bosnisch_lowres

Informacija za pacijente

Informacije o bolestima

Bolovi u leđima

Rheumaliga Schweiz Ligue suisse contre le rhumatisme Lega svizzera contro il reumatismo

Impressum: Autor

Dr. med. Manuel Klöti, Rheumatologie Hirslanden Klinik St. Anna, Luzern

Stručni saradnici

Dr. med. Adrian Forster, Klinik St. Katharinental, Diessenhofen Dr. med. Jörg Jeger, Luzern Dr. med. Thomas Langenegger, Zuger Kantonsspital

CI-Layout

Wirz Identity AG, Zürich

Realizacija

www.alscher.ch

Slika na naslov- Hansueli Trachsel noj strani Izdavač

© by 2005, Rheumaliga Schweiz 2. izdanje 2009

Stručna i finansijska podrška:

iges

Sadržaj

Uvod

4

Kako često se javljaju bolovi u leđima?

5

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima?

6

Šta uzrokuje bolove u leđima?

8

Kada i kako napraviti pregled? 11 Ljekarska prognoza kod bolova u leđima? Uglavnom dobra! 12 Kako izgleda tretman akutnih bolova u leđima? 13 Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima? 14 Bolovi u leđima i sport 16 Kada je operacija kičme neophodna? 17 Okoštavanje kičme 17 Kako živjeti sa bolovima u leđima? 18 Ko mi još može pomoći? 19 Činjenice o bolovima u leđima 20 Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja (Rheumaliga) 21 Časopis «forum | R» 21 Rječnik 22 Daljna literatura 25 Korisne adrese 26

4

Uvod

Većina ljudi ubraja bolove u leđima u svoja najbolnija iskustva, a ovi bolovi su, uopšte, jedan od najčešćih razloga posjete ljekaru. Najčešće se bolovi u leđima javljaju u slabinskom/bedrenom dijelu kičme, a mogu se pojaviti i u području vratne i grudne kičme.

Ovisno o dužini trajanja tegoba, razlikujemo akutne bolove u leđima, koji traju od nekoliko dana do nekoliko sedmica, i hronične, koji traju mjesecima ili čak godinama.

Srećom vrlo je rijetko da bolovi baš tako dugo traju. Hronični bolovi su uzrok patnje i brojnih posjeta ljekarima i terapeutima, kao i napornih pregleda. Uz to dolazi do nezadovoljstva, ponekad i bijesa na samoga sebe i svoju sudbinu, te razočarenja u ljekare i terapeute koji nemaju razumijevanje za pacijente i ne mogu im pomoći. Hronični bolovi u leđima su jedan od glavnih razloga za rano

penzionisanje. U posljednje vrijeme se bilježi porast broja invalidskih penzija, što posebno privlači pozornost medija.

Bolovi u leđima su samo simptomi, oni ne govore ništa o njihovom pravom uzroku. Usprkos velikim napretcima u medicini, uzroci bolova još nisu jasno definisani. Istrošenost ili oštećenja u području diska (hrskavice) ili promjena statike («iskrivljena leđa») mogu biti jedan od «sukrivaca» ovih bolova, ali oni imaju daleko manju ulogu, nego što se to obično pretpostavlja.

Kako često se javljaju bolovi u leđima?

Kako često se javljaju bolovi u leđima?

Bolovi u leđima su najčešće tegobe na koje se pacijenti žale i zbog koje dolaze ljekaru. Prema nekim istraživanjima čak 80% stanovništva su najmanje jednom u životu , a čak jedna trećina je u posljednja 24 sata, imala bolove u leđima. Kod

➊

➋

➌

Bolovi u leđima su najčešći razlog posjete ljekarima. većeg dijela pomenutog stanovništva bolovi nestanu spontano ili primjenom određene terapije. Otprilike jedna trećina pacijenata se žali na povratne bolne epizode, a samo kod manjeg broja dolazi do trajnog ograničenja u svakodnevnici.

➍

Kičma odraslog čovjeka se dijeli na četiri dijela: 1) vratna kičma, 2) grudna kičma, 3) slabinska kičma, 4) trtična kičma.

Pogled sa strane.

Promjene u razvoju čovjeka od «četvoronožca» prema uspravnom hodu imaju svoju cijenu. Bolovi u leđima su sastavni dio uobičajene ljudske svakodnevnice. Usprkos svim modernim tehničkim pomagalima i sredstvima, kao i sve manjem tjelesnom opterećenju, ne patimo ništa manje od bolova u leđima nego

5

6

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima?

ranije. Očigledno, ne igra ulogu samo teški rad, nego i naš stav i odnos prema bolovima. Treba dodati da je naše tijelo samo djelimično prilagođeno modernim vremenima, u kojima dominiraju automobili, monotono sjedenje u kancelarijskim stolicama, liftovi, pokretne stepenicame i itd. Pretpostavka za dobro funkcionisanje tijela je kretanje i opterećenje.

Kičma čini glavnu osovinu našeg tijela. Ona nosi centralni organ upravljanja - glavu, kao i cijelu mrežu nervnih korjena i završetaka, te kičmenu moždinu. Kosti, mišići, tetive i nervi su funkcionalno povezani i učestvuju u svakom našem pokretu.

Zato nije nikakvo čudo, da u ovom lancu tako brzo dođe do poremećaja čiji su uzroci višestruki.

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima?

Bolovi u leđima se djele, ovisno o njihovu trajanju, na «akutne» i «hronične». Definicija dužine trajanja nije uvijek ista. Kod bolova u krstima, akutnim se označavaju bolovi koji traju kraće a hroničnim oni koji traju duže od šest sedmica.

Povremeno se govori i o subakutnim bolovima u leđima – pri tome se misli na bolove, koji traju izmedju šest i dvanaest sedmica.

U kliničkoj svakodnivnici, medjutim manje odlučuje strogo definisana dužina trajanja. Mnogo važniji je razvoj i tendencija bolova. Bolovi, koji tokom više sedmica polako nestaju, još se označavaju akutnim – iako traju već sedam ili osam sedmica.

Bolovi u području vrata se, takodje, dijele na «akutne» i «hronične». U poređenju sa bolovima u krstima, oni sporije spontano prolaze i ovdje je vremenska granica (akutno --hronično) između dva i tri mjeseca.

Razlikovanje između «akutnih» i «hroničnih» bolova je jedan od

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima?

Ne zaboravimo, da akutni bolovi u području krsta u 80 do 90 posto slučajeva spontano ili sa terapijom nestaju – sa ili bez rendgenskog snimanja.

Leđa «pod-nose» velika opterećenja tokom cijelog života. osnovnih kriterija, koji odlučuje o tome da li su i koje vrste pregleda još neophodni. Kod bolova u krstima, koji traju duže od šest sedmica i čiji se intenzitet ne mijenja ili se čak pojačava, treba se obratiti kućnom ljekaru ili specijalisti za utvrdjivanje razloga bola. Za bolove u predjelu vrata važi isto pravilo, ali tek ako traju duže od dva do tri mjeseca.

Iznimke koje postoje objasnićemo poslije.

7

8

Šta uzrokuje bolove u leđima?

Šta uzrokuje bolove u leđima?

➋

➊

Slika pokazuje presjek kičmenih pršljenova sa diskom i dva slučaja iskakanja diska (diskus hernije): unutrašnji «mekani» dio diska izlazi napolje i pritiska 1. na spinalni kanal, kod 2. na korjen nerva i dovodi do uklještenosti.

Kao najčešći razlog bolova u leđima pominju se degenerativne promjene, odnosno znakovi istrošenosti u području diska koji leži između pršljenova, i poremećene statike kičmenog stuba. Bolovi mogu nastati prije svega na malim zglobovima između pršljenova – takozvanim fasetnim zglobovima, usporedivim sa artrozom koljena ili kuka.

Poremećena statika se ispoljava u ravnoj kičmi (pri čemu kičma gubi svoju prirodnu zakrivljenost), u zaobljenoj kičmi, ili čak u obliku skolioze (zakrivljenosti kičme na jednu

Rendgentski snimak normalne kičme: snimak lijevo sprijeda a snimak desno sa strane.

Šta uzrokuje bolove u leđima?

➊

➋

➌

Izražene degenrativne promjene na slabinskom dijelu kičme (krstima): 1) okoštavanje kičmenog stuba, 2) artroza malih pršljenova usprkos naprednom stadijumu može biti bezbolna, 3) suženje diska

stranu). Ovi poremećaji imaju, medjutim, mnogo manju uticaj na bol nego što se obično pretpostavljalo.

Tek u kasnom stadiju ili kao posljedica neke druge bolesti, one mogu biti istinski uzrok bolovima.

Socijalni uslovi i situacija na poslu igraju veliku ulogu pri nastanku hroničnih bolova u ledjima. Tako stres i nezadovoljstvo na radnom mjestu, ali takođe i nepravilno držanje za vrijeme rada, te pušenje vode ka hronifikaciji bolova u leđima, iako strukturalni poremećaji nisu vidljivi.

I kičma može rasti krivo: pacijent se teškom kifozom (zakrivljenjost kičme unazad).

9

10 Šta uzrokuje bolove u leđima?

Ponekad mogu i oštećenja diska dovesti do bolova u leđima. Začuđujuće je da kod velikog broja zdravih ljudi rendgenski snimci pokazuju oštećenja diska, iako se oni ne žale na bolove. Istraživanja su pokazala, da oko 40 posto svih ljudi imaju oštećenja diska, ali to ne primjećuju.

U rijetkim slučajevima problemi sa diskom – oni se još zovu i diskus hernija – zbog njihove blizine sa nervnim korjenima, izazivaju bolove, koji se isijavaju do u stopala ili ruke, ili čak slabe pojedine mišićne grupe. Ove osobe svakako moraju da posjete ljekara radi liječenja.

Zbog neposredne blizine kičmenog stuba i trbušnih organa, mogu se, u rjeđim slučajevima, bolesti unutrašnjih organa (npr. pankreasa) osjećati u području kičme, i tako se prezentovati kao bolovi u leđima. U problematičnim slučajevima mora ljekar da isključi i mnoge druge uzroke bola.

Tako npr. može osteoporoza dovesti do urušavanja pršljenova ili čak dovesti do upale diska. Upale diska takođe nastaju kod čitavog niza upalno-reumatskih oboljenja, najpoznatija je Behtereva bolest (Morbus

Behterev =Spondylitis ankylosans).

Takođe uzročnici (npr. virusi, bakterije) mogu dovesti do upale diska, prije svega kod popratnih oboljenja kao npr. dijabetesa. Samo u izuzetnim slučajevima dolazi, kod određenih vrsta raka i do metastaza u kičmenom stubu.

Mi tada govorimo o specifičnim uzrocima bolova u leđima. Specifični bolovi u leđima su rijetki a obično su praćeni i drugim simptomima.

Kada i kako napraviti pregled radi bola u ledjima?

Kada i kako napraviti pregled radi bola u ledjima?

U Švicarskoj i mnogim drugim zemljama postoje zvanične preporuke, koje govore o tome, kako i kada ima smisla napraviti pregled kičme zbog bolova u ledjima. Od pomoći je sigurno već na početku spomenuta vremenska podjela, na akutne i hronične bolove.

Kao što smo već pomenuli, kod osoba sa akutnim bolovima u leđima, u većini slučajeva se njihovo stanje već poslije nekoliko dana - sa ili bez terapije - spontano popravlja, ili bolovi potpuno nestaju.

Bolovi leđa, koji traju nekoliko sedmica (otprilike četiri do šest sedmica, ukoliko se situacija poboljšava) ne trebaju, uopšteno uzevši, nikakve daljne ljekarske konsultacije.

Ovo pravilo ne važi ukoliko su prisutni i drugi simptomi kao sto su: povišena tjelesna temperatura nepoznatog uzroka, noćni bolovi, bolovi koji se šire iz kičme u noge, ili čak slabost pri hodanju, stanje poslije nesreće, gubitak težine iz nepoznatog razloga ili generalno, loše opšte stanje. U slučaju dvojbe preporučuje se potražiti ljekara.

On će Vas informisati o neophodnim daljnim pregledima ili Vas umiriti i savjetovati Vam da sačekate.

Rendgenski snimci su uglavnom malo od pomoći i zato treba biti suzdržan kada su oni u pitanju.

Najkasnije poslije četiri do šest sedmica, neophodni su daljnji pregledi i Vaš porodični ljekar će Vas možda uputiti kod nekog specijaliste reumatologa ili ortopeda).

Prije daljnjih radioloških pretraga neophodan je detaljan klinički pregled. Bez jasnih i ciljanih pitanja u vezi pretraga, rendgenski snimci, kompjuterska tomografija (CT) i magnetska rezonancija MRI, mogu pacijenta samo nepotrebno učiniti nesigurnim. Promjene usljed istrošenosti kao i «iskakanje» diska između pršljenova (diskus hernija) su normalne pojave i ni u kom slučaju nisu uvijek povezane sa bolovima.

U slučaju da se na rentgenskom snimku ili na MRI uoči takav nalaz, to ne znači, da je on i odgovoran za nastanak bolova. Ponekad se može tek putem ciljane infiltracije utvrditi, da li je neki nalaz klinički relevantan.

11

12

Ljekarska prognoza kod bolova u leđima? Uglavnom dobra!

Ljekarska prognoza kod bolova u leđima?

Uglavnom dobra!

U preko 80 posto slučajeva, bolovi u leđima nestanu spontano, ili prestanu uslijed terapije nakon maksimalno šest sedmica. Iskustva pokazuju da otprilike kod 10 posto osoba dolazi do ponovnih bolnih epizoda, koje eventulano dovode do smetnji prilikom rada ili u slobodno vrijeme. Primjenom klasičnih metoda liječenja se, samo kod jednog malog broja pacijenata, ne može gotovo nikako utjecati na bolove. Često se kod ovakvih pacijenata ne mogu pronaći specifični uzroci bolesti. Promjene usljed istrošenosti ili poremećene statike kičme imaju kod njih podređenu ili nebitnu ulogu. Životna kao i situacija na poslu mogu da ubrzaju hronificiranje bolesti. Tako počinje takozvani «đavolji krug» od pretjeranog čuvanja, izbjegavanja opterećenja, pojačanog bola, gubitka samopouzdanja.

Usljed pojačane poštede dolazi do smanjenja snage i kondicije, a često i do povećanja težine. Što ovo duže traje, to kičmenom stubu sve izraženije nedostaje snažan mišićni korzet.

Tada govorimo o gubitku kondicije.

Tek sa promjenom životnih navika (više kretanja, sporta ili treninga snage, više aktivnosti) poći će za rukom da se probije đavolji krug.

Kako izgleda liječenje akutnih bolova u leđima?

Kako izgleda liječenje akutnih bolova u leđima?

Zato što se većinom radi o bezazlenim slučajevima napetosti leđne muskulature, često pomaže klasična «kućna medicina» kao što je vruća kupka, hladne i tople obloge, «kreme protiv reuma», opuštajuća šetnja ili vježbe. Zavisno od intenziteta bolova može Vam ljekar propisati neki lijek koji smanjuje bol, ili opušta mišiće, dati injekciju, liječiti mobilizacijom, te Vas uputiti kiropraktičaru ili na fizikalnu terapiju.

Sa ili bez terapije, bolovi u leđima nestanu većinom u kratkom roku Najvažnije je da nastavite izvoditi normalne svakodnevne aktivosti, a samo u iznimnim slučajevima ostanete u krevetu. Danas znamo, da ležanje u krevetu samo pojačava bolove i usporava proces ozdravljenja. Bolovanje je nužno samo u iznimnim slučajevima i trebalo bi da traje samo kraće vrijeme.

Veoma su važne preventivne mjere kao što su redovno izvođenje vježbi za leđa, trening snage, redovno bavljenje sportom, ili ergonomska poboljšanja u svakodnevnici i na

radnom mjestu. One sprječavaju ponovno pogoršanje. Pretjerano čuvanje vodi ka bržem gubitku kondicije. Danas ćete gotovo svugdje naći ponude, za vježbanje i kretanje u grupi ili pojedinačno, koje Vam mogu pomoći da poboljšate Vašu tjelesnu kondiciju.

Liga za borbu protiv reuma nudi u cijeloj Švicarskoj raznovrsne kurseve: • brzo hodanje • Aquawell (trening u vodi) • Aquacura (terapeutska vodena gimnastika) • Active Backademy (trening leđa) Informacije možete dobiti putem sljedećeg telefona: 044 487 40 00 ili www.rheumaliga.ch.

13

Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima?

Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima?

Kada bolovi u leđima traju sedmicama i mjesecima neophodan je ljekarski pregled. Najkasnije u ovoj situaciji, trebalo bi tražiti mišljenje ljekara specijaliste (reumatologa, ortopeda).

U prvoj liniji trebalo bi spriječiti slabljenje muskulature (dekondicioniranje): koncept liječenja se mora prilagoditi individualnom zdravstvenom problemu. Liječenje može npr. da Foto: Markus Zimmermann

14

Redovno kretanje ne samo da sprječava hronične bolove leđa, nego je i pravo zadovoljsto.

obuhvati sljedeće mjere: fizikalnu terapiju, medikamente protiv bolova, sredstva za umirenje, prilagođavanje na radnom mjestu, ergonomske mjere, savjetovanje pacijenata u vezi sa pravilnim držanjem u svakodnevnici, psihoterapija, ciljana infiltracja i druge. Pasivne terapijske mjere, kao na primjer masaža ili fango obloge trebalo bi primjenjivati samo kao dopunu.

Kombinacija različitih terapeutskih metoda ima za cilj smanjenje bolova i prije svega održavanje opšte sposobnosti pacijenta. Ovo posljednje je mnogo važnije nego očajničko traganje za uzrokom bola. Tjelesna neaktivnost, za kratko vrijeme dovodi do slabljenja muskulature trupa i ekstremiteta, smanjenja kondicije i gubitka samopouzdanja u vlastitu sposobnost.

Vrlo često, strah i izbjegavanje obaveza utiču intenzivnije na proces ozdravljenja, a time i na radnu sposobnost, nego zapravo sami bolovi. Dobronamjerni savjeti u smislu poštede i mirovanja imaju upravo suprotan efekat. Tako se pokreće đavolji krug koji se sastoji od bolova

Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima? 15

Postoji mnogo načina da se ostane aktivan. Vježbe u vodi čuvaju zglobove i jačaju mišiće. Liga za borbu protiv reuma, nudi treninge u vodi «Aquaqell» i terapeutsku gimnastiku u vodi «Aquacura». i poštede. Rehabilitacija znači opet se navići na svakodnevne aktivnosti, a ne izbjegavati ih.

U slučaju da se u daljim pretragama nađe očigledna strukturalna promjena, kao npr. jako oštećeni disk, diskus hernija ili težak lom kičmenog pršljena – mora se konsultovati specijalista (reumatolog zajedno sa neurohirurgom ili ortopedom). Prije nego što se odluči za operativni zahvat, treba dobro promisliti i biti siguran da su bolovi posljedica utvrdjenog oštećenja. Kod puno osoba

koje se ne žale na probleme, mogu se sasvim slučajno pronaći znakovi istrošenosti ili diskus hernije, koji ne pokazuju nikakve simptome bolesti, i naravno ne iziskuju operaciju.

Operacijama se ne mogu odstraniti sve vrste bolova. To se odnosi, prije svega, na bolove koji uglavnom nastaju kao posljedica stresa i preopterećenosti. Ovisno o dijagnozi postoje i mogućnost korišćenja nekog alternativnog tretmana: raspitajte se o ovome kod Vašeg ljekara.

16

Bolovi u leđima i sport

Ovisno o situaciji trebalo bi prvo da se pokuša, obaviti terapiju ambulantno. U slučaju nesnošljivih bolova ili pak ako se radi o dužem izbivanju s posla preporuča se terapija u nekoj od specijaliziranih klinika za rehabilitaciju (interdisciplinarna rehabilitacija).

Bolovi u leđima i sport Tema «Sport» može vrlo brzo da podijeli mišljenja. Neovisno o bolovima u ledjima, onaj koji do sporta ne drži mnogo, ozbiljno će se zamisliti kada pomisli na «kupanje u znoju», dok će se kod ekstremsportiste razviti jedna vrsta ovisnosti o kretanju. Istina leži, kao i uvijek, u zlatnoj sredini i ne bi trebalo na nju da utiču fanatizam ili nekakva ideologija.

Sportom se mogu poboljšati izdržljivost, koordinacija, snaga i gipkost. Sport može probuditi životnu radost, može učiniti da zaboravimo svakodnevne brige, a time možda i same hronične bolove u ledjima.

Ukoliko nastupe akutni bolovi u leđima, odrecite se nakratko, opet

ovisno o preporuci Vašeg liječnika, sportskih aktivnosti. Osnovno pravilo pri hroničnim bolovima u leđima je da se nastavi sa sportskim aktivnostima, posebno ako se one izvode, u nekoj grupi i time pričinjavaju posebno zadovoljstvo. Kratki i češći treninzi su puno korisniji nego neredovni intenzivni treninzi.

Ukoliko uvijek poslije sporta imate bolove, trebali bi ste o tome informisati Vašeg liječnika i posavjetovati se. Ekstremni i sportovi koji su dijelom u trendu, kao npr. vožnja snowboard-a mogu opteretiti leđa.

Usprkos tome, dobra tehnika i trening čine ih mogućima. Najidealniji je sport onaj, koji se izvodi kroz igru – ne odričite ga se!

Kada je operacija kičme neophodna?

Okoštavanje kičme Kada je operacija kičme neophodna?

Samo mali broj pacijenata s bolovima u leđima treba operaciju. Dobro poznata operacija diskus hernije mora biti obavljena tek kada je pritisak iskočenog diska na nerv toliko veliki, da time spriječava njegovu funkciju. To se odražava u bolovima u rukama ili nogama, ponekad čak u obliku gubljenja osjećaja ili slabosti ruku (diskus hernija vratne kičme), ili u mišićima nogu (diskus hernija slabinske kičme). Ukoliko se javljaju «samo» bolovi, trebala bi se provesti takozvana konzervativna terapija, i tek ako ona ne urodi plodom, razmišljati o operaciji.

Operacijom se ne utiče direktno na bol u leđima.

Ukoliko nastupi znatna slabost mišića, trebalo bi što prije izvesti operaciju. Kao hitan slučaj važe dodatne smetnje sa mokraćnim mjehurom ili probavnim traktom.

U ovakvim situacijama se mora što prije operirati.

Okoštavanje kičme Rijetko kada se operativno okoštavanje kičme mora primjeniti kao terapija protiv bolova. Ovo vrijedi samo onda, kada su sve neoperativne mogućnosti terapije zakazale i kvalitet života bitno ograničen. Prije svega potrebne su detaljne pretrage i intenzivno savjetovanje pacijenta.

Najčešće se ne može računati sa potpunim nestankom bolova, često ostaju lakši bolovi u leđima. Trenutno se intenzivno diskutuje o mogućnosti ugradnje umjetnog diska, što po svoj prilici predstavlja novu terapijsku mogućnost. Ona doduše još ne spada u rutinske zahvate i u odnosu na ugradnju umjetnih zglobova – npr. kukova ili koljena – još uvijek premalo znamo o dugoročnim uspjesima ove metode.

17

Kako živjeti sa hroničnim bolovima u leđima?

Foto: Hansueli Trachsel

18

Sport povećava životnu radost i pomaže da se zaborave svakodnevne brige.

Kako živjeti sa hroničnim bolovima u leđima?

Način pristupa hroničnim bolovima, kao i patnji koju oni prouzrokuju, predstavlja veliki izazov za pacijenta, ljekara i teraputa. Zbog našeg zapadnjačkog načina razmišljanja, da se svaka bol zasniva na nekom izliječivom organskom uzroku, odmah na početku bolesti, počinje očajničko traženje njenih razloga i uzroka. Dobronamjerni savjeti prijatelja i poznanika, ponekad čak i osjećaj da ljekar i terapeut Vašu subjektivnu situaciju ne uzimaju

ozbiljno (što prije ukazuje na vlastitu nesigurnost), izazivaju strah i vode ka promjenjivom rasoploženu izmedju nade i razočarenja. Iznenada ne mogu se osnovne vrijednosti (usmjerene na učinak) našeg društva ispuniti. Pritisak na poslu se povećava.

Veze i socijalni kontakti izlažu se velikoj kušnji. Usljed dužeg izostanka sa posla javlja se strah za vlastitu egzistenciju. U najgorem slučaju troši se više snage i energije na kontakte sa osiguranjima i vlastima nego na bolest i hronične bolove.

Ko mi još može pomoći?

Ko mi još može pomoći?

Ne postoji čarobni recept za život sa hroničnim bolovima. U filozofskom smislu mora se pronaći novi smisao života i definisati novi životni cilj. Jako je važno da imate jednu povjerljivu osobu – na primjer porodičnog ljekara – kao «ravnotežu», u kontaktu sa različitim specijalistima.

Pokušajte da ostanete aktivni – ne samo u sportskom smislu. Posjete prijateljima, kino i slične stvari odvlače Vašu pažnju na drugu stranu.

Sa sigurnošću znamo, da prekomjerna pošteda, upravo pojačava sve bolove pa i bolove u leđima.

Potražite aktivnost koja Vama čini zadovljstvo, možda najbolje one koje ćete izvoditi u društvu. Ne ustručavajte se da potražite pomoć psihologa ili psihijatra. Uložite Vašu snagu u pozitivan odnos prema sebi i vlastitom stanju, prihvatite ga, i ne u tražite daljnje preglede i čarobna sredstava za Vaš problem. Nemojte da Vas zavedu sumnjiva obećanja.

Suočite se aktivno sa bolovima i ne gubite vrijeme u pasivnom očekivanju i nadi u druge. Iza svake patnje, krije se nova šansa. .

19

20

Činjenice o bolovima u leđima

Činjenice o bolovima u leđima • Akutni bolovi, su bolovi koji traju od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Oni nestaju spontano i ne zahtijevaju pretrage. Naročito nisu neophodni rendgenski snimci ili magnetska rezonancija (CT ili MRI).

• Kod akutnih bolova u leđima često pomažu medikamenti, fizikalna i manuelna terapija ili kiropraktika, a često dolazi do poboljšanja i bez ovih terapija.

• Kod akutnih bolova u leđima, ostanite samo u iznimnim slučajevima u krevetu. Vrlo je bitno, što je moguće prije posvetiti se svakodnevnim aktivnostima.

• Vašeg kućnog ljekara posjetite tek ako se akutni bolovi iz ledja prenose prema nogama ili ih prate Vama nejasni simptomi, kao visoka temperatura, ili bolovi u stomaku i grudima.

• Bolovi u leđima koji traju više sedmica (na prelazu ka hroničnim bolovima) zahtjevaju takođe ljekarsku konsultaciju. Vaš ljekar će Vas uputiti: na daljne pretrage (npr. rendgen) i eventualno pre-

•

•

• •

•

gled kod ljekara specijalista kao što su reumatolog ili ortoped.

Na rendgenskim snimcima često se vide znaci promjena, koje nastaju zbog istrošenosti ili oštećenja diska, a koje nisu same po sebi bolest već sastavni dio procesa starenja.

Nema čarobnih sredstava u liječenju hroničnih bolova leđa.

Budite nepovjerljivi prema preoptimističnim savjetima. Posavjetujte se sa Vašim porodičnim ljekarom ili specijalistom. Često su potrebni različiti terapeutski pristupi, da bi se ublažili bolovi. Posebno se preporučuju interdisciplinarni ambulantni i stacionarni programi rehabilitacije.

Operacije kičme su u vrlo rijetkim slučajevima neophodne.

Pokušajte usporkos hroničnim bolovima ostati aktivni. Čuvanje i pošteda slabe muskulaturu i pojačavaju bol.

Rehabilitacija znači «ponovo se navići na svakodnevne aktivnost», a ne čuvati ih se.

Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja Časopis «forum | R» Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja U toku bolesti mogu nastati personalni, porodični, financijski i poslovni problemi. Na savjetovalištima kantonalnih Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja, tim školovanih savjetnika podržava i pomaže osobe pogođene ovom bolešću, kao i njihove porodice, i zajedno sa njima traži rješenja. Usluge savjetovališta su za sve besplatne. Kantonalne Lige organizuju i provode različite kurseve kretanja. Ovdje se takođe, mogu dobiti informativne brošure i upute za izvođenje vježbi kod kuće (pogledajte «daljna literatura» i «korisne adrese»).

Časopis «forum | R» Švicarska Liga za borbu protiv reuma i «forum | R» izdaju zajednički magazin. «forum | R». magazin se bavi različitim reumatskim oboljenjima, te pokušava čitaocima, na razumljiv način, prenijeti informacije o njima. Osim toga, «forum | R» izvještava o novim medikamentima, pomagalima u svakodnevnici i publikacijama. Centralna tema ovog magazina je i prevencija. Pretplatiti se može po vrlo povoljnim cijenama.

Informacije o tome možete dobiti kod Lige za borbu protiv reumatskih oboljenja.

21

22

Rječnik

Artroza

Oštećenje zgloba usljed razgradnje hrskavice.

Cervikal

U području vratnog dijela kičme.

Degenerativne promjene Znakovi istrošenosti u strukturi zglobova.

Dekondicioniranje

Nedostatak treninga mišića (kondicije).

Diskus hernija

Pritiskom unutrašnjeg jezgra diska popušta stabilnost vlaknastog spoljnjeg omotača. On može da izaziva pritisak na kičmenu moždinu ili na okolne nervne završetke.

Fasetni zglobovi

Mali zglobovi, koji povezuju kičmene pršljenove.

Hexenschuss

Lumbago, vještičiji ubod – izraz u «narodu» za jaku režuću bol, kao «udar groma» – jako bolno, u većini slučajeva bezazleno.

Hrskavica

Dio zgloba, glatki preliv kosti na zglobu.

Infiltracija

Injekcije, koje se dijagnostički ili terapeutski mogu primjeniti na različitim djelovima kičme.

Interdisciplinarno

Zajednički pristup/postupak različitih stručnih disciplina.

Kompjuterska tomografija Skraćeno CT: slojevito snimanje, bazirano na rendgen-tehnici.

Lumbalni

U pordučju slabinske (bedrene) kičme.

Rječnik 23

Menisk/disk, srpasta polukružna hrskavica između zglobova

Elastične veze između krutih kičmenih pršljenova, koje omogućuju određene pokrete. Isušuju se u poodmakloj starosti. Sastoje se iz vlaknastog tkiva i želatinoznog jezgra.

MRI

Slojevito snimanje temelji se na principu jakog magnetnog polja u kojem leži bolesnik (nije rentgenska tehnika).

Muskelrelaxantien

Medikamenti, koji smanjuju napetost mišića.

Neurohirurg

Ljekar specijalista za operacije na nervnom sistemu uključujući i slučajeve diskus hernije.

NSAR Skraćenica za «ne-steroidalne antireumatike»

Medikamenti, kojima se liječe reumatska oboljenja,i smanjuju bolovi.

Operativno okoštovanje kičme Wirbelsäulenversteifung (Spondylodese)

Operacija na kičmi kojom se ukrute kičmeni pršljenovi.

Ortoped kičme

Ljekar specijalista hirurgije, koji se bavi kičmom.

Osteoporoza

Smanjenje gustoće kostiju: bolest, kojom se povećava krhkost (lomovi) kostiju.

Rehabilitacija

Oblast medicine, koja se bavi ponovnom integracijom i osposobljavanjem kod/nakon bolesti ili nesreće.

24 Rječnik

Reumatolog

Ljekar specijalista za liječenje bolesti aparata za kretanje uključujući i leđa.

Skolioza

Zakrivljenost kičme na lijevu ili desnu stranu.

Spinalni nerv

Nervi (ponekad se označavaju kao korjen nerva) koji izlaze iz kičmene moždina.

Thorakal

U području grudnog koša.

Uzak spinalni kanal

Suženje kanala pršljena, koji sadrži kičmenu moždinu i nerve. Često ograničava sposobnost hodanja.

Daljna literatura

Lista publikacija Švicarske Lige za borbu protiv reuma (njemački D 001, francuski F 001, talijanski 001)

besplatno

Brošure i informacije Švicarske Lige za borbu protiv reuma: Vaša leđa u pokretu (njemački D 312, francuski F 312)

besplatno

Pravila za kičmu (njemački D 130, francuski F 130, talijanski It 130)

besplatno

Gimnastika za rastezanje (njemački D 113, francuski F 113, talijanski It 113)

besplatno

Opuštanje (njemački D 117, francuski f 117, talijanski It 117)

besplatno

Program kurseva trening leđa (njemački D 201, francuski f 201, talijanski It 201)

besplatno

Program kurseva brzog hodanja (njemački D 205, francuski F 205)

besplatno

Knjige Lige za borbu protiv reuma, Švicarska: Vježbe kretanja, 2006 (njemački 401, francuski F 401, talijanski It 401)

CHF 12.00

Ishrana, 2007 (njemački D 430, francuski F 430, talijanski It 430)

CHF 12.00

reumamagazin «forum | R» CHF 16.00 Godišnja pretplata (4 izdanja / godišnje, njemački/francuski/talijanski)

25

26

Korisne adrese

Rheumaliga Schweiz, Josefstrasse 92, 8005 Zürich, telefon 044 487 40 00, Fax 044 487 40 19, Narudžbe 044 487 40 10, E-Mail: info@rheumaliga.ch, Internet: www.rheumaliga.ch Kantonalne lige za borbu protiv reuma Aargau

Tel. 056 442 19 42 E-Mail: info.ag@rheumaliga.ch

Beide Appenzell

Tel. 071 351 54 77 E-Mail: info.ap@rheumaliga.ch

Beide Basel

Tel. 061 269 99 50 E-Mail: info@rheumaliga-basel.ch

Bern

Tel. 031 311 00 06 E-Mail: info.be@rheumaliga.ch

Freiburg

Tel. 026 322 90 00 E-Mail: info.fr@rheumaliga.ch

Genf

Tel. 022 718 35 55 E-Mail: laligue@laligue.ch

Glarus

Tel. 055 640 49 82 E-Mail: info.gl@rheumaliga.ch

Jura

Tel. 032 466 63 61 E-Mail: info.ju@rheumaliga.ch

Luzern und Unterwalden Tel. 041 377 26 26 E-Mail: rheuma.luuw@bluewin.ch Neuenburg

Tel. 032 913 22 77 E-Mail: info@lnr.ch

St. Gallen, Graubünden und Fürstentum Liechtenstein

Tel. 081 302 47 80 E-Mail: hess.roswitha@hin.ch (Geschäftsstelle) Tel. 081 303 38 33 E-Mail: sg.rheumaliga@resortragaz.ch (Sozialberatung)

Schaffhausen

Tel. 052 643 44 47 E-Mail: rheuma.sh@bluewin.ch

Solothurn

Tel. 032 623 51 71 E-Mail: rheumaliga.so@bluewin.ch

Tessin

Tel. 091 825 46 13 E-Mail: segretariato@ltcr.ch

Thurgau

Tel. 071 688 53 67 E-Mail: elviraherzog@bluewin.ch

Uri und Schwyz

Tel. 041 870 40 10 E-Mail: rheuma.uri-schwyz@bluewin.ch

Waadt

Tel. 021 623 37 07 E-Mail: info@lvr.ch

Wallis

Tel. 027 322 59 14 E-Mail: vs-rheumaliga@bluewin.ch

Zug

Tel. 041 750 39 29 E-Mail: rheuma.zug@bluewin.ch

Zürich

Tel. 044 405 45 50 E-Mail: info.zh@rheumaliga.ch

Korisne adrese Sexualität

Besplatno savjetovanje u vezi sa pravnim pitanjima o invalidnosti, prije svega invalidskog osiguranja i drugih socijalnih osiguranja: Pravna služba za osobe s nekim oštećenjem – Integration Handicap Glavnosjedište Zürich: Bürglistrasse 11, 8002 Zürich,

Telefon 044 201 58 27/28 Filijala Bern: Schützenweg 10, 3014 Bern,

Telefon 031 331 26 25 Filijala Lausanne: Pl. Grand-St-Jean 1, 1003 Lausanne,

Telefon 021 323 33 52 EXMA Vision, Švicarska izložba pomoćnih sredstava Industrie Süd, Dünnernstrasse 32, 4702 Oensingen, Telefon 062 388 20 20

Informacije i narudžbe preko interneta: www.migesplus.ch – internet stranica za informacije o zdravlju jna vašem jeziku Schweizerisches Rotes Kreuz Werkstrasse 18 3084 Wabern info@migesplus.ch, 031 960 75 71

iges

25 27

serbisch/kroatisch/ bosnisch

8’000/MD/04.2009

Informacije o bolestima SKB 3101

Stručnjaci za reumatološka oboljena stoje Vam na raspolaganju.

– Schweizerische Gesellschaft für Rheumatologie www.rheuma-net.ch

– Rheumaliga Schweiz Josefstrasse 92 8005 Zürich Tel. 044 487 40 00 Fax 044 487 40 19 E-Mail info@rheumaliga.ch www.rheumaliga.ch

Rheumaliga Schweiz Ligue suisse contre le rhumatisme Lega svizzera contro il reumatismo