RTM 321

PRED

AKTUALNO

VRIJEĐALA I FIZIČKI NAPALA KONOBARICU

Upetak,21.listopada,dvadesetakminuta nakon ponoći u ugostiteljskom objektu u sklopu benzinske postaje u Svetojelenskoj cesti u Čakovcu pod utjecajem alkohola od 0,9 g/kg javni red i mir na naročito drzak način narušavala je 36-godišnjakinja, javila je PU međimurska.

Okrivljena je vrijeđala 56-godišnju konobaricu, a potom je i fizički napala jer ju je odbila poslužiti alkoholnim pićem.

Temeljem odredbi Prekršajnog zakona, okrivljenoj 36-godišnjakinji izdana je naredba o određivanju mjere opreza, konkretno zabrane posjećivanja spome nutog ugostiteljskog objekta u trajanju odosamdana.

Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, protiv okrivljene će se podnijeti optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu.

Uvodnik

Dragi čitatelji i čitateljice, Regionalni tjednik od studenoga imat će veći broj stranica, još više sa držaja, Vaših omiljenih tema i priča.

Odlučili smo spojiti va raždinsko i međimursko izdanje i na taj način ba rem simbolično potaknuti na suradnju i jačanje ovog dijela Hrvatske.

U srijedu, 2. studenoga, na Vama dobro poznate distribucijske lokacije u Varaždinskoj i Međimur skoj županiji stiže još bo gatiji Regionalni tjednik.

Samo zajedno, svi mi koji živimo u ovom lije pom kraju, od Kotoribe do Preloga,MurskogSredišća i Čakovca, od Ludbrega do Varaždina,NovogMarofa, Varaždinskih Toplica do Ivanca i Lepoglave, mo žemo pridonositi razvoju jer imamo zajednički cilj, atojedasutrabolježivimo nego danas, da spajamo svoja znanja, zalaganje i volju u svrhu podizanja standarda i otvaranja no vih prilika.

Spajanjem dva izdanja Regionalnog tjednika že limo stvoriti još jači i utje cajniji medij. Ova odluka uslijedila je nakon analize tržišta, ali i same klime koja vlada u Hrvatskoj, a to je povezivanje, od onogfunkcionalnogmeđu pojedinimopćinamaigra dovima, o čemu se sve više govori, pa do regionalnog povezivanja u vidu surad nje na političkom, gos podarskom, kulturnom planu, u vidu zajedničkih turističkihprojekatameđu županijama i regijama. Također, smatramo da će naši partneri i čitatelji dobiti dodanu vrijednost, jer će naš sadržaj imati širi regionalni doseg.

Cilj je i pridonositi ra zvojucijeleoveregije kroz naš utjecaj i poruke, koje će odsad dopirati do još višečitatelja,tesudjelovati u jačanju našeg kraja u odnosu na ostale dijelove

Hrvatske.

Dugoročni cilj nam je širenje na susjedne žu panije, odnosno pokriti cijelu regiju kao sredinu koju zbog vrijednih gos podarstvenika, marlji vih ljudi, svoje kulture i povijesti, zasluženo vole nazivati kotačem razvoja Hrvatske.

Smatramo kako je naš krajpredugobiozapostav ljen u odnosu na druge di jelove Hrvatske, odnosno da našiljudizaslužuju više pažnje i podrške od strane onihkojiodlučujuukojem smjeru ide ova zemlja, a mi ćemo svojim radom, provjerenim i istinitim informacijama i Vašim pričama, biti kotačić koji će gurati prema naprijed.

Naši čitatelji ovime do bivaju još više informacija na jednom mjestu, a par tneri širi doseg. Medij ski prostor dobiva jedan respektabilan i utjecajan regionalni faktor, koji je, uz to što je neovisan, točan i relevantan, do stupan svim čitateljima jer je besplatan. Unatoč krizi i rastu troškova, mi smo donijeli odluku da ćemo i dalje biti besplatni jer smatramo da svi naši sugrađani imaju pravo na dostupnost informacija.

Ovim potezom, koji se nije dogodio preko noći, nego je rezultat dugoroč nog strateškog planiranja u vrijeme krize, nismo se odlučili na stagnaciju nego na razvoj. Smatramo da svaka kriza može biti prilika te ćemo nastojati biti još pristupačniji svo jim vjernim čitateljima.

Dragi čitatelji i čitatelji ce, pozivamo Vas da nam i dalje šaljete svoje priče, rado ćemo saslušati sve što Vas raduje, ali i žulja, a tu smo i ako želite nekoga pohvaliti.

Šaljite nam sve što želite čitati na urednik@regionalni.com.

Amalija Šašek, glavna urednica

NASTAVLJAJU SE PREGOVORI VLADE RH I SINDIKATA. SINDIKALIST

“Ne odustajemo od povećanja posto! To je minimum ispod

Pregovori sindikata zaposle nihujavnimidržavnimslužba ma s Vladom Republike Hrvat ske se nastavljaju. U četvrtom krugu razgovora ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić pred sindikaliste je došao s novom ponudom. Država sada nudi trenutačno povećanje osnovice plaće za četiri posto te dodatnih dva posto od 1.

siječnja 2023. godine, a ne kao dosad1.travnjasljedećegodine. Nova ponuda podrazumijeva i rast ovogodišnjih božićnica s 1500 na 1750 kuna. Jednaki iznos bio bi osiguran i sljedeće godine za božićnice, ali i za regres. Također, Vlada je ponu dom odlučila i povećati dar za dijetesdosadašnjih600kunana 753,45kuna,odnosno100eura.

– Riječ je o ukupnom pove

ćanju od 10,32 posto osnovice plaćaumanjeoddevetmjeseci.

To je iskorak koji nijedna Vlada Republike Hrvatske dosad nije napravila. To je naš odgovor i na stanje u gospodarstvu, inflatornepritiske,aliinašesin dikalno i socijalno partnerstvo –istaknuojeprilikomiznošenja ponude ministar Piletić.

U redovima sindikata ipak se ne slažu s Vladinom mate matikom.

“Ne može!

– Njihova računica o pove ćanju plaća za više od 10 posto ne drži vodu. Do povećanja je došlo u svibnju, a ako proma tramo rast plaća na godišnjoj razini, tada računica govori da suoneuvećanezaskromnih3,3 posto.Tojeipakvelikarazlika.S takvimniskimpostocimaplaće ni u kojem slučaju ne mogu pratiti rast inflacije i svega što ona vuče za sobom – proko mentiraonamjeStjepanTopol

njak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbiHrvatske,dodavšikakoni u kojem slučaju nije zadovoljan posljednjom ponudom Vlade.

–Iakojeonaudijelovimabo ljaodranijih,tojeidaljedaleko odtraženogiočekivanog.Stoga naši članovi nisu prihvatili Vladin prijedlog i nastavljamo s pregovorima.

Sindikalist Topolnjak po ručuje da se ne odustaje od

NOVI NAMET - 2.500 KUNA ZA UPIS

Taj namet neće proći.

Uza sve troškove koje imaju zbog rasta cijena energenata, pred tvrtkama je novo novča no opterećenje. Na to su proš logtjednaupozoriliizUdruge Glas poduzetnika.

Ističu da je dosta dodanih nameta i nepotrebnim finan cijskih opterećenja poduzet nika koji jedva preživljavaju s visokim troškovima svojeg poslovanja.Naime,ulaskomu Eurozonu od 1. siječnja 2023. upis promjene valute temelj nog kapitala iz kune u euro, plaćaobisejavnombilježniku

2.500kunaukolikobiseradilo od.o.o.(istivrijediizaj.d.o.o.), čiji je temeljni kapital 20.000

Poduzetnici se iz dana u dan bore sa svim davanjima koje im država nameće

kuna odnosno od 10 kuna ukoliko se radi o j.d.o.o.-u. Upis svih promjena koje

– Morate znati da mi u našem Sindikatu imamo veliki broj članova koji se po visini primanja ponude njima bi plaće rasle za simboličnih 200 kuna. Nedovoljno za

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Vlada je sindikatima ponudila trenutni rast plaća za četiri posto te dodatnih dva posto od 1. siječnja

PRILIKOM PREUSMJERAVANJA TERETNI VAGONI UDARILI O BETONSKI ZID

U petak, 21. listopada, nešto poslije 16 sati na Željezničkom kolodvoru u Čakovcu na 10. pomoćnom kolosijeku, namijenjenom za parkiranje i ostavljanje vagona i lokomotiva, zaposlenici Hrvatskih željeznica obavljali su preusmjeravanje teretne kompozicije.

Tom prilikom 47-godišnji strojovođa upravljao je radnom lokomotivom, kojoj je bila pridodana još jedna radna lokomotiva, kojom je upravljao 43-godišnjistrojovođa.Pomoćnimkolosijekom

SINDIKALIST STJEPAN TOPOLNJAK ODLUČNO PORUČUJE:

povećanja plaća za 13 ispod kojeg ne idemo”

manja nalaze na samom dnu ljestvice. Prihvaćenjem Vladine trenutačne za dostojan život – kaže sindikalist Topolnjak.

članovi sa srednjom stručnom spremom sada imaju oko 4700 kuna.Dasmoprihvatiliposljed nju ponudu Vlade njima bi to donijelo rast plaće od simbo ličnih 200 kuna, dakle na svega 4900 kuna… daleko premalo za uvjeteukojimaživimoitroško ve s kojima se svakodnevno su srećemo – poručuje Topolnjak.

Upravo radi budućih ne srazmjera u rastu plaća i visini inflacije, sindikati od Vlade traže da se napravi indeksacije sljedeće godine.

–AliVladapremasadašnjem stanju pregovora nije sklona takvom rješenju. Uistinu ne znam zašto bi se u Vladi bojali indeksacije. Ako inflacija ne bude prelazila granicu od pet posto, neće biti niti indeksa cije – objašnjava sindikalist Topolnjak.

traženja povećanja osnovica plaća od osam posto odmah, i dodatnihpetpostood1.siječnja 2023. godine.

– To je minimum ispod kojeg ne smijemo ići. Sve manje od toga bit će nova pljuska našim članovima. Morate znati da mi u našem Sindikatu imamo veliki broj članova koji se po vi sini primanja nalaze na samom dnu ljestvice. Mnogi od njih su na granici minimalca. Naši

PROMJENE VALUTE

Pregovori se nastavljaju ovog tjedna. Nakon sindikalnog odbijanja posljednje ponude, očekuju se predstavnici Vlade s novim brojkama. No, što slijedi ukoliko niti nova ponuda ne bude prihvaćena?

– Sigurno ćemo organizirati sindikalne akcije. Mogu samo reći da nećemo odmah ići u štrajk, ali sigurno će biti neki prosvjed,ovisnootomekakose naši članovi izjasne – zaključio je Stjepan Topolnjak, čelni čovjek Samostalnog sindika ta zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

13 250

posto povećanje plaća traže predstavnici sindikata od čega bi rast za osam posto uslijedio odmah, a dodatni rast od pet posto bio bi od 1. siječnja 2023. godine kuna povećanja božićnice ove godine nude Vladini pregovarači, a za jednaki iznos rasle bi božićnice i regresi u 2023. godine te bi iznosile po 1750 kuna

proći. Nećemo platiti!”

se provode u sudskom regi stru u vezi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registrirani sud provest će bez naknade.

– Smatramo da upis pro mjena valute temeljnog ka pitala treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova, odnosno da se ne bi trebao naplaćivati poduzetnicima, jer ih nepotrebno opterećuje. Smatramo da je država imala dovoljnovremenadapripremi svu potrebnu dokumentaciju kao i automatizirati usluge

konverzije valute koje bi bile dostupne, jednostavne i prije svega besplatne, jer dosta je togadadržavanaplaćujepapir koji nam je već dala – upozo ravaju iz Glasa poduzetnika.

Dodaju i da je krajnje nepri hvatljivo da se uvode novčane kazne za one koji ne upišu promjenevaluteeurakaosluž benu valutu u sudski registar na vrijeme.

– Sigurni smo da će nad ležno Ministarstvo riješiti potencijalni problem na koji upravo ukazujemo, jer smo

još sigurniji da trošak konver zije poduzetnici neće platiti, taj namet neće proći – kaže Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.

– UGP neće šutjeti, već jasno zahtijevamo da se u što kraćem roku nađu rješenja koja će biti povoljna za po duzetnike koji već sad teško preživljavaju krizu uzrokova nupandemijom,ratomiinfla cijom. Poduzetnici se iz dana u dan bore sa svim davanjima kojeimdržavanameće–kažu u Glasu poduzetnika.

broj 10 spomenuti strojovođe upravljali su radnim lokomotivama te ispred sebe gurali kompoziciju od 20 praznih teretnih vagona, koju su željeli preusmjeriti na deveti pomoćni kolosijek.

Budući da skretnica između spomenutih kolosijeka prethodno nije ručno prebačena, kompozicijasenastavilakretati10.kolosijekom te su zadnji teretni vagoni udarili o završni betonski zid kolosijeka. Nakon toga od siline

udara zadnji i predzadnji teretni vagoni podi gnuti su djelomično u zrak, što je uzrokovalo njihovo oštećenje, kao i oštećenje završnog betonskog zida.

Događajnijeprouzrokovaokašnjenjeredovnog prometa vlakova. Izvršenim alkotestiranjem strojovođa koji su sudjelovali u događaju nije utvrđena prisutnost alkohola u organizmu. Visinamaterijalnešteteutvrditćesenaknadno, a kriminalistička istraživanja se nastavljaju.

Zabrana rada nedjeljom, ali samo za neke

Bez izmjene Zakona o radu nije jasno kako to premijer misli “nagraditi” one koji su voljni raditi nedjeljom. Nije jasno ni na koga bi se zabrana uopće odnosila osim na trgovce. Što je s medicinarima, policijom, vatrogascima, zaposlenicima privatnih tvrtki koje rade nedjeljom...?

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Ponovno se aktualizirala tema zabrane rada nedjeljom. TaidejaPlenkovićeveVladedo sadnijezaživjela,ahoćeliipak u narednom razdoblju do toga doći, ostaje za vidjeti.

Prijedlog novog Zakona o trgovinijošnijeslužbenopred stavljensocijalnimpartnerima i javnosti, ali prema pisanju nacionalnih medija, trgovine bi ubuduće mogle raditi 16 nedjelja u godini. Oni koji ne žele raditi ni tada, ne bi zbog toga mogli dobiti otkaz.

Ni ovaj put nije izostala burna reakcija u javnosti. I dok neki ovaj, dosad najlibe ralniji prijedlog zabrane rada nedjeljom podržavaju, drugi mu se protive.

Podsjetimo i da je upravo zabrana rada nedjeljom jedno odPlenkovićevihpredizbornih obećanja.

– Nakon pažljivo kalibri rane rasprave, s mogućnošću da 16 nedjelja ostane radno, ali da zato napravimo balans između privatnog i poslovnog životaidanjegujemoobiteljske vrijednosti.Znamokolikoljudi želi neradnu nedjelju – rekao je prošlog tjedna u Hrvatskom saboru predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković.

Definirati naknadu za rad Iz SDP-a su pak upozorili da nije problem samo u regulaciji

rada u trgovinama. – Nije problem samo u tr govini, to je problem i u ugo stiteljstvu, to je problem u prijevozu,tojeproblemulogi stici, to je problem u mnogim drugimsektorimagdjeradnici rade i ne bivaju za to adekvat no plaćeni – rekao je, među ostalim, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Peđa Grbin.

Crkva se, očekivano, izja snila te traži da se slobodna nedje lja omogući svima, dok ekonomski stručnjaci upozora vaju na niz nelo gičnosti.

Spome nimo i da trenutačno važeći Zakon o radu kaže da za rad nedjeljom radnik ima pravo na veću plaću, ne precizirajući koliko to mora biti. Prema tome, zakonska osnova bila bi ispunjena i da radnikdobijekunuilidvijeviše zaodrađenunedjelju.Potrebno je stoga definirati naknadu za rad nedjeljom.

jasno na koje je “tvrtke” pre mijer mislio?

Nedjeljama rade idoktori, novinari, vatrogasci...

Jasnojedasenemožezabra niti rad nedjeljom bolnicama, policiji, vatrogascima, pa ni novinarima. No, što je primje rice s benzinskim crpkama, restoranima, kafićima… Hoće li u tom slu čaju zaposlenici kafića moći odbiti raditi nedjeljom bez po sljedica?

Trebalo bi unijeti izmjene u Zakon o radu, koji je nedavno poslan u Sabor, ali bez ikakvih odredbi vezanih za rad nedjeljom

Što je s onima koji su zaposleni u velikim tvrtkama i povremeno poslodavac od njih traži da dođu nedjeljom na posao?

Sobzirom nato dajeinajav ljen Zakon o trgovini, nije ja sno kako bi ti zakonski propisi moglireguliratinedjeljniradu ostalim djelatnostima.

Osim toga, premijer Plenko vić rekao je da se zabrana rada nedjeljom ne bi odnosila na službe, ali nije precizirao na koje točno službe misli.

Konkretno, rekao je da “oni koji rade u nekim tvrtkama, a koji ne žele raditi nedjeljom, neće moći dobiti otkaz”. Nije

Za to bi ipak trebalo unijeti izmjene u Zakon o radu, koji je nedavno poslan u Sabor, ali bezikakvihodredbivezanihza rad nedjeljom.

Stoga je zabrana rada još uvijek na dugom štapu i nije jasno na koga bi se odnosila, a ni kakvu bi to točno nagradu dobili oni koji bi bili voljni raditi nedjeljom.

NOVI PRIJEDLOG PUN NEDOREČENOSTI

GOSPODARSTVO: PODUZETNICI SUOČENI S NEDOSTATKOM RADNIKA

NaposljednjojsjedniciGospodarsko-socijal nogvijećauMeđimurskojžupanijiraspravljalo se o gospodarskim kretanjima i utjecaju gos podarske politike na život i standard građana, demografskoj slici Međimurja i o kretanjima na tržištu rada.

Predsjednik GSV-a u Međimurskoj županiji Ivan Senčar istaknuo je da su gospodarski pokazatelji pozitivni te da se bilježi dobar izvoz roba, što predstavlja veliki uspjeh za

Međimurje.

– Poduzetnici se susreću s mnogim problemi ma, a jedan od najvećih je povećanje cijene energenata. Smatramo da ne bi trebala biti tako velika razlika između cijena plina u kućanstvu i gospodarstvu, zbog čega će se mnogi naši poduzetnici naći u problemima. Povećanje cijene energenata i plaće neće moći pratiti inflaciju i u samo rijetkim sluča jevima će poduzetnici moći zadržati dobrog

radnika – rekao je Senčar pritom se osvrnuvši na činjenicu da međimurski poduzetnici imaju još jedan problem, a to je nedostatak radne snage.

Tijekom rujna međimurski poslodavci prijavili su potrebe za 696-ero radnika, a za najviše njih u prerađivačkoj industriji, obrazovanju, građevinarstvu i u djelatnostima zdravstvene zaštite. Rečeno je i da su prosječne neto plaće rasle za 7,1 posto u odnosu na lani.

ČAKOVEČKOM JUGU

Stvaranje uvjeta za djecu i mlade te sigurnost građana glavni su prioriteti

– Nema sumnje da ovaj dio grada ima sve više djece i mladih, a da bismo pratili njihove potrebe, u Urbanistički plan već smo uvrstili potrebu za proširenjem II. osnovne škole – rekla je gradonačelnica Cividini.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Vijeće gradskog kotara Čakovec - Jug donijelo je na svojoj 15. sjednici program rada za 2023. godinu. Vijeću je prisustvovala i čakoveč ka gradonačelnica Ljerka Cividini s ciljem da s predsjed nikom Vijeća Miljenkom Zorkom i ostalim članovi ma pri premi i analizira ključ ne teme i projekta za građane ča kovečkog Juga. Određeni su pri oriteti koji će se riješiti u skoro vrijeme, a sve prema gradskim financijskim mo gućnostima. Naglasak je stavljen na rekonstrukcije Dravske ulice, Ulice Josipa Bedekovića i Ulice Jurja Kri žanićapremadječjemvrtiću. Raspravljalo se i o potrebi rasvjete u Travničkoj ulici, a pritom se dotaklo i tema drugih lokacija za koje će se izraditi potrebni projek

ti. Također, dogovorena je izgradnja horizontalne pro metne signalizacije u Ulici dr. Vinka Žganca s obzirom na to da se radi o prometnici uz Dječji vrtić “Žibeki”.

U skoro vrijeme napravit će se rekonstrukcije Dravske ulice te ulica Josipa Bedekovića i Jurja Križanića

Predstavnici Gradskog kotara Jug iznijeli su ideju o organiziranju akcije čišćenja dječjih igrališta na svojem području i bojanja klupa. Njihova ideja naišla je na odo bravanje gradona čelnice Cividini, koja je iznijela jošnekoli ko planova vezanih za ovaj dio Ča kovca.

– Grad je prijavio park Martane, a vezano s njim i dječje igralište u Martanama, na natječaj Nacionalnog plana opo ravka i otpornosti. U tijeku je postupak e-savjetovanje te molim svije vijećnike, ali i ostale građane, da se uključe u njega, jer je vaše mišljenje najvažnije. Nema sumnje da ovaj dio grada ima sve više djece i mladih, a da bismo pratili njihove

potrebe u izmjene i dopune Gradskog urbanističkog plana, već smo uvrstili po trebu za proširenjem II. osnovne škole. Također bi se povećavali kapaciteti Dječ jeg vrtića “Maslačak”, ali i radilo na rekonstrukcijama i izgradnjama drugih vrtića na gradskome području –

izvijestila je gradonačelnica Ljerka Cividini.

Na sastanku su se oku pljeni dotaknuli teme ure đenja poligona za pse koji će biti na raspolaganju svim Čakovčanima, govorilo se o projektima koji će se za potrebe čakovečkog Juga prijavitinaStrategijurazvoja

urbanog područja grada, ali i o proširenju turističke te kulturne ponude na tom području.

– Moramo iskoristiti prili ku i zahvaliti gradonačelnici Cividininabrzomrješavanju problema nogostupa kod trgovine, kao i postavljanju teglikojimaseuspiosmanjiti

prolazakbiciklimanarelaciji od prostora banke do trgo vine – rečeno je na sjednici kotarskog Vijeća.

Pohvale je dobio i novi rotor koji se pokazao odlič nim rješenjem za povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu, s obzirom na to da tom dionicom prolazi velik

broj djece i vozila.

–Svitizahvatinerješavaju samo postojeće probleme, već sprečavaju nastanak novih u bliskoj budućnosti. Naime,područjenašegdijela gradaseširi,otvarajusenova gradilišta, formiraju nove ulice… Nova infrastruktura privlači veliki broj mladih ljudi, a upravo njihovo za dovoljstvo i osjećaj sigur nosti tjera nas na još veći angažman – zaključili su vijećnici.

Za gradnju i opremanje dobili 10,5 milijuna kuna

Grad Čakovec dobio je 10,5 milijunakunazasufinancira nje projekata dogradnje dvaju vrtića i izgradnju novoga gradskog vrtića. Potvrđeno je to iz Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je odobrilo sva tri prijavljena projekta Grada Čakovca i gradske Ra zvojne agencije ČAKRA. Na ime, sva tri projekta uspješno prošla su fazu procjene pro jektnihprijedlogaupostupku dodjelebespovratnihsredsta va te udovoljavaju kriterijima javnog poziva.

– Ovo je samo još jedan dokaz da je Čakovec sredina koja je ulaganje u djecu i ob

razovanjeprepoznalakaonaj boljupolugubudućegrazvoja, ali i da spremno dočekuje sve natječaje za financiranje iz državnih i europskih fondova – poručili su iz Grada Ča kovca nakon objave rezultata javnog poziva.

Izgradnjom novog objekta svakom djetetu omogućit će se mjesto u vrtiću

– U proteklom razdoblju pripremali smo dokumenta

ciju i projekte koji su u sva kom trenutku spremni za apliciranje na natječaje koji se otvaraju. Ova tri projekta velikasupoiznosimaulaganja, ali i utjecajem koji će imati na naše mlade obitelji, djecu i sve djelatnike u predškolskom odgoju. Uz modernizaciju postojećih objekata izgradit ćemo novi te na taj način svakom djetetu omogućiti mjesto u vrtiću. To smo već ostvarili u jaslicama, a uza sve veći broj mladih obitelji i dje ce, sada ćemo stvoriti uvjete da rasteretimo roditelje kod upisa djece u vrtiće, jer će biti mjesta za sve. To je osnovno

štomoramoosiguratikaograd kojiželizadržatisvojemlade–rekla je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, do davši da su u Gradu itekako svjesni da se samo ulaganjima u cjelokupnu vertikalu obra zovnog sustava na gradskome području, djeci i mladima mogu osigurati najbolji uvjeti kojima će uspješno nastaviti školovanje te kasnije graditi poslovne karijere.

Više od 85 posto čakovečke djece u dobi od triju do šest godina starosti pohađa vr tić, što je jedan od najvećih postotaka među hrvatskim gradovima.

Vijećnici su pohvalili gradnju novog rotora koji je u velikoj mjeri povećao razinu sigurnosti i prometu

ucijelosti

Nedjeljasvakatre

aradna

Mob.:099/456-7630

ZAPOŠLJAVAJU

RADNOMJESTO: Pomoćniradnik/cau proizvodnjislastica

NUDIMO:

MJESTORADA: DonjiVidovec

Plaća5.000kn+stimulacija;Naknadazaprijevozucijelosti; OsiguranprijevozizD.KraljevcadoD.Vidovca Radudvijesmjene-nedjeljaipraznicineradni; subotasvakadrugaradna(jutarnjasmjena);, Radnoiskustvonijebitno;Radupunomradnomvremenui mogućnost zaposlenjananeodređenoradnovrijeme.

PRIJAVITESEPUTEM: E-maila:info@kraljevskeslastice.hr Mob.:098/419-457

Biljevec, Biljevec 1A, 42243 Maruševec HR, OIB: 60577835534 e-mail: markom.doo@optinet.hr

Na temelju Odluke o prodaji dugotrajne imovine (osnovnih sredstava) od 18. listopada 2022. godine, MARKOM d.o.o., OIB: 60577835534, Biljevec 1A, dana 21. listopada 2022. godine

POZIV ZA PRODAJU OSNOVNIH SREDSTAVA PUTEM JAVNE DRAŽBE PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA

Predmet prodaje su slijedeća osnovna sredstva: Naziv i godina kupnje kom Početna cijena kn Rovokopač Fiat Kobelco tip B 200 4WS 2004.

Ralica kombinirka Fiat Nosač ralice 2006.

Početne cijene osnovnih sredstava su bez uključenog poreza na dodanu vrijednost te je kupac dužan platiti 25% poraza na dodanu vrijednost na izlicitiranu cijenu

Radni strojevi prodaju se putem javne dražbe prikupljanjem pisanih ponuda.

Prodaja će se provesti po principu „viđeno-kupljeno-bez garancije“ što isključuje sve naknadne

Razgledavanje radnih strojeva moguće je izvršiti svaki radni dan do zaključenja prikupljanja pisanih ponuda u vremenu od 14.00 – 15.00 sati uz prethodnu najavu na telefon broj: na GSM: 098/284-599 ili na 098/904-1334,te na e-mail markom.doo@optinet.hr.

Prikupljanje pisanih ponuda vršiti će se od datuma objave javnog poziva u tjednom tisku i trajati do zaključno 08. studenog 2022. godine

Javno otvaranje i čitanje pristiglih ponuda izvršit će se dana 14. studenog 2022. u 09.30 sati u prostorijama trgovačkog društva MARKOM d.o.o., na adresi Biljevec 1A, 42243 Maruševec. Cijeli tekst Poziva za prodaju osnovnih sredstava putem javne dražbe prikupljanjem pisanih ponuda sa svim uputama o potrebnim dokazima o ispunjavanju uvjeta prodaje, zainteresirani ponuditelji dužni su preuzeti na Internet stranici MARKOM-a d.o.o. https://markom.marusevec.hr/ na kojoj je objavljen cijeli tekst Poziva.

MARKOM d.o.o. Direktor Zdravko Kukec

Kolodvorska52 DonjiKraljevec

“REGIJA MURA” ŠIRI PARTNERSKU SURADNJU I NA SLOVENIJU

Međimurska županija dugi niz godina sudje luje u programima prekogranične suradnje, a zahvaljujući odličnoj suradnji s mađarskim partnerima provode se mnogi uspješni projekti. Rukovodstvo Europske grupacije za teritorijalnu suradnju “Regija Mura” održalo je radni sastanak u Nagykanizsi na kojem su dogovoreni daljnji koraci vezani uz kandiranje zajedničkih projekata na fondove Europske unije. Jedna od tema sastanka bila

je i uključivanje partnera iz Slovenije, a sve s ciljem jačanja pogranične suradnje triju susjednih zemalja.

Predsjednik Europske grupacije za terito rijalnu suradnju “Regija Mura” i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, rekao je da je uključivanje Slovenije veliki korak prema unapređenju suradnje susjed nih zemalja, ali i povećanju međunarodne konkurentnosti pograničnih regija.

– Naša grupacija je prva u kojoj sudjeluju međimurske općine i gradovi te tridese tak mjesta iz Mađarske. Želja nam je da se uključi i Slovenija da bismo smanjili društvene i gospodarske nejednakosti su sjednih regija. “Regija Mura” uspješna je u povlačenju EU sredstava, a do sada nam je za provedbu projekata odobreno oko dva milijuna eura. Neki su već realizirani, dok su neki u tijeku – istaknuo je Grivec.

Zbog trgovačkih marži cvijeće poskupjelo duplo, ali proizvođači od toga nemaju gotovo ništa

Proizvođačima je poskupio repromaterijal za 70 posto, a to što je smanjena stopa PDV-a na sadnice nije utjecalo na snižavanje cijena. Kako doznajemo od proizvođača cvijeća, za rast cijena cvijeća i cvjetnih aranžmana u trgovinama krive su trgovačke marže.

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Val poskupljenja ove godi ne nije zaobišao ni cvjetne aranžmane i lampaše, ali ususret blagdanu Svih svetih prodaja je na razini prijašnjih godina.

Cvjetne aranžmane smo prije samo dviju godina u tr govačkim lancima mogli naći i po duplo nižim cijenama nego sad, u međuvremenu je proizvođačima poskupio re promaterijal, a to što je sma njena stopa PDV-a na sadnice nije utjecalo na snižavanje cijena. Kako doznajemo od proizvođača cvijeća, za rast cijena cvijeća i cvjetnih aran žmana u trgovinama krive su trgovačke marže.

Niža stopa PDV-a Podsjetimo, 2017. godine smanjena je stopa PDV-a s 25 % na 13 %, da bi od ove godine PDV iznosio 5 % na sadnice i sjemenje. Međutim, zatvaranje međunarodnih trgovinskih puteva, a zatim i rat, doveli su do drastič nog poskupljenja materijala. Mnoge obitelji odustaju od poljoprivrede i proizvodnje cvijeća i povrća.

Proizvođači, naime, plaćaju repromaterijal i do 70 posto više nego pred dvije godine, a veleprodajnu cijenu povisili su minimalno. Stoga, ako vidite cvjetni aranžman, onaj manji po 50 kuna ili veći do čak 300 kuna na policama trgovačkih lanaca, nemojte se iznenaditi. Nažalost, od takvih visokih cijena sami proizvođači ne zarađuju više. Naprotiv, zarade puno manje nego prije krize koju je prvo uzrokovao lockdown, a zatim rat u Ukrajini, jer primjerice plastične teglice u koje pa kiraju cvijeće sada plaćaju od 50 do 70 posto više. Ipak, ima onih koji nisu odustali, barem zasad. Među takvima je obitelj Mesarić iz Velikog Bukovca. Željko i Đurđica

Željko i Đurđica proizvodnjom cvijeća bave se više od dva desetljeća, kroz godine uložili su znatna sredstva, širili proizvodnju, izgradili staklenike i plastenike. Othrvali su se od krize koju je izazvala pandemija, ali prije nešto manje od pola godine sve im je uništila tuča

Cijene skočile, punjenja se smanjila

Nijeposkupjelosamocvijeće. Posljednjih mjeseci rast cijena bilježe svijeće i lampaši. Cijene uoči blagdana Svih svetih vari raju od 12 do 35 kuna, ovisno o veličini i količini punjenja. I dok su neke vrste lampaša ud vostručile cijenu, u prosjeku su cijene porasle za 30-ak posto.

– Na tržištu se u jednom trenutku dogodila nestašica parafinskog punjenja. Naime, glavnina sirovina dolazila je iz Rusije, a zbog dobro poznatih razloga to više nije moguće.

Naši dobavljači se snalaze na razne druge načine, a sve je to dovelo do značajnih povećanja cijena – govore izrađivači i proizvođači svijeća.

Iako su cijene osjetno više nego lanjske godine to nikako ne umanjuje potražnju.

– I dalje ih kupujem bez ob zira na poskupljenja. Kakav bi to blagdan Svih svetih bio bez lampaša na groblju? – govori nam Mladen Žigman, varaž dinski umirovljenik kojeg smo zatekli u kupovini lampaša na

varaždinskoj tržnici.

No, njega više od cijene muči jedna druga stvar.

– Sramotno je što pojedini trgovci koriste situaciju i pod krinkom niže cijene prodaju lampaše s upola manje pu njenja nego što je to bio slučaj ranije. To se posebno vidi u trgovačkim centrima. Mame ljude velikim reklama, a pro daju nešto sasvim drugo. Neka lampaši koštaju i duplo, ali neka budu kvalitetni – poru čuju Žigman.

proizvodnjom cvijeća bave se više od dvaju desetljeća, tije kom godina uložili su znatna sredstva, širili proizvodnju, izgradili staklenike i plaste nike. Othrvali su se od krize koju je izazvala pandemija, ali prije nešto manje od pola godine sve im je uništila tuča. No, ni to ih nije pokole balo. Prodaja cvijeća ususret blagdanu Svih svetih, kažu, ide dobro, ali…

Prodaja ide dobro

– Prodaja je na razini proš lih godina, ali tome sigur no pridonosi i činjenica da su se mnogi prestali baviti proizvodnjom cvijeća, jer je taj posao sve manje ispla tiv – rekla nam je Đurđica Mesarić iz Velikog Bukovca. Njezina obitelj godinama se bavi proizvodnjom cvijeća. Nakon tuče koja je u svibnju pogodila taj kraj jedva su se digli na noge.

– Posao cvjeta. Slobodno to možete napisati – u šali je rekao njen suprug Željko. Istina je, posao im doslovno cvjeta, ali plodovi rada, ba rem što se tiče financijske isplativosti, iz godine u go dinu sve su manji.

– Ove godine bili smo sve ga četiri dana na moru. Ovo cvijeće koje vidite zalijevali smo svaki dan. Nedavno je opet pala tuča, na svu sreću nije bila jaka kao ona u svib nju pa je cvijeće ˝preživjelo˝.

Da je bila samo malo jača, sad

Ako vidite cvjetni aranžman, onaj manji po 50 kuna, ili veći do čak 300 kuna, na policama trgovačkih lanaca, nemojte se iznenaditi. Nažalost, od takvih visokih cijena sami proizvođači ne zarađuju više. Naprotiv, zarade puno manje nego prije krize

ne bismo imali ništa – rekao je Željko.

Tuča sve uništila Bez svega su ostali u svib nju kad im je tuča uništila staklenike i plastenike. Ni jedan staklenik nije ostao čitav, a nastala šteta ugrubo je iznosila oko pola milijuna kuna.

Unatoč obećanjima Vlade, ministrice, ostalih političara, za nastalu štetu još nisu do bili ni kune pomoći. – Mi ovdje na sjeveru već znamo da se moramo pobri nuti sami za sebe. Zato se ni ne čudim da mnogi odlaze izvan Hrvatske. Nismo odu stali u svim dosadašnjim krizama pa nećemo ni sad. Na elementarne nepogode ne možemo utjecati, prijavili smo se na sve pozive koji su raspisani i nadamo se da će nam se nadoknaditi barem dio štete – zaključili su Đur đica i Željko.

PRED

I ZA SVIJEĆE I LAMPAŠE TREBA IZDVOJITI VIŠE NOVACA

Đurđica Mesarić

Tuča koja je pogodila Veliki Bukovec cvjećarima je sve uništila

GRAD ČAKOVEC DODJELJUJE STUDENTSKE POTPORE NAGRADE STUDENTIMA

Grad Čakovec objavio je natječaj za dodjelu novčanih potpora za akademsku godinu 2022./2023. redovnim studen tima na preddiplomskim, integriranim i diplomskim studijima. Prijave na natječaj i dostave sve potrebne dokumentacije provode se isključivo online putem apli kacije SOM dostupne na internetskim stranicama Grada Čakovca. Novčane potpore dodjeljivat će se po

dvijeosnove:uspjehuusrednjojškoliilina studiju i prema rezultatima ostvarenima na učeničkim natjecanjima što se odnosi na studente prve godine, odnosno prema socijalno-imovinskom statusu. Mjesečni iznos potpore za studij u Čakovcu iznosi 400 kuna, a za studij u Varaždinu 500 kuna, a za studij u ostalim hrvatskim gradovima kao i u inozemstvu iznosi 900 kuna.

DOGRADNJA DJEČJEG VRTIĆA “MASLAČAK”

Iz EU fondova projekt će se sufinancirati s pet milijuna kuna

Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije objavio je javni poziv za dodjelu novčanih nagrada studentima do bitnicima rektorovih nagrada za akademsku godinu 2020./2021.

Novčana nagrada iznosi 1000 kuna, a dodjeljuje se studentima hr vatskih sveučilišta s prebivalištem na području Međimurske županije kojima su rektori sveučilišta na kojima studiraju dodijelili rektorove nagrade za lanjsku akademsku godinu. Lista potrebne dokumentacije nalazi se na internetskim stranicama Međimurske županije i šalje se isključivo elektroničkom poštom na adresu nagrade.studenti@medji murska-zupanija.hr najkasnije do 17. studenoga 2022. godine.

SVETI MARTIN NA MURI

Uređenje nekretnina

Sa 7. sjednice Općinskog vijeća Općine Sveti Martin na Muri održanoj 22. veljače 2022. godine, vijećnici su jednoglasno donijeli, izme đu ostalih, odluku o poti canju uređenja nekretnina na području Općine. Tako će Općina Sveti Martin na Muri po prvi puta vlasnicima zemljišta na kojoj je izgrađen stambeniobjektnepogodanza stanovanje, a kojeg namjera

vaju obnoviti i rekonstruirati, dodijeliti poticaj u iznosu od 15.000 kuna.

Vlasnicima nekretnina na kojojsenalazistambeniobjekt u ruševnom stanju kojeg na mjeravaju ukloniti dodijelit će poticaj u iznosu od 10.000 kuna. U proračunu Općine za tu je namjenu predloženo 100.000 kuna. Prema potrebi imogućnostimatajćeseiznos u dogledno vrijeme povećati.

Procjena dogradnje iznosi 12 milijuna kuna te će preostalih sedam milijuna kuna biti veliko opterećenje za gradski Proračun, ali potrebno je učiniti sve da se projekt realizira, rekao je Srpak

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U Grad Mursko Središće stigla je vijest da je prijavljeni projekt dogradnje Dječjeg vrtića “Maslačak” s još če tiri skupine prihvatljiv za financiranje putem Poziva na dodjelu bespovratnih sred stava “Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova”. Do gradnjom bi se osigurali do voljni kapaciteti za svu dje cu, vjerojatno za deset i više godina.

–Trebanapomenutidapro jektantskaprocjenadogradnje iznosi oko 12 milijuna kuna, a prihvatljivi trošak sufinan ciranja putem Javnog poziva iznosi 4.896.000 kuna, dok

bi ostatak trebalo osigurati u idućim godinama iz gradskog Proračuna, što će predstav ljati jako veliki teret zbog već nastalih obveza na projektu AglomeracijeMurskoSredišće te najavi mogućeg početka re alizacijeprojektaaglomeracije naselja Štrukovec i Križovec – ističu iz Murskog Središća.

Prihvatiti odluku S obzirom na to da je malo vjerojatnodabiseovakavjavni pozivuidućemdesetljećumo gao ponoviti, gradonačelnik Dražen Srpak smatra da Grad nema previše izbora nego da prihvati takvu odluku. – Rok provedbe projekta je do 2026. godine te će se u godinama koje dolaze morati pronaći mogućnost finan ciranja našeg dijela koji bi

trenutačnoiznosiookosedam milijuna kuna, s nadom da će ipak cijene u građevini u idućim godinama biti manje, a onda posljedično i razina našeg udje la financira nja. Isto tako, postoji mo gućnost da će se iz ne kih dru gih izvora moći do biti novac za pomoć u financiranju našeg dijela projekta – smatra gradonačelnik.

Dogradnjom bi se osigurali dovoljni kapaciteti za svu djecu, vjerojatno za deset i više godina

Iz Grada dodaju zanimlji vost da je 2019. godine cijeli vrtić veličine 1400 četvornih metara bio financijski “težak”

10 milijuna kuna, dok danas dogradnja četiri skupine s nešto više od 500 četvor nih metara prema procjeni projektanata iznosi 12 milijuna kuna. – Dograd nja vrtića nam je od vitalne važnostiza osiguranje dostatnih kapaciteta za svu dje cuitrebatće sve učiniti da se taj projekt, unatoč velikom financijskom optere ćenju za gradski Proračun, u idućim godinama uspješno realizira – zaključio je grado načelnik Srpak.

Širokopojasni internet u M. Središću i osam općina

Hrvatski Telekom je započeo projekt izgradnje optičke infrastrukture na području Murskog Središća te općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova, čime će za više od 11.000 korisnika na ovom području biti omogućen brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širo kopojasni pristup internetu.

Projekt se provodi sukladno struktur nim pravilima Okvirnoga nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komerci

jalni interes za ulaganja te je ukupna vrijednost projekta izgradnje optičke infrastrukture na području Murskog Središća i susjednih općina gotovo 60 milijuna kuna.

Hrvatski Telekom će investirati više od 35 milijuna kuna u ovaj projekt, dok će preostali iznos, nešto više od 24 milijuna kuna, sufinancirati Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Unapređenje usluga

Realizacijom ovog projekta unaprijedit

će se korištenje digitalnih usluga kao što su e-Građani, e-škole, e-zdravlje, a velike brzine i dostupnost interneta pridonijet će daljnjem razvoju poduzetništva i gospodarske djelatnosti.

Next Generation Access – NGA mreža koju će Hrvatski Telekom izgraditi u sklopu ovog projekta bit će otvorena, što znači da će svi ostali operatori i da vatelji usluga elektroničkih komunikacija imati otvoren pristup mrežama te će, isto kao i HT, biti u prilici nuditi svoje maloprodajne širokopojasne usluge krajnjim korisnicima na području koje projekt obuhvaća.

Kamen temeljac za nove pogone

U Goričanu je održano svečano polaganje kame na temeljca za izgradnju novog proizvodnog kom pleksa trvtke Teracom. Ka men temeljac položili su načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković i Melita Matjačić,direktoricatvrtke Teracom, čime je obilježen početak izgradnje proi zvodnog kompleksa koji će se sastojati od dvije zgrade. U jednoj će biti smještena izradaproizvodaodmetala,

dok će se u drugoj nalaziti skladište.Također,nakrovu zgrade bit će postavljena sunčana elektrana sna ge 39,6 kW. Dvije hale bit će povezane u proizvodni kompleks.

–OpćinaGoričanpostaje vodeća moderno uređena sredina sa snažnim gospo darstvom, unaprijeđenom infrastrukturom koja je prepoznata kao poželjno mjesto za kvalitetan život i rad – rekao je Sinković.

Poziv studentima

Općina Orehovica objavila je javni poziv za dodjelu nagra da uspješnim studentima koji su diplomirali u akademskoj godini 2022./2023. Iznosi jed nokratnih novčanih potpora kreću se od 800 do 2500 kuna, aoviseovrstidobivenenagrade ili završenog studija.

Zahtjevi se podnose poštom, osobno ili putem e-maila u Je

dinstveni upravni odjel Općine Orehovica (Općina Orehovica, Čakovečka9),odnosnonaadre su elektroničke pošte opcina@ orehoica.hr najkasnije do 31. listopada.

Popisstudenatakojićeostva riti pravo na dodjelu jednokrat nenovčanepotporebitćeobjav ljen na službenim internetskim stranicama Općine Orehovica.

GORIČAN

PROJEKT VRIJEDAN GOTOVO 60 MILIJUNA KUNA

Natječaj je otvoren do 8. studenoga 2022. godine.

MALA SUBOTICA: UPISI U ŠKOLU TAMBURE

Kulturno-umjetničkaudruga“Zvon” župne zajednice Mala Subotica objavila je poziv za upis u školu tambure koju vodi član tamburaš kog orkestra Denis Hajdarović. U školu tambure mogu se upisati sva zainteresirana djeca od prvog do osmog razreda osnovne škole. – Za upise su potrebni samo do bra volja i želja za naučiti svirati

tamburu, a za sve ostalo pobrinut ćemo se mi – poručili su u svojoj objavili iz Kulturno-umjetničke udruge “Zvon”. Svi zainteresirani pozvani su na prvu probu, kada se će se održati i sastanaksroditeljima.Okupljanjeje zakazano za srijedu, 26. listopada, s početkom u 19 sati u prostoru župne dvorane u Maloj Subotici.

IZ SLAVONSKOG BRODA STIGLA JE ZAHVALNICA ZA VRIJEDNU DONACIJU

Ivica Tomašić Muzeju tambure darovao dva instrumenta

Umirovljeni varaždinski glazbeni pedagog i ljubitelj tambura darovao je Brodskoj udruzi tamburaša dva brača, jedan Farkašev i jedan Jankovićev model, koji su bili u vlasništvu oca Marka Tomašića, poznatoga glazbenika iz Svetog Jurja na Bregu u Međimurju

Ovihdanastiglajezahvalnica Brodske udruge tamburaša za donaciju Muzeju tambure u Slavonskom Brodu.

Naime, poznati ljubitelj tam bura i glazbeni pedagog Ivica Tomašić darovao je Udruzi dva brača, jedan Farkašev i jedan Jankovićev model, koji su bili u

Tomašić je svoj radni vijek proveo u Vratišincu, Murskom Središću i Varaždinu, a s tamburaškim orkestrima putovao je Europom

vlasništvu njegova oca Marka Tomašića, poznatog glazbeni ka iz Svetog Jurja na Bregu u Međimurju.

U kazamatu barokne Tvrđa ve Brod u Slavonskom Brodu, Brodska udruga tamburaša 2013. godine osnovala je Muzej tambure, što je ujedno jedini muzejtambureusvijetu.Poseb nu zahvalu za donaciju uputio

je i glazbeni pedagog te tam buraški znalac Mihael Ferić, jedan od zaslužnih za postav spomenutog brodskog Muzeja.

Radni vijek

Ivica Tomašić bio je učenik Glazbene škole u Varaždinu kod profesora Marijana Zu bera i Milana Jadrošića. Kao mladi glazbenik uključio se u kulturno-umjetnička društva s kojima je bio na turneji po

Italiji, a povodom 140. godiš njice Glazbene škole putovao je Europom od Mađarske i AustrijedoBremenanasjeveru Njemačke.

Zaposliosepotomkaoučitelj glazbe u Vratišincu u Međi murju, rodnome mjestu muzi kologa dr. Vinka Žganca, te je nakon nabave tambura ondje vodio i tamburaški folklorni sastav. Nakon Vratišinca je otišao u Mursko Središće, gdje

je vodio tamburaški orkestar s kojim se plasirao na državnu smotru u Varaždinu.

Nakon rada u Međimurju, zaposlio se u Varaždinu na II. osnovnoj školi. S tamburaškim orkestrom u to je vrijeme čak sedam puta nastupio na dr žavnoj smotri, a u Varaždinu je također vodio dječje pjevačke zborove.

–Biosamsretanštosamimao priliku slušati izvrsne pedago

Za promicanje pedagoške teorije i prakse nagrađen je godišnjom Nagradom

“Ivan Filipović” i Nagradom “Ivan Lukačić” na Varaždinskim baroknim večerima

ge i dirigente na seminarima u Iloku, Zadru, Križevcima i drugdje, gdje sam dobivao saznanja uz novu tamburašku literaturu. Rad s tamburaškim orkestrima je veoma zahtjevan i težak posao, i kada najbolje naučiš svirače, oni u osmom razredu odlaze iz škole i moraš sve ponovo s novom generaci jom – rekao je Tomašić, koji se u umirovljeničkim danima sa suprugom uključio u rad Udru ge ruskog govornog područja u Međimurju “Kalinka”.

Za promicanje pedagoške teorije i prakse nagrađen je godišnjom Nagradom “Ivan Filipović” i Nagradom “Ivan Lukačić” na Varaždinskim ba roknim večerima.

UČENIKE ČAKOVEČKE I. OSNOVNE ŠKOLE OČEKUJE ODLAZAK NA PRESTIŽNO NATJECANJE

Dominik, Martin iTeo na robotičkoj Olimpijadi

Teo Döring, Martin Krišto fićiDominikDukić,učeniciI. osnovneškoleČakovec,branit će boje Hrvatske na Svjetskoj robotičkoj olimpijadi (World Robot Olympiad) koja će biti održana u njemačkom gradu Dortmundu od 16. do 20. studenoga. Čakovečki uče nici tu su privilegiju izborili osvajanjem naslova državnih prvaka u kategoriji junior. Inače, I. osnovna škola Ča kovec aktivno je uključena u natjecanjeWorldRobotOlym piadnakojojseučenicinatječu u sastavljanju i programiranju Legorobota,štonetrebačudi ti s obzirom na to da je riječ o školi koja je jedna od tek triju škola u zemlji koja nosi titulu Digitalno zrele škole, ali i ima

statuse Škole budućnosti te AI škole.

Čestitke i podršku uspješ nim učenicima, njihovoj men torici Ivani Ružić i ravnatelju Siniši Stričaku, uputila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, koja ih je ugostilanaprigodnomprijmu. Pobjedničkičakovečkitimpri tomjegradonačelniciCividini otkrio da su sudjelovali na desetodnevnom međunarod nomrobotičkomkampukojije organiziralo Sveučilište Edu tus u gradu Balatonfuredu. Nakon kampa organizirano je i prijateljsko natjecanje World Robot Olympiad 2022. za pobjedničke timove iz 14 država, a na kojem je ekipa iz I. OŠ Čakovec osvojila visoko

5. mjesto.

Gradonačelnica Cividini istaknula je ponos svim dosa dašnjim rezultatima čakoveč keškoleivrijednimučenicima kojisuposebnetalenteiznanje pokazali u digitalnom svijetu. RavnateljStričakjepakiskori stioprilikudazahvalinainici jativi da se rezultati nagrade i budući uspjesi dodatno pota knu nabavkom novih školskih računala.Uznizprojekatakoje I. OŠ Čakovec provodi redom sa srednjim školama i fakulte tima, na prijmu je pokrenuta i ideja o novim aktivnostima u okviru Zelene i digitalne tranzicije,svedabisekoduče nika potaknula inovativnost i kreativnost te nastavili ovakvi vrhunski rezultati.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

POSJETILI MEĐUGORJE, STON I PELJEŠKI MOST

Nakon gotovo dviju godina pauze zbog epidemiološke situacije, odnosno pandemije koronavirusa, dio članova Udruge umirovljenika Prelog uputio se na hodočašće u Međugorje u četvrtak, 6. listopada ove godine. Tamo su proveli tri nezaboravna dana, uz molitvu za do brotu, ljubav i zdravlje na brdu ukazanja Blažene Djevice Marije, a uza zajedničko druženje obišli su grad Mostar u Bosni i

Hercegovini, dok su pri povratku svratili do novootvorenoga Pelješkog mosta te se provezli njime do maloga grada Stona. – Bilo je nevjerojatno! Pohvale vo diteljici Miljenki Zvonarek iz Udruge umirovljenika Prelog za odlično vođe nje grupe iz Preloga te gospođi Sanji, stručnoj voditeljici ovoga cjelokupnog aranžmana putovanja – poručuju iz preloške Udruge.

BESPLATNA REKREACIJA

Svakogutorkaičetvrtkaod8do9satiurekreacijskomcentru DG Sport u Prelogu članovi Udruge umirovljenika Prelog mogu se besplatno rekreirati i vježbati.

– Uvijek je pravo vrijeme da se uključite i fizički aktivirate svoje tijelo i duh. Uza stručno vodstvo trenera Vladimira Belića razgibajte se, ispunite i rasteretite od svakidašnjih briga. Vježbe su primjerene za osobe starije dobi te nisu prezahtjevne – kažu iz Udruge.

Vježbanje financijski potpomaže Grad Prelog iz gradskog Proračuna za ovu godinu.

IZLOŽBA IKEBANA I DRUŽENJE NA MESAP-u

Petstotinjak umirovljenika uživalo u kulturno-umjetničkom programu

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Više od 500 međimurskih umirovljenikaokupiloseovog vikenda u dvorani MESAP-a na druženju u organizaciji Matice umirovljenika Me đimurske županije povodom izložbe ikebana od papirna tog cvijeća. S ciljem čuvanja naše baštine i prenošenja umijeća izrade cvijeća od papira na mlađe generacije, Matica je u svojim podružni camaprovelaradioniceizrade

Prisutne umirovljenike pozdravila je predsjednica Matice umirovljenika MŽ Nada Lovrec

ikebanaodpapirnatogcvijeća u koje su uz svoje članove uključili i vrtićarce i učenike nižihrazredaosnovnihškola.

Provođenje aktivnosti

Prekrasni radovi od papir natog cvijeća predstavljeni su na druženju, a uz izložbu okupljeni su mogli uživati u kulturno-umjetničkom programu u kojem su nastu

pili Pjevački zbor Nedelišće, Plesno-scenskasekcijaUdru ge umirovljenika Prelog, Pjevački zbor Podružnice umirovljenika Domašinec, Pjevački zbor Podružnice umirovljenika Belica, Zbor

Papa Franjo posebno pozdravio hodočasnike iz Varaždinske biskupije

Petstotinjak hodočasnika iz Varaždinske biskupije uputilo se, u nedjelju, 16. listopada, na zahvalno ho dočašće u Rim o 25. obljet nici Varaždinske biskupije. Dan je to kada je Ivan Pa vao II. proglašen papom. On je i utemeljitelj Varaž dinske biskupije i ovo ho dočašće događa se upravo pod njegovom zaštitom. U srijedu, 19. listopada, hodočasnici su sudjelovali

na općoj audijenciji pape Franje koji ih je pozdravio s osobitom radošću.

– Pozdravljam hrvatske hodočasnike! S osobitom radošću pozdravljam drage vjernike i svećenike Varaž dinske biskupije, predvođe ninjihovimpastirom,mons.

Božom Radošem. Dragi prijatelji, prigodom dvade set i pete obljetnice osnutka vaše biskupije došli ste na grob svetog Apostola Petra

da potvrdite svoju vjeru i da kao mlada biskupijska zajednica obnovite kršćan sku nadu. Na ovome svetom mjestu upravite pogled u Gospodina Raspetoga, koji širi svoje ruke kako bi pri vukao k sebi cijeli svijet. Osnaženi Božjim milosr đem na ovome hodočašću, ostanite čvrsti u vjeri i mo lite za mir i jedinstvo vaše biskupije i vaše domovine. Obećavam vam svoju du

hovnu blizinu te udjeljujem vama i vašim obiteljima moj blagoslov. Hvaljen Isus i Marija – rekao je Papa u svom pozdravu našim hodočasnicima, objavila je Varaždinska biskupija. Varaždinski biskup Bože Radoš poručio je kako su u susretu s papom Franjom osjetili svježinu i radost u riječima Božjim i u tumače nju koje im je papa uputio. – Jednostavno nas je po

umirovlje nika Čako vec te Kata rina Herman, Marija Hoz mec, Snežana HižmaniRajkaTrokter

uz recitacije svojih pjesama. Prisutne umirovljenike po zdravila je predsjednica Ma tice umirovljenika MŽ Nada Lovrec, a zadovoljstvo što se umirovljeniciaktivnodružeu sportskim, zabavnim i druš tvenim aktivnostima izrazio je župan Međimurske županije Ma tija Posavec, koji je rekao kakoćeme đimurski umirovlje nici i dalje imati podrš ku županije u provođenju svih svojih ak tivnosti.

zvao da prolistamo knjigu svoga života, da vidimo Božje tragove, da budemo radosni i neka nas evanđelje razveseli – rekao je mons. Radoš i dodao kako je su

Predstavljeni su prekrasni radovi od papirnatog cvijeća, a nastupili su PZ Nedelišće, PSS UU Prelog, PZ PU Domašinec, PZ PU Belica, ZU Čakovec, Katarina Herman, Marija Hozmec, Snežana Hižman i Rajka Trokter

Matica je provela radionice izrade ikebana, u koje je uključila i vrtićarce te učenike

FOTO: VIPRO STUDIO

sret s papom bio poseban. Uime hodočasnika Varaž dinske biskupije Papi Franji jedarovanaslikuizPodravi ne u maniri naive te plodovi naših njiva.

ZDRAVLJE

GDCK ČAKOVEC OBILJEŽIO DANE ERASMUSA

Povodom Dana Erasmusa, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec 14. listopada organi ziralo je dan otvorenih vrata za mlade osobe koježelesaznativišeodosadašnjimibudućim aktivnostima Erasmus+ projekata koje provo de.Trenutnosutoprojekti“Zauzmise–mladi za zajednicu!” i “Ready2Help – priprema i odgovor mladih na krizne situacije”. Događaj se održao u dvorani Muzejsko-in formativnog centra, a vodili su ga volonteri

GDCK-a. Mladi su se informirali o načinima uključivanja u aktivnosti projekata kojima bi poboljšali svoje kompetencije i djelovali u lo kalnoj zajednici. Tijekom događaja proglašeni su i pobjednici natjecanja “Mislim, djelujem i utječem zeleno” koje se provodilo u sklopu projekta “Zauzmi se – mladi za zajednicu!”, a cilj je bio osmisliti kreativnu ideju koja može pridonijeti očuvanju okoliša. Pobjednici natječaja su učenici 3.b razreda

REFORMACIJA

Ove se godine obilježava 505. godina od početka re formacije. Reformacija nije samo važna za Crkve refor macijske baštine, već i za duhovnost,kulturu,povijest i ekonomiju Europe i svijeta uopće. Luther, kao rimoka tolički svećenik, nije htio osnovati novu Crkvu, već je htio reformirati postojeću rimokatoličku Crkvu jer je rimokatolička Crkva uvelike zastranila od izvorne Riječi Božje—Biblije.NarodEuro pejebionepismen,zapušten uduhovnom,ekonomskom,i kulturnomsmislu.No,pošto su Lutherove ideje naišle na veliki otpor Rima, nova se Crkva morala roditi.

Biblija je bila srž reforma cije! Također, reformatori počinju opismenjivati nepi smenostanovništvotadašnje Europe pa tiskaju početnice i abecedarije. Konačno je i običan puk mogao čitati i živjeti Božju riječ. Tako ljudi postaju svjesni svoje vrijed nosti jer su u Bibliji mogli pročitatidaBogljubičovjeka imilostivoopraštagrijehe— ako se pokaju. Sloboda misli iduhapoprimajednusasvim novu dimenziju! Pismen čovjekutječenavlastitueko nomiju, na društvo pa tako i na vlast. U reformaciji se naziruprvipočecidemokra cije kakvu danas poznajemo diljem svijeta.

Ne manje važno je da su i hrvatski reformatori imali veliki doprinos i utjecaj na hrvatsko društvo. Pa ipak, o hrvatskoj se reformaciji kod nasjakomalogovori.Napri mjer, u našim gimnazijama pouka o reformaciji svedena je na svega pola stranice udžbenika — par sličica, nekoliko rečenica o Lutheru teinformacijadareformacija nije ostavila prevelik trag u našim kraljevima. Čak i Hr vatska enciklopedija samo ovlaš spominje reformaciju u Hrvatskoj.

Ono što je možda najvaž nije za kulturu i povijest hrvatskoga naroda jest to da smo već 1562. godine imali i tiskali Novi zavjet na hrvatskome jeziku — među prvim narodima u tadašnjoj Europi.Negdjeuistovrijeme i Slovenci dobivaju Novi za vjet pod vodstvom Primoža Trubara. Kad se prevodi jedno tako veliko i značajno

književno djelo, nedvojbeno jedadođedostandardizacije ondašnjegslovenskogjezika.

Zbog toga Trubar postaje ocem slovenskog jezika te se danas u Sloveniji Dan refor macijeslavikaoneradnidan. Zanimljivo je da mi znamo više o Primožu Trubaru negoonašimprevoditeljima.

Stipan Konzul i Antun DalmatinprevelisuNoviza vjet na hrvatski jezik. Radili su s Primožem Trubarom u Biblijskom zavodu u Urachu u Njemačkoj. Hrvatskom izdanju uvelike je pomagao varaždinski ban Ivan Un gnad. Nadalje, veliki refor mator, Matija Vlačić Ilirik (izLabina),smatrasejednim od najvećih reformatora u Europi, nastavlja Lutherovo djelo.Onjezaslužanzatoda reformacija nije bila zatrta. Vlačić je bio jedan od naj plodnijih reformatorskih pi saca onoga vremena. Veliki opus njegovih djela čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu te je još uvijek uvelike neistražen. Danas mnogi svjetski teo lozi proučavaju djelo Matije Vlačića Ilirika. Zašto se u Hrvatskojtakomalogovorio reformaciji?Zaštonašadjeca o tome ne uče u školi? Zašto se takvo blago ne istražuje i ne cijeni?

Pridružite nam se ove ne djelje za svečanom bogo služju povodom Dana re formacija u Kristovoj Crkvi u Varaždinu, Ulica braće Krajanski 14 (preko puta carine) u 10 sati.

prop. Mladen Dominić

Pastor Kristove Crkve Varaždin

Prijelom kuka najčešći je uzrok invalidnosti kod osoba starije dobi

Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu tijekom cijelog životnog vijeka, a kod starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Svjetski dan osteoporoze obilježavamo svake godine 20. listopada. Osteoporoza je progresivna metabolička bolestkojauzrokujeporeme ćaj strukture kosti i gubitak koštane mase, što rezultira krhkimkostimaipovećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih “nevidlji vih”bolesti,jerdosimptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.

Bolest se razvija tijekom nekoliko godina, a najčešće se dijagnosticira tek nakon prijeloma. Procjenjuje se da će jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteopo roza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Čimbenici rizika su žen ski spol, starenje, pozitivna obiteljska anamneza, nedo statak estrogena, manjak D vitamina, nedovoljan unos kalcija, vrlo niska tjelesna masa, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, ne dostatna tjelesna aktivnost, centralni tip pretilosti, hi perparatireoidizam, dijabe tes tip 1 i tip 2, reumatoidni artritis, malapsorpcija hra njivih tvari, primjerice kod celijakije ili Kronove bolesti

te određeni lijekovi, kao što je dugotrajno liječenje korti kosteroidima.

Osteoporoza češće zahva ća žene nego muškarce. Ra zlog tome je pad izlučivanja ženskoga spolnog hormona estrogena u razdoblju pos tmenopauze. Naime, u re produktivnom raz dobljuestrogen štiti kosti od gubitka koštane mase.

– U Hrvat skoj su u 2021. godini u dje latnosti opće/obi teljske me dicine zabilje žene 96.252 osobe s dijagnozom osteoporoze – piše HZJZ.

loma kralješka oštra i nagla, ali tijekom vremena postaje tupa, smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača), stvaranje grbe uzrokovano kolabira nim kralješkom te prijelom kosti nakon manje traume.

Kodosobasosteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najma njih trau ma, kao što su udarac u na mještaj, saginja nje ili kihanje.

U Hrvatskoj su u 2021. godini u djelatnosti opće/ obiteljske medicine zabilježene 96.252 osobe s dijagnozom osteoporoze

Dijagnostika isimptomi

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporu čuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopa uzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele prijelom kosti nakon manje traume, najčešće pada, te muškarcima u dobi od 70 godina ili prije, ovisno o rizicima.

Simptomi su bol u leđima, koja je odmah nakon prije

Najčešće dolazi do kompresiv nih prijeloma kralježaka, prije loma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlakti ce. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzro kovan ozljedama u dobnoj skupinistarijihod65godina.

Prevencija

Koštana masa nastaje tije kom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važnopravilnomprehranom i tjelesnom aktivnošću utje cati na njenu kvalitetu. Za nastanak koštane mase oso bito je važan kalcij, zajedno s vitaminom D koji omoguća va njegovu apsorpciju.

– Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tri desetima i tada više nije moguće preventivnim mje rama utjecati na stvaranje nove koštane mase, među tim možemo prevenirati i usporiti njezin gubitak. Sličnokaoiumlađojživotnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bo gatom kalcijem i vitaminom D(mliječniproizvodi,zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Procjenjuje se da je kod čak 40postoEuropljanaprisutan manjak vitamina, dok se kod 13 posto radi o značajnome manjku – ističe HZJZ te dodaje da je neophodna i tjelesna aktivnost s optere ćenjem, kao što su hodanje, penjanjeuzstepeniceiliples, a potrebno je uključiti i vjež be za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći preve nirati padove i posljedične prijelome.

Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.

U cilju prevencije i uspore nja osteoporoze kod žena u menopauzi i postmenopauzi možeseprimijenitihormon sko nadomjesno liječenje (estrogeni), a najbolji rezul tati se postižu ako se primi jeni na odmah po nastanku menopauze, navodi HZJZ.

Mladen Dominić Kristova Crkva

Ekonomske i trgovačke škole Čako vec Goran Jambrečić, Kristina Šafarić i Doris Hrešć.

Osteoporoza češće zahvaća žene nego muškarce

U ČAKOVEČKU BOLNICU STIGAO 51 KREVET S ANTIDEKUBITALNIM MADRACIMA

Županijska bolnica Čakovec opskrbljena je novim bolesničkim krevetima za Službu interne medicine. Postupcima javne nabave nabavljen je ukupno 51 krevet s antide kubitalnim madracima. Kreveti su također opskrbljeni i trapezima s rukohvatima, infuzijskim stalcima i nosačima za urinske vrećice s obiju strana.

Ukupnavrijednostobajuugovoraje538.400 kuna. Iznos od 500.000 kuna osiguran je iz

decentraliziranih izvora, dok će se ostatak od 38.400 kuna pokriti vlastitim sredstvima Ustanove.

– Županijska bolnica Čakovec ulaže u stalno poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite i skrbi za pacijente nabavkom nove medi cinske opreme kako bi im se maksimalno omogućio što ugodniji boravak u bolnici i ispunile njihove osobne potrebe – poručili su iz čakovečke Bolnice.

PODACI REGISTRA OSOBA S INVALIDITETOM ZA MEĐIMURSKU ŽUPANIJU

Svaka sedma osoba ima neku vrstu invaliditeta

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Prema procjenama Uje dinjenih naroda (UN), pro blem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli. Od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri invalid. Republika Hrvatska je pre poznajući taj problem doni jela Zakon o Registru osoba s invaliditetom, koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Re gistarsevodiuHrvatskomza voduzajavnozdravstvo,apo čeo je s radom 2002. godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je najnovije podatke o osoba ma s invaliditetom u našoj zemlji. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 1. rujna 2022. godine i u pot punosti su prilagođene no vom načinu vještačenja, te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom nači nu utvrđivanja invaliditeta. U Republici Hrvatskoj živi 624.019osobasinvaliditetom,

od čega je 56,7 % muškaraca i 43,3 % žena. To znači da oso be s invaliditetom čine oko 16 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebiva lište u Gradu Zagrebu i Split sko-dalmatinskoj županiji.

U te dvije županije živi 29,4 % od ukupnog broja osoba s invaliditetom.Međutim,raz motrilisekolikijeudioosoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, dola zimo do podatka da je najveći udio u Šibensko-kninskoj

županiji, s time da je najviša prevalencija u dječjoj dobi u Sisačko-moslavačkoj župa niji, u radno-aktivnoj dobi u Požeško-slavonskoj županiji, a u Krapinsko-zagorskoj žu paniji u dobi iznad 65 godina. Najčešće vrste oštećenja kod

osoba s invaliditetom, na temelju Zakona o Registru osoba s invaliditetom, su višestruka oštećenja, ošte ćenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa. Premaposljednjimpodacima, u Varaždinskoj županiji žive 25.704 osobe s invaliditetom, a u Međimurskoj 15.611. Od nosno, od ukupnog stanov ništva Varaždinske županije gotovo svaka šesta osoba ima neku vrstu invaliditeta, a u Međimurju svaka sedma.

Međimurje

U Međimurskoj županiji živi 15.611 osoba s invali ditetom, a od toga je 52,6 % muškaraca i 7395 žena te na taj način osobe s invalidi tetom čine 14,7 % ukupnog stanovništva Međimurske županije. Najveći broj oso ba s invaliditetom, njih 7 553 (48,4 %), su u dobnoj skupini od 20 do 64 godina. Ako se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, prema navede nim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Međimurska županija iznad prosjeka Hrvatske za prevalenciju u dječjoj dobi

i za radno-aktivnu dobnu skupinu, a ispod prosjeka za dobnu skupinu 65+ i za uku pnu prevalenciju. Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Međimurskežupanijeistasu kao na razini države.

Varaždinska županija U Varaždinskoj županiji žive 25.704 osobe s invalidi tetom,atoje52,1%muškara cai47,9%ženatenatajnačin osobe s invaliditetom čine 16 % ukupnog stanovništva Va raždinske županije. Najveći broj osoba s invaliditetom je u dobnoj skupini 65+ godina. Akoserazmotrikolikijeudio osoba s invaliditetom u uku pnomstanovništvužupanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Varaždinska županija iznad prosjeka RH za dobnu skupinu 65+, malo ispod prosjeka za prevalen ciju u dječjoj dobi, dok ima identičan prosjek za radnoaktivnu dobnu skupinu i ukupnu prevalenciju. Najče šće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Varaždinske županije su višestruka oštećenja te ošte ćenja lokomotornog sustava.

Učenici saznali kako mogu pomoći slijepoj kolegici

Povodom Međunarodnoga dana bijelog štapa, 19. listo pada, Udruga slijepih Međi murske županije posjetila je Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec,odnosnorazredkoji polazi članica Udruge Lana Toplek.

PredsjednicaUdrugeMari ja Ciglar i član Erik Vrbanec senzibilizirali su učenike, razrednika i psihologinju o slijepim osobama. Cilj ovog susreta bio je da slijepa uče nica bude prihvaćena kao ravnopravna sudionica od gojno-obrazovnog procesa

od ostalih učenika i drugih dionika.

Udruga je prvenstveno usmjerena na potrebe svojih članova, slijepih osoba, i njihovo što veće uključivanje u društvo, međutim, tu je važna i senzibilizacija javno sti te edukacija kako pomoći slijepim osobama u određe nom trenutku. Učenici su dobili puno informacija na kojinačinmogupomoćiLani u razredu te u svladavanju prepreka s kojima se susreće u prostoru škole. Iako Lana imapomoćnicuunastavikoja

joj pomaže, jako je važno so cijalno uključivanje s drugim učenicima, ističu iz Udruge.

Projekt

Gimnazija Josipa Slaven skog Čakovec jedna je od partnera na projektu “Budi mi podrška” koji financira Ministarstvo znanosti i ob razovanja. Uz Gimnaziju, partneri na projektu su i Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba, Osnovna škola Tomaša Goričanca Mala Subotica i III. osnovna škola Čakovec u kojima su zapo

sleni pomoćnici u nastavi, te Međimurska županija i Grad Čakovec.

Na projektu, koji traje od 1. rujna 2022. do 1. srpnja 2023. godine, zaposleno je deset pomoćnika u nastavi za 11 djece s teškoćama u razvoju. Ministarstvo znanosti i ob razovanja sufinancira pro jekt iznosom od 490.331,41 kunu, Općina Mala Subotica sufinancira putne troškove jednog pomoćnika u nastavi, a Općina Podturen sufinan cira plaću jedne pomoćnice u nastavi.

POSJET

ŠKOLSTVO

U GIMNAZIJI ODRŽANA EDUKACIJA ZA VOLONTERE

U sklopu projekta “Volonterskim klu bomdovolonterskezajednice”uzpro jekt “Europe goes local”, čiji je nositelj Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, održanajeedukacijazavolonterenako joj je sudjelovalo 70-ak učenika srednjih škola i njihovih voditelja – profesora i stručnih suradnika s područja Grada Čakovca.

Društveni centar Čakovec proveo je

edukacijuoprednostimaiuvjetimavo lontiranja, a potom je Martina Strahija prenijeladiosvogabogatogvolonter skog iskustva, održavši inspirativno predavanje o volontiranju u Africi. Bila je ovo jedna u nizu planiranih edukacija, a krajnji je cilj projekta promicanje volonterstva među mla dima i proširenje volonterske mreže u Čakovcu.

NA RADOST UČENIKA I MJEŠTANA

Obnovljeno je dvorište i vanjski dio zgrade Područne škole Donji Vidovec

– Nastavljamo s investicijama u našim školama, a realizacija ovog projekta potvrda je da nije važna veličina škole, mjesto u kojoj se nalazi ili broj učenika, već želimo u svakoj našoj školi stvoriti najbolje uvjete dok je konačan cilj uvođenje jednosmjenske nastave u cijelom Međimurju – rekao je župan Matija Posavec.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Obnovljeno je dvorište i vanjskidioškolskezgradePo dručne škole Donji Vidovec, ustanoveukojujeoveškolske godine sjelo čak 19-ero prva šića, četiri više u odnosu na prošlu godinu.

Bolji uvjeti

Sasvojih50-akučenikajed na je od najvećih područnih škola u Međimurju, a kako bi stvo rili kvalitet nije uvjete za rad i boravak učenika i dje latnika, obnov ljena je su radnjom Međimur ske županije i Općine Donji Vidovec.

roku. Obnovljeno je ulazno stepenište na glavnom ulazu u školu, odrađeni su potreb ni građevinsko-obrtnički radovi, popločeno je vanjsko stubište protukliznim kera mičkim pločicama, gazište, podest i rampa za invalide te su uređene staze u dvorištu.

Usto, Međimurska župani jaodlučilajeuložitiidodatna sredstvauobnovufasadeteje uobnovuškoleuloženonešto više od 100.000 kuna.

U tijeku su još ulaganja i u osnovnim školama u Domašincu i Belici, Područnoj školi Gardinovec te Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec

Naime, Međimurska župa nija u svom je Proračunu već uprvojpolovicigodineosigu ralasredstvazaobnovuškole, a radovi su započeti tijekom rujna i odrađeni u brzom

– Radovi su odrađeni u najkraćem mogu ćem roku na radost naših najmlađih i njihovih roditelja. Nastav ljamo s investi cijama u našim školama, a realiza cija ovog projekta po tvrda je da nije važna veličina škole, mjesto u kojoj se nalazi ili broj učenika, već želimo u svakojnašojškolistvoritinaj bolje uvjete dok je konačan cilj uvođenje jednosmjenske nastaveucijelomMeđimurju

Tomislav

– rekao je župan Međimur ske županije Matija Posavec povodom završetka radova obnove.

Područna škola Donji Vi dovec u sastavu je Osnovne škole Donja Dubrava, čija je ravnateljica Mirjana Ribić istaknula zadovoljstvo odra đenim radovima, dok je na čelnica Općine Donji Vido vec Bojana Petrić s ponosom dodaladasumališaniDonjeg Vidovca zaslužili da se ulaže

u kvalitetnije uvjete njihovog odgoja i obrazovanja.

Posljednje dvije godine u Područnoj školi Donji Vido vec zamijenjen je sustav gri janja investicijom vrijednom 88.300kuna,prenamijenjena je prostorija za spremište u učionicu za informatiku, zamijenjen je dio vanjske i unutarnje stolarije.

Ove godine, tijekom pro ljetnih mjeseci učenici prvih i drugih razreda dobili su nove školske klupe za koje su sredstvaosiguralaMeđimur ska županija i Općina Donji Vidovec, a u planu je i nabava novih školskih klupa za treće i četvrte razrede.

Kako je župan Posavec najavio, s ulaganjima u Po dručnu školu Donji Vidovec neće se stati, a u tijeku su ulaganja u osnovnim ško lama u Domašincu i Belici, Područnoj školi Gardinovec te Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec.

ZAGORJU

volio bi pohađati Srednju školu Prelog

U Tuheljskim Toplicama održani su prvi Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju, a u okviru ove manifestacije organiziranojemeđunarodno natjecanje“Trendicija”kojese sastojalo od pet disciplina, i u svima su sudjelovali i učenici Srednje škole Prelog.

U disciplini “Kuhanje” su djelovao je učenik Karlo Gra cin Šardi (mentorica Anica Naranđa), a u disciplini “Odr živi koktel - duga barska mje šavina (glavni sastojak džin)” natjecao se učenik Marsel Grivec (mentor Goran Žižek).

U disciplini “Tradicijska sla stica: glavna namirnica orasi”

natjecala se učenica Matea Horvatić (Vlado Turek), u disciplini “Prezentiranje vin skog turizma regije” natjecala se učenica Jelena Tot (Marina Branilović). U kvizu znanja “Trendicija” natjecali su se pakuparuučeniciAnnamaria ŽnidariMarko-AntonioBelić (Marina Branilović). Iako su svi učenici pokazali su zavid no znanje i vještine, Marsel Grivec u svojoj je disciplini osvojio prvo mjesto.

Uz “Trendiciju” organizira no i revijalno šou natjecanje učenika i nastavnika u kuha nju i posluživanju pred publi kom koje je vodio poznati hr

vatskimajstorkuharTomislav Špiček. Slučajnim odabirom spajali su se mentori i učenici iz različitih škola u timove te su pred gostima kuhali i posluživali žiri sastavljen od učenika. U tom dijelu iz SŠPa nastupali su još i učenici Klaudija Hajdinjak te David Sabol. Tim u kojem je bila Klaudija Hajdinjak osvojio je prvo mjesto. Tijekom ovog dijela šoua posebne pohvale Tomislava Špičeka dobila je nastavnicaAnicaNaranđa,za kojujeovajrenomiranikuhar imao same riječi hvale, ista knuvši“dagajenjenovođenje timaposebnoimpresioniralo,

jer je metodički iznimno vješto i strpljivo instruirala svoje učenike te je zaključio kako bi i on rado bio njen učenik i pohađao SŠ Prelog u kojojsenatakotaktičannačin podučava”.Dodajmodajeova trodnevna manifestacija bila je prilika i za mnogobrojne edukacije, predavanja, radi onice i druženja, a uz mnoge nastavnike iz SŠ Prelog, na Danima turizma i ugostitelj stva sudjelovali su i koordi natorica na projektu Receza u SŠ Prelog prof. savjetnica Sanja Kovačić te ravnatelj SŠ Prelog prof. savjetnik Tomi slav Gregur.

U planu je i nabava novih školskih klupa za treće i četvrte razrede

NOVI PROJEKT II. OSNOVNE ŠKOLE ČAKOVEC POVEZAN JE SA ZELENIM RAČUNALSTVOM

Početkom školske godine 2022./2023. u II. osnovnoj školi Čakovec pokrenut je eTwinning projekt “Green Computing for Greener Earth”. Autorice projekta su učiteljica informatike Iva Naranđa i učiteljica Bilge Varel iz Turske. Projekt će trajati cijelu ovu školsku godinu, a iz II. osnovne škole Čakovec u njemu će sudjelovati učenici osmog razreda koji po laze izbornu nastavu informatike. Pojedine projektne aktivnosti realizirat će se uza su

radnju s učiteljicom likovne kulture Monikom Vrtarić-Vuk.

– Ovim projektom želimo učenike upoznati s zelenim računalstvom kao velikim korakom u ublažavanju onečišćenja okoliša i utjecaja klimatskih promjena. Želimo da naši učenici shvate da je održivi razvoj povezan sa zele nim računalstvom. Zeleno računalstvo važan je aspekt rasprava koje uključuju zaštitu okoliša, zelenu energiju, klimatske promjene

USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA

i održivi razvoj, a zajednički je cilj praktici rati i postići ekološki prihvatljivu primjenu i korištenje ICT-a u društvu. Nadalje, zeleno računalstvo pokretač je održivog razvoja jer su njegove prakse i načela usmjereni na čišći, sigurniji i održivi okoliš koji promiče dobrobit čovječanstva i našeg planeta –ističu iz II. OŠ Čakovec. Dodajmo da će ovaj projekt učenicima omogućiti i razvoj vještina engleskog jezika.

Država će osigurati besplatne obroke za sve učenike

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Sudjelovali na mobilnosti na Tenerifeu

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Zaposlenici Pučkog otvo renog učilišta Čakovec su djelovalisunamobilnostina Tenerifeu u sklopu Erasmus + KA1 projekta pod nazi vom “Raising Competences: Better Teachers – Better Education”.

Cilj projekta i mobilnosti je bio stručno usavršavanje, stjecanje novog iskustva, znanja i uvida u rad s po laznicima u nepovoljnom položaju, u obrazovanju na otvorenom i prirodi te u iskustveno učenje.

Tijekomčetiridanamobil nosti zaposlenici su sudje lovali u interaktivnim pre davanjima na različite teme iz prethodno spomenutih domena. Neke od njih su: tehnike podučavanja druš tvenih i ekoloških tehnika, učenje temeljeno na igri, tehnike interpretacije bašti

ne, pedagogija usmjerena na emocije, tehnike kreativnog poučavanja na otvorenom i još mnoge druge. U svrhu stjecanja novih vještina u raduspolaznicimarazličito gasocioekonomskogpoloža ja i polaznicima s posebnim potrebama, tim Učilišta posjetio je i SOS dječje selo u naselju El Tablero.

Mobilnost je omogući la Agencija za mobilnost i programe Europske unije, dok je za organizaciju i pro

vedbu predavanja zaslužna Eduplus, španjolska orga nizacija čije je uže područje rada promocija i aktivni razvoj nastavne metodolo gije te inovativnih alata za formalno i neformalno ob razovanje.

– Zahvalni na novim vje štinama, iskustvima i po znanstvima, nastavljamo sa radomidaljnjimpoticanjem cjeloživotnog učenja i usavr šavanja – poručili su iz POU Čakovec.

– Drago nam je vidjeti da nas najavljenu odluku Vlade Republike Hrvatske o uvo đenju besplatnoga školskog obroka za svako di jete od prvog do osmog razre da osnovne škole. Na inicijativi “Pravo svakog djeteta na škol ski obrok” radimo već više od dviju godina i neizmjerno smo ponosne kada vidimo da se cijeli ovaj proces isplatio i da će se djeci, roditeljima i školama uvelike olakšati nadolazeća školska razdo blja, a što je posebice važno u jeku ove krize s kojom se suočavamo kao društvo –istaknule su 18. listopada profesorice zagrebačko ga Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić, Marijana Kletečki Radović i Antonija Petriču šić, koje su prije dvije godine pokrenule inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”.

Djeci, roditeljima i školama uvelike će se olakšati nadolazeća školska razdoblja

Naime, sredstva za škol

sku prehranu odsad će se osigurati unutar djelokruga Ministarstvaobrazovanjate će se kreirati jedan univer zalan sustav koji, navode iz inicijative, “neće stigmati zirati djecu i koji će svakom djetetu osigurati pravo na

pozitivne promjene

Dugoočekivanepromjeneu sustavu visokog obrazovanja su pred vratima. Ove subote, 22. listopada, na snagu je stupio novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojim će borba za prava studenata veleučilišta i visokih škola konačno biti ostvarena. Upravo o novom Zakonu raspravljalo se i na posljednjoj sjednici Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, održa noj nakon punih 19 godina djelovanja.

Promjenom Zakona, nakon gotovo dva desetljeća sve vi sokeškolepostajuveleučilišta,

a Vijeće Zbor veleučilišta.

Posljednjoj,22.sjedniciVijeća održanojnaVisokomučilištu

Algebra prisustvovao je i doc. dr. sc. Igor Klopotan, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, koji pozdravlja po zitivnepromjeneusustavuvi sokog obrazovanja i konačno izjednačavanje statusa svih hrvatskih studenata.

– Pred veleučilištima i vi sokim školama u budućem razdoblju puno je posla, no novi je Zakon velik iskorak za stručne studije i za nas kao Veleučilište koje želi biti predvodnik u visokom obra zovanju i znanosti u ovom di

jelu Hrvatske. Stručni studiji izjednačeni su sa sveučilišni maštojevelikikoraknaprijed

Igor Klopotan pozdravlja pozitivne promjene u sustavu visokog obrazovanja

i zbog toga očekujemo da će MEV u budućnosti privlačiti sve veći broj studenata. Na

nama je da i dalje radimo na unapređenju studijskih pro grama i, u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu rada, nastavimo nuditi našim stu dentima obrazovanje za za nimanja budućnosti – rekao je dekan Klopotan.

Veleučilišta i visoke škole očekuju prilagodbe Statuta, određivanje načina funkcio niranja novih matičnih po vjerenstava, donošenje novih Nacionalnih veleučilišnih kriterija za izbor nastavnika na radna mjesta i još puno toga, no svi prisutni složili su se kako je ovo za njih defi nitivno velik korak naprijed.

jedanbesplatniškolskiobrok te će u prvi plan staviti inte rese i prava djece”. – Izrazito nam je drago da je premijer to prepoznao, da su osigurana državna sredstva za ovu mjeru te očekujemo da će u samoj njezinoj implementaciji fo kus države, škola, županija, općina i gradova biti na održivom financiranju i zelenom te dugoročnom rješavanju problema školske prehrane,gdjećedjecaimati priliku ne samo besplatno, već i zdravo jesti. Obrazovni sustav ključ je uspjeha našeg društva, a pitanja školske prehraneisiromaštvadjece/ obitelji su neodvojiva. Ovo je prvi veliki korak u njiho vu rješavanju! – navode iz inicijative.

Doc. dr. sc.

“PRAVO SVAKOG

ŠKOLSKI

KULTURNI OBZOR

ČAKOVEC: SUSRET S MARILENOM DUŽMAN U KNJIŽNICI

U čakovečkoj Knjižnici “Nikola Zrinski” u utorak, 18. listopada, održana je književna večer s autoricom Marilenom Dužman, popularnom autoricom hrvatskih ljubavnih romana. Marilena Dužman je književnica, diplomiranaekonomistica,majkadvojedjece, koja živi i radi u Ližnjanu, malome mjestu na jugoistoku Istre.

Autorica je čak devet romana: “Mrtav, a

gladan”, “Gdje mi je psihijatrica?”,”Opsidijan”, “Razgovori s ginekologom”, “Slobodan pad”, “Skriveno srce”, “Hladno srce”, “Haker”, a njezina najnovija knjiga joj je “Momina knji ga recepata”. Prošle, 2021. godine dobila je nagradu za osobite uspjehe i postignuća u književnoj umjetnosti te promociji Ližnjana i ližnjanskog govora u svojim književnim djelima koje joj je dodijelila Općina Ližnjan.

Popularna autorica napisala je čak devet ljubavnih romana

OTPOČELA DRUGA SEZONA IMPROVIZACIJA UTORKOM

Ena Jagec i Aleksandar Filo novi članovi Improvgrupe.002

Čakovečka improvizacijska grupa Improvgrupa.002 već je dobro poznata domaćoj pu blici. Nakon uspješne sezone 2021./2022. i zaslu žene ljetne pauze tijekom koje se nije samo odmaralo, vrijeme je za novi početak i novu ve selu sezo nu. Rod na kuća Improvgru pe.002, čakoveč ki Prostor, spremna je za novih deset izvedbi. Utorkom u Prostoru, jednom mjesečno, neće vam biti do sadno, a dobro poznata ekipa sprema vam i nova iznena đenja.

skim vježbama u kojima se, prema prijedlozima iz publi ke, izvode dramske situacije izmišljene na licu mjesta na sveopće zadovoljstvo publike i izvođača. Improvizacija u izvođačkomsmislunijeprevi še zastupljena u Hrvatskoj pa su Improvgrupa.002 i

Novost je i da se može nabaviti sezonska karta koja će vrijediti za svih deset izvedbi tijekom sezone

Dramske situacije – Za one kojima je proma knulo, iako ne znamo kako se to uopće moglo i dogoditi, reći ćemo da je “Kome zvo no zvoni” improvizacijski šou, odnosno improvizacijski performans baziran na dram

“Komezvonozvo ni” jedan od prvih takvih projekata kod nas – objaš njavaju iz Im provgru pe. Grupu čini sedme ro stalnih članova, no ove sezone pojačani su, ponajviše pomlađeni, svje žim akademcima. Grupu čine čakovečki kazalištarci, što profesionalci, što amateri, a oni su redom: Bruno Kontrec, idejnizačetnikivoditelj,zatim Mario Jakšić, Alen Barbić, Marko Baksa, Silvio Štefanac, Dalibor Strišković i Kristina Štebih. Priča se u gradu i to nije samo trač, da će im se ove sezonepridružitiiEnaJagecte AleksandarFilo,dvojemladih akademskih glumaca.

Ovo su ljeto članovi grupe

bez kojih nastup ne bi bio ono što je. Štand s bedževima, majicama,olovkama,šalicama idaljepratinastupesboka,au novoj sezoni neće nedostajati ni gostiju iznenađenja.

Nova gostovanja Novost za publiku je da, osim karata za pojedinačni šou, mogu nabaviti i sezon sku kartu koja će vrijediti za sve izvedbe u Prostoru u narednih deset mjeseci. Uz

kućne nastupe u Prostoru, za “impruvače”suunovojsezoni dogovorena i nova gostovanja te humanitarni nastupi, a sve to možete pratiti na Facebook i Instagram profilima grupe. Sezona je otpočela prvim IMPUT-om (IMProvizacije UTorkom)učakovečkomPro storu u utorak, 25. listopada.

Dani Hrvatske udruge radijskih nakladnika

Više od dvije stotine sudioni ka,predstavnikalokalnihradij skih postaja, medijskih struč njaka te regulatornih agencija, okupilo se na cjelodnevnom događanju u okviru Dana Hr vatskeudrugeradijskihnaklad nika u Termama Sveti Martin te raspravljalo o aktualnom stanju,kaoiobudućnostiradija.

Izaslanica ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila istaknula je kako je prema recentnom istraži vanju percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju

projekta JOURLAB Fakulteta političkih znanosti u Zagre bu upravo radio medij koje

mu se i dalje izrazito vjeruje. Osvrnula se na novi Zakon o elektroničkim medijima, kojim je uspostavljen novi model

financiranja lokalnih i regio nalnih medija, utemeljen na javno objavljenim kriterijima i raspisivanju javnih natječaja te dodala da je u sklopu rada na novom Zakonu o medijima namjera implementirati meha nizam za rano prepoznavanje i odbacivanje strateških tuž bi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP-tužbi, s kojima se suočava i medijski sektor, te da Hrvatska snažno podržava donošenje europske Direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka.

Okupljenima su se obratili i

predsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika (HURiN) Željko Švenda, ravnatelj Hr vatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Miran Gosta te ravnatelj Agen cije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektro ničke medije (AEM) Josip Po povac. Na okruglim stolovima i radionicama raspravljalo se o radijskoj te kulturnim i krea tivnim industrijama u okolno stimapandemije,ovažnojulozi radija i medijskoj pismenosti, o novomZakonuoelektroničkim medijima, a predstavljeni su i rezultatiistraživanjaslušanosti i navika slušatelja.

Rodna kuća Improvgrupe.002, čakovečki Prostor, spremna je za novih deset izvedbi. Utorkom u Prostoru, jednom mjesečno, neće vam biti dosadno, a dobro poznata ekipa sprema vam i nova iznenađenja!

“Kome zvono zvoni” improvizacijski je šou, odnosno performans baziran na dramskim vježbama

Okupljenima se obratio i predsjednik HURIN-a Željko Švenda, vlasnik Studija M iz D. Kraljevca

CJELODNEVNO

TERMAMA SVETI MARTIN:

Zlatni bedž kao “dokaz vjernosti” omogućava vam upad na svih deset ovosezonskih IMPUT-a

ODRŽANO DVADESET I SEDMO IZDANJE PRILOČKIH FOLKLORNIH SUSRETA

Kulturna udruga “Seljačka sloga” Prelog organizirala je u subotu, 15. listopada, dva deset i sedme Priločke folklorne susrete. Od svoga osnutka davne 1927. godine, Kulturna udruga “Seljačka sloga” Prelog njeguje tradiciju i običaje svojega kraja i nema u Prelogu obitelji koja nije na neki na čin povezana s ovim folklornim društvom. Ove godine slave 95 godina postojanja i rada te su i ovi Priločki folklorni susreti bili

dio obilježavanja te vrijedne obljetnice. Uz sekcije domaćina, na Priločkim folklornim susretima sudjelovali su i gosti: KUD “Fi jolica” Orehovica, Kulturno društvo Rudija Jedretiča iz Ribna kod Bleda u Sloveniji, KUD Strahoninec, KUD “Matija Antun Relković” iz Davora, Etno udruga “Zipka” Kumrovec te KUD Općine Selnica. Priločki folklorni susreti održani su u Sportskoj dvorani Osnovne škole Prelog, a uoči pri

godnog kulturno umjetničkog programa, svi su sudionici mimohodom prošli ulicama Preloga, uz tradicionalni blagoslov u župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu. Sve su sudionike pozdravili predsjednik Kulturne udruge “Seljačka sloga” Prelog Srećko Lacković te predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki. Priločki su folklorni susreti tradicionalno završili uz druženje, pjesmu i ples svih sudionika.

Izložba “Godišnji” Marine Ćorić otvorena do 9. studenoga

Ciklus posjeduje retro notu ljetovanja kakva pamtimo u posljednjih 30-ak, a možda i više godina, posebice uz prisutnost motiva Jadrolinije, pedalina ili gospođa koje stoje u plićaku i razgovaraju...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: STUDIO VIPRO

U petak, 14. listopada, u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga otvorena je samostalnaizložba“Godišnji” akademskeumjetniceMarine Ćorić. Umjetnica se predsta vila posve novim ciklusom radova u tehnici akrila na papiru, koji je premijerno predstavljenjavnostinaizlož bi u Prelogu.

Vedar ciklus

Na svečanom otvorenju kustosica Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga Iva Kožnjakpredstavilajebiogra fiju i umjetničko djelovanje Marine Ćorić. Povjesničarka

umjetnosti Sonja Švec Špa njol istaknula je da je Marina Ćorić intuitivno prepoznala i osjetila pravi trenutak za stilski i tematski odmak od dosadašnjihslikarskihradova te je iznjedrila svjež, vedar i neposredan ciklus radova čiji naziv aludira, kako sama umjetnica kaže, na njezin “odmor” od nje same, tj. teme autoportreta i njezina dosa dašnjeg stila, ali i doslovno vizualizira (ne)aktivnosti na godišnjemodmoru.Uciklusu “Godišnji”MarinaĆorićobje dinila je različite generacije i aktivnosti kojima se bavimo na godišnjem odmoru. Ciklusposjedujeretronotu ljetovanja kakva pamtimo u posljednjih 30-ak, a možda i više godina, posebice uz

NAKON OTVORENJA

prisutnost motiva Jadrolini je, pedalina ili gospođa koje stoje u plićaku i razgovaraju. Prisutni su i kadrovi aktual nih morskih aktivnosti kao što su igra na napuhanim

KOPRIVNICI

igralištimanavodizadjecuili SUPanje,odnosnoveslanjena dasci koje je vrlo popularno u zadnjih nekoliko godina. Prema Sonji Švec Španjol, Marina Ćorić ukazala je na

to da je odmor podjedna ko bitan koliko i rad, a ci klus “Godišnji” potvrdio je kako upravo naizgled mali i beznačajni isječci iz života zorno oslikavaju sam život. Izložba ostaje otvorena do 9. studenoga.

O umjetnici

Marina Ćorić rođena je 1987. godine u Zadru, gdje je završilasvojeosnovnoškolsko isrednjoškolskoobrazovanje. Upisala je Akademiju likov nih umjetnosti Široki Brijeg pri Sveučilištu u Mostaru 2012. godine te je 2017. di plomirala kao magistra sli karstva i profesorica likovne kulture. U svojem stvaralaš tvu nije ograničena na jedan medij pa se podjednako bavi

slikarstvom, fotografijom, ilustracijom, a recentnih godina povremeno i videom. Što se motiva tiče, najveću važnost pridaje portretu, tj. autoportretu kao “intimnom dnevniku”kojipružanajveću slobodu izražavanja, ekspe rimentiranja, glume, ali i iskrene interakcije sa samom sobom i publikom. Radove je izlagala na nizu grupnih i samostalnih izlož bi, prvenstveno u regiji, ali i u inozemstvu. Osim uz izložbe, umjetnički djeluje i sudjelovanjem u međuna rodnim projektima, likov nim radionicama i likovnim kolonijama. Za svoje radove je i nagrađivana u regiji te su neki od njih i objavljeni u časopisima i knjigama.

Znanstvenik doprinio povijesti “trokuta malih gradova”

I u Čakovcu je, nakon što se otvorila u Koprivnici i Varaž dinu, otvorila izložba o liku i djeluhrvatskogapovjesničara dr. Rudolfa Horvata (1873. - 1947.) U multimedijalnoj dvorani“RizniceMeđimurja” njegovo su djelo predstavili Dražen Ernečić (viši kustos Muzeja grada Koprivnice), Spomenka Težak (muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin) i Ana Šestak (viša kustosica Muzeja Međimur ja).

Izložbu je, nakon pozdrava ravnateljice Muzeja Međi murjaMašeHrustekSobočan, otvorio ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bo

janić Morandini. Horvat je predstavljen s aspekta dopri nosapovijestikoprivničkomu, varaždinskomu i međimur skomu kraju.

Horvatov opus Horvat je tijekom 50 godina rada objavio čak 56 knjiga iz hrvatske povijesti, odnosno više od knjige godišnje, 1200 članaka iz povijesti, a po Hr vatskoj je održao više od 2000 predavanja. Autor je prve knjige iz povijesti Koprivni ce. Napisao je mnogobrojne povijesne knjige o hrvatskim gradovima,kaoštosu“Povijest grada Varaždina” (rukopis dovršen1936.,noknjigaobjav

ljena tek 1993.) te “Kulturna povijest grada Varaždina” (rukopisdovršen1938.,knjiga

Izložba je organizirana povodom 75. godišnjice Horvatove smrti, a otvorena je do 11. studenoga

tiskana 2020. godine). Po sebno su važne bile njegove knjige “Poviest Medjumurja” iz 1908., kao i dopunjeno iz

danje “Poviest Međimurja” iz 1944.,značajnekaoargumenti da je Međimurje pripadalo Hrvatskoj. U najnovijem pre tisku “Povijest Međimurja” objavljena je 1993. u nakladi čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.

Obilježavajući75.godišnjicu njegove smrti, Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Varaždin i Muzej Međimur ja Čakovec organizirali su tematsku, povijesnu i memo rijalnu izložbu s namjerom podsjećanja na njegov život i djelo. Izložba se može pogle datiumultimedijalnojdvorani “Riznice Međimurja” do 11. studenoga.

ZELENI KUTAK

I SOVA POSJETILA SPOMEN DOM RUDARSTVA

Spomen dom rudarstva Cimper u Murskom Središću dobio je pomalo neočekivano društvo. Naime, svoj životni prostor na tome je mjestu od lučila izgraditi jedna sova. U prostor Spomen doma sova je najvjerojatnije ušla prilikom čišćenja i prozračivanja. Primijećena je prilikom razgledavanja i nemalo je bilo iznenađenje kada je uza sve ostalo, postavom preletjela i sova

ALARMANTNI PODACI

velikog raspona krila i smjestila se na gredu ispod krovišta.

Djelatnici“Međimurskeprirode”–Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije sovu su na siguran način ma knuli iz postava i pustili u njeno prirod nije okruženje – među krošnje drveća. Zanimljiva je priča tako dobila sretan kraj, a Spomen dom rudarstva Cimper još jednu anegdotu za prepričavanje.

Populacije divljih životinja opale u prosjeku za

NATJEČAJ

Za zelene energije 95 milijuna kuna

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 15. studenoga započinje s prikupljanjem prijava na javni poziv za poticanje ob novljivih izvora energije u obiteljskim kućama.

Predmet poziva je dodjela sredstava Fonda za nepo sredno sufinanciranje pro jekata korištenja obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju, odnosno mjera ugradnje sustava za korište nje obnovljivih izvora ener gijeupostojećimobiteljskim kućama.

Fond je za ovu namjeru osigurao iznos od 95 miliju na kuna. Zainteresirani pri javitelji mogu ostvariti udio sufinanciranje od najviše 128.000 kuna. Iznos sufi nanciranja opravdanih troš kova varira ovisno o mjestu gdjesenalaziobiteljskakuća. Naime, na područjima od posebne državne skrbi i u prvoj skupini otoka Fond sufinancira opravdane troš

kove s do 80 posto iznosa. Na brdsko-planinskim po dručjima i u drugoj skupini otoka ostvaruje se sufinan ciranje do 60 posto, dok se za obiteljske kuće u ostalim područjima Hrvatske ostva ruje sufinanciranje do 40 posto opravdanih troškova.

Zainteresiranipojedinciće prilikom prijave morati do staviti glavni projekt, detalj ne ponude i troškovnik, na temelju kojih će se sukladno tehničkimuvjetimaodrediti i opravdanost troškova.

Ono što je poznato je da će se za ugradnju kotla na pelete ili pirolitičkog kotla na drva za grijanje prostora ili prostora i potrošne vode davati najviše 60.000 kuna. Ugradnja dizalica topline ili fotonaponskih elektrana sufinancirat će se s najviše 80.000 kuna, dok je mak simalni iznos od 40.000 kuna osiguran za sustave sa sunčanim toplinskim kolektorima.

Premapodacimaobjavljenji ma u najnovijem Izvještaju o stanju planeta okolišne orga nizacije WWF (World Wide Fund for Nature), populacije divljih vrsta u prosjeku su manje za 69 posto u proma tranom razdoblju od 1970. godine. Naime, globalni in deks života na planeti (LPI) za 2022.godinupokazujepadod u prosjeku 69 posto praćenih populacija divljih životinja. Promjena postotka u indeksu odražava prosječnu propor cionalnu promjenu veličine populacije životinja praćenih tijekom pola stoljeća, a ne broj izgubljenih pojedinačnih životinja, ni broj izgubljenih populacija.

–Brojkeičinjeniceizneseneu Izvještajujošjednompotvrđuju da je stanje prirode ozbiljno narušeno i šalju upozorenje vladama,tvrtkamaijavnostida hitno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje bio loške raznolikosti – poručuju iz WWF-a.

Izvještajpokazujedasusvuda u svijetu glavni uzroci smanje nja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa,

eksploatacija, uvođenjeinva zivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od ovih uzro ka utjecali su na gubi tak afričkih divljih životi nja od 66 po

U SKLADU S PRIRODOM

sto tijekom promatranog razdoblja,kao i na ukupan pad od 55 posto na prostoru Azije i Pa cifika.

– Izrazi to smo za brinut zbog ovog trenda, jer je riječ o

krajevima s najvećom biora znolikošću na svijetu. Podaci iz indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. godine promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj AmericiiupredjeluKaribaopa le u prosjeku za nevjerojatnih 94 posto. Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj proma tranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 posto, po čemu ova vrsta prednjači u odnosu na sve dru

Je li uistinu neisplativo uzgajati vlastitu hranu?

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt

Mnogi često znaju reći da se“neisplati”uzgajativlastitu hranu.Alijelitouistinutako?

Jedan američki aktivist, Ron Finley je rekao da je “uzgajati hranu jednako kao da štam pamo novac”. I doista, sve što sami uzgojimo, ne trebamo platiti. Pa kako se onda ne isplati ako štedimo novac?

To možemo samo reći ako uspoređujemo ove premale cijene za hranu iz konven cionalnog uzgoja - ali mi na svom vrtu možemo uzgojiti vrhunski ekološki proizvod, za koji sigurno znamo kako

jeuzgojeničimenijetretiran.

Čemu poticaji?

Mnogi ne znaju da su ci jene hrane na tržištu manje od stvarnih troškova – a da razliku od proizvođačke i tr žišnecijenepokrivajupoticaji.

Idejajedaklespoticajimabila da cijene hrane ljudima budu pristupačne–adaproizvođa čima država putem poticaja pokrije tu razliku premale cijene na tržištu. Nažalost, to je u konačnici dovelo i do nepovoljnijeg položaja na tržištu manjih proizvođača, ali i s druge strane i činjenicu da mnogi potrošači zbog tih manjihcijenaneshvaćaju,niti pak cijene stvarnu vrijednost

hrane–pajemnogimaglavna stvar oko hrane cijena, a ne kvaliteta.

S druge strane, osim ove stvarne cijene na tržištu, premalo govorimo o skrive nim troškovima hrane koji su veliki za konvencionalni sustav uzgoja hrane, a koje ne plaćaju ih direktno po trošači na tržištu. Ali plaća ih društvo u cjelini. Skriveni troškovi hrane odnose se na zagađenjeokolišaukonvenci onalnomsustavu,potplaćenu radnu snagu, prehrambene kilometre, troškove amba laže…. Sve to netko mora platiti. I onda kad se uzmu u obzir svi troškovi, ispada da je trošak konvencionalne

hrane skuplji od ekološkog proizvoda. Naravno, da bi on stvarno bio održiv, to onda mora biti sezonski i lokalni proizvod–kojijeuistinubolji zaokolišinosissobommanje zagađenja.

Kad uzgajamo vlastitu hra nu, logično je da to radimo na organski način, jer nema smisla da si sami trujemo hranu koju ćemo jesti – jer samo po toj logici se stvarno ne isplati i onda bolje da hra nu kupite u dućanu. Ali kad uzgajamo na organski način i ako imamo svoje sjeme i znanje – mi drugih troškova nemamo. Pa čak se i gnojiva mogu napraviti na prirodan način od bilja poput koprive i

redovitim malčiranjem.

Vrtlarenje = radost

Međutim – vrtlarenje nije samo uzgoj hrane. Ono je stvaranje koje donosi radost. Uza zdravu hranu koju dobi vamo na licu mjesta, svježu i prepunu vitamina, donosi i radost, besplatnu psihote rapiju i tjelovježbu, boravak na svježem zraku, besplatni D vitamin. U vrtu se učimo strpljivosti, ono je doslovno svojevrsni oblik meditacije i vjerujte mi da će uistinu donijeti puno radosti u vaš život.Atojeonoštosvidanas trebamo sve više.

Vrtlarenje nije samo za one koji imaju svoj komad zemlje.

– I naše velike zvijeri, vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne toliko davno bio istrijebljen s nekih Kalauz, izvršna direktorica WWF-a

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

FOTO: MARKO MATEŠIĆ

Najveće smanjenje na globalnoj razini od čak 83 posto bilježe populacije slatkovodnih životinja

SVJETSKI DAN JABUKA: VOĆE KOJE BI TREBALO UVRSTITI U SVAKODNEVNE OBROKE

Svjetski dan jabuka obilježava se 20. listopa da, a upravo su jabuke prvi proizvod koji se s oznakom “Dokazana kvaliteta – Hrvatska” našao na policama hrvatskih trgovina, čime je potrošaču garantirana kupovina jabuke domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontro lirane proizvodnje.

Pogodni ekološki i klimatski uvjeti u Hr vatskoj omogućuju proizvodnju kvalitetnih jabuka, proizvodnja ovog vrijednog voća u

LANETA OKOLIŠNE ORGANIZACIJE WWF

životinja u 50 godina za 69 posto

Hrvatskoj je strogo kontrolirana, a hrvatski proizvođači poštuju najviše standarde sigur nosti hrane. Važan preduvjet za razvoj ovog sektora je uspostava logističko-distributivnih centara za voće i povrće, koju je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo putem Nacionalnog plana oporavka i otpornost, a koji će biti fina lizirani do 2026. godine, za što je predviđeno 616 milijuna kuna, ističu iz Ministarstva. Dodajmo da su dobrobiti konzumacije jabuka

mnogobrojne te bi ovo voće svakako trebalo biti uvršteno u svakodnevne obroke. Jabuka pomaže u prevenciji brojnih bolesti, čuva naše zdravlje te pomaže kod mršavljenja ili održavanja idealne tjelesne mase. Konzu mirati se mogu u raznim oblicima – svježe, kuhane u obliku kompota, pirjane, narezane u miješane salate, u voćnoj salati, zobenim pahuljicama u doručku, pečene ili u obliku kašica s keksima za najmlađe.

STRATEGIJA ZELENE OBNOVE

nekih staništa, danas su suočeni s problemom

opstanka – ističe Nataša F-a “Adria”.

ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti koji pozitivno utječe na prirodu. U uvjetima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uk ljučujućitransformacijusektora koji dovode do gubitka prirode, ifinancijskupodrškuzemljama u razvoju – poručuje Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a International.

Čakovec razvija zelenu infrastrukturu

Strategija za cilj ima poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

ge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opa snostikojeprijeteslatkovodnim životinjama, a posebno migra tornim ribama – pojašnjavaju iz WWF-a.

O ovim negativnim trendo vima govorit će se u prosincu na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznoli kosti (CBD COP15).

–Sudionicikonferencijeimat će jedinstvenu priliku ispraviti krivulju u korist ljudi i planeta. Naša organizacije zalaže se za todačelnicipostignusporazum sličanPariškomdogovorukojim se obvezuju da će zaustaviti gu bitak bioraznolikosti i do 2030.

U RH još uvijek možete kupiti zemlju i stvoriti svoj kutak raja – nešto što neke članiceEUvišenemaju–sva zemlja im je rasprodana. Nadalje, opcije je i uzeti ze mljište u najam, dogovoriti se da održavate neko zapu šteno zemljište u zamjenu za najam, unajmiti parcelu u gradskim vrtovima,, ali i vrtlariti na terasama, balko nimaiprozorskimdaskama.

Punotogasemožeuzgojitiu teglama, ja recimo uz veliko imanje imam i vrt u teglama gdje uzgajam minijaturne rajčice, paprike, patlidžane, čilije….

Stoga – DA, itekako se isplati, i DA, time ne dobi vate samo vrhunsku zdravu hranu i uštedu novaca, nego i puno kvalitetniji život.

godine osigurati svijet koji će biti okrenut očuvanju prirode. Na konferenciji o bioraznoli

Uzroci leže u gubitku staništa, eksploataciji, zagađenju, klimatskim promjenama, bolestima…

kosti čelnici će imati priliku obnoviti naš narušen odnos s prirodom te osigurati zdraviju i održiviju budućnost za sve uz

Iako ne u jednakoj mjeri, ne gativnihtrendovanijepošteđen ni europski kontinent. – Prema najnovijim podaci ma za Europu, iako populacije pticaisisavacabilježepozitivne trendove, vodozemci, gmazovi i populacije slatkovodnih riba su u opadanju uglavnom zbog izgradnje, dobrim dijelom ne potrebne, hidro-energetske infrastrukture. I naše velike zvijeri, vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je gotovo posveizlovljeno,aiakosuznan stvenici predviđali da će 2048. godine u morima biti više pla stike nego riba, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će se dogoditi puno ranije – ističe NatašaKalauz,izvršnadirekto rica WWF-a “Adria”.

U Gradskoj vijećnici Grada Čakovca održana je prezen tacija nacrta Strategije zelene obnove. Riječ je o dokumentu kojim se definiraju zelene i plave (vodene) površine u Ča kovcu, a koji će biti temelj za prijave na natječaje Europske unije i Republike Hrvatske. Na Javnom natječaju posao izrade Strategije je, između šest po nuditelja, dobila tvrtka Centar građevinskog fakulteta d.o.o. te je profesor Damir Bekić, uz suradnike Jakova Ahela i Vito riju Šokec Plepelić, pred pred stavnicima stručne javnosti prezentirao nacrt dokumenta. Pozvani su predstavnici Za voda za prostorno uređenje Međimurske županije, Surad ničkogvijećazazelenepovršine GradaČakovca,Udrugearhite kata Međimurja, Društva gra đevinskihinženjeraitehničara

Međimurja te “Međimurske prirode” – Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije koji će dati svoje pri jedloge i komentara na nacrt Strategije.

Sve aktivnosti i sama Stra tegija imaju za cilj poticanje razvoja zelene infrastrukture

Svoje mišljenje mogu dati i građani putem ankete koja je dostupna na internetskim stranicama Grada Čakovca

u urbanim područjima i kruž nog gospodarenja prostorom i zgradama, da bi se osigurali te meljirazvojaodrživogprostora. Naglasak je na razvoju zelene infrastrukture i integraciji

rješenja zasnovanih na prirodi, jačanju otpornosti na rizike i klimatske promjene te podrš ci općem održivom razvoju. Pritom se radi na poboljšanju urbanog okruženja, smanje nju potrošnje energije, ali se i utječe na zdravlje te rekreaciju građana u ugodnijem okolišu uz veću količinu dostupnih ze lenih površina diljem gradskog područja.

Grad Čakovec pokrenuo je 12. listopada proces e-savjeto vanja, a da bi dobili mišljenje javnosti otvorena je i anketa za građanstvo vezana uz ovu temu. Anketa je dostupna na internetskimstranicamaGrada Čakovca.

Gotovu Strategiju Grad pla nira kandidirati na javni poziv za financiranje Ministarstva prostornog uređenja, gradi teljstva i državne imovine Re publike Hrvatske, a kasnije na ručivati pojedinačne projekte iz područja zelene obnove i prijavitiihnabudućenatječaje.

ZA SKUPLJANJE ŠUMSKIH PLODOVA POTREBNO JE IZRADITI BESPLATNU DOZVOLU HRVATSKIH ŠUMA

Uhvate li vas u prekršaju, slijedi kazna do 7000 kuna

Diljem Hrvatske u punom je jekusezonaskupljanjašumskih plodova.Gljiveraznihvrsta,ke steni, divlji šipak... samo je dio onog zbog čega mnogobrojni građani odlaze u šumu. No, tek rijetki znaju da je za te aktiv nosti potrebna dozvola, ali da su jasno propisane dozvoljene količine koje pojedinca može ponijeti iz šume. Za one koji se ne pridržavaju tih pravila pro pisane su pak novčane kazne.

Iz Hrvatskih šuma poručuju da je za branje gljiva, kestena i drugih šumskih plodova po trebnadozvolakojajebesplatna i prilično se lako može naba viti. Naime, svi sakupljači za osobne potrebe dozvolu mogu

samiizraditiputeminternetske aplikacije dostupne na portalu Hrvatskih šuma.

– Dozvola se izrađuje za te kuću godinu i vrijedi do 31. prosinca. Izrađuje se tako da se odaberepodružnicaupraveHr vatskihšumanačijempodručju se sakupljaju biljke i gljive. Po završetku popunjavanja obras ca, korisnik na njegov e-mail dolazi dozvola u elektronskom formati. Izrada dozvole potpu no je besplatna – objašnjavaju iz Hrvatskih šuma.

Ako berač u šumi naiđe na službenu osobu dužan mu je na zahtjev pokazati dozvolu, u ti skanomilidigitalnomformatu.

Što se pak dozvoljenih ko

ličina tiče, postoje određena ograničenja. Gljiva se smije ubratidotrikilogramadnevno, kestena do deset, a isto vrijedi i zadrugeplodove.Građanismije pobrati i dva kilograma češera tepetkomadalukovica,gomolja ilikorijena.Također,dozvoljeno je iz šume iznijeti i kilogram listova ili cvjetova. Količine se odnose na zakonom dostupne biljke, odnosno one koje nisu strogo zaštićene vrste i čiji je popis definiran pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama.

Uhvate li vas bez dozvole, s premašenim količinama ili sa zaštićenim vrstama, slijedi kazna koja se kreće od 1000 do 7000 kuna.

VIZUALNO

Prirodu govorom

Smisao postojanja brenda u području zaštite prirode je uloga institucije, ali još važnije,

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

FOTO: arhiva Međimurske prirode

Svjetski dan kravate, koja je tijekom povijesti postala sta tusnimsimbolomEuropljana, obilježen je proteklog tjedna, 18. listopada. Ponosimo se time što je upravo hrvatska povijest iznjedrila običaj no šenja toga modnog dodatka. Nešto poput kravate, kratke marame oko vrata, nosio je španjolski slikar Pablo Pi casso. Lik i djelo Charlesa Chaplina nezamislivo je bez njegova komičarskog alata - štapa. Sir Elton John bez naočala?Hm...tadanijevjero dostojan samomu sebi.

SkijaškulegenduJanicuKo stelić dok je jurila niz snježne padine k novim uspjesima krasilesudvije,svimapoznate pletenice. Kravata, marama, štap, naočale ili pletenice, sve su to mogući znaci raspozna vanja i dio osobnosti, svima nama više ili manje poznatih osoba. Ili nas samih. Znakovi raspoznavanja sveprisutni su i u mnogim područjima poslovnog i javnog života.

Javljaju se i koriste u obliku brendova, zaštitnih znakova, grafičkih prikaza, songova, slogana, televizijskih spoto va ili reklama. Nekako se u kovitlacu domaćih i među narodnih vijesti nametnulo pitanje ima li Međimurje svoj znak raspoznavanja u domeni zaštite prirode? Na tragu tog upitnika, misao se vraća na vijest kako je Hr vatska turistička zajednica proglasila 6. listopada 2022. godine Međimurje najuspješ nijom destinacijom održivog turizma, što podrazumijeva ulaganjeuprepoznatljividen titetkulturneiprirodnebašti ne, promoviranje prirodnih vrijednosti i ljepota, zaštitu okoliša, pravilno gospodare nje i postupanje s otpadom. Tome su zasigurno pridoni jeli, među ostalim, Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami”, “Matulov grunt” i “Svetomartinska Mura”. Dakle, Hrvatska potvrđuje da Međimurjeitekakokvalitetno brine o svojoj prirodi.

“Međimurska priroda” jest brend

Sada kad smo se spustili na lokalnu razinu može se postaviti pitanje u kolikoj mjeri su stanovnici Međi murske županije upoznati s problemima vlastite prirod ne baštine i u kojoj mjeri su spremni sudjelovati u njihovu rješavanju? Kakva je zapravo naša cjelokupna ekološka

svijest i kakvo je naše po imanje problema u zaštiti prirode? Koliko smo spremni vlastitim doprinosom dati obol rješavanju problema u domeni pravilnog postupanja sotpadom,krivolova,ilegalne gradnje u zaštićenim prirod nim područjima, uništavanja staništakojadoprinosebiološ koj raznolikosti? Informacije o zagađenom ili onečišćenom okolišuuznemirujuljudeipo buđuju određen strah. Mediji sve više bruje, čak ponekad i vrište o potrebi očuvanja prirode. Svejedno se nekako stječe dojam, da se stvari puštaju da se rješavaju same od sebe. Stoga je jedan od zadatakasvihkojiradeuinsti tucionalnom sustavu zaštite prirode prije svega oblikovati

Tko nije čuo za Greenpeace?

Misija ove globalne organizacije je putem kampanja pokušati mijenjati mišljenja i ponašanje, a sve u cilju zaštite i očuvanja okoliša. Ako ništa drugo, većina nas je barem jednom u životu pogledala vijest o Greenpeace aktivizmu u spašavanju kitova. Jesmo li mi sami posadili barem jedno stablo u svom dosadašnjem životu?

kod svakog pojedinca pozi tivan stav prema očuvanju prirodeipotaknutidjelovanje. “Međimurskapriroda”-Javna ustanovazazaštituprirodeod prvog dana gradi svoj brend, svoj prepoznatljiv koncept zaštite prirode na području Međimurske županije.

Knjigastandardagrafičkih

”Ako se ne gradi kako treba, zgrada će se urušiti”, glasi jednoodpravilaarhitektonske struke.Istosemožeprimijeni tiinagrafičkidizajn,odnosno likovnooblikovanjevizualnog identitetainstitucijaopćenito, ali i onih u domeni zaštiti pri rode. Pod tim se podrazumi jevaju dizajniranje zaštitnog znaka institucije, kompletno osmišljavanje i likovno-gra fičko oblikovanje svih poslov no-promidžbenih materijala, publikacija i drugih tiskanih materijala, suvenira, mrežnih idruštvenihplatformi,vozila, radneodjećeiobuće,vizualne signalizacije(natpisnihploča, edukativnih i informativnih tabli), dizajna eksterijera i interijera, videa, fotografija te u konačnici i samog diza jna tekstova, govora i javnih

U okolišu Centra za posjetitelje “Med dvemi vodami” nalazi se edukativna magnetna tabla. Roberta Radović je autorica grafičkog dizajna table i ilustracija magnetnih kartica.

Dizajn majica za potrebe 2. kampa mladi čuvari prirode (autorica Ivana Rojko)

Naslovnica promotivne bilježnice Centra “Med dvemi vodami” (autorica Roberta Radović)

Naslovnica edukativne brošure “Zlikovci u prirodi” (autorica Ivana Rojko)

i originalnim govorom dizajna!

nastupa djelatnika.

Nakon 15 godina djelova nja, “Međimurska priroda” realizirala je svoju Knjigu grafičkih standarda (autorica

znak “Međimurske prirode”, čije autorstvo supotpisuju Siniša Golub i Ivančica Srnec. Cjelokupan petnaestgodišnji

dizajn “Međimurske priro de” osmišljavao se na način senzibiliziranja javnosti na potrebu očuvanja vrijedne prirodne baštine Međimurja i prirodeopćenito.Promicalase odgovornostibrigazaprirodu i okoliš. Razvijao se određeni kućni stil i osobnost koja je postala prepoznatljiva i izvan granicaMeđimurskežupanije.

Mnogo radnih sati uloženo je u pripremu originalnih tekstovaidizajnaedukativnih tabli postavljenih, primjerice, na zaštićenim područjima Međimurske županije te na području ekološke mreže Natura 2000 u Međimurskoj županiji. Vlastitim snagama gradio se i brusio brend “Me đimurske prirode”, koja se danasnanivouHrvatskeističe kao primjer dobre prakse.

Poruka kao magnetza djelovanje Posebna pozornost dana je oblikovanjupromidžbevolon terskih akcija, zaštitnih zna

kova edukativnih kampanja kao što su Godina kockavice, zvončića, jelenka, bijele rode i haldi. Dizajn svih tiskanih materijala, knjiga, brošura i drugihpublikacija“Međimur ske prirode” uvijek je stremio i stremi vrhunskim original nim grafičkim, ilustrativnim i fotografskim rješenjima. Odlika je to dizajna koja pre ma javnosti odašilje poruku povjerenja, kvalitete, dugo ročnosti, suradnje, inovacije i pozivnice prema aktivnoj ulozi svakog pojedinca u za štiti prirode.

Svetostandardiziranojesad u Knjizi grafičkih standarda. Riječjeopisanomigrafičkom dokumentu koji objedinjuje skup pravila o tome kako se “Međimurska priroda” predstavlja javnosti putem grafičkog i produkt dizajna. Dizajn kao takav nikad nije bio samo trošak niti bačen novac,većinvesticijauzdravu i odgovornu komunikaciju s javnošću.

Rezultati istraživanja Međimurske prirode 2021. godine

Koliko

poznat

mislima

Mihaela Mesarić i Ivana Horvat predstavljaju kalendar za 2022. godinu. Prati ga slogan “Međimurje - ponosan krajobraz med dvemi vodami”. Autorica ilustracija je Roberta Radović.

Plakat dvadesete obljetnice proglašenja zaštite Značajnog krajozbraza rijeke Mure (autorica Roberta Radović)

Koautori zaštitnog znaka “Međimurske prirode” su Siniša Golub i Ivančica Srnec

Zaštitni znak edukativne kampanje “Godina zvončića” (autorica Roberta Radović)

Zaštitni znak rezultata istraživanja provedenih u Međimurskoj županiji (autorica Roberta Radović)

Ilustracija edukativne kampanje “Pazi, jež na cesti!” (autorica Roberta Radović)

“Međimurska priroda” i nadalje će promicati poštivanje prirode i njezinih izvornih dragocjenosti kroz sve vidove vizualne i verbalne dizajnerske poruke, stvarajući prepoznatljivu i proaktivnu vizualnu komunikaciju prema javnosti. U suradnji s timom “Međimurske prirode” na dizajnu kao komentaru i apelu potrebe zaštite prirode rade Roberta Radović i Ivana Rojko. Dobro je ponoviti i znati: priroda je naše najveće bogatstvo, a kako bismo je sačuvali moramo je zaštiti i putem govora dizajna.

Copernica, čikov, skunjkač...

IvanaRojko).Temeljjezaštitni

SPORT

NK VARAŽDIN DEKLASIRAO OSIJEK ”Dobro smo izbušili reprezentativnog golmana”

Nogometaši Varaždina na kon dva uzastopna poraza, u 14. kolu SuperSport HNL-a ugostili su Osijek, trećeplasi ranuekipuLige.Varaždincisu pobijedili goste s 4:1.

Budući da Osječani igraju s trojicom u zadnjoj liniji, to je

Varaždinski nogometaši s 19 bodova su i dalje na 5. mjestu, a u idućem kolu gostuju kod Šibenika

odlučio zrcaliti trener Mario Kovačević.Uzadnjojlinijipo čeli su Jelenić, Ba i Stolnik, na bokovima su krenuli Kolarić i Stanić, u vezi Puclin, Teklić i Elezi, a u vršku napada Posa vec i Brodić.

U 3. minuti prva prilika za goste.DionDrenaBeljopucao je, Lamine Ba blokirao i odbio u korner. U 8. minuti prva prilika varaždinskog sastava. Ubacio je sastrane Matija Kolarić, glavom je pucao Fran Brodić, no preslabo. U18.minutiOsijekjepoveo. Ponovno je koban bio uda rac iz kuta. Nabacio je Mijo Caktaš, a glavom je pogodio Laszlo Kleinheisler za 1:0. Blizu drugog pogotka bio je Kleinheisler u 27. minuti. Dobro je izbacio Marka Stol nika i odapeo s 25 metara, no pored gola.

U 32. minuti stiglo je varaž dinsko izjednačenje. Odlično jebokprobiokapetanKolarić, dao za Ivana Posavca koji je glavom s pet metara pogodio za 1:1.

Preokret

Samo tri minute kasnije Varaždinci su okrenuli. Ovaj put Posavec je bio u ulozi asistenta. Dao je za Elezija koji je s nekoliko metara loptu pospremio u mrežu za 2:1. U 42. minuti nevjerojatan gol postigao je Tonio Te klić za 3:1. S 30 metara pogodio je silovito i lopta se od Ivušićevih leđa odbila u gol.

U prvoj minuti na stavka ponovno je Po savec bio blizu gola. Odapeo je s 18 metara, no njegov pokušaj oti šao je preko gola. U 53. minutiopasnojetukao Teklić, ali Ivušić je bez problema obranio nje

gov pokušaj.

U 60. minuti Osijekov igrač je pokošen u kaznenom pro storu, no nakon VAR provjere signalizirano je zaleđe.

U 67. minuti u odličnoj je prilici bio Elezi. Ipak njegov udarac otišao je pored gola.

U 73. minuti odlično je Te klić povukao kontru, dao za Posavca čiji je udarac odsjeo na gredi. No, samo nekoliko sekundikasnijeBrodićjeoda peo izvana, lopta je pobjegla IvušićuzanovigolVaraždina.

Nakon VAR provjere sudac Bebek je poništio gol.

”Točku na i” stavio je Niko Domjanić golom u 94. minuti nakon što je u igri proveo samo minutu vremena.

Najsretniji

– Bojali smo se Osijeka jer u zadnjih pet utakmica imaju pet pobjeda. Na početku smo dobroiznosililoptuiopetsmo im poklonili pogodak. Nismo se pokolebali, već smo igrali sve brže i stigli do tri gola. Sve je bilo lakše, ali mi se nismo branili u drugom dijelu. Na stavili smo svoju igru i stigli do četvrtog gola. Drago mi je zbog malog Domjanića što koristi svaku sekundu. Ja sam najsretniji čovjek na svijetu zbog mojih igrača– istaknuo je Mario Kovačević koji je nahvalio i Ivana Posavca koji je upisao asistenciju i gol.

–Igrali smo protiv Hajduka i Dinama dobro – moralo se vratiti. Drago mi je zbog Iva na koji je bio u maloj krizi na početku sezone. On je pošten dečko, vrlo radišan– rekao je Kovačević.

A eurogol Teklića?

– Ma, nagledam se ja nje govih golova na treningu još i boljih. Drago mi je što mu se otvorilo. Dobro smo izbušili reprezentativnog golmana, nadamsedaizborniknećebiti ljut – nasmijao se Kovačević.

Varaždinski nogometaši s 19 bodova su i dalje na 5. mje stu, a u idućem kolu gostuju kod Šibenika. (it)

NEDELJANEC POBJEDOM SKOČIO NA 2. POZICIJU

Kompletirano je 10. kolo Elitne ŽNL, a općinski derbi odigran je u Nedeljancu gdje su se susreli istoimeni domaćin i BudućnostizVidovca.MomčadDamira Maretića bila je uvjerljiva s 5:0. Golove za Nedeljančane postigli su Tomislav Medved, Josip Šestak, Luka Modrić, Dejan Kučko i Jurica Hanžek. U pre ostalim nedjeljnim utakmicama Polet je bio uvjerljiv s 4:0 u Tuhovcu protiv

Dubravke-Zagorac, Mladost je u Mar gečanusvladalaNoviMarofs3:2,dokje Jalžabetkodkućes2:0svladaoPlitvicu.

Još u subotu, 22. listopada, Bednja je s 3:0 pobijedila Ivančicu u Ivancu, dok je Zelengaj s Poletom u Cestici odigrao 3:3. Nakon 10 odigranih kola na vrhu je Bednja s 24 boda, a dva manje imaju drugoplasirani Nedeljanec i trećeplasi rana Mladost iz Margečana. (it)

BELETINEC JE PONOVNO PRIREDIO PRAVU NOGOMETNU FEŠTU

Bednja ispala, a opet se susreli Marić i Paska

– Baš mi je drago što vidim ponovno svojeg prijatelja Pasku nakon dvadesetak godina.

On je u Bednji kao Alex Ferguson. Sad ćemo u miru popiti gemišt – rekao je glavni menadžer momčadi Rudeša.

s kojom sam se morao nositi –istaknuo je Paska kojem je srce puno jer je Marić na kraju ipak ostvario blistavu karijeru.

Nogometaši Bednje iz Be letinca u srijedu, 19. listopada ugostili su drugoligaša Rudeš u šesnaestini finala Hrvatskog kupa. Gosti su na kraju slavili s 3:0.

Bednja, vodeća momčad Elit ne ŽNL, dobro je parirala Za grepčanima,nokvalitetajeipak bilanastranidrugoligaša.Dugo su gosti lomili Beletinčane i onda su ih slomili u samo tri minute. Prvo ih je Luka Liklin u 37. doveo u vodstvo, da bi u 40. minuti zabio Santos.

Isti igrač dobio je drugi žuti karton u 61. minuti, pa su gosti ostali s igračem manje. Bele tinčani su pritisnuli goste, no nisu uspjeli smanjiti. Na kraju su i oni ostali bez jednog igrača u polju jer je u 92. minuti drugi žuti dobio Filip Holi. Konačnih 3:0 postavio je Krešimir Kova čević golom u 94. minuti.

Rezultat vara – Kad se sad pogleda rezultat izgleda kao da su nas glatko dobili, ali nije bilo tako. Dobro smo se držali, no onda smo u smiraj prvog dijela primili dva pogotka. U drugom dijelu nakon što je isključen Santos, dobro smo ih pritisnuli, imali i prečku,alinisuuspjelismanjiti. Drago mi je da smo pokazali da se možemo nositi s jednom kvalitetnom drugoligaškom ekipom – istaknuo je Saša Pa ska, trener Bednje.

Utakmica Bednje i Rudeša bila je prilika za susret dobrih

starih znanaca –Silvija Marića i Saše Paske.

Prije 25 godina na utakmici Croatije i Rijeke, Paska, tada branič Rijeke, ukli zao je Mariću i slomio mu nogu. Nažalost, hrvatska

Prije 25 godina na utakmici Croatije i Rijeke, Paska, tada branič Rijeke, uklizao je Mariću i slomio mu nogu

javnostupamtila ga je najviše po tome i svi koji ga ne pozna ju govore:

“To je taj koji je slo mio nogu Mariću”.

– A što ću. Tako je na kraju ispalo, to mi je jedna stigma

–NajdražemijetodajeMara nakon ozljede opet zabijao i osvajao trofeje – ističe Paska

koji se tada prije 25 godina morao javno ispričati Mariću. Paska se s Marićem čuo na kon te ozljede, u prolazu vidio i kasnije, no ovaj susret u Be letincu će baš pamtiti obojica.

– Rudeš je stigao na igralište prijenasiMarićjeodmahdošao prvi do mene. Baš mi je bilo toplo oko srca – ističe Paska.

Ponovni susret Oduševljen ponovnim susre tom je i sam Marić.

– Baš mi je drago što vidim ponovno svojeg prijatelja Pasku nakon dvadesetak godina. Ono je u Bednji kao Alex Ferguson.

Sad ćemo u miru popiti gemišt – rekao je Silvio Marić, glavni menadžer momčadi Rudeša kojem je žao što je Pasku cijelo vrijeme kroz javnost pratila stigma nogometaša koji mu je slomio nogu.

– Baš mi ga je žao. Nije on ni šta bio kriv kod tog starta prije 25godina.Nijebilozlenamjere. Većsusigurnotiljudibilinjemu dosadni – zaključio je Marić.

Za momčad Rudeša zabijali su Luka Liklin, Santos i Krešimir Kovačević

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

DOMAĆI PORAZ ČAKOVEČKIH RUKOMETAŠICA OD ISKUSNOG BJELOVARA

Rukometašice Zrinskog upisale su treći prvenstveni poraz. Na domaćem parketu u utakmici6.kola1.hrvatskerukometneligaza žene, Čakovčanke su poražene od Bjelovara rezultatom24:20.

Nakon izjednačenog prvog dijela koji je zavr šio rezultatom 13:13, domaće igračice bolje ostvarajunastavaksusretapaveću41.minuti imaju prednost od 17:14. No, gošće ubrzo potom rade seriju od 4:0 i prelaze u vodstvo.

I dok se očekivalo da rukometašice Zrinskog uzvratejednakommjerom,domaćimigračica ma ponestalo je koncentracije i preciznosti. – Bili dobri smo prvih 45 minuta kada smo kontrolirali utakmicu i rezultat. Imali smo i tri gola razlike te priliku da se odvojimo na četiri gola čime bismo vjerojatno i prelomili utakmicu. Nažalost, priliku nismo iskoristili. Nakon toga malo smo pali u igri, a iskusna ekipa kao što je Bjelovar znala je to iskoristiti

i na kraju slaviti. Čestitam svojim igračicama na prikazanoj igri – rekao je nakon susreta trener Goran Mrđen.

U redovima Zrinskog najučinkovitija je bila Sara Krizmanić s osam golova. Slijedi prvenstvena stanka zbog nastupa reprezentacije na Europskom prvenstvu. Novi ligaški nastup Zrinskog očekuje 26. studenog kada čakovečka ekipa gostuje kod Lokomotive.

ODIGRANE UTAKMICE 11. KOLA PREMIER LIGE

Sigurna pobjeda Graničara (K) za povratak na vodeće mjesto

NOGOMET

Čakovčanke lako do nove pobjede

Nogometašice Nogometne škole Međimurje-Čakovec stigle su do nove visoke pobjede. Čakovečke nogometašice su u susretu 6. kola Druge hrvatske nogometne lige za žene na domaćem travnjaku s 10:0 deklasirale ekipu Graničara iz Županje.

U visokom slavlju čakovečke ekipe tri je pogotka postigla Lucija Vizinger, dok je dva gola pridodala Helena Domjanić. Po jednom su se među strijelce redom upisale: Ana Višnjić, Karla Vujević, Saki Yoshida, Katja Sedmak i Nina Varga.

Novom pobjedom Čakovčanke su zadržale stopostotni učinak s 18 golova i pomalo nestvarnom gol razlikom od 75:1. Jednaki broj bodova ima i ekipa Koprivnice koja se nalazi na drugome mjestu s gol razlikom 30:1. A upravo se ove dvije ekipe susreću u sljedećem kolu. Derbi kola igra se ovog vikenda (do zaključenja broja nije bio poznati konačan termin, nap. a.), a odlučivat će o naslovu jesenskih prvakinja.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Nakon 11. kola Međimurske

Premier lige nogometaši ko toripskog Graničar ponovno su zasjeli na vodeće mjesto na tablici. Graničar je kod kuće s visokih 4:1 bio bolji od Nede lišća. Domaćine je u vodstvo doveo Dario Nađ pogotkom u 7. minuti. Isti igrač pogađa i za 2:0 u 29. minuti. Sredinom nastavka Graničar ponovno zabija, a strijelac je bio Dean Volar. Nedelišće u 74. minuti uspijeva smanjiti zaostatak na 3:1 golom Coste, no samo mi nuti kasnije Dean Volar svojih drugim pogotkom postavlja konačni rezultata.

Kotoripčanima je na ruku išaoirezultatuderbijukolaodi granome u Savskoj Vesi, gdje je domaćeBratstvos4:3nadigralo belički BSK. Bila je to utakmica punapreokreta.Gostisupoveli već u 9. minuti, a strijelac je bio

Ivan Conjar. Nakon nešto više od pola sata igre u vodstvo su bilidomaćinogometaši.Naime, dva puta je precizan bio Filip Škvorc, a s vodstvom Bratstva se otišlo i na odmor.

U57.minutiBSKgolomEdija Lackovića lovi priklju čak. Otvorena igra s obje strane dovela je do mnogoprili ka, a jednu takvu ko riste gosti u 85. mi nuti kada je za novo vodstvo be ličke mom čadi pogodio PetarŠarić.Ali dasestvarinećedobro razviti za goste dao je nago vijestiti Dalibor Frančić koji samo minutu kasnije pogađa za izjednačenje od 3:3. U samoj završnici na scenu ponovno stupa Filip Škvorc koji svojim

trećim golom donosi Bratstvu ogromno slavlje.

Najviše golova vidjeli su po sjetitelji utakmice u Palovcu, gdje je domaći Dinamo s viso kih 6:1 poražen od momčadi Međimurca. Tri gola za go ste postigao je Bojan Vručina, dva je dodao Patrik Kirić, dok se jednom među stri jelce upi sao Pono Pintarić. Počasni zgoditak za doma ćine djelo je DavoraŠtroka. UŠtrigovisu domaća Sloga i Cen trometal podijelili bodove odigravši 2:2. Domaćini su poveli u 12. minuti preko Da nielaVukovića.Slijedipreokret gostiju.Prvou57.minutina1:1 izjednačuje Tomislav Dombaj,

a samo dvije minute kasnije za vodstvo Centrometala pogađa Darijan Treska. U 89. minuti domaćini ipak dolaze do izjed načenja, a strijelac je bio Nikola Pomper.

Ostali rezultati 11. kola: Na prijed – Draškovec 1:0, Podtu ren – Bratstvo (Ju) 4:0, Mladost Komet – Mladost (SM) 0:5, Jedinstvo (GM) – Galeb 2:1. Nakon 11. odigranih kola ponovno je vodeća momčad iz Kotoribe koja na svojem kontu ima 23 bodova. Drugoplasirani jebeličkiBSKs21bodom,abod manje ima trećeplasirano Brat stvo iz Savske Vesi. Na začelju tablice i dalje je Galeb, jedina momčad bez pobjede, koja je skupila svega dva boda.

Parovi 12. kola (29. i 30. li stopada): Draškovec – Galeb, Međimurec – Jedinstvo (GM), Centrometal–Dinamo(P),BSK –Sloga(Š),Nedelišće–Bratstvo (SV), Mladost (SM) – Graničar (K), Bratstvo (Ju) – Mladost Komet, Naprijed – Podturen.

Pobjede Zrinskog

Rukometašice Zrinskog u uzrastu U-14 bile su domaćini 2. kola 1. hrvatske rukometne lige, u kojem su nastupile još ekipe varaž dinske Koke, Novske i Lipika.

Čakovčanke su u prvoj utakmici stigle do slavlja protiv Novske rezultatom 20:19. U ovoj rezultatski vrlo zanimljivoj utakmici, obje ekipe su se nekoliko puta izmjenjivale u vodstvu. U samoj završnici su igračice Novske imale napad za izjednačenje, ali su se rukometašice Zrinskog uspješno obranile.

U drugoj utakmici Čakovčanke su protiv ekipe Lipike apsolutno dominiralečemusvjedočiikonačnapobjedarezultatomod23:5.

MEĐIMURSKI ODBOJKAŠI SVLADALI IZRAVNOG PROTIVNIKA U BORBI ZA GORNJI DIO TABLICE

Centrometalu vrijedna pobjeda u Splitu

Odbojkaši Međimurje Cen trometala upisali su vrijednu gostujuću pobjedu protiv Splita, izravnog protivnika u borbi za plasman u gornji dio tablice. Međimurski od bojkaši slavili su rezultatom 3:2 (24:26, 25:19, 24:26, 25:21, 18:16).

Domaćini su bolje otvorili utakmicu i vodili tijekom či tavogaprvogseta.Uzavršnicu Splićani ulaze s prednošću od 23:20. No, gosti se ne predaju te s nekoliko dobrih obrana i servisadolazedoizjednačenja od 23:23, ali ne uspijevaju

zadržati visoki ritam te u konačnici domaćini dolaze do početne prednosti.

Propušteno na početku Centrometal nadoknađuje u drugom setu u kojem na momente imaju i po deset poena prednosti. Treći set bio je preslika prvoga. Domaćini su agresivniji i imaju vodstvo u završnici od 22:17. Tek tada Centrometalovci ubacuju u višu brzinu i dolaze na 24:24.

Ali baš kao i na otvaranju su sreta, domaćini uz malo sreće ipak dolaze do novog vodstva od 2:1. Četvrti set u znaku je

momčadi iz Međimurja koja dolazi do izjednačenje od 2:2 u setovima.

Odlučujućipetisetbiojepo ravnat do promjene strana na koju gosti odlaze s vodstvom od 8:6. Imao je Centrometal prednost od 11:7, odnosno 14:11, ali za konačnu pobjedu nedostajalo je još malo uzbu đenja. Prvo Vincek ne prolazi unapadu,dabipotomPeterlin propustio servis domaćina i Split dolazi na samo bod zaostatka.

– Na toj lopti domaćini dobivajuvelikupomoćsudaca

jer je smeč Peterlina bio na crti, a Skočić debelo u mreži. Ipak, Šućur nam ponovno donosi meč loptu – opisuju u Centrometalu.

Tada Martinko griješi na mreži, dok Peterlinov napad domaćini zaustavljaju te sada oni imaju meč loptu. Centro metal se ne predaje. Peterlin je sada koncentriraniji, prvo prolazi na mreži, a potom pogađa i as servis. Novu meč loptu gosti koriste za veliko i zasluženo slavlje.

U sljedećem kolu u Atonu gostuje Medicinar Trnje.

U sljedećem kolu Graničar (K) gostuje u Svetoj Mariji, dok Nedelišće dočekuje momčad Bratstva (SV)

Dva igrača mogu se pohvaliti postignutim hat-trickovima, Filip Škvorc i Bojan Vručina

FOTO: NK GRANIČAR (K)

FOTO: NK BRATSTVO (SV)

FOTO: PIXINO

VIDOKRUG

VLATKO ŠTAMPAR DONOSI DAŠAK SMIJEHA U PRELOG

Turobnejesenskedaneimonotonijusvakod nevnice uskoro će razbiti nastup popularnog međimurskog komičara Vlatka Štampara. U petak, 4. studenoga, u 19 sati, Vlatko će na stupiti pred publikom Doma kulture u Prelogu i izvesti svoj stand-up nastup pod nazivom “Zabezeknut”.

– Dragi ljudi kao što vidite, stvari se generalno raspadaju. Laganja, muljanja, ubojstva, krađe i varanja, plus zabrane, strah i novo normalno.

Sve znate. Ali, treba gledati stvari sa svjetlije strane. Treba ne razmišljati o tome. Kako? Jednostavno. Zabezekneš nekog nečim nesva kidašnjim. Na primjer, dobrotom – poručuje Vlatko.

Organizatori ovog događaja su Dom kulture

Grada Preloga i TZ Grada Preloga, a ulaznice se mogu kupiti po cijeni od 50 kuna na blagajni Doma kulture radnim danom od 8 do 11 sati te vikendom od 16 do 20 sati.

DRUGA

Publika ovacijama nagradila premijernu izvedbu komedije “Buba u uhu”

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Usubotu,15.listopada,nave likojsceniHrvatskognarodnog kazališta u Varaždinu izvedena jedrugaovosezonskapremijera, predstava“Bubauuhu”George saFeydeauaurežijinagrađivane Snežane Trišić kojoj je ovo bila prva režija u Hrvatskoj.

Riječ je o komediji, komadu u tri čina, koji je prvi put izveden 1907. u Parizu uz nezapam ćen uspjeh i kod publike i kod kritike.

– To je komad za koji bi va ljalo izmisliti novi kvalitativni pridjev: smiješan, zabavan, komičan,vragometan,vrtoglav;

sveto,paimnogoviše–napisao je jedan kritičar.

Sudeći po reakcijama publi ke koja je velikim pljeskom i ovacijama nagradila glumački ansambl, uspješna je bila i ovo godišnja, ‘varaždinska’ “Buba u uhu”.

Kaotični nesporazumi

Radnja prikazuje kako Raymonde Chandebise posta je uvjerena da njezin suprug Victor Emanuel ne može vršiti bračnedužnostizbognevjerete tonastojiprovjerititakoštomu podmetnelažnoljubavnopismo nepoznate žene, što izaziva niz kaotičnih nesporazuma. Pred stavnici visokog društva, pa i njihova posluga, svoj opsceni

život vode u hotelu “Kod vra golaste mace”. U nezamislivim situacijama pojačava se nape tostdosamogakraja,urnebesna zbrka u kojoj padaju maske, a sve zbog – “bube u uhu”.

Redateljica Trišić istaknula je da je “Buba u uhu” izazovan

i težak komad u kojem je bilo iznimno važno kompaktno zajedništvo i razumijevanje ansambla. Radeći na predstavi trudili su se, kaže, prepoznati što je suština poremećaja u odnosima.

– Ja sam to locirala kao ljud

skuglupost.Feydeaujakodobro raskrinkavabrakibračneodno se te pokazuje ljude ogoljene sa svim svojim manama i glupo stima koje oni nose. To je ono štojekomično–navelajeTrišić.

Intendantica Senka Bulić rekla je da cijeni Feydeaua i njegovu preciznost koja zahti jeva inteligentnog gledatelja. Istaknula je također da radi na repertoaruuskladuspublikom kakvu želi, a to su ljudi koji imaju pažnju i koncentraciju te koji brzo “love stvari”.

Uz nacionalnog prvaka Lju bomira Kerekeša, u predstavi igraju Helena Minić Matanić, Karlo Mrkša, Marko Cindrić, Robert Plemić, Zdenko Brlek, FilipEldan,NikšaEldan,Darko

Plovanić,GordanaSlivka,Eliza beta Brodić, Hana Hegedušić, Marinko Leš i Dea Presečki. Nakon subotnje premijere,

“Buba u uhu” na daskama va raždinskog HNK-a izvedena je i u nedjelju, 16. listopada, te 22. i 23. listopada, a na rasporedu je i 28. listopada te 5., 6. i 13. studenoga.

Među najuspješnijimaAna Barić te Patrik Peras

Prvoga petka u listopadu u Caffe baru Bedem u sklopu Muzeja nematerijalne baštine “Riznica Međimurja” održani su otvorenje i proglašenje po bjednika7.međunarodneizlož be karikature Čakovec 2022.

Ovejegodinetemabilaama terskisport,asvakiodsudioni ka mogao je poslati najviše dva rada. Radove su karikaturisti slali na posebnu e-mail adresu najpoznatijega međimurskog karikaturista Damira Novaka iz Malog Mihaljevca, ujedno najzaslužnijegazaorganizaciju izložbe.

Radovi u slobodnoj tehni ci vrednovani su u dvjema

kategorijama: autora do 16 godina i starijih od 16 godina. U kategoriji mlađih autora na

natječaj su pristigla 163 rada 85-ero autora iz pet država. U kategoriji starijih došlo je pak čak 528 radova 271-og autora iz 53 države!

Najboljimkarikaturamapro

glašeni su radovi Ane Barić iz Čakovca (do 16 godina) i Ba Biliga iz Kine (stariji od 16 godina). Nagrade za mlađe uključivale su diplome i kata loge, a podijeljeno je i sedam posebnih priznanja. Nagrade za starije bile su pak i novčane, pasutakouzdiplomeikataloge uz prva tri mjesta išle nagrade od 250, 150 i 100 eura. I u toj je kategoriji podijeljeno sedam posebnih priznanja. Među Ča kovčanima je zapažen rezultat osvojio i Patrik Peras (U-14), osvojivši 3. mjesto.

Karikatura i danas može biti aktualna, britka te s par poteza olovke govoriti više

nego nekoliko kartica teksta. Ova međunarodna izložba pokazuje da karikature mogu biti i mala umjetnička djela, a kad se poklopi kvaliteta samog rada i kad ona pogodi u samu srž stvari koju komentira ili o kojoj govori, nastaju radovi koji se pamte poput ovih na 7. izložbi.

– Volimo sebi tepati da smo sportska nacija, nema te dis cipline u kojoj nismo stručni. Amaterski sport kod nas je izuzetno razvijen, volimo se natjecati, biti publika, ali i komentatori i savjetnici našim sportašima – kažu iz Grada Čakovca.

Međunarodna izložba pokazuje da karikature mogu biti i mala umjetnička djela

U

je predstava Georgesa Feydeaua u režiji nagrađivane Snežane Trišić kojoj je ovo bila prva režija u Hrvatskoj. Riječ je o komadu u tri čina koji je prvi put izveden 1907. u Parizu uz nezapamćen uspjeh i kod publike i kod kritike.

OŠ

TOMAŠA GORIČANCA: POHVALE ZA LIKOVNE RADOVE U ĐURĐEVCU

Učenici 3. a razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice sudjelovali su na likovnom natječaju pod nazivom “Humani grad” kojeg su raspisali Muzej Grada Đurđevca i Županijsko stručno vijeće Koprivnič ko-križevačke županije. Natječaj je bio vezan uz aktualnu izložbu Hundertwa ssera i Hasegawe “Orijent i okcident” koja je postavljena u Muzeju Grada

Đurđevca. Na natječaj se odazvalo 20 škola s ukupno 139 likovnih radova, a povje renstvo u sastavu Mirko Lekić, Zoran Vidaković i Edita Janković Hapavel, odabralo je radove za likovnu izlož bu kao i one koji će biti nagrađeni i pohvaljeni.

Puno razloga za zadovoljstvo imaju i učeniciOŠTomašaGoričanca.Naime,

pohvalu je dobio rad Vide Brodarić, a izloženi su i radovi Grete Zamude, Mare Strnad, Teje Dodlek i Eve Mli narić. Mentorica učenica je učiteljica Ljiljana Rinkovec. Pohvaljena Vida je zajedno s mentoricom Rinkovec sudjelovala na otvorenju izložbe, a odlazak u Đurđevac bio je idealna prilika za obilazak lokalne atrakcije –đurđevačkih deva.

VJEŽBA “POTRES 2022.” U OŠ MURSKO SREDIŠĆE

Svi sudionici pokazali visoku razinu znanja, obučenosti i opremljenosti

U trenutku “potresa” učenici i djelatnici škole sakrili su se ispod

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Na prostoru Osnovne škole Mursko Središće održana je vježba Civilne zaštite po na zivom “Potres 2022.”. U vježbi su sudjelovali gradonačelnik Grada Murskog Središća Dra žen Srpak, ravnatelj Osnovne školeElvisŠarić,Stožercivilne zaštite Grada Mursko Sredi šće, operativne snage sustava civilne zaštite i žurne službe, Služba civilne zaštite Čako vec, Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, Javna vatrogasna postrojba Čako vec, DVD Mursko Središće, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, HGSS stanica Čakovec i Policijska postaja Mursko Središće.

Vježba je održana s ciljem provjereplanaevakuacijeispa šavanjaOsnovneškoleMursko Središćetespašavanjeučenika i zaposlenika u slučaju mogu ćeg potresa ili požara. Osim osposobljenosti djelatnika i učenika škole za postupanje u slučaju izvanrednih situacija, cilj vježbe bio je i osigurati djelotvornu primjenu planova iprotokoladjelovanja,uskladiti djelovanjesvihsubjekataodgo vornihzaprovođenjeinterven cija operativnih snaga sustava civilne zaštite i žurnih službi.

Utrenutku“potresa”učenici

i djelatnici škole sakrili su se ispod stolova, štokova vrata i uz nosive zidove te su mirno

djelatnici škole evakuirali su učenike iz zgrade. Vatrogasne snage izvršile su unutarnju navalu, krenule u gašenje po žara i pronašle šest učenika školeteihiznijelevanipredale djelatnicima zavoda za Hitnu medicinu koji su izvršili me dicinsku trijažu.

stima i u vremenski zadanim rokovima.

pričekali prestanak potresa, nakon čega je uslijedila eva kuacija. U što kraćem roku

Članovi HGSS-ove Stanice Čakovec su u potrazi za sed momosobomizvršilipretragu objekta potražnim psom, a nakonpronalaskaje“tirolskom prečom” spasili iz objekta.

Vježba je uspješno odrađena sukladnoplaniranimaktivno

Nakon završetka provedena je inicijalna analiza koja je pokazala da su svi sudionici vježbe osposobljeni reagirati na izvanredne događaje. Ista knuto je da su svi akteri vježbe obučeni, opremljeni i koordi niranizadjelovanjeuovakvim ili sličnim situacijama.

Svi sudionici vježbe, od onih najmlađih do onih nešto stari jih,pozavršetkuvježbeokrije pili su se ukusnim vojničkim grahom kojeg su pripremile školske kuharice.

Uživali u predstavi i kolačima te razgledali unikatne radove

Udruga žena Križovec u listopadu tradicionalno or ganiziradogađaj“Danikruha – zahvala za plodove jeseni”. Udruga je već godinama izuzetno aktivna i prepo znata kako u gradu Mursko Središće tako i “doma” u Križovcu te je bez njezinih članica nemoguće zamisliti bilo kakav događaj u gradu, ističu iz Murskog Središća. Spomenuti događaj okupio je veći broj mještana u Druš tvenomdomuuKrižovcukoji suuživaliupredstavi“Kanal” dramske sekcije Kulturno-

Udrugeslobodnihumjetnika “Mura” iz Podturna.

Na početku samog doga đaja predsjednica Udruge Gordana Šoltić zahvalila je Gradu i gradonačelniku na podršci i financijskoj pot pori za ovaj, ali i svaki drugi događaj koji se organizira u Križovcu, te članicama Udrugekojesupripomogleu organizaciji i provedbi doga đaja. Zahvalu i riječi podrške uputili su i gradonačelnik Dražen Srpak te predsjed nik Mjesnog odbora Marko Strojko.

Po završetku vježbe slijedila je zaslužena okrepa uz vojnički grah, koji su pripremile školske kuharice

umjetničkogdruštva“Mura”, a potom i u ukusnim kolači makojesupripremilečlanice

Udruge žena. Posjetitelji su ujedno mogli razgledati unikatneijedinstveneradove

“DANI KRUHA – ZAHVALA ZA PLODOVE JESENI” U KRIŽOVCU

PANEL TOYOTA TALK - ISKUSTVA O SPORTU I ODRŽIVOSTI

Poreč je i ove godine ugostio vrhunske sportaše, predavače i sajamske izlagače te okupio brojne ljubitelje sporta – sve u sklopu 6. regionalnog sajma i konfe rencije Sport Fest.

Jedna od panel rasprava na Sport Festu bila je i „Toyota Talk: Pomicanje granica u skladu s prirodom“ u kojoj su sudjelovali osvajač dviju srebrnih olimpijskih medalja u jedrenju Tonči Stipanović i Antonio Franko, triatlonac

VREMEPLOV 30. listopada 1963.

predstavljen je Lam borghini 350 GTV na sa lonu u Torinu. Auto nije naišao na dobar prijem i samo je jedan GTV proi zveden.1964.uproizvod nju kreće potpuno izmijenjen 350 GT, koji se prodao u 100 primjeraka.

vozila prodala je kompanija Toyota Motor Europe je u prvih devet mjeseci 2022., što predstavlja smanjenje za 6% u odnosu na prethodnu godinu, no premašuje europsko tržište automobila koje je tijekom istog razdoblja palo za 16%. TME je povećao svoj tržišni udio na rekordnih 7,5%. Toyota je u prvih devet mjeseci prodala 778.431 vozila. 60% ukupne količine odnosi se na modele Corolla, Yaris, Yaris Cross, RAV4 i C-HR. Prodaja cijele game elektrificiranih Toyota vozila porasla je za 8% u odnosu na prethodnu godinu s 512.999 prodanih vozila, što predstavlja 66% ukupne prodaje ovog brenda. Lexus je u istom razdoblju prodao 35.116 vozila, a na kompletnu ponudu elektrificiranih vozila otpada 79% ukupne prodaje brenda.

je održivost u sportu, a kako se i Tonči i Antonio bave sportovima koji se održa vaju na otvorenom, u prirodi, podijelili su svoja iskustva vezana uz ekologiju. Sportaši su tako naveli nekoliko primjera u kojima su direktno vidjeli utjecaj one čišćenja na svijet koji ih okružuje (poput otkazivanja natjecanja zbog zagađenja), ali i pozitivnih primjera brige o prirodi poput organiziranja akcija čišćenja plaža ili podmorja.

Najnapredniji izraz filozofije marke Citroënmarke Citroën

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: MARIO POJE

Nije SUV, nije karavan, a nije ni limuzina. Citroën C5 X spaja različite sastojke u opojan koktel jakih okusa. Odignut je od tla, ima fa stback rep, a unutra puno prostora. Tehnološki je do bro opremljen i osobito je pogodan za gutanje stotina kilometara bez zaustav ljanja. Tu su i progresivni hidraulički amortizeri koji vraćaju posebnu komociju legendarnog DS-a.

C5 X se dimenzijama svr stava u samo središte D segmenta. Dugačak je 4.805 mm, širok 1.815 mm i visok 1.485mm.Imameđuosovin ski razmak od 2.785 mm. Ali brojke ne otkrivaju ništa o stilufrancuskekrstarice,koji je toliko poseban i odvažan da ga je nemoguće svrstati u poznate klase automobi la. Citroën je to elegantno riješio – poznatom nazivu C5 dodao je sufiks X, kojim opravdavajedinstvenusinte zu triju svijetova: limuzine, karavana i SUV-a.

Vozilo je impresivno na cesti, sa siluetom koja za sigurno ne prolazi neza paženo: dugačak poklopac motora, visoka bočna linija, dinamična linija krova, izra ženilukovikotačaiodređena visina od tla. Prednji dio, s tankim i podijeljenim LED

svjetlima (u svim razinama opremljenosti) podsjeća na aktualni C4 – kao što je prvi C5 podsjećao na tadašnju Xsaru. Međutim, ovdje je stil doziran u bitno većem opsegu. Impresivan stražnji kraj posve je originalan. De

finiranjezašiljenimkrovom, aerodinamičnim, plutaju ćim dvostrukim spojlerom, LED svjetlima i, naravno, praktičnim petim vratima prtljažnika.

Raskošnu unutrašnjost karakterizirju prednja Ad

vanced Comfort sjedala koja su vrlo gostoljubiva i opre mljena posebnim podstava ma različite konzistencije za vrhunsku udobnost tijekom dugih putovanja. Horizon talne linije koje oblikuju armaturnupločupovećavaju osjećaj širine putničkog pro stora. Korišteni materijali, koji se razlikuju ovisno o pa ketuopreme,dotjeranisudo najsitnijih detalja i mekani su na dodir što se tiče gor njih i središnjih dijelova, čak i na oblogama vrata. Motiv Citroënu svojstvenog Che vrona pronalazimo gotovo posvuda u unutrašnjosti. Citroën je htio da tehno logija bude intuitivna, jed nostavna i praktična kako bi putnicima podario iskonski osjećaj ugode. Gornji zaslon dijagonale 12 inča nalazi se nadohvat ruke. Kontrole klime, srećom egzistiraju u fizičkom smislu, niže na središnjoj konzoli. Infota inment se ažurira s mreže i sposoban je bežično se povezivati s pametnim te lefonima putem Apple Car Play i Android Auto sučelja. Tu je i bežično punjenje te četiri USB utičnice. Dvije su namijenjene putnicima straga, koji uživaju u bogat stvu prostora za noge. Čak i peti putnik, u sredini, sjedi solidnojerjepodnicagotovo potpuno ravna.

Prostrana unutrašnjost ima 13 pretinaca za pohra

koji je osvojio 5. mjesto na Paraolimpij skim igrama u Tokiju. Tema panela bila

Danas su svi automobili isti – čuje se često. Možda su upravo takvi komentari inspirirali dizajnere dok su osmišljavali Citroën C5 X, novu perjanicu francuske marke.

nu, ukupnog volumena 29 litara. Prtljažnik zaprima od 545 do 1.640 litara -- s preklopljenim sjedalima u drugom redu. Utovarni prag je nizak, oblici su pravilni. Instalirana je 12 voltna utič nica, a jako je dobro što je polica za prtljagu uklopljena u prtljažnik i stoga nikada ne smeta.

Ponudu motora čine ben zinski i hibridni agregati. Nema više dizela – žrtvovan je na oltaru borbe protiv za gađenja okoliša ili političke demagogije. Početni motor je 1.2 PureTech trocilindrič ni benzinac (130 KS) s auto matskim mjenjačem EAT8. Slijedi četverocilindrični 1.6 PureTech (180 KS), opet s automatskim mjenjačem sa osam stupnjeva prijenosa – svakako prikladnijim za ovaj automobil od ručnog mjenjača, s obzirom na stil, ali i masu vozila od oko tonu i pol. Treća opcija je plug-in hibrid. Konstruiran je na

6 GODINA JAMSTVA ZA VOLKSWAGEN, AUDI, SEAT, CUPRU I ŠKODU TE 5 GODINA ZA VOLKSWAGEN GOSPODARSKA VOZILA

Porsche Croatia d.o.o., kao generalni uvoznik za marke Volkswagen, Audi, SEAT, CUPRA, ŠKODA i Volkswagen Gos podarska vozila od 1. rujna odlučila uvesti dodatnu pogodnost u vidu produljenog jamstva i to 6 godina 150.000 kilometara za osobna vozila marki Volkswagen, Audi, SEAT, CUPRA i ŠKODA te 5 godina ili 150.000 kilometara (ovisno što prvo na

stupi) za Volkswagen Gospodarska vozila. Iako sva vozila naše grupacije ispunja vaju vrlo visoke standarde kvalitete i pružaju pouzdanost tijekom korištenja, u slučaju da se ipak dogodi kvar, od neželjenih posljedica, vlasnike naših no vih vozila štiti produljeno jamstvo. A kako bismo svim našim kupcima omogućili dodatnu bezbrižnost, posebice u ovim

nestabilnim vremenima kada nam je svaka dobra vijest i više nego dobrodošla, Porsche Croatia je odlučila produžiti jam stvo na svim svojim vozilima. Ono što je jako bitno istaknuti da je naše produljeno jamstvo identično dvogodišnjem jamstvu od proizvođača što znači da je naše pro duljeno jamstvo bez izuzetaka, odnosno bez „sitnih slova“.

Novi Lexus RZ 450e elektrificirao najave za film “Black Panther: Wakanda zauvijek“

Ove jeseni filmski serijal Black Panther te Marvel Studios ponov no udružujusnage s Lexusom, kao službenim automobilskim par tnerom nestrpljivo iščekivanog novog nastavka „Black Panther: Wakanda zauvijek“. Prije svjet ske premijere filma objavljena je video najava filma pod nazivom „Električna budućnost“, u kojoj su ratnice Dora Milaje za volanom modela Lexus RZ 450e. Vizualno

uzbudljiva najava, koju potpisuje redatelj Anthony Leonardi III, prikazuje generalicu Okoye u mo delu RZ 450e, dok se priprema za držanje govora. Generalici Okoye se pridružuje još jedna Dora Milaje ratnica i zajedno kreću na vožnju koja će se pretvoriti u pravu potjeru sa spektakularnim manevrima,eksplozijamaisavrše no precizno bačenim vibranijskim kopljima.

bazi1.6blokakojemjedodan elektromotor(81kW),štore zultira vršnom sistemskom snagom od 225 KS. Litij-ion ska baterija kapaciteta 12,4 kWh obećava električni do seg od 50 km prema WLTP ciklusu. Punjenje traje 7 sati iz kućne utičnice, s ugrađe nim punjačem od 3,7 kW. S opcijskim punjačem od 7,4 kW potrebno je oko 2 sata, korištenjem wallboxa ili javne punionice. Nema nikakvih naznaka o čisto električnoj izvedbi ovoga modela.

Novi Citroën C5 X na hr vatskom tržištu starta ci jenom od 279.900 kuna, za početnu izvedbu C5 X Feel Pack s motorom od 130 KS. Jači benzinac dostupan je od 316.634kuna(alidonosiibo gatijuopremuShine).Plug-in hibridne izvedbe zauzimaju viši cjenovni razred – tu se raspon cijena kreće između 372.438 i 410.595 kuna. (Mi kloš Lang)

Potpuno

sudionici u cestovnom prometu (sigurnost pješaka) - 89% i sigur nosni sustav - 76%. Ocjeni

pet

zvjezdica pridonosi prilagodljiva Skyactiv arhitektura za više rje šenja (Skyactiv Multi-Solution Scalable Architecture), s brojnim poboljšanjima koja nude izvrsnu dinamiku vožnje. Potpuno novi ve liki SUV pridružuje se Mazdi CX-5 (2017.), Mazdi6 (2018.), Mazdi3 i Mazdi CX-30 (obje 2019.) i Mazdi MX-30 (2020.) u postizanju ocjena od pet zvjezdica na Euro NCAP-u.

Svjetla obavezna od

studenog

Zakon o sigurnosti prometa na cestama prije par godina uveo je promjenu u obaveznom korištenju dnevnih ili kratkih svjetala koja više nije vezana za zimsko računanje vremena. Voziti moramo s upalje nim dnevnim ili kratkim svjetlima preko dana od 1. studenog do 31. ožujka, a ne tijekom zimskog računanja vremena kao ranije. Za

nepoštivanje ove odredbe previ đena je kazna od 300 kn.

Mazda CX-60 dobila je pet zvjezdica na

Euro

MALI OGLASI

ZASADRŽAJ OGLASANE ODGOVARAMO!

KUĆE

PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117ozn.3a

TRAŽI SE INVESTI

TORzagradnjustam bene zgrade u centru Murskog Središća, parcela površine cca 905 m². Zainteresi rani se mogu javiti na mobitel: 098/206520. ozn.3a

POTRAŽUJEMO NE KRETNINE za proda ju! Nazovite odmah!!! Mob.: 099/240-6993, tel.: 042/320-991 Que en Stela nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c

STANOVI

PRODAJE se 2-sobni stan u Čakovcu na 1. katu (Jug), 60 m²,, en.r. B, mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE se 4-sobni stannovogradnja,en.r. A od 76 m² u Varaždi nu (Janka Leskovara), mob.: 098/267-062 ozn.864c

VOZILA

KUPUJEMautomobilili skuterisveodTomosa, možeiodjavljeno(ošte ćeno). Može i novije. Povoljno. Isplata od mah. Mob.: 098/9656624 ozn.2418

KUPUJEM automo bil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.2251

USLUGE

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c

IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ.limarije,stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471

PRIJEVOZ šljunka, si pine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205c

SELIDBE – dostava na mještaja,bijeletehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozi modotrajalinamještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658ozn.352c

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

OSTALAPRIJAMNAMJESTA:

MURSKO SREDIŠĆE

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247

Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

KROVIŠTA: pokriva nje svim vrstama po krova, adaptacije kro va; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrov lja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

STABLA RUŠIMO –orahe borove, treš nje, odvoz granja osiguran. Vrtove fre zamo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c

NAJPOVOLJNIJI PRI JEVOZ šljunka, sipine, zemljezavrt,pilanska drva. Uređenje dvo rišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

USLUGA PRIJEVOZA kiperom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/114-0598 ozn. 2d

HORTIKULTURA AR BOR d.o.o. – rušenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 091/114-0598 ozn.2d

OSTALO

SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vr hunske kvalitete. Po moć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bo lesti srca i krvnih žila, štitiodbakterijaiviru sa,povoljnodjelujena probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinar nog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a

PRODAJU SE indu strijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna do stava.5m³=1.200,00 kn i 10 m³ = 2.100,00 kn. Mob.: 092/3333545 ozn.2882

BAČVA od rosfra ja 200 litara. Infor macije na mobitel 098/206-520 ozn.3a

POZNANSTVA

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/0,31 EUR/min3,58 kn/0,47 EUR/ min ozn.166c

MUŠKARAC 58 g., 180 / 80, slobodan, upoznaobiženuradi

prijateljstva i druže nja. Može se javiti i udata koja je u lo šem braku. Mob.: 098/183-3070 ozn.5a

KREDITI

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MO GUĆNOST OTPLA TE TRAJNIM NA LOGOM, zatvaranje blokadaineurednosti. Putni troškovi , dnev nice i terenski dodaci u kreditnu sposob nost, radni odnos na određeno. Male mi rovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.:091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

Osim kisika, koji daje život, atmosfer skiokolišjemješavina onečišćenja, dima, smoga, bakterija, pe ludi i alergičnih tvari koje mogu uzrokovati osjetljivost dišnih pu tova i tegobe. Struč njaci za bilje znaju da je zdrav i neograni čen dišni sustav, bez alergijskih reakcija, ključan za optimalno zdravlje. Otkrili su da određene biljke djeluju zajedno kako bi podržale zdravlje dišnog sustava, posebno u pogledu funkcije gornjih dišnih putova.

Zašto odabrati bilje koje podržava dah?

– Bilje je dokazano djelotvorno stoljećima korištenja.

– Bilje ima dugu povijest sigurne uporabe, bez nuspojava po vezanih s kemijskim lijekovima.

– Bilje je prirodno rješenje za wellness izazove.

– Bilje ne stvara naviku.

– Biljke djeluju prirodno i nježno kako bi podržale normalnu

dišnu funkciju.

– Pokazalo se da bilje vraća tjelesnu ravnotežu i pomaže tijelu da radi na najbolji mogući način.

– Pokazalo se također da bilje pomaže u ublažavanju blagih respiratornih tegoba i pomaže u borbi protiv blagih respiratornih infekcija.

Zašto NeoLife Resp-x?

Razvili su ga svjetski poznati stručnjaci za ljekovito bilje pod vodstvom Odbora za znanstveno savjetovanje NeoLifea. Biljni sastojci se beru na drevnim poljima, neometani modernim tehnikama uzgajanja i oranja. Njihova čistoća je osigurana bez toksičnih plinova, gama-zraka ili konzervansa kako bi se izbjegla kontaminacija mikroba, ujedinivši modernu znanost sa 6000 godina starom biljnom tradicijom iz cijelog svijeta.

– Sveobuhvatna formula sadrži zaštićenu mješavinu sastojaka. Jedinstveni “potpuni obiteljski” pristup formuli pruža široke, sinergijske učinke biljnih sastojaka, koji optimiziraju njihovu sposobnost da podrže zdrav dišni trakt.

– Bilje je odabrano iz mnogih svjetskih tradicija, okupljajući najbolje znanje o biljkama iz cijelog svijeta.

– Zajamčena čistoća, potentnost i dosljednost.

– 100 % prirodna biljna formula, ne sadrži kemijske ili životinj ske proizvode. Svi sastojci su bez GMO-a.

Sinergijska mješavina 10 moćnih biljaka uključuje hren, piska vicu, alfalfu (lucerna), cayenne – plod kajenske papričice, izop (miloduh), slippery klizavi brijest, yerba santu, tj. svetu biljku,

melasu, timijan i pčelinji pelud.

Resp-x pomaže očistiti sinuse i umiriti uznemireno tkivo za slobodno i udobno disanje, pomoć je kod alergija, bronhi tisa, astme, prehlade i kašlja, a sveobuhvatna formula sadrži zaštićenu mješavinu sastojaka koji pružaju široke, sinergijske učinke biljnih sastojaka za podršku zdravom respiratornom traktu. Preporuča se pušačima te osobama izloženim zaga đenim zrakom.

Više informacija dostupno je na mobitel 098/206-520.

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica,

042/290-774

ZA MALE OGLASE,

Ponedjeljak: 7.30

Utorak:

Srijeda, četvrtak:

Petak: 7.30

Kukuljevićeve

ARONIJA

superljekovito

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Sprečava bolesti srca i krvnih žila

Regulira krvni tlak

za vaše

oko očiju

PREDSTAVLJAMO

INSTA-LIFT EYE GEL GEL ZA OKO OČIJU S UČINSKOM LIFTINGA

Tvrtka Neolife iznenadila je svoje vjer ne kupce s novim vrhunskim organskim proizvodom, gelom za područje oko očiju s učinkom liftinga. Nutriance Organic Insta-Lift Eye Gel je kompletna formula s trostrukim djelovanjem, s morskim biljem i drugim fitonutrijentima koji djeluju u sinergiji osmišljenoj kako bi području oko očiju pružili instant lifting. Više informacije na mobitel 098/206-520

učinkom liftinga

EYE GEL

SJEĆANJE

POKRIVAČ

SJEĆANJE

ANTONOVIĆ

POZDRAV

SJEĆANJE

SJEĆANJE

AUGUSTIN BOSILJ

SJEĆANJE

ĐURO HUNJADI 27. 10. 2013. – 27. 10. 2022.

Stalno si u našim mislima i zauvijek u našim srcima.

Tvoji: Ljubica, Snježana, Biljana i Miljenko

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog

MILJENKA HITRECA 31. 10. 2008. – 31. 10. 2022.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

RADIVOJ CVRTNJAK 28. 10. 2021. – 28. 10. 2022.

I upamtite, biti ću tamo. Biti ću gore u zraku.

Zato svako malo, ako želite razgovarati sa mnom, stanite po strani, zatvorite oči i potražite me. Razgovaramo. Ali ne jezikom riječi. U tišini.

Supruga Karmen, sin Filip i kćeri Anja i Sofija

SJEĆANJE

na

FRANJU PURGARA 24. 10. 2018. – 24. 10. 2022.

Zauvijek si s nama u našim srcima, molitvama i mislima.

Tvoji: supruga Barica, kći i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

DRAGUTIN VUČKOVIĆ 25. 10. 2021. – 25. 10. 2022.

Obitelj

SJEĆANJE

ZAHVALA

ANICU VERTUŠ

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MIRO

Bez obzira na to koliko brzo

Tvoji najmiliji

VERTUŠA

ZAHVALA

VLADIMIR DROŽĐEK preminuo u Norveškoj 22. 9. 2022. u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima koji su nam izrazili sućut i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala župniku Siniši Dudašeku na lijepim riječima utjehe, molitvama i svetoj misi. Od srca hvala Ljiljani Jeretić, Đurđici Vincek, članovima KUD-a Benedikt, Upravi NK Podravac Svibovec Podravski, zboru Sračinec koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima.

Ožalošćeni: kći Mariana, zet Reidar, sin Marjan, unuci Elin, Tord, Michelle i Yngve i praunuci

ZAHVALA

LJUDEVITA KOZULIĆA

koji je preminuo 17. 10. 2022. u 89. godini života.

Zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

povodom smrti našeg dragog oca, tasta i djeda *

Daleko na nebu sad je Tvoj dom, a mi Te zauvijek čuvamo u srcu svom.

Ožalošćeni: kći Dragica, zet Ivan, unuci Jurica i Ivana sa suprugom Bornom

DRAGI TATA, POSLJEDNJI POZDRAV

ZLATICI NEDELJKOVIĆ

koja je nakon duge i teške bolesti preminula 16. 10. 2022. u 74. godini života.

Hvala Ti za sve što si nam dala u životu, a sve je bilo samo dobro.

Ožalošćeni: suprug Dušan, kći Nataša, sestra Ivana, brat Zlatko i ostala rodbina

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog brata, strica i ujaka

VIKTORA SEIDLA preminulog 11. 10. 2022. godine u 66. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo vlč. Ivici Cujzeku na dirljivom ispraćaju.

Ožalošćeni: sestra Biserka, braća Anton i Marijan, šogori i šogorice te ostala ožalošćena rodbina

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog sina, oca, supruga, brata i strica

IVANA PLANTAKA preminulog 12. 10. 2022. u 66. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima iz Zagrebačke i Hvarske ulice, djelatnicima Studentskog centra, tvrtke Crtorad – signalizacija, vlč. Šardiju na dirljivim riječima ispraćaja i podršci.

Ožalošćeni: majka Marija, sin Jan, supruga Alenka, brat Darko sa djecom i ostala tugujuća rodbina

* * *

DRAGI TATA

Ti si sada gore na nebu, ne mogu Te vidjeti i zagrliti, ne mogu čuti Tvoj glas, ali u mislima sam zauvijek s Tobom. Nedostaješ mi.

Tvoj Jan

“TIGROVI” NA 30. OBLJETNICI OSLOBOĐENJA KONAVALA

Članovi Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade“Tigrovi”Međimurskežupanije,pred vođeni predsjednikom Alojzom Fletenom, zajedno s predsjednikom Gradskog vijeća Grada Preloga Đurom Ujlakijem posjetili su OpćinuKonavleteprisustvovaliobilježavanju Dana Općine Konavle i 30. obljetnice oslo bođenja u Domovinskom ratu. Središnji dio proslave Dana Općine Konavle i 30. obljetnice oslobođenja Konavala bila

STRANA - konec

je svečana sjednica Općinskog vijeća odr žana na Grudi. U sklopu svečane sjednice domaćine je pozdravio predsjednik Grad

skog vijeća Preloga Đuro Ujlaki te predao prigodan poklon načelniku Općine Konavle Boži Lasiću. Uz Dan općine i obljetnicu oslo bođenja položeni su vijenci na Vojskom dolu na spomen ploču hrvatskom vitezu satniku Matu Golubiću, održana je sveta misa za branitelje u župnoj crkvi sv. Jurja u Stravči, a ovom prilikom otkriven je i spomenik svim poginulim braniteljima koji su dali živote za obranu Domovine.

Delo resi konec, venoga vam želim puni lonec!

Očem vam lepo zafaliti, draga publika, kaj ste pratili ovo naše venodjaje. Siguren sam da se vender ne dela o čistomu koncu, nego da bumo skupa našli nekše novo mesto na šteromu se bumo čitali. Do onda!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U posljednjem izdanju Ve nodjalice posvetit ćemo se upravosvršecima,završecima i krajevima. Tijekom nešto više od četiriju godina u 220ak brojeva pokrili smo mno gobrojna područja - od tra

“Kraj” je s vremenom počeo označavati granično ili rubno područje, a kasnije i sva druga

dicije, gastronomije i šaljivih običaja do zanimljivih riječi i pojmova, prirode, značajnih Međimuraca i svetaca...

Početek i kraj ”Konac” je hrvatska riječ za kraj ili završetak, a ujedno i za materijal kojim se šije. U kajkavskoj verziji izraz glasi “konec”, a k nama je došla iz praslavenskog, u kojem je izgledala ovako: *konьcь. Zanimljivo je pak da se ra

zvila od imenice *konъ, koja je mogla značiti i “početak” i “kraj”, slično kako danas u kajkavskimgovorimaimenica “kraj” može značiti i početak pa tako nije čudno čuti kaj kavca da koristi sintagmu “od kraja”uznačenju“otpočetka”.

Ovasuznačenjauvjetovana cikličnošću,odnosnospozna jom naših starih da su, uzme

Gradonačelnik

mo li krug, početak i kraj u istoj točki. Naravno, mogla bi proizlaziti i iz činjenice da konac ima dva kraja te je svejednokojićemokoristitiza šivanje.Imenica“kon”nastala je pak od prabaltoslavenskog termina*kanas,aodemolijoš dublje u prošlost, naići ćemo na praindoeuropski izraz *kon-o. I u nekim dijalektima

hrvatskoga te srpskog jezika “kraj” može označavati po četak, a isto vrijedi i za ruski. “Konec” se tako može odno siti i na “rub”. Od imenice “konac” razvio se i pridjev “konačan”, kojim se može izreći ograničenost, posto janje granice ili omeđenost.

Dodajmo da u raznim sla venskim jezicima (translite

rirano na latinicu) ista riječ glasi “konici” (staroistočno slavenski), “kanjéc” (bjeloru ski), “konéc” (ruski), “kinécʹ” (ukrajinski), “konĭcĭ” (staro crkvenoslavenski), “konéc” (bugar ski), “kónec” (slovenski), “konec” (češki), “kóńc” ili “kùńc” (ka šupski), “ťönăc” (polapski), “koniec” (poljski i slo vački), “kónc” (gornjelužičkosrpski) te kóńc (donjelužičkosrpski).

Krojiti i stražiti Što se pak tiče imenice “kraj”, i ona ima veze s kon cem kao materijalom za šiva nje. Naime, termin se razvio od glagola “krojiti”, što znači “rezati”,osobitoakoseodnosi na tekstil ili sukno. Kasnije se imenica počela koristiti i za granice, karaule, stražarnice ili druga rubna područja čiji je cilj bio čuvati granice određenog entiteta, bilo da se

U GRADSKOJ VIJEĆNICI MURSKOG SREDIŠĆA

prijam za srednjoškolce

Kao i prethodnih godi na, gradonačelnik Mur skog Središća Dražen Sr pak u Gradskoj vijećnici održao je prijam za učeni kesrednjihškolaistudente s područja grada Mursko Središće.OvegodineGrad je povećao iznos jedno kratne novčane pomoći, koja za srednjoškolce sada iznosi500kunai700kuna za studente.

Osimspomenutejedno kratne novčane pomoći, Grad Mursko Središće i ove je godine raspisao natječaj za dodjelu de

set studentskih kredita za studije neodređenog smjera, u visini od 1000 kuna mjesečno za studij na području Zagreba ili udaljenijih gradova na području Republike Hr

radilo o kraljevstvu, carstvu, kneževini ili kojem drugom. S vremenom se pod “kra jem” moglo podrazumijevati bilo koje područje neke dr žave, ne samo rubna područja. Vjero jatno najpo znatije utje lovljenje, i jedno od većih,kod nas je bila tzv. Vojna krajina, koja je us postavljena okopodručja današnjeLike te je trebala pred stavljati buffer zonu prema Osmanlijama koji su prodirali prema zapadu. Hr vatska je pak tada nazvana i “antemurale christianitatis” ilitiga “predziđe kršćanstva”. Kako glasi poznata izreka: “Konac djelo krasi!” Zoto vam se očem lepo zafaliti, draga publika, kaj ste pratili ovo naše venodjaje. Siguren sam da se vender ne dela o čistomukoncu,negodabumo skupa našli nekše novo mesto na šteromu se bumo čitali. Do onda!

studente

tom slučaju ne vraća ni šta, odnosno cijeli iznos studentskog kredita fi nancira Grad.

vatskeiuinozemstvu,od nosno500kunamjesečno za studij na području Ča kovca i Varaždina.

Studentski kredit je za pravo stipendija ako je uspjeh 4,1 ili više te se u

–GradMurskoSredišće na svojem području pro vodi brojne demografske i socijalne mjere te ih svakegodinenadopunjuje i povećava. U tim mjera ma vrlo važnu ulogu ima ulaganje u naše mlade, u ovom slučaju srednjoš kolce i studente, kako bi i financijski doprinos Gra da pomogao učenicima i studentima u školovanju – poručili su iz Grada.

Danas imenica

“kraj” može značiti i početak: nije čudno čuti sintagmu “od kraja” u značenju “otpočetka”

Utorak je jedini promjenjiv dan u ovom tjed nu. Ujutro i prijepodne očekuje se val kiše, a zatim popodne većinom suho uz postupno razvedravanje. Srijeda i četvrtak bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za dugotrajniju maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano. Vjetar većinom slab. Noćna temperatura između 5 i 10, a dnevna oko 20 Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. U mjestima gdje se duže zadrži magla ostat će malo svježije. Slično i u drugom dijelu tjedna, djelomično sunčano

ROĐENI:

i uglavnom suho vrijeme. Ujutro i prijepodne će biti magle i niskih oblaka, a mjestimice se ona može zadržati čak i u popodnevnim satima. Noćna temperatura zraka između 5 i 10, a najviša dnevna uz dosta sunca oko 20

Djevojčice: Hana Hanžeković, Iris Perišić, Iva Flac, Pavla Megla, Eva Kraljić

DANA – NEMA NISKIH TEMPERATURA

Celzijevih stupnjeva, ali u slučaju dugotrajne magle i niske naoblake ostat će niža. Izgleda da bi vrijeme za blagdan Svih svetih trebalo biti blago i uglavnom suho. Jedina je nepo znanica odnos magle i sunca, a samim time i dnevna temperatura. Uz maglovito vrijeme bit će svježije, a sa sunčanim popodnevnima bi temperatura i dalje bila blizu 20 Celzijevih stupnjeva. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 24.10.2022.)

Dječaci:NoaOletić,AndroŠtefičar,LukaPavlic,KainBistrović,AdamKolar,StjepanŠkvorc,IvanKraus,LeonVugrinec, Juraj Kraljić, Viktor Šimunković

VJENČANI:

Lana Horvat i Mihael Novinić

Petra Lehkec i Robert Šimunić

UMRLI:

Ema Sabolić i David Perišić Marica Tratnjak i Andrija Katančić Sanja Đuran i Robert Kovačić

Ana Zrna r. Suman, Nada Habijan r. Jalšovec, Stjepan Belec, Ivan Šket, Justina Novak r. Petković, Marija Šafar r. Vov kodav, Vjekoslava Drča r. Mesarić, Emilija Jeđud r. Vagaj, Ivan Leček, Ivan Topolnjak, Ivan Zrna, Marija Poje-Stella r. Poje, Marija Zlatarek r. Jurinić, Valentin Hrkač, Veronika Braniša r. Obadić, Ljiljana Kipke r. Kraljić, Vladimir Kovačić, Sidonija Bubek r. Škvorc, Kristina Žemljić, Marija Levačić r. Hajdarović, Lidija-Ivana Legin, Eduard Kanižaj, Katarina Čančar r. Goričanec, Katarina Radiković

Frančić, Dragutin Petek, Dragutin Toplek

TJEDNI HOROSKOP

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Strpljenje u poslu je ono što vam sada treba, pa pokušajte završiti već zapoćeto. Sve propušteno morate završiti ili pomaka neće biti. Financijesuvampriličnonestabilne, pa dobro promislite na što ćete trošiti. U ljubavi ćete dobiti onoliko koliko ste spremni dati,pa dobro razmislite. Slobodnima predstoji dosta poznanstava i ugodnih dru ženja. Zdravlje - mogli bi se osjećati iscrpljeno.

RAK (21. 6. – 22. 7.)

Očekuje vas puno posla, puno ćete vremena posvetiti novčanim poslovima i naplatama. Neke ćete stvari morati odložiti za kasnije. No sve u svemu, nije loše, samo se više fokusirajtenasuradnjusaposlovnim partnerima.Uljubavidobroiharmo nično razdoblje. Slobodni baš i neće imati neke posebne prilike, no jedno novo poznanstvo moglo bi postati jakovažnozavas.Zdravlje-nijeloše.

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

Ovaj period mogao bi vam donijeti manju financijsku nestabilnost, pa vam se ne preporuča ulazak u nove projekte. Vrijeme pred vama do nosi vam stabilizaciju i ostvarenje ciljeva. U ljubavi šareno, pa će biti beskrajnih rasprava sa partnerom. Slobodni pripadnici znaka imat će malo bolju situaciju. Puni su šarma i vrlo privlačni suprotnom spolu. U svakom slučaju neće vam biti dosadno. Zdravlje - za sada odlično.

JARAC (22. 12. – 19. 1.)

U fokusu će vam biti samo novac, no ne ulijećite u rizične poslove i budite maksimalno oprezni i odgovorni. Obzirom na ove okolnosti, emocije će pasti u drugi plan i bit će dosta problema u usklađivanju poslovnog i privatnog. Slobodni će biti okupirani osobom iz svoje prošlosti. Mogle bi biti prisutne zaista jake emocije, ali mislim da će sve na tome i završiti. Zdravlje vam je dobro ,no javljaju se kronični problemi.

BIK (20. 4. – 20. 5.)

Period koji je pred vama pokazati će se kao jako važan za vas i možda čak donosi promjenu u poslu. Biti će još manjih zastoja, no pokušajte iskoristiti sve mogućnosti koje vam se pružaju. Možda vam se ostvare i nekiplanoviokojimvećdužesanjate. Ljubav - uglavnom dobro no moglo bi doći i do napetih situacija. Slobodni pripadnici znaka još uvijek žive u prošlosti! Zdravlje - niste dobro jer ste pod stalnim stresom.

LAV (23. 7. – 22. 8.)

Vaša potreba da se uvijek dokazujete i nadmudrujete sa drugima može vas samo odvesti u neugodne situacije. Važno je znati obraniti svoje stavo ve i na taj ćete naćin riješiti svaki problem.Finacijskićetedobrostajati. U ljubavi situacija je promjenljiva, pa su moguće napetosti zbog ljubomore i sumnji. Slobodni čeznu samo za dobrimprovodom!Zdravlje-obratite više pažnje prehrani.

ŠKORPION (23. 10. – 21. 11.)

Vama i dalje dolaze novi poslovi pa će vam trebati puno mudrosti takta da ostvarite svoje ciljeve. Novac vam re dovito pristiže, ali morate hitno početi rješavati stvari iz prošlosti. U ljubavi, malo je previše nervoze,vjerojatno i zbog poslovnih problema, pa pokušaj te to nekako preživjeti. Smanjenjem poslovnih obaveza i vi se vraćate u mirnije vode. Slobodnima puno prilika no ništa ozbiljno. Zdravlje - živite u stalnom stresu.

VODENJAK (20. 1. – 18. 2.)

Na poslu vas očekuje dosta događaja, a i novih poslova. Vi i onako jedva čekate da pokrenete nešto novo, ali prije toga riješite sve ono što do sada niste završili. Već duže vrijeme tražite način kako se usuglasiti sa partnerom, no kompromisi vam baš i ne leže i to će sigurno biti razlog za napetosti. Slobodni pripadnici znaka puni su dobrih emocija i gotovo su nezaustavljivi.Zdravlje-višespavajte i pošteno se odmorite.

BLIZANCI (21. 5. – 20. 6.)

Započeti ćete mnogo novih poslova, pa postoji mogućnost da se u sve mu tome izgubite i napravite neke pogreške, zbog čega bi mogli imati problema sa suradnicima. Vjerojatno su pred vama i nove prilike. Komu nikacija sa partnerom mogla bi se pretvoriti u pravi problem. Nađite vremenazapartneraizajednoriješite ono što va mući. Malo se ozbiljnije posvetite svojem zdravlju.

DJEVICA (23. 8. – 22. 9.)

Vašiodnosinaposluinisubašnajbolji, anisuradnicivamnisudobronamjerni, pa morate biti potpuno fokusirani na ono što radite. Vrijeme pred vama je ispunjeno obavezama i morate ih završti na vrijeme, no to neće trajati dugo.Uljubavivasočekujelijepperiod i dobri odnosi sa partnerom. Slobodni neće biti te sreće, ali nemojte obnav ljati stare ljubavi. Zdravlje - oprez u prometu!

STRIJELAC (22. 11. – 21. 12.)

Vaš će se posao vrtjeti oko većih projekata koje već rješavate. Pred vama je puno obaveza pa se pripre mite na brzi tempo kojim će se stvari dešavati. Osim toga dolazi vam i rješavanje financijskih pitanja, od uplata i potraživanja pa do naplate postojećih dugova. U ljubavi, vaš parner se ne snalazi u svemu tome i tu je glavni problem. Slobodni će upoznati nekog jako zanimljivog. Zdravlje - više odmarajte.

RIBE (19. 2. – 20. 3.)

Na poslu napetosti ne popuštaju, a obaveze će vam nažalost rasti i gomi lati se. S time imate i neriješenih stvari od prije. No usprkos ovakvoj situaciji dogoditi će se jedan uspješan kontakt koji će znaćiti novi posao. U ljubavi takođerdostanapetostiinepotrebnih sumnji. Bilo bi dobro, ako možete, da sipriuštitenekolikodanaodmora.Slo bodnipripadniciznaka,sasvimsigurno imaju neku tajnu vezu. Zdravlje - više se krećite.

STRUČNJAK O VINOGRADARSTVU I VINIMA

PAUK

OPRAVDANA SVA OČEKIVANJA OD PLESNOG SPEKTAKLA

Trofej Grada Varaždina okupio 500 plesača iz zemlje i inozemstva

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Međunarodni turnir u standardnimilatinoamerič kimplesovima“TrofejGrada Varaždina” u subotu je oku pio više od 500 sudionika u različitim disciplinama sportskog dijela natjecanja, te u atraktivnom večernjem dijelu show programa.

Rasplesano Graberje Turnir kojeg su orga nizirali Sportski plesni klub Valcer,Ple sni klub Takt i Hr vatski sport ski plesni savez otvorio je varaž dinski gra donačelnik Neven Bosilj. Pod pokroviteljstvom Grada Va raždina i Turističke zajedni ce te sponzorstvo Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina, natjecanja su započela već u ranim jutar njim satima u disciplinama u kojima su snage odmjerili pojedinci, grupe i formacije, dok su natjecanja plesnih parova na rasporedu bila u poslijepodnevnim i večer njim satima. Natjecatelji su se varaždinskoj publici predstaviliudvijeatraktivne discipline sportskog plesadisciplinilatinskoameričkih plesova (samba, cha-cha, rumba, pasodoble i jive) te disciplini standardnih ple sova (engleski valcer, tango, bečkivalcer,slowfoxiquick step).Večernjishowprogram

Sportski plesni klub Valcer s natjecanja odnio čak 18 medalja u kategoriji parova i pojedinaca

u Domu kulture uživala u tri predstave

“Ništa

su okupljene nasmijale

Program su otvorili Mirna Medaković Stepinac i Ljubomir Kerekeš u predstavi “Beba”. Subota je donijela stand-up Jana Kerekeša pod nazivom “Dobra večer, došao sam po vašu kćer”. Ovogodišnji pro gram Dana smijeha zatvorile su članice Kazališta “Luda kuća” koje su izvele predstavu “Ništa

ljubav samo seks”, autora Renea Bitorajca. U predstavi nastupaju četiri razigrane i vesele glumice, Csilla Barath Bastaić, Petra Du gandžić, Iskra Jirsak i Katarina Baban.

bio je vrhunac manifesta cije kojom se potvrdilo da Varaždin spada u najjače plesne centre u Hrvatskoj. DajeTrofejgradaVaraždina jedno od najboljih plesnih natjecanja u zemlji govori i podatak da su u Varaždinu nastupili plesači svih dob nih skupina, od djece do veteranaizrazličitihkrajeva Hrvatske, a također i gosti iz Slovenije, Bosne i Herce govine, Bugarske, Ukrajine te Srbije.

godina odprve objave

FOTO: STUDIO VIPRO

Večernji show program bio je vrhunac manifestacije kojom se potvrdilo da Varaždin spada u najjače plesne centre u Hrvatskoj

Prva karikatura Željka Pilipovića objavljena je u Regionalnom tjedniku 30.10.2007. godine.