RTM 004

OTKRIVAMO

TREĆI SAJAM PREVENCIJE

Projekt e-Škole: tablete i pametne ekrane će dobiti šest međimurskih škola

Teroristima i lopovima u Međimurju stvarno se loše piše!

Str. 8.

Str. 4.-5.

Regionalni međimurska županija

Plus

15.000 primjeraka

Tjednik

Besplatan primjerak

Broj 4 II 28. rujna 2016. II www.regionalni.com

PRIPREME POČELE Gradonačelnik Murskog Središća o Ispostavi hitne medicine

Stradaju li u Međimurju turisti, tko će se ispričati?

Str. 2.-3.

Kristova CRKVA Želite li primjerak RT za Varaždinsku županiju na kućnu adresu, cijena troška poštarine iznosi 3 kn po broju.

Više informacija na telefon: 042/290-774

Posvećen novi molitveni dom u Varaždinu Str. 9.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

U Donju Dubravu stiže nova LED rasvjeta Nakon obavljenog postupka javne nabave za nabavu LED svjetiljki i izvođenje radova, u Općini Donja Dubrava donesena je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuđača, tvrtke Elektroinstalacije iz Preloga. U prostorijama Općine potpisivanju ugovora su prisustvovali općinski načelnik i Dražen Gregoraš, direktor Elektroinstalacija. Ukupna ugovorena vrijednost

nabave LED svjetiljki te radova postave istih iznosi 618.147 kuna. Spomenuti radovi i usluga stručnog nadzora bit će odrađena u sklopu projekta „Energetski učinkovito za svijetlu budućnost – 1. faza“ koji se provodi uz financijski doprinos Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Nove LED svjetiljke bit će postavljene u devet ulica do 15. studenoga ove godine. (jn)

DOZNAJEMO U Gradu Mursko Središće krenuli s pripremama za otvaranje Ispostave hitne med

Srpak: Stradaju li turisti, ispričati što nemamo Hit

Buduća Ispostava imat će pet T2 timova s medicinskim tehničarom i vozačem bez liječnika, a kako sad stvari stoje, sredstva će inicijalno morati o Piše: Josip Novak

Hoće li i kad će u Murskom Središću biti organizirana Hitna medicinska pomoć, zasad je još nepoznato. Naime, stvaranje preduvjeta za širenje mreže hitne medicine na pomurski, odnosno gornjomeđimurski kraj, iziskuje dosta vremena, ali i novca.

Raspodjela “tereta“

Naime, kako sad stvari stoje, sredstva će inicijalno morati osigurati Grad Mursko Središće i Međimurska županija, istaknuto je na radnom sastanku s temom otvaranja Ispostave hitne medicine u Murskom Središću. Na sastanku kojem su nazočili gradonačelnik Dražen Srpak, župan Matija Posavec, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Tomislav Novinščak te predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak dogovoreno je da se žurno krene u realizaciju projekta otvaranja Ispostave hitne medicine u Gradu Mursko Središće. Donesenom novom mrežom hitne medicine u Republici Hrvatskoj buduća Ispostava imat će pet T2 timova s medicinskim tehničarom i vozačem bez liječnika. No, ujedno je propisana obveza da regionalne i lokalne samouprave financiraju jedan tim, podsjeća gradonačelnik Dražen Srpak.

– Prema našim projekcijama, riječ je o trošku od oko 250 tisuća kuna godišnje.

Smatramo da bi i sve općine na koje se ovaj projekt odnosi morale barem u jednom dijelu sudjelovati u sufinanciranju medicinskih timova. Grad Mursko Središće je spreman snositi dio tereta, no borit ćemo se da u tome imamo jednak tretman kao i sve ostale sredine – naglasio je Srpak.

Dodao je da u Međimurju postoje dvije ispostave Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, pri čemu se u

POSLJEDICE Ulaskom u EU putnički i teretni promet na području Murskog Središća je znatno pojačan, za više od 300 posto

18.000 šlepera, 5.000 autobusa i 3,5 milijuna putnika svake godine prođe gradom koji nema Hitnu pomoć ni policijsku postaju

KOLAPS Vozačima od Murskog Središća do ulaska na autoput kod Sv. Križa treba više vremena nego za vožnju od Sv. Križa do Zagreba Gradu Prelogu nalazi pet T1 timova u prostorima Doma zdravlja.

– Tamo lokalna samouprava nije imala obveze financiranja, opremanja prostora, ne plaća najam ni bilo koji dio tima. Ne tražimo ništa više od onoga što nam pripada, pa ako ne mora plaćati Prelog, ne vidim

razlog zašto bismo morali mi – rezolutan je Srpak, od kojeg doznajemo da Mursko Središće ima niz argumenata koji govore u prilog da je nužna dobra pokrivenost ovoga kraja Međimurja timovima hitne medicine.

Upitna sigurnost

– Građani Murskog Središća i okolnih mjesta zaslužuju ovaj projekt, čiju realizaciju iščekujemo već dugi niz godina. Naime, mi smo najsjeverniji grad uz granicu sa Slovenijom, potom Mađarskom i Austrijom, koja je udaljena 45 kilometara. Ulaskom u EU putnički i teretni promet je znatno pojačan, za više od 300 posto, te centrom grada mjesečno prolazi od 15 do 18 tisuća šlepera. To je ogromna brojka, koja negativno utječe na sigurnost građana i svih sudionika u prometu – rekao je Srpak za Regionalni tjednik.

Napomenuo je i da graničnim prijelazom svake godine prođe više od 3,5 milijuna putnika.

– Imamo situaciju kao da sve hrvatsko stanovništvo prolazi našim krajem. Prometnicama na putu od granice do Čakovca svake godine prođe oko 5.000 autobusa i ogroman broj osobnih vozila, u kojima je mnogo turista. Svi oni žele biti sigurni i zato je bitno locirati Ispostavu hitne medicine u Murskom Središću, u kojemu nema ni policijske postaje.

Dosad, srećom, nije bilo većih nesreća, i ne želimo ni pomisliti kakve bi bile posljedice da se osobno vozilo stranih registracija direktno sudari sa šleperom. A njih su pune ceste, baš kao i kombajna te traktora s priključnim strojevima u sezoni intenzivnih poljoprivrednih radova. Tko će se ispričati unesrećenima i kako će im objasniti da ovdje nema Hitne pomoći? – pita se gradonačelnik Murskog Središća.

Potreba dostupnosti Hitne pomoći na sjeveru Međimurja

U Središću imaju situaciju kao da sve hrvatsko stanovništvo godišnje prođe njihovim gradom a da nemaju

Predsjednik Gradskog vijeća Cmrečak, župan Posavec i gradonačelnik Srpak na sastanku

Aktualno

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Knjižnica u Čakovcu dobila novo krovište, “Maslačak“ i “Cvrčak“ pročelja Temeljem dvaju projekata koje je Grad Čakovec lani prijavio na Javni natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, putem kojih se sufinancirala energetska obnova nestambenih zgrada, obnovljena su tri vrtićka objekta i Knjižnica. U četvrtak su obnovljene zgrade dobile nove energetske certifikate. Ukupno su građevinski zahvati na Dječjem vrtiću „Cvrčak“, zajedno s objektom jaslica, DV „Maslačak“ te Knjižnici i čitaonici „Nikola Zrinski“ bili vrijedni 2.323.527

kuna, od čega je Fond sufinancirao 40 posto. Kako je na predstavljanju projekta rekao gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, Grad kontinuirano ulaže u obnovu predškolskih objekata te podizanje njihove energetske učinkovitosti. Osim što djeca dobivaju nove, ljepše boravišne prostore, energetskom obnovom smanjuju se računi za energente. Grad na tome ne staje, dokumentacija je spremna za još neke obrazovne objekte, poput Dječjeg vrtića „Mrav“ u Mačkovcu, te će oni

biti prijavljeni za sufinanciranje čim se raspišu natječaji. – Čakovec zahvaljujući energetskoj obnovi polako ali sigurno dobiva novu, ljepšu vizuru – naglasio je Kovač. Inače, u Dječjem vrtiću „Cvrčak“ obnovljeni su pročelje i krovište, jaslice su dobile novu stolariju i krov, a u „Maslačku“ je zamijenjena drvena stolarija te obnovljena fasada. Na zgradi Knjižnice, osim što je zamijenjena stolarija i izolirano krovište, toplinski su izolirani unutarnji stropovi i kosi krov. (jn)

dicine koja će pokrivati gornjomeđimurski kraj

tko će im se tnu pomoć?

osigurati Grad Mursko Središće i Međimurska županija

STANDARD Građani to zaslužuju

Osigurana sredstva u županijskom proračunu

Župan Posavec na početku svog izlaganja je objasnio da je prvi korak završen te je nakon dugo vremena i mnogih izazova odlučeno da pet timova T2 budu pozicionirani u Murskom Središću. – Pozdravljamo ovakvu odluku Vlade i Ministarstva zdravlja, koja, nažalost, nije prošla bez jednog “ali“.

– To podrazumijeva da se financijski i organizacijski u cijelu priču uključuje lokalna i regionalna samouprava. Drago mi je što postoji spremnost i volja od strane Grada da se to i učini, a mi ćemo proračunom za 2017. godinu predvidjeti i osigurati sredstva kako bismo dali svoj doprinos što skorijem otvaranju ispostave za gornje Međimurje – rekao je župan. Dodao je da je riječ o jednom standardu koji zaslužuju građani Murskog

Tomislav Novinščak

Središća i mještani okolnih naselja.

– Mursko Središće mora biti centar ovog dijela Međimurja sa svim pratećim službama, sadržajima i institucijama, što smo u protekle tri godine pokazali na mnogo načina, a sad i u jednom vidu toliko potrebne zdravstvene skrbi.

Naime, kad govorimo o hitnoj medicini, najvažnija je pravovremena reakcija i pravilno tretiranje bolesti – naglasio je Posavec.

u adekvatnu zdravstvenu skrb

posebno je naglašena u trenucima kad nastaje prometni kolaps.

– Vozačima ponekad od Murskog Središća do ulaska na autoput kod Sv. Križa treba više vremena nego za vožnju od Sv. Križa do Zagreba – podsjeća Srpak, na kojeg se nadovezao predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak rekavši da “kad govorimo o hitnim službama, prije svega govorimo o zdravlju ljudi i promptnom djelovanju kojim se spašavaju životi“.

“Hitna je bitna“

– S obzirom na to da je Hitna služba u Hrvatskoj izuzetno dobro organizirana, otvaranje Ispostave hitne medicine u Gradu Mursko Središće predstavlja put njezi-

na daljnjeg razvoja – zaključio je Cmrečak.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Tomislav Novinščak ovu prigodu je iskoristio da zahvali svima koji su doprinijeli da bi

Troškovi T2 tima godišnje iznose 250.000 kuna, i zasad ih plaćaju Grad i Županija ova inicijativa dobila sretan kraj. Posebno se to, kako je rekao, odnosi na građane Međimurja, koji su pružili snažnu podršku akciji “Hitna je Međimurju bitna“.

– Ovim putem ujedno mo-

lim za strpljenje, jer ovo nije projekt koji se može ostvariti preko noći. Najvažnije je da smo uspješno napravili prvi korak, a siguran sam da će realizacija same Ispostave uskoro uslijediti – rekao je Novinščak.

Zamoljen da prokomentira standarde i edukacijske programe u djelatnosti hitne medicine, koje je početkom rujna objavio Hrvatski zavod za hitnu medicinu, naglasio je da nema bitnih promjena koje se odnose na minimalne uvjete u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za tu djelatnost. – Promjene se najviše odnose na hitnu medicinu u bolničkom sustavu, odnosno na objedinjene hitne bolničke prijeme – istaknuo je Novinščak.

Općina Domašinec je za diskoklub namjeravala izdvojiti 2,8 milijuna kuna

OBRAT Općina Domašinec je raskinula ugovor

Vlasnici Šampiona neće prodati diskoteku Načelnik Dragutin Lisjak je izvijestio da su vlasnici Šampiona raskid kupoprodajnog ugovora zatražili nakon “napisa, dezinformiranja građana, vrijeđanja i komentara kroz medije” Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Disko klub Šampion ipak neće postati vlasništvo Općine Domašinec: vlasnici nekretnine odustali su od prodaje, i to svega nekoliko dana nakon što su s načelnikom Dragutinom Lisjakom potpisali kupoprodajni ugovor.

”Ništa od projekta”

O tome je načelnik izvijestio u petak u priopćenju.

Općinsko vijeće Domašinca je 7. rujna donijelo odluku o kupnji Šampiona za izgradnju Multimedijskoga i sportskorekreacijskog centra. Osam dana poslije načelnik je kod javnog bilježnika potpisao ugovor, no već 19. rujna vlasnici su zatražili raskid.

– Slijedom svih događanja, napisa, dezinformiranja građana, vrijeđanja i komentara kroz medije, vlasnici diskokluba Šampion 19. rujna od općinskog načelnika izričito zahtijevaju raskid već zaključenog i od strane javnog bilježnika ovjerenog ugovora. Poštujući volju i zahtjev vlasnika nekretnina i razloge zbog kojih Općini Domašinec ne žele prodati svoje privatne nekretnine, ugovor je sporazumno raskinut kod javnog bilježnika – naveo je Lisjak u priopćenju.

Istaknuo je da se projekt izgradnje Multimedijskoga i sportsko-rekreacijskog centra

s dogradnjom sportske dvorane, sportskih terena, dječjega zabavnog parka te parka za rekreaciju i odmor građana neće provesti iako su u proračunu osigurana i planirana sredstva, a uz to postoji mogućnost da se projekt sufinancira iz domaćih i EU fondova.

– Općina trenutno nema druge lokacije na kojoj bi se planirani objekt mogao ostvariti, jer je svoju

PROTIV Oporbeni vijećnici iz HDZ-a, HSS-a i HNS-a bili su protiv kupnje Šampiona nek retnine od oko 10.000 četvornih metara darovala Osnovnoj školi Domašinec, koja sedam godina nije napravila ništa. Zahvaljujem se svim građankama i građanima Općine Domašinec koji su podržavali prijedlog ovog projekta i koji su shvatili da bi Općina dobila novi sadržaj od općeg značaja za zajednicu i bodrili nas u našemu nastojanju realizacije projekta.

Hvala i onim građankama i građanima koji nisu podržavali projekt, očito su imali svoje razloge – poručio je Lisjak.

U petak je na internetskim

stranicama Općine objavljen i dopis koji je načelnik 30. lipnja poslao OŠ Domašinec, a u kojem je zatražio povrat nekretnina darovanih u prosincu 2014. godine.

– Utvrđuje se da protekom roka od sedam godina (…) još nisu obavljene nikakve radnje koje bi upućivale na izgradnju školske sportske dvorane i dogradnju građevine OŠ Domašinec, pa su se stekli uvjeti za povrat zemljišta Općini – obrazloženo je dopisu.

”Nije ni zvao”

Općina je diskoklub Šampion trebala kupiti za 2,8 milijuna kuna te bi time postala vlasnik zemljišta površine 3.200 četvornih metara, na kojem se nalaze diskoteka i spremište.

Tome su se usprotivili oporbeni vijećnici iz HDZ-a, HSS-a i HNS-a. Oni su prozvali načelnika Lisjaka da nijednom nije nazvao odgovorne u Županiji i župana da bi provjerio u kojoj je fazi projekt gradnje školske dvorane.

Za njih je bila sporna i cijena Šampiona: upozorili su da ga Općina želi kupiti po procijenjenoj, a ne tržišnoj vrijednosti. Kao primjer su naveli zgradu MTC-a u Čakovcu, koja je bila procijenjena na 47 milijuna kuna, no prodana je za oko 3 milijuna kuna.

Na temelju toga su izračunali da cijena Šampiona ne bi trebala biti viša od 510.000 kuna.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

Izdvojeno: Mario Gašparić i Vladimir Pintar međimurski “najpolicajci“ Tijekom svečane akademije koja je održana povodom Dana policije na Sajmu prevencije i sigurnosti u Murskom Središću dodijeljena su i prigodna priznanja “najpolicajcima“ Međimurske županije za 2016. godinu. Najboljim policijskim službenicima za ovu godinu proglašeni su Mario Gašparić,

kao policajac građanin i policijski službenik, te Vladimir Pintar iz Policijske postaje Prelog. Prigodne plakete predali su im predstavnici portala eMeđimurje Igor Halić i Alen Fuš, načelnik PU međimurske Krunoslav Gosarić i njezin glasnogovornik Radovan Gačal. Inače, u svom obraćanju

DONACIJA Trilj iznenadio Novo Selo

okupljenima na svečanoj akademiji glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec naglasak je stavio na inovativnost PU međimurske. Ona se, po njegovim riječima, očituje u provođenju preventivnih aktivnosti te je istaknuo iznimnu suradnju lokalne zajednice i službenika međimurske policije. Ovog

tjedna će Policijska uprava međimurska polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na grobovima poginulih policajaca, kao i svetom misom zadušnicom za poginule i nestale hrvatske branitelje u crkvi Svetog Nikole u Čakovcu te mnogim drugim aktivnostima obilježiti Dan policije. (jn)

DONOSIMO Treći Sajam prevencije i sigurnosti u gradu na M

Teroristima i lopovim

Svakodnevnu borbu s lopovima i prevarantima vode kriminalisti MUP-a i njihovi kolege iz Carin odjevnih predmeta, torbi, mobitela, naočala te patvorenih pića, poput Jägermeistera i Badelovog “m Piše: Josip Novak

DVD dobilo novo vozilo Prošlog vikenda u Novo Selo na Dravi stigla je vrijedna donacija iz Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Trilj iz Splitsko-dalmatinske županije.

Na zadovoljstvo svih članova DVD-a Novo Selo na Dravi, prijatelji iz Trilja darovali su im novo navalno vozilo marke Magirus Deutz s 2.500 litara vode i mnogo druge opreme koja će im biti itekako potrebna na budućim požarima u

naselju i izvan njega. Samoj primopredaji odazvali su se dopredsjednik HVZ-e i predsjednik VZMŽ-e Mario Medved, zamjenik zapovjednika VZMŽ-e Robert Meglić, predsjednik Gradskog vijeća Jurica Horvat, predsjednik DVD-a Trilj Ivan Dragušica, predsjednik MO-a Zoran Korpar te svi domaći vatrogasci, koji su sa zadovoljstvom nazočili primopredaji vozila. (jn)

MEĐIMURCI NA EKO SAJMU U ČAZMI

Ljuk osvaja Moslavinu U organizaciji Udruge ekoloških proizvođača, 17. i 18. rujna održan je 3. Eko sajam u Čazmi pod nazivom “Eko kulturom do zdravlja“. Svoje mjesto i mogućnost sudjelovanja na spomenutoj tradicionalnoj manifestacije dobilo je nekoliko izlagača iz Međimurske županije. Donju Dubravu je predstavljalo OPG Sabol s poznatim “Dobravskim ljukom“.

– Posebno nas raduje što su kupci koji su prošlih godina kupili naš ljuk u međuvremenu proizveli sjeme. Dio tog sjemena u ovoj prigodi su nam poklonili kako bi se vratilo u svoj rodni kraj. Ovim putem upućujemo zahvalu organizatorima na lijepim i ugodnim trenucima koje smo proveli u njihovom lijepom kraju – ističu međimurski proizvođači. (jn)

ČAKOVEC Slikovnicama protiv prehlade

Vrtićari oduševljeni

Prošlog tjedna predstavljena je Odluka Vijeća za prevenciju Grada Čakovca kojom je svakom polazniku čakovečkih vrtića kupljena slikovnica “Kako je Ješko pobijedio prehladu“.

Kako je pojasnio zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca i predsjednik Vijeća za prevenciju Grada Čakovca Mario Medved, spomenuta

slikovnica na djeci prihvatljiv način objašnjava kako ozdraviti bez bespotrebne uporabe lijekova. Dio je to šire akcije koja za cilj ima javnost upozoriti na pretjeranu upotrebu antibiotika. – Ukupno je kupljeno 1.200 komada slikovnica, što je dovoljno za sve polaznike svih vrtića na području Grada – rekao je zamjenik Medved.

Podsjećamo, slikovnicu je osmislio, uredio i tekst pripremio Sven Pal, rodom iz Čakovca, a govori o Ješku Ježiću, koji uz pomoć obitelji i prijatelja pobijedi prehladu liječeći se samo toplim čajem, limunom i medom. (jn)

izbjegličku krizu, a što se tiče terorista – tri za groš! – istaknula je Horvat.

Posjetitelji Sajma skoro da i Četrdesetak izlagača iz javnih i državnih ustanova, udru- nisu imali vremena za predah. ga građana, pravnih osoba koje Naime, tijekom programa se bave prevencijom u područ- izmjenjivale su se atraktivne ju sigurnosti te dobrovoljnih vježbe policijskih službenika i profesionalnih vatrogasnih Interventne jedinice policije postrojbi predstavio se u petak PU međimurske, među kojima posjetiteljima po mnogo čemu je bio i tzv. “repelling“ – spujedinstvenog Sajma prevencije štanje niza zid pomoću sigurnosnog užeta. Uz to, međimuri sigurnosti. ski policajci demonstrirali su Repeling i pendrečenje borilačke vještine, baratanje Njegovo treće izdanje orga- palicom “tonfa“. Oni ne samo nizirala je PU međimurska, da spretno vitlaju pendrekom jedna od najuspješnijih upra- već su, kad zatreba, brzi i žestova u Republici Hrvatskoj u ki vozači. Stoga ne čudi da su u ovoj prigodi na travnjaku provođenju preventivnih ispred Osnovne škole programa, u suradizložili svoja nanji s partnerima, mjenska vozila, v ij e ć i m a z a među kojima prevenciju je bio i jedan Me đ i mu rVješti pilot Specijalne presretač s ske županipuno konja je i Grada policije rastjerao je skrivenih isMursko sve napasne čvorke pod poklopSredišće. c a motor a . iz okolnih Pre vent ivNo, znatiželjne aktivnosti vinograda nici su se tiskali policije predi na štandu s oprestavljene su putem mom za protueksplozijradionica za najmlađe i odrasle žitelje Međimur- sko djelovanje. ja. Među potonjima je bila Štefanija Horvat iz Čakovca, Milijuni za sigurnost koja je uživala u atraktivnim – S kolegama iz PU zagrepreletima helikoptera i pritom bačke omogućili smo posjetiteljima da uživo vide kako izgledaju EOD 9 odijela od Najmlađi posjetitelji kevlara kakva koriste pirotehničari. Nije ih lako nositi, jer su u realnim teže 33 kilograma, a u komplesituacijama tu još dolaze specijalna kaciga, zaštitne rukavice, sustav za usvajali osnove hlađenje i komunikaciju...

Ovakvih kompleta u Hrvatskoj prometne kulture ima svega nekoliko, jer stoje na pripremljenim više od milijun kuna – pojasnipoligonima i pritom li su Mišel Horvat i Željko Rob iz grupe za protueksplozijsku postali ponosni zaštitu.

Svakodnevnu borbu s lopovlasnici Jumicarovih vima i prevarantima vode pak vozačkih dozvola njihovi kolege – kriminalisti.

Kako doznajemo od Silvije ustvrdila da se u najsjevernijoj Špica, studij kriminalistike je županiji nitko ne treba bojati od ove školske godine ponovno ni terorista. otvoren za javnost, a svi zain– Tijekom vožnje do Mur- teresirani dodatne informacije skog Središća promatrala sam mogu potražiti u strukovnoj kako vješto pilot Specijalne Udruzi kriminalista, odnosno policije prelijeće brežuljke u njezinoj podružnici koja obrasle vinogradima. Letio je djeluje na području Međimurnisko i zasigurno je rastjerao ske županije. Inače, za nužno sve napasne čvorke. U našem “treniranje strogoće“ zaduženi Međimurju preživjeli smo su i djelatnici Ministarstva

ZRAKOMLAT

Osnovnoškolci su uživali u vožnji motornih automobila na jednom od n

financija, odnosno Carinske uprave RH, čiji odjeli za mobilne jedinice između ostalog nadziru pojavu krivotvorina na tržištu. Tako se na njihovu štandu našao veliki broj lažnih odjevnih predmeta, torbi, mobitela, naočala te patvorenih pića, poput Jägermeistera i Badelovog “mirogojčeka“.

– U našem radu pomažu nam različiti uređaji za detekciju droga, endoskopi, mjerači gustoće materijala i radioak-

tivnosti – naglasili su službenici Odjela za mobilne jedinice Varaždin.

Škola u plamenu

U sklopu sajamskih programa izvedene su i dvije vježbe spašavanja unesrećenih iz požarom zahvaćene kotlovnice osnovne škole. Prikazali su ih pripadnici JVP-e Grada Čakovca, DVD-a Grada Mursko Središće i članovi Crvenoga križa iz Čakovca. Volonteri

Aktualno

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

Prijave za MESAP JESEN do 10. studenoga

Drva “odšetala“ iz Hrastinke Sanacija odlagališta komunalnog otpada “Hrastinka“ kod Murskog Središća, iz kojeg je netragom nestala drvena građa, bila je povod Mariju Nereru, vijećniku iz redova SDP-a, da gradonačelniku Draženu Srpaku postavi pitanje o tome na sjednici Gradskog vijeća. Naime, kako javlja “Muralist“, spomenutog

5

vijećnika su građani zamolili da provjeri je li vlasnik bio Grad i je li nekome ustupljena.

Na to se oglasio gradonačelnik potvrdivši da je vlasnik Grad i da su odmah reagirali i dali pisani nalog nadzornom inženjeru da provjeri o čemu se radi. Zasad je još uvijek nepoznato tko je prisvojio drva. (jn)

Izlagači se još uvijek mogu prijaviti za tradicionalnu sajamsku priredbu MESAP JESEN, koja će biti održana u Nedelišću od 19. do 20. studenoga. Na 10. jubilarnom Sajmu MESAP JESEN posjetiteljima će se predstaviti gospodarstvenici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te udruge iz zemlje i inozemstva. Očekuje se da će ove godine biti zastupljeno nekoliko gospodarskih grana iz poljoprivrede

(poljomehanizacija, oprema za farme, sjemenska roba, stočna hrana, oprema za voćarstvo i vinogradarstvo, sistemi za navodnjavanje, sadnice…), ekologije i zdrave prehrane, obnovljivih izvora energije (energija vjetra, Sunca, bio-plin na farmama…) te komunalne opreme i hortikulturnog uređenja. Svi koji to žele svoje sudjelovanje na Sajmu mogu prijaviti do četvrtka, 10. studenoga. (jn)

Muri okupio 44 izlagača, najatraktivniji program imali policajci, Hitna služba i vatrogasci

ma u Međimurju se loše piše

nske uprave RH, odnosno Odjela za mobilne jedinice, na čijem se štandu u sportskoj dvorani Osnovne škole Mursko Središće našao veliki broj lažnih mirogojčeka“

Antonia i Viktorija Novak

nekoliko pripremljenih poligona

GDCK Čakovec omogućili su svim posjetiteljima da besplatno izmjere tlak i provjere razinu šećera u krvi. Prevencija u cestovnom prometu bila je zastupljena edukacijama na nekoliko poligona. Na njima su šetnjom ili vožnjom automobila najmlađi posjetitelji u realnim situacijama usvajali osnove prometne kulture.

– Mobilni poligon “Sigurno u prometu“ na nacionalnoj razini provodi “Jumicar“ u su-

radnji s prometnom policijom.

Pokrenut je u Finskoj 1996., susjedna Slovenija provodi ga 15 godina, a Hrvatska četiri. U edukaciju za najmlađe uključili smo HVZ, Crveni križ i srednjoškolce. Svi učenici osnovne škole koji ovdje prođu edukaciju postaju ponosnim vlasnicima osebujne “vozačke dozvole“ – zaključio je voditelj programa Alan Alagić.

Povodom Dana policije u sportskoj dvorani je održana i

svečana akademija.

Strana izaslanstva

Prisustvovali su joj glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, župan Matija Posavec, predstavnici Ravnateljstva policije, izaslanstva slovenske i mađarske policije, načelnici susjednih policijskih uprava sa zamjenicima te brojni drugi uzvanici.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

Pomaknut termin: Međunarodni voćarski sajam po 11. put u Donjem Kraljevcu Općina Donji Kraljevec i Centar “Dr. Rudolf Steiner” iz Donjega Kraljevca i ove godine, 4. i 5. studenoga, organiziraju Voćarski sajam, namijenjen svim voćarima, struci i ljubiteljima voća. Zbog situacije u kojoj su se zbog vremenskih neprilika ove godine zatekli hrvatski voćari, Organizacijski odbor je pomaknuo termin održavanja Sajma i svim izlagačima omogućio besplatno predstavljanje. U prvom planu Sajma i ove je godine promocija voća-

ra, njihovih proizvoda i stvaranje kontakata.

Fokus Sajma ove godine okrenut je prema prerađivačkoj industriji i njezinu utjecaju na voćarsku proizvodnju, mladima u poljoprivredi te ekološkom načinu uzgoja kao novom trendu u voćarstvu. Predstavit će se niskopesticidna integrirana proizvodnja u održivom uzgoju voća, konkurentnost ruralnog turizma, biodinamičko voćarstvo, nutricionistički aspekt konzumacije lokalnih i sezonskih namirnica,

dok će središnji događaj biti okrugli stol na temu „Krah hrvatskog voćarstva! Prilika za novi početak?“ Na Sajmu će biti održana predstavljanja sušenog voća, sokova, marmelada i pekmeza te priprema zdravih obroka, ali i prvo ocjenjivanje voćnih vina. Time sajamska priredba daje svoje priznanje sve popularnijim vinima od voća kroz stručno ocjenjivanje i promociju istih. Prijave će se zaprimati do ponedjeljka, 10.listopada, ili do popunjenja izlagačkih prostora. (jn)

PROIZVODNJA Bračni par Katalenić iz Selnika uza svoje stalne poslove brine se i za plantažu lješnjaka

Proizvođač lješnjaka dobio 15 tisuća europskog novca za nabavu strojeva

Katalenići su svoj projekt za nabavu strojeva prijavili na natječaj i dobili sredstva uz pomoć Lokalne akcijske grupe (LAG) „Izvor“, koja djeluje na području Ludbrega, Varaždinskih Toplica i okolnih općina besplatno pomažući malim OPG-ima do dođu do europskih fondova 15 tisuća eura.

– Štete su nas malo usporile i nismo dobili za njih Bračni par Dražen i Jasna nikakvu odštetu. Osim toga, Katalenić iz Selnika pored sve smo dosad radili ručno, Ludbrega uza svoje stalne uglavnom sami ili uz pomoć poslove već se desetak go- sinova i prijatelja, ali sad će dina bavi uzgojem lješnjaka. sve ići lakše i brže. Nabavili Iako lješnjaci ne zahtijevaju smo stroj za branje, stroj za svakodnevnu brigu poput čišćenje i sortiranje te stroj za drugih kultura, tek sad mogu kalibriranje – nabraja Dražen reći da ulaze u fazu ozbiljnije Katalenić dodajući da imaju proizvodnje, jer lješnjaci tek dvije sorte lješnjaka, rimski nakon pet do osam godina i istarski, koji se pomoću specijalnih strojeva sad puno postižu svoj puni urod. lakše razdvajaju.

Dosadašnjih goDosad sve ručno dina imali su Nije bilo lako poizmeđu 200 sljednih godina, i 3 0 0 k igovore na m Kata len ići, Sve smo dosad radili lograma lješnjaka jer su doručno, uglavnom te su sve živjeli svaprodali kakve nezsami ili uz pomoć d i re kgo d e , o d sinova i prijatelja, ali t n o poplava, kupcikoje su im uza strojeve sad će ma na uništile dosve ići lakše i brže.” k u ć n o m bar dio nasapr a g u, a l i da pa su morali i st ič u da će saditi nove biljke, plantaža pri pudo ovogodišnjeg mranom urodu imati potenciza, koji je nanio štetu na oko 30 posto stabala. No oni su jal od nekoliko tona plodova.

– Prodajemo očišćene lješuporni, a dobra vijest je da su ove godine putem europskoga njake za konzumnu potrošfonda namijenjenog ruralnom nju, kupci dolaze iz ovoga razvoju dobili sredstva za kraja, svi već znaju da imamo nabavu strojeva u iznosu od lješnjake, a dolaze nam i kupPiše: Maja Grbić Alimanović

Dražen i stariji sin Igor na svojoj plantaži

ci iz Zagreba – objašnjava Katalenić pokazujući nam svoju malu plantažu u Selniku s lješnjacima spremnima za berbu. Proizvodnju su pokrenuli na naslijeđenom obiteljskom zemljištu te su

potom dokupljivali susjedne parcele. Za lješnjake su se odlučili zato što su uvidjeli da imaju tržište za njih i da je to višegodišnja kultura koju će moći uzgajati uza svoje stalne poslove i obveze.

NOVCI Na području Hrvatske dosad je osnovano 60-ak lokalnih akcijskih grupa

LAG-ovi uskoro sami raspisuju natječaje i dodjeljuju sredstva

S Mirkom Herenčićem, voditeljem projekta u LAG-u “Izvor”

Obitelj Katalenić svoj projekt za nabavu strojeva prijavila je na natječaj i dobila sredstva uz pomoć Lokalne akcijske grupe (LAG) „Izvor“, koja djeluje na području Ludbrega i okolnih općina.

Kako nam objašnjava Mirko Herenčić, voditelj projekta u „Izvoru“, uloga LAG-ova je upravo pomaganje malim poljoprivrednicima i OPGima u pripremi i prijavi projekata manjih financijskih iznosa na natječaje EU fondova namijenjene ruralnom

razvoju. Usluge LAG-a su za OPG-ove besplatne, jer i oni svoj rad također financiraju putem europskih fondova.

LAG-ovi se u Hrvatskoj počinju osnivati po uzoru na lokalne akcijske grupe u Europskoj uniji prije desetak godina i dosad ih je u Hrvatskoj osnovano oko 60.

– Konzultantske f irme koje se bave EU projektima rade na proviziju i njima se ne isplati raditi projekte s tako malim iznosima, jer za projekt od 15 tisuća eura

imaju jednako posla kao i za velike projekte od 100 i više tisuća eura, a rade na postotak. Zato su tu LAG-ovi, koji malim poljoprivrednicima pružaju besplatne usluge kako bi i oni imali šansu dobiti sredstva iz EU fondova – objašnjava Herenčić.

Osim Katalenićima, LAG Izvor pripremio je još osam projekata za ulaganja u fizičku imovinu, i svi su prošli na natječaju. LAG-ovi bi uskoro trebali početi djelovati na višoj razini, jer će iz EU fondova

dobivati sredstva u iznosu od oko milijun eura, koja će moći dodjeljivati OPG-ima putem raspisanih natječaja.

– Predali smo strategiju i do kraja listopada očekujemo odluku o dodjeli sredstava i potom idemo u raspisivanje natječaja. Mali OPG-i tako će imati još veću prolaznost, jer će ti natječaji biti namijenjeni samo njima i neće morati konkurirati projektima velikih poljoprivrednih poduzeća – objašnjava Herenčić.

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

7

8

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

školstvo

Ekonomska škola Čakovec u projektu energetske obnove Nakon uspješno provedenog projekta energetske učinkovitosti u Tehničkoj školi Čakovec, potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu školske zgrade i pripadajuće sportske dvorane Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Njegovom realizacijom započet će radovi na energetskoj obnovi škole i ugradnji sustava koji koristi obnovljive izvore energije, što će doprinijeti

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

smanjenju potrošnje energije. – Ovim projektom pokrenuli smo jedan veliki investicijski ciklus energetske obnove u našim školama.

Samo u segmentu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u našoj županiji pokrenute su investicije vrijedne 42,5 milijuna kuna – rekao je župan Matija Posavec te najavio da je ovih dana raspisan javni natječaj za izvođenje radova na Studentskom domu, vrijedan 10 milijuna kuna.

E-ŠKOLE U iduća tri mjeseca sve škole uključene u projekt digitalizacije škola dobit će opremu

Tablete i pametne ekrane će dobiti i 5 međimurskih škola OŠ Nedelišće, OŠ Kuršanec, OŠ Ivanovec, I. OŠ Čakovec i Gimnazija Josipa Slavenskog iz Međimurske županije uključene su u projekt e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola. Dio škola već je opremljen, dok će ostale opremu dobiti u naredna tri mjeseca - najavio je Stanić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

i traje tri godine, vrijedan je 40 milijuna eura. Cilj je poOŠ Nedelišće, OŠ Kur- većanje digitalno zrelih škola.

– Kroz projekt škole neće šanec, OŠ Ivanovec, I. OŠ Čakovec i Gimnazija Josipa dobiti samo opremu, znači, računala, tablete i Slavenskog iz Međimurpametne ekrane, ske županije ukljuveć je oprema čene su u projekt uvjet za koe-Škole: Usporištenje stava sustaProjektom e-Škole pametne va razvoja tehnod i g it a l no dokazat ćemo da logije u zrelih škoučenje može biti nastavla. n i m Uz 10 iz zanimljivo.” proceVaraždinsima. ske županiZvonimir Stanić, Učenici se je, u projekt ravnatelj CARNet-a služe digije uključeno još talnim tehno135 škola iz ostalogijama svakodlih krajeva Hrvatske. nevno, ali ne u nastavi, i to ovim projektom želimo Uključen FOI Kroz ovaj projekt dosad je promijeniti. Želimo nastavni20 škola opremljeno informa- ke koji se znaju i mogu služiti cijskom i komunikacijskom digitalnim tehnologijama i učenike spremne za nastavak infrastrukturom.

– Ostale će biti opremljene školovanja i koji će biti konkuu naredna tri mjeseca – naja- rentniji na tržištu rada. Provio je Zvonimir Stanić, ravna- jektom e-Škole dokazat ćemo telj CARNet-a, koji je nositelj da je ovakav način učenja projekta, na predstavljanju puno zanimljiviji učenicima – najavio je Stanić. e-Škola u srijedu na FOI-ju.

Partneri na projektu su Sam projekt, čija je faza počela u ožujku prošle godine Agencija za strukovno obra-

zovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje i FOI, kao jedina visokoškolska institucija, iz koje čak 30-ak stručnjaka radi na ovom projektu.

No, kakva je trenutno opre-

Dosad je 20 škola opremljeno informacijskom i komunikacijskom infrastrukturom

Na predstavljanju e-Škola bili su brojni ravnatelji i nastavnici iz škola uključenih u projekt

CECIIS: Top tema - obrada velikih količina podataka Predstavljanje e-Škola održano je paralelno s 27.

Međunarodnom znanstvenom konferencijom “Central European Conference on Information and Intelligent Systems – CECIIS 2016” koja je okupila vrhunske

stručnjake i znanstvenike iz 17 zemalja svijeta. U vrijeme kada su se mnoge slične konferencije ugasile, FOI iz godine u godinu uspijeva organizirati konferenciju koja je među najznačajnijima iz područja primijenje-

nih informacijskih znanosti u srednjoj Europi. S oko 200 sudionika, ovogodišnji CECIIS postao je među najuspješnijima u zadnjih nekoliko godina. Top tema ove je godine bila je obrada velikih količina podataka.

mljenost škola informatičkom opremom?

– To ovisi od škole do škole. Pravo stanje vidjet ćemo kad napravimo analizu čiji će rezultati biti dostupni za dva mjeseca. No, rekla bih da je od opreme veći problem koliko su nastavnici i učenici motivirani da uče uz pomoć različitih digitalnih sadržaja.

Ponekad nije potrebno toliko ulagati u opremljenost koliko iskoristiti resurse i biti kreativan, znati povezati učenje u učionici i učenje u virtualnom okruženju – poručila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak.

PROVJERILI SMO Treba li i hoće li informatika postati obvezni predmet u osnovnim školama?

Digitaliziraju škole, a informatika je i dalje izborna?!

– Obrazovanje 21. stoljeća nezamislivo je bez uvođenja digitalnih tehnologija u nastavni proces – rekao je zamjenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak na predstavljaju e-Škola u srijedu na Fakultetu organizacije i informatike.

No, dok se s jedne strane radi na digitalizaciji škola i obrazovnog procesa, velika većina učenika informatiku kao izborni predmet dobiva tek u petom razredu!

Dosta je ideologije!

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Zamjenik ministra Hrvoje Šlezak

– Naravno da je to apsurd.

Moramo se prestati baviti

ideološkim pitanjima i konačno početi razmišljati o budućnosti naših učenika

- Moramo se prestati baviti ideološkim pitanjima, treba vidjeti što treba u školama - tvrdi prof. dr. sc. Divjak koji, ako sad zaostanu za svojim vršnjacima u Europi, taj zaostatak neće moći

nadoknaditi, pogotovo ako se radi o digitalnim kompetencijama – upozorila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak s FOI-ja.

Za Šlezaka to i nije tako veliki problem.

– Sve škole koje žele da njihovi učenici uče informatiku od prvog razreda, Ministarstvo im za to daje suglasnost. Činjenica jest da je informatika važna, te je ona sastavni dio današnje komunikacije, no formalno uvođenje informatike kao obveznog predmeta nije toliko važno – rekao je

Šlezak. Ipak, poručuje da će se svakako raditi na tome, ali da to zahtijeva velike promjene kompletnoga odgojno-obrazovnog sustava.

– Tu je i pitanje opterećenosti učenika, i ne možemo samo tako neki predmet proglasiti obveznim. U ovoj situaciji, informatika kao izborni predmet od prvog razreda je jedno dobro prelazno rješenje – poručio je Šlezak, koji smatra da proglašenje informatike obveznim predmetom u ovom trenutku ne bi donijelo velike promjene. (ihr)

oglas

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

9

DOBROTA Svečano posvećen novi molitveni dom Kristove crkve u Varaždinu u blizini Carine

Kad smo radosni, dijelimo radost, pa radosti ima više

Svečanost je uveličao komorni sastav Zagorje Brass Qintet. O povijesti Kristove crkve u Varaždinu govorio je propovjednik Kristove crkve u Vukovaru Vlado Pšenko. Između ostaloga Pšenko je istaknuo da je ova duhovna obitelj započela svoje djelovanje pomažući izbjeglima i prognanima.

U Varaždinu je u subotu, Novozavjetni primjeri crkve 24. rujna, održana svečanost govore o crkvi kao duhovnoj posvećenja novoga molitve- obitelji. U takvom okruženju nog doma Kristove Crkve. nitko više ne mora biti sam, Nazočno je bilo više od 150 jedni drugima pomažemo i prijatelja i vjernika, uključujući tražimo rješenja problema. predstavnike raznih crkava iz Kad smo tužni, dijelimo tugu, Hrvatske. Sitgli su varaždinski pa tuge ima manje, kad smo biskup Josip Mrzljak, Giorgio radosni, dijelimo radost, pa raGrlj, predsjednik PEV-a i pred- dosti ima više. U Bibliji apostol sjednik skupštine Baptističkih Pavao uspoređuje Crkvu s ticrkava, dr. Dragutin Matak, jelom Kristovim. U tom tijelu, prodekan Adventikao i u fizičkom tijelu, stičkoga teološkog svatko može naći učilišta i bivši s voje mjesto predsjednik te djelovati i K ršćanske biti koristan advendruštvu u tističke skladu sa Besplatan tečaj Crkve, dr. svojim daengleskog jezika za To m S i rov i m a i bley, dekan mogućnostaro i mlado bez Biblijskog stima. Taj ikakvih obveza instituta u se biblijski Zagrebu, Daprincip odnosi vid Kovačević, na sve, bilo mlađakon Crkve Božje u de bilo stare. Mladi RH te mnogi predstavnici se na taj način miču iz neKristovih crkava, gdje posebno kih besmislenih i bezvrijednih izdvajamo Draška Đenovićsa, kolotečina života, a stariji (popredstavnika Kristove crkve u sebno umirovljenici) i u trećoj Beogradu. životnoj dobi nalaze smisao života te itekako i dalje imaju osjećaj vrijednosti u društvu.

Svečanost Svečanost je uveličao komorni sastav Zagorje Brass Primjer Qintet. O povijesti Kristove – Prije nekoliko godina bio crkve u Varaždinu govorio je sam u Americi i upoznao stapropovijednik Kristove crkve ricu u 101. godini života. Ona u Vukovaru Vlado Pšenko. je radila takozvani biblijski Između ostaloga Pšenko je dopisni tečaj sa zatvoreniciistaknuo da je ova duhovna ma u lokalnom zatvoru. Pod obitelj započela svoje djelo- njezinim vodstvom čitanja vanje pomažući izbjeglima i Biblije zatvorenici su istinski prognanima u Domovinskom počeli shvaćati problem vlastiratu. Duhovnu poruku imao te grešnosti te su neki od njih je, kao domaćin, propovjednik zatražili za oproštenje grijeha Mladen Dominić. Istaknuo od Boga i od ljudi. Biblija nas je da je u Varaždinu iteka- uči, a znamo i iz vlastitog ko potrebna još jedna crkva. iskustva, da iskreni pokajnik Društvo u kojem živimo ima dobiva oproštenje grijeha, mnoge probleme, pojedinci a time i mir u srcu – ističe su usamljeni, obitelji se raza- Dominić i dodaje da takve raju, pred mladima su veliki osobe ne žele više griješiti te izazovi. Posljedica toga je da postaju mirotvorci. Kad takva mnogi napuštaju našu zemlju. osoba izađe iz zatvora, nije više

Kristove Crkve Kristove crkve su crkve reformacijske baštine. Slijedeće godine se slavi 500 godina refomacije. Zanimljivo je da Martin Luther nije htio osnovati novu crkvu, već obnoviti (skrenuti na pravi put) tadašnju Crkvu. No, kad je Luther preveo Bibliju na njemački jezik tako da ju je narod mogao čitati i razumjeti, pokret reformacije počeo se nezaustavljivo širiti. Ljudi su počeli razumijevati da se oproštenje grijeha dobiva besplatno zbog Kristove žrtve na križu, a ne da se za oprost mora plačati lokalnoj crkvi.

plemenito

Služba za mlade

Oko 150 gostiju stiglo je na svečanost posvećenja novog molitvenog doma

Mladi su važan dio svakog društva. Redovita druženja za mlade, vikend- druženja, konferencije za mlade, ljetni i zimski kampovi, sve su to aktivnosti koje pomažu našim mladima i njihovim prijateljima da dobiju dobre duhovne temelje za život koji je pred njima.

Alpha tečaj

Božju riječ pozorno su slušali svi, od najmlađih do najstarijih

problem i strah za društvo, već blagoslov. Takvi ljudi, koji su iskreno izmireni s Bogom, postaju i sami mirotvorci, tj. pomažu drugima da žive život dostojan čovjeka.

Nakon prigodnog programa te blagoslova predstavnika crkava organiziran je domjenak za sve prisutne, gdje se ostalo u zajedništvu do kasnih sati.

Istaknimo da Kristova crkva

djeluje u Varaždinu petnaestak godina, a nova se zgrada nalazi u Ulici Vilka Novaka 48f, preko puta Carine. Zahvalni su svima što su svojim prisustvom uveličali ovaj njihov dan.

Mnogi ljudi koji dolaze u našu crkvu imaju puno pitanja o temeljima kršćanke vjere. Zato za njih organiziramo tečaj Alpha, koji se sastoji od duhovne poruke, zajedničke večere i razgovora na temu u malim grupama. Tečaj se održava petkom i traje 7 tjedana. Sljedeći tečaj će se ponovno održati u petak, 30. rujna, u 18 sati. Tečaj je potpuno besplatan. Prijave na tel. 042 311 202.

GESTA Biblije će u idućim danima biti podijeljene djeci od prvih do četvrtih razreda diljem Biskupije

U suradnji s Varaždinskom biskupijom doniraju 17.000 Biblija za djecu

Suradnja je bila pun pogodak

Služba Kristove Crkve “Hrvatska za Krista” je u suradnji s Istočnoeuropskom misijom Kristovih crkava i Varaždinskom biskupijom, na čelu s biskupom Josipom Mrzljakom, donirala 17.000 Biblija za djecu svim učenicima koji pohađaju vjeronauk od prvih do četvrtih razreda osnovnih škola na području cijele Varaždinske biskupije. Promocija Biblije je bila također u subotu, 24. rujna, na susretu katoličkih

vjeroučitelja. Prisutnima su se obratili biskup Josip Mrzak, Jura Lazar kao izvršni direktor Misije “Hrvatska za Krista” te Jaro Marcin, predstavnik Istočnoeuropske misije. Biblije će idućih dana biti podijeljene djeci.

Atrakcija

Također posjeduju i Bibliju za mlade. Uz pomoć atraktivnih ilustracija koje su primjerene mladoj publici, želja im

je približiti Bibliju mladima.

Nažalost, većinu mladih da-

Uz pomoć atraktivnih ilustracija želja im je približiti Božju riječ mladima nas odgajaju “kultura kafića” i razne vrste medija. “Kultura crkve” kod većine nestaje

odmah nakon krizme. Tako se velika većina mladih nalazi u duhovnom vakuumu.

Neki posežu za istočnjačkim religijama (Hare Krišna), no to donosi još veće probleme u mlade živote, a onda i u nove mlade obitelji. Zato je jako važno da mladi imaju svoju inačicu Biblije kako bi mogli i dalje učiti biblijske principe i biti pripremljeni za izazove koje im život svakodnevno stavlja na put.

10

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

leukemija Oboljeli traže da svoj lijek imatinib mogu dobiti u ljekarnama

zdravlje www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Svake godine Hrvatska udruge leukemija i limfomi organizira informativni štand na varaždinskom Franjevačkom trgu

“Želimo i da naši lijekovi budu dostupni na recept” U Hrvatskoj je 22. rujna obilježen Svjetski dan kronične mijeloične leukemije (KML), bolesti koja se danas uspješno drži pod kontrolom zahvaljujući ciljanim, pametnim lijekovima Piše: Maja grbić alimanović

RUJAN Fontane zasvijetlile zlatnim sjajem

udruga krijesnica

Mjesec svijesti o djeci oboljeloj od karcinoma

Kronična mijeloična leukemija (KML) rijetka je bolest, pogađa jedno do dvoje ljudi na stotinu tisuća stanovnika godišnje, ali se bolest javlja u svim dobnim skupinama, s tim da najčešće pogađa bolesnike u dobi između 55 i 60 godina.

U Hrvatskoj je 22. rujna obilježen Svjetski dan KMLa, s tim da je Varaždin bio prilično aktivan. Na Franjevačkom trgu organiziran je informativni štand, a u Zagrebu je održano predavanje.

Revolucionarni lijek

Ova se bolest najčešće otkriva slučajno u tzv. kroničnoj fazi, a neliječena prelazi u ubrzanu fazu i konačno u tzv. blastičnu transformaciju s kliničkim značajkama U mjesecu rujnu provodi se kampanja s ciljem podizanja svijesti o malignim bolestima među djecom. U svijetu se provodi globalna kampanja pod nazivom “Budi u zlatnom” (“Go Gold”) u

Udruga Krijesnica pridružila se globalnoj kampanji “Budi u zlatnom” sklopu koje će se tijekom rujna brojne znamenitosti, spomenici i značajne zgrade osvijetliti u zlatnu boju kako bi se javnost senzibilizirala o ovoj problematici.

Hrvatska udruga za pomoć

djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima priključila se kampanji te je zahvaljujući njihovoj inicijativi 23. rujna u Zagrebu u zlatno zasvijetlila fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Važnost kampanje prepoznao je Grad Zagreb, a kampanji se također priključila TZ Pula s Pulskim divovima koji su osvijetljeni 24. rujna te Grad Jastrebarsko u kojem je 22. rujna osvijetljena zgrada Gradskog poglavarstva.

Tijekom rujna na Facebook stranici K rijesnice svakodnevno o svojim iskustvima progovaraju mladi liječeni od malignih bolesti u djetinjstvu i obitelji čija se djeca liječe ili su se liječila na pedijatrijskim onkološkim odjelima u Hrvatskoj

akutne leukemije koja je tada otporna na terapiju. Prognoza oboljelih od kronične mijeloične leukemije značajno se poboljšala u posljednjem desetljeću zahvaljujući razvoju ciljanih lijekova koji su se pokazali revolucionarnima pretvarajući nekad fatalnu

Prva transplantacija krvi iz pupkovine kod KML-a učinjena je upravo u Zagrebu malignu bolest u kroničnu, poput hipertenzije, šećerne bolesti i sl.

- Najnoviji cilj u liječenju je potpuno izlječenje, tj. život bez lijekova, što je danas moguće za određeni broj bolesnika - ističu u Hrvatskoj udruzi leukemija i limfomi

(HULL).

U udruzi poručuju kako je dostupnost novih lijekova u Hrvatskoj bila vrlo brza te su se našli na listi HZZO-a od 2002. godine.

Stvaranje posebnog fonda za skupe lijekove koji nije teretio bolnički proračun omogućio je svim bolesnicima optimalno, ali i skupo liječenje.

Od kolovoza 2013. godine lijek je stavljen na osnovnu listu lijekova HZZO-a, a uključeni su generički oblici imatiniba. Od svibnja 2014. godine lijek je skinut s liste posebno skupih lijekova te od tada tereti sve siromašnije bolničke proračune i uslijed nedovoljnih sredstava događa se da lijeka nema u nekim bolnicama.

- Naš je prijedlog da se imatinib nabavlja na recept u ljekarnama. Ima više novih onkoloških lijekova koji se

tako dobivaju putem recepta u ljekarni, a neki su i skuplji od imatiniba - poručuju u udruzi.

Različiti pripravci

Osim toga proiz vođači mogu bolnicama ponuditi nižu cijenu lijeka, pa pacijenti u kratkom razdoblju mogu dobiti različite pripravke imatiniba, što može izazvati različite nuspojave, a i teže je pratiti učinkovitost liječenja.

- Danas se u liječenju KMLa transplantacija koštane srži provodi samo kod neuspjeha terapijskog liječenja jer su se lijekovi pokazali superiornijima transplantaciji. No, vrlo je važno redovno pratiti bolest, kako terapijski učinak tako i nuspojave, a to će biti problem ukoliko bi pacijent u kratkom vremenskom razdoblju dobivao različite lijekove - upozoravaju u udruzi.

TUBERKULOZA U Hrvatskoj je 2015. bilo 448 oboljelih od tuberkuloze

Obilježen Tjedan borbe protiv TBC-a Trećina ljudske populacije zaražena je bacilom tuberkuloze, od čega je devet milijuna oboljelih od aktivne plućne tuberkuloze. Bez obzira što već desetljećima imamo lijek, trećina oboljelih se ne liječi zbog siromaštva. Obljelih je najviše u istočnoj Europi, Aziji i Africi.

Svake godine, pa tako i ove, Hrvatski Crveni križ obilježava Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14.-21. rujna, čime se želi

upozoriti građane, oboljele osobe i članove njihovih obitelji na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze.

- Bez obzira što je epidemiološka situacija u Hrvatskoj vrlo dobra i pod kontrolom, na tuberkulozu treba stalno misliti, osobito kod upale pluća koja ne prolazi uz uobičajeni antibiotik - upozoravaju iz HCK. U našoj je zemlji 2015.

godine bilo 448 oboljelih od TBC, među kojima nema djece i najviše je osoba starijih od 70 godina.

Prema podacima dobivenima iz Opće bolnice Varaždin i TBC Klenovnik prosječno se godišnje na odjelima liječi oko 200 bolesnika iz svih županija, a u ovom trenutku na liječenju je 40 bolesnika. Više od 60% liječenih bolesnika mlađe je od 65 godina, a broj dana koje provedu na liječenju je prosječno 80.

Oglasi

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

11

•

ARTIUM

j.d.o.o.

NUDIMO VAM: - RUČNO I STROJNO KLESANJE i FARBANJE SLOVA I BROJKI, - ODRŽAVANJE , ČISĆENJE I POPRAVCI GROBNICA,

Crtorad d.o.o. za proizvodnju i održavanje prometne signalizacije iz Varaždina raspisuje natječaj za radna mjesta:

RADNIK NA IZRADI PROMETNE SIGNALIZACIJE I VOZAČ (m/ž) Traži se više djelatnika za rad u proizvodnji metalnih proizvoda, proizvodnja opreme za prometnu signalizaciju, izradu horizontalne signalizacije te vozače.

Uvjeti: • Završena KV / SSS smjera strojobravar, bravar, tehničar cestovnog prometa, vozač motornog vozila i srodno • Prednost imaju osobe strojobravarske struke te osobe sa iskustvom u metaloprerađivačkoj industriji • Poželjno je osnovno znanje rada na kompjuteru • Za vozače - B i C kategorija

- IZRADA I MONTAŽA NADGROBNIH SPOMENIKA

Traži se: • pouzdanost • sposobnost za rad u timu • samostalnost Molbu s kratkim životopisom i fotografijom možete dostaviti poštom na

Od 1. do 31. listopada odobravamo popust od 30 % na usluge čisćenja grobnica, klesanja i farbanja te obnove slova i brojki na spomeniku. Mobitel: 097/ 6218 - 259

adresu: Crtorad d.o.o.

Varaždinska ulica odvojak III, 42 000 Varaždin Uz napomenu: MOLBA ZA POSAO ili na mail: marketing@crtorad.hr Sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon: 042/ 300 - 049

12

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

FESTIVAL Varaždinske barokne večeri tijekom 46 godina prošle su kroz turbulentna vrem

Barokne večeri - jedan aduta na međunarodn

Svaka od zemalja partnera je donijela poseban štih Baroknim večerima - Izrael je donio egzotiku i novoistražena barokna, nikad ranije izvedena Austrija svoju pedantnost i preciznost izvođenja, Bečke dječake… A Festival još čekaju partnertva Portugala, Nizozemske, Velike Britanije, čak i Tur čanosti. U njima je sudjelovao niz profesora, među kojima i Vladimir Kranjčević. Počela se razvijati ideja o sustavnom održavanju festivala u Varaždinu. Promatrajući baroknu arhitekturu, ljubav djece koja su s voljom dolazila na Glazbene svečanosti, glazbenike koji su voljeli crkve kao koncertne pozornice, grupa ljudi – među kojima i Jurica Murai, Ruža Pospiš Baldani i Marijan Zuber – počela je razgovarati o no-

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Varaždinske barokne večeri imaju 46 godina. Unatoč turbulentnoj hrvatskoj povijesti zadnjih desetljeća, nijedna varaždinska jesen nije prošla bez baroknih nota Festivala.

Na rasporedu je bio i u vrijeme Josipa Broza Tita, nakon njegove ere, u doba zračnih uzbuna tijekom Domovinskog rata…

Iako je pokrenut u vrijeme Hrvatskog proljeća, 1971. godine, i oduvijek imao predznak „hrvatskog festivala“, politika se nikad nije miješala u posao ravnateljstva Baroknih večeri. Štoviše, Festival je tijekom gotovo pola stoljeća uživao podršku svih političkih opcija i gradskih vlasti. Ima onih koji će reći da su Barokne večeri od početka bile institucija – i to u glazbenom izričaju baš i nerazumljivom svima – pa će takav odmak nazvati strahopoštovanjem.

Iako se većina koncerata još od početka održavala u crkvi s programom barokne sakralne glazbe – što svojevremeno i nije baš bilo politički najsretnije – političari i uglednici bi redovito napunili katedralu na otvorenju. Barokni festival bio je i ostao veći od politikanstva. Ipak, koncerti su se tu i tamo – u skladu s parolom Kultura narodu – održavali i u tvornicama, pa se čak, prema riječima maestra Kranjčevića, sugeriralo “uvođenje više elemenata NOB-a u baroknu glazbu”. I unatoč svemu – ili baš zbog svega toga – Varaždinske barokne večeri postale su umjetnički brend.

Entuzijazam

Jednako u prvim godinama – kad je Festival trajao pet do osam dana, s isto tolikim brojem koncerata na rasporedu – ili tijekom devedesetih, kad su Varaždinske barokne večeri u velikom stilu zakoračile na međunarodnu glazbenu scenu.

Danas je to etablirani festival koji se nalazi na svjetskoj karti festivalskih događanja. Od četiri hrvatska nacionalna festivala Barokne večeri su jedini festival na kopnu. Pokrovitelj je predsjednik/-ica države, neovisno o tome tko je na toj funkciji, po čemu je ovaj festival jedinstven.

A sve je počelo zahvaljujući entuzijazmu nekolicine uglednih ljudi, među kojima je bio i profesor Vladimir Kranjčević.

– Krajem šezdesetih su se počele održavati Glazbene sve-

Biti zemlja partner Baroknim večerima pitanje je prestiža

Raymond Rojnik je na čelu Koncertnog ureda i VBV 23 godine

FINANCIJE Budžet ovogodišnjeg Festivala je oko dva milijuna kuna. Barokne večeri se s više od 30 posto financiraju samostalno – sponzorstavima , donacijama, mecenstvom…; iz proračunskih prihoda 570 tisuća kuna daje Grad, 800 tisuća Ministarstvo kulture i 170 tisuća kuna.

Potpora Županije i Grada preko 10 posto je . skromnijia nego lani.

„Hirovi“ klasičara Raymond Rojnik naviknuo je na brojne zahtjeve glazbenika koji dolaze svirati na Baroknim večerima: - Naravno da i oni imaju svoje zahtjeve, ali puno manje i jednostavnije nego glazbenici nekog drugog faha. Tako je, primjerice, čembalist tražio toplu vodu s bojlerom na licu mjesta da si „namače“ ruke prije koncerta, nerijetko se traže bejbisiteri ili šetači pasa… pa sve ono usput, kaso primjerice kad nekome pukne peta pa treba postolara ili tenor banči cijelu noć pa mu treba hitno liječnik za grlo…- veli Rojnik. Na pitanje koji su klasičari „najrazmaženiji“ – ne imenom i prezimenom nego „fahom“ – saznajemo da su to svakako pjevači. Umjetnike tretiramo kako i zaslužuju pa je i to pridonijelo imageu festivala na kojemu se rado nastupa.

vom festivalu. Tako su rođene Barokne večeri 1971. godine i odmah postale institucija, na čelu s maestrom Kranjčevićem, koji je bio ravnatelj do 2006. godine, kad ga zamjenjuje današnji umjetnički ravnatelj, Davor Bobić – govori Raymond Rojnik, ravnatelj VBV-a. Kad slušate Rojnika – koji radi na organizaciji Festivala 23 godine, bili biste uvjereni da je riječ o čovjeku iz glazbenih krugova. Stručni termini, poznavanje orkestara i arija, upućenost u svjetsku glazbenu scenu – sve će se to pokazati kao znanje stečeno tijekom te 23 godine rada u Koncertnom uredu. Svi upleteni u projekt Barokne večeri slažu se da je odlično poznavanje glazbe u kombinaciji s njegovim programerskim umom dobar adut za uspjeh Festivala na međunarodnom planu.

Svako je desetljeće Festivalu donijelo nešto novo. – Za sedamdesete je bilo karakteristično kratko trajanje Festivala; osamdesetih su se počele dodjeljivati nagrade i počela su inozemna gostovanja, okupilo se više sponzora, pa je bilo više novaca; devedesetih se Festival održava unatoč ratu pa i za vrijeme uzbuna, mijenja se organizacijski koncept zbog novih zakona, pa se osniva i Koncertni ured Varaždin; u 21. stoljeću je najznačajnija novost zemlja partner. Titula koja će odmah postati stvar prestiža.

Zemlje same iskazuju volju za partnerstvom, pa potom čekaju i po nekoliko godina da dođu na red. Prva zemlja partner je bila Slovačka, a uslijedili su Izrael, Njemačka, Poljska, Češka, Francuska, Italija, Austrija, Rusija i ove godine Španjolska, dok je za sljedeću godina već dogovore-

U skladu s parolom “kultura narodu” konceri su se u vrijeme Jugoslavije

no partnerstvo s Mađarskom.

Partneri su došli zahvaljujući zaljubljenosti slovačkog veleposlanika u glazbu. – Došao je i pitao za neki oblik suradnje, mi smo ponudili Varaždinske barokne večeri. Tako je počelo – prepričava Rojnik. Osnovni uvjet za odabir partnera su ansambli koji sviraju baroknu glazbu, koji će izvoditi barokne autore iz svojih zemalja. – Puno znači i financijska pomoć

zemlje partnera. Uglavnom je to pokrivanje putnih troškova njihovih glazbenika. Ako znamo da samo jedan orkestar ima i 20-ak ljudi, onda znamo o kolikim svotama je riječ – veli Rojnik i ističe da ništa nije slučajno, nego da Koncertni ured intenzivno surađuje s diplomatskim zborom u Hrvatskoj.

Među diplomatima se pročulo o značaju partnerstva s Baroknim večerima, pa partnerstvo

Kulturni obzor

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

13

mena hrvatske povijesti, i ne samo da su opstale, nego su i postale međunarodni brend

n od najjačih hrvatskih noj kulturnoj sceni

a djela koja su pisali Židovi u Amsterdamu; Rusija je iz doba baroka donijela liturgijsko i višeglasno pjevanje; Francuska raskoš baroka Luja XIV.; rske. Sve te zemlje čekaju svoj red...

Barokne večeri su jedini Festival s vlastitom glazbenom produkcijom.

Koncerti se snimaju, pa se potom i objavljuju izdanja.

Tako su sačuvani i digitalizirani zapisi svih 46 godina Festivala.

Muzikolozi traže stare notne zapise u crkvama i samostanima i pripremaju ih za izvedbu... Koncertni ured izdaje i knjige, održava promocije i znanstvene skupove, izložbe...

Organizacija

Visoki organizacijski standardi

e održavali i u tvornicama

„kombiniraju“ s nekim drugim, važnim događajem za svoju zemlju. – Tako je Italija bila partner u vrijeme predsjedanja Europskom unijom, Francuska u vrijeme održavanja festivala Rendezvous… Festival je postao kruna diplomatske aktivnosti na polju kulture – veli Rojnik.

Svaka od zemalja partnera je donijela poseban štih Baroknim večerima. – Izrael je

Organizacija Baroknih večeri je vrlo kompleksna.

Dovoljno je reći da se uz finiširanje ovogodišnjeg Festivala paralelno već radi na sljedećem. Jer priprema svakog izdanja počinje i do dvije godine unaprijed.

Dogovara se s glazbenicima, utvrđuje se program, organizira se dolazak glazbenika, smještaj, image Festivala, marketing, promocija, financije… I dok sve te stvari na drugima – pa i puno manjima – festivalima

rade profesionalci, kojima je isključivi posao određeni festival, Koncertnom uredu je to samo jedan u nizu godišnjih projekata. Tijekom godine organiziraju više od 130 koncertnih programa.

Tri su osobe profesionalno zaposlene, dok se ostale ekipe formiraju po projektima. Koncertni ured punih 46 godina nije dobio svoj prostor, pa se kompleksne Barokne večeri organiziraju u podstanarskoj sobi u HNK-u. Raymond Rojnik

pomirljivo kaže da Festival rade ljudi, a ne prostori.

– Naravno da smo tražili prostor, jednog dana ćemo ga dobiti. Bio sam u puno raskošnijim festivalskim prostorima s puno lošijim projektima. Ako prostor moramo tražiti nauštrb programa, mi to ne želimo.

Program nam mora biti okosnica – veli Rojnik. Tako ljudi iz Koncertnog ureda glazbenike iz inozemstva primaju na mjestu izvođenja koncerata.

donio egzotiku i novoistražena barokna, nikad ranije izvedena djela koja su pisali Židovi u Amsterdamu; Rusija je iz doba baroka donijela liturgijsko i višeglasno pjevanje; Francuska raskoš baroka Luja XIV.; Austrija svoju pedantnost i preciznost izvođenja, Bečke dječake… A tek nas čekaju Portugal, Nizozemska, Velika Britanija… Svi oni čekaju red….

– smije se Raymond Rojnik.

Inicijalni kontakt odrađuju veleposlanici koji izražavaju želju za partnerstvom, potom se održavaju sastanci u Ministartvu kulture, Ministarstvu vanjskih poslova, Vladi…

s probranom publikom. Predsjednici zemalja domaćina redovni su gosti na koncertima Baroknih večeri, prijemi se pretvaraju u gospodarske susrete na visokome nivou.

Sve je to toliki napredak u odnosu na početak da se ona prva, 1971. godina, čini jako dalekom. Festival je napredovao u svakom pogledu.

Još prije 24 godine Festival nije imao službena vozila,

Ljubav

Dolaskom zemalja partnera VBV su započele s nastupima u inozemstvu. Iako Raymond Rojnik neće to tako reći – riječ je o ekskluzivnim koncertima

Desetljeća

Svako je desetljeće Festivalu donijelo nešto novo

‘70-e

kratko trajanje Festivala

‘80-e

početak dodjele nagrada te inozemnih gostovanja, okupilo se više sponzora, pa je bilo više novaca

‘90-e

Festival se održava unatoč ratu, pa i za vrijeme uzbuna, mijenja se organizacijski koncept zbog novih zakona, pa se osniva i Koncertni ured Varaždin

21. stoljeće

najznačajnija je novost zemlja partner

unificiranu tehničku ekipu, pravnu osobu, profesionalno osoblje. U organizaciji je bilo troje-četvero ljudi, desetak članova osoblja… – Festival se odrađivao na bazi čistog entuzijazma, želje i muke ljudi koji su ga organizirali. Unatoč tome, svi oni su to jako voljeli raditi – govori Rojnik.

Stepenice

Danas je 50-ak članova osoblja, organizator je Koncertni ured, desetak vozila je na raspolaganju, postoji služba koja se samo brine o održavanju i čuvanju instrumenata, umjetnici imaju svoje pratitelje koji su s njima od ulaska u Hrvatsku do napuštanja zemlje.

S poboljšanjem organizacije rastao je i broj koncerata i umjetnika. U 23 godine Festival je narastao tri puta. Od tada do danas raste broj sponzora, ali ne i iznos novca u blagajni.

Takvu situaciju ravnatelj pripisuje gospodarskoj krizi, zbog koje tvrtke puno manje novca daju za kulturu. Iako je počeo u dramatično vrijeme, preživio komunizam i rat da bi danas festival svjetskih razmjera organizirao Koncertni ured s tri zaposlena u podstanarskom smještaju, na Baroknim veče-

rima nikad nije bilo dramatike – osim kroz glazbene note s pozornice. Koncerti se nisu otkazivali, nije bilo promjena termina ili straha za novčano pokriće. – Festival je uvijek održavao visoki organizacijski standard. Dovest ćemo flamenco na pozornicu, napraviti nove internetske stranice, poslužiti gastronomske delicije zemlje partnera… Sve kako bi se Festival svake godine popeo

Nikad se nisu otkazivali koncerti ili mijenjali termini jednu stepenicu više – govori Raymond Rojnik.

Već sad je puno stuba preko kojih se Festival popeo, a rekli bismo da ih je dvostruko više i preskočenih. Jer Varaždinske barokne večeri – prema kriterijima koje si nameće organizator – grabe i po tri stube odjedanput. Doma stuba više nema, a i na međunarodnoj su sceni pri samom vrhu. O tome govori i činjenica da nema pozvanoga glazbenika koji se nije odazvao nastupiti na Baroknim večerima. A puno njih još čeka pozivnicu.

14

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

JESENSKA RAPSODIJA Na urbanom Franjevačkom trgu osvanulo etno dvorišće

Veliki i mali Čakovčan šarenu i toplu jesen p

I ova manifestacija je potvrdila da su Međimurci svijet za sebe. Nisam očekivala veliki interes posjetitelja za drvene tradicijske igračke, a na kraju poljoprivreda još uvijek IN – ustvrdila je Ivana Šuštić iz marije Bistrice, jedna od brojnih prodavačica koje su svoje rukotvorine u petak i subotu izla Piše: Josip Novak

Uspjeh prošlogodišnje manifestacije ohrabrio je Turističku zajednicu grada Čakovca da na Franjevačkom trgu organizira još jednu osebujnu “Jesensku rapsodiju“. Mnoštvo izlagača i provjereni recept – prezentacija brojnih starih običaja srodnih jeseni kao podsjećanje posjetitelja na vrijeme u kojem su daleko spokojnije živjeli “naši stari”, nikoga nije razočarao.

Nema čega nema

Centrom grada dominiralo je etno dvorišče okruženo štandovima prepunim zimnice, igračaka...

Tijekom petka i subote, u strogom centru grada svi su znatiželjnici između ostalog mogli naučiti kako se pletu cekeri ili pak priprema ukusna zimnica. Iskusne domaćice ne štede vrijeme ni trud kada je u pitanju spravljanje međimurskih tradicionalnih jesenskih jela. Jednu od njih, upoznali smo na štandu OPG-a Čekunec iz Nedelišća.

- I lani smo Čakovčanima omogućili da probaju različite pekmeze i džemove od voća koje raste na Dragoslavec bregu prema Križopotju.

Riječ je o plodovima koji su proizvedeni na ekološki način i potom prerađeni po Članice udruge tradicionalKrašovec iz Kuršanca noj receptuove godine ri. U obitelji nas je troje i Članice Udruge žena Nedelišće strpljivo su znati promovirale su budući da svu “vjenčić jesenska pripremljenu “vjenčić Petković iz Murskog Središća zimnicu nismo u jesenska svoje proizvode u domaćoj rapsodija“ mogućnosti iskorapsodija“ radinosti izrađuje od puno tvrristiti, odlučili smo koji se nosi na đih materijala. Naime, spretne višak plasirati na tržište glavi i može po- ruke ove umjetnice stvaraju – rekla je Rajka Čekunec. služiti za učvršćivanje kose. unikatan nakit i suvenire od Naša sugovornica ima brojne Prilagodljive su veličine, a polu dragog kamena tigrovog poznanike u gradu Zrinskih jer izrađeni su od šipka, bršljana oka, rozenkvarca, koralja i radi kao medicinska sestra u i gloga – pojasnila je Novak. bisera. Potonjih nema na njiŽupanijskoj bolnici Čakovec. vama, ali zato tu repromaterijal No, ona je i pravi tata-mata u za svoje proizvode nalaze dame Iz rudnika i njiva svojoj kuhinji koja ovih dana Svoje rukotvorine izložili su iz Udruge žena Nedelišće, intenzivno miriši po ajvaru. lončari i proizvođači tradicij- Iako kiselimo ciklu i mije- skih igračaka koji se s oduševšanu salatu, mušterije najviše ljenjem prisjećaju atmosfere na Posjetitelji su se traže staklene teglice s ajva- Porcijunkulovom. rom koji ima pravi domaći - Međimurci su svijet za sladili pekmezima ukus – pohvalila se Čekunec sebe. Nisam očekivala veliki od voća koje raste na dodavši da osim nje svake jese- interes posjetitelja za drvene ni na imanju pune ruke posla igračke, a na kraju se pokaza- Dragoslavec bregu imaju njen suprug Branko i lo da ih one itekako privlače. prema Križopotju sin Saša.

Vjerovali ili ne, u Čakovcu Osim eno-gastronomske smo prodali najviše šarenih ponude, središte grada bilo traktora. Vidi se da je ovo kraj koje su demonstrirale izradu je bogato ukrašeno motivima u kojem je poljoprivreda još cekera od luščija (kukuruzne jeseni, od kojih su neki bili – uvijek IN – ustvrdila je Ivana komušine). Kako doznajemo od mobilni. Pronašli smo ih kod Šuštić koja je svoje malene njihove predsjednice Dušanke Irene Novak, članice udruge tamburice i klepetuše dovezla Medved, tehniku su razvile Krašovec iz Kuršanca. do savršenstva te po narudžbi iz Marije Bistrice.

- Ove godine promoviramo Za razliku od nje, Milena izrađuju i tepihe.

CVJEĆARICE

Irena Novak učvrstila je kosu vijenčićem “jesenska rapsodija”

U drvenoj kućici TZ grada Čakovca svoje ručne radove izložile su članice udruge “Zlatne ruke”

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi 15 7. Sajam obnovljivih izvora energije

SAJAM U Varaždinu održan 7. Sajam obnovljivih izvora energije CRO ECO ENERGY EXPO 2016.

S obnovljivim izvorima energije na putu do toplijeg doma Posjetitelji su na izložbenim prostorima mogli razgledati i informirati se o korištenju obnovljivih izvora energije u poslovne svrhe, o opremanju privatnih kuća ili stanova ili pak o korištenju modernih tehnologija vezanih za obnovljive izvore energije u svakodnevnom životu Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

nih za obnovljive izvore energije u svakodnevnom životu.

– Izlagači su pretežno iz sjeverozapadne i sjeverne Hrvatske te iz Slavonije i jedan iz Slovačke – rekla je Maja Šimenc, izvršna direktorica Sajma. Dodala je da je intencija ovogodišnjeg Sajma bio nastup što više izlagača iz regije, pa je obrtnicima i malim poduzetnicima omogućeno besplatno izlaganje kako bi se uspjeli prezentirati.

U varaždinskoj je Areni prošlog tjedna održan trodnevni 7. Sajam obnovljivih izvora energije CRO ECO ENERGY EXPO 2016.

Sajam na kojem su nastupila 33 izlagača prvi je put samostalno organizirao Grad Varaždin, bez dosadašnje financijske pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstva graditeljstva. Također, Bogati program unatoč činjenici da je riječ o Ispred ulaza u Arenu bila bitnoj tematici s naglaskom je postavljena atrakcija ovona energetski štedljivoj teh- godišnjeg Sajma – solarna nologiji, a po čijoj je autobusna stanica, koja primjeni Hrvatska ima priključak za doslovno na sap u n j e n j e 16 mom europmobitela ili skom dnu, tableta. na Sajmu – Radi se HUP će se kod Vlade se nije poo h r v a tzauzeti za otvaranje javio nitko skom prood ljudi iz izvodu koji novih kvota za iz Vladinih je već zainobnovljive izvore krugova. trigirao meenergije Unatoč đu na rod no tome, kako je tržište – rekla otvarajući Sajam je Maja Šimenc. rekao varaždinski Neke od zanimljigradonačelnik Goran Ha- vosti su i izolacija od konoplje buš, održavanje Sajma ni u i drugih eko-materijala i grijednom trenutku nije bilo janje infracrvenim zrakama. upitno. – Grad je sam platio Jedini inovator na Sajmu je 236 tisuća kuna, jer svjesni bio Zoran Posavec iz varažsmo značenja ovog sajma i dinskog Društva inovatora sa vjerujem kako mu možemo svojim Light boot sofisticirazagarantirati budućnost – nim svjetiljkama koje „pamrekao je gradonačelnik. te“ rođendane i upozoravaju na vatru.

Na Sajmu je bilo i niz poBeplatno za obrtnike Naglasio je da Varaždin pratnih sadržaja – predavanja posljednjih pet godina puno i radionica s temom novih ulaže u energetsku učinko- tehnologija i trendova u kovitost uz program Fonda za rištenju obnovljivih izvira zaštitu okoliša i energetsku energije. Tako su iz Hrvatučinkovitost. – Počeli smo s ske udruge poslodavaca na kućama, a od ove godine idu i okruglom stolu s temom višestambeni objekti – rekao „Obnovljivi izvori energije je i istaknuo da Grad i sudje- i energetska učinkovitost luje u energetskoj obnovi te u funkciji konkurentnosti navodi primjere novih izvora gospodarstva“ naglasili da će energije – solarnu elektra- Udruga kod Vlade nastaviti nu na krovovima Parkova i sa zalaganjem za otvaranje novih kvota za obnovljive Gradske tržnice.

Posjetitelji, za koje je ulaz izvore, posebno zbog potenbio besplatan, na izložbe- cijala koji imamo u sirovinanim su prostorima mogli ma za proizvodnju električne razgledati i informirati se o i toplinske energije iz bioplina korištenju obnovljivih izvora i biomase.

– Smatramo da ćemo zaenergije u poslovne svrhe, o opremanju privatnih kuća ili jednički stvoriti poticajne stanova ili pak o korištenju uvjete s ciljem povećanja promodernih tehnologija veza- izvodnje električne energije iz

NAJAVA

Iz HUP-a vele da je uz energetsko poduzetništvo moguća realizacija energetske neovisnosti, uz oslonac na domaće resurse

solarna autobusna stanica

Ispred ulaza u Arenu bila je postavljena atrakcija ovogodišnjeg sajma - solarna autobusna stanica, koja ima priključak za punjenje 16 mobitela ili tableta.

Proizvod je hrvatski i već je zaintrigirao međunarodno tržište. obnovljivih izvora – istaknuo je Ivan Šimić, predsjednik HUP-a. Jer, kako je rekao, uključivanjem poduzetnika u funkciju proaktivnoga

energetskog poduzetništva moguća je realizacija plana energetske neovisnosti s osloncem na domaće energetske resurse.

Eduard Vivoda smatra da je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja poreznih olakšica za tvrtke koje provedu mjere energetske učinkovitosti. – Nadamo se i da će Fond i nadležno ministarstvo u narednom razdoblju objaviti plan objave natječaja za sufinanciranje projekata kako bi Hrvatska ispunila svoje obveze u energetskoj učinkovitosti. Privatnom poduzetničkom sektoru nužno je omogućiti ubrzano provođenje mjere energetske učinkovitosti kako bi bili konkurentniji na domaćem i na ino-tržištu – rekao je Vivoda o onome o čemu se na Sajmu najviše i govorilo – nedostatku poticaja i političke volje da se Hrvatska u ovom sektoru barem približi zemljama u regiji. Već i to bi bio uspjeh za zemlju s dna europske ljestice po korištenju obnovljivih izvora energije.

Ostala stručna predavanja namijenjena poslovnom sektoru također su privukla veliki broj sudionika, a interes nije izostao ni za predavanje Ivana Zokovića iz udruge ZMAG. Zoković je govorio o iskustvima izgradnje recikliranog imanja i proizvodnji “uradi sam energije”. – Prvenstveno je najteže, ali i najnužnije, promijeniti životni stil – smatra Zoković. Dodaje da su kuće od tvrdo balirane slame, solarno kuhalo, pećnica i dehidrator, proizvodnja bioplina i biodizela te niskoenergetske raketne peći na drva samo neka od jednostavnih i jeftinih rješenja koja svatko može napraviti.

Da u Hrvatskoj ima interesa za obnovljive izvore energije vidjelo se i po broju posjetitelja koji su dio vikenda odlučili provesti u varaždinskoj Areni.

16

Oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

DUCATI Poznata ludbreška tvrtka već nekoliko godina ima proizvode zelene energije

S električnim biciklom do solarne punionice, pa onda natrag na cestu U Ducatiju izdvajaju električni laki četverocikl nazvan FreeDuck, namijenjen gradskoj vožnji, a najviše se koristi kao dostavno i komunalno vozilo. Tu je i električni kotač koji svaki običan bicikl pretvara u električni te razni modeli električnih bicikala i punionice za električna vozila.

Ludbreg je još lani dobio te noćno LED osvjetljenje. Oko novu turističku atrakciju. solarne punionice je klupa za Osim dvorca Batthyany ili 12 osoba.

Ducati – inovativna i tehnokrugova Centra svijeta, gosti Grada obvezno poslikaju i loški razvijena tvrtka koja posolarno drvo i klupu u središtu sluje u Ludbregu već više od 10 grada. Na toj se solarnoj puni- godina kao dio grupacije Ducati Energia, čije je sjeonici mogu napuniti dište u Bologni – s električni bicikli, proizvodnjom a tu su i USBproizvoda iz ovi za punjea s or t i m anje mobitena zelene la i drugih Ducati je 180 energije je gadgeta. svojih električnih započela Grad Ludprije nekobreg zasad bicikala prilagodio liko godije jedini u potrebama Hrvatske na. Iz tvrtke Županiji kažu da im ponosni vlapošte je cilj raditi na snik ove atrakovome, najčišćetivne i korisne mu i najprirodnemu klupe – najnovijeg mogućemu načinu doproizvoda iz domene “emobilnosti” ludbreške tvrtke bivanja energije bez štetnih posljedica po okoliš i zdravlje.

Ducati komponenti.

Iz svoje palete proizvoda zeKlupa za Ludbrežane nije više novost, ali je odličan pri- lene energije u Ducatiju izdvamjer korištenja alternativnih jaju električni laki četverocikl oblika energije. Ova solarna nazvan FreeDuck, namijenjen punionica ima šest utičnica gradskoj vožnji, a koji se najviod 220 V i šest USB utičnica še koristi kao dostavno i komu-

BICIKLI

nalno vozilo. Tu je i električni kotač koji svaki običan bicikl pretvara u električni te razni modeli električnih bicikala i punionice za električna vozila.

Sa spomenutim proizvodima tvrtka sudjeluje na projektima u Hrvatskoj i šire, a ponajviše s

turističkim zajednicama, gdje promovira alternativni način prijevoza, kao i zdrav život. S gradovima radi na projektima sustava za iznajmljivanje bicikala „bike sharing“, tako da se električne bicikle može vidjeti u Umagu, Rijeci, Puli,

Koprivnici, Čakovcu, Lepoglavi i ostalim gradovima.

U suradnji s HEP-om Ducati radi na projektu postavljanja stotinjak punionica za električna vozila na području cijele Hrvatske. Dosad su postavljene u Dubrovniku, Zagrebu, Vu-

kovaru, Osijeku i Varaždinu.

Ducati je 180 svojih električnih bicikala prilagodio potrebama Hrvatske pošte i jedna je od nevelikog broja tvrtki u Hrvatskoj koja nosi oznaku Green marka.

NOVO Inovacija u infracrvenom sustavu grijanja

Infracrvenim zrakama do sunčane topline doma

Zagrebačka 89, Varaždin Telefon: 095/3850178 099/3850177 091/5303930 email: info@zelena-gradnja.hr www.zelena-gradnja.hr

Rriječ je o sustavu grijanja koje prodire duboko u zidove, pod i strop te ih ravnomjerno zagrijava i isušuje vlagu Kad tvrtka omogućava 30 godina garancije za proizvod, to u najmanju ruku znači da je riječ o visokoj kvaliteti onoga što se nudi. Ali ako se znaju sve karakteristike infracrvenoga grijanja austrijske tvrtke ELIAS, jasne su mogućnosti višedesetljetne garancije. Jer, riječ je o sustavu grijanja koje – za razliku od najčešće korištenih sustava – prodire duboko u zidove, pod i strop, pa tek onda u zrak.

Tako se prostor zagrijava ravnomjerno. – Klasični radijator zagrijava zrak, toplina se diže, pa se ohlađeni zrak ponovno spušta i tako ukrug. Zidovi se uopće ne griju, prašina cirkulira, noge su stalno hladne. Svega toga nema kod infracrvenoga grijanja – govore u tvrtki, zastupniku infracrvenoga grijanja za Hrvatsku. – Ovo nije agresivno grijanje, već se toplina širi poput sunčevih zraka kad zagrijavaju Zemlju – veli.

Grijanje infracrvenim panelima jedino je moguće trajno isušiti zidove te ih i održati suhima, jer njegove toplinske zrake – baš poput sunčevih – prodiru duboku u zidove. Ako se zna da povećanje vlage u zidu za samo četiri posto iznad prosjeka smanjuje funkciju izo-

IZOLACIJA Zelena gradnja mijenja kvalitetu života

Kuće iz snova koje dišu Uz kvalitetnu izolaciju, ugodna i zdrava mikroklima, ali i ušteda Paneli su lijepog dizajna, ne zauzimaju prostor, nema instalacija

Mob. 091/523 - 7721

lacije za 50 posto, jasno je zašto infracrveno grijanje postaje sve češća opcija u visokorazvijenim zemljama. – Zbog takvog načina djelovanja – dubinskog zagrijavanja cijelog prostora – troškovi su puno manji, i ostaju trajno niski, jer suhi zidovi ne dopuštaju ulaz vlage.

Grijanje je kompaktibilno na sve nove izvore energije, poput

solarnih elektrana ili vjetroturbina – pojašnjavaju u tvrtki.

Sustav – koji je razvijen 2010. godine – ima i druge prednosti, poput gotovo neograničenog vijeka trajanja, nema redovnog održavanja, nema instalacija, samo su tri šarafa i utičnica, vrlo je lijepog dizajna, ne zauzima prostor – od svih grijanja na tržištu zauzima najmanje prostora, u slučaju selidbe moguće je samo skinuti ga sa zida i odnijeti sa sobom. Paneli su u trima različitim veličinama, a o tome koliko ih treba u vašem domu ili poslovnom prostoru stručno će za vas procijeniti ekspertni tim.

Jeste li čuli za eko-izolaciju od konoplje, celuloznih pahuljica, jute, od slame ili drvene vune? Sve su to relativno nove eko-izolacije u Hrvatskoj. One koje dom čine zdravijim u sve nezdravijem svijetu.

Vlasniku projektantske tvrtke Zelena gradnja Veljku Milosavljeviću nije trebalo pojašnjavati prednosti ekoloških fasada. Arhitekt po struci i ljubitelj ekologije po vokaciji, odmah je znao koliko će ove fasade promijeniti standarde u kvaliteti gradnje i života u prostoru. Tako su projekti Zelene gradnje dobili dodatnu inovaciju u svojima – maksimalno moguće ekološkima – objek-

tima. – S obzirom na to da naša firma na prvo mjesto stavlja kvalitetu življenja u životnom i radnom prostoru, to uključuje ugodnu i zdravu mikroklimu, ali i dugoročnu

Eko-izolacija čak 2,5 puta bolje čuva toplinu od klasične uštedu, koju postižemo dobrim izolacijskim materijalima. Eko-izolacija smanjuje emisije CO2, prostor „diše“, zrak cirkulira, nema vlage, pa ni plijesni ili gljivica – veli Milosavljević.

Iako je eko-izolacija relativna novost kod nas – gdje se

intenzivira postavljanje izolacije od klasičnih materijala, – povratnici iz inozemstva ili oni koji vole čitati o ekologiji upoznati su sa svim prednostima eko-izolacije.

– U sve nezdravijem okolišu sve je veći broj onih koji pokušavaju iskoristiti sve mogućnosti za što zdraviji život. I kvalitetniji.

Eko-izolacija zimi grije, ljeti hladi, ima odličan kapacitet topline, čak 2,5 puta veći od ostalih materijala. Štedi se i ljeti i zimi – pojašnjava Milosavljević.

I dok Hrvati ne odustaju od solidne gradnje, u svijetu se prestižnima smatraju montažne kuće od drveta. Kao najzdravije varijante doma.

Oglasi

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

17

Stjepan Talan

ŽALOSNO Iz Solvisa upozoravaju na kritično stanje u korištenju Sunčeve energije u Hrvatskoj

Dramatični zaostatak Hrvatske u korištenju Sunčeve energije Državni regulator je odobrio instalaciju 45 megavata sunčanih elektrana, a do današnjeg je dana to moglo biti i 450 – dakle, 10 puta više. Tek tad bismo se uopće mogli uspoređivati sa Slovenijom, a još uvijek bismo puno zaostajali za Njemačkom i Italijom.

Solvis je jedina tvrtka u Stjepan Talan smatra da Hrvatskoj koja se bavi pro- je za ovaj sramotni hrvatski izvodnjom solarnih panela. zaostatak kriv nedostatak Druge dvije su propale. Ova političke volje. – Nema činjenica dovoljno govori državnih poticaja niti olako volji i (ne)brizi kojom se šica, koje su u europskim u Hrvatskoj pristupa uvo- zemljama tolike da su alterđenju obnovljivih izvora energije.

Dok u Europi i svijetu Solvis ubrzano takve tvrtke doživljavaju raste i razvija se, neprekidan tržišni rast – i to prvenstveno oslanjajući ali isključivo na se na domaća tržišta – i inozemnom tržištu Solvis ubrzano napreduje, ali varaždinska tvrtka čak 97 posto svojih proizvoda nativni izvori energije poplasira u inozemstvo. Ovaj stali dijelom velikog broja zavidni izvoz nije nimalo kućanstava i industrijskih drag vlasniku i direkpostrojenja. Drugo toru Solvisa Stjeje neznanje, pa panu Ta lanu, uslijed toga jer to, veli, poi ma nja k kazuje potpolitičGovori se da puni fijasko ke volje. obnovljivaraždinski Sajam nije Dv o loj n ovih izvora energije u slučajno „rođen“ tek b i b i l o Hrvatskoj. slijediti godinu dana nakon uhodane – Solvis raste i razvija otvaranja Solvisa. s issvtjeemt sek ei se dramatično. Ali, kao što prilagoditi ih govore brojke, to hrvatskim uvjezahvaljujemo isključivo tima – veli. inozemnom tržištu, jer Sve se čini još iluzornijim doma bismo i mi propali. – kad se zna da Hrvatska zagovori Talan. dovoljava sve predispozicije za prelazak na obnovljive izvore energije. Sunca ima Bez političke volje Inače, pr vobitna ideja puno, potrebe su velike, tvrtke je bila ista kao u a tu je i Solvis, koji sve to zemljama s uspješnim su- može odraditi. – Ništa nam stavom solara – fokusirati nije jasno, ali smo strpljivi se na domaće tržište. Ali i uvijek na raspolaganju. to se pokazalo iluzornim Koga god zanima, spremni u ono vrijeme, a ništa bolje smo mu prezentirati iskustva iz drugih zemalja. Jer, nije ni danas.

Hitno

Uvesti poticaje

SAJAM

97

posto svojih proizvoda Solvis plasira u inozemstvo, jer u Hrvatskoj nema kome prodavati

godišnje posjetimo desetak sajmova širom svijeta i vjerujem da su iskustva s drugih tržišta dragocjena – sugerira Stjepan Talan.

Tvrtku bi, veli, zadovoljilo da se stvari intenziviraju i izbalansiraju dovoljno da se barem smanji dramatični zaostatak Hrvatske na polju solara.

– Državni regulator je odobrio instalaciju 45 megavata sunčanih elektrana, a do današnjeg je dana to

moglo biti i 450 – dakle, 10 puta više. Tek tad bismo se uopće mogli uspoređivati

“Strpljivi smo i na raspolaganju, spremni prezentirati iskustva iz drugih zemalja.” sa Slovenijom, a još uvijek bismo puno zaostajali za Njemačkom i Italijom –

govori Talan. Dio krivice za takvu situaciju pripisuje i lobijima, koji su, kako veli, uspjeli pojačati neke druge oblike obnovljive energije, poput vjetra, a na račun solara.

Primjeri drugih

– To se još uvijek stigne ispraviti. Ponavljam, trebalo bi pod hitno uvesti sustav poticaja. Niz je varijanti, a svakako su najprikladnije one u zapadnim zemljama,

Trebalo bi pod hitno uvesti sustav poticaja.

Niz je varijanti, a svakako su najprikladnije one u zapadnim zemljama, recimo u Njemačkoj i Italiji. Izvori su europski novac iz fondova koji su i nama na dispoziciji, ali nemamo programe.

Tu je i dodatni niz mjera, od kojih valja spomenut i porezne olakšice za korisnike solarne energije. Uza sve to, pa potom i vrlo kratku birokratsku proceduru, uvjeren sam da bi puno hrvatskih domova i industrijskih postrojenja koristilo Sunčevu energiju.

recimo u Njemačkoj i Italiji.

Izvori su europski novac iz fondova koji su i nama na dispoziciji, ali nemamo programe. Tu je i dodatni niz mjera, od kojih valja spomenuti porezne olakšice za korisnike solarne energije. Uza sve to, pa potom i vrlo kratku birokratsku proceduru, uvjeren sam da bi puno hrvatskih domova i industrijskih postrojenja koristilo Sunčevu energiju – zaključuje Stjepan Talan.

18

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

Duplerica

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

19

e, ružđila se koruza, pleli cekeri, kupovala zimnica, suveniri i recitirala poezija

ni ispratili su ljeto, a pozdravili kak se šika

u se pokazalo da ih one itekako privlače. Vjerovali ili ne, u Čakovcu smo prodali najviše šarenih traktora. Vidi se da je ovo kraj u kojem je agale na štandovima ili u drvenim kućicama

NEDELIŠĆANKE Samo vi mladi gospon škljocajte s foto aparatom, mi vam se rada slikamo baš kak i Severina. I obavezno si skupa dojdite k nama na Mesap, fešta bu opet garant kak za gostuvanje

ZIMNICA

iželjnicima demonstrirale način na koji se nekada ružđila kuruza

Kovač svog kova, Mario Sokolić na svojem bučnom poslu

- Imamo 32 članice od kojih su 22 aktivne i jedva uspijevamo zadovoljiti potražnju – istaknula je Medved koja nam je s kolegicama u etno dvorišću pokazala i kako se lužđi koruza.

Naš reporter jedva ih je stigao fotografirati na tom poslu jer su klipovi u njihovim rukama ekspresno ostajali bez zrnja.

- Samo vi škljocajte s aparatom, mi vam se rada slikamo baš kak i Severina – poručile su Nedelišćanke. Njihovo iduće predstavljanje javnosti bit će na Mesapu na kojem spremaju i feštu ravnu onoj za gostuvanje. Dobrog raspoloženja nije nedostajalo ni na štandu Maria Sokolića iz Kućan Marofa. To ne čudi jer je ovaj “kovač svog kova“ imao najviše gotovog novca na “Jesenskoj rapsodiji“.

Lova do krova

Sve što se kupilo na sajmu kući se nosilo u vrećicama, torbama ili cekerima

Nije ga ni skrivao već je svakom namjerniku ponosno pokazivao svoje kovanice od

kojih su neke pravo remek djelo. Najnovije je izradio od bakra i njima dominira lik Nikole Šubića Zrinskog.

- Iskovao sam ih povodom aktualne 450. obljetnice Si-

Središte grada bilo je bogato ukrašeno motivima jeseni, od kojih su neki bili – mobilni getske bitke i koštaju svega 20 kuna – rekao je Sokolić.

U sklopu manifestacije u subotu je na Franjevačkom trgu održana promocija knjiga troje autora - Refika Dedić predstavila je svoju knjigu “Uz kafu razgovora”, Zdravko Odorčić je čitao stihove iz svoje knjige “Poema o ljubavi”, a Biserka Vuković upoznala je okupljene sa svojom knjigom “Stihovi iz snene duše”.

Iako svake jeseni prave gazdarice kisele ciklu, krastavce, papriku ili pak miješanu salatu, mnoge su na štandovima OPG-a odlučile potražiti staklene teglice s ajvarom, koji ima pravi domaći ukus

SAJMOVANJE Mnoštvo izlagača i provjereni recept – prezentacija starih običaja srodnih jeseni kao podsjećanje posjetitelja na vrijeme u kojem su spokojnije živjeli “naši stari”, nikoga nije razočarao

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

sport www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

1. ŽNL

Bednja prva

Odigrano je šesto kolo Prve županijske lige, a Bednja se pobjedom popela na prvo mjesto lige. Beletinčano su pobijedili Rudar 47 3:1. Gosti iz Donjeg Ladanja poveli su petoj minuti preko Alena Kokoteca iz kaznenog udarca, no samo pet minuta kasnije Ante Kulji izjednačio je rezultat. Isti igrač doveo je Beletinčane u vodstvo u 32., a konačnih 3:1 postavio je Luka Mavrić u 43. minuti.

Ivančani su poraženi kod Sloge u Slokovcu 2:0. U preostalim utakmicama, Drava iz Sv. Đurđa svladala je Podravac u Sesvetama 3:1, Polet iz Cestice Obreš u Sv. Iliji s minimalnih 1:0, dok je u golijadi Mladost u Margečanu nadvisila Dubravku-Zagorac 6:3. U susret Budućnosti i šemovečke Mladosti završio je 2:2, a Lepoglava i selnička Plitvica odigrali su bez pogodaka. U sljedećem kolu vodeća Bednja gostuje kod Drave u Sv. Đurđu, dok drugoplasirana Ivančica dočekuje Mladost iz Margečana. (it)

2.ŽNL

Sloboda (T) drži vodeću poziciju Odigrane su utakmice šestog kola Druge županijske lige i na prvo mjesto zasjela je Sloboda iz Tužnog.

Nogometaši Slobode u proteklom kolu stigli su do najuvjerljivije pobjede, pobijedivši Bukovčan 6:0. U preostalim utakmicama Karlovec je iznenadio Srakare s 2:1, Vinica je bila bolja od Dinama iz Apatije 1:0, istim rezultatom slavila je Sloboda ŠN protiv Čeva, Novakovec je bio bolji od Dinama iz Babinca 3:0, tuhovečki Polet od Nove Vesi 3:1, dok je varaždinska Mladost slavila kod Orača 2:0. iz Tužnog. (it)

Graničar (K) prestigao Centrometal Nakon šest kola Prve međimurske lige, vodeća momčad je Graničar iz Kotoribe. Kotoripčani su u sklopu šestog kola pobijedili Slogu 5:3 i na vrhu prestigli Centrometal koji je poražen kod Mladosti u Svetoj Mariji 4:0. U preostalim utakmicama Trnava je pobijedila Spartak 4:0, BSK je u Belici pobijedio Naprijed 1:0, istim rezultatom je Hodošan bio bolji od

Galeba, Jedinstvo je u Gornjem Mihaljevcu svladalo Polet iz Pribislavca 3:1, Mladost u Palinovecu ivankovečku Mladost 4:0, a Omladinac iz Novog Sela Rok je do tri boda stigao pobjedom 2:1 u Domašincu protiv Dinama. U sljedećem kolu vodeći Graničar u Kotoribi dočekuje Jedinstvo, a drugoplasirani Cnetrometal u Macincu Dinamo iz Domašinca. (it)

NOGOMET NK Varaždin nastavlja s odličnim rezultatima u 3. HNL Istok

Varaždin do rutinske pobjede u šestom kolu nad Oriolikom Uz posjed lopte od oko 80 posto Varaždinci su mogli ostvariti i veću pobjedu ali “bunker” Oriolika popuštao je rijetko.

SINIŠA SOVIĆ

20

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U 6. kolu 3. HNL Istok nogometaši NK Varaždina pobijedili su ekipu NK Oriolik rezultatom 2:0 (2:0). Pred oko 300 gledatelja, u idealnim uvjetima za igru domaći nogometaši rutinski su došli do nova tri boda.

U 7. kolu Varaždin gostuje u Slavonskom Brodu kod Marsonie

Dominacija

Prve minute susreta prošle su u odmjeravanju snaga ali su domaći nogometaši već tada pokazali da će posjed lopte biti na njihovoj strani.

Već u 3. minuti iz dva kornera zaredom prijete Varaždinci.

Vuk je bio u nekoliko poluprilika ali se nije najbolje snašao.

Oriolik se povukao i svi igrači igraju na svojoj polovici terena.

Varaždinske akcije sve su opasnije i nedostaje samo još onaj posljednji pas. Uz posjed lopte od oko 80 posto Varaždinci su mogli povesti već u 18. minuti susreta s bijele točke, nakon što je Šafarić htio nabaciti a obrambeni igrač Oriolika je igrao rukom, ali Jagačić nije uspio nadmudriti gostujućeg vratara Hercega. Oriolik je organizirao nekoliko kontranapada ali samo iz jednog uspio uputiti udarac prema Marku Galoši. Zaredalo je još nekoliko prilika Varaždinaca iz kornera i udaraca izvan 16

redaju prilike Varaždina. U 50. minuti je u prilici Kresinger a minutu kasnije Kolarić. Nekoliko minuta kasnije Kresinger ponovo odlično ulazi u šesnaesterac ali je neprecizan. U 54. minuti izlazi Vuk a ulazi Marić.

Varaždin i dalje ima loptu ali tempo igre polagano opada.

NK Varaždin nastavio je u pobjedničkom rtimu i u susretu s Oriolikom

metara.

U 26. minuti Režić odličnim udarcem s oko 25 metara iz slobodnog udarca pogađa donji lijevi kut Hercega i dovodi Varaždin u zasluženo vodstvo.

Oriolik ponovo prijeti iz kontranapada Bundavica ulazi u šesnaesterac Varaždina ali ne uspijeva pronaći suigrača.

Varaždin i dalje nastavlja s pritiskom i u 30. minuti izgledna prilika Kresingera glavom. Do kraja poluvremena i dalje veliki posjed lopte Varaždina ali bez konkretnih prilika uz jedan kontranapad Oriolika koji nije

realiziran. U 41. minuti ponovo slobodan udarac za Varaždin, koji izvodi Šafarić a lopta

Varaždin je i dalje vodeća momčad 3. HNL Istok sa 13 osvojenih bodova odlazi nekoliko centimetara od desne vratnice golmana Oriolika.U posljednjoj minuti prvog dijela susreta sudac Patrik Kolarić iz Strahoninca

ponovo pokazuje na bijelu točku, nakon prekršaja nad Vukom. Kresinger je siguran izvođač.

Kvaliteta

U drugi dio susreta počinje izmjenom u domaćem sastavu, izlazi Šafarić a ulazi Drožđak.

Međutim, ekipa Varaždina nastavlja sa igrom iz prvog dijela. Akcije su smislene, igrači su taktički disciplinirani ali gosti su se još gušće stisnuli u obrani i „bunker“ igrom pokušavaju zatvoriti prilaze svom golu. Međutim, i dalje se

Oriolik ima nekoliko pokušaja kontranapada ali ponovo niti jedan ne stiže do, u drugom dijelu potpuno nezaposlenog vratara Varaždina. U 65. minuti ponovo izgledna prilika za Varaždin, velika gužva u šesnaestercu ali nitko od igrača Varaždina ne uspijeva uputiti udarac prema golu gostiju. U 68. minuti izlazi Jertec a ulazi Golubar. Dvije minute kasnije nakon kornera Kresinger dva puta puca glavom ali je golman Oriolika na mjestu. Do kraja susreta još nekoliko poluprilika za Varaždin a gosti koji su fizički vidno pali sve su bili bliže svom šesnaestercu a samo je još Milinković od gostiju bio blizu sredine terena. Varaždinski nogometaši u sljedećem kolu gostuju u S. Brodu.

MŽNL Polet iz Sv. Martina na Muri stigao lako do bodova u Nedeljancu

Jambres: Ovo mi je važna pobjeda

Nedeljančan slavio u Nedeljancu

Odigrani su susreti šestog kola Međužupanijske lige, a zanimljiv sraz odigran je u Nedeljancu. Tamo je istoimeni domaćin ugostio drugoplasirani Polet iz Sv. Martina na Muri.

Domaćin je dobro krenuo i poveo u 16. minuti preko Marka Kovačića, ali u nastavku utakmice dominirali su gosti. Do kraja prvog dijela Polet je izjednačio preko Nikole Ferlina i rezultatom 1:1 se otišlo na odmor.

U drugom poluvremenu domaćin nije izdržao pritisak gostiju. Vodstvo

Poletu donio je Nikola Barat, dok je ‘točku na i’ stavio Luka Bobičanec golom za konačnih 3:1.

- U početku se domaćin vrlo dobro držao, imao je svoje prigode, no pokazali smo da smo kvalitetnija ekipa i zasluženo slavili - rekao je Nedeljančan Dino Jambres, vratar Poleta.

- Uvijek je posebno igrati pred svojim sumještanima. Važno mi je bilo do dobijemo ovaj susret - dodao je popularni Leco. Ovom pobjedom Polet je ostao na drugom mjestu

ligu i drži korak s vodećom Slogom iz Čakovca.

- Gledao sam dvije utakmice Sloge.

Riječ je o vrlo čvrstoj ekipi s dobro posloženim veznim redom, no ne vjerujem da mogu zadržati konstantu kad dođu ozljede i kartoniistaknuo je Jambres.

Nedeljančani su s druge strane doživjeli drugi uzastopni poraz i u sljedećem kolu gostuju kod Novog Marofa i traže povratak na pobjedničke staze. (it)

Sport

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

Prvo mjesto u Čakovcu za Sveučilište Sjever Studenti sportaši u organitaciji Sportske udruge i Studentskog zbora sudjelovali su na Studentskim sportskim igrama pod nazivon Igre bez granica, koje je organiziralo Međimursko veleučilište u Čakovcu povodom obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke i

pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog. U zanimljivom druženju i natjecanju susreli su se studenti Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, Sveučilišta Sjever i Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima. Studenti sportaši Sveučilišta Sjever pod

U 2. kolu 1. HRL za žene rukometašice Zrinskog odigrale su s ekipom zagrebačke Trešnjevke 20:30.

Domaće rukometašice vodile su samo na samom početku susreta, a gošće do poluvremena ostvaruju 9:17. U nastavku Zagrepčanke imaju konstantno između 8 i 10 golova prednosti, rukometašice Zrinskog ni u jednom trenutku ne uspijevaju smanjiti razliku te susret završava 20:30.

vodstvom profesora Pavleca pokazali su izuzetnu spretnost u igrama i osvojili prvo mjesto.

Ekipa našeg Sveučilišta je nastupila u sastavu: Ana Horvat, Martina Mlinarić, Bruno Ribić, Boris Rubin, Domagoj Košir i Filip Slatković.

STOLNI TENIS LifeClass Regionalni centar Starr - U21 Team Slovakia 6:0

Karatisti u S. Brodu Mladi karatisti KK Ivanec nastupili su na 23. Memorijalnom karate turniru u Slavonskom Brodu. Ovaj turnir posvećen je poginulim hrvatskim braniteljimakaratistima iz Slavonskog Broda. Nastupilo je 438 natjecatelja iz 49 klubova iz BIH, Slovačke, Austrije, Srbije i Hrvatske. Ivanečki natjecatelji ostvarili su sljedeće rezultate: Iva Pofuk osvojila je zlatnu medalju u kategoriji učenice borbe -44 kg, Melani Magdić osvojila je srebrnu medalju u kategoriji učenice borbe +44 kg, Lana Pavlaković osvojila je srebrnu medalju u kategoriji učenice borbe -40 kg, dok je

STK Starr u novoj sezoni priliku daje mladim igračima uz vodstvo iskusnijih i starijih igrača.

Vrhunski stolni tenis u dvorani termi Sveti Martin Ovom uvjerljivom pobjedom varaždinska ekipa pokazala je da ambicije za ulazak u polufinale ove lige ima čvrste osnove.

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U sportskoj dvorani LifeClass terme Sveti Martin odigran je susret 1. kola Europske Superlige u stolnom tenisu između STK Starr, koji u ovome natjecanju nastupa pod ime-

U 2. kolu LifeClass Regionalni centar Starr Varaždin gostuju u Češkoj nom LifeClass Regionalni centar Starr Varaždin, s mladom reprezentacijom Slovačke, koja nastupa pod nazivom U 21 Team Slovakia. Varaždinski stolnotenisači uvjerljivo su svladali goste iz Slovačke visokim rezultatom 6:0.

Ambicije

Za LifeClass Regionalni centar Starr Varaždin nastupili su Ronald Ređep, Frane Runjić i Nikola Horvat te pojačanje Kinez Zeng Jia. Najprije je par Zeng/Re-

21

đap s 3:0 pobijedio slovački par Brat/Kalužny, zatim su Ređep i Zeng u pojedinačnim susretima također s 3:1 pobijedili Brata i Takača s uvjerljivih 3:0.

Zatim su priliku dobili Runjić i Horvat, koji su nošeni odličnim igrama starijih kolega također ostvarili pobjede, Runjić je pobijedio Kalužnyja 3:1, a Horvat istog igrača također s 3:1. Visok nivo igre pokazao je Zeng i u susretu s Bratom te pobijedio još jednom s 3:0. Odigran je i još jedan meč između Runjića i Takača, koji je Runjić dobio s 3:0.

Ovom uvjerljivom pobjedom varaždinska ekipa pokazala je da ambicije za ulazak u polufinale ove lige ima čvrste osnove. U skupini A, u kojoj se natječe varaždinska ekipa, još su U21 reprezentacija Češke i U21 reprezentacija Slovenije. Prve dvije ekipe ulaze u polufinale.

U 2. kolu LifeClass Regionalni centar Starr Varaždin gostuje u Češkoj kod njihove U21 reprezentacije gdje se također očekuje dobar meč i pobjeda.

brončanu medalju osvojila Petra Brlečić u kategorji juniorke borbe -59 kg. Nastupila je i Melanija Hrgarek u kategoriiji juniorke borbe +59 kg.

Uspješni trener Na Amazon.com, najvećoj svjetskoj internetskoj knjižari, izašla je knjiga „Uspješan trener: Izbor je tvoj, Maxi!“ (The successful coach: The choice is yours, Maxi!) na engleskom jeziku, našeg autora Marijana Hižaka.

U njoj je na zanimljiv način ispričana vječna trenerska tajna: Kako postati uspješan trener?

U predgovoru knjizi piše podnaslov: Učiti od najboljih. „Jedan od najvažnijih faktora uspjeha u treniranju struke je iskustvo. Ono ima neprocjenjivu vrijednost u ovoj struci. Činjenice do kojih se dođe iskustvom čuva se pod oznakom ‘top secret’ i rijetko govorio o javno. Većina od tema u ovoj knjizi ne može se naučiti u školi.“ Za primjer, evo nekoliko tema: Uspješan

trener je onaj koji “iskopa najviše zlata”, Igrači trebaju pratiti trener iz poštovanja ili straha?, Trebaju li igrači sličiti treneru?, Kapetan razumije igru i ideje trenera, Uspjeh ekipe bez primadona, Kako postići da igračima poslušaju s av je t e trenera, komunikacija u poluv re menu , Reci, točka i uk ljuči igrače.

Ukupno u knjizi se krije 70 tajni vrlo uspješnih trenera, opisanih u stvarnim situacijama. „Knjiga ‘Uspješan trener: Izbor je tvoj, Maxi!’ je jedna od rijetkih knjiga koje vam daje pristup pravoj riznici najboljih savjeta uspješnih trenera. Uzmite ovu knjigu i podignite svoju trenersku karijeru na višu razinu.“

Diplome 22. polumaratona

Diplome sa slikom ulaska u cilj za sve sudionike 22. Varaždinskog polumaratona i utrke građana na 5km dostupne su

za sve sudionike. Diplome se mogu presnimiti na vlastito računalo sa stranica http:// www.marathon95.hr. Stranice s diplomama bit će dostupne do 1. studenog ove godine, nakon čega će se diplome moći dobiti samo upitom na info@marathon95.hr. Diplome su sortirane prema startnim brojevima.

22

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

ATLETIKA Finale kadetskoga Kupa Hrvatske u Rijeci sretno za međimurske atletičare

Leon Babić nastupio u tri discipline, treći na 100 m U ukupnom poretku klubova Međimurje je osvojilo 9. mjesto, Mursko Središće 24., a Nedelišće 27. mjesto Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Rezultati međimurskih atletičarki i atletičara

Najbolji mladi atletičari iz triju međimurskih atletskih klubova sudjelovali su u finalu kadetskoga Kupa Hrvatske, održanog u Rijeci na stadionu Kantrida. Plasman na ovo natjecanje, u kojem se u 15 atletskih disciplina natjecalo po 12 najboljih kadetkinja i kadeta Hrvatske, trebalo je izboriti u kvalifikacijama održanima prije dva tjedna, a to je uspjelo i Međimurcima, koji su u finalu imali 21. startnu poziciju.

Kadetkinje: 100 m: 7.

Lucija Đaković (Međimurje) 13,39 9. Lora Golubić (Međimurje) 13,86 11. Marta Novak (Mursko Središće) 13,97 12. Lucija Bodulica (Mursko Središće) 14,49; 300 m: 6. Lucija Đaković (Međimurje) 43,19 9. Marta Novak (Mursko Središće) 44,82; 2000 m: 11. Ana Dobša (Međimurje) 7:31,45; 100 m prepone: 11. Nensi Sirc (Međimurje) 22,38; 300 m prepone: 12. Nensi Sirc (Međimurje) 56,33; 4 x 100 m: 6. Međimurje I. (Lora Golubić, Stela Andrašec, Katja Huzjak, Lucija Đaković) 53,40 9. Međimurje II. (Petra Kržina, Nensi Sirc, Iva Klasić, Klara Katarina Vikert) 56,55; vis: 10. Ema

Rekord

Plasmani u ovom finalu donosili su i bodove za ukupan poredak klubova, a jedan od najuspješnijih je u tome bio član AK Međimurje Leon Babić, koji je nastupio u tri discipline i s odličnim nastupima donio veliki broj bodova za svoj klub.

Leon je u utrci na 100 m prepone bio odmah do najboljih, na 3. mjestu, na 300 m istrčao je osobni rekord i osvojio 8. mjesto, a trčao je i u štafeti 4 x

i u prvoj postavi štafete Međimurja u sastavu Lora Golubić, Stela Andrašec, Katja Huzjak i Lucija Đaković koja je osvojila 6. mjesto. Na 7. mjesto plasirali su se Lovro Žbulj na 1000 m i Luka Benković na 3000 m, u utrci na 100 m 9. mjesto osvojila je Lora Golubić, Nensi Sirc osvojila je na 100 m prepone 11. mjesto te na 300 m prepone 12. mjesto, Ana Dobša trčala je 2000 m i osvojila 11. mjesto, dok je Klara Katarina Vikert u bacanju kladiva osvojila 12. mjesto. Bodove su članice AK Međimurje osvojile i u drugoj postavi štafete 4 x 100 m, a trčale su u sastavu Petra Kržina, Nensi Sirc, Iva Klasić i Klara Katarina Vikert te osvojile 9. mjesto. AK Mursko Središće i AK Nedelišće imali su u finalu po dva predstavnika. Za Mur-

U finalu Kupa Hrvatske nastupilo je ukupno 270 natjecatelja iz 28 atletskih klubova 100 m, s kojom je u sastavu Matija Novak, Leon Babić, Arijan Šarić i Filip Vučenik osvojio 9. mjesto. Član već spomenute štafete Filip Vučenik bio je odličan u pojedinačnome nastupu u disciplini skok u dalj, u kojoj je osvojio visoko 4. mjesto.

Odmah do ove dvojice članova AK Međimurje istaknula se i Lucija Đaković s tri nastupa, i to 6. mjestom na 300 m, 7. mjestom na 100 m, a trčala je

Dania (Nedelišće) 1,40; kladivo 3 kg: 12. Klara Katarina Vikert (Međimurje) 15,28; Kadeti: 300 m: 8. Leon Babić (Međimurje) 39,76 12. Arian Šarić (Međimurje) 41,09; 1000 m: 7. Lovro Žbulj (Međimurje) 2:58,54; 3000 m: 7. Luka Benković (Međimurje) 10:41,24; 100 m prepone: 3. Leon Babić (Međimurje) 15,29; 4 x 100: 9. Međimurje (Matija Novak, Leon Babić, Arijan Šarić, Filip Vučenik) 50,77; dalj: 4. Filip Vučenik (Međimurje) 5,35; vis: 10. Martin Mlinarić (Nedelišće) 1,50.

Ukupni bodovni poredak: 9. Međimurje Čakovec 75, 24. Mursko Središće 7, 27. Nedelišće 4,5.

sko Središće dva je nastupa imala Marta Novak, i to na 300 m, gdje je osvojila 9. mjesto, te na 100 m 11. mjesto, te Lucija Bodulica, koja je trčala 100 m i osvojila 12. mjesto, a za Nedelišće je nastupila Ema Dania u skoku uvis s osvojenim 10. mjestom te Martin Mlinarić, koji u istoj disciplini ostvario također 10. mjesto. U ukupnom poretku klubova Međimurje je osvojilo 9. mjesto, Mursko Središće 24., a Nedelišće 27. mjesto.

Uspjeh

U finalu Kupa Hrvatske nastupilo je ukupno 270 natjecatelja iz 28 atletskih klubova koji su svoje nastupe morali izboriti kroz kvalifikacije, a nastup mladih međimurskih atletičara u ovoj jakoj konkurenciji izniman je uspjeh.

BADMINTON Treći savezni turnir za seniore Hrvatskoga kupa 2016. u organizaciji BK Međimurje

Vrlo dobar nastup seniora u Kupu

Uspješni međimurski par

U dvorani II. OŠ Čakovec u uspješnoj organizaciji BK Međimurje Čakovec održan je 3. Savezni turnir za seniore Hrvatskoga kupa 2016.

Na turniru seniora nastupilo je 37 igrača i igračica iz sedam klubova Hrvatske. Voditelj natjecanja bio je Filip Mikolaj.

U konkurenciji seniora pobjedu je ostvario Filip Špoljarec (MZ).

Poredak članova BK Međimurje: 4. Luka Vlakek, 10. Matija Hranilović, 11. Lino Zadravec, 13. Luka Grubić, 15. Viktor Ru-

žić i 16. David Igrec.

U ko n k u renciji seniorki pobjedu je ostvarila Nikolina Dimić (MZ).

Poredak članica BK Međimurje: 4. Ela Trstenja k, 7.

Jelena Novak, 8. Lucija Zadravec, 11. Barbara Kancijan i 14. Katja Siročić.

U kon k urenciji mušk i h pa rov a p obje du je ostvario par Filip Špolarec/ I gor Či mbu r (M Z) pobijed ivši u finalu par Matija Hranilović/ Luka Vlahek (MČ) s 2:0.

Poredak ostalih članova BK

Međimurje: 7. Filip Bel/Viktor Ružić, 7. Lino Zadravec/Danijel Zadravec i 10. Luka Grubić/ Marin Šućur (AE). U konkurenciji ženskih parova pobjedu je ostvario par Nikolina Dimić/ Dora Drvodelić (MZ) pobijedivši u finalu našu Elu Trstenjak i Ingu Sadaić (ZM) s 2:0. Treće mjesto i brončanu medalju osvojio je naš par Lucija Zadravec/Jelena Novak pobijedivši par Maris Guca/ Nikolina Kabiček (AE) s 2:1.

Poredak ostalih naših: 7. Barbara Kancijan/Katja Siročić.

Ženski svijet

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

23

Piling i maske za lice pronađite u kuhinji!

Riješite se dosadnih mitesera na licu pomoću pilinga i maske koje ćete sami napraviti, a sastojke ćete pronaći u vlastitoj kuhinji.

Za ovaj prirodni tretman iskoristite namirnice poput limuna, jaja, meda, sode bikarbone, šećera, soli i zobenih pahuljica. Ne tre-

Šijem, krojim, stvaram

baju vam sve ove namirnice, nego iskoristite ono što pronađete u svojim kuhinjskim ormarićima i za što ćete se uvjeriti da djeluje na vašoj koži. Uzmite vrškom prstiju malo sode bikarbone i masirajte nos kako biste se riješili mitesera. Na isti način možete utrljati zrnca šećera ili

soli koje pomiješajte s nekoliko kapi limuna. Masirajte oko pet minuta područja zahvaćena miteserima, ostavite da stoji desetak minuta i isperite hladnom vodom.

Isprobajte i masku protiv mitesera koju ćete napraviti tako da pomiješate limunov sok, med, šećer i jaje.

Kreativni savjeti za uređenje doma koje možete iskoristiti i dobro se zabaviti!

Kreativne vješalice za veseli ormar Izradite ukrasne vješalice s prugicama ili ih ukrasite decoupage tehnikom pomoću šarenih salveta i vaš će ormar dobiti sasvim novu, čarobnu dimenziju. Spremate li se u goste, ukrasnu vješalicu možete uvijek lijepo zapakirati i ponijeti kao originalni hand-made dar.

Uređuje: Maja Grbić Alimanović

Vaš ormar ne mora se uvijek ponoviti samo novim komadom odjeće. Možete i vješalice obući u novo ruho.

Imate li u ormaru obične drvene vješalice, poigrajte se bojama kako biste ih pretvorili u šarene ukrase koji neće imati samo praktičnu nego i estetsku funkciju u vašem ormaru.

sljedeći komad pik-trake sa svake strane sve do kraja vješalice. Ovaj dio posla je najnespretniji jer se zbog oblika vješalice pik-traka neće na svakom dijelu ravno zalijepiti, pa ćete je morati i malo savija-

t i i prilagoditi obliku vješalice. Odabranu boju nanesite na razmake između piktraka i ostav ite da se osuši. Nakon što se boja osuši, skinite pažljivo piktrake i dobit ćete vješalicu s prugicama.

Možete je dodatno ukrasiti i točkicama.

Na nesite na kraju bezboj-

+

Osim prugicama, drvene vješalice možete preobući u novo ruho i pomoću ukrasnih salveta popularnom tehnikom decoupage. Za to će vam trebati decoupage ljepilo, odabrane salvete i završni premaz.

Originalni dar

Bojam, lijepim...

Za to će vam trebati brusni papir, bijela boja ili primer, druga boja prema želji (u ovom slučaju smo koristili prljavo rozu), kistovi i pik-traka. Važno je prvo lagano prebrusiti vješalicu kako bi se boja bolje upila. Omotajte pik-traku oko metalne kukice kako biste je zaštitili od boje i nanesite prvi sloj bijele boje ili primera. Ispod prvog sloja i dalje će se prozirati struktura i boja drveta, ali nemojte ga podebljavati nego ga ostavite da se osuši i zatim nanesite drugi sloj bijele boje. Vidjet ćete da će ovog puta premaz biti puno bolji i ravnomjerniji.

Uzmite komad pik-trake i oblijepite je oko vješalice.

Označite olovkom razmak u širini pik-trake i oblijepite

Savjet

nu lazuru za drvo. Ako ste napravili nekoliko vješalica odjednom i objesili ih da se suše, pripazite da se međusobno ne dodiruju jer bi se mogle prilijepiti jedna za drugu, pa kad ih budete rastavljali skinut će se malo boje.

Ukrasne vješalice možete držati u ormaru ili ih izložiti na vratima ormara tako da objesite na njih omiljeni komad odjeće. Možete ih držati i na vješalici za kapute tako da na njih objesite veste, jakne i kapute koje nemaju kukicu za vješanje.

Spremate li se negdje u goste, možete uvijek ukrasnu vješalicu ponijeti kao originalni, hand-made dar.

Vrijeme Trebat će vam oko sat i pol vremena.

Trošak Materijal će vas stajati najviše 50 kn.

NOVA LOKACIJA Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec od prošlog tjedna nalazi se na novoj adresi

Na jednome mjestu skladište, pogon i trgovina na čak 250 kvadrata Od prošlog četvrtka, 22. rujna, Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec nastavlja s radom na novoj adresi: Mihovljanska 89 u Čakovcu (bivši Peugeot centar). Na 250 četvornih metara smješteni su skladište, centar za prihvat i sortiranje tekstila i odjeće te šivaći pogon, dok je novootvoreni dućan veličine 70 četvornih metara.

Second hand

U trgovini možete pronaći second hand odjeću te reciklirane i redizajnirane

predmete sašivene od starog tekstila i obuće koje Zadruga

Nova adresa Humane Nove je Mihovljanska 89 u Čakovcu prikuplja. Uz to, Humana Nova organizira i provodi radionice recikliranja tekstila te krojenja i šivanja. Kontinuirano zapošljava 15-ak osoba u nepovoljnom položaju te kao neprofitno društveno

poduzeće otvara vrata za brojne rehabilitacijske i radno-terapijske procese članica Zadruge.

U posljednje dvije godine, u suradnji s međunarodnima, nacionalnima i lokalnim organizacijama, intenzivno rade na razvoju partnerske mreže za uspostavu regionalnih i lokalnih centara za ponovnu upotrebu u Hrvatskoj.

Osim što su preselili, imaju i novo radno vrijeme: od 7 do 17 sati radnim danom te subotom od 8 do 13 sati.

24

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

nja objekata, adaptacije i ostali građevinski radovi, mob.: 095/821-2456, tel.: 042/210-461 ozn.290c

KUĆE AGENCIJA „GRABAR“, posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c PRODAJEM kuću u ulici J. Jurkovića, 67 m2 stambeno uređenog prostora + podrumski stan (67m2) s okućnicom 300 m2, en.r. G, mob.: 092/192-3518, od 15 do 18 sati. ozn.100 M E N- A R S N E K R ETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars. hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c PRODAJEM kuću u Hraščici, novogradnja, 170 m2, en. r. C. Upitati: 091/1362710 ozn.3911 KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu, s podrumom i najmanje tri spavaće sobe.

Cijena do 100 000 €, mob.: 091/920-1872 ozn.3877

STANOVI NAJJEFTINIJI STANOVI, klasična gradnja. Stanovi od 50 m2 i 100 m2. Mob.: 098/268-315. MDV centar, ozn.63c HITNO POTRAŽUJEMO za naše kupce!!! Jednosobne, dvosobne i trosobne stanove!! Lucerna nekretnine, mob.: 098/162-1432; 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem.

098/1743 718. ozn. 588c ORANICA, 14 000 m2, Šemovec, 5 000 m2 ograđeno, voda, alatnica, wc, povoljno. Mob.: 098/267222 ozn.3843 PRODAJEM zemljište od 2000 m2, ograđeno, 1,5 km od diskonta Branka i Plodine. Mob.: 098/1984272, pogodno za pčelare i ostale, ozn.3839

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se poslovni prostor od 15 m2 u sklopu kozmetičkog i frizerskog salona. Upit na adresi: Zagrebačka 44, Varaždin ili na mob.: 095/301-2266 ozn.3926

NAJAM STANOVI NAJAM : Trakošćanska 54 m2, Prešer-

nova 55 m2 e.r. E i D, Wens nekretnine, 042/561-319; 099/832-5065; 091/3903175 ozn.378c DVOSOBNI namješten stan u zgradi. Energetski razred B. Mobitel: 098/725335 ozn.667c IZNAJMLJUJE se novouređeni stan u centru u Varaždinu i u Zagrebu, studentima, en.r. F i C, mob.: 098/268-233 ozn.3899 TR AŽIM cimericu za dvosoban stan u suterenu u privatnoj kući. Poseban ulaz. En.r. D, mob.: 091/579-1020 ozn.3908 IZNAJMLJUJEM kuću 75m2, nepušačima, en.r.

F, mob.: 099/820-2322 ozn.3919 IZNAJMLJUJE se veći dvosobni stan u privatnoj kući u Zagrebačkoj ulici, mob.: 091/788-6584 ozn. 648c IZNAJMLJUJE se dovosoban stan, sređen i namješten. Sva svoja brojila, cijena 1.500,00 kn + režije.

En.r. C, mob.: 098/9392364 ozn.3887 IZNAJMLJUJEMO sobe sa 1 i 2 ležaja studentima, mob.: 091/9221-242 ozn.3878 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, en.r. D, mob.: 091/572-8811 ozn.3880 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u centru Varaždina, mob.: 099/265-1833 ozn.3862

VOZILA KUPUJEM automobile, traktore, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn.2907 KUPUJEM vozilo do 15. god., može i odjavljeno.

Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.3830 AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume. Mob.: 098/9833-910 ozn.38c PRODAJEM Mazdu 626, 1997., 110 000 km, mob.: 091/445-7015 ozn.1833/1/1

POSAO

LIMARA GRAĐEVINSKOG tražim, samostalnog sa iskustvom, mob.: 098/172-9903 ozn.500c KONTURA traži više zidara na neodređeno. Ponude na 091/523-6679 ozn.153c TRAŽI se mlađa ženska osoba za rad u caffe baru.

Upitati na mob.: 091/5391436 ozn.3469 CAFFE BAR ARA traži osoblje za rad. Mob.: 095/664-4444 ozn.3832 MLAĐU ŽENSKU osobu traži caffe bar „Pinocchio“ Varaždin, mob.: 091/7339679 ozn.3805 Traži se mlađa ženska osoba za rad u pekari – prodaja i u kafiću, mjesto rada Varaždin, upitati 091/5933113 ozn.252c TR AŽ IM samostalne soboslikare, špatlere i fasadere, mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽE se djevojke za rad na šanku i kuharica sa iskustvom, informacije na 095/4040-455 ozn.469c TRAŽIM dvije djevojke za rad u kafiću, osiguran stan, mob.: 095/574-5242 ozn.3892 BU-JAN TIM j.d.o.o traži kv soboslikara te građevinske radnike, mob.: 098/974-5950 ozn.650c TRAŽI se slastičarka, kuharica i konobarica, mob.: 099/411-6837 ozn.3902 CAFFE BAR traži muško/žensko osoblje za rad. Mob.: 098/9162-910 ozn.572c BENČEK TRANSPORT d.o.o. Zamlača traži 1 vozača C+E kategorije, locco vožnja, 2 vozača C+E kategorije za domaći prijevoz (novootvoreni posao). Info: osobni dolazak: Zamlača, Plitvička 42c, mob.: 098/267-169 ozn.666c DJELATNIK/CA za rad na tarot liniji s iskustvom, mob.: 091/2502-144 ozn.3915 MEDICINSKIM DJELATNICIMA, fizioterapeutima te nutricionistima nudi se

honorarni posao. Mobitel: 098/206-520, od 16 do 20 sati. ozn.100c

nje. American, Diners, rate. Mob. 098/570-158 ozn. 298c

TRAŽI se kuhar za rad u pizzeriji Špan, tel. 042/290444 ozn.3927

KROVIŠTA, nadstrešnice, limarija, potkrovlja i stubišta. Nazvati 098/417-373 ozn.343c

TRAŽI se fasader s iskustvom, mob.: 098/478-900 ozn.647c PIZZA MAJSTORA sa znanjem kuhinje te dostavljača mlađeg tražim, mob.: 091/558-8772 ozn.516c

USLUGE ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPL JIVANJE od vodnih c ijev i sa po sebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c CENTRALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master j.d.o.o.

0 91/739 - 6751, w w w. master-instalacije.com ozn.898a

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.602c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C TERMO FASADE, strojna žbuka, strojne glazure i pjeskarenje, GRANOM d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.: 042/612-774, granom@ granom.hr, www.granom. hr ozn.203c IZRAĐUJE se pvc stolarija njemačkog proizvođača REHAU (izmjera i izrada po mjeri). Mob.: 097/9568100 ozn.657c VODOVOD , centralno g.,vodomjeri, odštopava-

LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju.

Mob.: 098/172 – 9903 ozn.

500c KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja keramiku brzo, kvalitetno, povoljno, mob.: 098/473-421 ozn.603c AKCIJA !!! Košnja, izrada travnjaka, živice, čišćenje zapuštenih terena, održavanje i odvoz, mob.: 099/412-7863 ozn.307c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c KU Ć NI M AJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove.

Uredno i povoljno, mob.: 097/605-1304 ozn.3913 SOBOSLIKARSKI RADOVI i izrada fasada mob.: 095/907-8011, ozn.118c NGT iskopi, navozi, postava tlakavaca, ograde, ruše-

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo : novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, izrada stiropor fasada, razni strojni iskopi te postava tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c SOBOSLIKARSKI RADOVI, povoljno, mob.: 091/540-2681 ozn. 151c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331-200, mob.:097/771-2313 ozn.

2C S OB O SL I K A R SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn.

303c IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hr-

Mali oglasi

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

vatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-257 ozn.353c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/5723895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.

Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija. Studio Nuvola – Tel.: 042 561 051. Ozn.510c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com , mob.: 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

ozn.1280 KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, flakserice, freze, razne priključke i sl. mob.: 098/9799-666 ozn.3864 PRODAJE M BENKOVAČKI kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 i euro. Mob. 098/9828-338 ozn.147c KUPUJEMO TRUPCE hrasta i jasena na području cijele Hrvatske. Mogućnost rušenja. Isplata odmah. Mob.: 099/637-9016 ozn.1280 KUPUJEM trupce hrasta na rastu, uz mogućnost rušenja, mob.: 091/7615316 ozn.989

ŠTENCI njemačkog ovčara, mob.: 095/829-4353 ozn.3087

AKCIJA predsezonska prodaja: sjemenska pšenica 2,6 kn/kg, ječam 2,9 kn/kg, i tritikale 3,0 kn/kg.

Mineralno gnojivo – popusti za kupnju palete i više.

Poljoprivredna zadruga Jalžabet, prodavaonice: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135.ozn.45c

cijele Hrvatske. Mogućnost rušenja. Isplata odmah. Mob.: 098/744-755

PRODAJE se rabljeni namještaj u Varaždinu. Mob.: 091/523-6964 ozn.3912

ŽIVOTINJE SVINJE 150-170 kg, 1 kg/10 kn, moguća obrada, Varaždin, mob.: 099/4062642 ozn.3549

PRODAJE se grožđe noja oko 150 kg, tel.: 042/230921, mob.: 099/6050-690 ozn.3922 PRODAJEM plamenik na lož ulje za domačinstvo, elektromotor 0,37 kw, brus za brušenje noževa na struju, mob.: 091/901-3497 ozn.155/1/1 PRODAJE se željezni kukuružnjak, dim. 5x3x0,90, 1 prikolica, tel.: 042/683-469 ozn.3881 PRODAJE se kukuruz u zrnu, veće količine, tel.: 042/657-060 ozn.3841

KREDITI KREDITI U ROKU 24 SATA “Totalno drugačiji od drugih” • NOVO: Isplata u danu do 40.000 kn (samo sa osobnom iskaznicom i bez ovjere poslodavca) • Brzi krediti do 30.000 € • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. god.

• Za zaposlene na određeno • Zatvaramo crne liste i ovrhe • BEZ POLICA ŽIVOTNOG OSIGURANJA Licencirani ured Omicron d.o.o.

B. Radić 20, Varaždin Mob: 098/482-001 098/267-696

NOVO! 40.000 kn, bez ovjere poslodavca – isplata isti dan! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. G. starosti. Male mirovine, otplata putem tr. Naloga. Zatvaranje c.l., blokada, ro.na određeno.

Mob.: 091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

BEZ OVJERE POSLODAVCA, do 40.000,00 kn, ispl.

Isti dan. Male morivone, zatv. Blokada i cl., otplata tn., mob.: 091/4909296, tel.: 042/561-291 ozn.568c

ti, bez ovjere, pozajmice, zatvaranje dugovanja.

Brza Realizacija! Mob.: 098/1777-541 ozn.3888 NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, BLOKIRANI? Više ne!

Master, Maestro, Visa, Krediti – pozajmice – zaposleni, umirovljenici. Rje- Pbz), mob.: 097/6525šavamo c.l., priznajemo 923 ozn.589c putne tr. na ostatak pr. expres pozajmice! Licencirani kred. ured. Mob.: 092/285-5079; 091/5723570 ozn.244c AKCIJA!

BRZI licencirani krediti i pozajmice, bez HrokOSTALO PRODAJEM crno grožđe, a, zatvaramo crne limob.: 097/957-4821, tel.: ste, mob.: 095/370-8812 KUPUJEMO TRUPCE 042/350-515 ozn.3900 hrasta i jasena na području NAJPOVOLJNIJI kredi- ozn.3924

25

TRAŽIM curu ili razvedenu ženu od 45 do VRUĆA I POHOTNA 50 godina za ozbiljnu za tebe uvijek spremna i vezu, mob.: 092/350dostupna od 0-24, nazovi 9285 ozn.3885 064/400-909, tel./mob.: MUŠKARAC u braku 2,33 kn/3,58 kn/min. traži udatu damu, mlaozn.166c đu, simpatičnu, veselu, SLOBODAN, obrazovan romantičnu, u ljubavi i situiran muškarac 60+, maštovitu, jer sam i ja tatraži vedru, obrazovanu kav, mob.: 098/132-8085 i znatiželjnu ženu, 45+, ozn.3867 za druženje, izlete i pu- SLOBODNA ŽENA tratovanja te moguću lijepu ži slobodnog muškarca budućnost u Varaždinu bez djece, 56-59 g. za ili Zagrebu. SMS kontakt zajednički život, ostali na 092/348-2905, radi neka se ne javljaju, mob.: susreta i osobnog upo- 097/946-5710 ozn.3801 znavanja. Ozn.3889

POZNANSTVA

MALI OGLASI

već od 30 kuna!!!

26

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

Mali oglasi

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage supruge, mame, bake i punice

Duboko potreseni iznenadnom smrću dragog supruga, oca, tasta i djeda

LJUBICE MAVREK rođ. TURČIN

LJUDEVITA HORVATA

preminule 7. 9. 2016. u 65. godini života.

Velika zahvala dr. Krobot i svim djelatnicima kirurškog šoka (jedinica intenzivnog liječenja) na danonočnoj brzi i susretljivosti u svakom trenutku. Zahvala rodbini i prijateljima na riječima utjehe u tim teškim trenucima. Vlč. Zoranu Gložiniću veliko hvala na dostojanstvenom ispraćaju.

Hvala Ti što si bila u našim životima!

Tvoji voljeni: suprug Ivan, kćeri Anita i Ivana, unuke Tamara i Stephanie, zetovi Alen i Zdravko

POSLJEDNI POZDRAV

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

Ožalošćeni: supruga Božena, kći Jasminka, zet Radovan te unuke Bojana i Melanija

dragom suprugu, ocu i sinu

DRAŽENU HORVATU preminulom 24. rujna 2016. u 51. godini života.

Bol nije u suzama, ni u riječima, bol je u našim srcima u kojima ćeš ostati zauvijek, voljen i nikad zaboravljen.

Zbogom, naš najdraži.

Supruga Ljerka, sinovi Zvonimir, Robert i Domagoj, majka Štefanija *****

SJEĆANJE na voljene roditelje

preminulog 22. 9. 2016. godine u 77. godini života, upućujemo velikoj hvala rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala obiteljima Toplak, Vupora, Đuranec i Medved te članovima LD „Fazan“ Varaždin i LD „Zec“ Varaždinbreg. Zahvaljujemo vlč. Jadranku Benjaku na lijepim riječima ispraćaja i molitve.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

DRAŽENU HORVATU „Otiš’o je Dražen naš polako“…

- ali uspomene na dane koje smo dijelili trajat će vječno.

Braća Ljubomir i Vjekoslav, šogorica Blaženka, nećaci Hrvoje, Denis, Bojan i Dalibor

ZAHVALA

RIBIĆ STJEPANA

i

KATU

† 10. 11. 1983.

† 29. 9. 2005.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na vas ostaje vječno.

Vaša djeca

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima, znancima i poslovnim partnerima koji su ga poznavali, cijenili, poštovali i voljeli da nas je 24. rujna 2016. u 83. godini, nakon kratke i teške bolesti zauvijek napustio naš dragi suprug, otac, djed, brat, stric i ujak, gospodin

MATIJA KOPJAR, prof., dipl.oec. dugogodišnji direktor Termike Novi Marof.

Posljednji ispraćaj dragog nam pokojnika bio je u ponedjeljak 26. rujna u 15 sati na groblju u Remetincu. Sveta misa zadušnica služila se u Župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Novom Marofu nakon ispraćaja. Hvala mu na svakoj dobroj riječi i svemu što je učinio za nas. „I nema ga sutra, ni prekosutra ne, I vele da bolestan leži.

I nema ga mjesec,

povodom smrti našeg dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAŽENA HORVATA

dragom

I zima već,

DRAŽENU HORVATU

I sniježi...

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na svoj pomoći koju ste nam pružili u najtežim trenucima tuge i boli.

Supruga Ljerka, sinovi Zvonimir, Robert i Domagoj, majka Štefanija

Za vsaki smeh tvoj, fala!

Marinko s obitelji i teta Ljubica

27

I nema ga dva,

A prolaze kao i dosada ljudi I maj već miriše – A njega nema, i nema, i nema, i nema ga više..“ D. Cesarić

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta, svekra i brata

STJEPANA TRTINJAKA koji je preminuo 20. 9. 2016. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i ostalim znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima boli i tuge, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo obitelji Trtinjak i Vrbanec, sindikatu infrastrukture HŽ, djelatnicima BMW d.o.o., DVD Varaždinbreg te velečasnom Tomislavu Dodleku na lijepim riječima ispraćaja i molitve.

Ožalošćeni: supruga Milka, kći Zvjezdana, sin Nenad, zet Dragutin, snaha Anita, unuci Dejan, Dijana, Karmen, Krunoslav, Karlo te brat Mato s obitelji *****

Kad bih barem mogla dati djelić života svog, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se lice nasmije, da budeš sa mnom kao prije.

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAŽENU HORVATU 1966. – 2016.

Po Tvojim dobrim djelima ostaješ nam u sjećanju.

Umjesto cvijeća i svijeća obitelj moli za donaciju za nabavu MR-uređaja za OB Varaždin (HR6023600001300105131) ili Hrvatskoj ligi protiv raka (HR1423400091110483525).

Obitelj Pokos – Vujec

Počivao u miru Božjem!

Molimo za tihu sućut!

ZAHVALA za njegu, potporu, molitvu i posljednji ispraćaj dragog nam

TOME RUSMANA odjelu za produljeno liječenje N. Marof, Općoj bolnici Varaždin, župniku župe A. Padovanskog N. Marof, Kapucinima Varaždin, župniku župe BDM Biškupec, svoj rodbini i prijateljima.

Njegova obitelj

SJEĆANJE

IVAN BOGADI 28. 9. 1993. – 28. 9. 2016.

*****

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ne blijedi.

Tvoja kći Zvjezdana i zet Dragutin *****

Dragi tata, pamtimo Te po skromnosti, po poštenju i dobroti koju si usadio u nas, po velikoj ljubavi koju si neizmjerno pružao svima, a pogotovo svojim unucima.

Tvoj sin Nenad i snaha Anita *****

Tiho si oči sklopio, umorno tijelo Bogu predao.

Nek´Te molitve naše prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

Vole Te Tvoji unuci: Dejan, Dijana, Karmen, Krunoslav i Karlo

SJEĆANJE na

ZDENKU ŠTIBER 28. 9. 2008. – 28. 9. 2016.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na Tebe...

Tvoja djeca s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

Tvoja supruga Milka

Ugasnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano od nas.

Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

Nije zauvijek sve mrtvo što zemlja pokriva, kad se voli onog, ko u njoj počiva.

U neizmjernoj tuzi za njim žale supruga Ivka, djeca Miljenka, Nevenka i Marijan, unuk Jan, zet Miljenko, sestre Dragica i Marica s obiteljima, braća Andrija i Stjepan s obiteljima te ostala tugujuća rodbina.

Supruga i kći s obitelji

ANTUNA MISLOVIĆA 1. 10. 2001. – 1. 10. 2016.

Falio si kod berbi grožđa.

Praznina...

Tvoja supruga Marija, kćeri Dragica, Ankica, Katica, Ružica i Ljubica sa zetovima i mnogobrojnom unučadi

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

MARIO VUJNOVAC 27. 9. 2000. – 27. 9. 2016.

Uvijek si bio i ostat ćeš u našim srcima.

KATICA GRĐAN 27. 9. 2014. – 27. 9. 2016.

Uvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

Tvoji roditelji, kći Tea, brat Dalibor sa svojom obitelji

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE na

MARTA HERCEG

ANĐELKU JEREC 29. 9. 2015. – 29. 9. 2016.

26. 9. 2013. - 26. 9. 2016.

Uspomene na Tebe uvijek će biti dio naših života.

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba.

Neka Te naše molitve prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

28

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN GRABAR

ŠTEFICA FOT rođ. LEDINSKI

2. 10. 1997. – 2. 10. 2016.

3. 10. 2015. – 3. 10. 2016.

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo Te u uspomenama.

Dok Tvoje plemenito srce među cvijećem i svijećama sniva, u mojem si mila majko - zauvijek živa!

Tvoja obitelj

Tvoja Vesna

FRANJO JAGIĆ 2000. – 2016.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Sinovi Stjepan i Božidar s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

IVANA VUKOVIĆA

2. 10. 2015. – 2. 10. 2016.

Prošla je tužna godina dana od kada Ti nisi više s nama.

Dok god živimo mi u našim srcima živjet ćeš i Ti.

BOGOVIĆ IVICU

Zauvijek u našim mislima i sjećanju.

i

MARIA

† 25. 9. 2008.

SJEĆANJE

FRANJO MUŽAK

na naše voljene

† 3. 10. 2015.

Supruga Biserka, sinovi Tomica, Goran, snaha Marina, unuk Niko

SJEĆANJE

† 11. 10. 2010.

Uvijek ste u našim srcima i molitvama.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

na supruga i oca

JOSIPA KOLEDNJAKA

na drage roditelje

SJEĆANJE

BUŽANIĆ ŠTEFANIJU

IVAN KOSEC

i

STJEPANA

† 2012. – 2016.

Tvoji najmiliji

28. 9. 2013. – 28. 9. 2016.

† 2003. – 2016.

Živite i dalje u našim sjećanjima i molitvama.

Tvoji najmiliji

Kći Anica sa svojom obitelji

SJEĆANJE

IVAN KROG

2. 10. 1996. – 2. 10. 2016.

U mislima i molitvama uvijek s Tobom.

Julka, Vesna i Darko

SJEĆANJE

BRANKO HAINŽ – BRČ SJEĆANJE

† 28. 9. 2014.

na

TOMU HUTINSKOG

2. 10. 2006. – 2. 10. 2016.

29. 9. 2015. – 29. 9. 2016.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

U mislima i srcu zauvijek si s nama.

Supruga Kata i kćeri s obiteljima

Tvoji najmiliji

Obitelj Hainž

SJEĆANJE

MARIO IVIĆ 27. 9. 2011. – 27. 9. 2016.

SJEĆANJE

ŠTEFICA VINCEK

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

RENATU ROJC

26. 9. 2015. – 26. 9. 2016.

25. 9. 1993. – 25. 9. 2016.

Zauvijek s nama u mislima i molitvama.

Uvijek zaboli jače, uvijek u ove dane, uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Uspomena na Tebe živi u našim srcima i mislima.

Tvoja mama i sin *****

SJEĆANJE

ŠTEFICA KATALENIĆ 3. 10. 2011. – 3. 10. 2016.

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

ŠTEFICU VINCEK 26. 9. 2015. – 26. 9. 2016.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji Tanja i Željko

SJEĆANJE

U mislima s Tobom.

VJEKOSLAV KERETIĆ

Tvoje kćeri s obiteljima

5. 10. 2013. – 5. 10. 2016.

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoji: supruga Barica, djeca Karmen, Sanja i Marko s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog supruga

STJEPANA NOVAKA 25. 9. 2012. – 25. 9. 2016.

SJEĆANJE

IVAN MELNJAK

SJEĆANJE

Spavaj mirno nisi sam, u mojim si mislima svaki dan.

FRANJO TEŽAČKI

Supruga Milica

22. 9. 1997. – 22. 9. 2016.

28. 9. 2013. – 28. 9. 2016.

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Uvijek u našim mislima.

Kći Jasna i sin Mladen s obiteljima

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

DANIJELA MAŠIĆA 28. 9. 2012. – 28. 9. 2016.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tamo na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

STANISLAV HERCEG

mr.sc. BRANKO VAUPOTIĆ

Tvoji najmiliji

25. 9. 2014. – 25. 9. 2016.

25. 9. 2011. – 25. 9. 2016.

Prolazi sve osim sjećanja, samo Tvoja ljubav ne...

Uvijek u našim srcima i mislima.

ZAHVALA

Supruga i sinovi s obitelji

U tuzi zbog iznenadnog gubitka dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVANA MEĐERALA

na

na dragog i voljenog

Tvoji najmiliji

ANĐELU HEREGA 25. 9. 2014. – 25. 9. 2016.

MILANA BADANJAKA 28. 9. 2009. – 28. 9. 2016.

S nama si u mislima i molitvama.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas te ga ispratili u vječni mir, izražavajući riječi utjehe i sućuti.

Teška je spoznaja da više nisi s nama, ali živiš i dalje u našim srcima.

Počivao u miru.

Supruga Dragica, sin Tomislav i kći Jadranka s obiteljima

Mali oglasi

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu

na dragog

JOSIPA LAZARA 28. 9. 2011. – 28. 9. 2016.

29

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

Hvala svima koji se sjećaju našeg dragog Jože.

Njegovi najmiliji

SJEĆANJE

KATA ŠĆURIC 26. 9. 2015. – 26. 9. 2016.

Nada i Aleksandra

SJEĆANJE

BARBARU LIBER

na voljenog

4. 10. 2012. – 4. 10. 2016.

STJEPANA CAFUKA

Ne stoj pokraj moga groba, nemoj plakati.

Ja nisam tamo, ja ne mogu umrijeti...

24. 9. 2008. – 24. 9. 2016.

Puno te vole: mama, tata, baka i deda *****

Volim Te, ne zbog toga što si Ti, već zbog toga što sam ja kad sam pored Tebe.

Sestra Aleksandra i Damjan

Vrijeme prolazi, a tuga i sjećanje na Tebe ostaju.

Tvoji najmiliji: supruga i kći s obitelji

SJEĆANJE

IVAN MEDVED 30. 9. 2004. – 30. 9. 2016.

SJEĆANJE

Uvijek si s nama u mislima i molitvama.

TOMO KIŠIĆ

Tvoji najmiliji

29. 9. 2000. – 29. 9. 2016.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji Te vole.

Supruga, kći i sin s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

MARIO PAJTAK 1. 10. 2012. – 1. 10. 2016.

OBAVIJEST O SMRTI U velikoj boli i žalosti obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike, da je naša sestra

dr.med. MINKA (MICIKA) JURENEC udata ISAILOVIĆ preminula u Beogradu, 17. rujna 2016. godine u 75. godini života.

Mir joj vječni.

Ožalošćena braća i sestra: Miško, Ljudva, Vera, Štef, Dado, Zlatko i Branko s obiteljima

Tamo na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Rajka i sin Branko s obiteljima

29. 9. 1991. – 29. 9. 2016.

Vrijeme prolazi, sjećanja ostaju.

Kći Katarina s obitelji

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su prisustvovali ispraćaju na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Barbara, unuci Gordana sa suprugom Jurajom, Toni sa suprugom Terezijom, praunuci Tomislav, Petra, Marijana, Magdalena i Mihael

IVANKA HAJDINJAK 1. 10. 2014. – 1. 40. 2016.

Uvijek si s nama.

MARIJE MIROVIĆ koja je preminula 9. 9. 2016. u 57. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, kolegicama i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, pružali nam riječi utjehe te s nama podijelili tugu i bol, i ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala dr. Pavliću, dr. Golubu i sestrama bolnice Klenovnik, koji su joj olakšavali boli u njezinoj teškoj bolesti. Hvala velečasnom Petru Golubu na toplim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: sestra Štefica, nećakinje Klementina i Valerija s obitelji

*****

voljenom suprugu

MIRKO LUKAČEK

povodom smrti voljene sestre i tete

Tugujući: supruga Štefica, kći Dubravka, unuk Tvrtko i zet Domagoj

27. 9. 2015. – 27. 9. 2016.

SJEĆANJE

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te svima koji su voljenog nam pokojnika ispratili na vječni počinak.

Posebno hvala vlč. Miji Horvatu, prečasnom Franji Biškupu te fra Mirku Kemivešu na toplim i dirljivim riječima ispraćaja.

Počivao u miru Božjem.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

preminule 14. 9. 2016. u 90. godini života.

preminulog 17. rujna 2016. u 69. godini života.

NADA VUGRINEC

povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

KATARINE JURIŠAK

ing. IVANA STJEPANA KELEMENA

Tvoji najmiliji i Ante

Umirilo se Tvoje srce i utihnuo Tvoj je glas, al´ljubavi Tvoje snaga bit će vazda dio nas.

Hvala Ti za Tvoju dobrotu i ljubav i za svaki trenutak koji smo proveli zajedno.

Tvoja Klementina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati

Odmori se tatice, zvijezdo moja, nek´Te čuvaju svi nebeski anđeli.

Jednog dana srest ćemo se s Tobom, jer nam nisi stigao reći zbogom.

I dok će zadnja zraka sjati u mom srcu Ti ćeš postojati.

Tvoja ljubav sve mi je dala, najdraži oče od sveg Ti srca hvala.

ZAHVALA

Tvoja Duda

povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

*****

JOSIPE LEPOGLAVEC preminule u 92. godini života.

Veliko hvala svima koji su ju zajedno s nama ispratili na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: Ivan, Dragica, Ana Marija, Ivana, Krešimir, Kaja, Dino, Vito i ostala tugujuća rodbina.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu i tastu

Ponosni smo što smo Te poznavali, tužni jer smo Te prerano izgubili.

Ostaješ s nama, u toploj riječi i osmijehu, zauvijek u sjećanju.

Unuk Tvrtko i zet Domagoj

30

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

Svjetski dan mira po 11. put obilježen u Perivoju Zrinskih Centar Joge Čakovec je u srijedu, 21. rujna, u popodnevnim satima 11. godinu za redom organizirao obilježavanje Svjetskog dana mira u Perivoju Zrinskih. Okupljeni članovi i simpatizeri Joga društva u Čakovcu prigodni program upotpunili su molitvom za mir i paljenjem svijeća.

Podsjećamo, Međunarodni dan mira obilježava se u cijelom svijetu prema preporuci Organizacije ujedinjenih naroda. Tako je 8.

listopada 2005. godine u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, prilikom velikoga međunarodnog skupa is Sustava Joga u svakodnevnom životu (YIDL), posađeno prvo “drvo mira“ u Hrvatskoj. Kod sadnje je asistirao osnivač Sustava Paramhanse Svami Mahašvarananda, a našli su se tu međimurski župan Josip Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Veselina Biševac i predsjednica Društva Bernarda Goričanec. (jn)

USPJEH Rekreativke iz Male Subotice nedostižne konkurenticama

Na 21. izdanju Festivala sportske rekreacije ogledalo se 200 žena Piše: Josip Novak

Članice Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” iz Male Subotice pobjednice su 21. Međimurskog festivala sportske rekreacije žena, koji je održan u Mačkovcu.

Od plesne uvertire…

Damama iz Male Subotice ove godine je pošlo za rukom zaustaviti pobjednički niz rekreativki iz ekipe USR “Sport za sve” Mursko Središće, koje su se plasirale na drugo mjesto, dok je treće pripalo ekipi Strahoninca. Festival je organiziran u suradnji Međimurskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“ i Udruge sportske rekreacije „Sport za sve“ Mačkovec.

Lijepo vrijeme poslužilo je organizatore koji su ugostili 200-tinjak žena, odnosno 18 ekipa rekreativki pristiglih iz cijelog Međimurja. Među njima su bile i članice Društva distrofičara, koje su se s konkurenticama ogledale na otvorenome, na sportskom terenu NK “Omladinac“ Mačkovec. Natjecanje se odvijalo u nekoliko disciplina, od gađanja kolutima, pika-

DDICP / Valentin Šipuš

Lijepo vrijeme poslužilo je organizatore koji su ugostili 18 ekipa rekreativki pristiglih iz cijelog Međimurja da, viseće kuglane, bacanja loptice u koš, tunela, pa sve do vođenja lopte nogom.

Nakon dočeka sudionika, uslijedilo je svečano otvaranje Festivala, a potom i 10 minutno zagrijavanje (ples – FlashMOVE na pjesmu ALE´O) te natjecanje po dis-

Među natjecateljicama koje su se ogledale u Mačkovcu bile su i članice Društva distrofičara ciplinama. Medalje i pehare najboljim ekipama uručio je Josip Varga, predsjednik MO-a Mačkovec.

Zadovoljne članice pobjedničkih ekipa s osvojenim medaljama i peharima

Natjecateljica DDICP Čakovec

…do veselice za kraj

Natjecateljice su provele aktivno i lijepo poslijepodne u ugodnom druženju koje je nastavljeno večernjom veselicom začinjenom glazbom Dua Suveniri i bogatom gastronomskom ponudom. U prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili su tamburaši i mladi folkloraši KUD-a Mačkovec.

Jedna od disciplina bilo je gađenje kolutovima

Dobrog raspoloženja nije nedostajalo

JUBILARNI NASTUP Bogata međimurska čipkarska tradicija i ove godine predstavljena u Lepoglavi

Nadici Mance iz Čakovca posebno festivalsko priznanje

Međimurske čipkarice u Lepoglavi

Bogata čipkarska tradicija Međimurja predstavljena je i na jubilarnom, 20. Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, a izuzetni primjerci čipki koje su izradile međimurske čipkarice i ove su godine plijenili pozornost festivalske publike. Neke od njih redovne su gošće lepoglavskog festivala čipke već punih 20 godina. Jedna od njih je i Nada Mance, koja je ove godine primila i posebno festivalsko priznanje.

– U ovih dvadeset festival-

skih godina nisam propustila nijedan festival. Svake godine izlažem u Lepoglavi, za što mi je ove godine dodijeljena i posebna plaketa. Posjetiteljima Festivala zanimljiva je čipka za narodnu nošnju koju izrađujem i predstavljam na ovome međunarodnom festivalu koji promovira razne čipkarske tehnike. Čipkarice se ovdje mogu upoznati s raznim tehnikama izrade čipki, ali i predstaviti čipkarsku tradiciju svoga kraja, stoga redovno izlažem u Lepoglavi i vjerujem

da će tako biti i narednih festivalskih godina – rekla je Nada Mance iz Čakovca.

Predstavljena je i svetomarska čipka, koja je nematerijalno kulturno dobro Pozornost posjetitelja plijenila je i ponuda svetomarske čipke, koju su predstavile članice Udruge Svetomarska

čipka iz Svete Marije.

– Na Festivalu čipke predstavljamo našu, svetomarsku čipku, koja je nematerijalno kulturno dobro, te demonstriramo njezinu izradu. Naša je čipka izuzetna vrijednost, pa je Festival prilika da našu čipku na batiće vidi veliki broj ljudi, među kojima je i puno njih iz inozemstva. Na taj način ujedno čuvamo našu tradiciju koja je gotovo izumrla, no uspjeli smo je sačuvati za nove generacije – istaknula je čipkarica Gordana Hunjadi. (jn)

S raznih strana

28. rujna 2016., br. 04 || REGIONALNI TJEDNIK

Odred izviđača “Sirius“ upisuje nove članove Jedna od predstojećih aktivnosti Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina i Čakovca je akcija upisa novih članova osnovnoškolskog uzrasta koja će se u sljedećim tjednima održavati u osnovnim školama u obama gradovima. Stoga ovim putem iz Udruge pozivaju sve zainteresirane učenike da se uključe u izviđačku organizaciju koja u svijetu broji više od 40 milijuna članova.

Informacije o upisu možete dobiti putem internetske stranice www.oisirius.hr, e-maila info@oi-sirius.hr ili na tjednim izviđačkim sastancima koji se održavaju u Varaždinu i Čakovcu u sljedećim terminima – Varaždin: II. osnovna škola, petkom od 17 do 18 sati; V. osnovna škola, četvrtkom od 18 do 19 sati. U Čakovcu se sastanci održavaju u III. osnovnoj školi, svakog petka

31

Terme Sveti Martin će sa svojim Wellness centrom po drugi put organizirati Dane otvorenih vrata 1. i 2. listopada, s ciljem da bogatu Wellness ponudu još više približi svojim vjernim posjetiteljima. Nema ničeg ljepšega nego da zakoračite u jesenske mjesece s najmilijima uz wellness ponudu koja će razveseliti vašu potrebu za opuštanjem.

od 18 do 20 sati. Dobrodošla su djeca sa svih osnovnih i srednjih škola. Inače, tijekom jeseni Sirius planira nekoliko jednodnevnih izleta u bližu okolicu Varaždina, sudjelovanja na Državnome izviđačkom višeboju i Državnome izviđačkome orijentacijskome natjecanju u Fužinama te organiziranje već tradicionalne aktivnosti “Ulicama Varaždina”. (jn)

ČAKOVEC

Ivan Agnezovic PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - LIJEPA RANA JESEN U utorak se nastavlja stabilno, djelomično sunčano i suho vrijeme. Najviša dnevna temperatura većinom oko ili malo iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Imat ćemo i povoljnu biometeorološku situaciju.

Slično vrijeme bi nas moglo pratiti i u srijedu, četvrtak i petak. Uglavnom suho uz kombinaciju sunca i oblaka, a ujutro je moguća i kratkotrajna magla. Jutra friška, ali ćemo ipak primijetiti da temperatura lagano raste.

Danju ugodno toplo, svakim danom sve toplije jer će zajužiti uz umjeren jugozapadni vjetar koji nam donosi topliji zrak. Većinom suho, toplo i vjetrovito vrijeme bi se trebalo zadržati i u subotu. Potkraj dana može biti više oblaka. Zbog južine će već od jutra biti toplo, a dnevna temperatura će se kretati

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Zdenka Jagić, Sandra Hrman

Ivan Tomašković, itomaskovic@gmail.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

fotoreporter Ivan Agnezović foto@regionalni.com

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić Irena Harači Pintarić vlatka@regionalni.com iharaci@regionalni.com NOVINARI Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com

Mirta Brozičević mirta@regionalni.com

SURADNICI Josip Novak Maja Grbić Alimanović Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

PRODAJA:

VARAŽDIN

Zdenka Jagić

Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

Gift shop Letizia Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a

oko 25 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju povremeno može biti više oblaka, a može biti i kiše ili pljuska. Zapuhat će umjeren vjetar sjevernih smjerova pa će umjereno osvježiti.

I ponedjeljak bi mogao biti malo rizičniji.

Naravno, dobro je tijekom tjedna pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 26.9.)

LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19 Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem

Hrvatskih pavlina 3a MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Radno vrijeme: od 8 do 18, subotom od 8 do 15 h Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 28. rujna 2016., br. 04

ČAKOVEC Gljivoljupci “Smrčka“ organizirali izložbu

DUGOVJEČNOST Najstarija Priločanka

Kolač od crnih truba bolji od čokolade

Na stolovima obloženima mahovinom znatiželjnici su razgledali goleme puhare, crvenkastu hladetinu, falus koji se skrivao u jajetu te iznimno ljekovitu hrastovu sjajnicu (reishi) Piše: Josip Novak

Koliko su četinarske i listopadne šume plodonosne pokazali su svojim sugrađanima u dane vikenda vrijedni članovi Gljivarskog društva “Smrčak“ Čakovec. Naime, iako je rujan bio sušan, za pripremu svoje 22. izložbe, koje je održana u atriju SoHo bara, uspjeli su nabrati stotinjak različitih vrsta gljiva.

Sezona na vrhuncu

Njihovi sakupljači, ujedno i autori spomenute izložbe, kažu nam da očekuju lošu jesen te da će udarna sezona berbe gljiva potrajati do prvih mrazova.

– One u šumama sjeverozapadne Hrvatske rastu tijekom svih 12 mjeseci i bit će ih dovoljno za gljivoljupce.

U Međimurju raste nekoliko zaštićenih vrsta, od kojih su najpoznatije blagva, maglen i smrčkavica

uništili gaženjem.

– Ako ih netko ne raspoznaje, najbolje je da ih ostavi da nastave rasti i budu ukras prirode – rekao je Tratnjak, dodavši da u Međimurju raste nekoliko zaštićenih vrsta, od kojih su najpoznatije blagva, maglen i smrčkavica.

Nastavak sušnog vremena gljivarima donosi lošu jesen i berbu koja će potrajati do prvih mrazova Na izložbi su zastupljene skoro sve jestive, nejestive i otrovne gljive. Posjetitelje smo upoznali i sa smrtonosnom zelenom pupavkom te panterinom muharkom. No, našla se tu i jedna od najljepših i najslasnijih hrvatskih gljiva – blagva, ubrana na Ivančici – naglasio je Gordan Tratnjak, potpredsjednik GD-a Čakovec.

Osim prekrasne blagve ili “kneginje“, na stolovima obloženima mahovinom znatiželjnici su vidjeli još neke rijetke gljive, poput goleme puhare,

U s p r ko s p o o d m a k l o j dobi, najstarija Priločanka, Marija Marković, u “dobroj je formi“ te je u srijedu, 23. rujna, proslavila svoj 99. rođendan. Među brojnim čestitarima bio je i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Vitalna slavljenica je mnogima poznatija kao učiteljica povijesti i zemljopisa, a rođena je ratne 1917. godine. Živahna devedesetdevetgodišnjakinja obradovala se posjetu gradonačelnika i kratko s njim popričala, prisjetivši se pritom prohujalog vremena.

Priznala je da se vrlo rado

crvenkaste hladetine, falusa koji se skrivao u jajetu te iznimno ljekovitu hrastovu sjajnicu (reishi).

– Nemoguće je izračunati koju su “kilometražu“ naši članovi napravili uporno hodajući i tražeći sve te gljive šumama koje se prostiru od Trakošćana do Koprivnice.

Svaki njihov odlazak u prirodu je novo iskustvo, a ono je nužno u poznavanju gljiva.

Svima koji ga nemaju, prepo-

ručamo da u berbu krenu s iskusnim gljivarima, a teoriju iz priručnika neka iskoriste kao nadogradnju praktičnog znanja – upozorava Tratnjak.

Iako je po struci ekonomist, zahvaljujući svojim mentorima – Vladimiru Misloviću, Dragutinu Korparu i drugim znalcima – u protekle četiri godine postao je pravi ekspert za gljive. Smeta ga, kaže, kad u šumama primijeti gljive koje su neodgovorni pojedinci

VUM slavi 5. obljetnicu djelovanja

županija dodijeliti po peti put u prosincu ove godine.

VUM će ujedno predstaviti doprinos mladih volontiranju te primjer dobre prakse uključivanja volontera

u rad organizacije. Na kraju programa u prostoru Galerije Scheier bit će otvorena izložba fotografija pristiglih na natječaj “Volonteri u fokusu“ te će se predstaviti pobjednici.

Izložba je postavljena za razgled od 28. rujna do 5. listopada.

Svi zainteresirani mogu je posjetiti radnim danom od 10 do 12 te od 14 do 16 sati. Galerija je u subotu, 1. listopada, otvorena za razgled od 10 do 12 sati. (jn)

Članice Gljivarskog društva posjetiteljima su u ovoj prigodi ponudile da besplatno kušaju namaze, paštete, ajvar te kolačiće od vrganja, lisički, crnih truba i krasnica. Ako netko želi doznati recepturu za njihovo spravljanje, može im se pridružiti na sastanku u prostorima GD-a Čakovec, svakog ponedjeljka s početkom u 19 sati.

Za one pak koji su propustili razgledati izložbu u Čakovcu, nova prigoda bit će 1. i 2. listopada na terasi restorana „Mamica“ u Pušćinama od 10 do 18 sati.

KARIKATURA

prisjeća školskih dana kad je predavala u školi te dodala da joj ti dani nedostaju.

Nije joj jasno kako mogu danas nastavnici govoriti da su djeca zločesta. Naime, ona smatra da pristup prema djeci ima veliku ulogu u tome. Ni sama ne vjeruje koliko joj je godina već, te se šali da je zbog svojih godina provedenih u mirovini uvelike “oštetila” državni proračun. Svojoj domaćici čestitari su poželjeli sve najbolje za njezin 99. rođendan te da svi zajedno iduće godine proslave i njezin veliki, 100. rođendan.(jn)

BEERFEST SJEVER Treći put u Čakovcu

Festival za pivoljupce 7. i 8. listopada

Za prste polizati

GALERIJA SCHEIER Izložba “Volonteri u fokusu“ Volonterski ured Međimurja (VUM) petu obljetnicu svog djelovanja obilježit će prigodnim programom u srijedu, 28. rujna, od 10 sati u Scheierovoj zgradi.

Slavljenici će se na početku osvrnuti na osnutak Volonterskog ureda i postignuća u 5 godina rada, a potom slijedi predstavljanje nagrade za najvolontera, odnosno najvolonterku i najorganizatora volontiranja. Spomenutu će nagradu Međimurska

Marija Marković proslavila 99. rođendan

Treće izdanje Beerfesta Sjever bit će održano 7. i 8. listopada u Čakovcu. U dva dana Festivala, koji se prvi put održava na dvije lokacije u gradu, predstavit će se brojni regionalni zanatski, craft pivari, pivovare, ali i inovativni “homebreweri”, majstori koji pivo spravljaju

u kućnoj radinosti. Pivoljupci ih mogu upoznati u Starom hrastu i restoranu Shamper u atriju Staroga grada. U petak će se u Starom hrastu s početkom u 20 sati predstaviti Lepi dečki na Beer partyju sa svojime novime – Međimurskim pivom. Jedan od važnijih nezavisnih i zanatskih pivskih festivala u subotu, 8. listopada, od 9 sati u atriju Staroga grada predstavlja najnovija craft i zanatska piva. Posjetitelji se ujedno mogu okušati u kuhanju piva, ali i okusiti prigodne pivske gastro-specijalitete. (jn)

crta: Željko Pilipović