Projekt POGLEDAJ GORE, likovni radovi

Čast nam je pozvati Vas na izložbu i predstavljanje projekta učenika

2. razreda i Likovne grupe

Gimnazije Sesvete

POGLEDAJ GORE!

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižna BOOKA, 24. svibnja 2023. u 12 sati

Pripremile profesorice Gimnazije Sesvete:

Ruža Jozić, Marija Sušac i Ina Jozić

Gimnazija Sesvete

Bistrička 7

10360 Sesvete, Zagreb

Školski projekt POGLEDAJ GORE!

Mitološki likovi na zagrebačkim pročeljima

Božice, Muze, bogovi

Pripremile profesorice: Marija Sušac, Ina Jozić i Ruža Jozić

s učenicima 2. razreda i Likovnom grupom Gimnazije Sesvete

Školska godina: 2022./2023.

Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Zagrebačke zgrade i objekti kojima smo se posebno bavili u projektu

Kuća Rosenfeld, Mesnička 1

Skulpture s kuće Rosenfeld, Mesnička 1

Zgrada Glavnog kolodvora, Trg kralja Tomislava 12

Starčevićev dom, TrgAnte Starčevića 6

Zgrada Hrvatsko–slavonskog gospodarskog

društva, Trg R. Hrvatske 2- 3

Zgrada Hrvatsko–slavonske zemaljske štedionice,

Gundulićeva 2 / Ilica 25

Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3

Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta,

Trg Republike Hrvatske 15

Hrvatska zemaljska banka, Trg bana Jelačića 13/Praška 1

Maksimir, ulazni portal, Maksimirska cesta 125

Muzej za umjetnost i obrt i Obrtna škola, Trg

Republike Hrvatske 9-11

ZgradaArheološkog muzeja, Zrinski trg 19

Umjetnički paviljon, Tomislavov trg 22

Kuća Eugena Rada, Strossmayerov trg 7

Zgrada Državnog arhiva, Marulićev trg 21

Zgrada bivšeg hotela Imperial, Frankopanska 8

Zgrada Etnografskog muzeja, Mažuranićev trg 14

Zgrada u Berislavićevoj 12

Kuća Frankl, Praška 5

Zgrada Prve hrvatske štedionice, Radićeva 30

Zgrada hotela Palace

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Ključna zgrada u razvoju historicizma u Zagrebu i remek djelo arhitekta Franje Kleina je kuća koju je na prijelazu Mesničke ulice u Ilicu sagradio za uglednog zagrebačkog zlatara i trgovca Israela Rosenfelda 1867. g.

• Građena je u neorenesansnom stilu, a uporabom dekorativnih i strukturnih elemenata najavljuje visoki historicizam. Janko Nikola Grahor je napravio tlocrtnu organizaciju, a Franjo Klein izgled pročelja. Arhitekti Klein i Grahor ovom su zgradom pokazali svo svoje umijeće gradnje na reprezentativnom mjestu u centru grada Zagreba.

• Uz bogatu ornamentalnu dekoraciju prvog i drugog kata, između prozora trećeg kata na konzolama je postavljeno osam ženskih figura ispred kaneliranih pilastara.

Skulpture s pročelja kuće Rosenfeld, Mesnička 1

• Kleinov projekt pročelja, po kojemu je zgrada sagrađena, bitno je različit od početne Grahorove ideje, ali nije sačuvan.

• Klein je snizio prizemlje, uveo mezanin povezavši ga s prvim katom u zajedničku etažu i povisio drugi kat.

• Broj pilastara sa skulpturama povećao je sa šest na osam.

• Uz bogatu ornamentalnu dekoraciju prvog i drugog kata, između prozora trećeg kata, na konzolama je postavljeno osam ženskih figura u obliku pune plastike ispred kaneliranih pilastara.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Po redu, s lijeva na desno postavljeni su kipovi sljedećih božica i muza:

• EUTERPA - Muza lirske poezije, FLORA – božica proljeća, URANIJA – Muza astronomije, POMONA - božica voća i vrtova, FLORA (opet) - božica proljeća i cvijeća; IZVOR - nimfa; TALIJA - Muza komedije, POLIHIMNIJA - Muza zbornog i himničkog pjevanja.

• Prva muza koja se pojavljuje na pročelju zgrade u Mesničkoj 1 prikazuje Euterpu s dvostrukom aulom u rukama.

• Muza Euterpa smatra se zaštitnicom lirske poezije i glazbe. Leđima je naslonjena na nepravilan stup, obučena u himation, blago nakrivljene glave s valovitom kosom zavezanom u opuštenu punđu i lagano prekrižene lijeve noge preko desne.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička

1

• Kleinova zgrada i danas privlači pozornost svojom ljepotom i odmjerenošću, vanjskom dekoracijom i postavljenim kipovima božica i muza.

• Dvije figure (Flora i Pomona) identične su s onima koje se nalaze na Maksimirskom portalu iz 1867., što ukazuje da su postojali gotovi modeli skulptura u tvornici iz koje Klein naručuje svoje kipove.

• Božica Flora je prikazana s vijencem cvijeća na glavi koji pridržava desnom rukom dok lijevom rukom drži košaru s cvijećem.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Skulpture prikazuju Muze i božice, a izrađene su u terakoti prema

narudžbi iz tvornice Brausewetter u Wagramu.

• Skulpture nose antičke nošnje i prikazane su u pokretu te s raznim predmetima u rukama ili na glavi – to su njihovi simboli ili atributi.

• Rimska božica voćki i vrtova

Pomona dobila je ime prema

latinskoj riječi pomum što u prijevodu znači voće.

• Skulptura božice Pomone na zgradi pročelja Mesničke 1 nije

jedini prikaz ove božice u Zagrebu.

• Klein je nešto kasnije postavlja 1867.

g. na portal ulaza u park Maksimir.

Prikazana je u kontrapostu s

košarom voća na glavi, ogrnuta

u himation…

KUĆA ROSENFELD,

Mesnička 1

• Slobodni prostori ostavljeni su samo između prvog i drugog, te osmog i devetog prozora drugog kata, čime je izbjegnuta monotonija fasade.

• Uz bogatu ornamentalnu dekoraciju prvog i drugog kata, između prozora trećeg kata na konzolama je postavljeno osam ženskih figura u obliku pune plastike ispred kaneliranih pilastara.

• Skulptura muze Uranije nalazi se kao treća skulptura po redu na pročelju kuće Rosenfeld u Mesničkoj 1.

• Muza Uranija posvećena astrologiji i astronomiji, u jednoj ruci drži kuglu ili nebeski globus, a u drugoj ruci drži simbol astrologije i astronomije - radijus.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Rimska božica cvijeća, proljeća i plodnosti FLORA jedna je od najranijih božanstava rimske mitologije.

• Ženski lik koji se pojavljuje na pročelju zgrade u Mesničkoj 1 prikazuje Floru a u literaturi se poistovjećuje s božicom Proljeća.

• Skulptura Flore je u kontrapostu koja lijevom rukom pridržava himation i buket cvijeća, dok u desnoj uzdignutoj ruci drži vijenac.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička 1

• Najade su prema grčkoj mitologiji bile vodene nimfe kojima su bili posvećeni potoci, rijeke, fontane i izvori.

• Skulptura s pročelja Mesničke 1 šesta po redu s lijeva na desno predstavlja božicu Izvor.

• Prikazana je u poluaktu s prebačenim himationom preko lijeve noge pridržavajući ga lijevom rukom. Desna ruka je savijena u laktu prema ramenu i u njoj drži rog.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička

1

• Talija koja predstavlja muzu komedije i bukolike, zaštitnica je glazbe, plesa, pjesme.

• Desno od skulpture koja prikazuje Izvor nalazi se skulptura muze Talije na pročelju Mesničke 1.

• Talija je još jedna skulptura obučena u himation s lijevom nogom u blagom raskoraku prema naprijed.

• U lijevoj ruci drži komičnu masku dok u desnoj lagano ispruženoj ruci drži svitak.

KUĆA ROSENFELD, Mesnička

1

• Zadnja skulptura u nizu s pročelja Mesničke 1 prikazuje zamišljenu muzu Polihimniju

koja je bočno okrenuta, ogrnuta u himation.

• Ime za muzu Polihimnija nastalo je spajanjem dvije grčke riječi, a to su poly što znači mnogi i hymnos što označava himnu. Smatra se muzom zaštitnicom

lirske poezije, himni, zbornog pjevanja, ozbiljnog pjesništva, ali i pantomime, agrikulture i geometrije.

• Svi kipovi na ovoj su zgradi

restaurirani u obnovi zgrade

2016.-2018., kada je božica

Uranija dobila ruku koja je

godinama stajala odlomljena.

ZGRADA HRVATSKO–SLAVONSKOG GOSPODARSKOG DRUŠTVA, Trg Republike Hrvatske 2-3

Palača Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (danas Pravni fakultet) na Trgu

Republike Hrvatske 2-3 sagrađena je 1877./1878. prema projektu Franje Kleina.

Treći kat zgrade je dodan 1922. – 1924., prema projektu Velimira Stiasnyja.

Neorenesansno glavno pročelje raščlanjuje središnji rizalit s balkonom na prvom katu.

Na ogradi balkona četiri su ženska alegorijska kipa, zamijenjena 1967. kopijama.

Kipovi predstavljaju Hore, tj. četiri Godišnja doba. Redom s lijeva na desno stoje:

božica PROLJEĆE, božica LJETO, božica JESEN i božica ZIMA.

Uz glavnu zgradu nalaze se i dva simetrična bočna paviljona. Iznad tih paviljona nalaze se zabati. U sredini zabata nalazi se grb, a s njegove lijeve i desne strane okruženi su dvjema sjedećim ženskim skulpturama.

Na glavnoj zgradi, u zabatima iznad prozora na drugom katu, nalaze se girlande, koje su na središnjem rizalitu raspoređene u nizu. Danas je ovo zgrada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Skulptura Flora/Proljeće koja

se pojavljuje na pročelju zgrade

na Trgu Republike Hrvatske 2 i 3 stoji prva na balustradi balkona kad gledamo s lijeva na desno.

• Umjetnost renesanse uglavnom

prikazuje božicu Proljeće s

girlandom od cvijeća

prebačenom preko prsa.

Obučena je u hiton i ogrnuta

himationom koji pridržava

lijevom rukom dok desnom drži

vijenac od cvijeća koji joj je

prebačen preko tijela. Bosih

nogu i raspuštene kose s

krobilom koji je postavljen

visoko prema naprijed.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Skulptura identificirana kao

Ljeto – božica Cerera, pojavljuje se kao druga

skulptura na balustradi

balkona zgrade na Trgu

Republike Hrvatske 2 i 3.

• Ogrnuta je peplosom kojeg

pridržava desnom rukom, a lijevu ruku drži ispod haljine na boku i s desnom nogom stoji na blagom povišenju. Kosa je zavezana u opuštenu punđu.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Pretposljednja skulptura koja

stoji na balustradi balkona na

Trgu Republike Hrvatske 2 i 3 je

božica Jesen (Bakho).

• Stoji u kontrapostu, ogrnuta u

himation kojeg pridržava

desnom rukom, dok u lijevoj

ruci pridržava naramak jesenskih

plodova (jabuka). Kosa joj je opušteno zavezana s kovrčavim

pramenovima koji joj padaju

preko lica i niz vrat prema leđima.

Skulpture na zgradi Trga

Republike Hrvatske 2-3

• Posljednja skulptura božica

Zima (Vulkan) s balustrade

balkona na Trgu Republike

Hrvatske 2 i 3 je dinamična figura.

• Položaj tijela i himation

ocrtavaju pozu koja naglašava

skulpturu u pokretu. Lijeva

noga je u iskoraku prema

naprijed. Preko ramena i glave ima kožu lava kojom je ogrnuta i koju pridržava

lijevom rukom dok je desna

ruka zabačena iza, kao da

pokušava uhvatiti nešto što

joj se nalazi na leđima.

ZGRADA HRVATSKOG NARODNOG

KAZALIŠTA, Trg Republike Hrvatske 15

• Godine 1880. započinje gradnja nove kazališne

zgrade na poticaj Izidora Kršnjavoga, a koja je povjerena bečkim arhitektima Hermannu Helmeru i Ferdinandu Fellneru, prema odluci tadašnjeg bana Khuena- Hédérvaryja na današnjem Trgu

Republike Hrvatske.

• Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je car Franjo Josip I. pred brojnim

Zagrepčanima i gostima iz svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.

• Klesarske radove na zgradi izveo je Ignjat Franz, a skulpture na pročelju Weyr i Völkl. Nije poznat autor četiriju poprsja – na pročelju (Ivan Gundulić i Junije Palmotić), istočnoj (Dimitrije Demeter) i zapadnoj strani zgrade (Vatroslav Lisinski).

• Neoklasicističko pročelje Hrvatskog narodnog kazališta sastoji se od raznih arhitektonskih elemenata. Prvo što uočimo su korintski stupovi pri ulazu na glavna vrata i na pročelju zgrade.

• Od skulptura na krovu (uglavnom veseli Puti, Eroti), oko kartuše s hrvatskim grbom postavljena su i dva mitološka lika, Muze dramske i glazbene umjetnosti - Talija i Polihimnija. Jedna puše u trubu a druga drži antičku kazališnu masku. Ispod grba je dekoracija u obliku lavlje glave s girlandama.

Portal Maksimira, ulaz u park

• Glavni ulaz u najveći i najljepši zagrebački perivoj Maksimir, pravi je povijesni i kulturni biser, a izgrađen je 1841. godine. Novi portal je postavljen 1867. godine. Klein je nešto kasnije postavio na portal ulaza u park Maksimir dvije skulpture, božicu Floru i božicu Pomonu.

MAKSIMIR, ULAZNI PORTAL,

Maksimirska cesta 125

• Projekt za objekt nije sačuvan, no arhitektonsko rješenje podsjeća na djelo Franje Kleina pa mu se portal stoga i pripisuje.

• U gornjem, završnom dijelu, dva glavna pilona (potpornja) spaja masivan nadvratnik.

• Bočno ispod nadvratnika, na svakom od velikih pilona nalaze se edikule s kipovima ženskih personifikacija cvjetanja i plodnosti, tj. skulpture dviju rimskih božica, Flore i Pomone

MAKSIMIR, ULAZNI

PORTAL, Maksimirska cesta 125

• Flora je poznata kao božica cvijeća i proljetnog doba, koja je imala vlastitog flamena (svećenika), koji se zvao Floralis, i bio jedan od flamines minores, nižih svećenika.

• Božica Flora je prikazana kako jednom rukom drži cvijeće na glavi a cvijeće joj je i u drugoj ruci.

• Božica Pomona, s druge strane ulaza, drži košaru punu voća na glavi. Ona je božica voćnih plodova, a atributi su joj plodovi voća i vrtni nož.

• Kipovi, vaze i ostali ornamenti izrađeni su u terakoti i poznato je da su izašli iz tvornice Viktor Brausewetter u mjestu Wagram (Austrija).

BOŽICA FLORA, Maksimirski portal, Lana Delač

Maksimirski portal

i

božice Flora i Pomona

ZGRADA

Zgrada Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, Radićeva 30, građena je od 1880. do 1882. g. prema projektu

arhitekta Janka Josipa Grahora. Reprezentativna dvokatnica dominira Radićevom ulicom specifičnom

prekinutom linijom pročelja, a drugom katu je spomen-ploča, a na prvom skulptura Hrvatice, djelo bečkog

kipara Antuna Strešnjaka. Jedan je od primjera visokog historicizma u zagrebačkoj arhitekturi. Ukrašena je

raznim detaljima biljnih, životinjskih i mitoloških motiva: groteskama krilatih lavova, akantima, kimatijima te kipom Cerere (grč. Demetre), rimske božice plodnosti zemlje, žetve i poljodjelstva, koja odjevena kao hrvatska

žena sa sela, u narodnoj nošnji, maramom na glavi i rogom obilja koji podsjeća na vreteno ili baklju. Iznad niše je hrvatski grb, božica stoji na postolju stupa, a ispod nje je groteska lavlje glave.

Radićeva 30, Božica Cerera - Hrvatica

KUĆAEUGENARADA,

Strossmayerov trg 6/7

• Kuća Rado sagrađena je 1897.-1898. g. za dr. Eugena Rada na Trgu J. J. Strossmayera, po projektu Ignjata Fischera.

• Ovo je najranija građevina u povijesti zagrebačke arhitekture na čijem se pročelju uočavaju elementi secesije. Zgrada se odlikuje vrlo jednostavnim rješenjem pročelja na donje dvije etaže, a dva kata izrazito su bogato raščlanjena kombinacijom baroknih i secesijskih motiva (pod utjecajem bečkog arhitekta Otta Wagnera).

• Zgrada je bogato ukrašena štukaturama na čitavom pročelju, osobito na višim katovima i potkrovlju, a na uglovima zgrade ističu se karijatide i drugi mitološki likovi.

• Pročelje je bogato ukrašeno biljnim ornamentima akanta, girlandama, groteskama, okruglim medaljonima s inicijalima vlasnika kuće itd.

• Na Trgu bana Jelačića nalazi se i zgrada Eugena

Rada s četiri alegorijska lika na balustradi krova.

ZGRADAbivšeg hotela Imperial, Frankopanska 8

• Zgrada bivšeg uglednog hotela Imperial, kasnije Hotelijersko – turistička škola, izgrađena je 1893. godine. U hotelu Imperial u Frankopanskoj ulici izgrađeno je 1911. godine svratište. Od proljeća do ljeta god.

1907. godine u hotelu Imperial glumac Josip

Freundenreich uredio je i prvi zagrebački

Cabaret, u kome su nastupali poznati glumci, pjevači i zabavljači toga vremena

(nekada je upravo Frankopanska ulica imala

najviše hotela i svratišta).

• Trokatna zgrada je bogato ukrašena s prednje strane raznim arhitektonskim

ornamentima, kao i druge zgrade toga

vremena. Ono što se do danas posebno ističe je portal, tj. ulaz u zgradu koji krase dvije

raskošne karijatide, koje podignutom rukom

drže stup iznad sebe. Od 1963. godine hotel

je pretvoren u Hotelijersko-turističku školu.

Frankopanska 8, Zgrada bivšeg

hotela IMPERIAL, kasnije

Hotelijersko-turističke škole

Kuća Frankl, Praška 5, sa bogato ukrašenim pročeljem i dvije karijatide koje nose balkon.

KUĆAFRANKL, Praška 5

• Kuću Johanna Frankla u Praškoj 5. projektirao je

Franjo Klein 1870. g. Ova je kuća dugo izmicala

istraživačima i nisu je pripisivali Kleinu zbog

izmjena i radikalne adaptacije potkrovlja, no na njoj se nalaze svi elementi Kleinove stambene arhitekture. Treći kat na zgradi je dograđen 1921. g. Naknadne intervencije 1961. g. promijenile su prvotni izgled zgrade.

• Zbog promjena u strukturi zgrade izvorni izgled

pročelja rizalita s karijatidama u središnjem dijelu

čini se neprikladno povezanim s volumenom

građevine. Zgrada i dalje spada u primjere zagrebačke stambene arhitekture prijelaza iz ranog u visoki historicizam. Prije pregradnje prizemlja, u kartuši koja se nalazi ispod krovnog vijenca upisana

je godina 1941. Tada je to bio dio rizalita sa zabatnim završetkom. On je okružen akantovim

lišćem te s dvije ženske figure u ležećem položaju, jedna od njih se naslanja na kartušu. Karijatide koje

se pojavljuju na krajevima rizalita specifične su za razdoblje historicizma.

Zgrada Hotela Palace,

Trg J. J. Strossmayera

• Palace Hotel Zagreb smješten je u samom centru grada u palači podignutoj neposredno uz stari gradski park. S radom je započeo još 1907. g. kao prvi profesionalno organizirani hotel u Zagrebu.

• U palači prvotno sagrađenoj za

trgovca drvnom građom

Schlesingera i njegovu brojnu obitelj, zgrada u neorokoko stilu na uglu Katančićeve i Trga Josipa

Jurja Strossmayera, 16 je godina

bila njegova obiteljska kuća, a od 1907. g. postala je prvi profesionalno organizirani hotel u Zagrebu.

Zgrada Hotela Palace,

Trg J. J. Strossmayera 10

• Palača je nastala za vrijeme

vladavine cara Franje Josipa

i bana Khuen-Héderváryja,

zabilježeno je i da je grade

zagrebački arhitekti Leo

Hönigsberg i Julijo Deutsch. •

Pročelje zgrade bogato je

ukrašeno, a mi smo osobito

zapazili dvije karijatide – dva

muškarca, Telamona, mnogo

ukrasa i očuvanih štukatura.