ANDRIJA ŠTAMPAR utemeljitelj javne zdravstvene službe
Ruža Jozić, školska knjižničarka Gimnazije Sesvete
Zagreb, svibanj 2020.
Znate li tko je virtualni lik Andrija? Andrija je digitalni osobni asistent namijenjen svakom hrvatskom građaninu, a s njim možete komunicirati na WhatsAppu. Andrija je ime dobio po ocu preventive Dr. Andriji Štamparu koji je postavio temeljne principe javnog zdravstva primijenjene diljem svijeta. Velikan čija je ostavština zaslužila svjetsku slavu, nažalost, nije ovjekovječen u crnom granitu nekog spomenika u našim parkovima i nazivima ulica.
ANDRIJA ŠTAMPAR (1888.-1958.) Tko je bio Andrija Štampar? Akademik Andrija Štampar bio je sveučilišni profesor, liječnik, humanist. Otac modernog hrvatskog zdravstva, prosvjetitelj svjetskog formata i značaja, erudit, poliglot, jedna je od onih veličina koje naši ljudi često zaboravljaju. Šest je desetljeća prošlo od smrti čovjeka koji je bio prvo ime svjetske zdravstvene zajednice, liječnika koji je Hrvatskoj i svijetu na jedinstven način objašnjavao važnost čistoće za zdravlje te socijalnog pristupa zdravlju za prosperitet nacije.
Prof. dr. ANDRIJA ŠTAMPAR Andrija Štampar, čovjek koji je siromašne i neobrazovane seljačke generacije naših djedova poučio kako čuvati zdravlje i boriti se protiv epidemija. Protiv ove epidemija korona virusa sada bismo se puno teže borili da nam Andrija Štampar, vizionar rođen krajem 19. stoljeća nije ostavio mrežu javnog zdravstvenog sustava
ANDRIJA ŠTAMPAR, crtice iz života Andrija Štampar rođen je u Brodskom Drenovcu kod Pleternice 1. rujna 1888. godine. Obitelj Štampar podrijetlom je iz ličkog sela Čanka. Andrijina baka u Slavoniju je došla sa sinom Ambrozom. Radila je kao sluškinja u nekom selu pored Broda. Bogati seljaci zavoljeli su malog Ambroza do te mjere da su mu odlučili platiti školovanje za učitelja.
Andrija Štampar djetinjstvo je proveo u selu Drenovcu, u kojemu su već potkraj 19. st. radili ambulanta, škola i zadružni dom. Osnovnu je školu završavao u više slavonskih mjesta drenovačka Pučka učiona Mrzović nedaleko od Đakova i druge.
ANDRIJA ŠTAMPAR, školovanje Od 1898. do 1906. godine Štampar je išao u gimnaziju u Vinkovcima. Bio je briljantan đak, a prve književne radove objavio je već sa 14 godina u časopisu Pobratim. Družio se s književnikom Josipom Kozarcem.
Medicinu je diplomirao u Beču 1911. godine nakon čega je radio kao općinski liječnik u Novoj Gradiški, a potom kao zdravstveni savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb Narodnoga vijeća u Zagrebu.
Štamparova rodna kuća, Drenovci
Andrija sa sestrama
Štampar u Beču
SRŽ IDEJE JAVNOGA ZDRAVSTVA Štampar je pisao članke još kao student medicine u Beču u kojima se zalagao za prosvjećivanje ljudi o zdravlju, a principe kojima se nadahnjivao cijelog svog života vrijedno je citirati i danas jer se na njima osniva sama ideja javnoga zdravstva. Kao prvo i najvažnije, Andrija Štampar je zagovarao princip jednakosti koji podrazumijeva da se u dostupnosti liječenja ne stvaraju razlike između bogatih i siromašnih.
Liječnika je vidio kao prijateljsku figuru narodnog učitelja koji svakodnevno mora biti tamo gdje ljudi žive, a ne u ordinacijama i laboratoriju.
Od Štampara se i danas može učiti Njegovo humanističko uvjerenje da zdravlje mora biti dostupno svima zvučalo je kao utopija u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata. Liječenje i dobru zdravstvenu skrb mogao je sebi priuštiti samo onaj tko je mogao platiti liječničke usluge, a sirotinji i seljacima ostajalo je samo se moliti Bogu ako im se dijete razboli od tuberkuloze ili neke druge bolesti. Štampar je bio ozlojeđen takvom društvenom nepravdom.
ANDRIJA ŠTAMPAR - Socijalna medicina bila je njegov izbor, a prosvjećivanje cijelog naroda istinska misija Široko informiranje stanovništva za Štampara je bilo važnije od zakona. Uvjeren da pitanja narodnog zdravlja moraju biti briga sviju, odnosno cijelog društva, te da je socijalna terapija bitan preduvjet za individualnu. Tumačio je da je narodno zdravlje značajan ekonomski resurs te da u zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu.
Andrija Štampar – briga za narodno zdravlje Kao mladi 31-godišnji liječnik, imenovan je 1919. godine načelnikom higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu. S te pozicije osmislio je sustav javnog zdravstva u tadašnjoj Jugoslaviji i utemeljio veliku mrežu od 250 ustanova koje su bile centri novog zdravstva.
Zdravstvenu mrežu su činile: škole narodnog zdravlja, školske poliklinike i dispanzeri za bebe, veliki broja zavoda, antituberkuloznih ambulanti, kemijskih, antimalaričnih i sanitetskih odjela, veterine, bolničkih centara, lječilišta itd. Zdravlje je smatrao ”stanjem potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnošću bolesti”, Štampar je neumorno radio na ostvarenju tog ideala.
Andrija Štampar - liječnik Godine 1919. postaje predsjednik Zbora liječnika Hrvatske, djeluje i u Beogradu te postavlja temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji. Osniva niz socijalno-medicinskih ustanova: osnovao je 250 zdravstvenih ustanova, 6 epidemioloških zavoda, desetke stanica za prevenciju malarije, ambulanti za venerične bolesti, dispanzera za tuberkulozu i školskih poliklinika; utemeljio je Centralni higijenski zavod u Beogradu, Institut za malariju u Trogiru i Institut za tropske bolesti u Skoplju; održao je 7000 predavanja o narodnom zdravlju koje je odslušalo 1.200.000 ljudi.
Andrija Štampar u Zagrebu Godine 1927. Štampar osniva Školu narodnog zdravlja u Zagrebu sa Zavodom za javno zdravstvo koje su tada bile jedna ustanova. Osnovana je i knjižnica "Andrija Štampar“, jedna od najstarijih javnozdravstvenih knjižnica u Europi. Štampar je pokrenuo i Glasnik Ministarstva narodnog zdravlja…, u 1. broju on piše: „Bez etičke obnove nema ni obnove narodnog zdravlja. Moralna je dužnost svakog čovjeka da pazi na svoje zdravlje, a dužnost je liječnika da se brine za zdravlje drugih ljudi bez ikakva obzira na njihovo ekonomsko stanje i na svoju materijalnu korist.
Andrija Štampar u Zagrebu Podlegavši kampanji komercijalnih zdravstvenih krugova, kralj Aleksandar ga je umirovio 1931. godine nakon što je Štampar rezolutno odbio ponudu da postane ministar policije. Te iste godine počeo je raditi kao ekspert Zdravstvene organizacije Lige naroda, sada Ujedinjenih naroda, te je obišao mnoge zemlje kako bi im pomogao provesti zdravstvene reforme. Tada se dr. Andrija Štampar vraća u Zagreb, gdje je izabran za profesora Medicinskog fakulteta, na Katedri higijene i socijalne medicine.
Andrija Štampar u inozemstvu Polovicom dvadesetih godine prošlog stoljeća započeo je suradnju s filantropskom Rockefeller fondacijom.
Kako mu vlasti nisu dozvoljavale rad u zemlji, Štampar kreće u inozemstvo i od 1933. do1936. nalazi se u Kini gdje radi kao stručni savjetnik kineske vlade. Vrativši se u Evropu, proučava organizaciju škole narodnog zdravlja, a svoje ideje o higijeni sela iznosi na međunarodnoj konferenciji (1936/37). Godine 1938. boravi u SAD-u kao gost-profesor na sveučilištima Harvard, Yale i Kalifornija. Kad mu je 1939. godine potvrđen izbor za profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu vraća se u zemlju. Drugi svjetski rat je proveo u internaciji u Grazu.
Andrija Štampar u Zagrebu 1939. g. Nakon II. svjetskog rata dr. Štampar je osnovao Školu narodnoga zdravlja u Zagrebu i bio je njezin ravnatelj, U Zagrebu je postao sveučilišni profesor, bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu ak. godine 1945./1946. dekan Medicinskoga fakulteta 1940. godine te od 1952. do 1957. godine
predsjednik JAZU, danas HAZU (1947. – 1958.) - akademik specijalist higijene medicine i socijalne medicine osnivač Instituta za higijenu rada zaslužan za osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Andrija Štampar u Kini i SAD-u Od 1933. do 1936. proveo je u Kini radeći s kineskom zdravstvenom administracijom na sprečavanju epidemija i uvođenju javnog zdravstva u zabačene provincije. Nakon povratka iz Kine, držao je serije predavanja na Harvardu, Yaleu, Cornellu, Johns Hopkinsu, Berkeleyju i mnogim drugim američkim sveučilištima.
ANDRIJA ŠTAMPAR – svestrani liječnik Bio je i u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi kao gost Rockefellerove zaklade. Nakon Bostona gdje držao niz predavanja 1939. g., obišao je veliki dio Sjeverne Amerike te predavao o higijeni i socijalnoj medicini na nizu sveučilišta (Yale, Cornell, Johns Hopkins, Cincinnati, Vanderbilt, McHarry, Tulane, Texas, Los Angeles, Berkeley, Portland, Minnesota, Toronto, McGill, Columbia, Galvestone).
ANDRIJA ŠTAMPAR i WHO Štampar je imao ključnu ulogu u osnivanju i stvaranju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je na prvom zasjedanju WHO-a, 24. lipnja - 24. srpnja 1948. u Ženevi, Štampar jednoglasno izabran za prvog predsjednika Skupštine WHO-a. Rijetko je tko s ovih prostora imao takvu međunarodnu karijeru kao Andrija Štampar. Kao jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, odradio je veliki posao kao jedan od autora njezinog temeljnog dokumenta.
ANDRIJA ŠTAMPAR i WHO Štampar je pomogao i u izradi ustava WHO, ponajviše njegove čuvene Preambule, koja se naziva “Magna Carta of Health”. Godine 1946. izabran je za prvog potpredsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a te za predsjednika Privremene komisije. Kao izaslanik WHO proučavao je javno zdravstvo i medicinsko školstvo u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji. Vječna maksima Andrije Štampara ”zdravlje za sve” inspirira Svjetsku zdravstvenu organizaciju do danas.
Andrija Štampar svestrani čovjek Štampar je za života obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te se posvetio medicinskim potrebama i malih siromašnih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine.
Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti te je u skladu sa svojim svjetonazorom održavao tečajeve higijene. Upotrijebio je izraz da će se boriti za zdravlje za svakoga (“Health for everyone” , “health for everybody”) – kasnije, “zdravlje za sve”
U knjizi Pet godina socijalno medicinskog rada u Kraljevini SHS (1920. do 1925.) Štampar je iznio temeljne postavke u 10 točaka: 1.
Važnije je obavještavanje naroda od zakona. Radi toga i počiva naša struka samo na tri mala zakona.
2.
Najvažnije je spremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.
3.
Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika, nego se s njim trebaju baviti svi bez razlike. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje.
4.
Liječnik treba u glavnom biti socijalni radnik; sa individualnom terapijom ne može se mnogo postići; socijalna terapija je sredstvo, koje ga može dovesti do pravog uspjeha.
5.
Liječnik na smije biti ekonomski zavisan od bolesnika, jer ga ekonomska zavisnost sprječava u glavnim njegovim zadacima.
6.
U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika među ekonomski jakim i slabim.
7.
Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj će liječnik tržiti bolesnika, a ne bolesnik liječnika, jer se samo na taj način može u našem starenju obuhvati sve veći broj onih čije zdravlje treba čuvati.
8.
Liječnik treba biti narodni učitelj.
9.
Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značenja.
10. Glavno mjesto Liječničkog djelovanja su ljudska naselja, a ne laboratoriji i ordinacije.
ANDRIJA ŠTAMPAR – priznanja za rad Godine 1955. dobiva medalju i nagradu zaklade Leonarda Bernarda, najveće međunarodno priznanje za zasluge u socijalnoj medicini. Poznata djela su mu: Deset godina unapređivanja narodnog zdravlja (1934.), Izvještaj o javnom zdravlju u Kini (1936. Ženeva), U borbi za narodno zdravlje (1966.) i druga.
ANDRIJA ŠTAMPAR – život ispunjen radom Godine1958. sudjeluje u razgovorima za utemeljenje Europskog udruženja škola narodnog zdravlja (ASPHER). Kao priznanje njegovu radu medalja koju ova organizacija dodjeljuje svake druge godine za zasluge u javnom zdravstvu nosi upravo ime Andrije Štampara.
Andrija Štampar je umro 26. lipnja 1958. g. u Zagrebu.
ANDRIJA ŠTAMPAR – hrvatski velikan Andrija Štampar - Zaslužuje li ovakav velikan da se o njemu više uči i zna, da ga se svrstava među svijetle uzore naše znanosti i kulture? Svakako, DA! Puno je toga dobroga dr. Štampar ostavio domaćoj i svjetskoj medicini i organizaciji zdravstvene zaštite i zato zaslužuje da ga se spominje češće i s više poštovanja i zahvalnosti. Poznata je njegova misao vodilja o zdravlju: to je „ stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo bolest“. Njegovih deset principa i postulata i danas su temelj javnog zdravstva i socijalne medicine.
ANDRIJA ŠTAMPAR – neke misli o zdravlju Lakše je zdravlje očuvati, nego bolest liječiti!
Praznovjerja bolesti raširuju, pouke suzbijaju! Velika je vještina živjeti od djeteta do sto ljeta! Tko mnogo puši – zdravlje srca ruši!
Sjeti se zdravlja dok ga ne izgubiš! Tko dobro diše, poživjet će više! Gdje razum vlada, tijelo ne strada!
Sunce i čist zrak su najbolji ljekari! Od dobre volje, nema ništa bolje! Bez zdravlja nema bogatstva
Smijeh je najbolji lijek!
ANDRIJA ŠTAMPAR – neke misli o zdravlju Svaku priliku upotrijebi da se zdravlje unaprijedi! Tko svuda pljuje, kužnim klicama ljude truje! Zdravlje: imaš me, ne znaš me; izgubiš me, znaš me! Tko u krčmi često drijema, za sušicu krevet sprema! Ne pij vina, ne puši duhana, ne pij vodu sa svakog bunara! Tko suncu prozor zatvara, bolesti vrata otvara! Na duhan manje, za zdravlje više – mudrac tako piše!
Bolest na konju dolazi, a na pužu odlazi! Gdje neznanje caruje – bolest blaguje! Brza pomoć, dvostruka je pomoć! Tko bolest krije – lijeka mu nije! Oprez je čuvar zdravlja!
Literatura i izvori: 1. Hrvatska enciklopedija: Štampar, Andrija: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59892 2. Kekez, Hrvoje. Velikani hrvatske prošlosti. 2013. Mozaik knjiga. Zagreb. 3. Hrvatski državni arhiv: Andrija Štampar: http://zagreb.arhiv.hr/hr/novosti/pregled/izlozbe/2008/stampar/ind ex.html 4. Andrija Štampar, Katalog izložbe Hrvatski državni arhiv: file:///G:/stampar_katalog-compressed.pdf 5. Andrija Štampar: https://express.24sata.hr/znanost/zbog-ovogvrsnog-lijecnika-drzimo-koronu-pod-kontrolom-24218