RTM 320

AKTUALNO

PRONAĐENI SPREMNICI ZA PUŠKU, GRANATA I

U subotu, 15. listopada, u poljskom predjelu zvanom “Jales”,nedalekoKotoribe,prilikomizvođenjazemlja nih radova radnim strojem iskopana je minobacačka granata kalibra 82 mm, bez upaljača. Granatu je preuzeopolicijskislužbenikprotueksplozijskezaštite.

U nedjelju, 16. listopada, u Pušćinama u produžetku uliceMatijeGupcagrađanisuprilikomšetnjepronašli plastični sandučić s raznim puščanim streljivom i dva spremnikazaautomatskupušku.Pronađenostreljivo,

granata i spremnici za automatsku pušku pohranjeni su u skladištu PUM-a. – Građane podsjećamo na nacionalnu preventivnu kampanju “Manje oružja, manje tragedija”, koja omo gućava dragovoljnu predaju eksplozivnih i ubojitih sredstava, bez ikakvih sankcija. Oružje, streljivo i minsko-eksplozivnasredstvanemojtesamidonositiu policijske postaje, već prijavite na broj 192, odnosno najbližoj policijskoj postaji – kažu iz PU međimurske.

ODRŽANA 9. SJEDNICA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE

Proračun povećan za 24 milijuna novaca ide građanima i za razvojne

PIŠE: ROBERT PEHARDA

U Velikoj vijećnici održana je 9. sjednica Skupštine Međi murske županije. Vijećnici su prihvatili i drugi ovogodišnji rebalans Proračuna, kojim je predloženo povećanje uku pnih prihoda i primitaka s nešto više od 888,15 milijuna kuna na nešto više od 912,3 milijuna.

Više novaca osigurano je za Vatrogasnu zajednicu Međimurske županije i za centre izvrsnosti

– To radimo da bismo dodatna sredstva usmjerili prema potrebama građana i daljnjem razvoju županije. Dodatnasredstvaosiguranasu za obnovu Graditeljske škole, revitalizacijudvorcaFeštetiću Pribislavcu,zanovaulaganjau zdravstveni sustav, ponajprije za Županijsku bolnicu Čako veciZavodzajavnozdravstvo Međimurske županije. Pove ćani su i limiti nekim ustano vama koje također moraju biti dijelomProračuna.Osigurana su dodatna sredstva za Vatro gasnu zajednicu Međimurske županije, kao i za centre izvr snosti, a povećani su i prihodi s osnove crpljenja mineralnih sirovina – rekao je Matija Posavec, župan Međimurske županije te pojasnio:

– Visina plinske rente po većana je jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali smatram da bi naknadu u od nosu na iscrpljivanje trebalo dodatno povećati, a sva sred stva iz izvornog Proračuna nastojat će se usmjeriti prema građanima. Naime, Županija većinu sredstava izvornog prihoda Proračuna redovito nastoji usmjeriti prema gra

Centri izvrnosti dobit će dodatni novac iz županijskog Proračuna, ali i mrežu programa s ciljem snažnijeg povezivanja i kvalitetnijeg rada s učenicima

ODLUKECENTRI IZVRSNOSTI

Povezivanje radi kvalitetnijeg rada

Donesena je odluka o Kulturnom vijeću Međi murske županija i utvr đena je mreža programa centara izvrsnosti koji djeluju na području Međi murske županije, s ciljem što snažnijeg poveziva nja i kvalitetnijeg rada s učenicima. Trenutačno na području Međimur ske županije djeluju tri centra izvrsnosti: Centar izvrsnosti iz informatike, STEM centar izvrsnosti iz matematike,fizike,kemije, biologije, energetike i šaha teCentarizvrsnostiizum jetničkog područja.

Vijećnici su usvojili i prijedlog odluke o mi nimalnim standardima, kriterijima, mjerilima i načinu financiranja de centraliziranih funkcija centara za socijalnu skrb i troškovaogrjevakorisnici ma koji se griju na drva za 2022. godinu. Prihvaćeno je i izvješće o radu Savjeta mladihMeđimurskežupa nije za 2021. godinu. Ma rina Orehovec razriješena je dužnosti članice Koor dinacije za ljudska prava Međimurske županije, a na njeno mjesto izabran je Elvis Kralj.

Dužnosnici više ne mogu biti upravitelji zaklada

Tijekom sjednice Skup štine vijećnici su usvojili prijedlogodlukeoukidanju smjernica za utvrđivanje plaća i drugih prava direk tora trgovačkih društava u vlasništvuMeđimurskežu panije i ravnatelja ustanova čiji je osnivač Međimurska županija. Rečeno je da je županMatijaPosavecrazri ješen dužnosti upravitelja Zaklade “Katruža” i Zakla de “Dr. Vinko Žganec”. Do ovih razrješenja je moralo

doći s obzirom na to da se radi na usklađivanju s novim Zakonom o sukobu interesa, prema kojem duž nosnici, odnosno vijećnici, načelnici, gradonačelnici i ravnatelji ustanova, više ne mogu biti upravitelji zaklada. Vijećnici su dali i potvrdno mišljenje na imenovanje načelnika Po licijske uprave međimur ske, gdje tu funkciju i dalje obnaša dosadašnji načelnik Ivan Sokač.

kuna iznosila je prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika Međimurske županije u 2021. godini, izvijestio je Darko Radanović, županijski pročelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam

4,9

posto bila je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za 2021. godinu, što Međimurje svrstava među županije s najnižim stopama nezaposlenosti na razini Republike Hrvatske

đanima putem raznih oblika potpora, stipendija, finan ciranjem prijevoza… Tako i trenutačno radimo na modelu besplatne školske prehrane za sve osnovnoškolce, za koji je potrebno u suradnji s op ćinama i gradovima izdvojiti oko 10 milijuna – pojasnio je župan Posavec.

Govoreći o svom radu u pr vih šest ovogodišnjih mjeseci, župan Posavec istaknuo je da se nastavlja dinamika u rada županijskih službi i ustanova, a sve aktivnosti Županije pot puno su transparentne.

– Samo je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u prvih šest mjeseci imao 1757 upravnih i

Granata, streljivo i spremnici pohranjeni su u skladištu PU međimurske

– Županija većinu sredstava izvornog prihoda proračuna redovito nastoji usmjeriti prema građanima putem raznih oblika potpora, stipendija, besplatne školske prehrane za sve osnovnoškolce za koji je potrebno u suradnji s općinama i gradovima izdvojiti oko

ČAKOVEC: U PROMET PUŠTEN NOVI ROTOR NA OPASNOM RASKRIŽJU

Uplaniranomrokuzavršenisuradovinanovom montažnom rotoru, na raskrižju Buzovečke, Preloške i ulice Tomaša Goričanca na čako večkom Jugu. Na promet na ovom spornom raskrižjuČakovčanisuupozoravalinizgodina,a upostupkujerješavanjaodprošlegodinekada je izrađena projektno-tehnička dokumentacija te ishođena građevinska dozvola, dok je u 2022. pokrenuta javna nabava, uz obavljanje planiranih radova.

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Rotor je kod gradnje morao zadovoljiti sve zakonske parametre te je radi specifičnosti lokacije, prostora, položaja okolnih kuća i potrebesmirenjaprometa,izvedendjelomično montažnimelementima.Samimtimerubnicisu od posebnih materijala i vizualno istaknuti po sebnim bojama koje utječu na veću pozornost svih sudionika u prometu. Ukupna vrijednost je nešto manja od 994.000 kuna,aradovimajeobuhvaćenarekonstrukcija

samog raskrižja, izgradnja pješačko-biciklistič kestaze,izradanasipaodšljunčanogmaterijala, rekonstrukcijavodovodaioborinskeodvodnje te novi asfaltni sloj. – U najvećoj mjeri na toj su dionici prometni prekršaji obuhvaćali nepoštivanje prometnih pravila pa se uz ovo novo rješenje nadamo usporavanju prometa i odgovornijem pristupu prema svim sudionicima uprometu– poručuju iz Grada Čakovca.

milijuna kuna, više razvojne projekte

Župan Matija Posavec govorio je o svom radu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci

neupravnih predmeta, od ko jih su riješena 1693 predmeta, što znači da je riješenost pred meta na visokih 96,3 posto. Također, izdano je 259 građe vinskih dozvola, a u području zaštite okoliša zaprimljena su 124 predmeta i svi su riješeni. Iz nadležnosti Skupštine izda no je 127 akata, 88 zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći, a oko registra udruga su zapri mljena 272 predmeta te je iz dano 8648 isprava iz državnih matica.Također,upolagodine napisana su 604 priopćenja kojima se detaljno izvještava javnost o radu Županije, a iz dano je i 290 rješenja, od čega 250 upravnih i 40 neupravnih predmeta – izvijestio je međi murski župan.

Okupljanje u županijskoj Vijećnici bila je prilika za osvrt na stanje međimurskoga gospodarstvauprotekloj2021. godini. Izvještaj je podnio pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizamMeđimurskežupanije

Darko Radanović.

županije u 2021. godini ostva rili su bolje poslovne rezultate i iskazali neto dobit u iznosu od 967,5 milijuna kuna, što je za 16,2 posto viša od neto dobiti u 2020. godini, kada je iznosila 832,8 milijuna kuna. Ostvarena je dobit razdoblja u iznosu od 1,1 milijarde kuna,

Županija radi na modelu besplatne školske prehrane za sve osnovnoškolce vrijednom oko 10 milijuna kuna

koja je veća za 14,2 posto u odnosu na prethodnu godinu te gubitak razdoblja u iznosu od 165,2 milijuna kuna, koji je bio za 3,7 posto veći u odnosu na godinu ranije. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod podu zetnika Međimurske županije

u 2021. iznosila je 5727 kuna, što je nominalno 7,1 posto više u odnosu na 2020. godi nu. Prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti za Međimursku županiju prema administrativnim izvorima za 2021. godinu bila je 4,9 posto. Ovaj podatak Međimurje svrstava među županije s naj nižimstopamanezaposlenosti na razini Republike Hrvatske. Veseli i podatak da se povećao broj obrtnika – rekao je pro čelnik Radanović.

Rečeno je i da će Međimur ska županija na prodaju dati preostala zemljišta u svojem vlasništvu smještena na po dručju poduzetničke zone Poslovni park Međimurje, u kojoj je u proteklom raz doblju prodano pet parcela, a interes za ulaganjima ne opada. Odlučeno je da se Muzeju Međimurja Čakovec daruje zemljište u Šenkovcu za revitalizaciju Mauzoleja Zrinskih, a Općini Donjoj Dubravi zemljište za potrebe uređenja Interpretacijskog centra međimurske popevke.

Preloška tvrtka ostvarila najveće prihode, dobit i izvoz

Lani je prosječna plaća u Međimurju rasla za 7,1 posto

9,8

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

U Međimurskoj županiji u 2021. godini, prema broju obrađenih godišnjih finan cijskih izvještaja, sjedište su imala 3623 poduzetnika, kod kojihsubila28.593zaposlena, objavila je Financijska agen cija (FINA). To je odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 3,1 posto. Poduzetnicižupanije ostva rili su u 2021. godini ukupne prihodeuiznosuod18,6mili jardi kuna (18,8 posto više u odnosu na 2020.), uku pne rasho de od 17,5 milijardi kuna (18,9 posto više), dobit razdoblja u iznosu od 1,1 mili jardu kuna (14,2 posto više), gubitak razdoblja od 165,3milijunakuna(3,7posto više) te neto dobit od 967,6 milijuna kuna (16,2 posto više).

Međimurska županija, u odnosu na druge županije, na 10. je mjestu prema broju po

manja od nacionalnog

duzetnikaiiskazanojnetodo biti, na 8. mjestu prema broju zaposlenih kod poduzet nika te na 9. mjestu prema iskazanim ukupnim pri hodima.

Prema po kazatelju produktiv nosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i bro ja zaposlenih, Međimurska

županija na 15. je mjestu, prema pokazatelju produktivnosti rada mjere nim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih zauzima 12. mjesto, a po ekonomičnosti poslovanja 9. mjesto među svim županijama.

Među poduzetnicima sa

sjedištem u Međimurskoj žu paniji,najvećeprihodeu2021. godiniostvariojeLPTd.o.o.iz Preloga (635 milijuna kuna), kao i najveću dobit razdoblja (76,7milijunakuna)tenajveći izvoz (607,4 milijuna kuna).

Najveći broj zaposlenih imalajetvrtkaHAIXOBUĆA d.o.o. iz Male Subotice (1163). Mesna Industrija Vajda d.d. iz Čakovca druga je po visini ostvarenih prihoda (552,4 milijuna kuna).

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod podu zetnika sa sjedištem u Me đimurskoj županiji, u 2021. godini, iznosila je 5727 kuna, što je 7,1 posto više u odnosu na2020.godinu,alii9,8posto niže u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zapo slenih kod poduzetnika na razini Republike Hrvatske, koja iznosi 6350 kuna.

PRELOG: PRIJAM ZA NOVOG PREDSJEDNIKA MEĐIMURSKE OBRTNIČKE KOMORE

Gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kola rek priredio je u zgradi gradske Uprave prijam za novog predsjednika Obrtničke komore Međimurske županije Dražena Novaka. Izbori za tijela Obrtničke komore Međimurske županije za mandatno razdoblje od 2022. do 2026. godine održani su u skladu s odlukom Hrvatske obrtničke komore o raspisivanju i provođenju izbora za tijela jedinstvenoga komorskog sustava HOK-a i odlukom o krite

rijima za provođenje izbora za tijela Obrtničke komore Međimurske županije za sljedeće mandatno razdoblje te zaključeni održava njem konstituirajuće sjednice Skupštine 7. listopada. Sudionici Skupštine na izborima su za novog predsjednika izabrali Dražena Novaka, koji je na tom mjestu zamijenio dosadašnjeg čelnog čovjeka međimurskih obrtnika Borisa Lukovnjaka.

Uz vođenje dugogodišnjeg obrta, Dražen Novak aktivan je niz godina u društvenom i političkom životu Grada Preloga, bio je član Gradskogavijećaunekolikomandata,aizuzet no je angažiran i u radu jednog od najbrojnijih i najaktivnijih društava iz Preloga, Nautičkog kluba “Labud”. Gradonačelnik Kolarek zaželio mu je puno uspjeha u radu te izrazio nadu za još boljom suradnjom Grada Preloga i Obrt ničke komore Međimurske županije.

SARA” GRADI U ISTRI

“Umjesto da se u Međimurju osiguraju osnovni uvjeti, novac ide za luksuz na moru!”

– Što se tiče objekta u Istri, Kajtazi danas-sutra više neće biti u Saboru, već će svoje vrijeme možda provoditi kao ravnatelj toga Centra ili na nekoj drugoj pogodnoj poziciji – ističe Josip. Kajtazijevo ponašanje okarakterizirao je dijelom “škole Milorada Pupovca”.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN

Krajem rujna medijskim su prostorom o aktualnosti ma iz zemlje dominirali na pisi o Europskom romskom kulturno-sportskomcentru, projektu krovne udruge Roma u Hrvatskoj – Saveza Roma “Kali Sara”. Osnivač i prvi predsjednik Saveza bio je saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a aktualna je pred sjednica Suzana Krčmar. Kako u Istarskoj županiji službeno živi samo petsto tinjak Roma, dok ih je u Međimurju, pri mjerice, služ beno gotovo sedam ti suća, a ne službeno dvostru ko više, postavlja se pitanje zašto su iz “Kali Sare” odlučili tzv. Centar od lučili graditi upravo tamo.

čen je Balog, koji dodaje da je “Kali Sara” jedina romska udruga koju se financira iz državnog Proračuna. Kaže da Kajtazi javnosti “maže oči” objavama kako Romi ma dijeli bijelu tehniku.

Kriteriji i revizija – Perilice i hladnjake po dijeli dvojici ili trojici s ko jima je u dogovoru, a zatim se to fotografira i objavljuje na društvenim mrežama. Koji su kriteriji za dodjelu te tehnike, gdje je to navedeno? Kriterij bi trebalo biti loše imovinsko stanje, a ne da se dijeli onima koji voze skupocjene BMWe i žive u dobrim kućama.

“Kad Kajtazi ne bude u Saboru, svoje vrijeme možda će provoditi kao ravnatelj toga Centra u Istri”

Odabrani i podobni

Prema nekim spekulacija ma, zapravo se uopće ne radi o pravom centru za romsku populaciju, već o luksu znom objektu za odabrane, u kojem će moći uživati samo podobni. S tim u vezi javio nam se i predsjednik Romske udruge Međimurja, Josip Balog, koji smatra da je projekt povezan s pranjem novca.

– Otkud Savezu novac za tu gradnju? Navodno je samo zemljište koštalo skoro pola milijuna eura, a pitanje je koliko će stajati cijeli projekt. Kajtazi je u rekao da su “prodavali štale, kuće i stanove” i još svašta kako bi prikupili novac… To je čista sprdnja! I međimur ski Romi se pitaju odakle Savezu novac i zašto se ne pokrene nekakva istraga.

Umjesto da se pokušaju osigurati osnovni uvjeti za život u Međimurju, gdje po stoje mnogobrojni problemi sa socijalnim slučajevima, smećem i dr., novac je otišao za luksuz na moru – ogor

Državna uprava bi se trebala pozaba viti po zadinom, odnosno potrebno je provesti re viziju poslo vanja “Kali Sare”. Što se tiče objek ta u Istri, Kajtazi danas-su tra više neće biti u Saboru, već će svoje vrijeme možda provoditi kao ravnatelj toga Centra ili na nekoj drugoj pogodnoj poziciji – ističe Josip. Kajtazijevo ponašanje okarakterizirao je dijelom “škole Milorada Pupovca”.

Pita se zašto se Kajtazi sa suradnicima jače ne uklju či u rješavanje problema Roma u Međimurju. Smatra da Vijeće romske manjine Međimurske županije nema nikakvu strategiju, već radi na “daljinski upravljač” koji drže Kajtazi i “Kali Sara”.

– On politički proganja nas nepodobne, tako da je, na primjer, uništio predš kolski odgoj za romsku dje cu u Lončarevu naselju. Ovi UNICEF-ovi objekti koji se grade po naseljima – nije li to segregacija? A mi želimo integraciju… Dok god rom ska naselja budu izdvojena, neće biti dobro. Zašto se ne ravnamopremamađarskom modelu ili drugim europ skim državama, u kojima geta ne postoje?

Mi smo spremni otići do premijera Plenkovića da

Dvojezične ploče

Balog je komentirao i pravo Roma na području Orehovice na dvojezične ploče, koje su stekli prelaskom praga od 33 % u udjelu stanovništva.

– Ploče su beskorisne i neće imati ni kakvog učinka na rješavanje gorućih pro blema. Nama to ne treba, jer smo građani RH i službeni nam je jezik hrvatski. Čak se po školama želi uvesti i bajaški jezik, a to je samo velik i težak uteg romskoj djeci –smatra. Pitanje o pločama postavili smo i

načelnici Orehovice Dijani Novak.

– Potrebno je postaviti pitanje na kojem će se jeziku ostvariti to pravo. Službeni romski jezik je romani chib, koji međimur ski Romi ne razumiju. Kako trenutačno ne postoje odgovarajuća zakonska rješenja, dolazimo do zaključka da se Bajašima na meće romani chib. U obzir bi trebalo uzeti i mišljenje Roma uz Vijeće romske manjine Orehovice. Tražitćemo upute o postupanju od nadležnih institucija – kaže načelnica.

porazgovaramo, jer su nam sva vrata zatvorena, pa čak i mediji i emisije kao što je HRT-ov multinacionalni magazin “Prizma” – nado daje Josip.

Pravna država Navodi i da je zastupnik Kajtazi svoje neistomišlje nikeuništio institucionalno: kao primjer spominje Željka Baloga, za kojega kaže da je pokraden na parlamentar nim izborima 2011. godine.

Od župana Posavca traže hitan okrugli stol, ističe Josip Balog, na temu ove problematike

– Pravna država kod nas očito ne funkcionira. Zašto Vlada RH ili bilo tko drugi ne organizira komisiju da se vidi koliko je novca i za što utrošeno? Vjerojatno zato što su koalicijski partneri s Kajtazijem.Vrijemejedamu se ukine saborski imunitet i pokrene istraga, a onda će se sve objelodaniti – kratko zaključuje Balog.

Josip Balog mlađi

Veljko Kajtazi

ĐURO HORVAT, INOVATOR I DIREKTOR KOMPANIJE TEHNIX:

“Primjenom novih tehnologija u reciklaži otpada postižemo ekonomsku i ekološku održivost”

Klimatskepromjenesunajve

ći globalni problem održivosti planeta Zemlje te ugrožavaju procese održivosti koje smo imali unazad ne više od nekoli kodesetakagodina.Industrijska revolucija,ubrzanirazvojnovih proizvoda i tehnologija stvorili su potrošački mentalitet čovje ka koji uporabljene proizvode sve više odlaže na deponije, a timeznačajnozagađujeprostor, zemlju i zrak.

MO-BO-TO

Komunalni otpad jedan je od najvećih problema današnje ci vilizacije,posebnonerazvijenog svijeta gdje se komunalni otpad odlaže na ogromne deponije, a time direktno utječe na štetne klimatske promjene i zdravlje stanovništva. Kompanija Teh nix razvila je novu najbolju tipsku reciklažnu tehnologiju pod nazivom MO-BO-TO, kojom se miješani komunalni otpad reciklira na industrijski način te omogućuje jeftiniji, brži i potpuni ciklus reciklaže otpada prema uporabnim vri jednostima čime ih vraća u ci klus održivog razvoja, odnosno kružne ekonomije i tako bitno doprinosismanjenjuklimatskih promjena.

Zakon o gospodarenju otpa dom EU i Republike Hrvatske upravo podržava takve nove tehnologije člankom 87. ko jim jasno definira poželjnost

primjene upravo integriranih mreža postrojenja za obradu miješanoga komunalnog ot pada iz kućanstva te iz drugih izvora, ako je takvo skupljanje određeno najboljim raspoloži vim tehnikama, radi doprinosa Republike Hrvatske samodos tatnom zbrinjavanju i oporabi miješanoga komunalnog otpa da.Dosadašnjipokušajiunapre đenjapostojećihmodelagospo darenja komunalnim otpadom nisu dali očekivane rezultate, tim više što je utrošeno puno novaca, puno vremena, unište no je puno zdravog prostora,

Kompanija Tehnix razvila je novu najbolju tipsku reciklažnu tehnologiju pod nazivom MO-BO-TO

stvorenasuodlagalištakojasmo ili ćemo ih ponovno sanirati te tako unedogled. Posebno treba spomenuti štetni utjecaj izgra đenih centara za gospodarenje komunalnim otpadom Mari šćina i Kaštijun, koji su stvorili nove ogromne deponije, dugo su se gradili, stajali su sa svim fazama pripreme izgradnje go tovo milijarde, a da ne provode nikakvu reciklažu, za što su

bili projektirani te opremljeni neodgovarajućomtehnologijom koja je instalirana, a da nigdje, ne samo u Republici Hrvatskoj, negoidrugimmanjerazvijenim zemljama Europske unije, ne postiže rezultate.

Nova rješenja

– Pratio sam te procese pro jektiranja, ugovaranja, izgrad nje koji su trajali duže od 10 godina. Odmah sam bio uvje ren da je to štetna tehnologija i da ne može dati očekivane rezultate. Najbolje to osjećaju građani uz takve reciklažne centre. To su štetni projekti i ne smiju se više financirati ni izfondovaEU,niiznacionalnog Proračuna. Upravo zbog toga kompanija Tehnix i ja osobno tražili smo nova reciklažna rješenja koja mogu miješani ili predsortiranikomunalniotpad reciklirati prema uporabnim vrijednostima. Imao sam sreću u vlastitoj kompaniji Tehnix

razvijati novu tehnologiju sa svojim inženjerima, stručnja cima te takve tehnologije in stalirati u mnogim gradovima i zemljama i dokazati svima da je industrijska reciklaža tehno logija budućnosti – ističe Đuro Horvat, direktor kompanije Tehnix.

Svugdje primjenjiva i prila godljivatržištu,tipskatehnolo gija se brzo gradi, lako montira, trajno funkcionira, a najvažnije je što postiže najveći stupanj reciklaže uz najmanje troškove izgradnje,održavanjatenajveći mogućistupanjautomatizacije.

– Posebno sam ponosan što svojom tehnologijom omogu ćujemo reciklažu miješanoga komunalnog otpada, što znači da trebamo samo dvije kante za biorazgradivi otpad i miješani komunalniotpad.Takvatehno logija ne zahtijeva kućnu ručnu reciklažusgotovo4-5posudaza kojetrebamoosiguratiprostori kućnoručnoselektiranjekojese

Tehnologija omogućava najveći stupanj reciklaže uz najmanje troškove izgradnje i održavanja

teško provodi, posebno u turi stičkoj industriji koja proizvodi puno komunalnog otpada u kratkom sezonskom vreme nu, a potrebno ga je zbrinuti, maknuti što prije iz aktivnog turizma. Gotovo je isti slučaj u velikim gradovima. Primjer je Grad Zagreb, koji gotovo 30 go dina pokušava riješiti problem otpada, dosad to nije uspješno riješio, niti će riješiti predlože nimnovimrješenjima,aimamo tehnološka rješenja kako bolje i jeftinije otpad odložiti, priku piti, reciklirati te reciklirane sirovinetransparentnoprodati. Svoju tehnologiju prije osam godina prezentirali smo u Bri selu stručnjacima EU za okoliš. Upravo naša MO-BO-TO teh nologija podržana je člankom 87. Zakona o gospodarenju otpadom Republike Hrvatske kojim se tehnološka rješenja podržavaju i preporučuju i ko jim se u cijelosti predlaže indu strijska reciklaža u integriranoj mreži postrojenja za obradu miješanoga komunalnog ot pada, ako je takvo skupljanje određenonajboljeraspoloživim tehnikama. Upravo naše tip

ske tehnologije su integrirana postrojenja pod istim krovom industrijskih hala u kojima se obavljatakvapoželjnareciklaža miješanogakomunalnogotpada izkojedobivamouekosortirni camaosamvrstasirovina,dobi vamo eko kompost prve klase u kompostani,dobivamovrijedno kvalitetno RDF gorivo – dodaje Đuro Horvat.

Brojna priznanja

Ovakvorješenjeprepoznalisu stručnjaci diljem svijeta. – Za takav izum dobili smo desetke svjetskih priznanja, imamo sve više korisnika naših tehnologija u svijetu. Jedno takvotipskopostrojenjeupravo montiramo u Ukrajini, BiH I Srbiji.

Vrijednost takvoga komplet nog projekta je pet milijuna eura, uključujući projektira nje, izgradnju, proizvodnju kompletne opreme sortirnice, kompostane, RDF energane i solarne energije iz krovnih panela 500 kW te, najvažnije, ništaoddopremljenogamiješa nog komunalnog otpada ne ide na deponiju, recikliramo samo jednom u pogonima tvornica, a ne u domaćinstvima, lakše i puno brže i jeftinije skupljamo i provodimo kružnu ekonomiju u praksi te bitno doprinosimo zaustavljanju klimatskih pro mjena i zadovoljstvu građana – zaključuje Horvat.

Kompanija Tehnix razvila je novu tehnologiju kojom se komunalni otpad potpuno reciklira prema uporabnim vrijednostima te se nakon reciklaže vraća selektiran u proces kružne ekonomije

Dijete (12) doživjelo moždani udar zbog previše energetskih pića

U Varaždinskoj županiji čak 65%učenikaosnovnihškolai85

%učenikasrednjihškolakonzu mira energetska pića, pokazala je anketa koja je, na inicijativu Savjeta za zdravlje Varaždinske županije,provedenau30osnov nihi10srednjihškolanauzorku većem od 5300 učenika.

Rezultati ankete danas su, 11. listopada,uŽupanijskojpalačiu Varaždinu predstavljeni ravna teljima škola i javnosti.

– Savjet za zdravlje Varaž dinske županije, čiji su članovi ugledni zdravstveni radnici, pokrenuo je inicijativu za edu kacijumladih,njihovihroditelja te učitelja i profesora o štetno sti energetskih pića. Time su odmah reagirali na podatke liječnika pedijatara i djelatnika Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, koji su uočili povećanu konzumaci ju energetskih napitaka kod djece i mladih. Nažalost, ovo istraživanje je potvrdilo da (pre)veliki broj djece i mladih konzumira energetska pića, a da pritom uopće nisu svjesni opasnosti po svoje zdravlje. I u ovom slučaju znanje je moć. Varaždinska županija pružit će

svu potporu Savjetu za zdravlje i našim školama kako bi naši mladi,njihoviroditeljiteučitelji i profesori dobili točne infor macije o štetnosti energetskih pića i mogućim posljedicama. Ovo predstavljanje rezultata je važan korak prema glavnom cilju, a to je svesti konzumaciju tih napitaka na minimum –istaknula je zamjenica župana SilvijaZagorec,kojajezahvalila Savjetuzazdravlje,županijskim

upravnimodjelimazazdravstvo iprosvjetutesvimravnateljima koji su se odazvali i pomogli u provođenju ankete.

Pročelnica Odjela za sestrin stvo na Sveučilištu Sjever, izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg napomenulajedapodaciankete nisu dobri ni ohrabrujući. – Čak 65 % učenika osnov nih škola i 85 % srednjih škola konzumira energetska pića, što je alarmantno. Učestalost raste

Jedan energetski napitak sadrži 80 miligrama kofeina, što odgovara jednoj šalici kave

s dobi, dakle što su stariji to češće konzumiraju, pri čemu je konzumacija češća kod muš kog spola. Na pitanje zašto konzumiraju energetska pića, najčešće su kao razloge naveli umor, manjak koncentracije te odmornakonnekakveaktivno sti. Informacije o energetskim pićima,štojenajžalosnije,dobi vaju iz reklama i od prijatelja, a

najmanjeizstručneliteratureili pakodroditelja.Uznemirujuće je da je 20 % učenika osnovnih škola te 30 % učenika srednjih škola imalo ozbiljnije smetnje prilikom konzumacije, veliki broj imao je simptome od stra ne kardiovaskularnog sustava, tzv. stezanje u prsima, bol u prsima, ubrzani rad srca, a veliki broj se požalio na mučninu i povraćanje. Nijezanemarivbrojda je 8 % učenika imalo smetnjuzbogkojesu se ozbiljno zabrinu li za svoje zdravlje. Varaždinska župa nijajesvijetliprimjer iprimjerdobreprakse kako bi trebalo putem istraživanja naći pravi način edukacije. Edukaciju treba proširiti na učenike i na njihove roditelje – istaknula je prof. dr. sc. Neuberg.

Zašto su energetska pića štetna i zašto nisu “bezazlena”, kao što se (pre)često pogrešno smatra, pojasnila je doc. prim. dr. sc. Spomenka KiđemetPiskač, specijalist neurologije, subspecijalist za kronične neu rodegenerativnebolestiizOpće

bolnice Varaždin.

– Nemili događaj u županiji, kada je osoba u dobi od 12 godina doživjela moždani udar kojisedirektnomogaopovezati s pretjeranom konzumacijom energetskih pića, potaknuo nas je da kontaktiramo pedijatre i specijaliste školske medicine te potomprovedemoiovuanketu.

S obzirom da je sudjelovalo više od 5300 ispitanika, imamo doista reprezentativan uzorak. Kod nekog djeteta već jedno energetsko piće može izazvati neželjene učinke, a kod drugih sutodvadotripića–upozorila je doc. Kiđemet-Piskač.

– Jedan energetski napitak sadrži80miligramakofeina,što odgovara jednoj šalici kave, ali uztosadržitaurin,ginseng,gu aranu koji imaju psihostimula tivniučinaksličankofeinu,tako da su koncentracije tvari koje djeluju na lučenje adrenalina bitno veće nego u jednoj šalici kave. Usto, ti napitci sadrže vi soke doze šećera, što doprinosi razvoju pretilosti, a znamo da je pretilost mladih osoba još jedna pošast modernog doba s kojom se borimo – navela je doc. Kiđemet-Piskač.

BROJ POBAČAJA JE U PADU U HRVATSKOJ

Međimurke druge po stopi legalno induciranih pobačaja

Tijekom 2021. godine je putem individualnih prijava pobačaja u Bazu podataka o pobačajima unutar NAJS prijavljeno 5746 pobačaja, što predstavlja porast od 6,6% u odnosu na broj zabilježen prethodne godine (kada ih je bilo 5390), objavio je HZJZ. Navedenim prijavama je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pribrojeno još 1966 pobačaja koji nisu prijavlje ni unatoč zakonskoj obave zi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacija ma unutar NAJS (Nacionalni javnozdravstveni informa cijski sustav). Ukupan broj pobačaja evidentiranih u RH 2021. godine tako iznosi 7712. Najveći udio čini kategorija ostalihabnormalnihprodukata začeća,odnosno39,5%.Potom po učestalosti slijede legalno inducirani pobačaji (34,6 %). Kategorija spontanih pobača

ja čini 17,1 % ukupnog broja pobačaja. Izvanmaternična trudnoća je evidentirana u 6,8 %prijavljenihpobačaja,aostali i nespecificirani pobačaji se i dalje prijavljuju sporadično. Podaci pokazu da 79,3 % po bačaja prijavljenih u 2021. go dini u Bazi podataka o poba čajima dogodilo se tijekom prvih 10 tjedana trudnoće, a u 4,4 % prijava ovaj podatak nije bio unesen. Među že nama kod kojih je prijavljen pobačaj u 2021. godini, 37,1 % nije imalo živorođene djece. U 2021. godini nije zabilježen niti jedan slučaj smrti od po sljedicapobačaja.Zbogkompli kacija uzrokovanih pobačajem prijavljeno je 180 hospitali zacija sa stopom učestalosti od 23,3/1000 evidentiranih pobačaja.

Prema Zakonu o zdravstve nim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, u Hrvatskoj žena može legalno izvršiti po bačaj bez dozvole povjerenstva akoseradiotrudnoćikojatraje

do 10 tjedana. Prema istom Zakonupobačajsemožeobaviti samo u ovlaštenim stacionar nimzdravstvenimustanovama.

U 2021. godini evidentiran je 2671 legalno inducirani po bačaj, odnosno 7,3 legalno induciranih pobačaja na 100 poroda, što je vrijednost jed naka onoj zabilježenoj 2020. godine. Prosječna stopa na mjernih pobačaja u Hrvatskoj iznosi tako 333,3/100.000 žena generativne dobi, što predstav ljaporastuodnosunaprethod nu godinu kada je prosječna stopa iznosila 305,3/100.000

žena generativne dobi.

Među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj najveći je udio onih u dobi 30 do 39 godina, odnosno 44,8 %, potom slijedi dobna skupina 20 do 29 godina u ko joj je evidentirano 38,9 % svih legalno induciranih pobačaja. Tijekom2021.godineevidenti rana su 44 legalno inducirana pobačaja u maloljetnica (do 18. godine života) što čini 1,6 % ukupnog broja legalno in duciranih pobačaja. U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života evidentirano

je još 94 legalno induciranih pobačaja, što zajedno čini 5,2 %ukupnogbrojaevidentiranih legalno induciranih pobačaja.

Među ženama kod kojih je pri javljenlegalnoinduciranipoba čaj najviše je onih bez živoro đene djece (30,2 %) Također su značajni udjeli žena s dvoje ži vorođenedjece(27,3%)ijednim živorođenimdjetetom(18,7%). Velika većina prijavljenih le galnoinduciranihpobačaja(80 %) učinjena je na zahtjev žene, 7,3 % zbog ugroženog zdravlja majke, a 3,1 % zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.

Od1774prijavljenihlegalnoin duciranih pobačaja na zahtjev žene, prema dostupnim po dacima, u 1495 slučajeva (84,3 %) prije začeća nisu bile kori štene metode kontracepcije. Analizirajući stope eviden tiranih legalno induciranih pobačaja prema županiji pre bivališta žene, 2021. godine su najviše stope legalno inducira nih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi zabilježene u Karlovačkoj (930,5/100.000) i

Međimurskoj županiji (744,6). Najniže stope su zabilježe ne u Splitsko-dalmatinskoj (79,1/100.000)iBrodsko-posav skoj županiji (125,8/100.000).

Na razini države broj poba čaja u konstantnom je padu. Tijekom 2006. godine bilo je ukupno 10.224 pobačaja, a lani 7.712.

Dvije županije

Žene s prebivalištem na po dručju Varaždinske županije tijekom 2021. godine imale su ukupno 360 pobačaja. Najveći broj otpada na legalno induci ranipobačaji,odnosnonjih168.

UOpćojbolniciVaraždinobav ljen je lani 441 pobačaj, najviše se odnosilo na legalno induci rani pobačaj, kojih je bilo 217. Žene s prebivalištem na po dručju Međimurja imale su ukupno 301 pobačaj, a najvi še u kategoriji onih legalno induciranih, kojih je bio 161.

U Županijskoj bolnici Čakovec lani su obavljena 253 pobačaja, a njih 122 bila su legalno indu cirani pobačaji.

legalno inducirana pobačaja na zahtjev žene, prema dostupnim podacima, u 84,3 % slučajeva prije začeća nisu bile korištene metode kontracepcije

U Varaždinskoj županiji čak 65 % učenika osnovnih škola i 85 % učenika srednjih škola konzumira energetska pića, pokazala je provedena anketa

Građani će bez odlaska na policiju moći do dokumenata

Uz aktiviranu eOsobnu građani tako u samo nekoliko klikova mogu predati zahtjev za putovnicu ili vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu, prijaviti novorođenče, upisati dijete u dječji vrtić, upotrebljavati portal zdravlja ili se naručiti za pregled kod liječnika.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Ministarstvo unutarnjih poslova i Agencija za ko mercijalnu djelatnost (AKD) provode projekt koji finan cira Europska unija iz fon da NextGeneration EU, a kojemu je cilj potaknuti što veći broj građana na aktiva ciju i korištenje nacionalnog identifikacijskog osobnog dokumenta. Gra đani će na taj način moći lakše, bez dolaska u poli cijsku upravu ili po staju, predati zahtje ve za doku mente, ali riješitiidru ge poslove.

Cilj provođenja kampanje je potaknuti što veći broj građana na aktivaciju i korištenje nacionalnog identifikacijskog osobnog dokumenta

Cilj provođenja kam panje je potaknuti što veći broj građana na aktivaciju i korištenje nacionalnog iden tifikacijskog osobnog do kumenta kako je definirano Zakonom o osobnoj iskazni ci. Za aktivaciju osobne iska znice više nije potreban čitač kartice, već građani mogu osobnu iskaznicu odmah aktivirati na aktivacijskom kiosku koji se nalazi u pro storijama Policijske uprave varaždinske.

Šest noviteta

Nova osobna iskaznica donijelaječakšestnoviteta,a ključan se odnosi na poveza nost s mobilnom aplikacijom Certilia koja omogućava ko

rištenjemobilnogadigitalnog identiteta i pouzdano udalje nopotpisivanjedokumenata. Preuzimanjem udaljenog potpisnog certifikata, koji ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis, građani će putem mobilnih uređaja moći pravovaljano potpisi vati digitalne dokumente. Mobilni identitet također olakšava korištenje e-usluga unutarsustavae-Građani,jer omogućavapristupuslugama i putem mobitela ili tableta. Osim pristu pačnosti i jedno stavnog korište nja, eO sobna pruža i najvišu razinu sigur nosti uz dvostruku autenti fikaciju i biome trijsku identifikaciju. Uz aktiviranu eOsobnu gra đanima je dostupno više od 100 usluga putem platforme eGrađani pa se tako u samo nekoliko klikova može pre dati zahtjev za putovnicu ili vozačku dozvolu, zatra žiti dostavu dokumenata na kućnu adresu, prijaviti novorođenče, upisati dijete u dječji vrtić, upotrebljavati portal zdravlja ili se naru čiti za pregled kod liječnika. Kako bi građani mogli koristiti novu funkcio nalnost potrebno je akti virati eOsobnu, zatražiti mobilni identitet i instalirati te aktivirati aplikaciju Cer tilia. Registracija i upora ba aplikacije je besplatna.

U prvih devet mjeseci ove godine u policijskim upravama varaždinskoj i međimurskoj evidentiran je znatan porast rješavanja upravnih poslova građana u odnosu na 2020. i 2021. godinu

Za cijeli postupak potrebna je osobna iskaznica s čipom, PIN omotnica i mobitel. U slučaju gubitka inicijalnih podataka za registraciju i aktivaciju (PIN omotnica), građani mogu zatražiti nove u policijskoj upravi te na jednostavan način aktivirati eOsobnu i ostvariti pristup digitalnim uslugama uz naj višu razinu sigurnosti.

Gužve

Inače,uprvihdevetmjeseci 2022.godineuPolicijskojup

ravivaraždinskojevidentiran je znatan porast rješavanja upravnih poslova građana u odnosu na 2020. i 2021. godinu.Takojeuprvihdevet mjeseci ove godine u Poli cijskoj upravi varaždinskoj, zajedno s policijskim posta jama Ivanec, Novi Marof i Ludbreg, zaprimljena 26.624 zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, što je 38 % više u odnosunaistorazdobljelani, odnosno100%višeuodnosu na 2020. godinu. Također je podnijeto 3989 zahtjeva za

izdavanjeputovnice,štojeza 118 % više nego lani, a 250 % više u odnosu na isto razdo blje 2020. godine. Djelatnice našalterimaobavilesui3097 prijavaprebivališta,6078pri java boravišta te 1372 prijava privremenog odlaska iz RH. Također se bilježi povećanje aktivnosti i na svim ostalim poslovima oko rješavanja statusnih pitanja građana. Također, tijekom prvih devet mjeseci 2022. godine u Policijskoj upravi međimur skoj evidentiran je znatan

Kako bi građani mogli koristiti novu funkcionalnost potrebno je aktivirati eOsobnu, zatražiti mobilni identitet i instalirati te aktivirati aplikaciju Certilia

porast rješavanja upravnih poslova građana u odnosu na2020.i2021.godinu.Tako je u prvih devet mjeseci ove godine zaprimljeno 15510 zahtjeva za izdavanje osob ne iskaznice, što je 36% više u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno čak 100% više u odnosu na 2020. godinu. Također je podnesen 2701 zahtjevzaputovnice,štojeza 100% više nego lani, a 220% više u odnosu na isto razdo blje 2020. godine. Djelatnice našalterimaobavilesui2518 prijava prebivališta. Osim toga, na svim ostalim poslo vima oko rješavanja statu snih pitanja građana zabilje ženo je povećanje aktivnosti. Neki od tih poslova mogu se rješavati i putem sustava eGrađani pa će tako onima koji aktiviraju eOsobnu rje šavanje tih poslova biti lakše putem svog mobitela, bez potrebe dolaska u policijsku upravu ili policijsku postaju. Istovremeno, oni koji i dalje trebaju dolaziti u prostorije policije brže će i lakše doći na red, jer će se djelatnice rasteretiti dijela poslova koji će se obavljati online.

Punopravno članstvo u Hrvatskoj zajednici inovatora

Međimursko veleučilište u Čakovcu od četvrtka, 13. listopada, punopravni je član Hrvatske zajednice inovato ra. Da je riječ o prestižnom članstvu,dokazujeičinjenica da se MEV, postavši puno pravnim članom, našao u društvu tek 15-ak uglednih visokoškolskih ustanova i fakulteta u Hrvatskoj.

Naime, članstvo u Hr vatskoj zajednici inovatora Međimurskom veleučilištu omogućit će kvalitetniji rad na razvitku inovacijske dje latnosti te sudjelovanje u natječajima i projektima u području razvoja i primjene novih tehnologija i inova tivnih rješenja namijenjenih hrvatskom i međunarodnom gospodarstvu. PunopravnočlanstvoMEVa potvrđeno je na svečanom otvorenju 20. međunarodne izložbe inovacija Arca 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj

knjižnici u Zagrebu, gdje su dekan doc. dr. sc. Igor Klopo tanipredsjednikHrvatskeza jednice inovatora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga potpisali sporazum o suradnji.

S obzirom na to da i ča kovečko Veleučilište veliki naglasak stavlja na potica nje istraživanja, razvoja i inovacija što je ključno za ostvarenje produktivnosti hrvatskog gospodarstva, ovim članstvom i suradnjom na zajedničkim projektima, MEV nastavlja promicati važnost znanosti, obrazova nja i istraživanja za razvoj inovativnog gospodarstva i poduzetništva.

PRELOG: TRADICIONALNA KESTENIJADA “LABUDA”

Jedna od aktivnosti koju Nautički klub “Labud” redovito provodi je tradicional na kestenijada, koja je održana u sjajnoj atmosferi. Uz pečene kestene nije izostalo ni osvježenja i glazbenih iznenađenja, a članovi Nautičkog kluba “Labud” sve su zainteresirane poveli na plovidbu dravskim rukavcimaijezeromHidroelektraneDubra va. Kestenijadu i članove “Labud” posjetio je i pozdravio i Đuro Ujlaki, predsjednik

Gradskoga vijeća Grada Preloga. Također, članovi Nautičkog kluba “Labud” sudjelovali su i na 1. otvorenom “Dragon boat kupu Grada Preloga”, a gošće keste nijade bile su članice “Dragon boat kluba” iz Zadra, prvog takvog sportskog tima za osobekojesupreživjelerakdojke.Skloplje na su nova prijateljstva pa možda i neki od sljedećih izleta nautičara iz Preloga bude baš u Zadar.

Zaigrali za svoj omiljeni klub i dobro se zabavili

LONČAR-PETRINJAK

Na stadionu Nogometnog kluba“Sloga”Čakovecodržan je 16. nogometni turnir “Spe cialPowerLeague”,jedinstve ni projekt kojem je temeljni cilj socijalna integracija djece s teškoćama u razvoju.

Udrugazaautizam“Pogled” već četiri godine sudjeluje na spomenutom turniru, pokre nutom sa željom motiviranja djece i odraslih s teškoćama u razvojudaseputemsportskih

– Veliko “hvala” njihovom, a i našem treneru što je prepoznao da i oni mogu igrati nogomet i baviti se sportom – poručili su iz Udruge “Pogled”.

aktivnosti aktivno integriraju u društvo. Cilj je također omogućiti djeci i odraslima s teškoćama u razvoju da rav nopravno nastupe i zaigraju za svoj omiljeni nogometni ili rukometni klub, koji ih na ovaj način podržava, da jući im šansu da treniraju i nastupaju u natjecateljskim utakmicama.

– U nedjelju smo se svi sku pili u lijepom našem Čakovcu i krenuli u šetnju parkom te se svi skupa poslikali kod fontane. Nakon toga smo razgledali Muzej Međimurja i krenuli prema NK-u “Sloga”.

U 13 sati je bio ručak, a u 14 sati smo počeli s turnirom koji su svečano otvorili župan Matija Posavec i gradonačel nica Čakovca Ljerka Cividini – rekli su iz Udruge “Pogled”, zahvalivši pritom Županiji i Gradu na pokroviteljstvu i podršci turnira.

Svi su pobjednici

Odigran je potom 1. Special Power Leaders kup u kojem su sudjelovali organizator, roditelji i voditelji. Nakon simbolične igre voditelja i roditelja, nastavio se turnir koji je trajao do 17 sati.

– Svi su bili pobjednici,

Osim

d.o.o. na izradi majica za timove te NK-u “Sloga” što nas podržava i što nam je omogućio da treniramo na njihovim terenima. Veliko “hvala” i njihovom, a i našem treneru što je prepoznao da i oni mogu igrati nogomet i baviti se sportom – poručili su iz Udruge “Pogled”.

obrazovanje Pula.

dobili su medalje, poklone i pehare, a za nagradu i slado led koji nam je donirao Ledo. Svi su bili jako zadovoljni organizacijom, sretni i veseli. Bio je to prekrasan dan, što je i bio cilj turnira – da se svi osjećaju prihvaćeno te da i oni mogu igrati i sudjelovati. Zahvaljujemo tvrtki Donum

Osimdomaćina,NK“Sloga” –“Pogled”Čakovec,sudionici 16. SPL turnira u Čakovcu bile su ekipe GNK Dinamo – Udruga za sindrom Down, Zagreb, HNK Rijeka – Rijeka 21, NK Osijek – Centar za od gojiobrazovanje“IvanŠtark”, NK Slaven Belupo – Sportska udruga “Veliko srce” i NK Istra 1961 – Škola za odgoj i

”Special Power League” (SPL) osnovana je 2018. go dine, pokrenuta od Udruge “Akademijazdravogživljenja”, a pridružili su joj se Hrvatski nogometni savez (HNS), Hr vatskirukometnisavez(HRS), Zaklada “Mateo Kovačić”, UdrugaSILab,Udruga“Veliko srce” iz Koprivnice, Udruga “Latice”izKoprivnice,Udruga “Pogled”izNedelišća,Udruga za Downov sindrom 21 Split, Udruga za Downov sindrom 21 Rijeka, Škola za odgoj i obrazovanje Pula, Centar za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark”Osijek,kaoinogometni te rukometni klubovi iz Hr vatske i inozemstva.

Udruga za autizam “Pogled” već četiri godine sudjeluje na spomenutom turniru, pokrenutom sa željom motiviranja djece i odraslih s teškoćama u razvoju da se putem sportskih aktivnosti aktivno integriraju u društvo

Raznovrsni terapeutski i društveni sadržaji

PIŠE: ROBERT PEHARDA

Impozantno zdanje Centra DOSTI u Podturnu polako poprima konačne konture. Naime, u centru Podturna kraju se privode radovi na građevini za boravak osoba s tjelesnim invaliditetom, koja će, među ostalim, pružati uslugednevnogipoludnevnog boravka.

Zgrada će biti polivalentna te će pružiti osobama s inva liditetom usluge boravka, ali i mnoge druge mogućnosti, od korištenjaraznovrsnihterape utskihdodruštvenihsadržaja.

Centar kakav se u Međimurju već niz godina priželjkivao bit će realiziran novcem Eu ropskog fonda za regionalni razvoj putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija2014-2020.teizPro računa Republike Hrvatske.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,2 milijuna kuna. Nositelj projekta je Društvo osoba s tjelesnim invalidite tom Međimurske županije, koje je uložilo i dio vlastitih sredstava te se istovremeno pokušava zatvoriti financij

ska konstrukcija zajedničkim sporazumommeđuopćinama i gradovima te Međimurske županije, s obzirom na to da se dio od potrebnih 17,2 mili junakuna,točnije2,5milijuna kuna, financira iz vlastitih sredstava.

– Vjerujemo da će svi sta novniciMeđimurja,aposebno žitelji Općine Podturen biti itekako ponosni na zgradu i njezine funkcije nakon pot pune izgradnje te će uvelike imatikoristiodnje–poručuju iz DOSTI-ja Međimurske županije.

Obilježili 40 godina rada

Dječji vrtić “Mrav” iz Mačkovca prigodnim pro gramom proslavio je 40 godina rada. Svoje goste svečano su u narodnim nošnjama dočekali Matija i Dina, a program je donio dječju pjesmu, nastupe i rođendansku tortu, koju su rezali vrtićarci Anela i Grga.

Vrtićki objekt u Mačkov cuizgrađenje1982.godine, kao jedan od tek nekoliko tada napravljenih na po dručju Čakovca. Danas djeluje u sklopu Dječjeg vrtića “Cipelica” Čakovec, a u njemu je 40 mališana okupljenihudvijemješovite skupine od tri do sedam godina.

Na okruglom rođendanu čestitala im je i gradonačel nica Grada Čakovca Ljerka Cividini, a vrtićarci su je

zauzvrat darivali svojim ra dovima, licitarskim srcem i zabavnim nastupom.

– Kada je formiran ovaj Vrtić, ujedno su s radom započela i dva istovjetna u Ivanovcu i Strahonincu. Čestitam nam svima četiri desetljeća uspješnog rada –poručila je Gordana Šoltić Siladi, ravnateljica DV-a “Cipelica”.

Vrtić u Mačkovcu svo ju je prepoznatljivost ste kao zbog toga što u njemu odgojiteljice s djecom uz odgojno-obrazovni rad po sebnovoderačunaokulturi i običajima svoga kraja. Ujedno je to prvi vrtić u Hrvatskojgdjejesprovođe njem započeo “Head Start program” koji je pokrenula Nevenka Holetić, kao bazu za razvoj programa “Korak po korak”.

ZDRAVLJE

OSVOJITE VRIJEDAN TRETMAN U NAGRADNOJ IGRI!

Nakon odigrane nagradne igre u varaždinskom i međimur skom izdanju novina 7Plus Regionalnog tjednika, Beauty centar “Čarolija” i Regionalni tjednik organiziraju još jednu nagradnu igru. Naime, dijele se još dva poklon bona za vrijedne tretmane u Beauty centru “Čarolija”, no ovoga puta nagradna igra igrat će se na portalu 7Plus Regional nog tjednika. Ono što je potrebno jest pratiti portal, jer će u srijedu, 19. listopada, biti objavljen poziv čitateljicama i čitateljima da u komentaru ispod objave napišu sljedeće: “Nagradna igra 7Plus Regionalni tjednik” i zatim “Biram

mezo lift – nekirurški lifting lica” ili “Biram masažu cijelog tijela toplim svijećama”. Dakle, potrebno je odabrati jedan od dva ponuđena tretmana. Nagradnaigratrajedosrijede,26.listopada,kada ćenaFacebookstranici7PlusRegionalnogtjed nika biti objavljeni nasumično izabrani sretni dobitnici. Sve poklon bonove dobitnici će moći podići u redakciji Regionalnog tjednika na adresi Zagrebačka ulica 38 u Varaždinu, radnim danom od 8 do 14 sati.

“Vrijeme je za sustavniju skrb o beskućnicima”

Svjetski dan beskućnika obilježen je 10. listopada. Tim povodom, pod geslom “Ulica nije dom” želi se upozoriti javnostidonositeljeodlukana svimrazinamanasvevećibroj beskućnika i osoba iz siro mašnih i socijalno isključenih skupinakojesenalazeuriziku od beskućništva i koje preko noći mogu završiti na ulici. – Posebno se to odnosi na žrtve obiteljskog nasilja, mlade koji izlaze iz sustava alternativneskrbi,povratnike iz pravosudnih i zdravstvenih ustanova,izbjegliceiazilante,

osobe s psihičkim poteško ćama, starije osobe i druge socijalno ugrožene skupine –rekli su iz GDCK-a Čakovec i dodalidaćeposlatiapeldono siteljima odluka da je vrijeme da se u Republici Hrvatskoj počne sustavnije skrbiti o be skućnicimaidonesestrategija za borbu protiv beskućništva te nacionalna i lokalne stra tegije socijalnog stanovanja za razvijanje primjerenijeg sustava stambenih subven cija i pomoći kućanstvima u neprimjerenim uvjetima stanovanja.

BOGA NEMA

“Bezumnik reče u srcu: »Nema Boga.« Pokvareni rade gadosti; nitko da čini dobro.

Bog s nebesa gleda na sino ve ljudske da vidi ima li tko razuman Boga da traži.

No, svi skrenuše zajedno, svi se pokvariše: nitko da čini dobro – nikoga nema.

Neće li se urazumiti svi što bezakonje čine, koji proždiru narod moj kao da jedu kruha?

Ne zazivlju ime Jahvino: jednom će drhtati od stra ha, jer je Bog s rodom praved nim.

Želite razbiti nakane ubo gog: Jahve je utočište njegovo. O neka dođe sa Siona spas Izraelu!

Kad Jahve promijeni udes naroda svoga, klicat će Jakov, radovat’ se Izrael.”

(Ps 14:1-7)

Tako govori psalmista prije 3000 godina. Ljudi govore da nema Boga, rade što ih volja, bezakonje vlada. Nije li tome tako i danas? Mnogi mladi niječu postojanje Boga kako bi radili što ih volja. Ateisti niječu Boga jer onda mogu čiste savjesti onako kako im se svidi. Čak mnogi vjernici ne idu u crkvu jer žive u grijehu. Mnogi zatvaraju oči

Mladen Dominić Kristova Crkva

pred bezakonjem koje buja, pokvarenost na svakome koraku, siromaštvo raste. No, upravo ovo rečeno svjedoči da Boga ima. Činjenica je da ako ne živimo po Božjem zakonu onda vlada zlo i bezakonje. No, činjenica je i da ako ži vimo po Božjem zakonu po Bibliji da onda dolazi mir i ra dost u naš život. Dakle, kako ti živiš? Bez Božjeg zakona kao bezumnik ili po Božjem zakonu kao Božje dijete?

Zato naručite Novi zavjet na suvremenom hrvatskom jeziku i saznajte kako živjeti u skladu s Božjom riječi. Nazovite nas na 042 311 202. prop. Mladen Dominić

Pastor Kristove Crkve Varaždin

Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr

SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Cijepljenje protiv gripe u ponedjeljak, 17. listopada, počelo je u cijeloj Hrvatskoj, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). HZJZ ove godine je naručio četverovalentno inaktivira no cjepivo protiv sezonske gripe koje će kao i dosadaš njih godina biti besplatno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gri pe i njezinih komplikacija. Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je pre poruci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultati ma kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih oso bina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Uočisezonegripe2022./2023. za cijelu je Hrvatsku nabav ljenoje600.000dozacjepiva.

Za Varaždinsku županiju stiglo je 20.000 doza cjepiva, a za Međimursku 13.200 doza. Cijepljenje protiv gripe započelo je u ponedjeljak, 17. listopada 2022., kada je završiladistribucijacjepivau ambulante izabranih liječni ka, objavio je Zavod za javno zdravstvoVaraždinskežupa nije. Zavod za javno zdrav stvo Međimurske županije javio je da cijepljenje počinje istog datuma, a zasad

Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:

– osobe životne dobi 65 godina i starije, – štićenici domova za starije osobe te institucija zanjegukroničnihbolesnika (bez obzira na dob, uklju čujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucijazanjegukroničnih bolesnika, – osobe, uključujući i dje cu, s kroničnim oboljenji ma, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno dje ca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza,

može cijepiti jedino kod svog izabra nog liječnika. Zavod za jav nozdravstvo Varaždin ske županije cijepi svaki radni dan od 8 do 12 sati u svojim ambulantama u Varaždinu, te u ispostavama Iva

kronična astma, bronho pulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama, – odrasli i djeca s kronič nim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melli tus), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopati jama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju), – djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugo trajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja

nec (ponedjeljak), Ludbreg (utorak) i Novi Ma rof (srijeda). Cjepivo pro tiv COVIDa i cjepivo protiv gri pe, osobe starije od 12 godina mogu primi ti istovremeno.

Termin za cijeplje

nastanka Reye sindroma uz influenzu), – u slučaju da se neka od osoba za koje je cije pljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontra indikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bli ske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl., – zdravstveni radnici, – trudnice.

nje poželjno je telefonskim putem unaprijed dogovo riti radi izbjegavanja gužvi koje su povoljni uvjeti za širenje COVID-19, ali i dru gih respiratornih infekcija. Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijeplje nja protiv gripe, mogu se cijepitikodizabranihliječni ka ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju izdanog liječničkog recepta.

UDRUGA SLIJEPIH NOVIM PROJEKTOM POMAŽE SLIJEPOJ DJECI

Udruga slijepih Međimurske županije od 1. listopada 2022. do 1. prosinca 2023. godine provodi projekt “Isti smo mi, kao i svi” koji financira Zaklada “Hrvatska za djecu”. Putem provedbe projekta za slijepu djecu osigurat će se edukativne aktivnosti, kao što su učenje stranog jezika te individualne glaz bene i matematičke poduke, koje će pomoći slijepoj djeci u svladavanju školskog gradiva. Organizirat će se također sportsko-rekreacij

ske aktivnosti, treninzi gimnastike i boksa te tečaj plivanja, kojima će se utjecati na fizičku spremnost, a brinut će se i za opće zdravlje sli jepedjeceorganiziranjemfizioidrugihterapija koje će se odraziti na adekvatnu rehabilitaciju slijepe djece s višestrukim oštećenjima.

Opći cilj projekta je povećati mogućnosti i kvalitetu života slijepe djece putem aktivnosti izvanredovitogodgojno-obrazovnogsustava.

Specifični ciljevi projekta su povećati znanje,

vještine i kompetencije te unaprijediti soci jalne vještine slijepe djece, kao i uspostaviti suradnju pružatelja usluga i Udruge kao mo dela kvalitetne suradnje važnih društvenih dionikaupovećanjumogućnostiiuključivanja slijepe djece.

Ciljna skupina projekta je šestero slijepe i praktično slijepe djece, uključujući i dvoje djece s višestrukim oštećenjima, starosti od 7 do 17 godina, s područja Međimurja.

Ukazali na važnost pregleda prostate i prikupili 2700 kuna

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK

Županijska liga protiv raka ČakoveciKluboboljelihodraka prostateusredištuČakov ca organizirali su humanitar no-edukativnu akciju “Ke stenijada” s ciljem in formiranja i podiza njasvijesti javnosti o važnosti preventiv nih pregleda prostate. Akci jom se želi po taknuti muškarce u dobi od 55 do 60 godina da redovito kontroliraju svoju prostatu, jer rano otkrivanje raka prostate pruža mogućnost gotovo stopostotnog izlječenja.

Prikupljena

sredstva od prodaje kestena bit će uložena u nastavak prevencije i ranog otkrivanja raka prostate te za rehabilitaciju članova Lige

Tomsuseprilikomprikuplja la novčana sredstva od prodaje kestena, koja će biti uložena u nastavak prevencije i ranog otkrivanja raka prostate te za rehabilitaciju članova Županij skeligeprotivraka.Prikupljeno je 2700 kuna.

– Veliko “Hvala!” svima koji su nas na bilo koji način podr žali na subotnjoj “Kestenijadi”. Zahvaljujemo i Gradu Čakovcu

za sufinanciranje akcije ispla tomnabaveiuslugepečenja120 kilogramakestena–poručilisu organizatori.

Klub oboljelih od raka pro stateosnovanjeusklopuŽupa

nijske lige protiv raka Čakovec početkom2010.godinesciljem okupljanja oboljelih i njihovih obitelji, promicanja i širenja svijesti o učestalosti raka pro state te potrebi preventivnih

godišnjih pregleda ugroženih skupina muškaraca. Humanitarno-edukativnu akciju podržao je i župan Me đimurske županije Matija Po savec, koji je ovom prilikom istaknuo važnost informiranja o pravovremenom ponašanju kadajeupitanjuzdravlje.Akciji su prisustvovali učenici 4. i 5. razreda medicinskih sestara i tehničara Srednje škole Čako vec koji su prolaznicima dijelili edukativne letke.

Međimurska županija kon tinuirano podupire rad svih organizacijacivilnogdruštvana području županije koje svojim aktivnostimadoprinosestvara nju boljitka cjelokupne lokalne zajednice.

Unaprijediti kvalitetu života slijepih osoba

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se 15. listopa da još od 1964. godine. Inicija tivu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je Gu illy d’Herbmont 15. listopada 1930. godine, ali tek nakon Drugog svjetskog rata dugi bi jelištappočinjesekoristitikao pomagalo za kretanje slijepih osoba.Ciljobilježavanjaovoga dana jest nizom manifestacija unaprijediti kvalitetu života slijepih i slabovidnih osoba.

Hrvatskajesobilježavanjem počela 1996. godine, kada se samim time i priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Me đunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikomslijepihosoba.

Tim povodom Odjel za oftalmologiju i optometriju Županijske bolnice Čakovec

pozivanaobavljanjepregledai pretraga te apelira na građane da razmišljaju o potrebama ljudi s bilo kojom vrstom in validiteta, kao i na to da ih se nesebično uključi u aktivnosti zajednice.

– Možda uz slijepu osobu progledate nekim drugim očima – poručuju iz Bolnice.

Pratiti potrebe

Bijeli štap je produžena ruka slijepe osobe, dok je sve ostalo, što je izvan dosega toga štapa, velika nepoznanica i opasnost za osobu koja ne vidi. Ipak, ne odlučuju se svi za bijeli štap. Alternativesupronašliupsima vodičima ili asistentima koji im pomažu u svakodnevnim izazovima. Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost pa je neophodno stalno pratiti specifične potrebe i probleme slijepihosoba,reklisuizŽupa nijske bolnice Čakovec.

RADOVI U ŽUPANIJSKOJ BOLNICI ČAKOVEC NAPREDUJU BOLJE OD OČEKIVANOG

Novi, moderan Odjel pedijatrije gotov do kraja studenoga

Nakon što je u srpnju ove godine potpisan ugovor o rekonstrukciji Odjela pe dijatrije Županijske bolni ce Čakovec i pedijatrije s dnevnom bolnicom, u to kako napreduju radovi i hoće li sve biti završeno na vrijeme, u ponedjeljak, 10. listopada, obilaskom Odjela i radova uvjerili su se žu pan Međimurske županije Matija Posavec i ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović.

Projektom vrijednim 4,33 milijuna kuna obuhvaćeni su građevinski, strojarski i elektroinstalaterski radovi, a u tijeku je priprema podova

za postavljanje glazure, kao i postavljanje podnih te zid nih obloga. Odjel pedijatrije tako će, osim obnovljenih ambulanti, dobiti i nove,

Ukupni građevinski, strojarski i elektroinstalaterski radovi vrijedni su 4,33 milijuna kuna

moderne sobe za pacijente, više sanitarnih čvorova, novu rasvjetu i grijanje, nove čekaonice te će se poboljšati prostorije za zaposlenike, a

Odjel dobiva i moderne pro store za dnevnu terapijsku bolnicu.

Unatoč tomu što je zgrada bolnice obuhvaćena i ener getskom obnovom vanjske ovojnice te ostalom rekon strukcijom, dobrom orga nizacijom nema zastoja u radovima, već oni napreduju bolje od očekivanog te je završetakpredviđendokraja studenoga, rekla je glavna sestra Odjela pedijatrije Dijana Farkaš.

Jedan od zahtjevnijih ra dova na Odjelu bit će obnova balkona, s obzirom na to da se radi o dječjem odjelu te je potrebna dodatna zaštita.

U hodniku je vidljiva vizura budućeg prostora za tera pijsku dnevnu bolnicu koju Odjel pedijatrije do sada nije imao. Terapijsku dnevnu bolnicu koristit će pacijenti koji će nakon bolničkog liječenja ili u sklopu dnevne bolnice dolaziti na terapiju, a ovom rekonstrukcijom se strama će biti olakšan nad zor djece u dnevnoj bolnici. Osim obnove Odjela pedi jatrije, u krugu Županijske bolnice Čakovec u tijeku su radovinaenergetskojobnovi četiriju zgrada i radovi na dogradnji zgrade Zavoda za javno zdravstvo Međimur ske županije.

Humanitarno-edukativnu akciju organizirali su Klub oboljelih od raka prostate i Županijska liga protiv raka Čakovec

ŠKOLSTVO

PREDSTAVA “IZGUBLJENA BODLJA” U “MASLAČKU”

U Područnom odjelu “Maslačak” Dječjeg vrtića “Cvrčak” proteklog tjedna nizom zanimljivih događanja za djecu i njihove roditelje obilježen je Dječji tjedan. Program obilježavanja Dječjeg tjedna započeo je krugom mira, dok su potom mališani i njihove odgajateljice razgova rale o pravim i obvezama. Također, čitala se slikovnica “Zeleni pas”, a izrađeno je i drvo prijateljstva. Za kraj Dječjeg tjedna

odgojiteljicesupripremileiizvelepredstavu pod nazivom “Izgubljena bodlja”, kojom su poslale snažnu poruku da su i oni najmanji članovi našeg društva itekako bitni za rje šavanje problema.

– Hvala odgojiteljima iz Područnog odjela “Maslačak” što svake godine svojim pred stavama razvesele mališane – poručili su sudionici programa obilježavanja Dječjeg tjedna.

Provode se interaktivne radionice, debatni klubovi, tematska predavanja…

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. li stopada. Istraživanje o men talnomzdravlju,podnazivom “Zlouporaba sredstava ovi snosti kod romskih zajednica u Međimurskoj županiji”, proveo je Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2019. godi ne. Rezultati su pokazali da u romskim zajednicama u Međimurju postoji velik broj visokorizičnihčimbenikakoji nepovoljno utječu za pravilan psihofizički razvoj djece i mladih Roma te posljedično mogu dovesti do konzumacije sredstava ovisnosti.

Na temelju dobivenih rezul tata, osmišljen je Pilot projekt prevencije ovisnosti usmjeren djeci i mladim Romima u Međimurskoj županiji, čiji je cilj osnažiti vještine djece i mladih, njihovih roditelja i lokalne zajednice te stvaranje prilika za prosocijalno uklju čivanje u život zajednice.

Projektne aktivnosti Nositelj projekta je Međi murska županija, a isti će se uz potporu partnera i surad nika provoditi u osnovnim školama Kuršanec i dr. Ivana Novaka Macinec te romskim naseljima Kuršanec i Parag. Ciljanuskupinučineučenici7. razredatenjihoviroditelji,kao i mladi u riziku te oni koji su

Sindikat

ispali iz sustava obrazovanja. Projektni tim čine stručnja ci iz Zavoda za javno zdrav stvo Međimurske županije, Podružnice Obiteljskog cen tar Centra za socijalnu skrb Čakovec, Policijske uprave međimurske, osnovnih škola Kuršanec te dr. Ivana No vaka Macinec, koji provode interaktivne radionice i de batne klubove s učenicima osnovnih škola, tematska predavanjaitreningesrodite ljimateinteraktivnetematske radionice za mlade u rizi ku. Pedagoginje navedenih osnovnih škola sudjelovat će u organizaciji i provedbi in teraktivnihradionicaskvizo vima i debatnim klubovima o štetnosti korištenja sredstava

ovisnosti koje će se provodi ti u okviru sata razrednog odjela 7. razreda u školskim

ZZJZ Međimurske

županije u dva romska naselja provodit će mobilno savjetovalište za mlade

prostorima. Kao vanjski su radniciPilotprojektauključe ni su zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjineMeđimurskežupani je te koordinatorica Školskih

preventivnih programa u Međimurskoj županiji. ZZJZ Međimurske županije u dva romska naselja provodit će mobilno savjetovalište za mlade rizičnog ponašanja i mlade koji su napustili sustav obrazovanja, putem pružanja individualne psihosocijalne podrške.

Na Svjetski dan mentalnog zdravlja u Romskom obi teljskom centru u Kuršancu održana je uvodna konferen cija Pilot projekta, koji se u školama provodi od rujna ove godine, a financijski ga podu pire Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Na konferenciji su sudjelovali Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, Marina Payerl-Pal, ravna

teljica ZZJZ-a Međimurske županije, Diana Uvodić-Đu rić, voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ-a Međimurske županije, Maja Odrčić Mikulić, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Me đimurske županije, Alenka Bilić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec, Bo žena Dogša, ravnateljica OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, Radovan Gačal, glasnogovor nik Policijske uprave međi murske, Elvis Kralj, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Međi murske županije, te drugi suradnici na projektu.

odbio ponuduVlade RH

Sindikat zaposlenika u hrvat skom školstvu “Preporod” odbio je ponudu Vlade Republike Hrvatske o povećanju osnovice za izračun plaće. Naime, nakon što je Vlada iznijela svoj prijedlog o poveća nju osnovice za izračun plaće od četiri posto od 1. listopada 2022. godine i dodatnih dva posto od 1. travnja 2023. godine, sada se oglasio i Sindikat. Među oko 9500 članica i članova Sindikata u 419 osnovnoškolskih i srednjoškolskih podružnica organizirana je anketa iz koje je vidljivo da se njih 83,57 postoizjasniloprotivVladinogpri jedloga, za prihvaćanje prijedloga bilo je 16,28 posto članstva, dok je 0,15 posto listića bilo nevažećih.

– Prije izjašnjavanja članstvo je upoznato s ponudom Vlade i po sljedicamaprihvaćanjailiodbijanja Vladine ponude. Sukladno rezul tatu na provedenom izjašnjavanju Sindikat Preporod odbija ponudu Vlade s 3. pregovaračkog sastanka koji je održan 6. listopada – piše u priopćenju pristiglom iz “Pre poroda”.

Na spomenutim pregovorima sindikati javnih službi tražili su povećanje osnovice za osam posto od 1. listopada te za još pet posto od 1. siječnja sljedeće godine. Pred stavnici pregovarača sa sindikalne strane tada su istaknuli da je riječ o smanjenim zahtjevima. Ministar financijaMarkoPrimoracpotvrdio

je da je prvo traženje sindikata bilo podizanje osnovice za 15 posto do kraja2022.godineizajošdodatnih pet posto u travnju 2023. godine.

Iz Vladinih pregovaračkih kru gova sindikatima su ponuđena dva modela, od kojih svaki državu stoji oko dvije milijarde kuna godišnje.

– Predložili smo ponudu koja je korektna, realna i utemeljena na ekonomskimpokazateljima.Nismo htjeli ići s nekakvim ponudama koje bi bile niske, pa da se tražimo negdje na sredini, jer bi to trajalo tjednima. To smo komunicirali sa sindikatima, a što se tiče predlože nih postotaka, to je finalna ponuda – poručio je ministar Primorac nakon završetka razgovora.

Pilot projekt će se provoditi u osnovnim školama Kuršanec i dr. Ivana Novaka Macinec te romskim naseljima Kuršanec i Parag. Ciljanu skupinu čine učenici 7. razreda te njihovi roditelji, kao i mladi u riziku te oni koji su ispali iz sustava obrazovanja.

“PRSTIĆI”

DANA KRUHA POSJETILI PEKARU

Djecaizskupine“Prstići”Dječjegvrtića“Cvrčak” zajednosodgojiteljicamaGordanomiMelanijom posjetili su pekaru “CRO – PEK”. Cilj posjeta bilo je upoznavanje sa zanimanjem pekar i usvajanje osnovnih informacija o tome kako nastaju kruh i ukusna peciva, ali i koje se sve namirnice koriste u njihovoj pripremu poput brašna, soli, vode, kvasca… “Prstići” su djelatnike pekare počastili pjesmom, za što su pak nagrađeni toplim i uku snim pecivima.

Posjet pekari organiziran je povodom obilježava nja Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, a mnogobrojne aktivnosti u Dječjem vrtiću nastav ljaju se tijekom cijelog listopada. – Uz takve aktivnosti cilj je djecu upoznati s na stajanjem kruha, približiti im blagovanje kruha i narodne običaje. Djeca tako razvijaju spretnost, kreativnost, finu motoriku te okulomotoriku uz miješenje i oblikovanje tijesta – poručuju iz Dječjeg vrtića.

Mališani uživali u vatrogasnim igrama, ekipa “Zvjezdica” osvojila 1. mjesto

U organizaciji Vatrogasne sportske udruge Žiškovec te u suradnji s DVD-om Žiškovec i VSU-om Merha tovecpovodomobilježavanje Dječjeg tjedna održana je 1. Vatrogasna olimpijada dječjih vrtića grada Čakov ca. Zabavnim natjecanjima na travnatim terenima NK DinamauŽiškovcuodazvalo sesedamekipaizčakovečkih dječjih vrtića “Cvrčak” i “Ci pelica”. Mališane i njihove odgojiteljica dočekalo je se dam disciplina primjerenih njihovoj dobi, a dobili su priliku okušati se u aktivno stima naziva vijci i matice, kuglana, bacanje loptice za badminton, bacanje novči ća, slalom, kanta s vodom i bacanje kugle.

Male natjecatelje su obišli i pozdravili čakovečka gra donačelnica Ljerka Cividini, gradska pročelnica za ob razovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah te Ra dovanZadravec,predsjednik VSU-a Žiškovec.

– Djeca imaju priliku od naših vatrogasaca naučiti kako biti vrijedan, hrabar i odgovoran – rekla je Ci

vidini.

– Organizirali smo Olim pijadu za dječje vrtiće da bi oni na ovakav način pobliže stekli znanja o vatrogasnom pozivu, ali i upoznali djelat nosti te sportske aktivnosti vatrogasaca – dodao je Za dravec.

S 204 bodova najbolje su bile “Zvjezdice”, sa 194 bo dova drugo mjesto su zau zele “Vjeverice”, dok su treće mjesto osvojile “Stonoge” s 5

BESPLATNIH

bodova manje. U poretku od 4. do 7. mjesta redom su se našle ekipe “Maslačka”, “Ci pelice”, “Cvrčka” i “Krijesni ca”. Svi sudionici nagrađeni su medaljama i majicama te promotivnim materijalima Hrvatske vatrogasne za jednice te je već najavljeno da je nakon uspješne prve olimpijade u planu i nasta vak projekta, u svibnju 2023. godine povodom Mjeseca zaštite od požara.

Vaučeri su se pokazali punim pogotkom

Otkako je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih zajedno s Hrvatskim zavodom za za pošljavanje pokrenulo sustav vaučera za besplatno obrazo vanjezaposlenihinezaposlenih osoba, ponovo se pojavio veliki interes za programe u Pučkom otvorenom učilištu Čakovec. Sredinom lipnja pokrenuti su programi internetskog marke tinga i brendiranja, knjigovođe, asistenta za upravljanje projek tima te rukovatelja viličarom u skladišnom prostoru. Svi polazniciredovitosuodrađivali predavanjaiukonačniciuspješ no završili programe.

– Dodatna edukacija nikada nije naodmet, a vaučer je odlič na prilika za obrazovanje i pro fesionalnirazvoj.Predavanjasu zanimljivaiuposlijepodnevnim susatima,ovisnoodogovoruna razini cijele grupe što je velika prednost za zaposlene. Preda vačica je simpatična i smirena, a ono što je zbilja zadivljujuće jest što svi sudjeluju u nastavi. Nadamsedatonijeslučajsamo s mojom grupom. Kod nas se bašosjetilodasmosvitamo,jer to zbilja želimo i cijela grupa je pokazala veliki interes oko gra diva i praktičnog dijela – rekla je Anamarija Dolenčić koja je polazilaprogramzaknjigovođe.

Organiziranjem ovakve olimpijade za dječje vrtiće mališanima se želi približiti vatrogasni poziv i upoznati ih s djelatnostima i

vatrogasaca

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

KULTURNI OBZOR

CZK: KONCERT “BANDA SVIRA” 19. LISTOPADA

U čakovečkom CZK-u u srijedu, 19. listopada, s početkom u 20 sati održava se koncert pod nazivom “Banda svira”. Riječ je o jednom od četiriju programa članica Gradske zajednice kulture Čakovec.

U lipnju ove godine publici su se predstavili zborovi i vokalne skupine, članice Zajednice, dok će prvi jesenski program okupiti orkestre i instrumen-

talne sastave.

Na koncertu, koji je besplatan za publiku, predstavit će se Gradski puhački orkestar (voditelj Gabrijel Kovačić), Big

Band Čakovec (voditelj Mario Jagec), Županijski tamburaški orkestar “Stje pan Bujan Stipić” (voditelj Tomislav Cvrtila) i Dixieland band Čakovec. Orkestri i sastavi koji iza sebe imaju dugu tradiciju, mnogobrojne nastupe i nagrade tako će izvesti najbolje sa svojih repertoara, uz još pokoje iznenađenje na programu. Ulaz je slobodan - ulaznica nema.

KUD-a “KATRUŽE” IZ IVANOVCA

Na 16. “Pesmarici naših mamica” isto toliko izvođača

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U organizaciji Kulturnoumjetničkog društva “Ka truže” Ivanovec održana je 16.smotraizvornogpjevanja starihmeđimurskihpjesama i sakralnih napjeva “Pesma rica naših mamica.”

Šandorovec - Ivan Mađarić, Mješovita vokalna skupina Zbora matice umirovljenika Međimurske županije - Po družnice Nedelišće, Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec i Pjevačka skupina “Fijolice” Međimurskoga kulturno-umjetničkogdruš tva “Ivan Car” iz Ljubljane.

Posebitost kraja GradČakovecvećnizgodi na financijski podupire ovu manifestaciju, ali i mnoštvo programa - kako samog KUD-a “Katruže”, tako i ostalih udruga s područja Ivanovca, pa je smotru svečano otvorila gradonačelnica Grada Ča kovca Ljer ka Cividi ni.

“Uvjerena sam da ‘Pesmaricu’ nadgleda Stjepan Mesarić: upravo je on postao sinonimom za ‘Pesmaricu’”

LJERKA CIVIDINI, ČAKOVEČKA GRADONAČELNICA

Ivanovec se posebno ističe po bogatom javnom životu i njegovanju kulture i tradicije

Ove godine nastupilo je ukupno 16 KUD-ova i po jedinaca izvođača iz cije log Međimurja, uz goste iz Mađarske i Slovenije. Uz pokroviteljstvoMinistarstva kulture i medija RH, Međi murske županije, Grada Čakovca i VMOa Ivanovec te organizaciju Zajednice hrvat skih kul turnoumjet ničkih udruga Međi murske župani je i KUD-a iz Ivanovca, ljepote kulturne baštine svog kraja pred stavili su redom Mješovita vokalna skupina KUD-a “Katruže” Ivanovec, Ženska pjevačka skupina KUD-a Goričan, Mješovita vokal na skupina KUD-a “Mura” Novakovec, Ženska vokalna skupina KUD-a Podturen, Nadica Patafta i Katarina Sabol, Pjevački zbor Straho ninec, Jelena Bašek, Ženska vokalna skupina “Petribske ružice” iz Petribe (Mađar ska), Pjevački zbor umirov ljenika Čakovec, Cecilija Merkač-Hudopisk, Ženska pjevačka skupina Udruge žena Sivica, Ženska vokalna skupina KUU-a “Društvo žena G. Kraljevec”, KUD

– Iva novecje najveće naselje nakon Čakovca u sasta vu Grada, a posebno se ističe po bogatom javnom životu i njegovanju naše kulture i tradicije. S druge strane, međimurska je pje sma jedna je od posebitosti našeg kraja, na koju smo s razlogom ponosni. Ona je svjetska nematerijalna baština, uvrštena na UNES CO-ovu listu, no ona je i dio nas, jer govori o nama, našimusponimaipadovima, životnim stremljenjima... Sjeta, ljubav, žudnja česta su temameđimurskihpjesama, aponajboljeihinterpretiraju upravo oni koji su ih čuli od svojih baka i djedova, koji su živjeliuvremenimakadsuse međimurske pjesme pjevale usvimprigodama,odveselih do tužnih.

Hvala ivanovečkim “Ka tružama”štonamneumorno iz godine u godinu omogu ćuju ovako lijep povratak u prošlost, ali i što na ovaj način od zaborava čuvaju poznateimanjepoznateme đimurske napjeve. Uvjerena sam da “Pesmaricu” nadgle da Stjepan Mesarić, koji nas

je nedavno napustio. Mi koji smo ga poznavali zvali smo ga striček Štef, a upravo je on svojim neumornim radom u KUD-u postao sinonim za “Pesmaricu” – rekla je čakovečka gradonačelnica, otvorila Smotru i zahvalila svima koji rade na očuvanju međimurske pjesme, koja će u budućnosti biti inspiracija našim nasljednicima.

Prikaz starih običaja u

organizaciji i aranžmanu KUD-a “Katruže” omogu ćuje starijima da se nakratko vrate u svoju djetinjstvo i mladost,amlađimadanauče neštooprebogatojfolklornoj baštini.

Priča o “Pesmarici naših mamica” krenula je 2005. godine kada su, prema rije čima Đure Horvata, glavni motivi bili ljubav i želja da stare međimurske narodne pjesmezapjevajuosobetreće životne dobi te da pjesme koje oživljavaju prošla vre mena okupljaju sve ljubitelje kulturne baštine na smotri ovakvog tipa.

Slavica Petković, predsjed nica KUD-a “Katruže” rekla je da je izuzetno ponosna što su nakon godine stan ke ponovo uspjeli okupiti međimurske KUD-ove, ali i njihove tradicionalne goste koji su Ivanovčane svojim pjesmama vratili u prošlost.

– Ovogodišnja Smotra je najbolji pokazatelj da će se ovakvi naši susreti uspješno organizirati i u budućnosti –zaključilajeipozvalasvepri jatelje međimurske kulturne baštine na novo druženje i “Pesmaricu” u 2023. godini.

Prikaz starih običaja u organizaciji i aranžmanu

“Katruže” omogućuje starijima da

nakratko vrate u svoju djetinjstvo i mladost,

folklornoj baštini

ČAKOVEC: NELA ĐINĐIĆ U ČETVRTAK, KLAPA “SV. JURAJ” U SUBOTU

Osim koncerta “Banda svira”, ovoga tjedna u Centru za kulturu Čakovec publiku očekuje još par zanimljvih koncerata. Tako u četvrtak, 20. listopada, imate prilike uživati u nastupu mlade glazbenice Nele Đinđić u akustičnoj izvedbi. Pritom je prate Tin Pavlinec (klavijature) i Filip Vincek (gitara).

Antonela Đinđić, poznatija samo pod imenom Nela, nova je pred stavnica hrvatske pop scene. Iza sebe ima nominaciju za Porin i velik broj singlova koji su osvajali radijske postaje, poput zadnjeg singla “Problem” te “Netko kao ti” i “Melodrama”, po kojoj je nazvan i njezin prvi studijski album. Zadnji

singl “Sto godina” Nela opisuje kao snažnu baladu za koju vjeruje da ne samo da će se slušati, već i pjevati idućih sto godina. Cijena ulaznice je 40 kuna.

U subotu pak, 22. listopada, od 19 sati u CZK-u gledajte i slušajte Klapu “Sv. Juraj” Hrvatske ratne mornarice na koncertu povodom

20. obljetnice čakovečke Zrinske garde. Garda će u subotu u Palači Zrinskih Muzeja Međimurja održati svečanost prisege novih gardista i prijma novih civilnih članova te 20. obljetnice osnutka i aktivnog dje lovanja. Nakon toga slijedi koncert. Besplatne ulaznice podižu se na blagajni Centra za kulturu Čakovec.

Vlado Bošnjak predstavio knjigu o uspjesima u karateu

Vlado Bošnjak je u svojoj knjizi na 280 stranica i s više od stotinu fotografija dokumentirao i od zaborava sačuvao zaljubljenike u karate koji su postali dio zlatne ere u povijesti karatea

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Nova knjiga međimurskog i hrvatskog karate majstora te čelnika dugovječnog Karate kluba“Globus”VladeBošnjaka pod nazivom “20-ogodiš nje druženje sa šampionima” predstavljena je u multime dijalnoj dvorani “Riznice Me đimurja”. Kako je spomenuo i sam autor, knjiga je posvećena svim reprezentativcima Hr vatske i Slovenije koji su prošli nacionalnim selekcijama u njegovu dvadesetogodišnjem selektiranju i treniranju.

Vlado Bošnjak je u svo joj knjizi na 280 stranica i

s više od stotinu fotografija dokumentirao i od zaborava sačuvao zaljubljenike u karate koji su postali dio zlatne ere u povijesti karatea.

Težak put

– Značaj knjige je velik: u knjizi je opisan teški put na ših karatistica i karatista, koji su osvajali medalje u vrijeme kada za Hrvatsku nitko nije čuo. Bio je to težak put, no sve je to utjecalo na današnji razvojipopularizacijukaratea u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Vlado Bošnjak, autor knjige. – Šampione ne grade obični ljudi. Ova knjiga struja je svijesti koja obuhvaća raz doblje od dvadeset godina u

kojima je Vlado bio izbornik te trener hrvatske i slovenske reprezentacije. Za tog čovjeka ne postoji mjesto koje se zove Predaleko. Odustajanje jednostavno nije opcija, takav “mo dusoperan di” doveo me kasnije do osvaja njasvjetskog zlata, a njega do izbornika s riznicomod26 europskih i svjetskih medalja u borbama u gotovo svim kategorijama – napisala je Petra Naranđa u predgo

voru.

Vladin rad doveo je Petru Naranđu do svjetskog zlata, a njega do izbornika s riznicom od 26 medalja

Promociji knjige uz uvaže ne goste iz područja sporta prisustvovali su župan Međimurske žu panije Ma tija Posavec, predsjednik gradskog vi jeća Grada Čakovca Josip Varga te predsjed nik Hrvat skog karate saveza Davor Cipek, koji je istaknuo da u Hrvat skom karate savezu nedostaje stručna literatura koja u svo jemsadržajugovoriopovijesti

karate sporta. – Zahvaljujem se Vladi Boš njaku koji je studiozno zapisi vao podatke kako bi nas ovom

U knjizi je opisan put naših karatista koji su osvajali medalje kada za Hrvatsku nitko nije čuo

knjigom podsjetio na najveće uspjehe karate sporta. Vlado ne samo da ih je zabilježio tekstovima, nego je u njima i sudjelovao. Iskrene čestitke što je i na ovakav način dopri

nio karate sportu u Hrvatskoj. Budućim generacijama Međimurje kao Europska regija sporta ponosi se uspje hom svih svojih sportaša, a posebno karatistima koji zbog svih osvojenih medalja odlično promoviraju svoj kraj i Međimurje.

– Karate je težak sport, izu zetno smo ponosni na svaku medalju i svako vaše sudjelo vanje na natjecanju. Čestitam Vladi Bošnjaku na iznimno uspješnoj svjetskoj karijeri u karateu, kao i na knjizi koju ostavlja u nasljeđe budućim generacijama–rekaoježupan Posavec.

U zgradi Scheier otvorena izložba Mirka Belca

U četvrtak, 6. listopada, u Scheierovoj zgradi otvorena je izložba radova člana Li kovnog udruženja Čakovec MirkaBelca.Nazivizložbeje “Urizniciminulihvremena”.

Mirko Belec je rođen u Čakovcu 30. listopada 1949. godine, a srednju školu zavr šio je u Varaždinu. Likovnim radom bavi se od 1968. Izra žava se tehnikama ulje na platnu ili lesonitu te akril na platnu. Bio je jedan od osni vača LUM-a, a trenutačno je član LUČ-a. Sudjelovao je na mnogimskupnimizložbama diljem Hrvatske kao što su Rovinj, Split, Varaždin, a

izlagao je i u Sloveniji, gdje je imao tri izložbe i to u Mari boru, Ormožu i Ptuju.

Ponosan je na kritiku od vrhunskog akademskog umjetnika, kojeg osobno izuzetno cijeni, Josipa De pola, iz koje izdvaja slijedeći kratki citat: – U svom šturom i zemlja nomkolorituonjeinstančan. Ovaj izražajni slikar nosi u sebi potrebu da se iskaže kao slikar “malih tema” bliskih svakodnevnici.Belecjeslikar svoje neposredne okoline. Traganje za ljepotom po kretačjeumjetničkogzanosa pojedincakojitražisvojputu

slikarskoj ili kiparskoj istini. Mirkojevećodavnoodabrao slikanje: njegova vještina izričaja, mašta u kombinaciji sa preciznim potezom ruke,

Sudjelovao je na mnogim skupnim izložbama diljem Hrvatske, ali i u susjednoj Sloveniji

omogućava minucioznost u izradi detalja koje vidimo na njegovim slikama. On na svojim slikama razvija

mozaik boja i oblika koje možemo primijetiti samo ako se dulje i dublje upusti mo u sliku koja pred nama konstantno otvara nove svjetove.

Njegove slike stvaraju po sve novi umjetnički doživljaj emocije slike. Svakodnevno je dignuto na rang mašte, prizori na slikama djeluju svakodnevno ali imaju onaj prizvuk magičnosti. Kolorit je profinjenog tona, visokog intenziteta koji zajedno sa mistikom likova koji se po javljuju na slikama stvara lirsku profinjenost njegovih djela.

VARAŽDINCI

“Počeli smo s lijepim a sada imamo kolekciju

Kristale prikupljaju već dvije godine te ih nabavljaju iz cijeloga svijeta – Rusije, Brazila, Urugvaja, ametist, smaragd, safir i rubin, a od ostalih kristala

Dubravko i Miroslav, u čiju Udrugu sada stižu kameni iz cijeloga svijeta.

Zbog njihove ljepote koju je stvorila sama priroda, nevjerojatne simetrije, pra vilnosti, bistrine ili sjaja, susret s kristalima za mnoge predstavlja izniman trenu tak, a mala udruga u Uskoj uliciuVaraždinuzaljubitelje istih pravi je raj.

Naime, Varaž dinci Dubrav ko Vidrač i Miroslav Mumlek

u svojoj Udruzi

“Crni Tur ma lin” posje duju ogro mnu kolekciju obrađenih i ne obrađenih kristala, dragog i poludragog kame nja, prirodnih stijena te geo da.Ljubavpremakamenima, kažu, rodila se slučajno te su ih u dvije godine prikupili toliko da im mogu zavidjeti mnogi kolekcionari.

– Kristali se biraju tako da ih pogledaš i onaj koji te najviše privuče, na kojeg ti stalno pogled bježi, tog si uzmeš. Ustvari kristal pronađe tebe – rekao je Dubravko.

– Prije više od dvije godi ne bili smo na Dravi i našli neke lijepe kamene te smo razmišljali kako bi ih bilo zanimljivo obraditi, pa se Dubravko sjetio da ima jed nogprijateljakojiimastrojza tromblanje,odnosnopjeska rilicu. Kupili smo stroj i tako smo počeli, iz ničega. Onda nam se dopalo to kako je ka men tijekom procesa obrade svaki put drugačiji kada ga izvadiš iz stroja, lijepo je to pratiti,doknedobijekonačni oblik. Jednostavno se “zali jepiš” za to. I ne postoje dva ista kamena – ispričali su

Riječ je o mineralima, za koje Hrvatski prirodoslovni muzej navodi da su to kri stalizirane tvari koje se odli kuju pravilnom unutarnjom građom koja se sastoji od pravilno raspoređenih ato ma u prostoru. U posebnim, povoljnim uvjetima mogu se razviti u obliku pravilnih geometrijskih tije la – poliedara, omeđenih ravnim plohama koje su vanjski odraz te nji hove pra vilne unutar nje gra đe. Takve tvorbe pred stavljaju jednu od najljepših krea cija u prirodi koje se stva raju tisućama, milijunima, pa i milijardama godina, a zovemo ih – kristali. Oni, koji su vrlo rijetki i posebni po svojim karakteristikama, dostižu veću vrijednost te se svrstavaju u drago i poludra go kamenje.

Kameni iz svijetacijeloga

– Imamo sve što poželite. Nabavimo prirodne stijene i stavljamo ih u stroj, gdje se mjesec dana obrađuju. Svaka tri-četiri dana mije njamo pijesak i za otprilike mjesec dana dobije se lijepi, obrađeni kamen, kristal. Izrađujemo i nakit od kri stala, imamo par cura koje se bave izradom pa dio na kita izrađuju one, a dio sami radimo. Kameni, stijene koje

U planu su i razne radionice, za što su interes pokazali

geolozi koji su ih posjetili

imamo, stigli su iz cijeloga svijeta. Uglavnom putem Facebooka smo se spojili s ljudima koji se time bave pa kupujemo, pratimo aukcije, đoramo se, mijenjamo, a za to je uglavnom zadužen Miro – govori Dubravko i dodaje da posjeduju kristale s gotovo svih kontinenata.

Što se tiče iskopa minerala, najjača je Rusija, ali zbog rata je trenutno malo teže nabavljati od tamo, navode Varaždinci.

– Minerali su stigli i iz Brazila, Urugvaja, Mada gaskara, Indije i Kine, to su najjače zemlje što se tiče nabave. Međutim, u Kini često izrađuju lažne kristale. Uzmu, recimo, pravi pirit ili galenit i zalijepe ga tako da naprave stijenu. Mi imamo isključivo prirodne kristale, originale. Od rudnika vrijedi istaknutiMadanuBugarskoj i Trepču na Kosovu, oni su namnajbližepaodnjihpuno nabavljamo pirita, galenita i

kamenjem iz Drave, kolekciju iz cijelog svijeta”

tamniji. Neki se prodaju po gramu, a postoje i varijacije u boji. Vrijednost kristala gleda se i po čistoći. Mi gle damokakosekrećucijenena stranicama koje prate stan dardepasepotomeotprilike ravnamo. Turmalini se, npr., prodaju po gramu – kuna i pol do dvije po gramu, a ako je turmalin veći, cijena mu raste na način da ako ima pola kile, onda je gram tri kune, a ne kunu i pol. Cijena mu ovisi o više faktora, ali

Udruga trenutno ima 10-ak članova, a dobrodošli su i novi zaljubljenici koji će svojim idejama obogatiti njezin rad

najviše o tome koliko je rije dak i koliko je čist – pojasnili su Varaždinci.

Značenje kristala

ima ga samo u jednom rud niku u južnoj Africi. Zatim, ruski šungit koristi se za čišćenje vode, on je 250 puta jačiantioksindansodvitami na C jer ima neki spoj ugljika usebikojijerijedaknazemlji te za njega kažu da je lijek budućnosti. Ima ga samo u rudniku u Rusiji i pretpo stavlja se da je star dvije mi lijarde godina. Kristali su se ustvari nekada i koristili kao lijek, a Nikola Tesla je rekao da su oni živa bića – otkrio je Dubravko i dodao da se tako i oni u Udruzi odnose pre ma kristalima – puštaju im muziku, kupaju ih i sunčaju kako bi ih očistili, jer, smatra se, kako se ti ponašaš prema njima, toliko će oni tebi dati. Udruga “Crni Turmalin” radi i živi od donacija. Tre nutno ima 10-ak članova, a dobrodošlisuinovizaljublje nici koji će svojim idejama obogatiti rad Udruge. U pla nu su već i razne radionice, za što su interes pokazali i geolozi koji su ih posjetili.

takvih stijena. Dosta smo se mijenjali i sa Srbima. Uglav nom, dok se iskopa i nabavi nešto zanimljivo, ponudimo jedni drugima – ističe Du bravko.

Vrijednost minerala Objasnili su potom o čemu uopće ovisi vrijednost mi nerala, odnosno kristala i dragog kamenja.

– Vrijednost im ovisi o kvaliteti kristalizacije mine rala i koliko minerala ima na jednome mjestu. Ako je na kupu 5-6 minerala, on više vrijedinegoakosusamodva, recimo pirit i halkopirit. A ako su na jednom kupu pirit,

halkopirit, galenit, svalerit, kalcit i kvarc, e onda već vri jedi više. Što više ima krista la,stijeneviševrijede–rekao je Dubravko, a nadovezao se Miroslav: – Osim toga, vri jednost ovisi i o tome koliko su česti, odnosno rijetki, i koliko ih je teško nabaviti.

Među vrjednijima koje imajusudragikamenitopaz, vera cruz ametist, smaragd, safir i rubin, a od ostalih kristala to su morion, kvarc, opsidijan i drugi.

– Primjerice, ametist je na tržištu od 15 do 50 eura kila.

Opet zavisi kolika je kvalite ta ametista, urugvajski su, recimo, najskuplji jer su naj

Nadalje, osim kao nakit, kristali su se od davnina koristili u liječenju, a svaki ima i neko svoje značenje. U moru kristala koje posjeduje ovaj dvojac, kako odabrati jedan za sebe?

– Kristali se biraju tako da ih pogledaš i onaj koji te najviše privuče, na kojeg ti stalno pogled bježi, tog si uzmeš. Ustvari kristal pro nađe tebe. Onda pročitaš što piše o njemu i to je to što ti treba, tako kažu. Primjerice, za ametist se veže priča da pomaže onima koji imaju problem s alkoholom, he matit čisti krv, svi svjetliji su za gornje čakre i povezivanje sa svemirom, itd. Za sugelit je čak znanstveno dokazano da pomaže u liječenju side, a

– Na radionicama bismo pokazali kako se obrađuju kameni i kako se od njih izrađuje nakit. Ovdje dolaze različiti profili ljudi, od onih koji za sebe biraju kristale, do geologa koji proučavaju stijene i razumiju se u to. Rekli su da dugo nisu vidjeli toliko kristala na kupu i da je zanimljivo za školu te da će djecu poslati ovdje da vide. Bio nam je ovdje i jedan biolog, ali više se zanimao za fosile. S time smo trenutno slabi, to nam je tek u planu za nabaviti. Imamo tek jedan zubodmorskogpsaizMaro ka, star 50 milijuna godina – zaključili su Varaždinci i pozvali sve zainteresirane da im se jave putem Facebook stranice “Crni Turmalin” i prema dogovoru ih posjete na adresi u Uskoj ulici 6.

SPORT

ĐURASEK SA ŠAHTAROM NA PRAGU SENZACIJE PROTIV REALA

Luka Ivanušec i Neven Đurasek, nogometaši iz varaždinskog kraja dali su svoj obol u predstavama svojih klubova u 4. kolu Lige prva ka. Ivanušec je odigrao 80 minuta u remiju (1:1) Dinama i Salzburga na Maksimiru. Povela je austrijska ekipa golom Seiwalda u 12. minuti, no Ljubičić je u 40. minuti zabio za izjednačenje. Na kraju je taj rezultat

ostao do kraja iako je u sudačkoj nadoknadi Dinamo bio blizu pobje di. Prečku je tada pogodio Bočkaj. Đurasek, bivši kapetan Varaždina sa svojim klubom bio je na pragu velike senzacije. Šahtar je u Varšavi ugostio Real Madrid i poveli su Ukrajinci u 46. minuti golom Zubkova. Bod Re alu donio je Rüdiger u petoj minuti sudačke nadoknade. (it)

DINAMO S IGRAČEM VIŠE U ZAVRŠNICI SLOMIO VARAŽDINCE

Kapetan Varaždina izveo sportski potez koji se rijetko viđa

Potez utakmice zbio se u 57. minuti. Sudac Patrik Kolarić dosudio je penal za Varaždin nakon što je Dinamov golman Dominik Livaković srušio kapetana Matiju Kolarića. No, popularni Matek, pridigao se i rekao sucu Kolariću da nije bio jedanaesterac.

Zelenika.

Dinamo je uz puno muke i s igračem više od 33. minute pobijedio Varaždin s 3:1 u sklopu 13. kola SuperSport HNL-a.

Varaždinci su odlično otvorili utakmicu. Već u 9. minuti Fran Brodić lijepo je pogodio za prednost Va raždina od 1:0. Mogao je isti igrač i do drugog gola, alinjegovpokušaj u 18. minuti ipak odlazi preko gola.

Pro blemi za momčad Varaž dina za počinju u 33. minuti kada je dru gi žuti karton zaradio Herrera.

U prvoj minuti nastavka mogli su još jednom šokirati domaćine. Brodić je pro našao Banovca, ali njegov pokušaj brani Livaković.

Problemi za momčad Varaždina započeli su u 33. minuti kada je drugi žuti karton zaradio Herrera

Dinamo je odmah pojačao pritisak i već u 35. minuti Ljubičić i Špikić propuštaju prilike za izjed načenje. Sjajnu priliku imao je i Drmić, ali njegov poku šaj u 45. minuti sjajno brani golman Varaždina Oliver

Fair-play Potez utakmice zbio se u 57. minuti. Sudac Patrik Kolarić dosudio je penal za Varaždin nakon što je Dinamov golman Dominik Livaković srušio kapetana Matiju Kolarića. No, popularni Matek, pridi gao se i rekao sucuKolari ću da nije bio penal. – Bio sam sto posto si guran da me golman Dominik Li vaković nije dirao, pa sam spontano ustao s poda i rekao to sucu. Kolariću bi kolege svakako pomogle iz VAR sobe, a ovako sam samo uštedio vrijeme –rekao je skromno Kolarić kojem je zapljeskao cijeli stadion, ali i suigrači i pro

tivnički igrači. Kolarić je pun razumije vanja za suce. – Mislim da je sucima sve to teško procijeniti u žaru borbe, ali kad kasnije gledamo usporene snim ke vidimo da nismo ni mi igrači uvijek objektivni. Ta

kođer ni igračima ne treba zamjeriti ako u određenom trenutku krivo procijene situaciju – objasnio je Ko larić koji nije bio u sličnoj situaciji.

Bruno Petković U 63. minuti Petković

skalp vodećoj

9. kola Elitne županijske no gometne lige Varaždin, niti jednanijezavršilapobjedom domaćina. Subotnji niz od dvije gostujuće pobjede i jednog remija nastavljen je i u nedjelju s čak tri preostala gostujuća slavlja.

Najzanimljivije je bilo u Beletincu gdje je vodeća Bednja u derbiju kola do čekala Nedeljanec. Gosti su slavilirezultatom3:2.Počet nuprednostNedeljancudo nosi Petar Rog u 22. minuti. Deset minuta kasnije do maćini poravnavaju na 1:1, a tim se rezultatom otišlo i na odmor. Gosti ponovno

vodeu65.minutikadajeza bio Emanuel Škvarić. U 84. minutiNedeljanecpovećava vodstvo na 3:1 zahvaljujući strijelcu Jurici Hanžeku. Bednja u završnici susreta uspijeva tek ublažiti poraz.

Tuhovečki Polet slavio je 3:1 protiv imenjaka na Cestici, dok je Mladost (M) s 3:0 nadvisila Plitvicu u Gojancu.

U subotu, 15. listopada IvančicajeuNovomMarofu slavila 3:1, dok je Jalžabet upisao gostujuću pobjedu protivZelengajarezultatom 4:0. Budućnost i Dubrav ka-Zagorac remizirali su odigravši 1:1. (rp)

zabija za 1:1, ali je pogodak poništen zbog prekršaja napadača nad Škaričićem. No, samo sedam minuta ka snije Dinamo ipak dolazi do izjednačenja. Drmić nakon prodora ubacuje, a ovoga puta Petković bez dvojbi zabija za 1:1. Napadaču

Dinama idu najveće zasluge za potpuni preokret zagre bačke momčadi. Naime, Petković u 78. minuti lijepo pronalazi mladog Martina Baturinu koji pogađa za vodstvo Dinama od 2:1. U drugoj minuti sudačke na doknade nakon konzultacije s VAR-om, Dinamo dobiva

Nakon 13 odigranih kola Varaždinci su i dalje na 5. mjestu Lige sa 16 osvojenih bodova

kazneniudarac,asigurnire alizator za konačnih 3:1 bio je najbolji pojedinac susreta Bruno Petković.

– Borili smo se kao lavovi, no nismo izdržali. Ključan trenutak bio je kad smo ostali s igračem manje i to je promijenilo cijeli tijek su sreta – zaključio je Kolarić. Nakon 13 odigranih kola Varaždinci su i dalje na 5. mjestu Lige sa 16 osvojenih bodova. U idućem kolu čeka ih domaća utakmica protiv Osijeka.

Podravine

KARATE: BORCIMA GLOBUSA OSAM MEDALJA NA PRVENSTVU HRVATSKE

Borci Karate kluba “Globus” su na Otvore nom prvenstvu Hrvatske u Rijeci osvojili čak osam medalja, dva zlata te po tri srebra i bronce. Zlatne medalje osvojili su Petar Slukić(2010/2011,do54kg)iAidaTrstenjak (2008/2009, do 44 kg). Srebrni su bili Leona Gulija (juniorke, do 59 kg), David Berma nec (2010/2011, do 54 kg) i Ervin Šoltić (2008/2009, do 64 kg), dok su brončane medalje kućama ponijeli Kristian Topličanec

(U-21, do 60 kg), Tena Vurušić (2010/2011, do 54 kg) i Laura Strahija (2008/2009, do 59 kg).

Prvenstvo je okupilo čak 1608 boraca iz 233 kluba i 19 država. Ovo natjecanje ujedno je bilo posljednji izborni turnir za Svjetsko prvenstvo na kojem su međi murski borci izborili čak četiri mjesta. Na Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Turskoj svoj su plasman potvrdili: Leona

Gulija, Kristian Topličanec, Sven Strahija i Nikola Topličanec.

Ekipu su u Rijeci vodili treneri Dejan Slukić i Mladen Vizinger koji su bili itekako zado voljni izdanjem svojih karatista.

– Nastavljamo u jakom ritmu. Počeli smo odlično sezonu i sada samo nastavljamo žeti rezultate marljivog rada na treninzima. Idemo dalje, očekujemo dobre rezultate i u Turskoj – poručio je Vizinger.

Centrometalov otpor iznenadio Mladostaše

Odbojkaši Međimurje Cen trometala pružili su snažan otpor najboljem domaćem sastavu, zagrebačkoj Mlado sti. U utakmici odigranoj u dvoraniAtonaslavilisugostis 3:0(27:25,25:22,25:18).Koliki respekt uživaju međimurski odbojkaši najbolje se vidi u činjenici da su Mladostaši u Nedelišću gostovali u najja čem sastavu i to samo dva dana nakon što su izborili doigravanje Lige prvaka.

16:14,kadaMladostpreokreće i nešto mirnije privodi set u svoju korist. Izjednačena bor bavodileseidosredinetrećeg seta kada Mladost bježi na prednost od 17:14 i tu prestaje svaki pokušaj domaćina da se eventualno vrati u susret.

Duvnjak: Hvala divnoj varaždinskoj publici

Kauboji su se na nakon slavlja protiv Finske nakon šest mjeseci ponovno vratili u Varaždin. Pobjedom su krenuli u kvalifikacije za Europsko prvenstvo u Njemačkoj 2024. godine

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ

Nakon nepunih šest mjeseci i slavlja protiv Finske te od laska na Svjetsko prvenstvo 2023. godine u Poljsku i Šved sku,hrvatskamuškarukomet na reprezentacija ponovo se vratila u varaždinsku Arenu. Ovaj put započela je kvalifi kacije za Europsko prvenstvo kojećese2024.godineodržati u Njemačkoj. Protivnik je bila Grčka, a Kauboji su pobijedili s 33:25.

Počeli su Horvatovi izabra nicisilovitos3:0veću4.minu ti. Grci su uhvatili priključak i smanjili na 4:3, no ubrzo su hrvatskireprezentativcivratili na plus tri (6:3).

U nastavku Hrvatska je po visila prednost na plus četiri, ali Grci su se vratili na minus dva (10:8) u 18. minuti. Dvije minute kasnije i na 11:10.

Borbeni Grci u 25. minuti imali su napad i za izjedna čenje. Uspjeli su ga realizirati za 13:13. Ipak, naši su se s dva brza gola Igora Karačića i Marina Jelinića vratili na 15:13. Potom je Filip Glavaš realizirao sedmerac te Doma goj Duvnjak odveo Kauboje na 17:13.

Prelomili susret Serija se nastavila. Glavaš je pogodio i za 18:13 te lagodan odlazak na odmor. U drugom dijelu Kauboji nisu posustali, već se odlijepili na plus se dam (22:15). Grci su smanjili na minus pet, ali serijom 4:0

plus devet (26:17). Svakako je zatobionajzaslužnijikapetan Duvnjakkojijeukraotrilopte, koje su pretvorene u lagane pogotke.

Rutinirano su Horvatovi izabranici odigrali u završnici i uvjerljivo slavili.

Najraspoloženijiuredovima Kauboja bili su Filip Glavaš sa

Hrvatska rukometna reprezentacija protiv Grčke je slavila

šest te David Mandić i Ivan Martinović s po pet golova.

– Generalno sam zadovo ljan. Ostaje nam svijetliti taj paduprvomdijelu.Normalno da imaš oscilacije u igri bu

dući da smo odradili zajedno samo dva treninga nakon šest mjeseci. Moramo poraditi na komunikaciji u obrani jer po meni primili smo četiri, pet golova previše. Raduje me što smo postigli dosta lakih golova, no moramo raditi na kolektivnojigriipoboljšatide fanzivu–istaknuojeizbornik Hrvoje Horvat.

U obrani je ovaj put brilji rao Domagoj Duvnjak, koji je odlično igrao na prednjem u obrani 5-1. Bio je prava noćna mora Grka, ukravši im nekoliko lopti. Potom su se njegove krađe pretvarale u lagane pogotke.

Motivacija

KapetanHrvatskeičlannje mačkog Kiela protiv Grka bio je rastrčan i silno motiviran. – Hvala divnoj publici. Ove sezone u klubu imam manju minutažu i baš sam se zaželio igre. Da obrana nije bila na visini, ne bi bilo mojih ukra denihlopti.Najvažnijedasmo pobijedili, jer ipak smo odra dili samo dva zajednička tre ninga – rekao je Duvnjak koji vidi još prostora za napredak.

– Drugo poluvrijeme dobili smo ih tri razlike. Moramo bolje. Još moramo pohvatati sve kretnje u obrani i napadu – zaključio je Duvnjak.

Iodličnosumeđimurskiod bojkašiotvorilisusret.Sjajnim blokom zadavali su probleme gostima pa Centrometal na sredini prvog seta ima pred nostod15:11.Mladostpolako zbijaredoviiponajprijeodlič nimservisomhvatapriključak te se rezultatom 23:23 ulazi u završnicu. Iako su domaćini imalisvojeprilikuudvijekon tre, prvi set odlazi na stranu gostiju rezultatom 27:25.

Drugi set odvijao se gotovo po istom scenariju. Ponovno Centrometalvodidorezultata

–Prvadvasetasmoodigrali dobro. Ipak, par nerealizi ranih kontri i sitnih greša ka prevagnulo je na njihovu stranu. Čestitam Mladosti na pobjedi – rekao je nakon susretakapetanCentrometala Antonio Juras.

Igru domaćina pohvalio je kapetan Mladosti Ivan Zeljković.

– Centrometal ima ove godine jako dobru ekipu i očekujem da sigurno budu među prve četiri momčadi u prvenstvu. Namaje najbitnije da smo nastavili pobjednički niz uz sve čestitke Centro metalu na otporu – poručio je Zeljković.

Centrometal u slijedećem kolu gostuje u Splitu.

BSK se vratio na čelo tablice

Momčad beličkog BSK-a vratila se na vodeće mjesto natablicinakon2:0pobjedeu derbiju 10. kola Međimurske Premier lige protiv kotorip skog Graničara. Pitanje po bjednika riješeno je u prvom poluvremenu, a oba pogotka za domaći sastav postigao je Edi Lacković. BSK sada na kontu ima 21 bod, dok je Graničar (K) drugi s bodom manje.

Treće mjesto drži momčad Bratstva (SV), koja je stigla do2:0pobjedenagostovanju protiv Centrometala. Gosti su poveli u 33. minuti golom

Vedrana Knežića. Unatoč nastojanjima domaćina do dođu do izjednačenja, Filip Škvorc u 87. minuti postavlja konačni rezultat. NedelišćeiMladostKomet su remizirali 1:1. Doma ćini su poveli u 38. minuti preko Davida Juraka, dok je za izjednačenje pogodio Rex Ferenčina u 67. minuti. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Međimurec koji je kod kuće s 4:0 svladao štri govsku Slogu. Golove su re domzabijaliMarinZadravec, Patrik Kirić, Bojan Vručina i Kento Suzuki.

Najraspoloženiji u redovima Kauboja bili su Filip Glavaš sa šest te David Mandić i Ivan Martinović

golova

KUTAK

TRI DESETLJEĆA ZNAKA ZAŠTITE EU ECOLABEL

Na Svjetski dan znaka zaštite okoliša, 13. listopada, obilježava se 30 godina znaka zaštite okoliša EU Ecolabel. Još 1992. godine službeno je pokrenuta uredba EU Ecolabel s ciljem uspostavljanja sustava označavanjanarazinicijeleEuropskeunije koji bi isticao proizvode i usluge s manjim utjecajem na okoliš, na temelju pouzdanih i znanstvenih informacija. Danas su na tržištu Europske unije dostupne 83.000

proizvodaiuslugasaznakomEUEcolabel. Ovuprestižnuoznakunoseidvalokaliteta u Međimurskoj županiji. Terme Sveti Mar tin lani su postale prvi hotel u Hrvatskoj kojem je dodijeljen certifikat EU Ecolabel, a od ovog ljeta je i ruralna međimurska kuća za odmor “Lina” u vlasništvu obitelji Lajtman prvi objekt privatnog smještaja u Hrvatskoj koji je dobio ovaj europski certifikat.

U Zagorju šetali kroz krošnje proizvode od ružinih

Međimursko meso ‘z tiblice na Sajmu zimnice

Međimurskomeso‘ztiblice bilojejedanoddesetproizvo da čiji su nazivi registrirani kao zaštićene oznake zemljo pisnogpodrijetlailiizvornosti na razini Europske unije, koji su dobili počasno mjesto na Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda. Sajam je održan u Zagrebu povodom Svjetskog dana hrana (16. listopada). Osim međimurskog mesa ‘z tiblice posjetiteljima su predstavljeni i drugi zaštićeni proizvodi: varaždinsko zelje, dalmatinski pršut, salma tinska panceta, dalmatinska pečenica, ogulinski kiseli kupus, zagorski bagremov med i zagorski mlinci, kao i dva proizvoda s prijelaznom nacionalnom zaštitom: lud breški hren i varaždinsko bučino ulje.

Hrvatska na EU razini ima 35poljoprivrednihiprehram

benih proizvoda čiji naziv je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zašti ćena oznaka zemljopisnog podrijetla, što nas svrstava na visoko 7. mjesto. U postupku dobivanja ovih oznaka još su četiri hrvatska proizvo da: samoborska češnjovka, korčulanska lumblija, meso istarskog goveda boškarina i dalmatinska janjetina. – Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljo privrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradi cionalnimnačinomproizvod nje. Stoga vjerujem da ćemo početkom iduće godine biti bogatiji za još četiri hrvatske gastrodelicijezaštićenenara zini Europske unije – rekao je ZdravkoTušek,državnitajnik uMinistarstvupoljoprivrede.

Članovi Lokalne akcijske grupe “Međimurski doli i bre gi”sudjelovalisuuponedjeljak, 10. listopada, na jednodnev nom studijskom putovanju područjemkojepokrivaLAG-a “Zagorje-Sutla”, a u okviru projekta “Okusi tradicije”. Na studijskom putovanju sudje lovali su i projektni partneri iz LAG-a “Posavina” i LAG-a “Zapadna Slavonija”.

Studijskoputovanjezapočelo je u centru Klanjca uz kratki razgled samoga grada i posjet sarkofazimaobiteljiErdödykoji se nalaze u dijelu franjevačkog samostana. Skupocjeni sarko fazi iz 17. stoljeća smješteni su u posebno pripremljenoj kripti samostana koja je uređena za turističke obilaske.

U Klanječkoj pelnici prezen tirano je poslovanje OPG-a Pleško Brankica koji se bavi proizvodnjom ruža i njihovom preradom. Tako su sudionici obilaska imali priliku vidjeti i isprobati prehrambene i koz metičke proizvode kao što su džemovi, likeri, tonici i kreme. Uslijedila je prezentacija Vi narije Sever i njihove dugogo dišnje proizvodnje vinove loze i vina uz degustaciju. Naime, Vinarija Sever prepoznatlji

va je po proizvodnji vina autohtone sorte sokol.

NaputupremaVilli Zelenjak – Ventek koja je smještana u istoimenoj dolini, sudionici su obišli spomenik hrvatskoj himni i prošetali Sta zomkrozkrošnjekoja je duga 125 metara, s najvećom visinom od pet metara. Nakon autentičnog ručka i zagorske gastrono

mije te prezentacije pripreme štrukli, su dionicisuposjetilieko gospodarstvo Jam brešić iz Novih Dvo ra koji se bave proi zvodnjom ljekovitog vina od kupina kao i drugih proizvoda od kupina i malina.

Projekt “Okusi tra dicije” međuteritori jalni je projekt surad nje čiji je nositelj LAG “Zapadna Slavonija”, a partneri su LAG

Ricinus - ukrasna, ljekovita i otrovna biljka raširena

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom”

Ricinus communis je ukra sna, ljekovita i otrovna biljka iz obitelji mlječika, Euphorbia ceae. Porijeklom je iz istočne Afrike i Indije, a u tropskim područjima se raširio kao da je autohtona biljka. Uglavnom se u našim krajevima uzgaja kao ukrasna jednogodišnja biljka. Ako mu uvjeti odgovaraju, narasteivećioddvametra,dok u tropskim krajevima raste kao višegodišnje drvo i naraste čak do10-12metara.Postojemnogo varijeteta ricinusa, razlikuju se uglavnom po boji listova,

čahura sa sjemenjem, te veličine sjemenki.

Kristova palma

Ponegdje ga nazivaju i “kristova palma”, zbog ljekovitog djelovanja ri cinusova ulja za liječenje i zacjeljivanje rana. Sije se na proljeće, u ožujku u tegle na zatvorenom, ili krajem travnja te tijekom svibnja direktno na otvoreno. Nepodnosiproljetnimraz.Kod sjetveuteglicetrebapazitidase previše ne zalijeva, jer previše vlagemožeuzrokovatitruljenje sjemenke.Kolikoćeuvisinuna rasti ovisi o uvjetima u kojima raste i koliko je rano posađen – preporučam u slučaju suše

zalijevati, mada dobro podnosi isušu,samojeondanižegrasta.

Ricinus cvate od početka ko lovoza nadalje, a nakon cvatnje ostaju bodljikave čahure koje imaju3-4sjemenke.Sjemerici nusa liči na grah, navodno ima okus po orahu, a sadrži opasan otrov ricin, koji je sedam puta

otrovniji od otrova kobre. Kod odrasle osobe 4-12 sjemenki može uzrokovati smrt. Prema Guinessovoj knjizi rekorda 2007 proglašen je najotrov nijom biljkom na svijetu – ali slučajevi trovanja su rijetki, a i hrana je nekim pticama. Zbog toksičnosti ricina istražuje se njegovpotencijalkaoinsekticid, a sadrži i jednu kiselinu koja

je prirodni fungicid. U više se navrata koristio kao biološko oružje, već je bio spremljen za upotrebu od Prvoga svjetskog rata, a razvijena je i britan sko-američka W-bomba koja, srećom,nijebilaupotrijebljena. Ricinkaobiološkooružjepove zuju i s ruskom mafijom.

Osim u medicinske svrhe, od ricinusa se izrađuju različiti proizvodi, kao maziva, goriva, gnojiva...

Sjemenke otrovne

Najpoznatijiproizvododrici nusa je medicinsko ricinusovo ulje kao sredstvo za čišćenje probavnog sustava koje ne sadrži otrovne tvari – stoga neka vam ne pada na pamet napraviti “kašu” od sjemenki ricinusa (čula sam takve ideje) i koristiti kao ricinusovo ulje – ponavljam, sjemenke su jako

Riječ je u projektu u kojem sudjeluju četiri LAG-a, a čiji su ciljevi razvoj ruralnog turizma i s njime povezanih svijesti o vrijednosti lokalne proizvodnje i kulinarske

NAJLJEPŠI VRT U MEĐIMURJU IMA SUZANA KEMEC IZ PREKOPE

Turistička zajednica Međimurske županije u suradnji s Međimurskim novinama i ove je godine organizirala dodjelu priznanja u akciji “Čiji je vrt najljepši”. Prvo mjesto, titulu najljepšeg vrta u Me đimurju 2022. godine, ponio je vrt Suzane Kemec iz Prekope. Vrt je poseban po tome što ima više od 350 vrsta hosta te kaskadni dio s više od 1000 različitih biljaka. Drugo mjesto odnijela je Suzana Belić iz Preloga,

krošnje i degustirali ružinih latica

baštine

u

“Posavina”, LAG “Međimurski doli i bregi” i LAG “ZagorjeSutla”. Projekt je sufinanci ran novcem Europske unije iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ciljevi projekta su razvoj ruralnog turizma (selektivnih oblika turizma) i s njime povezanih djelatnosti, podizanje razine znanja o konceptu “od polja do stola” s naglaskom na mlade te jačanje svijesti o vrijednosti lo kalne proizvodnje i kulinarske baštine uz promociju kratkih lanaca opskrbe.

tropima

otrovne. Osim u medicinske svrhe, od ricinusa se izrađuju različitiproizvodi,kaomaziva, goriva, gnojiva, svijeće, sastav ni je dio sapuna, kapi za oči i kozmetičkih proizvoda… Ricinus se može bez proble ma kompostirati, ali se ipak malčiranjenjimenepreporuča radi otrovnosti. Pogotovo oprezni morate biti s djecom, jer su im čahure s sjemenka ma jako zanimljive radi svog izgleda. Sjemenke ricinusa su također različite, ovisi o vrsti, pa mogu biti prošarane u ra zličitim kombinacijama i biti različite veličine. Ja uzgajam ricinusplavihicrvenihčahura – od crvenog su čahure i sje menke dosta veće i od plavog.

Sudionici studijskog putovanja imali su priliku kušati vina autohtone sorte sokol

a treće mjesto Nada Lajtman iz Čakovca. Priznanja i titulu ambasadora zelenog Međimurja primili su svi sudionici: Bojana Novak iz Martinuševca, Rozina Fučko iz Ivanovca, Suzana Belić iz Preloga, Lidija Žganec iz Savske Vesi, Suzana Kemec iz Prekope, Nada Dvanajščak iz Dragoslavca, Anika Bašek iz Ivanovca, Milena i Dejan Marodi iz Murskog Središća, Nada Lajtman iz Čakovca, Andrijana Drk iz Ivanovca,

Predrag i Karmela Maček iz Remisa, Da rinka Trojnar iz Nedelišća, Irena Zamuda iz Praporčana, Katarina Petrović iz Podturna i Ivica Dodlek iz Miklavca.

Marljivim Međimurkama i Međimurcima priznanja su uručili župan Međimurske županijeMatijaPosavec,direktorTurističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula i direktor Međimurskih novina Tomislav Novak.

Otkrivali floru i faunu dravskih sprudova

Riječ je o posljednjoj od pet radionica o lokalnoj flori i fauni koje su organizirali Grad Prelog i “Marina Prelog d.o.o.”

koje prijete rijeci Dravi i njenim sprudovima.

U utorak, 11. listopada, u Sportsko-rekreacijskoj zoni “Marina Prelog” održana je radionicaofloriifaunidravskih sprudova na kojoj je sudjelovalo dvadesetak učenika Srednje škole Prelog. Radionicu je vodio Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologijeikemije.Uprvomdije luučenicimajepredstaviobiljke i životinje koje se mogu pronaći na dravskim otocima, a učenici su pritom naučili razliku izme đu flore i vegetacije, što znači da je neka vrsta dominantna na nekom području, o važnosti raznolikosti vrsta na nekom staništu te invazivnim vrstama

Prvi dio radionice završio je grupnim radom u kojem su učenici odabrali teme te ih obradili na istraživački način. Nakon okrjepe i ručka uslijedio

Radionicu za 20-ak učenika vodio je Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije

je terenski dio radionice u kojoj su se učenici otisnula na drav ske sprudove i otoke te tamo naišla na niz biljnih i životinj skih vrsta: trsku, nekoliko vrsta

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ODOBRILO

vrbe,hrastlužnjak,topolu,crnu johu,bodljastutikvicu,različite vrste kukaca te dvadesetak vrsta ptica.

Riječ je o posljednjoj od pet radionica o lokalnoj flori i fauni koje su organizirali Grad Prelog i“MarinaPrelogd.o.o.”uokviru projekta “AQUA ADVENTU RES” koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A.Temaprveradionicebilisu beskralježnjacikojiseskrivajuu sedimentu rijeke Drave, druge skakavci, a treće i četvrte ptice ovoga kraja.

Osim Miše Rašana, radioni ce je vodio i Luka Hercigonja, fotograf prirode i član Udruge BIOM, a na svakoj je radionici sudjelovalo dvadesetak učenika iz osnovnih i srednjih škola.

Dodatne kvote plavog dizela u iznosu od 7,2 milijuna litara

Ukupno 40.326 poljopri vrednika ostvarilo je dodatno pravo na potrošnju plavog dizela u iznosu od 7,2 milijuna litara.

Dodatno pravo ostvaruje se samo za pozitivnu razliku u broju hektara poljopri vrednih površina, u broju mliječnih krava, krava dojilja, rasplodnih krmača, koza i ovaca te izvornih pasmina domaćih životinja za koje je podnesen zahtjev za izravnu potporu u tekućoj godini u odnosu na stanje na podne senom zahtjevu iz prethodne godine ili ako je u tekućoj godini prvi put podnesen zahtjev za izravnu potporu

po poljoprivrednoj površini ili za stoku. Primjerice, ako je poljoprivrednik obrađivao 10 ha tijekom 2021. godine, a u 2022. godini obrađuje 15 ha i za tu površinu ima podnesen Jedinstveni zahtjev, ostvario jedodatnopravonapotrošnju plavog dizela za 5 ha.

Nova dodjela

Kako bi se za provedbu jesenske sjetve u 2022. godini osigurale neophodne do datne količine plavog dizela poljoprivrednicima, koji su zbog ekstremno nepovoljnih vremenskihuvjetaovegodine iskoristili veliki dio svoje do dijeljene kvote, Ministarstvo

koji se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu. Time će se poljoprivrednicima koji su do 31. kolovoza 2022. godine iskoristili više od 70 posto dodijeljenih količina plavog dizela omogućiti dodatno povećanje inicijalno dodije ljenih količina plavog dizela za 50 posto. Pravilnik je bio na e-savjetovanju od 30. rujna do 7. listopada 2022. godine te se uskoro očekuje njegova objava u Narodnim novina ma i nova dodjela povećanih količina plavog dizela.

poljoprivrede je u suradnji s Ministarstvom financija –Carinskom upravom također

pripremilo prijedlog Pravilni ka o dopuni Pravilnika o pri mjeni Zakona o trošarinama

povezanih djelatnosti, podizanje razine znanja o konceptu “od polja do stola” te jačanje

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

“Da je bilo političke volje i pameti, Varaždin je odavno mogao postati centrom hrvatske naive i moderne”!

PIŠE: JOSIP NOVAK

Iako su od hobija Vladimira Malogorskog, uspješnog podu zetnika i kolekcionara koji već 60 godina živi za umjetnost, trebaliprofitiratisviVaraždin ci, to se, nažalost, nije dogodilo ni u godini njegovog velikog jubileja. Podsjećamo, Vladimir Malogorskijejedanodnajvećih živućihkolekcionaraumjetnina u ovom dijelu Europe, a u nje govoj zbirci, koju je još 2003. godine inicijalno velikodušno darovao Gradu Varaždinu, nalazi se više od 1600 djela na stalih rukama 130 eminentnih umjetnika.

Od Stančića i Rabuzina, do Bukovca i Režeka

Međutim, umjesto da se za hvaljujući njegovoj gesti Varaž din već etablirao kao centar hr vatskenaiveimoderne,kulturna javnost i donator umjetnina gotovo 20 godina iščekuju da se zbirkaadekvatnozbrineiizloži. - Stvarno me žalosti da se na 60.obljetnicubavljenjakolekci onarstvommoramnajozbiljnije zapitati hoću li uopće u svojem rodnom gradu doživjeti otva ranje galerije koja će udomiti tri kolekcije umjetničkih djela izvedenihurazličitimlikovnim tehnikama. Kada je u svibnju 2021. godine bivša gradska vlastnačelusIvanomČehokom donijela odluku da ispražnjeni prostor Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” prenamijenizaizlaganjeZbirke Malogorski, bili smo nado mak trajnom, sveobuhvatnom rješenju. Međutim, aktualna gradska vlast počela je tražiti novu lokaciju, na način da mi je ponuđen sporazumni raskid spomenutog Ugovora o dona ciji, uz mogućnost da se sklopi novi s Gradskim muzejom Varaždin. To ne dolazi u obzir, jer je neprihvatljivo izlagati iznimno vrijedne umjetnine u nekom zapučku te gradske ustanove,namizernomprosto ru od 50-ak četvornih metara – ukazuje naš sugovornik čiji savjeti još uvijek zlata vrijede renomiranim galeristima i ko legama gospodarstvenicima, poglavitoizgrađevinskebranše. Govoreći, pak, o počecima stvaranja kolekcije, osvr nuo se na 1962. godinu, kada počinje skupljati slike. - Moja strast prema likovnoj umjetnostipočelajejošdoksam biodječak.Imaosamprivilegiju da djetinjstvo provedem u obi teljskoj kući odmah preko puta crkve Svetog Florijana. A baš ta barokna kapela bila je jedan od omiljenih motiva velikog varaždinskog umjetnika Mi ljenka Stančića. Upoznao sam

Neprihvatljivo je izlagati iznimno vrijedne umjetnine u nekom zapučku Gradskog muzeja, na mizernom prostoru od 50-ak četvornih metara”

VLADIMIR MALOGORSKI

potomautorihrvatskemoderne kaoštosuVlahoBukovac,Ljubo Babić, Crnčić, Milivoj Uzelac, Svečnjak, Konjović, Berber, Mušić, Bečić, Vidović i Prica. Prikupio je i djela takozva nog “varaždinskog kruga”, od Stančića do Opačića i Režeka. Štoviše,njegovuzbirkuhrvatske naive struka u zemlji i inozem stvu smatra najbogatijom i najcjelovitijomtakvomzbirkom u Hrvatskoj!

Neprocjenjiva vrijednost

ga kao dječarac i on je možda najzaslužniji za moju preoku paciju likovnom umjetnošću. Njegova neponovljiva djela jednostavno su me natjerala na taj put, a kasnije mi je kao poduzetniku baš umjetnost pružala utočište od svakodnev nih briga i stresa na poslu. Nije tu riječ samo o skupljanju slika, već i o privatnim druženjima s umjetnicima, povjesničarima i drugim ljubiteljima umjetno sti – objasnio je Malogorski. U intervjuu za Regionalni tjednik otkrio nam je, izme

U kolekciji je više od 450 Generalićevih djela i osobnih predmeta, a to nema ni Muzej hrvatske naive

đu ostalog, kako je kod jed nog zagrebačkog tapetara iz Vlaške ulice naišao na jednu u nizu Stančićevih slika s mo tivom crkve Svetog Florijana. - Jedino na njoj bila je oslikana i mojaobiteljskakućaukojojsam odrastao, doživio najsretnije trenutke života uključujući i vjenčanje. Kad sam vidio tu sli ku,znaosamdajemoramimati u zbirci, ona nema cijenu i ostat će zauvijek moja najdraža slika – veli Malogorski koji, osim Stančićevih, posjeduje svu silu slika majstora hrvatske naive. Među njima su Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Slavko Stolnik, Mijo Kovačić i Ivan Lacković,

-Ukolekcijijevišeod450dje la Ivana Generalića i njegovih osobnihpredmeta,atojenešto što nema ni Muzej hrvatske naiveuHlebinama.Uzbircijei stotinjakdjelaIvanaLackovića, preko 70 djela Slavka Stolnika, 50-akdjelaMijeKovačićaiviše od60djelaIvanaRabuzina.Ra dovi potonjeg bili su izloženi u Galeriji starih i novih majstora u Palači Sermage, u sklopu tematske izložbe povodom 90. godišnjice Rabuzinovog rođe nja, te u drugim galerijama. Kao što sam već rekao, u zbirci imam bogatu arhivu osobnih stvari pokojnih umjetnika te štošta znam o zgodama (ali i nezgodama!)iznjihovogprivat nog života. Stoga je razumljivo danijedanozbiljanpovjesničar umjetnosti, koji prije svega želi istraživati hrvatsku naivu, to jednostavno ne može napra viti bez moje pomoći – ističe Malogorski kojem je svoje vremeno pošlo za rukom da, primjerice, svoj fundus Ivana Generalića u danu istovreme no kulturnoj javnosti pred stavi na tri različite lokacije. O tome koliko je Malogorski zapravo senzibilan, možda najbolje govori činjenica da šest desetljeća marljivo sku plja sliku po sliku, a da pri tom nije prodao ni jednu koja je prošla njegov kućni prag. -Kadsampočeoskupljatislike, zavjetovao sam se da slike koje jednom postanu dio zbirke, više neće iz nje izaći, osim u prikladnu galeriju. Od toga ne odustajem ni danas, pa moja djeca i unuci dobro znaju da im neku sliku mogu kupiti, ali nema šanse da im poklanjam one koje su prošle moj kućni prag. Tu moju “tvrdoglavost” i posvećenost stvaranju cjelina zasvakogumjetnikaprepoznali suvelikiumjetnicipoputRabu zina, koji mi je nekoliko slika prepustiopopovlaštenojcijeni. Znaojedanikadanećuzlorabiti njegovo povjerenje i preproda vatinjegovadjela–rekaojenaš sugovornik koji pomalo gubi nadu da će trenutna garnitura vladajućih u Gradu Varaždinu pronaći prikladno mjesto za trajno izlaganje Zbirke Malo gorski.

Vladimir Malogorski je jedan od najvećih živućih kolekcionara umjetnina u ovom dijelu Europe, a u njegovoj zbirci, koju je još 2003. godine inicijalno velikodušno darovao Gradu Varaždinu, nalazi se više od 1600 djela nastalih rukama 130 eminentnih umjetnika.

Strast Vladimira Malogorskog prema likovnoj umjetnosti počela je još dok je bio dječak

U Zbirci Malogorski su i djela varaždinskog slikara – scenografa Juraja Mrazovića

Potpisane obveze i zadane riječi, nisu uspjele osigurati galeriju varaždinskom Mimari

NOVI FILM LJUBOMIRA KEREKEŠA

“Marginalci” vas pozivaju da dođete u kino i smijete se na svoj račun

Nakon “Ufuraj se i pukni”, u hrvatska kina stiže novi film varaždinskoga glumca. Ovu komediju u distribuciji Blitza pogledajte u kinima od 27. listopada

Ljubomir Kerekeš napisao je i režirao film “Marginalci” jer želi da se u kinima popi šateodsmijeha.Ovojedobra pozivnica da od četvrtka, 27. listopada, odete u najbliže kino i pogledate hrvatsku komediju koja ne štedi ni koga, a i da provjerite koliko dobro upijaju kino sjedala.

Tko su Marginalci?

– Tko su Marginalci? Svi smo mi marginalci. Borimo se za novu kanalizaciju i od vodne jarke. Organiziramo akciju “Zbogom oružje”, a doma imamo još artiljerije za pola ulice. Oplakujemo susjeda s kojim nismo cijeli život mogli popit ni jedan gemišt. Branimo prava ho moseksualaca, ali molimo Boga da nam je obitelj hete roseksualna. Rome naziva mo ciganima, a među nama ima više cigana nego među Romima. Politika nas uči životu, jer škole su naporne. Bolnice nam se urušavaju, no zato imamo jako čvrste spomenike našoj Domovini

– stoji u opisu filma. – Skupština selskog od bora sela Črevo održava se jednom godišnje, a pripreme za jednu takvu skupštinu traju cijelu godinu. Vrhunac godišnje selske skupštine je “umjetno-kulturnička” pri redba u izvedbi svih članova odbora sela Črevo. Najpo znatiji Črevari ujedno se i ju naci godišnje skupštine sela Črevo, koju je došla popratiti i NNTV (Naša najnovija

hrvatska televizija) iz Za greba, u sklopu TV emisije “Hrvatski seljak u Europi”. Za vrijeme skupštine, koja će rezultirati priredbom za mještane sela Črevo, NNTV ekipauselunailazinabrojne sugovornike i snima gomilu video materijala, koji može biti prikazan samo na lo kalnoj televiziji s vrlo malo gledatelja,bašpoputNNTVa – ističe Jan Kerekeš.

U filmu glume Draško

– Svi smo mi marginalci. Borimo se za novu kanalizaciju i odvodne jarke. Organiziramo akciju “Zbogom oružje”, a doma imamo još artiljerije za pola ulice – stoji, među ostalim, u opisu filma.

Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ksenija Ma rinković, Ana Begić Tahiri, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić i drugi.

Ovu komediju u distri buciji Blitza pogledajte u kinimaod27.listopada2022. godine.

NOVO PODUZEĆE RENAULTA – THE FUTURE IS NEUTRAL

Renault Grupa najavila je osnivanje novog poduzeća, u potpunosti posvećenog kružnom gospodarstvu: The Future Is NEUTRAL. Obje dinjujući postojeću industrijsku i tehnološku stručnost te kapacitete Grupe i njezinih par tnera, The Future Is NEUTRAL postaje prvo poduzeće koje će djelovati u čitavom lancu vrijednostikružnoggospodarstvaautomobilske industrije i biti u službi svih proizvođača auto mobila, a ne samo Renault Grupe. U kontekstu energetske tranzicije obilježene manjkom re

VREMEPLOV 22. listopada 1936.

počele su testne vožnje modela koji je razvio Fer dinand Porsche 1934. godine prema želji Ado lfa Hitlera. Radilo se o malom jednostavnom i izdržljivom automobilu koji će biti pristupačan pro sječnom Nijemcu. U to vrijeme je samo jedan od 50 Nijemaca imao vlastiti automobil. Godine 1938. prvi Volkswagen u svojoj konačnoj formi je otkriven, a The New York Times ga je nazvao „Beetle“.

Prodaja po županijama

županijakoličinaudio,

1Zagrebačka i Zagreb1617245,37%

2 Splitsko-dalmatinska29068,15%

3Primorsko-goranska27107,60%

4Istarska21996,17%

5Bjelovarsko-bilogorska20475,74%

6Zadarska16924,75%

7Osječko-baranjska12473,50%

8Požeško-slavonska9202,58%

9Varaždinska8642,42%

10Međimurska7942,23%

11Šibensko-kninska6701,88%

12Dubrovačko-neretvanska5531,55%

13Krapinsko-zagorska4881,37%

14Karlovačka4721,32%

15Sisačko-moslavačka4131,16% 16ostale14954,19%

UKUPNO35642100%

Izvor:

godina od prvog predstavljanja slavi Honda Civic Type R. Predstavljen 1997., ovaj je model kon tinuirano usavršavan kako bi pružio ultimativno iskustvo s prednjim motorom i pogonom na prednje kotače. Ime Type R sinonim je za pružanje nepogrešive mješavine očaravajuće dinamike i motora visokih performansi. Crvena Honda oznaka sada je primijenjena na šest generacija Civica. Hondin kultni Civic ove godine slavi i 50 godina kontinuirane proizvodnje.

sursa i inflacijom cijena sirovina novo poduzeće namjeravarazvitivišetehnološkihiindustrijskih rješenja, oslanjajući se na stručnost svojih podružnica i postojeće mreže partnera. Danas

se u novim vozilima upotrebljava između 20 i 30% recikliranih materijala iz svih industrija. Kratkoročno gledano, poduzeće ima za cilj pro širiti postojeće poslovanje posebnim poslovnim modelom i razviti nova rješenja u okviru auto mobilske industrije. Cilj je poduzeća ostvariti više od 2,3 milijarde eura prometa i operativnu maržu veću od 10% do 2030., te tako postati vodeće europsko i industrijsko ime u području kružnog gospodarstva automobilske industrije, temeljenog na načelu zatvorene petlje.

Četvrta generacijaČetvrta generacija Nisssan X-Traila

Nissanova ofenziva elektrificiranih proizvoda nastavlja se regionalnom premijerom nove, četvrte generacije modela X-Trail. U svijetu je dosad prodano gotovo sedam milijuna primjeraka X-Traila, što ga čini jednim od najpopularnijih vozila za pustolovne obitelji.

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: NISSAN

Novu generaciju, baš kao i prethodne tri, karakterizira prepoznatljivi stil marke: mišićav dizajn, praktične značajke za veću fleksibil nost i napredni pogon na sve kotače. Novi X-Trail bit će dostupan u izvedbama s pet i sedam sjedala, što ga činiidealnimzaputovanjasa širom obitelji ili prijateljima. Vanjština je naglašena prepoznatljivim dizajner skim obilježjima marke, kao što su lebdeći krov i maska V-Motion. Prednji je kraj uokviren upečatljivim glav nim svjetlima koja djeluju usječeno u karoseriju, a koja su kombinirana s dnevnim svjetlima i pokazivačima smjera ugrađenima uz sam rubpoklopcamotora.Lukovi blatobrana daju dozu miši ćavosti bočnim stranama i ističu X-Trail na cesti. Na stražnjoj se strani zategnuta vodoravna linija proteže iznadiispodnosačaregistar skih oznaka, a podijeljena svjetla koja se protežu preko poklopca prtljažnika omo gućuju mu širi otvor. Ispod stražnjeg odbojnika nalazi se srebrna zaštita podvozja koja odražava pustolovni duh modela X-Trail.

Novi X-Trail drugi je mo

del u Nissanovoj ponudi za europsko tržište u koji će se ugrađivati Nissanov inova tivni pogon e-POWER. Su stav e-POWER ekskluzivna je Nissanova tehnologija. Riječ je o jedinstvenom pri stupu elektrifikaciji moto ra kojim se postiže gotovo autentičan doživljaj vožnje električnog automobila, no bez potrebe za punjenjem na punionici. U X-Trailu se taj sustav sastoji od snažne baterije, benzinskog motora s varijabilnim kompresij skim omjerom, generatora, invertera i 150 kW snažnog električnog motora koji je ugrađen sprijeda. Budući da kotače pokreće isključivo električni motor, ubrzanje je trenutačno i linearno. U X-Trail za europsko trži

šte ugrađuje SE 1,5-litreni benzinski turbomotor s va rijabilnim kompresijskim omjerom, ukupne snage 204 KS. Jedinstveno obilježje sustava e-POWER je to da se benzinski motor upotre bljava samo za proizvodnju električne energije, a kotače pokreće isključivo električni motor. To znači da motor uvijek radi u optimalnom rasponu okretaja, čime se znatno smanjuje potrošnja goriva u gradu. Središnji je dio tehnologije e-POWER sustav „Linear Tune” koji kontrolira rad benzinskog motora kako bi osigurao da njegova brzina bude približ na brzini vožnje. Time je izbjegnuto povećanje broja okretaja bez razmjernog povećanja brzine koje se u

tradicionalnim hibridima javlja pri snažnom ubrzanju. Budući da vozači 70% vre mena provode na prigrad skim prometnicama, Nissan je razvio e-Pedal Step – pot puno novi sustav za vožnju uz pomoć samo jedne papu čice. U „kreni-stani” vožnji gradom značajno smanjuje potrebu za pomicanjem sto palasjednepapučicenadru gu, a vozačima omogućuje da ubrzaju i uspore koristeći samo papučicu gasa. Iako će većina kupaca bi rati inačicu s tehnologijom e-POWER, X-Trail će biti dostupan i s tradicional nim, blago elektrificiranim 1,5-litrenim turbomotorom svarijabilnimkompresijskim omjerom. Taj 163 KS snažan motor koji razvija okretni moment od 300 Nm bit će dostupan u kombinaciji s pogonom na dva kotača i bestupanjskimautomatskim mjenjačem Xtronic sa simu liranim stupnjevima.

Novi X-Trail za europsko tržište bit će predstavljen s tehnologijom e-4ORCE, no vim pogonom na sve kotače koji je posebno prilagođen za elektrificirane modele marke. Riječ je o Nissanovoj najnaprednijoj tehnologiji kontrole svih kotača koja jamči pouzdano prianjanje i ubrzavanje u svim uvjetima vožnje. Slovo „e” u nazivu

e-4ORCE označava da je riječ o pogonskom sustavu s posve električnim motorom. „4ORCE” označava fizičku snagu i performanse vozila, dok se „4” odnosi na pogon na sva četiri kotača. Ta će tehnologija biti ugrađivana i u električni crossover Ariya koji će biti predstavljen do kraja godine.

Unutrašnjost novog X-Tra ila postavlja nove standarde u klasi u pogledu profinjenog ozračja, jedinstvenog dizajna i modularnosti prostora. Napredne tehnologije Nissa nove inteligentne mobilnosti vozaču su nadohvat ruke, a udobnost i kvaliteta osje ćaju se pri svakom dodiru. Novi luksuzni materijali, pametne značajke i pomno promišljeni detalji uzdižu unutrašnjost koja se odlikuje naprednim dizajnom i prak tičnošću u svakom elementu.

Zahvaljujući pametnoj konstrukciji Alijansine plat forme CMF-C, novi X-Trail dostupan je i s trećim redom sjedala u području prtljaž nika. Zasebna sjedala koja se jednostavno preklapaju u ravninu s podnicom posebno su dizajnirana za putnike vi sine do 160 cm te su jedna od najprostranijih sjedala takve vrste u segmentu. Prostor je dodatno optimiziran kako bi putnici u trećem redu mogli ispružiti stopala ispod sjeda la u drugom redu.

Baš kao i novi Qashqai za europsko tržište, novi X-

SALON „THE LOFT” ZRAČNOG PRIJEVOZNIKA BRUSSELS AIRLINES I KOMPANIJE LEXUS ČETVRTU JE GODINU ZAREDOM NAJBOLJI U EUROPI

The Loft u briselskoj zračnoj luci osmislili su Brussels Airlines i Lexus, a na prestižnoj dodjeli Svjetskih turističkih nagrada (World Travel Awards) 2022. proglašen je najboljim putnič kim salonom u Europi. Svečana dodjela nagrada održana je na Mallorci, a prisustvovali su joj

predstavnici medija i vodećih ljudi iz industrije putovanja, tu rizma i ugostiteljstva. Koncept putničkog salona The Loft ovu prestižnu nagradu osvaja svake godine otkad je otvoren 2018. godine. Putnički se salon pro stire na 2.000 m2, a podijeljen je nekoliko različitih ambijentalnih

prostora, uključujući središnji bar, udobne zone za sjedenje i izdvojeni prostor za one koji rade i tijekom putovanja. Prostor karakteriziraju Lexusovi dizajner ski elementi, uključujući detalje poput rešetke s Lexusovim potpi som, Lexusove biblioteke i audio sustava Mark Levinson.

DS Automobiles lansira se na hrvatsko tržište

Brend DS Automobiles sazdan je na nevjerojatnom nasljeđu, modelu DS iz 1955., jednom od najrevolu cionarnijih i najljepših automobila u povijesti. Taj legendarni automobil utjelovljuje vrijednosti koje je brend DS Automobiles prisvojio: inovacije, izvrsnosti i avangardu. Vođen duhom avangarde, brend je osnovan 2014. i ima za cilj utjeloviti francusko znanje i umijeće luksu znogoblikovanjaautomobila.Avan gardnog dizajna, luksuzna i udobna, DS Automobiles vozila posebno su

osmišljena za tehnološki osvije štene kupce koji žele izraziti svoju osobnost, individualizam i avangar dni stil. Brend DS Automobiles na hrvatsko tržište lansira modele DS 3 Crossback, DS 7 Crossback, DS 4 i DS 9. Navedeni modeli biti će izloženi u DS Store Zagreb, koji se nalazi na adresi Kovinska 22, od 20. listopada 2022. Koncept DS Store kupcimaćepružitiekskluzivnoisku stvo i ugođaj kupnje kakvo do sada nisu imali prilike iskusiti prilikom kupovine vozila.

Trail temelji se na Alijansinoj platformi CMF-C koja spaja najnapredniju automobil sku strukturu i tehnološku arhitekturu. Ta je platforma omogućila ugradnju po boljšanog Macphersona na prednjem dijelu, dok je straga ugrađen multi-link ovjes.

Novi X-Trail opremljen je naprednim multimedijskim sustavom s bogatom ponu dom povezanih usluga, uk ljučujući integraciju pamet nog telefona, ugrađeni Wi-Fi koji omogućuje povezivanje do sedam uređaja, uslugu NissanConnect Services i posebnu aplikaciju za pove zivanje s vozilom i nadzor nad njim.

Novi X-Trail bit će opre mljen najnovijom generaci jom sustava za pomoć u vo žnjiProPILOT kakobipružio još bolju podršku vozačima u svim uvjetima. Sustav ProPI LOT s navigacijom Navi-link osmišljen je da smanji umor i stres u vožnji te omogući jed nostavnu uporabu. Dodatnu sigurnost pruža Nissanov inteligentni sustav kočenja u nuždi s funkcijom predviđa nja. Zahvaljujući naprednoj radarskoj tehnologiji senzori čitaju cestu ispred automobi la i mogu otkriti je li vozilo ispred naglo zakočilo. Sustav će u tom slučaju aktivirati kočnice kako bi smanjio opasnost od sudara. Četvrtu generaciju X-Trai la očekujemo još ove godine i na našem tržištu.

Zaposlenici Toyote volontirali za udrugu „Nismo same“

Toyota Hrvatska kontinuira no provodi globalnu inicijativu „Beyond Zero“, što uključuje druš tveno odgovorne projekte na području zaštite okoliša, sigurnosti i mobilnosti. Zbog toga Toyota Hrvatska podržava udrugu „Nismo same“, čiji je cilj pružanje edukacije i podrške ženama oboljelima od karcinoma i njihovim obiteljima, podizanje svijesti o važnosti pre vencije te poboljšanje kvalitete i dostupnosti liječenja, bez obzira na socijalni status oboljelih.

Jedna od aktivnosti kojom su se prikupljala sredstva za osigurava njebesplatnogprijevozajeiHuma nitarnibuvljakodržanod23.do25. rujna u sportskom centru Arena Zagreb, na kojem su volontirali i

zaposlenici tvrtke Toyota Croatia. Pozivu humanitarnog buvljaka odazvalo se 89 poznatih osoba kojesudoniraleukupno250svojih predmeta. Humanitarnim buvlja komiaukcijomudrugeNismosame prikupljeno 54.309,50 HRK. Suradnja Toyote i udruge „Ni smo same“ počela je proljetos, s podrškom u realizaciji projekta „Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama“. Projekt se temelji na organizaciji „zdravih kava“ u 15 gradova diljem Hrvatske i devet radionica. Za ovaj projekt Toyota Hrvatska je pružila prijevoz čla nica udruge i liječnika te drugih stručnjaka, osiguravajući tako mobilnost i dostupnost, bez obzira na ograničenja.

MALI

KUĆE

PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117ozn.3a

TRAŽI SE INVESTI

TORzagradnjustam bene zgrade u centru Murskog Središća, parcela površine cca 905 m². Zainteresi rani se mogu javiti na mobitel: 098/206520. ozn.3a

POTRAŽUJEMO NEKRET

NINE za prodaju! Na zovite odmah!!! Mob.: 099/240-6993, tel.: 042/320-991 Queen Ste la nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c

STANOVI

PRODAJE se 2-sobni stan u Čakovcu na 1. katu (Jug), 60 m²,, en.r. B, mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE se 4-sobni stan novogradnja, en.r. A od 76 m² u Varaždinu (Janka Leskovara), mob.: 098/267-062 ozn.864c

POSLOVNI PROSTOR

IZNAJMLJUJEM uhoda ni ugostiteljski objekt u Varaždinu, energet ski razred C, mob.: 095/863-1889 ozn.5a

VOZILA

KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, možeiodjavljeno(ošte ćeno). Može i novije. Povoljno. Isplata od mah. Mob.: 098/9656624 ozn.2418

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, stro jeve i motocikl, isprav ne i neispravne, mob.: 092/287-5661ozn.2251

USLUGE

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”,mob.:098/9317570 ozn.184c

IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjeni ca, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kame na, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205c

7Plus Regionalni tjednik

Prijamni ured

Varaždin

Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

KROVIŠTA: pokriva nje svim vrstama po krova, adaptacije kro va; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrov lja knauf pločama.KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

SELIDBE – dostava na mještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tava ne, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozi mo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c

STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šiša mo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c

NAJPOVOLJNIJIPRIJEVOZ šljunka,sipine,zemljeza vrt, pilanska drva. Ure đenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.:099/3530180. ozn. 600c

USLUGAPRIJEVOZAkipe rom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/1140598 ozn. 2d

HORTIKULTURA ARBOR d.o.o. – rušenje i opilja vanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sre dinama, mob.: 091/1140598 ozn.2d

Pogrebno

Radno

OSTALO

OSTALAPRIJAMNAMJESTA:

MURSKO SREDIŠĆE

SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod di jabetesa, jačanja imuni teta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače.Mob.:098/455313 ozn.3a

PRODAJU SE industrijska drva,kratkopiljena,kva litetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 1.200,00 kn i 10 m³ = 2.100,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2882

KREDITI POZNANSTVA

ZAPOSLENICI I

UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MO GUĆNOST OTPLA

TE TRAJNIM NA

LOGOM, zatvaranje blokadaineurednosti. Putni troškovi , dnev nice i terenski dodaci u kreditnu sposob nost, radni odnos na određeno. Male mi rovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.:091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

MUŠKARAC 58 g., 180 / 80, slobodan, upoznao bi ženu radi prijateljstva i druženja. Može se javiti i udata koja je u lošem braku. Mob.: 098/1833070 ozn.5a

voće

TUŽNO SJEĆANJE

na našu voljenu

TEREZIJU PREMUŽIĆ

23. 10. 2020. – 23. 10. 2022.

Draga naša Trezika, još uvijek postoji velika bol što Te više nema, ali ostaješ u našim srcima, volimo Te.

Tvoji najmiliji: suprug Ivan, kći Ivanka, Mladen, Tanja, Dinko, Daniel, unuci Mia, Tin, Tia, Toni, Jan i Dan

SJEĆANJE

LUKA MAGDALENIĆ

22. 10. 2016. – 22. 10. 2022.

Vrijeme ne liječi, snaži tugu… Volimo Te.

Tvoji: mama, tata i sestra s obitelji

ZAHVALA

Dana 7. 10. 2022. godine blago u Gospodinu napustila nas je naša draga majka, baka, punica i prabaka

MONIKA DOLOVIĆ rođ. PREMUŠ

iz Mačkovca

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Zahvaljujemo Domu za starije i nemoćne u Čakovcu, djelatnicima Neurologije Čakovec, dr. Branki Kovačić, Službi za ginekologiju i porodništvo s neonatologijom Županijske bolnice Čakovec, Carinskom uredu Varaždin, Net d.o.o., Tubla d.o.o., na riječima utjehe, na izrazima sućuti, svima koji su dostojanstveno ispratili našu majku na vječni počinak. Veliko hvala župniku župe Mačkovec mons. Anđelku Košćaku na molitvi i ispraćaju.

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj mami

MONIKI DOLOVIĆ rođ. PREMUŠ

iz Mačkovca 1. 4. 1939. – 7. 10. 2022.

Čujem Tvoj glas ljubljeni, odzvanja svud dolinom… Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pružala cijeli svoj život. Živjet ćeš vječno u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoje kćeri: Marija, Danica i Ružica s obiteljima

SJEĆANJE

na voljenog

STANKA MLINARIĆA

iz Vratišinca 24. 10. 2021. – 24. 10. 2022.

Prošla je tužna godina otkako si nas prerano napustio. Možeš obrisati suze s lica, ali bol u srcu i duši nikada. I dalje živiš u našim srcima i molitvama.

Tvoji supruga s obitelji Počivaj u miru.

TUŽNO SJEĆANJE

na našu dragu baku i prabaku

FRANCISKU ŠTEFIČAR

22. 10. 1996. – 22. 10. 2022.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

Obitelji Cesarec i Glas

Ožalošćene kćeri Ružica, Danica i Marija s obiteljima

JOSIP

S

IZ ŽUPE U KOTORIBI ZAREĐEN ZA ĐAKONA

Na spomendan sv. Terezije Avilske, u subo tu, 15. listopada, u varaždinskoj katedrali varaždinski biskup Bože Radoš predslavio je svečano euharistijsko slavlje na kojem je zaredio za đakona Josipa Špoljarića iz Župe Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Sve tog Križa iz Kotoribe. Kandidata za red đakonata predstavio je rektor Bogoslovije, preč. Željko Faltak. Na misnom slavlju koncelebrirali su umirovljeni

biskup Josip Mrzljak, generalni vikar mons. Antun Perčić, rektor Nadbiskupskog bogo slovnog sjemeništa u Zagrebu, preč. Željko Faltak, biskupski vikar za kler, preč. Anđelko Košćak,prefektuBogosloviji,vlč.JosipĐurin te dvadesetak drugih svećenika.

U slavlju su sudjelovali i novozaređeni đakoni Zagrebačke nadbiskupije te bogoslovi, a pjevanjeovogsvečanogeuharistijskogslavlja predvodio je župni zbor iz Kotoribe.

S kem se pariju fazani? S fazankama ili kropom?

Jeste li ikad nekoga pitali “Kulko je vur?”, a on vam je lijepo odbrusio “Kulko na farofu

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Svaki kraj ima svoju tra diciju narodnih “zafrkanci ja”, pošalica, humorističnih izreka, posprdnih i ironičnih nadimaka i sličnih pojava.

Kod kajkavaca ta je baština prilično opsežna te se često pojavljivala u predstavama, dramama, serijama kao što su “Gruntovčani” i sličnima.

Prije tu neg...

Tako ćete u Međimurju, kad ne čujete neki dio rečenice koju je netko pred vama izgovorio, često kod postarijih osoba na pitanje “Kaj?” (želeći da ponove što su rekli) dobiti odgovor: “Zutra je za gljuhe meša!”, čime vam žele poručiti da ste ih trebali bolje slušati prvi put. Naravno, ta se izreka koristi i za čisto komičan efekt, bez obzira na to što možda postoji opravdan razlog zašto ih niste dobro čuli - možda je taman prošaoautomobil,ublizinirade glasni radni strojevi, netko je zakašljao...

Jednauzrečicakojamenavela daseneštodužečeškampogla vi kad sam je prvi put čuo bila

je “Da si prije tu neg tam!”, što je moja majka izgovorila šaljući me u dućan. Nije mi tada bilo

u potpunosti jasno kako bih mogao doma doći prije negoli uopće pođem na put - znači li to da ne idem, ili da idem, no da mi u povratku treba manje vremena negoli do dućana?

Kako će mama provjeriti ko liko mi je vremena trebalo do tamo, a koliko do doma? Onda bolje da prema tamo idem jako sporo,paćemidokućesigurno trebati manje vremena nego do dućana...

Jedna od češćih je i ona: “Idem!” - “Pak te ja ne držim!” I ta se najčešće izgovara u

šaljivu tonu, no zna biti i čest “argument” u diskusijama ili svađama. “Podravske širine” također pišu o zanimljivim uzrečicama, a neke od najupe čatljivijihsvakakosubaštekoje se mogu koristiti u svađama. Tako oni navode i sljedeću: “Jel znaštito?–Znam!–Znaštikaj maček zakaple...”

Druga fora Ima i mnogih pitalica koje šaljivdžije znaju pitati samo kak bi vas zeznuli. Neke od njih prilično su vulgarne pa konzer

vativniji pojedinci u grupi ne rea giraju najbo lje kad se ih spominje. Možda će vas netko pitati: “Ti je dober mozek? –Dober,peče ni. – Zna telo kaj mu fali!”, odgovorit će vam i time izazvati smijeh većinečlanovagrupe,akovasje

više. Jedna od onih nepristojni jih je i “Kako si? – Dok sam bil mali, ve serem!”

Pošalica uvelike ovisi o tome jeste li na nju već prije nale tjeli. Ukoliko jeste, znate u čemu je štos i tada vas pričalac najvjerojatnije neće zeznuti, osim ako ste zaboravili kako “ide fora” ili ako postoji više varijacijapomoćukojihsemože odgovoriti na razne odgovore. Zato stariji osobito time vole zadirkivati djecu. Poznata je, primjerice, dvostruka fora “S kim se pariju fazani?” Mogući odgovori su “S fazankama!” i “S kropom!”. Upotrijebite li samo jedan odgovor, pričalac fore “prodat” će vam onaj drugi odgovor. Također raširena, jedna od prvih fora koju mi je prodao djed bila je priča o Titeleu i Jateleu. Ovakve šale šire se nevjero jatnom brzinom uz usmenu predaju diljem kajkavskog prostora.

U subotu, 15. listopada, Društvo branitelja Domovinskog rata – “Ve teran” kod lovačkog doma u Gornjem Mihaljevcu organiziralo je “Memori jalniBogračfest2022.”,gastronomsko natjecanje u kuhanju bograča. Ovo se natjecanje održava u sklopu obilježa vanja Dana međimurskih branitelja, ali i kao sjećanje na stradanja i glado vanjazarobljenihhrvatskihbranitelja u logorima, istaknuo je predsjednik Društva Željko Tomašić.

Prijepočetkanatjecanja,natjecatelji i okupljeni gosti pomolili su se za sve poginulebranitelje,amolitvujepred vodio vlč. Mislav Mikac. Zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec predao je zastavu hrvatskom

i vukovarskom branitelju Zvonku Krnjaku, pritom zahvalivši branitelji ma te obiteljima poginulih i nestalih branitelja na žrtvi koju su podnijeli u oslobađaju Hrvatske.

NanatjecanjususudjelovaleUdruga vukovarskih branitelja i logoraša Me đimurja (s dvije natjecateljske ekipe), Krovna udruga veterana 54. samo stalne pješačke bojne Međimurske županije, Udruga veterana inženjerij skebojneDomovinskogrataČakovec, VeteranidomobranskebojneČakovec te Društvo branitelja domovinskog rata – “Veteran”.

Po završetku natjecanja najboljima su uručeni pehari, medalje i vrijedne nagrade.NajboljajebilaekipaUdruge

veterana inženjerijske bojne Čakovec kojajeosvojilapeharizlatnumedalju, srebrna medalja pripala je Udruzi vukovarskih branitelja i logoraša Međimurja,atrećemjestoibrončanu medalju osvojila je Krovna udruga veterana 54. samostalne pješačke bojne MŽ.

– Međimurska županija uvijek će podupirati sve braniteljske aktivnosti i inicijative, jer su upravo oni najveću junaci hrvatske povijesti. Želim vam da ovaj dan, osim u kuhanju, pro vedete u druženju i razgovorima te da zadržite duh zajedništva koji vas je pratio u najtežim danima vašeg života – poručio je zamjenik župana Josip Grivec.

A znate vi kaj moček zakaple?

Či bi previm storim farofu f Kotoribi bile pure, onda bi znali kulko je vur! “Kaj si mi donesel?” –“Trudne pete i lačno rit!” “Kak je lepa!” – “I kolec je lepi da ga nacifraš!”

“Kam si bom sel? –Pljuni, i različi si ak ti je visoko!”

“Kulko je vur? – Kak fčara v isto vreme!”

DALJE BEZ VEĆIH POGORŠANJA

I tijekom utorka će vrijeme biti suho i danju ugodno toplo uz temperaturu zraka sredinom dana oko 20 Celzijevih stupnjeva. I u srijedu slično. Četvrtaknamdonosiizmje nu oblaka i sunca. Bit će uglavnom suho iako se ne može otkloniti mogućnost za koju kap kiše, vjerojatno u noći i rano ujutro. Slično i u petak, djelomično sunčano, ali uglavnom suho vrijeme. Vjetar će

ROĐENI:

oslabjeti, možda čak i ponovno okrenuti na jugozapadni. Jutro malo hladnije uz moguću maglu, a dnevna temperatura ponovno malo viša. Subota nam vjerojatno donosi jedan kišni val. Ostaje malo svježije. Po trenutnim pokazatelji ma nedjelja i ponedjeljak bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo

biti djelomično sunčano. Zapuhat će jugozapadnjak pa će zatopliti. Noćna temperatura između 6 i 12, a dnevna bi ponovno mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja i južinu. Na kraju napomena da je dobro redo vito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 17.10.2022.)

TJEDNI HOROSKOP

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Vama će na poslu u ovome tjednu atmosfera biti dobra i puno mirnija nego do sada,a i stižu novi poslovi. Sve to doprinjeti će vašem dobrom raspoloženju.Financijska situacija vam je dobra .Osim toga trebali bi više vremena provoditi sa partnerom jer ste na dobrom putu da vratite po vjerenje u vašu vezu.Samcima bi se u život mogao vratiti netko iz prošlosti i velika je vjerojatnost obnavljanja veze.Zdravlje-mogućnost prehlade.

RAK (21. 6. – 22. 7.)

Predvamasunoviposlovniizazovi,no nemojte se brinuti jer to će biti dobar i uspješan poslovni period.Zbog bla gogpadakoncentracijemalobitreba li pripaziti na svoje redovite obaveze. Financijska situacija vam je dobra i stabilna.Ljubav-ukoliko ste nezado voljni partnerovim ponašanjem,sad imate priliku neke stvari rasčistiti. Slobodni će biti iznenenada privućeni jednim osmjehom.Zdravlje- neće biti problema.

VAGA

(23. 9. – 22. 10.)

Očekuje vas puno posla,puno putovanja ,puno pregovora i dogovora i pojačana komunikacija.Mogao bi se pokrenuti i jedan novi posao.Tu najvjerojatnije i nije kraj,jer spremaju vam se zaista velike promjene,pa oče kujteposlovnenovosti.Ljubav-pripre mite se na razgovor sa partnerom,jer neke stvari dolaze na red i morate ih riješiti.Samcima će postati zanimljiv netko kaga već duže vrijeme poznaju. Zdravlje-nešto slabiji imunitet.

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Poslovne ponude će vam pristizati sa više strana,pa ćete morati brzo dono siti odluke.Budete li morali potpisivati neke ugovore,dobro sve prije proćitaj te.Općenito,preporuća vam se oprez u svim pregovorima.Financijska situacija vam se popravlja .Ljubav-pred vama je vrijeme u kojem možete popraviti sve što do sada nije bilo dobro.Samcima se pruža puno mogučnosti dobroga provoda i zabave.Zdravlje-prilično stabilno.

BIK (20. 4. – 20. 5.)

U ovom bi vas periodu mogla iznena ditinenadanaposlovnaponuda.Osim toga,oni koji već duže vrijeme traže posao, mogli bi ga i naći,a biti ćei pri vućeni obećanjem veče plaće koja bi im omogućila financijsku stabilnost.I u vašoj emotivnoj vezi dolazi do poboljšanja i konaćnog sređivanja stvari.Slobodni će shvatiti da imaju šanse kod nekoga,tko im se dugo sviđa.Zdravlje-pad imuniteta.

LAV (23. 7. – 22. 8.)

U ovom tjednu mogli bi započeti neki novi posao sa partnerima iz inozemstva.Sve će to potrajati duže vrijeme,pa budite strpljivi.Možda će biti i stvari koje vam se neće dopasti,ali važan je krajnji rezultat. bjubav-nemojte stalno izvlačiti stare stvari,puno ćete sretnije živjeti ako neki puta nešto i prešutite.Samcima će iznenada u život uletjeti netko jako zanimljiv.Zdravlje-više vremena provodite u prirodi.

ŠKORPION

(23. 10. – 21. 11.)

U ovom tjednu vaš prioret će i opet biti novac.Ovo je jako dobro vrijeme da osmislite poslove koji bi vam dugo ročno donosili dobru zaradu.U svakom slućaju potrudite se da sada sklopite dobre poslovne dogovore.Ljubav-kao do sada ,sa partnerom ne postižete dogovor pa bi mogli doći u iskušenje da posegnete za nećim zabranjenim. Slobodnimpripadnicimaznaka,sigurno stoji neka tajna veza.Zdravlje-moguć nost prehlade.

VODENJAK

(20. 1. – 18. 2.)

U poslu vam se spremaju lijepe novosti,koje bi mogle biti jako zna čajne za vašu budućnost.Nuditi će vam se i nova poslovna suradnja.Ništa se neće dogoditi brzo,no vjerujte da za vas dolazi jako povoljno poslovno razdoblje.Ljubav-uglavnom ćete funk cionirati po već uhodanom receptu. Samci će stalno upoznavati nove ljude,ali osoba iz prošlosti stalno im je u mislima.Zdravljedobro,ali budite oprezni kad sjedate za volan.

BLIZANCI (21. 5. – 20. 6.)

U ovom tjednu stižu dobre vijesti za vas.Informacije koje ćete čuti,biti će jako dobre no naravno,opreza traba biti .Pripazite da vam se ne potkradu greške.U ljubavi vam se spremaju novosti koje će vas pratiti duže vrijeme. Bilo bi dobro da i vi i vaš partner počnete riješavati stvari iz prošlosti.Slobodne pripadnike znaka sigurno očekuje nova ljubav. Zdravlje-dobro.

DJEVICA (23. 8. – 22. 9.)

Poslovno polje vam je u ovome tjednu jakonaglašeno,idonosivampunonovih kontakataibrzukomunikaciju.Svećeto uvamastvoritipriličnunervozu,jerćete htjeti stići na sve strane,a to naprosto nećebitimoguće.Prematomeriješavaj te najprije ono što je vama najvažnije. Ljubavpotrudite se svoju vezu ućiniti stabilnijom.Samci bi mogli sresti nekog zanimljivog .Zdravlje-pripazite kako se ponašate u prometu.

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

U poslu se situacija i ne mijenja puno,no pripremite se na nove pregovore,jer se pojavljuju i nove poslovne prilike.Pričakajte razvoj situacije a za to vrijeme zavšavajte poslove koje ste već započeli.Ljubavneke će vam stvari konačno postati jasnije ,a i sreća u ljubavi će vas duže vrijeme pratiti.Samci neće više dugo biti sami jer im nova osoba ulazi u život.Zdravlje-imate puno energije ali si ponekad ipak priuštite pravi odmor.

RIBE

(19. 2. – 20. 3.)

Izgleda da na poslu konačno dolazi vrijeme smirivanja,no to ne znaći da će posla biti manje. Naziru se i neke nove prilike,nonećeserealiziratiprekonoći. Financijske prilike su vam stabilne pa s te strane nebi trebali imati problema. Ljubav-moglo bi biti dobro kad bi vi jednom odlućili što zapravo želite. Samcima je gotovo sigurna tajna veza koja

neizvjesnosti.Zdravlje-mogući

blemi

PO KORAK DO

Učenici oduševljeni međimurskim bregima i Štrigovskom kružnom stazom

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Posljednja,trećaetapaakcije “Korak po korak do zdravlja” koju u okviru projekta “Me đimurje - Europska regija sporta 2022.” organiziraju Međimurski školski sportski savez i Zajednica športskih udruga i saveza Međimurske županije, održana je u subo tu, 15. listopada, u Štrigovi. Nakon što su učenici čako večkih škola prošle godine, a donjemeđimurskih osnovnih školaprošlogvikendauživaliu pješačkoj turi, na red su došli učenici škola iz gornjeg dijela Međimurja.Sudionicisusvoje 10kilometaradugopješačenje po međimurskim bregima započeli i završili u Štrigovi te su se većinom kretali Štrigov skom kružnom stazom.

Tajnik Međimurskoga škol skog sportskog saveza Marin Horvat uvodno je pozdravio prisutne učenike i njihove učitelje te izrazio nadu da će se svi učenici opet vratili u Štrigovu, ali sljedeći put sa svojimroditeljimaiobiteljima da bi s njima uživali u ljepota ma međimurskog krajobraza. Još jednom su stručno vod stvo veseloj karavani pružili članovi HPD-a Bundek iz Murskog Središća, čija je predsjednica Sonja Vršić po ručila da su izuzetno zado voljni sudjelovanjem u akciji “Korak po korak do zdravlja”. – Iskoristili smo prekrasan dan i uspjeli izvući osnov noškolce u prirodu. Odlazak na planinarenje s kolegama iz škole otkriva posebnu čar uživanja u prirodi i nerijetko upravo ti đaci, koji su prvi put na pohodu, kasnije se uklju čuju u planinarska društva i redovito planinare – otkrila je Vršić.

Jedan od ciljeva projekta “Međimurje-Europskaregija

Tri zabavne predstave uz Kerekesh teatar

sporta 2022.”, uključivanje svih dobnih skupina u sport ske i rekreacijske aktivnosti da bi stekli zdrave i aktivne navike, ovim je pohodom zasigurnoispunjen.Pozitivna atmosfera, kao i prekrasan pogled s vidikovca na Ma đerkinu bregu, sigurno će se svim međimurskim osnov noškolcima duboku urezati u sjećanje.

Cijelapričaštrigovskeakcije

Organizatori

nadaju da će projekt postati

i da

se održavati svake godine

“Korak po korak do zdravlja” ne bi uspjela bez podrške Hrvatske gorske službe spa

šavanja Stanice Čakovec i Turističke zajednice Općine Štrigova. Nakon oduševljena i izrazito pozitivne povratne reakcije sudionika svih triju šetnji, organizatori iz Međi murskoga školskog sportskog saveza i krovne županijske sportske organizacije izrazili su nadu da će projekt “Korak po korak do zdravlja” postati tradicionalan i biti održavan svake godine.

Broj mjesta je ograničen,

a ulaznice se mogu kupiti na blagajni Doma kulture. Blagajna je otvorena radnim danom od 8 do 11 sati, a u danima vikenda od 16 do 20 sati.

Jedan od ciljeva projekta je uključivanje svih dobnih skupina u sportske i rekreacijske aktivnosti da bi stekli zdrave i aktivne navike