena počinje pozivom –anonimno i besplatno prijavite nasilje!

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Hrvatska je jedna od trina estdržavauEuropisbesplat nom i anonimnom 116-006 linijom, koja bez prestanka sedam dana u tjednu pruža podršku žrtvama i svjedo cima svih kaznenih djela i prekršaja.

Neovisno o tome radi li se o žrtvi ili svjedoku obitelj skog nasilja, krađe, prijet nje, prijevare ili bilo kojeg drugog kaznenog djela ili prekršaja, na hrvatskom ili engleskom jeziku svi se mogu obratiti stručnom timu Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih dje la i prekršaja. Centar djeluje od 2013., a osnovan je kao projekt Udruge za podršku žrtvama i svjedocima koji je nastao u suradnji s Ministar stvom pravosuđa i uprave te Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Podrška i informacije

– Smatramo da svatko zaslužuje siguran život bez patnje, straha, ucjena, srama i poniženja. Svjesni društva u kojem živimo i koje često osuđuje žrtvu, ali i svjedoke, želimo biti sigurno mjesto

kojem se mogu obratiti. Svo jom osudom ili okretanjem glave okolina produžuje nepravdu pa žrtva zbog psi hičkih, fizičkih, socijalnih i ekonomskih posljedica zapravoopetpostaježrtvom. Mi želimo promijeniti per spektivu tih ljudi, biti oni koji će žrtvi i svjedoku pru

žiti emocionalnu podršku te pravne,praktičneinformaci je o koracima koje mogu po duzeti. Nekad je pozivatelju potrebna informacija o rele vantnoj instituciji, novčanoj naknadi, pravnoj proceduri ili sigurnoj kući – rekli su iz Nacionalnoga pozivnog centra za žrtve kaznenih

djela i prekršaja.

Više od 13.400 poziva Pozivi su potpuno ano nimni. Prvi pozivi često započinju tišinom, a nakon nekoliko trenutaka poziva telji počnu iskazivati sve što se dogodilo, dijele emocije

i dodatne informacije. Od osnivanja Centra pa sve do 18. rujna 2022. ukupno su zaprimili više od 13.400 poziva u sveukupnom tra janju od približno 450.000 minuta.

Iz Centra ističu da ih naj češće zovu žrtve obiteljskog nasilja. Upravo 116-006 lini

ja ujedno je i linija za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Od 25. studenoga 2020. pa do 18. rujna 2022. na liniji su zaprimljena 1524 poziva žrtava rodno uvjetovanog nasilja.

– Obiteljsko nasilje vrlo je izolirajuće za žrtvu, koja zbog osjećaja srama bježi od odnosasbliskimljudimapo put prijatelja ili članova šire obitelji. Upravo je izoliranje

osnivanja Centra pa sve do 18. rujna 2022. ukupno su zaprimili više od 13.400 poziva

žrtve ucjenom jedna od naj češćih taktika nasilnika, no doista – uz nas niste sami… Promjena može započeti samo jednim pozivom – po ručuju s linije 116-006. Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i pre kršaja može se kontaktirati telefonom na broj 116-006 na području cijele Hrvatske. Više o radu linije dostupno je na službenoj internetskoj stranici, Facebook i Insta gram profilu.

NačelnikOpćineKotoribaDario

Friščić s pročelnicom Karolinom Bajkovec Horvat organizirao je prijam za tridesetak zaljubljenika ukotoripskubaštinuiumijećeple tenjapredmetaodvrbovešibe,koji su svojim doprinosom pomogli realizaciji izložbe o povijesti ko šaraštva pod nazivom “Kotoripske korpe i korpoši”. Riječ je izložbi koja je postavljena povodom ovo godišnje manifestacije “Dani šibe i ribe”, a koja je privukla veliku pozornost šire javnosti. Upravo zbog toga je ovaj dio kotoripske kulturne baštine visoko na listi prioriteta općinskog vodstva.

– Ovih je dana ispunjen i predan prijavni obrazac za upis “Umijeća

i vještina pletenja upotrebnih predmetaisuveniraodvrbovešibe u Kotoribi” kao nematerijalnoga kulturnog dobra u Registar kul

je realizirati ideju o otvaranju muzeja posvećenog korpama u Kotoribi

turnih dobara u Republike Hrvat ske. Riječ je o procesu koji zahtjeva određeno vrijeme, a samim time i strpljenje, no značajan korak prema zaštiti umijeća pletenja je uspješno učinjen, a o čemu smo već i govorili tijekom pripreme

ove uspješne izložbe – rekao je načelnik Friščić.

Okupljanje sudionika izložba na prijmu kod općinskog načelnika iskorišteno je i za dodjelu prigod nih zahvalnica za organizaciju i realizaciju izložbe o povijesti i umijeću pletenja korpi. Također, na okupljanju se govorilo i o bu dućim planovima vezanima za zaštitu i promociju ovog dijela kotoripske kulturne baštine.

– Težit ćemo prenošenju umije ća na mlađe generacija, posebno na učenike osnovne škole, a želja je i realizirati ideju o otvaranju muzeja posvećenog korpama u Kotoribi – zaključio je načelnik Dario Friščić.

Neovisno o tome radi li se o žrtvi ili svjedoku obiteljskog nasilja, krađe, prijetnje, prijevare ili bilo kojeg drugog kaznenog djela ili prekršaja, na hrvatskom ili engleskom jeziku svi se mogu obratiti stručnom timu i zatražiti emocionalnu podršku te informacije o prijavi

ZDRAVLJE

VJEŽBANJE U TERETANI ZA SLIJEPE OSOBE

UdrugaslijepihMeđimurskežupanijeomogućila

je slijepim i slabovidnim osobama vježbanje u teretani. Naime, slijepe osobe se premalo kreću

u svakodnevnom životu, ne izlaze često same iz kuća zbog velikih prepreka na ulicama, a svaka ko su im potrebni sport i rekreacija. Vježbanje u teretani je adekvatna sportska aktivnost za njih, gdje imaju mogućnost trčanja na traci, vožnje bicikla, korištenja stepera i vježbanja na sličnim spravama.

Ova aktivnost omogućena je putem projekta “Odiseja Bijelog štapa”, koji sufinanciraju općine Donji Kraljevec, Belica i Nedelišće, a također je jedna od aktivnosti programa “Osjetimo život” koji financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Opći cilj projekta “Odiseja Bijelog štapa” je pružanje jednakih mogućnosti osobama s in validitetom/slijepim osobama te uspostavljanje zdrave sportske navike kod osoba s teškoćama.

TOPLINA DOMA

Jesen je stigla. Tmurni, ma gloviti, kišni i nadasve hladni dani. Ići na posao po kiši, vraćati se iz škole, biti mokar i promrzaonijenimalougodno. No, znati da nas čeka topli dom i obitelj veliki je dar i bla goslov. Radujemo se zagrljaju sa svojim najmilijima, toplom obroku, toploj deki, toploj peći ili radijatoru. Je li svima tako? Raduju li se svi dola sku doma? Neki su nažalost sami pa se baš i nemaju kome vratiti. Kod drugih je dom daleko od onog ideala ljubavi i topline. Svađe među člano vima obitelji posebno teško ranjavaju one najmlađe. Tako neki naizgled lijepi domovi izvana bivaju prave ruševine iznutra. Umjesto topline puni su hladnoće. Neki su domovi nalik na bojno polje, čak se i djeca zlostavljaju pa mora reagirati i policija i centar za socijalnu skrb. Ima li rješenja? Naravno da ima. Biblija kaže da je rješenje u Njegovoj, u Kristovoj Crkvi. Nažalost, danas mnogi imaju sliku cr kvene zgrade kao mračnog i hladnog mjesta. No, Krist nije zamislio takvu Crkvu. Crkva su ljudi, duhovna obitelj, bra ća i sestre po Kristovoj žrtvi. Članovi Crkve su kršćani, tj. oni koji su iskusili Kristovu ljubav, koji su izmireni s Bo gom i koji slijede Krista. Takvi ljudi posjeduju i mir i radost te su u zajedništvu s drugim kršćanima tvoreći duhovnu

obitelj – tj. Crkvu. Kad osoba koja je sama, koja nema više nikoga u svojem domu, dođe u takvu Crkvu, onda više nije sama već postaje dijelom du hovne obitelji. Dobiva braću i sestre u Kristu. A oni čije su obitelji razorene, kada dođu u Crkvu gdje živi mir Kristov – i sami nasljeđuju taj mir te ga prenose u svoj vlastiti dom. Umjesto rata – mir, umje sto svađe – razumijevanje, umjesto mržnje – ljubav. Tako nastaje topli dom.

AkakavjeVašdom?Naruči te Novi zavjet na suvremenom hrvatskom jeziku i saznajte kako njegovati topli dom. Nazovite nas na 042 311 202.

prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin

Ul. braće Krajanski 14

www.kristova-crkva.hr

Podržali

redovitih pregleda

PIŠE: MARTINA

mlpetrinjak@regionalni.com

Listopad je mjesec borbe protivrakadojke,kadasediljem Hrvatske organiziraju mnogo brojne javnozdravstvene mani festacijekojimajeciljukazatina važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite di jagnostičkepreglede.Početkom mjeseca,1.listopada,obilježava se Dan ružičaste vrpce.

Tim povodom, u subotu su se na Trgu Republike u Čakovcu okupile članice Kluba “Nova Nada” i Županijske lige protiv raka Čakovec te su, uz podjelu promotivno-edukativnihmate rijala, dale podršku svim žena makojeseboresovombolešću.

Redovitimpregledomkojiuk ljučujesamopregled,mamogra fiju te ultrazvučni pregled rak

dojke se može otkriti u ranom stadiju,kadasušansezaizlječe njepunoveće.Najčešćesejavlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Nacionalni program

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine po krenut je Nacionalni program ranogotkrivanjarakadojke.Cilj Programa je smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke

u po četnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu ži vota bolesnica s rakom dojke.

slučajeva raka dojke koji su ot kriveniuranom,lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.

Na

su se članice Kluba “Nova Nada” i

lige

raka Čakovec

Ciljeviprogramaseostvaruju jer uvođenjem mamografskog probiravidisepovećanjeudjela

MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA U GORNJEM KRALJEVCU

–Ovomprigodompozivamo žene da vode računa o svome zdravlju i zdravlju svojih dojkitedaina dalje redovi to odlaze na mamograf ske i druge preglede jer sevišeod90 posto bole snica s rakom dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ako se bolest uspješno liječi – po ručili su

Županijske bolnice Čakovec.

“Na nama je da se brinemo o svojim najbližima treće životne dobi”

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednica Mje snog odbora Gornji Kraljevec Milena Granatir poslijepodne u subotu, 1. listopada, posvetili su druženju s osobama treće životne dobi.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se u Hrvatskoj i u cijelom svijetu kako bi se naglasilo njihovo značenje u zajednici te umanjio osjećaj izoliranosti i usamljenosti, ali i osigurala životna sredina koja semožeprilagoditipotrebamai sposobnostimastanovnikatreće životne dobi.

– Osobe starije životne dobi nasuvijekdočekajusosmijehom i otvorenih srca te zavređuju našepoštovanjeipažnju.Mnogi od njih su skromni, a očekuju da ih se samo posjeti i pita za zdravlje. Godine donose neke promjene i uloge se mijenjaju.

Sada je na nama da se brinemo

o svojim najbližima u njihovoj zlatnoj dobi – rekao je međi murski župan Matija Posavec.

Pomoć u kući U Međimurskoj županiji se putemprogramapomoćiinjege u kući, organizacijom i dosta vom prehrane, obavljanjem ku

ćanskih poslova, održavanjem osobne higijene te obavljanjem drugih poslova nastoji omo gućiti da osobe starije životne dobi duže ostanu u svojim do movima.

Proglašenje Međunarodnog dana starijih osoba datira u 1990. godinu, kada je 14. pro sinca donesena odluka Glavne skupštine Ujedinjenih naroda.

Od tada se u svijetu redovito narazličitenačineiputemrazli čitihaktivnostiujavnostinagla šava važnost starijih osoba kao ravnopravnih članova svakog društvateopćenitosenzibilizira javnost o izazovima koje donosi starenje.

Mladen Dominić Kristova Crkva

GRAD ČAKOVEC OBILJEŽIO NACIONALNI DAN MULTIPLE SKLEROZE

Nacionalni dan multiple sklero ze obilježava se 26. rujna. Tim povodom mnogobrojne institu cije, udruge i pojedinci daju svoj doprinos isticanjem narančaste boje koja predstavlja boju te bolesti.

Kako bi dao podršku, i Grad Ča kovec pridružio se ovogodišnjem obilježavanju osvjetljavanjem

zgrade Doma sindikata naranča stom bojom. Cilj je povezivanje i sudjelovanje ljudi, grupa i orga nizacija u događajima i aktivno stima kako bi se podigla svijest o ovoj bolesti kao globalnom problemuteuputiopozivnaveću suradnju u istraživanju bolesti na međunarodnoj razini. Društvo multiple skleroze Međi

murske županije trenutno broji 102-oje članova, najčešće s utvr đenim postotkom invalidnosti između 80 i 100 posto, a svaka osoba oboljela od MS-a ima trajni invaliditet. Broj članova se iz godine u godinu povećava, a bolest se najčešće javlja između 20. i 45. godine života.

Multipla skleroza je teška au

toimuna neurološka bolest te je s razlogom nazivaju “bolest s tisuću lica” s obzirom na to da svaka oboljela osoba ima razli čite simptome i različitu težinu same bolesti. Kod svih oboljelih je jedno zajedničko, a to je vrlo oslabljen imunitet. U svijetu oko 2,5 milijuna ljudi boluje od multiple skleroze.

POBOLJŠANJE I UNAPRJEĐENJE SIGURNOSTI IMUNOKOMPROMITIRANIH PACIJENATA

“Nužno je omogućiti pristup dodatnim terapijskim mogućnostima”

Klinička ispitivanja pokazuju da monoklonska antitijela za profilaksu COVID-19 infekcije, odnosno zaštita pasivnom imunizacijom, u više od 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti, navodi dr. Igor Aurer

Povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata koji se obilježava 17. rujna s ciljem poboljšanjaiunapređenjasigur nosti pacijenata, 17 udruga pa cijenataijednostručnodruštvo Hrvatskoga liječničkog zbora uputilo je Zajedničku izjavu o utjecaju pandemije COVID-a 19 na imunokompromitirane i

Najranjivije skupine, za razliku od većine populacije, ne mogu steći imunitet COVID-19 cijepljenjem

imunosuprimirane osobe, kao i preporuke o Zaštiti imuno kompromitiranihosobatijekom pandemijeCOVID-a19.Ciljove inicijativejeskrenutipozornost odgovornih institucija u zdrav stvu na ovu ranjivu skupinu pacijenata.

– Iznimno je važno upozoriti na potrebe imunokompromi tiranih, odnosno imunosupri

miranih osoba, koje za razliku od većine populacije ne mogu steći imunitet COVID-19 cije pljenjem. S obzirom na to da rješenje ovog problema postoji i prihvaćeno je od regulatora i kreatora javnih politika u zdravstvu na razini EU, sma tramo da smo dužni osigurati veću sigurnost toj populaciji u našem društvu, a istovremeno smanjiti mogućnost mutacije virusa. Iznimno sam ponosam što je ovo jedno od pitanja oko kojega su se složile organizacije pacijenata i stručna liječnička društva – rekao je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com iz 2021., te dodaju da su više od 40 posto hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja ljudi koji su imu nokompromitirani, zajedno s povećanimrizikomodbolničke smrtnosti u usporedbi s općim stanovništvom. Stoga je za ovu skupinupacijenatanužnoomo gućitipristupdodatnimterapij skim mogućnostima, kao što su dugodjelujućamonoklonskaan titijela za profilaksu COVID-19 infekcije,odnosnozaštitapasiv nom imunizacijom.

Izazov za najranjivije Pandemija COVID-a 19 sta vila je sigurnost pacijenata u dodatnifokus,budućidajepro uzročila velike izazove i rizike s kojimasesuočavajukakozdrav stveni radnici tako i pacijenti, a posebnonajugroženijeskupine, kaoštosuimunokompromitira ne i imunosuprimirane osobe. Ova skupina pacijenata čini između dva i tri posto ukupnog globalnog stanovništva, a isti je udio i u Hrvatskoj. Najčešće su to osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima,osobesprimarnim imunodeficijencijama,osobena

dijaliziiosobesrakomsolidnih organa.

– Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji je duže vrijeme mogu spriječiti. Klinička ispi tivanja pokazuju da dugodje lujuća antitijela u više od 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19infekcijeteumanju jurizikodhospitalizacijeismrti kroz šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima

nego što je bilo dosad – ista knuo je prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, supspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematolo gijuKlinikezaunutarnjebolesti KBC-a Zagreb.

PredsjednikHrvatskeudruge leukemije i limfomi Dražen Vincek rekao je da trenutačno cijelisvijetnalazinačinsuživota s virusom zahvaljujući cijeplje nju, no to ne znači da je bolest nestala.

– Ona je prisutna, štoviše u različitim oblicima, a naši članovi i građani koje posebno zastupamoostalisunezaštićeni – dodao je Vincek.

“Zarobljenici pandemije”

Tijekom posljednjih dviju godina njihove su okolnosti u većoj ili manjoj mjeri zanema rene,zbogčegaihnekinazivaju i “zarobljenicima pandemije”. Naime, njihovi odgovori na cjepiva protiv COVID-a 19, pa čak i na booster doze, više puta su se pokazali kao neodgova rajući u usporedbi s općom populacijom, ističu iz HULL-a referirajućisenastručneradove

Naime, odlukom Europske agencije za lijekove i medicin ske proizvode preekspozicijska profilaksa COVID-19 infekcije monoklonskim antitijelima odobrena je u ožujku 2022. go dinetejeUredbomEUuvrštena u Listu esencijalnih lijekova u sklopujavnozdravstvenihmjera za suzbijanje pandemije.

Ova zaštita pasivnom imu nizacijom značajno smanjuje rizik od COVID-19 infekcije te posljedično fatalan ishod infekcije ili odgode terapije. Ovakav tip dodatne zaštite za imunokompromitirane osobe dostupan je u velikom broju eu ropskihzemalja,paiususjednoj Sloveniji, navode iz HULL-a, te omogućuje imunosuprimira nim osobama vraćanje u nor malanživotinastavaksradnim obavezamanaradnomemjestu.

Povodom prosvjeda liječni ka održanog 24. rujna ispred Ministarstva zdravstva, koji će ostati upamćen kao najveći liječnički prosvjed u povijesti Republike Hrvatske, Inicijati va mladih liječnika Hrvatske želi još jednom zahvaliti svim udrugama i pojedincima koji supomogliuorganizacijiipro vedbi ovog događaja. Zacrtani cilj su, kažu, ostvarili.

– Cilj koji smo zacrtali je ostvaren i nadmašen: izniman broj,većinommladihliječnika, jasno je i glasno poručio svim odgovornima da više neće biti glavni krivci i dežurne zakrpe hrvatskogazdravstvenogsusta

va – navode iz Inicijative. Pozdravljaju i činjenicu da su njihovi predstavnici po za vršetku prosvjeda bili pozvani na sastanak u Ministarstvo zdravstva, gdje su još jednom detaljno obrazložili sve zahtje ve i prijedloge Inicijative. Od ministra i njegovih suradnika dobivena je potvrda da su nji hovi zahtjevi opravdani te im je predstavljen Nacrt reforme zdravstva koji će, kako kažu, u narednim danima detaljno proučiti. Na sljedećem sastan ku, zakazanom za ponedjeljak, 3. listopada, predstavit će ko mentare i prijedloge izmjena navedenog Nacrta te se nadaju

daćeonivećinombitiusvojeni. – Napominjemo da u razgo voresMinistarstvomzdravstva ulazimo potpuno otvoreni za konstruktivan dogovor i s najboljomvoljomdapomogne mo u rješavanju nagomilanih problema koji opterećuju naše zdravstvo,nonećemodopustiti daljnjeodugovlačenjesproved bom reforme te na navedeni sastanak dolazimo s ciljem da dogovorimo jasnu dinamiku i rokove izvršavanja svih poje dinih zahtjeva. Smatramo da se većina zahtjeva može, ako za to postoji volja, riješiti do kraja godine, što bi bio jasan pokazatelj da ova zdravstvena

administracija ima stvarnu i iskrenu želju za unapređenjem hrvatskogazdravstvenogsusta va – ističu iz Inicijative mladih liječnika.Dodajudasupodrška kolega, pacijenata i mnogo brojnih drugih pojedinaca veliki poticaj za nastavak rada Inicijative, ali i da su u potpu nostisvjesniodgovornostikoju svjesno preuzimaju. – Ovim putem obećavamo svima oni ma koji zajedno s nama vode ovu bitku da nećemo odustati tedanećemoprihvatitinikakva djelomična rješenja, već isklju čivodubinskuikorjeniturefor mu hrvatskoga zdravstvenog sustava – zaključuju liječnici.

Imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe čine između dva i tri posto ukupnog stanovništva

UČENICIMA I STUDENTIMA VIŠE NOVACA

Grad Mursko Središće još od 2016. godi ne tijekom srednjoškolskog i visokoškol skogobrazovanja,učenicimaistudentima jednom godišnje isplaćuje jednokratne novčane pomoći.

– Svjesni da svako povećanje cijena bilo koje usluge ili proizvoda stvara novi udar na budžete građana, Grad će dodatno isplatiti 100 kuna za srednjoš kolce pa će tako umjesto dosadašnjih

400 kuna dobiti 500 kuna, a zbog većih troškova studiranja studentima će se isplatiti 700 umjesto dosadašnjih 500 kuna. Demografskim mjerama potrebno je ciljano djelovati na kvalitetu života ljudi. Ulaganje u demografske mjere, usluge namijenjene obitelji, djeci i mladi ma dugoročne su socijalne investicije u najvažniji stup našeg društva – poručili su iz Grada Murskog Središća.

Međimurski predstavnici osvojili 10 medalja i pehar ukupnog pobjednika

Nakon što su drugi put zare dom proglašeni najuspješnijom ekipom na Državnim susretima djece hrvatskih branitelja, djeca i unuci članova Udruge drago voljaca i veterana Domovinskog rataMeđimurskežupanijenovim su se uspjehom pohvalili na prij mu kod gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini te joj pritom zahvalili na potpori.

Naime, Međimurje i Čakovec predstavljalo je ukupno 14 djece imladih,as10osvojenihmedalja uspjelisuponovitiprošlogodišnji uspjeh i s 20. Državnih susreta djecehrvatskihbranitelja“Savu drija 2022.” vratili se s peharom ukupnogpobjednikaukonkuren ciji od 300-tinjak natjecatelja iz svih županija. Kako su objasnili međimurski predstavnici pod vodstvom Dražena Posavca i StjepanaHorvata,punosusepri premali,noukonačniciiodlično zabavili, stekli nova poznanstva,

družili se te našli vremena i za kupanje.

Rezultati

Prvo mjesto i zlatne medalje osvojili su David i Josip Kovačić iz Svetog Jurja na Bregu u ka tegoriji mlađe skupine te Petar i Marta Borković iz Pribislavca u kategoriji starije skupine u stolnom nogometu. Prvi su bili i Karlo Tkalčec iz Ivanovca u mlađojskupiniteLukaJanušićiz Beliceukategorijistarijeskupine u elektronskom pikadu, zatim

Ivona Kalšan iz Preloga u starijoj skupini u likovnoj radionici i

Simona Bašek iz Ivanovca u sta rijoj skupini modeliranja. Drugo mjesto i srebrne medalje osvojili su Noa Mihoci iz Mihovljana u mlađoj skupini u elektronskom pikadu i Veronika Bistrović iz Pribislavca u starijoj skupini u modeliranju.

Osvojenemedaljeipehardoni jelisuuGradskuvijećnicu,vidno ponosni na sve ostvareno, a po nos je istaknula i čakovečka gra donačelnica koja im je čestitala, ne samo na uspjehu s državnog, već i s županijskog natjecanja.

Četrnaestero natjecatelja iz Sa vudrije koji su predstavljali me đimurski kraj izborili su svoje sudjelovanje na 9. Županijskim susretima, održanim u Goriča nu na kojima je sudjelovalo oko 50-ero djece. Gradonačelnica je iskoristilaprilikudaporazgovara s djecom o važnosti bavljenja sportom, ali i svakim drugim oblikom izvannastavne aktiv nosti te im zahvalila što su i ove godine dostojno predstavljali Čakovec i Međimurje, s nadom da će tako nastaviti i ubuduće.

Završetkom radionica “Mladi robotičari” i “Mali majstori-inže njerska radionica” u prostorijama Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje i Razvojno-edukacij skog centra za metalsku industriju “Metalskajezgra”Čakovecnedavno je zaključen ciklus od četiriju radi onica objedinjenih u projekt “Kaj buš STEM”.

Navedeni projekt – ujedno pro glašen Naj-akcijom Grada Čakovca za 2022. godinu – provela je udruga Međimurski informatički klub u suradnji s udrugom Mladi infor matički stručnjaci uz financijsku podršku Koordinacijskog odbora akcije “Grad Čakovec-prijatelj djece”.

Radionica “Mladi robotičari” okupila je dvadesetak mališana uzrasta od 2. do 5. razreda osnov ne škole. Učenici su se uz podršku voditeljice Dunje Škvorc upoznali s edukativnim mBot robotima, naučili njihove dijelove te na jed nostavan i zabavan način usvojili osnovne naredbe izvršavanja pro grama i programiranja robota. Tijekom radionice polaznici su individualno i u paru rješavali ra zne logičke zadatke i upoznali se s mogućnostimarobota–kretanjem, zaustavljanjem, produciranjem zvuka i svjetlosti, zaobilaženjem prepreka i dr. Drugu radionicu, onu namijenje nu malim inženjerima i budućim

majstorima, vodio je Kristijan Ovčarić. Petnaestak osnovnoško laca od 3. do 7. razreda najprije je usvojilo znanja i vještine čitanja tehničke dokumentacije koje su potom odmah primijenili u praksi, samostalnoizradivšivlastitedrvene igračke.

Usto su naučili rukovati raznim alatimazaobraduioblikovanjedrva i metala i upoznali se s mjerama zaštitenaradu,adioradionicebioje usmjerennasastavljanjemodelaau tomobila, helikoptera, kamiona, di zalicaiostalihzanimljivihmetalnih konstrukcija. Zadnji dan radionice učenicisuizrađivalipersonalizirane stalke za mobitele od drveta koje su izradili koristeći Unimat strojeve.

Međimurje i Čakovec predstavljalo je ukupno

djece i mladih u konkurenciji od 300-tinjak natjecatelja iz svih županija. Novim su se uspjehom pohvalili na prijmu kod gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini.

MALIŠANI IZ VRTIĆA “DJEČJA MAŠTA” I “MASLAČAK” POSJETILI POLICAJCE

U utorak i srijedu, 27. i 28. rujna, mališani iz dječjih vrtića “Dječja mašta” iz Čakovca i “Maslačak” iz Murskog Središća povodom Dana policije posjetili su Policijsku upravu međimursku. Dobrodošlicu mladim gostima i njihovim tetama zaželjeli su Ivica Štampar iz Postaje prometne policije Čakovec i Melita Sokač iz Policijske postaje Čakovec. Na samom početku posjeta upoznali su se s izradom osobnih dokumenata, a potom su se

u sportskoj dvorani nakratko razgibali pod nadzorom instruktora za stručno osposoblja vanje policijskih službenika Miljenka Krušelja.

U dvorištu Policijske uprave policijski služ benici prometne i interventne policije pri premili su raznu opremu, tehnička pomagala i službena vozila koja koriste u svom radu te su mališanima na zanimljiv način opisali kako izgleda jedan radni dan interventnog i prometnog policajca.

Osmijeh na lica mališana zatim je svojim dolaskom izmamila belgijska ovčarka Loka.

Pod nadzorom svog vodiča prikazala im je nekoliko vježbi i pritom izazvala veliko oduševljenje.

Prilikom posjeta međimurskim policajcima djeca su se najviše obradovala fotografi ranju sa službenim motociklom i opremom interventne policije te vježbanju u sportskoj dvorani Policijske uprave.

NA GRADSKIM BAZENIMA “MARIJA RUŽIĆ” U ČAKOVCU

Učenici iz šest ustanova zabavili se na natjecanju “Plivaj i uživaj”

Treće mjesto pripalo je ekipi iz Dvojezične šole II Lendava, srebrom se okitila ekipa iz Centra za odgoj i obrazovanje

Špoljar”

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

NaGradskimbazenima“Ma rija Ružić” u Čakovcu u orga nizaciji Centra za odgoj i obrazovanje Ča kovec održano je sportsko natjecanje “Plivaj i uživaj” za uče nike s većim inte lektu alnim teškoća ma.

Osim sportskog dijela, sudionici natjecanja su posjetili Memorijalnu zbirku Ladislava Kralja Međimurca te obišli kulturne znamenitosti grada

Ove godi ne sudjelovalo je šest ekipa iz po sebnih odgojno-obra zovnihustanovaHrvatskeiSlo venije. Medalje za sudjelovanje osvojili su učenici iz Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilita cijuVirovitica,Centrazaodgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Podravsko sunce” Koprivnica i OŠ “Nad lipom” Zagreb.

Treće mjesto pripalo je ekipi iz Dvojezične šole II Lendava, srebromseokitilaekipaizCen tra za odgoj i obrazovanje “To mislav Špoljar” Varaždin, dok

je ekipa škole domaćina Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec osvojila medalje zlatnog sjaja. Ponosni predstavnici čakoveč ke ekipe su Josipa Murković, Matija Šarić i Elvis Topčagić te njihovi mentori prof. Ve dranVurušićiprof. SantinoDebe lec.Medaljei zahvalnice svim su dionici ma po dijelila je gra dona čelnica Grada Čakov ca Ljerka Cividini te im pritom če stitala na svakom uspjehu i sudjelovanju, ali i poželjela dobrodošlicu te brzi povratak u Čakovec.

Dobra atmosfera

Osim sportskog dijela, su dionici natjecanja su posjetili Memorijalnu zbirku Ladislava Kralja Međimurca te obišli kulturne znamenitosti grada. Natjecanjejeprošloupozitivnoj ferplej atmosferi, s naglaskom na važnosti sudjelovanja, a ne samo postizanju najboljih

Obrtnička komora Međi murske županije održala je svečanu dodjelu majstorskih diploma kandidatima koji su uspješno položili majstorske ispite u dva ispitna roka, u veljači i travnju ove godine.

Međimurska komora maj storske ispite organizira i provodi od 1996. godine i do sada je položeno 812 maj storskih ispita. Uz najčešće motive, kao što su otvaranje vlastitog ili preuzimanje obiteljskog obrta, razlozi polaganja majstorskih ispita su i mogućnosti dobivanja dozvole za provođenje prak tične nastave i korištenje

mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, rad u stru kovnim školama na mjestu stručnognastavnika,aliirad u inozemstvu. Osimkandidataspodručja Međimurske županije, ispite su položili i kandidati s po dručja Varaždinske, Šiben sko-kninske i Zagrebačke županije. Dodijeljene su im diplome u 16 zanimanja, a najviše je vodoinstalatera, instalatera grijanja i stolara.

Diplome su majstorima uručili župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednik Obrtničke ko more Međimurske županije

sportskih rezultata.

Okićeni medaljama, zahval nicamaipoklonima,zadovoljni sudionicisportskihigara“Plivaj i uživaj” razišli su se u nadi za

Natjecanje je prošlo u pozitivnoj fairplay atmosferi, s naglaskom na važnosti sudjelovanja

brzim ponovnim susretom.

Projektne aktivnosti u obli ku jednostavnih igara u vodi provedene su uz financijsku podršku Grada Čakovca.

Boris Lukovnjak, a novi maj stori su: Zvonko Hižman, Josip Lugović, Melita Židov, Siniša Horvat, Robert Ber govec, Davor Rainer, Ema nuel Bočkaj, Petar Bojčić, Tomislav Đurđević, Vlado Harjaček, Andrijana Kreš, Sara Miketek, Ivan Hatlak, Mladen Ivanović, Vesna Šoković-Plantak, Leonard Novak, Damir Bočkaj, Dejan Miholić, Davor Golub, Saša Baumhak, Tihomir Šestan i Fridrich Zimprich.

Dva kandidata primila su po dvije majstorske diplome, a to su Ivica Ferenc i Boris Rendić.

BAROKNE VEČERI I U MEĐIMURSKIM MJESTIMA

Programi Varaždinskih baro knih večeri održavaju se i izvan Varaždina pa su tako 24. rujna organizirani u crkvi sv. Jurja u Lopatincu, dok su se istovremeno u nedjelju, 2. listopada, održali u Prelogu te Nedelišću. U Prelogu je u Župnoj crkvi sv. Jakoba nastupio irski ansambl Camerata Kilkenny. Na progra

mu su se našla djela Corellija, Te lemanna, Geminianija, Mastera Taylora, Cecchinija te Händela. Isti program održao se dan ranije u dvorcu Trakošćan.

U Nedelišću su se pak u tamoš njoj crkvi Presvetog Trojstva programom “Skok u barok - ve čer baroknih pjesama” predsta vili Tamara Ivaniš (sopran), Igor

Paro (teorba) i Augustin Mršić (viola da gamba).

Festival je prerastao granice grada već 1971., kad je odr žano prvo trodnevno izdanje.

Ove godine 52. izdanje Večeri publika ima prilike iskusiti u 16 gradova i mjesta u šest hrvatskih županija. Ovogodišnja zemljapartner je Irska.

ZADNJEG VIKENDA RUJNA ODRŽAN 55. SUSRET HRVATSKIH PJEVAČKIH ZBOROVA

Zboru “Josip Štolcer Slavenski”

Zlatna plaketa HSK-a u Poreču

pjevača, koji su svoj nastup morali izboriti na županijskim

i video selekcijama

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Zadnjeg vikenda u rujnu, 24. i 25. u mjesecu, u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture i suorganizaciji Maistre d.d. te HDS-a – ZAMP, uspješno je održan 55. Susret hrvat skih pjevačkih zbo rova u Poreču i Vrsaru.

Susret je okupio 14 zborova iz deset hrvatskih županija s višeod400 pjevača, koji su svoj nastup morali izboriti na župa nijskim smotrama, samostalnim preslušava njima i video selekcijama. Dvodnevno predstavljanje PrvogdanaSusreta,usubotu, 24. rujna, u 17 sati, zborovi su predstavili svoje natjecateljske programe u kazališnoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Po reč, koje je ocjenjivalo stručno povjerenstvo u sastavu Anto aneta Radočaj-Jerković, Igor Vlajnić i Marija Ramljak.

DrugogdanaSusreta,unedje lju, 25. rujna, u 11 sati zborovi su proslavili ovu manifestaciju svojimrevijalnimnastupimate zajedničkimpjevanjemskladbe “Sliku milu Istre naše” Ivana Matetića Ronjgova.

Nastupali su i zborovi iz Osijeka, Rijeke, Ivanca, Zagreba, Matulja, Konjščine, Bjelovara, Križevaca...

Predstavnik Međimurske županije bio je Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” iz Čakovca, koji je osvojio Zlatnu plaketuHSK-a s 94,08 bo dova. Kao predstav nik Va raždinske županije nastupioje pak Mješo viti pjevački zbor KUD-a “RudolfRajter”iz Ivanca, koji je tako đer osvojio Zlatnu plaketu s 90,83 boda.

Posebnu Nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbo lju izvedbu djela hrvatskog skladatelja osvojilo je Crkveno pjevačko društvo “Mir” Belišće za izvedbu djela “Sušna zikva na školju” Krešimira Magdića.

Dostupne snimke

Snimke nastupa dostupne su na službenom YouTube kanalu iFacebookuHrvatskogasabora

kulture,agalerijafotografijana službenim stranicama Sabora. Materijalnu potporu osigurali suMinistarstvokultureimedi ja Republike Hrvatske, Istarska županija, Grad Poreč, Općina Vrsar, Turistička zajednica općine Vrsar te Turistička za jednica općine Funtana.

Osim spomenutih zborova, nastupilisuiHrvatskopjevačko

Susret je okupio 14 zborova iz deset hrvatskih županija s više od 400 pjevača

društvo “Lipa” iz Osijeka, Aka demski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Pjevač ki zbor mladih “Josip Kaplan” Rijeka, Akademski zbor Filo zofskog fakulteta u Zagrebu “Concordia discors”, Ženski zbor KUD-a “Učka” Matulji, Mješoviti pjevački zbor “Vi tez” KUD-a Konjščina, Ženski pjevački zbor “Vox feminae” Bjelovar,Prvohrvatskopjevač ko društvo “Zora” Karlovac, Hrvatsko pjevačko društvo “Slavulj” Petrinja te Hrvatsko pjevačko društvo “Kalnik” Križevci.

U Ozlju je 23. i 24. rujna održan skup ogranaka Matice hrvatske na temu brendiranja lokalne i zavičajne baštine. Uime čakovečkog Ogranka na skupu i druženju bili su pred sjednik Zoran Turk, zamjenik predsjednika Krunoslav Mi kulan, tajnica Anita Novak i stručna suradnica Lea Šprajc. Izlaganje o radu čakovečkog Ogranka održao je predsjed nik Zoran Turk. Naglašeno je da je jedan od najuspješnijih u Hrvatskoj, s izrazito bogatom nakladničkom djelatnošću i čak 114 različitih nakladničkih projekata, u koji se ne računaju četiri tiskovine koje su perio

dički izlazile ili izlaze. Ogroman je doprinos već dan u brendiranju Zrinskih, za hvaljujući čemu je Međimurje

Izlaganje o radu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske održao je predsjednik Zoran Turk

prepoznato kao županija te ve likaške obitelji. Ogranak Mati ce hrvatske u Čakovcu i nadalje će svoj rad posebno usmjeravati

u projekte od velikog značaja i turističkog potencijala za Me đimurje, a veliki će dio toga biti ostvaren i putem dviju velikih monografija u izradi: mono grafije Međimurske županije i monografije Grada Čakovca. Još uvijek nedovoljno afirmira na, a važna tema za Međimurje su pavlini, pri čemu je u planu za 2023. godinu objavljivanje doktorske disertacije Marijane Korunek Medved o povijesti pavlinskog samostana u Šen kovcu.

Čakovečki Ogranak na skupu se mogao pohvaliti i uspješnom suradnjom s Međimurskom županijom i Gradom Čakov

cem, čiji čelnici, župan Matija PosavecigradonačelnicaLjerka Cividini, imaju puno sluha za slične projekte. Gotovo svaki turistički i kulturni projekt u konačnici počiva na rezultati ma istraživanja humanističkih znanosti, a upravo je Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu središnjainstitucijaMeđimurja koja ih sustavno provodi.

ZaključenojedaježeljaOgra nak dodatno ojačati i pretvoriti u mali institut Međimurja. Skupu su prisustvovali i pred sjednik Matice hrvatske Miro Gavran, glavni tajnik Marijo Dominiković i gradonačelnica Ozlja Lidija Bošnjak.

IZLOŽBA JOSIPE GATTIN VOJTJEHOVSKI OTVORENA DO 6. STUDENOGA

Podosta se likovnih umjetnika, pedagoga i zainteresiranih građana okupilo u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec zadnjeg dana rujna na otvorenju izložbe slikarice i li kovne pedagoginje Josipe Gattin Vojtehovski. Među njima je bilo i njezinih učenika, danas poznatih umjetnika koji su svojedobno upijali znanje ove vrsne pedagoginje i utemeljiteljice Katedre likovnih umjetnosti na čakovečkoj Pedagoškoj akademiji, gdje je radila od 1961.

do 1975. godine. Treba spomenuti i njezin nemjerljiv dopri nos poboljšanju kvalitete nastave likovne kulture u hrvatskim školama općenito. Njezini studenti postali su uspješni likovni pedagozi, umjetnici i kulturni djelatnici u ra znim dijelovima Hrvatske, a posebice u Va raždinu i Čakovcu. Spomenimo samo neke: Ernest Fišer, Jelena Valkaj, Robert Wrana, Slobodan Benković, Sunčanica Tuk i dr.

Na otvorenju su govorile ravnateljica Mu zeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan te kustosice izložbe: muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković i kustosica Magdalena Vrbanec. Ovo je prva samostalna slikarska izložba pok. Josipe Gattin Vojtjehovski, na kojoj su izložena djela sačuvana u njezinoj obitelji i čakovečkom Muzeju. Izložba je otvorena do nedjelje, 6. studenoga.

Novo

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

sPDV-om),augovorsupotpisali ravnateljica Knjižnice Ljiljana KrižanidirektorAutobusad.o.o. Robert Vrhovski.

Knjižnice.

rujna dobio

dimen ziju. Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec kao

projekta ugovorila

bibliobusa s trgovačkim društvom Auto bus d.o.o. iz Zagreba. Nakon provedenog postupka javne nabave ugovorena cijena novog vozila Bibliobusne

iznosi 2.325.600

osobe

drugih projektnih aktivno sti, njih provodimo

vrtićima i domovima umirovljenika, a riječ je o čitalačkim radionica ma prilagođenima sudionicima – ističe ravnateljica čakovečke

Usvjetluprojektnihaktivnosti upravo je nabava novog bibli obusa najvažnija stavka, pa su potporusvečanostipotpisivanja ugovora dali i partneri projekta, župan Međimurske županije Matija Posavec i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

–VelikbrojČakovčanaitekako voli čitanje, o čemu govori i broj korisnika kako Knjižnice, tako i bibliobusneslužbe–naglasilaje čakovečka gradonačelnica. Čakovečka knjižnica “Ni kola Zrinski” ima 6700-tinjak

članova, a kako jednu člansku iskaznicu koristi više članova domaćinstva, broj korisnika je i do triput veći. Bibliobusna služba ima pak oko 1700 čla nova. Projektnim aktivnostima čitalačkih radionica projekta “Kulturasefura”obuhvaćenisu: OŠ Donji Kraljevec, dječji vrtići “Ribica” Žabnik, “Suncokret” Strahoninec, “Mala tratinčica” Podturen, “Sunčeko” Selnica, “Zipka”GornjiMihaljevec,Beli ca,“Pčelice”Ivanovectedomovi za starije i nemoćne “Japa” Štri gova i “Buza” Slakovec.

Na Tribini “Čakovec čet vrtkom” u čakovečkome Centru za kulturu 6. listopa dau20satiodržatćesepred stava “Hotel Zagorje” zagre bačkogaGradskogdramskog kazališta “Gavella”.

Radi se o autorskom pro jektu Anice Tomić i Jelene Kovačić prema motivima romana Ivane Bodrožić. To mićjepritombilaredateljica, a Kovačić dramaturginja, dok su dramatizaciju ro mana odradile zajednički. U predstavi igraju Dijana Vidušin(Ivana),KsenijaPajić (mama), Perica Martino vić (baka), Bojana Gregorić

Vejzović (teta Slavica), Lana Meniga (Zorica), Antonija Stanišić Šperanda (Marina), Ivana Bolanča (Jelena), Tena Nemet Brankov (Nataša) i Đorđe Kukuljica (voditelj). Objavljen prije gotovo de set godina, “Hotel Zagorje” Ivane Bodrožić dirljiva je, potresna i kritična priča koja se lako čita, a teško zaborav lja – jedan je od nezaobila znih naslova nove hrvatske književnosti.Ninjezinatema ne prestaje biti aktualnom, a oživjeti je na pozornici intrigantno je i pulsirajuće nastojanje.

Osim toga, govor o izbje

glištvu u ovome trenutku ima i globalne dimenzije, pa riječi:“JednomsmouCarita su dobili punu torbu slatkiša

Tema “Hotela Zagorje” još je aktualna, a oživjeti je na pozornici intrigantno je nastojanje

i teglili je prema Črnomercu u tramvaju prepunom ljudi. Dotjerana gospođa u našim

kolima rekla je kolegici da to izbjeglice rade gužvu, jer se po cele dane vozaju sim-tam. Pogledala sam je i nasmiješila se jer sam znala da smo mi prognanici, a da su izbjeglice iz Bosne”, bolno pogađaju i “u sada”, a pole mičnost predloška potražit će i autorice Jelena Kovačić i Anica Tomić.

Predstava traje stotinu minuta, a cijena pojedinačne ulaznice je 80 kuna. Pritom učenici (10 i više), studenti, umirovljenici i organizirani posjeti (10 i više posjetitelja) mogu dobiti ulaznice po po vlaštenoj cijeni od 60 kuna.

Ljudi razgovaraju sami sa sobom, sve te boli, ali nema tog

UTMB Mont-Blanc najpre stižnija je trail utrka na svije tu. Godišnje se za nju prijavi čak 27.000 ljudi, a sreću da startaju ima njih 2300 nakon izvlačenja. Među natjecatelji makojisustartaliutrkubilisu Varaždinci Marko Dugandžić (40) i Dean Štrlek (37) te Me đimurac Bojan Bračko (39). No, nije ovaj trojac iz SRD 315 Sjeverozapad samo star tao utrku, već ju se završio.

Sreća?

– Znamo ekipu koja se go dinama priprema za nastup na utrci i jednostavno nema sreće s izvlačenjem. Velika je stvar uopće bila sudjelovati, no uspjeli smo je i završiti –istaknuli su ponosno Marko Dugandžić, Bojan Bračko i DejanŠtrlekkojisuseposljed nje dvije godine intenzivno pripremali za utrku od 171 kilometara s 10.000 metara visinske razlike.

–TreniralismonaIvanščici i stadionu Sloboda. Naravno da bi se uopće mogli prijaviti morateuzadnjihgodinudana imati završene dvije utrke od

Italiju i Švicarsku. Utrka ima nekoliko kontrolnih točaka i na svaku natjecatelji moraju stići u maksimalnom zada nomvremenu.Akonatjecatelj ne stigne na kontrolnu točku u tome vremenu, oduzima mu se broj i automatski je diskvalificiran.

Ovu spartansku utrku u prosjeku završi samo 60 % na tjecatelja. Dugandžić je utrku završio u vremenu 46:21:49, Štrlek za 45:07:09, a Bračko u vremenu 45:50:08.

– Uf, bilo je čupavo, ali nematogaBogadaodustaneš. Kad si tamo, među svom tom kremom najboljih trail trkača na svijetu, osjećaš se stvarno posebno – dodao je Dugan džić, koji se tijekom utrke borio s ozljedama fleksora kuka i lista.

– Na takvoj utrci koja traje dvadanaotvarajuvamsestare rane, odnosno ozljede koje su vas prije mučile. Bilo je zbilja kriznih situacija, no tu su moji suporteri supruga Rosa na i Nino Vinković odigrali ogromnu ulogu – istaknuo je Dugandžić.

Suporteri

S njim se složio i Štrlek ko jeg su kroz utrku podupirali Jelena Sekelj i Oskar Mažgon.

visini od 2600 metara. – Ma nije problem nadmor ske visini, jedino što vjetar jačepušeihladnijeje.Najveće probleme imali smo kad smo se spuštali. Tu ti iznimno trpe mišići i zglobovi. Baš su nas ubijali ti spustovi – rekao je Dugandžić s njim se složio i Štrlek.

100 kilometara ili pak utrku od 100 milja te jednu utrku od 50 kilometara – rekao je Marko Dugandžić koji je završio utrku koja se trči oko najvišeg europskog vrha te prolazi kroz Francusku,

– Iako ti mnogi kažu: “Što će ti suporteri?”, to nije tako. Ti ljudi ti toliko mnogo znače. Sve ti spreme, što god trebaš od okrijepe, no ono što je naj važnije je da te pripreme na to što ti slijedi u utrci nakon pojedine kontrolne točke. Naravno pružaju ti veliku podrškuineizmjernotebodre – rekao je Štrlek.

Bojanu Bračku su suporteri bilisuprugaNatalijateSmilja naiDraženJanžek.Svatrojica trčali su nadljudskim napori ma, pa čak i na nadmorskoj

– Na ravnici nije bilo pro blema, čak ni na usponu, ali kodspustovabilojejakoteško. Ovo što je Marko napravio, to je izvanredno. U tako lošem stanju, s takvim ozljedama, završio je utrku. Moram reći da je polovica natjecatelja koja nije završila utrku bila u sigurno boljem stanju nego Marko – pohvalio ga je Dean Štrlek koji je tijekom utrke imao problema sa žuljevima.

Ozljede

Sa žuljevima je problema imao i Bojan Bračko.

– Imao sam dva ogromna žulja na peti. Oni su malo smetali, ali ništa strašno. Naravno, da sam bio umoran nakon utrke, no još sam čak i kući vozio kombi – dodao je Bračko iz Šenkovca.

Uz ozljede i žuljeve koji su ih mučili, Štrlek, Bračko i Dugandžić borili su se s halu cinacijama.

– Najgore je kad se spusti noć. Tada počinju halucina cije. Za panjeve mislite da su

Utrka se trči oko najvišeg europskog vrha te prolazi kroz Francusku, Italiju i Švicarsku. Ima nekoliko kontrolnih točaka i na svaku natjecatelji automatski je diskvalificiran.

sobom, imaš halucinacije, tog Boga da odustaneš

dodao je Bračko.

Krize

U kontrolnoj točci dočekali bi ih njihovi suporteri, a tamo su natjecatelji mogli nešto pojesti.

– Jeo sam samo juhe i čoko ladice.Jedinosamimaoveliku želju da pijem Fantu limun, pa su onda za mene u cijelom Chamonixu tražili to piće –nasmijao se Dugandžić koji

Chamonixu ušao među po sljednjima.

– Kad sam ulazio u cilj grad je bio prepun, jer je taman bilo proglašenje. Cijeli grad je navijao za mene. Osjećao sam se kao svjetski trail trkač. Nezaboravnoiskustvo–ističe Dugandžić.

Prazno

No, obojica su se nakon utrke osjećala vrlo isprazno. –Stvarnosibrutalnopotro šen i još te puca adrenalin, ali osjećaš se baš prazno – dodao je Štrlek koji radi kao brend menadžer u jednoj farma ceutskoj kompaniji, dok je Dugandžić trener u Teniskom klubu Varteks.

zaspe pored staze.

– Strgan si tijekom noći i valjda da zaspim na dvije minute, prespavao bih cijelu utrku. Bilo je borbi u glavi. Vidiš ljude kako spavaju uz stazu, a jedan natjecatelj je spavao u potoku – dodao je Dugandžić. Obojica Varaždi naca imala su krizne situacije, razmišljali o odustajanju, no nisu pokleknuli.

– Najgore je kad si počinjete zamišljati koliko još imate do kraja. Tu jaka glava ima važnu ulogu – otkrio je Štrlek. Na kontrolnim točkama više se odmarao Bračko nego Štrlek i Dugandžić.

– Pola sata sam se odmarao u svakoj kontrolnoj točci –

je dodao da je zanimljivo da se na UTMB utrku prijavljuju uglavnom stariji natjecatelji.

– Mi smo bili među mlađi ma. Nećete na startu te utrke vidjeti 20-godišnjake, jer jednostavno za tu utrku morate biti brutalni u glavi – jasan je Dugan džić koji je najbliže odustajanju bio na pred zadnjoj kon trolnoj točci.

– Ove godine bila je specifična situacija jer je organi zator zabranio tablete protiv bolova. Došao sam dvije mi nute do vremena na kontrol noj točci. Jedva sam se gegao. Tražio da mi daju blokadu. Već se medicinski tim raz govarao da moram odustati. No, Rosana me izvukla van i nastaviosamutrku–istaknuo je Dugandžić koji je u finiš u

Trail utrke kojima se bave više od pet godina su im hobi i ispušniventil,anakonUTMB utrke oporavljali su se oko dva tjedna.

– Meni se tek nakon dva tjedna obnovila koža na sto palima – otkrio je Štrlek, dok je Dugandžić kad se vratio imao i ko ronavirus.

– Još me i korona sa trla, no u jednu ruku i dobro jer sam bio prisiljen mirovati –rekao je Du gandžić koji je imao podljeve na listu i na mjestu flek sora kuka.

Sad kad su se dojmovi slegli, obojica planiraju nastaviti nastupatinaekstremnimtrail utrkama.

– Želja je Trail de St. Jean. Riječ o utrci od 330 kilome tara s visinskom razlikom od 24.000 nadmorske visine –zaključio je Dugandžić.

natjecatelji moraju stići u maksimalnom zadanom vremenu. Ako natjecatelj ne stigne na kontrolnu točku u tome vremenu, oduzima mu se broj i diskvalificiran.

MARKO ROG KAPETAN CAGLIARIJA U SERIJI B

Iako su Marka Roga povezivali s nekoliko talijanskih prvoligaša, Nedeljančanin (27) je odlučio ostati u Cagliariju koji prošle sezone ispao iz talijanske Serije A. Nakon sedam odigranih kola Rogova momčad drži 9. mjesto Serije B s 10 osvojenih bodova. Upisali su tri pobjede, remi i tri poraza. Vodeća Reggina, drugoplasirani Bari i trećeplasirana Brescija bježe im pet bodova. Marko Rog od ove sezone ima novu ulogu.

Postao je kapetan sastava kojeg od ove sezone vodi Fabio Liverani. Odigrao je svih sedam susreta i postigao je pogodaku4.koluu1:0pobjediprotivModene. Inače, plan Cagliarija je ponovno povratak u Seriju A. Uz Roga, u momčadi su nekadašnji igrač Milana Gianluca Lampadula, urugvajski veznjak Nandez, srbijanski vratar Boris Ra dulović, bivši golman Atalante te prekaljeni talijanski veznjak Nicolas Viola.

NOGOMETAŠI VARAŽDINA OSVOJILI BOD PROTIV ISTRE 1961

Kovačević: Trebao sam ranije ubaciti zamjene

Nogometaši Varaždina pred 1500 gledatelja ugostili su Istru 1961. Iako su imali vodstvo iz prvog dijela, za vršilo je 1:1.

Prvi su zaprijetili Varaž dinci u 2. minuti kada je pucao Herrera, no vratar Istre 1961 Ivan Lučić odbio je u korner. Pet minuta ka snije na drugoj strani Frano Milnar opasno je ubacio, ali Reda Boultam bio je prekratak.

U 20. minuti najbolja pri lika za goste dosad. Odlično se u prazan prostor ubacio napadač Ante Erceg, lobao je istrčalog Zeleniku, ali varaždinski stoper Luka Jelenić na gol crti je spasio domaćina.

Bomba

I onda je stigla 37. minuta. Nakon kornera, gostujuća obrana izbacila je loptu izvan šesnaesterca, ona je došla do Tonija Teklića na 30 metara, koji se izbacio u lijevo i ljevicom neobranjivo pogodio s 25 metara za 1:0.

U 43. minuti Zelenika je spasio Varaždince. Mauro Perković se sjurio po boku,

ubacio u sredinu, tamo je pucao Erceg, ali spreman je

gledali su uspavanku prvih 15 minuta. Prvu ozbiljniju prigodu vidjeli smo u 60. minuti. Bivši igrač Varaž dina Vinko Petković našao se u dobroj prilici, no njegov udarac otišao je preko do maćeg gola.

U 69. minuti go sti su izjedna čili. Nakon pogreške domaće obrane, sam pred Zeleni kom na šao se Ca seres koji je rutinira no pogodio za 1:1.

Jedini pogodak za Varaždince postigao je Tonio Teklić u 37. minuti

Za zadnjih 15 minuta Mario Kovače vić je ubacio Brodića, Pilja i Puclina te jurnuo po sva tri boda. U 84. minuti Fran Brodić je bio u izglednoj prilici, no Lučić je obranio. Dvije minute kasnije pucao je i David Puclin. Ipak za malo pored gola.

Na kraju je ostalo 1:1, za 16-ti bod varaždinskog sastava.

zamjene. Bili smo jako bli zu. Prvi dio smo po meni bili bolji, kao i na početku drugog dijela kad nisu bili previše opasni. Iz naše po greške je pao njihov pogo dak. Stvarno šteta jer smo ipak bili malo bliže pobjedi nego gosti – rekao je Mario Kovačević koji je zadovo ljan kako su odreagirali igrači koji su pristigli u zadnjim danima prijela znog roka. – Jako sam zadovo ljan. Katanec je odigrao vrlo dobro, a Pilj i Puclin unijeli su veliku živost u završnici utakmice – dodao je Ko vačević.

bio varaždinski vratar. U drugom poluvremenu

Jako blizu – Sad me to kopka. Možda sam i ranije trebao ubaciti

Varaždincima slijedi te žak raspored – Hajduk, Dinamo, pa Osijek. – Šteta, što Teklić i Herre ra imaju tri žuta, no imamo širok kadar i ne bojim se za svoju momčad – zaključio je Kovačević. Susret12.kolaSuperSport HNL-a protiv Hajduka na Poljudu igra se u subotu, 8. listopada u 19:05 sati.

Kompletirano je 7. kolo Elitne županijske nogomet ne lige. U subotu, 1. listopa da, susrete su odigrali Bed nja, Ivančica i Novi Marof, vodeći trojac.

VodećaBednjasuvjerljivih 4:0 je bila bolja do Budućno sti. Po dva gola za Beletinča ne postigao je Niko Ivančić, dok su po gol zabili Leonar do Žuti i Mihael Đurin.

BezmilostizaZelengajbila je drugoplasirana Ivančica koja je u Donjem Kućanu pobijedilarezultatom8:0.Po dva gola za Ivančane postigli su Emil Martinčević i Edu ard Vusić, a po jednom su

zabijali Leon Gregur, Borna Keča, Erik Vincetić i Matija Friščić.

Do slavlja su stigli i tre

ćeplasirani Novomarofčani svladavšiDubravku-Zagorac s 2:0, golovima Vedrana

Brdara i Luke Šanteka. U nedjelju, 2. listopada, u Go jancu je odigran lokalni der bi između domaće Plitvice i Nedeljanca. Nekada su isti dvoboji bili vrlo zanimljivi i neizvjesni, no ovaj put nije bilo ni trun ke neizvjesnosti. Kvaliteta je na strani momčadi Damira Maretića koja je slavila s čak 7:0. U Jalžabetu su gledatelji također mogli vidjeti sedam golova. Istoimeni domaćin pobijedio je tuhovečki Po let s 4:3. Do slavlja je stigla i Mladost iz Margečana pobijedivši Polet u Cestici s 5:1. (it)

GIMNASTIKA: SAMBOLEC 15. NA SVJETSKOM KUPU U SZOMBATHELYU

Marko Sambolec, mladi član Gimnastičkog kluba “Marijan Zadravec Macan” u samo tjedan dana nastupio je na svom drugom svjetskom gimnastičkom kupu. Nakon Francuske i Pariza svjetska gimnastička karavana preselila se u mađarski Szom bathely. Za razliku od nastupa u Parizu kada je pao sa sprave, u Mađarskoj je ovaj 21-godišnjak napravio cijelu vježbu i zavr šio je s C saskokom. Suci su mu dodijelili

ocjenu od 13.450, što je na kraju kvalifi kacija bila dovoljno za 15. mjesto, što nije dostatno za plasman u finale.

– Vidi se napredak u odnosu na Pariz gdje je dobio ocjenu 13.100, ali mu je C saskok oduzeo tri desetinke u startu i tri desetinke u konačnoj ocjeni tako da Marko može ići preko 14.000 – izjavio je trener Mario Vukoja koji je zajedno s Igo rom Kriajimskim pratio Markov nastup.

– U našem timu smo izuzetno zadovoljni da je u dva nastupa u kratkom vremenu ostvario napredak, i u izvedbi i u saskoku. Sada treba samo marljivo raditi jer ga čekaju kvalifikacije za Svjetsko prven stvo sljedeće godine gdje će pokušati s pojačanom vježbom i stabilnijim saskom izboriti mjesto u reprezentaciji i plasirati se na smotru najboljih na planetu – po ručio je Vukoja.

u golijadi do

pobjede

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Proteklog vikenda odigrane su nogometne utakmice 8. kola Međimurske Premier lige. Najuvjerljiviju pobjedu upisao je kotoripski Graničar na gostovanju u DunjkovecPretetincu protiv domaćeg Međimurca. Igrači Graničara slavili su s visokih 7:3. Golija da je započela već u 9. minuti domaćim vodstvom od 1:0 zahvaljujući strijelcu Patriku Kiriću. Gosti izjednačuju na 1:1 u 15. minuti preko Deana Volara. Momčad Međimurca ponovno vodi u 33. minuti, a strijelca je bio Bojan Vručina. Ovoga puta izjednačenje do lazi još brže, jer u istoj minuti za 2:2 ponovno pogađa Volar.

Nastavaksusretabiojezna ku gostiju iz Kotoribe koji s pet uzastopnih golova bježe na nedostižnih 7:2. Dva je gola zabio Dario Nađ, dok su po jedan pridoda li Karlo Jadanić, Danijel Brčić i Nikola Go lenja. U sa moj završ nici poraz domaćina pogotkom je ublažio Tomoya Shimamura. Uspješan je bio i vodeći Centrometal koji je kod kuće s 2:1 bio bolji od Mladosti Kometa. Domaćini su na utakmici poveli 2:0 golovima Marsela Štrukelja

(25) i Krunoslava Hruškara (35). Iako su gosti u 38. mi nuti smanjili zaostatak na 2:1 golom Emanuela Pintarića, rezultat se do kraja susreta više nije mijenjao.

Belički BSK je s minimalnih 1:0 nadvisio Podturen pogotkom Petra Ša rića u 78. minuti, dok su Nedelišće i Naprijed re mizirali bez golova.

Jedinstvo je stiglo do druge prvenstvene po bjede, svladavši u Gornjem Mihaljevcu štrigovsku Sllgu rezultatom 3:2. Domaćini

su poveli u 12. minuti preko Igora Kvezića. Sredinom dru gog poluvremena gosti rade rezultatskipreokretgolovima Davida Šoštarić (61) i Gorana Spasaića (66). da bodovi ipak ostanunadomaćemtravnjaku pobrinuli su se Dario Bubek u 71. minuti i Ervin Sokač u samoj završnici utakmice. Ostali rezultati 8. kola: Draškovec - Dinamo (P) 1:1, Galeb - Bratstvo (SV) 1:2, Mladost (SM) - Bratstvo (Ju) 0:1.

Parovi 9. kola (8. i 9. listopa da):Bratstvo(Ju)-Draškovec, Naprijed - Mladost (SM), Podturen - Nedelišće, Mla dost Komet - BSK, Graničar (K) - Centrometal, Bratstvo (SV) - Međimurec, Sloga (Š)Galeb,Dinamo(P)-Jedinstvo (GM).

Čakovčanke bolje od Hajduka

U utakmicama 5. kola 1. hrvatske nogometne lige za žene u mlađim dobnim ka tegorijama, igračice ŽNK-a Međimurje-Čakovec ugo stile su vršnjakinje splitskog Hajduka. Kadetkinje su sla vile sa sigurnih 4:2. Počet no vodstvo Čakovčankama donijela je Kaja Županić u 8. minuti, dok je na 2:0 pola sata kasnije povisila Dora Kuzmić. Gošće dolaze do izjednačenja preko Antonije Mišure i Ane Sušak, da bi

Ema Hrnčić golom u 83. minuti i Karla Vujević u 90. minutiosiguralečakovečkim nogometašicama zasluženu pobjedu.

PionirskiuzrastMeđimur je-Čakovca je pak poražen 4:3. Domaće igračice povele su 2:0 golovima Mihaele Letonje. Gošće preokreću rezultat i prelaze u vodstvo od 3:2, da bi za 3:3 precizna bilaKarlaKivaču55.minuti. Pobjedu gošćama donosi Laura Perković u 70. minuti.

Dvije pobjede

Rukometašice Zrinskog u uzrastu U-16 upisale su dvije pobjede u susretima 1. hrvatske rukometne lige. Pod vodstvom trenera Bu vača, mlade Čakovčanke su s 21:14 bile bolje od ekipe Bjelovara, dok su ekipu Novskesvladalerezultatom od 17:12. Susreti 1. i 2. kola odigrani su u Novskoj. U

prvom susretu igračicom utakmice proglašena je Leona Janković, a u drugoj Gabrijela Novak. Ekipa U-16 natječe se u Regiji 2 - 1. HRL u kojoj je ukupno 13 ekipa. Plasman na završnicu u Poreču po četkom travnja sljedeće godine izborit će četiri naj bolje ekipe.

Ovogodišnje izdanje 41. INA Buzetskih dana 2022. obilježile su vremenske (ne) prilike. Nakon cjelodnevno ga kišnog dana, uz izrazitu hladnoćuivjetarkojisupratili službene treninge, završnica je u bodovanim vožnjama ipak bila obasjana suncem i idealnim prilikama za vrhun ske vožnje.

Buzetski dani kultna su utrka, stasala prvi put 5. ruj na 1982. godine te se otada u kontinuitetu u ovome pito resktnom istarskom gradiću okupljaju stotine najboljih eu ropskihautomobilista.Upravo buzetskom utrkom okončano

je još jedno prvenstvo Starog kontinenta FIA European Hill Climb Championship, a trodnevnamanifestacijaople menjena je nastupom 198-ero vozačaiz15zemalja,kojimase pridružilo još 25-ero promo vozača.

Na utrci u Buzetu nastupio je i Vedran Delimar iz Čakov ca, član Auto i Karting Kluba “DS Racing” Prelog, sa svojim novosloženim VW Polo-m RWRC. Ovo je njegovo drugo natjecanje na brdskim staza ma ove godine, a drugi put je stao i na postolje - kao treći u klasi 3B. Drugi u klasi bio je Goran Deak, AKK Fly With

Kolman, sa VW Golf-om 7 TCR, a prvo mjesto u klasi odnio je Martin Mustapić, SplitskiAutoKlub,SeatCupra TCR.

dala naš novosloženi Polo te

nekih

– Na tehničkom pregledu u petak ekipa tehničara FIA-e provjeravala je još detaljnije performance faktor i pregle

prerada prebacili dvije grupe i četiri klase više nego sam bio. Sadjeklasadostajakatemiza pobjedunabrdunedostajeko nja.Natomemoramoporaditi sad preko zime. Biti dijelom utrke s prijavljenih više od 200automobilajenešto–kaže Delimar. Dodaje da je vikend sve u svemu bio izvrstan, a da se njegov Polo odlično vozi. – Čak sam skinuo i svoj rekord staze za još sekundu i pol.Hvalasponzorimaisvima kojimipomažu,anajvišemom ocuZvonku–poručiojeDeli mar nakon osvajanja postolja.

bolji od Mladosti Kometa

MENEA POZIVA NA JAVNU TRIBINU

Međimurska energetska agencija (ME NEA) poziva na javnu tribinu o javnom pozivu za poticanje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Javna tri bina održat će se u četvrtak, 6. listopada, s početkom u 18 sati u multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog cen tra Međimurje. Sudjelovanje na tribini potrebno je potvrditi pozivom na broj 040/395-559 ili na e-mail: katarina.huti

nec@menea.hr. Javni poziv objavio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a pri hvatljive aktivnosti i troškovi su ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije: kotao na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotao na drva, dizalice topline, sustavi sa sunčanim toplinskim kolektori ma, fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

20 Zeleni kutak Regionalni tjednik || 5. listopada 2022., br. 318 PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U Zelenoj čistki diljem Čakovca prikupljeno oko tonu i pol

Diljem grada i mjesnih odbora uključio se velik broj volontera, umirovljenika, udruga branitelja, nogometnih klubova, raznih udruga te predsjednici MO sa članovima, djelatnici GKP-a Čakom, komunalnih redara

ribolov, turizam”

Areni

Međunarodni sajam

roda, lov, ribolov, turizam” održavati

listopada

varaždinskoj Areni uz Dravu. Najstarija hrvatska manifestacija iz područja lova i ribolova, vezana uz boravak u prirodi i turizam, na svojem će 25. izdanju okupiti šezdesetak izlagača iz Hrvatske, Slove nije, Mađarske i Slovačke. Sajam ima već dugu tradi ciju i poznata je manifesta cija ovog dijela Hrvatske na kojoj se izlažu oprema i pro izvodi za lov, ribolov i bora vakuprirodi,asvojuponudu predstavit će i obiteljska po ljoprivredna gospodarstva teobrtnici.Naglasakseiove godine stavlja na edukaciju pa će sadržaji poput izložbi, radionica i prezentacija za sigurno biti vrlo zanimljivi i korisni posjetiteljima. – Posljednje izdanje sajma bilo je prije pandemije koro

navirusa2019.godineiotada se dosta toga promijenilo i kod nas kao organizatora i kod naših izlagača, ali i u poslovanju globalno, tako da smatram da u konačnici možemo biti zadovoljni što smo u ovim novim uvjetima uspjeliponovnoorganizirati sajam te pripremiti jednu lijepuisadržajnumanifesta ciju koja vas očekuje krajem ovoga tjedna – istaknula je Maja Šimenc, direktorica Sajma. Međunarodni sajam “Pri roda, lov, ribolov, turizam” zaposjetiteljećebitiotvoren u petak i subotu od 9 do 19 sati, a u nedjelju od 9 do 17 sati. Cijena ulaznice iznosi 20 kuna za odrasle, 10 kuna za djecu do 15 godina, dok je ulaz za djecu do sedam godina starosti besplatan. Više informacija dostupno je na internet i Facebook stranici Sajma.

Nakon proljetnog, Grad Čakovecorganiziraojeijesen sko čišćenje okoliša u okviru ekološke akcije Zelena čistka. Diljem grada i mjesnih od bora velik broj volontera, umirovljenika, udruga bra nitelja, lovačkih društava,

– Uz proljetnu, i ova jesenska akcija najbolji je poziv svima da čuvamo okoliš i ne ostavljamo otpad na lokacijama koje za isti nisu predviđene –poručili su iz Grada.

nogometnih klubova, raznih udruga te predsjednici MO sa članovima, djelatnici GKP-a Čakom, uz nadzor i prisustvo komunalnih redara obišli su lokacije diljem Čakovca i po slaliporukuvažnostiočuvanja

prvi mrazdadrveću,patakoisadni cama voćki padne lišće i krenu u fazu mirovanja. To je najbolje vrijeme za sadnju voćaka, kad govorim o sadnicama golog korijena kakve upravo tijekom kasne jeseni i ranog proljeća možete nabaviti u rasadnicima i vrtnim centrima. Te sadnice golog korijena možete saditi nakon prvog mraza pa sve do proljeća dok ne počnu listati voćke-svedoktlonijesmrznu

to.Računajtedaćemomoći početi s sadnjom negdje početkom studenoga.

Kontejrirane sadnice –one koje su posađene u zemlju u teglama možete saditi cijele godine - ali je ipak idealno da to bude u hladnije doba godine da se bolje prime. Tada ih je većinom dovoljno zalijati samo prilikom sadnje, dok u toplije doba godine to morate raditi toliko dugo dok se ne ukorijene i trebate paziti da se ne osuše, jer za ukorjenjivanje treba vremena.

Jesenska ili proljetna?

Jesensku sadnju mnogi sma traju boljom, jer se voćke po

sađene na jesen tijekom zime bolje ukorjenjuju - razvijaju korijen. Nasuprot tome, voćke posađene na proljeće kreću s vegetacijom nedugo nakon sadnje te im korijen ne naraste kao kod jesenske sadnje nego tek iduće jeseni - pa su tako slabije ukorijenjene podložnije

eventualnim sušama.

Također, tijekom zime često padne dovoljno pa dalinapajevoćkudovoljno zalijati samo jednom kod sadnje, a dalje će kiše i snijeg pomoći da se zemlja oko voćke slegne i korijen dođe u kontakt s tlom, dok na proljeće često znaju biti suše, pa jedno zalijevanje nije dovoljno i veće su šan se da će vam se voćke posađene naproljećeuslijednepovoljnijih vremenskih prilika posušiti. Ili ćete imati puno posla da ih održite na životu.

Upravo sada počinje sezona planiranja, a nakon toga i sad nje. Vrtni centri i webshopovi rasadnika puni su ponude voć

ki,apresretnasamštojeponudi domaćih rasadnika sve više starinskih i otpornih sorti koje biram za svoje voćnjake. Takve sorte nije potrebno tretirati kemijskim sredstvima, a to je ono što i trebamo za obiteljske voćnjake – uzgoj zdravoga ne tretiranog voća.

Dvije edukacije Stoga, nemojte više čekati, jer najbolji trenutak za sadnju voćke bio je prije pet godina! I ok, nema veze ako ste to pro pustili, drugi najbolji trenutak je danas. Vlastiti voćnjak i zdravo organsko voće pravo je bogatstvozacijeluobitelj.Stoga gdje god imate mjesta, posadite voćku i time pametno uložite

U E-SAVJETOVANJU PROGRAM KOMASACIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u javnu raspravu nacrt prijedloga Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje od 2022. do 2026. godine. Prema ovom Programu komasacija će se provoditi na površini od najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Novac je osiguran iz Mehanizma za oporavak i otpornost i nacionalnih sredstava osigura nih putem reformske mjere “Unaprjeđenje

Čakovca otpada

branitelja, lovačkih društava, Čakom, uz nadzor i prisustvo

prirode.

Očistili su nekoliko lokacija diljem grada – u Ivanovcu, Savskoj Vesi, Mihovljanu, Žiškovcu i Mačkovcu te je pritom prikupljeno oko tonu i pol otpada.

Akcijajeposlužilakakobise i ovom prigodom očistila po znata ilegalna odlagališta na administrativnom području Grada koje redovno obilaze i komunalniredari,atimesuse Čakovčanipridružiliaktivno stimakojeseodržavajudiljem Hrvatske uz World cleanup day (Zelena čistka).

– Uz proljetnu, i ova jesen ska akcija najbolji je poziv svima da čuvamo okoliš i ne ostavljamo otpad na lokaci jama koje za nj nisu predvi đene – poručili su iz Grada Čakovca.

u budućnost. Za nekoliko godina čeka vas obilje. I pravi ponos na ono što ste stvorili. Nemojte to propustiti.

Da bih vama pomogla u planiranju i sadnji vašeg voć njaka, na svom imanju održat ću dvije edukacije kako biste mogli na vrijeme isplanirati svoj šumski vrt ili voćnjak: 8. listopada “Kako kreirati šumski vrt”, a 22. listopada “Planiranje, sadnja i održa vanje voćnjaka”. U njima ćete dobiti sva potrebna znanja za kreiranje svoga samoodrži vog malog raja u kojem ćete svake godine imati sve manje posla - a sve više obilja. Više o tome pogledajte na www. biovrt.com.

sustava za restrukturiranje poljoprivred nog zemljišta i komasaciju”, a okvirni iznos dostupnih financijskih sredstava potrebnih za provedbu Programa iznosi 300 milijuna kuna.

Prema Planu, postupak komasacije provo dit će se u nekoliko glavnih faza koje će se razlikovati po opsegu i trajanju. Provedba komasacije će započeti utvrđivanjem područja za komasaciju. Prikupit će se i

analizirati podaci o zemljištu kao što su vlasnički status, postojanje stvarnih prava, raspored zemljišta, procjena vrijednosti, ažuriranje podataka u katastru i zemljišnim knjigama i slično. Provedba će uključivati izmjeru, uređivanje imovinsko-pravnih od nosa, zamjenu ili prodaju zemljišta, predaju posjeda, osnivanje služnosti, izračunavanje vrijednosti zemljišta, gradnju puteva, od vodne mreže i druge gradnje.

Krajem rujna završio projekt “Anima Mundi”

Nositelj projekta u vrijednosti od 1.176.553,08 kuna veterinarska je ambulanta “Mr. Kvakan” u partnerstvu sa Socijalnom zadrugom “Humana Nova” te Međimurskom županijom

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U srijedu, 28. rujna, u mul timedijalnoj dvorani Muzeja “RiznicaMeđimurja”uČakovcu održanajezavršnakonferencija projekta “Anima Mundi” - cen tar društvenog poduzetništva zaveterinarskuiholističkuskrb životinja.

Nositeljprojektauvrijednosti od 1.176.553,08 kuna, koji je sufinancirala Europska unija iz Europskoga socijalnog fon da, veterinarska je ambulanta “Mr. Kvakan” u partnerstvu sa Socijalnom zadrugom “Hu mana Nova” te Međimurskom županijom, a provodio se od listopada 2020. do kraja rujna ove godine, te su njegovi ciljevi uključivali diverzifikaciju uslu ga i unapređenje poslovanja, ali i društvenu odgovornost u vlastitom djelokrugu. – Naša veterinarska ambu lanta je uz projekt u suradnji s ostalim sudionicima unaprije dilasvojeposlovanjenabavkom nove opreme i poboljšanjem dosadašnjih ponuda i uvođe njem novih usluga. Nabavili smo veterinarski laparoskop, čime smo proširili dodatnu mogućnost nove usluge kako bismo našim klijentima i pa cijentima omogućili dodatne minimalno invazivne metode pretraga i liječenja. Također, uz klasičnuveterinarskumedicinu,

uveli smo i holistički pristup uz veterinarsku akupunkturu, čime jedini u sjevernoj Hrvat skoj nudimo komplementarni pristup u liječenju bolesti.

U projekt je uključeno i najveće hrvatsko sklonište za napuštene životinje Azil “Prijatelji” Čakovec

Uz postojeće ortopedske za hvate uveli smo i fizikalnu terapiju–pojasnilajevoditeljica projekta “Anima Mundi” Jerka Mesarić, dodavši da je projekt omogućio zapošljavanje novih

djelatnika iz skupine teško zapošljivih osoba, u skupini mladih kojima je ovo prvi po sao. Projektom je obuhvaćena i edukacija vlasnika i klijenata s ciljem povećanja odgovornosti prema životinjama.

–Ponosnismonapartnerstvo u ovom projektu koji značajno doprinosi kvaliteti života u Međimurskoj županiji – rekao je upravitelj Socijalne zadruge “Humana Nova” Ivan Božić. Međimurska županija prepo znala je vrijednost ovog pro jekta te je bez dvojbe pružila podršku njegovoj provedbi.

Uprojektjeuključenoinajve će hrvatsko sklonište za napu štene životinje Azil “Prijatelji” Čakovec,čijajevoditeljicaAlek sandraHampameristaknulada su pozvani kao dugogodišnji korisnik usluga Ambulante za njihove štićenike, napuštene životinjeMeđimurskežupanije.

I AMERIKE POSJETILI EUROPSKU AMAZONU

Upoznali ljepotu jedinstvenog rezervata biosfere

Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz Europe, Au stralije i Sjedinjenih Američkih Država posjetili su Europsku Amazonu. Upo znati s pričom o petodržavnom rezerva tubiosfereMura-Drava-Dunav,jedneod inicijativa WWF-a koju je prije godinu dana prepoznao i UNESCO, direktori komunikacija iz 22 ureda WWF-a pro šetali su uz ušće Mure u Dravu. Tom su prilikom saznali brojne priče o utjecaju tih rijeka na ljude koji u njihovoj blizini žive, kao i o pticama koje se ovdje gni jezde te drugim životinjama koje ovise o tim rijekama ovise, ali i o invazivnim vrstama te drugim prijetnjama za ovo jedinstveno područje.

Njihovposjetzačinjenjeidaškomkul ture, odnosno posjetom galeriji Josipa Generalića u Hlebinama.

Rezervat biosfere koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, najveće je zaštićeno riječno područje u Europi i međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Organizacija WWF trenutno provodi i foto natjecanje koje je objavljeno na društvenim mrežama WWF Adrije i koje sretnog dobitnika može odvesti na sadržaji produženi vikend u srce Europske Amazone – Park prirode Kopački rit. Za sudjelovanje je potrebno objaviti fotografiju prirode na području rijeka Mure, Drave ili Dunava na svom Instagram ili Facebook profilu, tagirati WWF Adriju i dodatni oznaku projekta #lifelineMDD.

OBILJEŽEN

Otvorenjem izložbe “Hrana nije otpad”

grebu je prigodno obilježen Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. Izložbu je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

– U Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286.000 tona hrane, pri čemu se hrana baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pasvedokućanstava.Potrebnajepojedinačna odgovornost te zajedničko djelovanje i razmje

na znanja i iskustava, a sve da bismo ostvarili ciljeve UN-ove Agende za održivi razvoj do 2030. godine koji podrazumijevaju upola sma njivanjeotpadaodhranenarazinimaloprodaje i potrošača te smanjenje gubitka hrane duž cijelog prehrambenog lanca – istaknula je tom prigodom ministrica Vučković. Kao doprinos ostvarenju ovog cilja, Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane. U tom je pogledu

unaprijeđen zakonodavni okvir, objavljen je Vodič zadoniranjehrane,održanesuradionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekt “e-Doniranje” koji je do danas spasio oko 400 tona hrane, a objavljeni su i sektorski vodiči za sprječavanje otpada od hrane za sve faze prehrambenog lanca. Općenito se u Hrvatskoj godišnje donira oko 1700 tona hrane, a te su količine većinom u porastu od 2016. godine.

Matulova stara “hiža” ugostila

“Pučpuljike” i Gorana Šafareka

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Ovogodišnja sezona po sjećivanja i rezidencijskih dana na Matulovu gruntu u Frkanovcu simbolično je zatvorena Danom otvorenih vrata i atraktivnim gostima. Kiša koja je padala te nedjelje, 25. rujna, nije umanjila topli domaći frkanovečki ugođaj. Prostorom glavne “hiže” na Matulovu gruntu odzvanjali su glasovi članica Ženskoga vokalnog sastava “Pučpuljike” iz Čakovca. Izvele su splet pjesama “Vuprem oči”, “Rije ka Mura”, “Ne povem, nit ne smem” i “Stiha, stiha”. “Puč puljike” su ujedno predstavile i svoj videospot “Da bi imel perje”. U njemu su gledatelji prepoznali kadrove koji su, osimnalokacijamauKotoribi,

U okviru projekta suradnje pod nazivom “Okusi tradi cije” na području Brodskoposavske županije održano je dvodnevno studijsko pu tovanje LAG-ova partnera čiji su domaćini bili LAG “Posavina” i LAG “Zapadna Slavonija”, a na kojem su su djelovaliipredstavniciLAGa “Međimurski doli i bregi”. Studijsko putovanje zapo čelojeuseluŽivikeposjetom turističkom obiteljskom gos podarstvu Kereković kao pr vomturističkomobiteljskom odredištu za seoski turizam

nimljivostimaizživotaleptira plavaca, značajem Bedeko vićevih graba te s načinom života bivših vlasnika ovog objekta i gruntišta. Na posljednji ovogodišnji Dan otvorenih vrata u Frka novec posjetitelji su, osim iz

Osim iz Međimurja, na Matulov grunt stigli su i posjetitelji iz Zagreba te Oroslavja

Međimurja, stigli i iz grada Zagreba te Oroslavja. Nova sezona posjećivanja i dolaza ka novih rezidenata kreće u proljeće 2023. godine.

Požeške gore, a u kojem su u sklopu OPG-a Staklarević okupljeni imali priliku vidje ti izradu domaćih rezanaca i krpica.

Drugog dana program je započeo u “Slavonskom du ćanu” koji je smješten u sa mom centru Nove Gradiške. Dućannudilokalnetradicio nalne eno i gastro proizvode te ručne radove proizvođača novogradiškog kraja. Sudio nici su zatim posjetili OPG Kraljić u Rešetarima koji se bavi proizvodnjom vina. Specifičnost njihova vinskog

podruma je proizvodnja pjenušavog aromatiziranog vina kakvo nije uobičajeno u Hrvatskoj. Na sljedeću loka ciju sudionike su do OPG-a Madžarević prevezli konji na fijakerima. Posljednja stanica bio je posjet OPG-u i destileriji Bošnjak Beer&Gin koji se bave proizvodnjom piva i gina. Projekt “Okusi tradicije” međuteritorijalni je projekt suradnječijijeglavnipartner LAG “Zapadna Slavonija”, a sufinanciran je novcima Europske unije iz Europsko

ga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ciljevi projekta su razvoj ruralnog turizma i s njime povezanih djelatnosti, podizanje razine znanja o konceptu “Od polja do stola” s naglaskom na mlade te jačanje svijesti o vrijednostilokalneproizvod nje i kulinarske baštine kroz promociju kratkih lanaca opskrbe.

u Brodsko-posavskoj župa niji. Slijedio je posjet Eko

etno selu Stara Kapela koje je smješteno među obroncima

Stručne

bivših vlasnika ovog objekta i gruntišta

DANOM OTVORENIH VRATA ZATVORENA SEZONA NA MATULOVU

FRKANOVCU

VIDOKRUG

IZBOR ZA NAJUZORNIJU HRVATSKU SEOSKU ŽENU U ČAKOVCU 8. LISTOPADA

U dvorani Graditeljske škole u Čakovcu u subotu, 8. listopada, održat će se 22. Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Otvo renje je predviđeno od 14 sati, dok svečani dio slijedi 3 sata kasnije, u 17 sati. Izbor se održava u Čakovcu zahvaljujući Gardinov čanki Mateji Vranović (32), podrijetlom iz Grede Maruševečke, koja je lani osvojila titulu najuzornije hrvatske seoske žene. Domaćini izbora, uz Mateju, bit će Međi murska županija, Čakovec i Općina Belica,

kao i Udruga “Uzorne hrvatske seoske žene”, na čelu s predsjednicom Katicom Jerleković, koja je i organizator/inicijator Izbora. Na Izboru će se predstaviti i za titulu najuzornije boriti sljedeće uzorne hrvatske seoske žene: Birkić Daliborka (Zadarska), Dušić Đenis (Istarska), Cafuk Nikolina (Varaždinska), Cossetto Melinda (Istarska), Ferenčak Maja (Varaždinska), Gašparec Ankica (Bjelovarsko-bilogorska), Gršković Jasminka (Primorsko-goranska), Horvat

Ivanka (Međimurska), Hulama Marina (Va raždinska), Ivić Kristina (Brodsko-posavska), Karaba Nikolina (Zagrebačka), Kružić Želja na (Primorsko-goranska), Kudlek Ivančica (Sisačko-moslavačka), Mance Kristina (Kar lovačka), Mrzlić Budak Antonia (Istarska), Penavić Tatjana (Vukovarsko-srijemska), Protić Sanja (Dubrovačko-neretvanska) i Sekula Lucija (Ličko-senjska). – Pridružite nam se i podržite uzorne hrvatske seoske žene u što većem broju! – poručuje Mateja.

Kulturni program i druženje okupili sve generacije mještana

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Udruga umirovljenika Do njeg Vidovca bila je domaćin programapovodomobilježa vanja Međunarodnog dana starijih osoba. Zanimljiv kulturni program održan je u prostoru Doma kulture, a privukao je veliki broj po sjetitelja.

Međunarodni dan starijih osoba se od 1991. godine obilježava 1. listopada s ci ljem podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba i samog starenja. Uoči kulturnog dijela progra ma okupljene su pozdravili predsjednica Udruge umi rovljenika Donjeg Vidovca Branka Matulin, načelnica Općine Donji Vidovec Boja na Petrić i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.

Program je započeo pje smom koje su za okupljene pripremili mališani područ nog odjela Dječjeg vrtića “Klinčec”. Odmah potom pozornicu su preuzeli čla novinajmlađeistarijesekcije Kulturno-umjetničkogdruš tvaDonjiVidovec.Ugostesu

došle i članice dramske sek cije Udruge umirovljenika iz susjednog Malog Bukovca. Program su zaključili doma ćini, zbor umirovljenika iz Donjeg Vidovca, koji je izveo nekoliko tradicionalnih me đimurskih pjesama.

Članovi Udruge umirov ljenika Donjeg Vidovca nije ostala dužna svojim gostima pripremivši za sve prigodne po klone, ko jima su se po seb no ra zve selili oni naj mlađi. – Ova manifestacija udružila je najmlađe mješta ne i one nešto malo starije te dokazala da kada je druženje u pitanju, godine su ipak samo broj. Hvala svima koji su sudjelovali u organizaciji i programu – poručili su iz Udruge umirovljenika Do njeg Vidovca.

Više od 80 predavanja i ra dionica održano je tijekom triju dana na Psihošpanciru, konferenciji posvećenoj psi hologijiuorganizacijiDruštva psihologa Varaždin. Sedmo izdanje Psihošpancira održa no je na dvjema lokacijama: u dvorani “Riznice Međimurja” u Čakovcu i prostorima Sveu čilišta Sjever u Varaždinu te je i ove godine okupilo velik broj stručnjaka, ali i zaintere siranih građana koji su pratili zanimljiva predavanja i teme. Uz predavanja i radionice, predstavljenesuistručneknji

ge, a Psihošpancir u Čakovcu svojim su dolaskom podržali župan Međimurske županije

Psihošpancir je okupio velik broj stručnjaka, ali i zainteresiranih građana

Matija Posavec, gradonačel nica Grada Čakovca Ljerka CividiniipročelnicaUpravnog odjela za zdravstvo i socijalnu

skrb Međimurske županije Sonja Tošić-Grlač. Kako je podsjetila predsjed nica Društva psihologa Va raždin Andreja Bogdan, prvi Psihošpancir organiziran je povodom 30. godišnjice Druš tva te je s vremenom izrastao u jedinstveni festival psiholo gije koji okuplja stručnjake iz Hrvatske i susjednih zemalja. Psihošpancir je održan pod pokroviteljstvomMeđimurske županije i Grada Varaždina. Otvorenje se održalo u pro storima Sveučilišta Sjever u Varaždinu u petak, 23. rujna.

Prvoga dana održano je 12 predavanja, među kojima i “Marko Marulić, autor ter mina ‘psihologija’”, “Utjecaj odraslih na psihološku otpor nost djece”, “Jesu li vatrogasci superheroji? Mentalno zdrav lje i poželjne osobine ličnosti profesionalnih vatrogasaca” te “Povezanost traume, stresa i tjelesnih bolesti”. Drugoga dana u četirima dvoranama organizirano je čak 69 pre davanja i radionica, dok se u Čakovcu 26. rujna održalo sedam predavanja i radionica te jedno predstavljanje knjige.

– Ova manifestacija udružila je najmlađe mještane i one nešto malo starije te dokazala da kada je druženje u pitanju, godine su ipak samo broj – poručili su organizatori iz Udruge umirovljenika Donjeg Vidovca.

Među izvođačima su bili i mališani iz područnog odjela Dječjeg vrtića “Klinčec” koji su okupljenima zapjevali

TOYOTA, AIR LIQUIDE I CAETANOBUS UBRZAVAJU

Kompanije Air Liquide, CaetanoBus i Toyota Motor Europe potpisale su Memorandum o razumijevanju s ciljem razvoja integriranih rješenja temeljenih na vodiku. To obuhvaća razvoj infrastrukture i vozila kako bi se ubrzalo širenje mobilnosti temeljene na vodiku za laka i radna vozila. U ovoj se suradnji odražava zajednička ambicija tri partnera da doprinesu dekarbonizaciji transporta i razvoju lokalnih hidrogenskih ekosustava za razne oblike mo bilnosti. Ove će se tri kompanije nadopunjava

VREMEPLOV

5. listopada 1919.

jeEnzoFerrari,tadadva desetjednogodišnjak, vozio svoju prvu utrku Parmo - Poggia di Ber ceto koju je završio na 11. mjestu.

izvodnje obnovljivog ili niskougljičnog vodika te infrastrukture za distribuciju i opskrbu do primjene u različitim područjima. U početku će se usmjeriti na autobuse, laka gospodarska vozila i osobne automobile, a dodatno se planira ubrzati razvoj u segmentu teretnih kamiona. Ova inicijativa predstavlja dodatni korak na putu prema ugljično neutralnom društvu i u skladu je sa sve većom ekološkoj usmjerenosti europskih vlada i spremnosti tehnologija temeljenih na vodiku.

Sport, luksuz te profinjenostluksuz te u novom izdanjuu novom

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: RANGE ROVER

Novi Range Rover Sport je nova definicija sportskog luksuza, te neprimjetno objedinjava energične i in stinktivne performanse na cesti s profinjenošću brenda Range Rover, sofisticirano šću progresivnog dizajna i povezanom praktičnošću. Model treće generacije dosad jenajpoželjniji,najnaprednijii dinamički najsposobniji.

Sofisticirana vanjština ne pogrešivo je Range Rover Sport sa zategnutom površi nom, dinamičnim stavom i trenutačno prepoznatljivim profilom, savršeno naglaše nim mat detaljima i mišića vim proporcijama – što odaje dojam da je vozilo savršeno i spremno.Upečatljivepropor cije naglašavaju prepoznatljiv karakter Range Rovera Sport, s kratkim prevjesima, ener gičnim prednjim dijelom i strmo zakošenim ostaklje njem sprijeda i straga. Ovi brendirani elementi pružaju snažan i impozantan stav na cesti koji odiše snagom i per formansama. Uz jedinstvene prednje i stražnje odbojnike i jedinstvenu donju oblogu u boji karoserije, Dynamic donosi najupečatljiviju in terpretaciju formule Range Rover Sport.

Minimalistički dizajn no vog Range Rovera Sporta proteže se na njegovu pot puno novu unutrašnjost, koji se odlikuje poznatim polo žajem vozača Range Rover Command Driving Position, najnovijim tehnologijama i najprofinjenijim materijali ma, koji zajednički stvaraju upečatljivu ravnotežu suvre mene elegancije i iskonskih želja. Kabina koja nalikuje kokpitu određuje ton za di namično iskustvo vožnje, a pruža izvrsnu vidljivost dok istovremeno poput čahure okružuje vozača, s visokom, nagnutom središnjom kon zolom i intuitivnim tehno logijama. Izbor inovativnih i održivih materijala uključuje taktilne i lagane premium tkanineUltrafabricsizrađene u privlačnoj novoj paleti Duo

Tone, a također je dostupna opcija jedinstvenih tkanina koje se protežu i do detalja na instrumentnojpločiivratima.

Novi Range Rover Sport uvodi najnaprednije tehno logije podvozja, pružajući sveobuhvatan dinamičan paket za iskustvo vožnje koje je najfokusiranije i najdina mičnije. Inherentna krutost i čvrstoća fleksibilne arhi tekture legura (MLA-Flex) –kojapružado35postoveću torzijsku krutost od prethod nogRangeRoverSporta.Novi

Dynamic Response Pro radi ruku pod ruku s najnovijom generacijom Dinamičnog zračnog ovjesa, koji po prvi put uvodi zračne opruge s promjenjivim volumenom. Dinamički zračni ovjes ugra đen je u svaki novi Range Rover Sport, a inteligentni

sustav povećava područje frekvencija ovjesa. Okretnost novog Range Rovera Sport u krivinama podignuta je na novu razinu uz Upravljanje na svim kotačima, vektorsku raspodjelu momenta kočenja i elektronički aktivni dife rencijal. Upravljanje na svim kotačima omogućava uprav ljanje stražnjim kotačima do 7,3 stupnjeva izvan faze s prednjimkotačimaradiposti zanja poboljšane okretnosti i upravljivost pri malim brzi nama, dok vraćaju u istu fazu radi vrhunske stabilnosti pri velikim brzinama. To novom RangeRoverSportudajekrug okretanja SUV-a i okretnost na cesti poput puno manjeg automobila.

Svi modeli novog Range Rovera Sport opremljeni su s osam-stupanjskim auto matskim prijenosom ZF i Inteligentnim pogonom na svimkotačima,kojiintuitivno predviđadajepotrebnavučna sila,kadasedjelatnouključuje da bi osigurao najučinkovitiji napredak u svim uvjetima, uz optimiziranje učinkovitosti. Zaunaprjeđenjeoff-roadper formansi izrađen je Land Ro verov najnoviji sustav Terrain Response 2, koji inteligentno primjenjuje postavke koje su najprikladnijezateren.Vozači moguodabratijednuodčetiri postavke udobnosti a sustav sukladno tome inteligentno

ti stručnošću kako bi se obuhvatio cjelokupan lanac mobilnosti temeljene na vodiku- od pro

Treća generacija Range Rover Sporta predstavljena je premijerno odabranim uzvanicima u Zagrebu.

DO SAD NEVIĐENI FORD UVJETI - OSAM GODINA GARANCIJE

Ford je pripremio

Connect

Kuga,

Uz financiranje operativnim leasingom isključivo putem OTP Leasinga ostvaruje se mogućnost produljenog jamstva do čak 8 godina.

Rata na modelu Kuga za prve četiri godine kreće se već od 321€ s PDV-om, bez učešća i troška obrade uz varijabilnu kamatu od 4,95% dok je rata za isto vozilo, za iduće četiri godine (po uvjetima varijabilne kama

te iz 2022. godine) već od 213€ s PDV-om, bez učešća i troška obrade. Uz poštivanje slijedećih uvjeta garancija vrijedi 8 godina ili 160.000 km: ako se vozilo financira ope rativnim leasingom isključivo putem OTP Leasinga na period od dva puta po četiri godine; obavezno kasko osiguranje u svakoj godini financiranja, redovno servisiranje u ovlaštenoj Ford mreži te obavezan jedan re dovni servis u šestoj, sedmoj i osmoj godini.

Rata na modelu EcoSport za prve četiri godine kreće se već od 222 € s PDV-om,

bez učešća i troška obrade uz varijabilnu kamatu od 4,95% dok je rata za isto vozilo, za iduće četiri godine (po uvjetima varija bilne kamate iz 2022. godine) već od 154 € s PDV-om, bez učešća i troška obrade. Uz poštivanje gore navedenih uvjeta garancija vrijedi 8 godina ili 120.000 km.

Rata na modelu Tourneo Connect za prve četiri godine kreće se već od 360 € s PDV-om, bez učešća i troška obrade uz varijabilnu kamatu uz varijabilnu kamatu od 4,95% dok je rata za isto vozilo, za iduće

prilagođavabrzinu,omoguću jućivozačudaseusredotočina upravljanje.Podesiva,grijanai ventiliranaelektričnaprednja sjedalasmemorijom,podesiva na 22 načina, s funkcijom masaže i naslonima za glavu s krilcima, pružaju savršenu podršku za privlačnu vožnju s podrškom.

Land Roverova moćna Električna arhitektura vozila podržava ekosustav bespri jekorno povezanih tehno logija, uključujući Bežično ažuriranje softvera (SOTA). Pametna tehnologija omogu ćavadaljinskoažuriranjeza63 elektronička modula, čime se osiguravadanoviRangeRover Sport ostane na vrhuncu ino vacija,suvremenihtehnologija iuslugatijekomsvogživotnog vijeka. Nagrađivani sustav za informiranje i zabavu Pivi Pro opremljen je plutajućim 13,1-inčnim zakrivljenim do dirnimzaslonomvisokerezo lucijekojijesmještenusredini

modernističke instrumentne ploče. Dok upravlja svime – od navigacije do medija i postavki vozila – uči navike korisnika i inteligentno indi vidualizira iskustvo u vozilu, postajući uistinu intuitivan osobni asistent.

Sveobuhvatna linija elek tričnih pogonskih sklopova pruža uobičajene performan se Range Rovera Sport. Asor timan uključuje dva Električ nahibridapovećanogdometa, šestocilindarske benzinske i dizelske motore Ingenium koji koriste blagu hibridnu tehnologiju, te potpuno novi V8 Twin Turbo. Linija novog Range Rovera Sport razvijati će se 2024. godine dodatkom potpuno električnog modela. NoviElektričnihibridP510e inženjerski je projektiran da ispuni zahtjeve vozača koji traže vožnju visokih perfor mansi, zadivljujuću učinkovi tost i više od 100 km dometa električne vožnje s nultim

emisijama. Besprijekorno objedinjava Land Roverov 3,0-litreni šestocilindarski benzinski motor Ingenium s moćnim električnim moto rom od 105 kW i baterijom od 38,2 kWh, proizvodeći ukupnu izlaznu snagu susta va od 510 KS. Dostupan je i Električni hibrid P440e, koji proizvodi ukupno 440 KS iz svogpogonskogsklopauzjed nakdometpotpunoelektrične vožnje i niske emisije CO2. Alternativno, novi vrhunski V8 Twin Turbo proizvodi 530 KS za najuzbudljiviji ka rakter Range Rovera Sport, ubrzavajući 0 – 100 km/h za samo4,5sekundi(0–60mph za 4,3 sekunde) s uključenim Dynamic Launch i pružajući dodatnurazinuinstinktivnog uzbuđenja ovoj liniji. Sveobu hvatan izbor pogonskih sklo pova uključuje moćne blage hibride P360 i P400 s rednim šestocilindarskim benzin skim motorima Ingenium,

te blage hibride D250, D300 i D350 sa šestocilindarskim dizelskim motorima.

Novi Range Rover Sport je dosad dinamički najsposob nija verzija Land Roverova luksuznog SUV-a, te najkom petentnija izvan asfaltiranih puteva. Inteligentni pogon na svim kotačima (iAWD) objedinjen je s najnovijim inovacijama i tehnologijama za sve terene kako bi osigurao svoj raspon dinamičnih spo sobnosti.

Novi Range Rover dostupan jesaspecifikacijamaSE,HSEi Autobiography,uzekskluzivni First Edition koji je dostupan tijekomprvegodineproizvod nje, a odlikuje se posebno izabranim specifikacijama.

Novi Range Rover Sport može se naručiti već sada. Cijene dizelskih modela u Hrvatskoj do registracije su od 114.109€ do 154.338€, a benzinskih modela su od 128.533€ do 149.711€.

GSe se vraća! Nakon najave da će Opel oživjeti GSe kao novi podbrand za dinamič ne, elektrificirane modele, brand s munjom objavio je dodatne informacije i slike prvih modela GSe – nove Opel Astre GSe i nove Opel Astre Sports Tourer GSe. Ovi vrhunski plug-in hibri di, raspoloživi u izvedbama Astra Sports Tourer karavan i Astra s 5 vrata, nude op timalnu ravnotežu između udobnosti vožnje i upravljanja usmjerenog na performanse sa snažnim naglaskom na odgovornost prema okolišu. Zahvaljujući snazi od 225 KS i maksimalnom okretnom momentu od 360 Nm perfor manse nove Astre GSe i Astre Sports Tourer GSe u pogledu

kretanja iz mirovanja, ubr zanja i najveće brzine među najboljima su u njihovim kla sama vozila. Opel Astra GSe ima spušteno podvozje za 10 milimetara. Sportski ka libriran sustav upravljanja specifičan je za modele GSe, dok su jedinstvene opruge i uljni amortizeri prednjeg i stražnjeg ovjesa posebno pri lagođeni za dinamičnu vožnju i savršenu udobnost.

Oznaka „GSe“ nekoć je značila „Grand Sport Ein spritzung“ (Grand Sport Injection), primjerice na mo delima Opel Commodore GS/E i Opel Monza GSE. GSe je sada Opelov vrhunski sportski podbrand, a kratica ima novo značenje: „Grand Sport electric“.

Emil Frey Auto Centar otvorio je novi prodajnoservisni centar marke Citroën na adresi Pazdigradska 2 u Splitu. U novom centru, Emil Frey Auto Centar Split se bavi prodajom osobnih i lakih gospodarskih vozila Citroën, dodatne opreme, rezervnih dijelova, rabljenih vozila te uslugama ovlaštenog servisa. Prodajno-servisni centar se prostire na 236 m2 salon skog te 1.126 m2 servisnog

prostora.

U sklopu svečanog otvo renja, brojni uzvanici i pred stavnici medija imali su priliku upoznati novi Citroën C5 Aircross, najsvestraniji i naj udobniji SUV u segmentu te novi Citroën C5 X koji spaja eleganciju limuzine, dina mičnost karavana i povišeni položaj SUV-a. Uzvanici su sa posebnim zanimanjem razgledali i ostale modele iz Citroën game vozila.

četiri godine (po uvjetima varijabil ne kamate iz 2022. godine) već od 231€sPDV-om,bezučešćaitroška

obrade. Uz poštivanje navedenih uvjeta garancija vrijedi 8 godina ili 160.000 km.

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

KUĆE

VOZILA

TRAŽI SE INVESTI TORzagradnjustam bene zgrade u centru Murskog Središća, parcela površine cca 905 m². Zainteresi rani se mogu javiti na mobitel: 098/206520. ozn.3a

POTRAŽUJEMO

NEKRETNINE za prodaju! Nazovi teodmah!!!Mob.: 099/240-6993, tel.: 042/320991 Queen Stela nekretnine, Pa vlinska Varaždin ozn.879c

STANOVI

PRODAJE se 2-sobni stan u Ča kovcu na 1. katu (Jug), 60 m²,, en.r. B, mob.: 098/267062 ozn.864c

KUPUJEM auto mobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.2418

KUPUJEM auto mobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, isprav ne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.2251

USLUGE

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvod nih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c

IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjeni ca, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kame na, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205c

KROVIŠTA: pokriva nje svim vrstama po krova, adaptacije kro va; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrov lja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

SELIDBE–dostava namještaja, bije le tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozi mo dotrajali na mještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c

STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šišamo, mob.: 099/6618353 ozn.352c

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljun ka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

USLUGA PRIJE VOZA kiperom s dizalicom: šlju nak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/1140598 ozn. 2d

HORTIKULTURA ARBORd.o.o.–ru šenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urba nim sredinama, mob.: 091/1140598 ozn.2d

Pogrebno poduzeće

Radno vrijeme:

OSTALO

26 Mali oglasi Regionalni tjednik || 5. listopada 2022., br. 318 PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117ozn.3a

SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabe tesa, jačanja imuni teta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svoj stva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnja če. Mob.: 098/455313 ozn.3a PRODAJU SE indu strijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna do stava.5m³=1.200,00 kn i 10 m³ = 2.100,00 kn. Mob.: 092/3333545 ozn.2882

PRODAJE se kombajn za va đenje krumpira poljski sa bunke rom. Petrijanec, V. Nazora 121, tel.: 042/714-117, zvati navečer. ozn.3664

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MO GUĆNOST OTPLA TE TRAJNIM

LOGOM, zatvaranje blokadaineurednosti. Putni troškovi , dnev nice i terenski dodaci

kreditnu sposob nost, radni odnos na određeno. Male mi rovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.:091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

KREDITI

POZNANSTVA

ZA

OGLASANE ODGOVARAMO!

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog sina, supruga, oca, brata, tasta i djeda

ROBERTA LESINGERA – LESIJA

preminulog 21. 9. 2022. u 59. godini.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima onima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam Robija na vječni počinak. Veliko HVALA dr. Nikši Bušiću KBC Dubrava Zg i Srđanu Rajčeviću - kardiologija Vž. Hvala policijskoj upravi varaždinskoj na dostojan stvenom ispraćaju, Udruzi umirovljenika unutarnjih poslova, HVIDRI VŽ, kuglačkom savezu Vž županije te velečasnom Siniši Dudašeku.

Ožalošćeni: majka Ružica, supruga Verica, kćeri Bojana i Lucija, zetovi Mario i Darko, unuke Emili, Anđelina, Mia, Nika i Iva, sestra Rebecca

* * * * *

Nezaboravni trenuci provedeni sa Tobom, zauvijek će ostati u mom srcu.

Supruga Verica

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja duša nek´ s anđelima spava, dok mi živimo živjet ćeš s nama.

Kći Lucija s obitelji

* * * * *

S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na Tebe. Vječno ćeš živjeti u našim mislima.

Kći Bojana s obitelji

29Zahvale i sjećanja5. listopada 2022., br. 318 || Regionalni tjednik SJEĆANJE Tvoje cure „Ako stvorim je tu sve drugo bit će mi lako. Ako stvorim je tu kraj sebe bar na kratko. Dozivam ju da u sjećanju ostane, ostane tu… Spavaj, sanjaj, Ja čuvat ću stražu…“ M. C. BARBARU LIBER 4. 10. 2012. – 4. 10. 2022. na SJEĆANJE TOPOLOVEC TONČEK SENKA Dado Nisam vas zaboravio. SJEĆANJE Tvoji roditelji i sestre s obiteljima Možeš obrisati suze sa lica, ali bol u srcu i duši nikada. … i dalje živiš u našim srcima i molitvama… ZORANA POZDERA – ZOKIJA 1. 8. 2004. – 30. 9. 2022. na voljenog voljenom tati

STRANA

OBILJEŽILI 31. OBLJETNICU PADA KARAULE U KOTORIBI

Kotoripska podružnica Udru ge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata proteklog se vikenda okupila povodom Dana Kotoribe i obilježavanja 31. obljetnice pada karaule u Kotoribi. Obilježili su to tra dicionalnim piknikom, ovoga puta u prostorijama Sportsko ga ribolovnog društva “Som”

u Kotoribi. Uz članove Udruge dragovo ljaca i veterana Domovinskog rata Kotoriba, stigli su im i gosti iz Struge. Pridružio im se i načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić te je pohvalio ini cijativu za okupljanjem povo dom obljetnice pada karaule, kao i aktivan rad Udruge.

- arkanđeli

Na Miholje se slavi i druge dva fest poznate anđele

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prošlogajetjedna,međuosta lima, obilježen i blagdan trojice arkanđela - Mihaela, Gabriela i Rafaela - koji je u narodu po znat po raznim nazivima, no u kajkavskim krajevima najčešće se zove po prvome od njih: Mihalje ili Miholje. Blagdan sv. Mihovila, kako je također znan 29. rujna, Dan je policije u Hrvatskoj, jer se ga povezuje sa snagama reda.

Vojnik i glasnik

Naime, prema predaji Mihael je bio arkanđeo koji je na počet kubožjegstvaranjavodiovojsku protiv pobunjenih anđela na čelu s Luciferom, to jest Soto nom. Smatra se ga i voditeljem duša u raj, kao i vagateljem duša na Posljednjem sudu. Kao takav, on je zaštitnik Crkve i pravovjerja, a osim s policijom, dovodi se i u vezu s vojskom, ljekarništvom, vaganjem, trgo vinom, pekarstvom i ljudima na samrti. Samo ime dolazi od hebrejskoga“Mi-ha-el”,štozna či“TkojekaoBog?”Usvjetskim su se jezicima od hebrejskog naziva potom razvile razne

verzije kao što su “Michael”, “Mihovil”, “Mikael” i slično.

Drugi arkanđeo koji se slavi 29. rujna je vje rojatno i najpoznatiji: naravno, riječ je o Ga brijelu (u musliman skom svijetu Džibril).

Naziva se ga još i “an đelom glasnikom”, a sa sobom navodno nosi veli kutrubljukojomćeoznačiti Sudnji dan i Božji dolazak. Muslimani vjeruju da je upravo on Muhamedu dao Kur’an, kao i da je proroka otpratio Alahu. Osim toga, u islamskom se svi jetu smatra i da se Džibril vraća tijekom jedne od zadnjih deset noći mjeseca Ramazana - Noći sudbine.

Samo ime “Ga-bri-el” na he brejskom jeziku znači “Moja

Zanimljivo je da je Miholje jedan od datuma kad se skelom kod Legrada može prijeći u Mađarsku

moć je Bog”. Kako je povezan s glasničkom funkcijom, svo jim ga zaštitnikom smatraju

pismonoše i glasonoše, a papa Pio XII. 1951. godine proglasio ga je 1951. i zaštitnikom tele komunikacija. Povezuje ga se s emocijama i srcem.

Doktor i bablje leto

Treći od arkanđela koji se slavikrajemrujnajeRafael.Nje govo ime donekle rasvjetljuje funkciju koja mu je dodijeljena: naime, u hebrejskom “Ra-fa-el” znači “Bog liječi”. Tako je taj

arkanđeo i zaštitnik upravo liječnika i medicinskih sestara, odnosno osoblja, ali i slijepih osoba, putnika te sretnih susre ta. U Tobijinoj knjizi opisano je kako je tom mladiću pomogao Saru osloboditi od demona Asmodeja, dok je Tobijina oca izliječio od sljepoće. Zato je u kršćanskoj ikonografiji i prika zivan kako u ruci drži posudu s lijekom dok vodi Tobiju.

S Miholjem je povezana i

pojava tzv. babljeg ljeta, što je produženo razdoblje suhoga i toplog vremena, a na sjevernoj sepolutcijavljanakon23.rujna, odnosno kalendarskog početka jeseni. U narodu se naziva još i “Miholjskim” ili “Martinjskim” ljetom,ovisnootomedokadtra je. Najraširenija teorija kaže da je pojava ime dobila po nitima paučine mladih pauka iz po rodice Linyphiidae, koji njima jedre zrakom u to vrijeme. Na vedeni su pauci članovi druge

Jani verjeju da je pak to vreme dokjoš“babemorejusvojekosti zgrejati”. Što god da vjerujete, odličnojeimatijošmalokolikotoliko toplog vremena nakon početka jeseni, što zbog manjeg računa za grijanje, što zbog odlaska na more izvan sezone ili drugih razloga.

Povodom Dana policije prošlog petka, 30. rujna, PUM u suradnji s Regionalnim klubom IPA Me đimurje - Čakovec, Sindikatom policije Hrvatske te Nezavisnim sindikatom djelatnika MUP-a, za sve djelatnike organizirao je turnir u malom nogometu (muške ekipe), streljaštvu (pištolj - mješovite ekipe), pikadu (žene pojedinačno) i belotu (muške ekipe).

Prva natjecanja održana su u streljaštvu na čakovečkoj streljani. Najkoncentriranija te pritom i naj preciznija bila je ekipa Interventne jedinice policije. Drugo mjesto osvojila je ekipa PP Mursko Sredi šće, dok je treće mjesto osvojila eki

pa Službe kriminalističke policije.

Na malonogometnom turniru sudjelovalo je ukupno šest ekipa. Treće mjesto osvojila je ekipa PP Čakovec. U završnicu turnira plasi rale su se ekipe Sigurnosno-obavje štajne agencije (Centar Varaždin)

i PP Mursko Središće. Zasluženo prvo mjesto osvojila je ekipa PP Mursko Središće, koja se bolje snašla na njima domaćem terenu u Svetome Martinu na Muri. Gotovo paralelno odvijali su se turniri u beli i pikadu. Oko soko lovo i najmirniju mirnu ruku imala je Laura Seličanec iz PP Prelog te osvojila prvo mjesto u pikadu. Drugo mjesto osvojila je Melita

Horvat iz PP Čakovec, dok je treće mjesto osvojila Tea Hertelendi iz PP Prelog. Prvo mjesto u beli osvo jila je ekipa Službe kriminalističke policije, drugo mjesto ekipa Postaja prometne policije Čakovec, dok je trećemjestoosvojilaekipaizSlužbe za granicu.

Na kraju turnira načelnik PUMa Ivan Sokač i njegov zamjenik te savjetnik ministra Vladimir Faber podijelili su prigodne diplome najboljim ekipama i pojedincima. – Zahvalu na gostoprimstvu te pritomosiguranjuvrhunskihuvjeta upućujemo NK-u “Polet” iz Svetog Martina na Muri – poručuju iz PU međimurske.

S Miholjem je povezana i pojava

najbrojnije porodice pauka na svijetu, a stari Slaveni smatrali sudajenjihovapaučinazapravo kosavješticakojeseutovrijeme okupljaju.

Sveti Mihovil

Paučina po kojoj je bablje ljeto dobilo ime, po jednoj teoriji

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MIHOLJSKO BABLJE LJETO

U utorak ujutro prohladno uz mjesti mičnu maglu, a danju obilje sunca uz većinom slab vjetar. Njaniža jutarnja temperatura od 5 do 9, a najviša dnevna se očekuje oko 20 Celzijevih stupnjeva. To je temperatura u hladu, na suncu je preko 25°C. I u srijedu će biti lijepo. Ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu, a popodne puno sunca i ugodne topline. I četvrtak i petak

ROĐENI:

bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti sunčano. Vjetar i dalje uglavnom slab što može pomoći nešto duljem zadržavanju magle ili niskih oblaka. Noćna temperatura između 5 i 9, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. Možda ponegdje i do 22 ili 23°C u najtoplijem dijelu dana.

Djevojčice: Rita Vuk, Rossa Ignac, Alissa Ignac, Ana Šencaj Tomašek, Laura Horvat Dječaci: Deni Škvorc, Enis Bogdan, Lukas Bogdan, Erik Horvat

VJENČANI:

Helena Frančić i Nikola Kermek

Barbara Prprović i Josip Bedeniković

Ivana Cvrtila i Tomislav Horvatić

UMRLI:

Subota i nedjelja nastavljaju slično. I dalje suho uz puno sunca. Zapuhat će lagana južina, a u nedjelju bi moglo biti i nešto više oblaka. To je možda uvod u promjenjiv ponedjeljak za kad neki proračuni pokazuju mogućnost za kišu. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 3.10.2022.)

TJEDNI HOROSKOP

Iva Šafarić i Simon Horvat

Mirna Tot i Branimir Levačić

Ivana Ovčar i Dario Šegović

Viktorija Mikloška i Tomica Baksa

Sandra Zdelar i Ivan Pleša

Katica Gal r. Horvat, Danica Novak r. Jovanović, Zlatko Horvat, Zvonimir Jambrošić, Emilija Lajtman r. Stančin, Radmila Oršoš, Ines Herman, Marija Flac r. Premuš, Tina Plevnjak r. Novaković, Marijan Hudin, Đuro Bašnec, Treza Novak r. Kurunić, Mujo Bašić, Katarina Grabant r.

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Uovomposlovnomperiodunećebiti nekih velikih događaja, jer sve što ste započeli dalje se odvija rutinski. Naravno promjene su uvijek moguće čak bi i dobro došle, a vama bi se pružila mogućnost da dodatno zara dite. U ljubavi ništa novo, veza vam je zasada stabilna i ne bi trebalo biti nekih većih problema. Slobodni su u vrlopovoljnomperiodu,jerimdolaze primamljivi prijedlozi za druženje. Zdravlje vam je odlično.

RAK (21. 6. – 22. 7.)

Konačno i vama dolazi vrijeme po slovnih promjena. Do sada je sve išlo uhodanim tempom no sada se sve mijenja. Nove informacije će se pojavljivati svakodnevno i morate dobropazitištoćeteodabrati.Ljubav vam za sada ne stvara glavobolju, a nemate baš ni puno vremena baviti se vašim partnerom. Slobodni će brzopleto uletjeti u novu vezu, a još bržebimogliiznjeizaći.Zdravljevam za sada ne stvara probleme.

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

Na poslu vam se spremaju novosti koje vas neće baš razveseliti, pa se pokušajte izboriti za svoje planove. Obratite pažnju na sve što se oko vas događa jer ćete se tako zaštiti od ne ugodnosti. Financijska situacija vam nije loša, a vjerojatno će se i poboljšati.Ljubavvamnijenaprvommjestu i to bi moglo dovesti do rasprava sa partnero. Slobodni će ipak biti bolje sreće,anazireseinovaljubav.Zdrav lje vam je za sada stabilno.

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Novi poslovi su na vidiku, a vama će biti ponuđeno nešto o čemu ćete vrlo ozbiljno razmišljati. Položaj bi vam bio punobolji,atakođerifinancijskeprilike bi se značajno popravile. Neki od vas odlučit će se za novi posao, i to bi se moglo dogoditi vrlo brzo, no dobro razmislite, jer povratka više neće biti. U ljubavi je stanje mirno i to je ono što sada trebate. Slobodni maštaju o nekome, a na tome će i ostati. Zdravlje vam je dobro.

BIK (20. 4. – 20. 5.)

Na poslovnom planu sigurno dolazi do velikih promjena i napokon bi vam se mogle ostvariti davne želje. Ipak u poslovnim razgovorima nemojte žuriti, malo se suzdržite i ne dono site odluke preko noći. Financijska situacija vam se malo popravila, no daleko je to još od dobroga. Što se partnerskog odnosa tiče on vam je vrlo dobar. Slobodnima je na vidiku nova ljubavna priča. Zdravlje vam je dobro.

LAV (23. 7. – 22. 8.)

Dobra poslovna faza je pred vama i vi samo morate marlivo raditi pa rezultati neće izostati. Možda je došlo vrijeme da započnete vlastiti posao. Prije ipak sve dobro provjerite da nebi poslije žalili. Što se ljubavi tiče, partner traži od vas da se odlučite kako ćete dalje nastaviti. Slobodni će se možda odlučiti za brak, no bilo bi dobro da ipak prije zrelo razmisle. Zdravlje vam je dobro!

ŠKORPION (23. 10. – 21. 11.)

Vama se pojavljuju novi poslovi, novi partneri i još puno toga na što se trebate pripremiti. Sva sreća da ste vi na to navikli, pa ćete sve to izdržati i napraviti zaista dobar posao. Financije vam povremeno zadaju probleme, no to nikada nije dugotrajno. U svakom slučaju novi posao bi vam trebao donijeti po boljšanje. Vaš odnos sa partnerom nije najbolji, no ni to nije ništa novo. Zdravlje vam nije loše.

VODENJAK (20. 1. – 18. 2.)

Vama je krajnje vrijeme da u svoj posao unesete reda, da ne izgu bite najbolje poslove. Odnosi na poslu nisu dobri a tako je teško raditi. Finacijske prilike vam isto nisu najbolje pa bi i tu trebali dobro razmisliti na što i kako trošite no vac. Budući da ste zbog svega jako nervozni to se odražava i na vaš partnerski odnos. Ipak sve to neće više dugo trajati, ali izvucite iz svega pouku. Zdravlje vam je dobro.

BLIZANCI (21. 5. – 20. 6.)

Naposlusespremajunovazanimljiva događanja.Uzsvetokonačnirezultati bit će dobri, a naročito vam je dobro aspektirana suradnja sa inozemnim partnerima. Financijska situacija vam je dobra a mogla bi se još i popraviti. Što se ljubavi tiče, pred vama je vrijeme boljeg razumijevanja sa par tnerom, pa će to vašu vezu učvrstiti. Slobodni stalno misle na nekog iz prošlosti. Zdravlje dobro, no moguće su prehlade.

DJEVICA (23. 8. – 22. 9.)

Vaše poslovno okruženje je dobro, poslovi dobro napreduju, a i vi ste zadovoljni. Za sada nemojte ništa mije njati jer pravo vrijeme tek dolazi. Pred vama je jedno zaista dobro poslovno razdoblje. Male probleme mogle bi vam stvoriti financije, no neće dugo trajati. Odnos sa partnerom je dobar, nema nekih većih problema, pa ovo vrijeme pokušajte provesti što ljepše. Zdravlje vam je dobro, no nervoza je stalno prisutna.

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

U poslu vas očekuju neke promjene, ali i puno novog posla. Neke stvari koje ste dugo čekali počet će se konačno riješavati. Radit ćete na novim programima i poslovnim pro jektima, pa izgleda da je pred vama zaista uspješan poslovni period. Sa financijama također ne bi trebali imati problema. Što se ljubavi tiče, za sada je mirno pa pokušajte što boljeiskoristitiovovrijeme.Slobodni i dalje nisu sigurni što žele. Zdravlje vam je dobro.

RIBE (19. 2. – 20. 3.)

Posla imate puno no vama to ne smeta, a i želite sve započeto što prije dovesti do kraja, kako bi se mogli posvetiti novim planovima. Ono što slijedi vjerojatno će se vrlo povoljno odraziti na vaše financijske prilike, pa ozbiljno razmotrite sve mogućnosti. Odnos sa partneromjedobaripunrazumijevanja, paganemojteničimpokvariti.Slobodni su u potrazi za novom ljubavi, ali želje sujedno,arealnostdrugo.Zdravljenije loše, ali pripazite se u prometu.

Dani Mihovljana uz razne sadržaje do 9. listopada

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Vijeće mjesnog odbora Mi hovljan, u suradnji sa svojim udrugama,odsubote,24.rujna pa do 9. listopada organizira bogati program “Z brega na breg” u okviru obilježavanja Dana Mihovljana.

Uz izložbu umjetničkih ra dova mještana, streljački tur nir, pokaznu vježbu DVD-a i predstavljanje rada udruga kao uvertiruudanemjesta,upetak, 30. rujna, u društvenom domu održana je svečana sjednica.

819 godina

PredsjednikMO-aMihovljan Ivica Novak pritom je naglasio kako je Mihovljan star toliko koliko su stara arhivska vrela u Međimurju, ali i kako je Mi hovljan za povijest Međimurja i Čakovca izuzetno važan, jer je niz stoljeća bio sjedište ve like rimokatoličke župe koja je obuhvaćala Buzovec, Čakovec, G. Pustakovec, G. Vidovec, Ivanovec, Mačkovec,Martane, Mihovljan,NovoSeloRok,Pri bislavec, Putjane, Savsku Ves i Šenkovec.

– Mihovljan se prvi put u pi

sanimizvorimaspominje1203. godine, kada je kralj Emerik izdao privilegij za nekadašnju čakovečku župu sv. Mihajel u Mihovljanu. Ona je ukinuta, a u spomen na nju 1939. godine podignuta je današnja kapela sv. Mihovila. Dakle Mihovljan slavi danas svoj 819. rođen dan – naglasio je predsjednik MO-a.

Potrebe građana prepoznao je i Grad Čakovec te se pri stupilo u niz korektivnih ak tivnosti i nabavci inventara te opreme na održavanju javnih objekata i to na sportskom domu, društvenom domu, ka pelama sv. Ane i sv. Mihovila te zgradi stare škole. Pritom je gradonačelnicaGradaČakovca Ljerka Cividini u govoru ista

knula da se godinama daleko premalo ulagalo u obnovu in frastrukture, ali i da će napra vitisvedaseuovomperioduto u Mihovljanu i ispravi.

– Vjerujem da svi iščekuje te skori završetak radova na pješačko-biciklističkoj stazi prema Čakovcu i križanju sa sjevernom obilaznicom, jer dobivamo sigurniji spoj s

centrom grada, a uredit ćemo i kompletnu javnu rasvjetu u naselju Brezje. S ulaganjima ćemo nastaviti, poštujući prije svega vaše želje i potrebe. Bu dite ponosni na svoje mjesto i svoje sumještane – rekla je čakovečka gradonačelnica, kojoj je na svečanosti uručena slikakapelesv.Mihovilaautora Zlatka Hergotića.

Veći broj stanovnika Mihovljan je jedno od rijet kihmjestauHrvatskojkojejeu zadnjih deset godina povećalo broj stanovnika: po popisu iz 2021. imaju 1391 mještanina, 11 više nego na popisu iz 2011. godine.

–Potrebnanamjeugradujoš jedna osnovna škola i dajemo punu podršku da nam se vr tići i sve obrazovne institucije jačaju te da se rasterećuje po stojeća mreža škola gradnjom novih infrastrukturnih uvjeta – u govoru je istaknuo župan Međimurske županije Matija Posavec te svim mještanima čestitao njihov dan.

Spomenimo kako su sveča nost svojim nastupima uve ličali KUD Mihovljan, ŽVS “Pučpuljike”, Udruga umi rovljenika i crkveni zbor Mi

KARIKATURA

hovljan, a sjednici su uz velik broj mještana prisustvovali i predsjednik GV-a Čakovca Jo sip Varga, saborska zastupnica Boška Ban Vlahek, predsjed nici iz prijašnjih sastava MO-a Mihovljan August Labazan, Franjo Patafta i Josip Jezernik tepredsjedniciičlanoviostalih mjesnihodborausastavu Gra da Čakovca.

Domaćini su priliku iskori

Svečanu sjednicu nastupima su uveličali KUD Mihovljan, ŽVS “Pučpuljike”, umirovljenici i crkveni zbor

stili kako bi pozvali što veći broj prijatelja Mihovljana da im se pridruže u ostalim pro gramima obilježavanja dana mjesta. Posebno je istaknuta humanitarnautrka“Zbregana breg”, koju je Vijeće MO-a za Udrugu “Međimurski slatkiši” u subotu, 1. listopada, organi ziralo u suradnji s Atletskim klubom “Međimurje”.

Pilipović

Sveučilišta u Zagrebu. U nedjelju su na rasporedu bile dvije svete

mise, kao i Dan otvorenih vrata crkve sv. Jero nima. Tom prigodom predavanje o štovanju sv. Jeronima u Međimurju održao je povjesničar Zoran Turk, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.

Sjednica je održana uz izložbu umjetničkih radova mještana, streljački turnir, pokaznu vježbu DVD-a i predstavljanje rada udruga kao uvertiru u dane mjesta zadnjeg dana rujna

SVEČANA SJEDNICA, HUMANITARNA UTRKA, VATROGASNE VJEŽBE...