OD BISKUPA DUHA DO DANAS Ruža Jozić, školska knjižničarka Gimnazija Sesvete Zagreb, 2022.
Česi u Zagrebu
Školski projekt ČESI U ZAGREBU • Planirane aktivnosti: • Proučiti u literaturi doprinos Čeha razvoju grada Zagreba i zaslužne Čehe, kao i veze naših istaknutih pojedinaca s Češkom i Pragom (studiji, školovanje, boravak, rad, suradnja i sl.) • Izraditi PPT kojom ćemo predstaviti sve znamenite Čehe u Zagrebu, slikom, tekstom, njihovom ulicom i spomenikom te zasluge za razvoj grada i društva. • Spomenici i ulice znamenitim Hrvatima u Pragu • Političke i jezične veze Hrvata i Čeha • Hrvatski književnici češkog porijekla • bohemizmi u hrvatskom jeziku • Poznati Hrvati na školovanju i radu u Pragu
ČESI U ZAGREBU • Cilj: upoznati zaslužne
zagrebačke
trgovi
u
slučaju Česi
porijeklu
koji
u Zagrebu. • Upoznati svoj grad,
• Upoznati
drugih
–
• Bolje upoznati
razvitak
– Zagreba,
• Češka manjina je dobar primjer kako jedna manjinska zajednica može doprinijeti razvoju većinske zajednice, oplemeniti
osobe po kojima su nazvane
ulice,
i ustanove, a stranog su porijekla,
ovom
po
ili doseljeni Česi
su živjeli
njegove znamenite ljude čitanjem grada, njegovih ulica i trgova.
kulturu
naroda kroz njihovo djelovanje u našoj sredini
gradu Zagrebu.
povijest i
svoga grada
njegovu kulturu i jezik.
je, a istodobno sačuvati svoj identitet, kao i jezik i kulturu svojih predaka.
ČESI i ZAGREB • Pripadnici češkog naroda u većem su se broju počeli doseljavati u Zagreb i Hrvatsku u 18. stoljeću te su se vrlo brzo stopili s većinskim hrvatskim narodom, intenzivno sudjelujući u javnom, političkom, gospodarskom i kulturnom životu. • Dolazak Čeha u Zagreb; znameniti Česi u Zagrebu • Doprinos Čeha razvoju grada, njegove arhitekture, kulture, znanosti, književnosti, glazbe i sl. • Ustanove koje su osnovali Česi u Zagrebu, ulice i spomenici poznatim Česima u Zagrebu • Hrvatski književnici, znanstvenici i umjetnici u Češkoj i Pragu • Utjecaj češkog jezika na leksik hrvatskoga jezika • Češka beseda u Zagrebu
ČESI U ZAGREBU • Doprinos doseljenih Čeha i češke manjine razvoju grada Zagreba obuhvaća tematska područja: • Književnici • Glazbenici • Glumci i umjetnici • Znanstvenici • Arhitekti i graditelji • Područje sporta • Jezikoslovci i dr. • Područje medicine i veterine • Češka beseda u Zagrebu
Česi i Zagreb • Godina 1094. - osnutak je zagrebačke biskupije • Prvi zagrebački biskup Duhbio je Čeh, kojeg je u Zagreb doveo ugarski kralj Ladislav u 11. st. • Selo Čehi pokraj Zagreba, spominje se 1217. godine • Stube biskupa Duha, spajaju Tkalčićevu ulicu i Opatovinu. • Karlo IV. (1316.-1378.), češki kralj i rimsko-njemački car, u Pragu je 1347. osnovao benediktinski samostan Emaus u koji je doveo hrvatske glagoljaše s otoka Pašmana.
Zagreb i Česi • Kapelica sv. Ivana Nepomuka, najštovanijeg češkog sveca, izgrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća u parku Ribnjak, uz Langov trg u Zagrebu. • Ulice u središtu Zagreba: Masarykova (prvi češki predsjednik) i Praška ulica (po Pragu - glavnom gradu Češke Republike)
Česi i Hrvati • Sredinom 14. stoljeća u Prag na poziv češkog kralja i rimsko-njemačkog cara Karla IV. dolaze hrvatski glagoljaši (benediktinski samostan Emaus) koji donose hrvatski oblik glagoljice, uglatu glagoljicu. Smatra se da je slova s kvačicama izumio Jan Hus kao autor češkog pravopisa koji je kvačicu preuzeo iz glagoljičkog slova ž. • U 19. st. slova s kvačicama je od Čeha u hrvatski pravopis unio Ljudevit Gaj. Zahvaljujući Česima i hrvatsko-češkom kulturnom prožimanju, Hrvati nemaju problema s pisanjem glasova č, ž i š. • Tri ustanove u Pragu čuvaju hrvatske glagoljičke dragocjenosti: samostan Emaus (Na Slovanech), Narodni Muzeum na Vaclavskom namjesti i Sveučilišna knjižnica Klementinum kod Karlova mosta. Re. Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae (Kraljevina Slavonija, Hrvatska i Dalmacija), katedrala sv. Vita na Hradčanima u Pragu.
August Šenoa u hrvatskoj književnosti • AUGUST ŠENOA (Zagreb, 1838. - 1881.), romanopisac, pjesnik, novelist, dramatičar, feljtonist • Potječe iz ponijemčene obitelji češkog podrijetla, djed iz okolice Praga, prezivao se Šejnoha. • Književna djela: Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Kletva, Čuvaj se senjske ruke, Prijan Lovro, Prosjak luka i mnoga druga. • Ulica: u centru Zagreba blizu Tomislavova trga i spomenik Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici. • KUĆA ŠENOA, spomen-kuća obitelji Šenoa u kojoj se čuvaju njegove osobne stvari, knjižnica, radna soba i dr.
Vjenceslav Novak u hrvatskoj književnosti •VJENCESLAV NOVAK (Senj, 1859. – Zagreb, 1905.); sin trgovca Josefa Novaka iz Hradeca Králové • Plodan književnik i glazbenik • Književna djela: Posljednji Stipančići; Iz velegradskog podzemlja; Pavao Šegota, Dva svijeta, Tito Dorčić, Pod Nehajem, Nikola Baretić, Podgorske pripovijesti • Ulica Vjenceslava Novaka spaja Langov trg i Šalatu.
Milutin Cihlar Nehajev u hrvatskoj književnosti • MILUTIN CIHLAR NEHAJEV (r. u Senju 1880. – u. Zagreb, 1931.) • Otac Sebald Cihlař, učitelj, rodom iz Heřmanova Městeca u Češkoj (u Hrvatskoj od 1865. godine) • Autor književnih djela: Bijeg, Vuci, Eseji, Klupa na mjesečini, Studija o Hamletu, Veliki grad i dr. • Godine 1926. bio je izabran za predsjednika Društva hrvatskih književnika. • Grad Senj podigao mu je spomenik u Parku pjesnika i spomen-ploču na rodnoj kući. Nažalost M. C. Nehajev u Zagrebu još nema svoju ulicu.
Hrvatska glazba i Česi •IVAN ZAJC (Rijeka, 1832. - Zagreb, 1914.) • Hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog, sin vojnog kapelana češkog podrijetla. • Utemeljitelj hrvatske opere kao umjetničke ustanove, a opernu umjetnost u Hrvatskoj obogatio je i u stvaralačkom smislu. • Od 1870. u Zagrebu ravnatelj Muzičke škole i direktor opere, autor 1200 djela, od čega 19 opera i 26 opereta. • Ulica I. Zajca na Lašćini u Zagrebu. • Zajčeva ulica, gradska četvrt Maksimir • Nazvana je tako 1928. godine. Objašnjenje pri imenovanju glasilo je: „najplemenitiji i najpopularniji hrvatski kompozitor 19. vijeka”.
Hrvatska glazba i Česi •FRAN LHOTKA (Mladá Vožice kraj Budejovica, 1883. - Zagreb 1962.) • Hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog češkog podrijetla. • Kao nastavnik harmonije odgojio je gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje. • Od 1919. g. djeluje kao profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. • Ulicu i poprsje ima u naselju Prečko u Zagrebu.
HRVATSKA GLAZBA I ČESI • VACLAV HUML (r. Beroun, 1880. – u. Zagreb, 1953. godine) • Violinist i violinski pedagog u Zagrebu. • Nagrade s imenom Vaclava Humla: od 1953. g. Hrvatski glazbeni zavod dodjeljuje nagradu najboljim gudačima Muzičke akademije. • Od 1977. godine violinističko natjecanje u Zagrebu u čast Vaclava Humla, svake četiri godine.
Umjetnost i Česi u Zagrebu • MILA WOOD, kiparica (Ljudmila Woodsedalek), Budimpešta, 1888.- Zagreb, 1968. • Otac Hinko, Čeh porijeklom • Prva žena školovana kiparica • Prva autorica spomeničke plastike • Profesorica crtanja u Petrinji • Reljefi u NSK (Državni arhiv) • Spomenik Stjepanu Radiću u Petrinji • Posmrtna maska kardinala Alojzija Stepinca.
Glumci i kazališni djelatnici • MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel 1850. - Zagreb, 1937.) • Kazališna glumica odigrala više od 600 uloga u HNK. • Od 1868. g. nastupa u kazalištu u Zagrebu; na svečanom je zastoru HNK (Vlahe Bukovca). • Park na Savici u Zagrebu nosi njezino ime.
Glumci i kazališni djelatnici • ARNOŠT GRUND (Prag, 1866. - Zagreb, 1929.), glumac, pjevač, redatelj… • Napisao scenarij i glumi u prvom hrvatskom igranom filmu Brcko u Zagrebu (1917.) • NINA VAVRA (Križevci 1879.- Zagreb, 1942.), otac iz Hrusica, radio na Poljoprivrednoj školi u Križevcima • U HNK glumila 40 godina.
Arhitekti i graditelji • VJEKOSLAV BASTL, arhitekt (Alois; Příbram, 1872. - Zagreb, 1947.) • Glavi radovi: Etnografski muzej u Zagrebu, kuća Kalina i kuća Feller, tržnica Dolac. • Kemijski laboratorij, modernizirao crkvu sv. Petra u Zagrebu i mnoge druge zgrade. • Arhitekti Vjekoslav Bastl i Stjepan Podhorsky 1905. godine inicirali su osnivanje Kluba hrvatskih arhitekta.
Arhitekti i graditelji • LAVOSLAV KALDA (rođen u židovskoj obitelji kao Leo Katz; Bilovice, na sjeveru Češke, 1880. - Zagreb, 1956.) • Godine 1908. osnovao poduzeće Kalda i Štefan, arhitekti i graditelji. Kasnije je kao tvrtka: Arhitekt Lav Kalda, samo u Hrvatskoj projektirala oko 150 zgrada. • Projekti : Zgrada Sabora, klinika na Šalati, Narodna banka u Jurišićevoj • Češki narodni dom u Šubićevoj ulici, u kojoj je danas sjedište Češke besede i mnoge druge zgrade.
Česi i Zagreb • BARTOL FELBINGER (1785.-1871.), rodom iz Češke, u Zagrebu djeluje od 1809., graditelj velikog broja zgrada na Gornjem gradu i u drugim gradovima Hrvatske. Najznačajniji je domaći graditelj u prvoj polovici 19. stoljeća, te istaknuti predstavnik arhitekture klasicizma u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj.
Češki znanstvenici u Zagrebu •GUSTAV JANEČEK, (Konopište, 1848. – Zagreb, 1929.) • Utemeljitelj je kemijskog studija u Hrvatskoj, farmaceut, sveučilišni profesor, akademik, kemičar. • Janeček je prvi u Hrvatskoj obavljao kemijske analize kao sudski vještak, osnivač je hrvatske forenzike; • Od 1918. g. bavi se proizvodnjom lijekova, osnovao je veledrogeriju Isis (Medika) i 1921. tvrtku Kaštel, kasnije Pliva. • Godine 1893. potiče osnivanje Društva za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice.
Češki znanstvenici u Zagrebu •ĐURO PILAR (Brod, 1846.- Zagreb, 1893.), geolog, paleontolog, sveučilišni profesor • Potječe iz obitelji doseljene krajem 18. st. iz Olomouca, Češka • Od 1870. kustos Narodnog muzeja u Zagrebu • Jedan od osnivača Hrvatskog naravoslovnog (prirodoslovnog) društva; započeo sustavna geološka istraživanja hrvatskih krajeva • Upravitelj Mineraloško-geološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, profesor mineralogije i geologije, prvi profesor astronomije i rektor (1884./85.) na Sveučilištu u Zagrebu. • Ulicu ima na Bukovcu u Zagrebu.
Češki znanstvenici u Zagrebu • OTON KUČERA (Petrinja, 1857.1931., Zagreb), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik te autor nekoliko udžbenika i niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike. • God. 1903. bio je osnivač i ravnatelj Zvjezdarnice u Zagrebu, zatim predsjednik Matice hrvatske (1909.-1917.) i Hrvatskog planinarskog društva; član Družbe Braća hrvatskog zmaja. • Prvi numerirani asteroid Zvjezdarnice Višnjan otkriven 1996. : (7364) nosi naziv po njemu – Otonkucera.
Znanstvenici •ALBERT BAZALA (Brno, Češka, 1877. - Zagreb, 1947.), • filozof i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu • Autor poznate “Povijesti filozofije” u 3 sveska. • Član HAZU (JAZU) i akademik • predsjednik Matice hrvatske (1927. - 1928.) • rektor Sveučilišta (1932.-33.) • osnivač Pučkog učilišta 1912. • Ulicu ima na Knežiji u Zagrebu.
Češki znanstvenici •KAREL ZAHRADNIK (Litomyšl, 1848. - Brno, 1916.) • redovni profesor matematike na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (1876. - 1899.), • član JAZU (HAZU) i predstojnik Matematičko-prirodoslovnog odjela, • aktivni član Češke besede u Zagrebu, • Ulica Karela Zahradnika u Sloboštini.
Znanstvenici – veza s Česima • LAVOSLAV RUŽIČKA (1887.-1976.), kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939., po ocu je bio češkog porijekla. Ružička je studirao kemiju u Karlsruheu, u Njemačkoj. • VLADIMIR PRELOG (1906.-1998.), kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975., studirao u Pragu pod 1924. do 1928. i kasnije surađivao s češkim kemičarima. • Sličnosti između Prelogova života i života njegova mentora i zaštitnika Leopolda Ružičke: obojica su Hrvati po rođenju, odselili su u Švicarsku nedugo prije rata ili za njega, postali su profesori organske kemije na ETH-u u Zürichu, bili su uključeni u istraživanja na prirodnim organskim spojevima i obojica su dobitnici Nobelove nagrade za kemiju.
Medicina i veterina •DRAGUTIN MAŠEK (Zagreb, 1866.1956.), češka obitelj doseljena iz Olomouca. • Medicinu završava u Beču, a 1919. g. osnutkom Medicinskog fakulteta u Zagrebu, postaje profesor; utemeljitelj je Klinike za uho, grlo i nos 1921. g. (stoljeće ORL-a na Šalati) • Ulicu ima na zagrebačkoj Šalati.
Medicina i veterina •EUGEN PODAUBSKY (Pleternica, 1869. - Zagreb, 1935.), ima češko podrijetlo, veterinu završio u Beču. • Godine 1919. postaje prvi rektor Visoke veterinarske škole u Zagrebu. • Spomenik ima u dvorištu Veterinarskog fakulteta i ulica u okružju.
Sportski djelatnici •FRANJO HOCHMAN (František, Brandys nad Labem, 1850.1893. Zagreb), tjelovježbeni pedagog • Od 1878. g. stručni vođa Hrvatskog sokola i učitelj tjelovježbe u školama • Pokretač časopisa Sokol i Gimnastika • Radi na rječniku tjelovježbenog nazivlja • Ulica s njegovim imenom spaja Jagićevu i Klaićevu ulicu u Zagrebu.
ČESI u Zagrebu • Josip Vrana (1903.-1991.) bohemist, rođen u obitelji doseljenoj iz Češke, dugogodišnji lektor i profesor češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te profesor češke gramatike. • Marta Svečnjak, rođena Smolikova (1903.-1993.), slikarica, rodom Čehinja, supruga slikara Vilima Svečnjaka s kojim je 1990. g. gradu Zagrebu darovala 827 umjetničkih djela. • Jagoda Truhelka --> (1864.-1957.), hrvatska književnica, po ocu Čehinja. Začetnica je hrvatske dječje proze.
ČESI u Zagrebu •Srećko Pastor (1908.-1947.), tvorničar, u Zagreb doselio iz Češke 1930. g. i utemeljio prvu radionicu za proizvodnju i popravak vatrogasnih aparata, današnju tvornicu Pastor. •Josip Matušek (1920.-2003.), publicist, pripadnik češke manjine, autor brojnih radova o povijesti Čeha u Hrvatskoj, uz ostalo i knjige Češi v Chorvatsku/ Česi u Hrvatskoj.
Česi i Zagreb • Zlatko Stahuljak (1933.), violinist, glazbeni pedagog i diplomat, studirao u Pragu, utemeljitelj i organizacijski predsjednik Međunarodnoga violinističkog natjecanja Václav Huml, prvi predsjednik Hrvatsko-češkoga društva (1992. -1993.) i prvi hrvatski veleposlanik u Pragu, od 1992. do 1998. godine. •Dušan Karpatský (1935.), češki kroatist, bohemist, književni povjesničar i prevodilac, najznačajniji suvremeni promotor hrvatske književnosti i kulture u Češkoj, na češki preveo više od sto knjiga hrvatskih književnika, uredio nekoliko antologija hrvatske poezije, dopisni član HAZU, dobitnik više hrvatskih priznanja.
ČEŠKA BESEDA • Udruga pod nazivom ČEŠKA BESEDA (Česká beseda) osnovana 1874. g. kao kulturno i prosvjetno društvo Čeha u Zagrebu. • Okuplja pripadnike češke manjine, građane češkog podrijetla, ostale građane Grada Zagreba i okolice, koji prihvaćaju Statut Češke besede Zagreb.
ČEŠKA BESEDA danas • JOSEF VÁCLAV FRIČ, prvi predsjednik Češke besede (1829.–1890.) • U razdoblju 1873.–1876. djelovao je kao redaktor zagrebačkog dnevnika Agramer Zeitung. • Društvo je 1937. g. izgradilo Češki narodni dom (ČND), koji je 1941. g. oduzet pa nacionaliziran, u njemu je dugo godina bio i Radio Zagreb. • ČND 1999. godine u cijelosti je vraćen društvu Češka beseda. • Danas je to centar kulturnog i društvenog rada svih Čeha u Zagrebu, kao i onih koji imaju češko porijeklo (Šubićeva ulica 20, u Zagrebu).
Česi i Hrvati - političari •Josip Jelačić (1801.-1859.), hrvatski ban i vojskovođa, tijekom revolucionarne 1848. god. surađivao je sa češkim političarima te im pružao utočište u Hrvatskoj, a 1850. oženio se mladom groficom Sofijom Stockau iz Moravske. •Tomáš Masaryk (1850.-1937.), sociolog, filozof i državnik, predsjednik Čehoslovačke, svojim idejama je utjecao na hrvatske studente u Pragu, boravio u Zagrebu 1909., a 1930. g. dobio je ulicu u Zagrebu i još nekim hrvatskim gradovima te je imenovan počasnim članom JAZU (HAZU).
Poznati Hrvati u Češkoj i Pragu • Karlovo sveučilište u Pragu osnovano je 1348. g. odlukom češkog kralja i rimsko-njemačkog cara Karla IV., a Hrvate među njegovim studentima nalazimo od početka 15. st. kad je profesor i rektor sveučilišta bio češki vjerski reformator Jan Hus. • Hrvati su počeli studirati na Karlovom sveučilištu u Pragu u većem broju nakon 1882., kad je sveučilište uz njemački jezik ponovo dobilo i češki kao službeni jezik. • Od 1882. do 1918. u Pragu studiraju 444 hrvatska studenta, 77 ih je steklo doktorate, a mnogi su na praškim fakultetima proveli samo dio svoga studija.
Hrvati u Pragu • Faust Vrančić (1551.-1617.), hrvatski humanist, leksikograf i izumitelj, pripisuje mu se izum padobrana. Od 1579. do 1594. živio u Pragu kao tajnik cara Rudolfa II. Na temelju njegovog Rječnika pet najplemenitijih jezika Europe, češki humanist Peter Loderecker 1605. god. izradio je Rječnik sedam različitih jezika, u kojem je Vrančić napisao predgovor na hrvatskom jeziku. • U Pragu su studirali: seizmolog Andrija Mohorovičić, etnolog Milovan Gavazzi, odvjetnik Ivo Politeo, liječnik Ante Šercer.
Hrvati u Pragu – praški studenti • Političari Stjepan Radić i Pavle Radić, kemičar Vladimir Prelog; izumitelj Nikola Tesla, povjesničari Grga Novak, Matija Mesić, Tadija Smičiklas i Milan Prelog. • Književnici August Šenoa, Vjenceslav Novak i Eugen Kumičić, jezikoslovac Ljudevit Jonke, publicist Božidar Adžija. • Na umjetničkim akademijama školovali su se skladatelji i umjetnici: Vatroslav Lisinski, Josip Slavenski i Krsto Odak, kipar Frano Kršinić, kiparica Mila Wood, slikari Marijan Trepše, Mirko Rački, Jozo Kljaković i Milivoj Uzelac. • U Pragu svoj trg ima biskup Josip Juraj Strossmayer, inače počasni građanin češke metropole, ulicu imaju Nikola Tesla, gradovi Zagreb i Dubrovnik.
Hrvati u Pragu • JOSIP JELAČIĆ (1801.-1859.), hrvatski ban i vojskovođa, tijekom revolucionarne 1848. godine surađivao s češkim političarima te im pružao utočište u Hrvatskoj. Godine 1850. oženio se mladom groficom Sofijom Stockau iz Moravske. • LJUDEVIT GAJ (1809.-1872.), vođa Hrvatskog narodnog preporoda, iz češkoga jezika uveo u hrvatski jezik slova s kvačicama, popularizirao priču o Krapini kao zavičaju Čeha, Leha i Meha, praotaca Čeha, Poljaka i Rusa, surađivao s češkim preporoditeljima - Janom Kollárom i Pavelom Josefom Šafaříkom.
