GLAGOLJICA U INICIJALIMA
RADOVI UČENIKA Likovne grupe Gimnazije Sesvete Pripremile: prof. Ina Jozić i Ruža Jozić
GLAGOLJICA U INICIJALIMA
•U tisućljetnoj povijesti upotrebe glagoljice, njome je u različitim
materijalima – u kamenu i žbuci, na pergamentu, papiru... – ostvareno na tisuće spomenika,
ispisano i otisnuto na stotine tisuća stranica teksta.
Oslikani glagoljski rukopisi
• Iako se do danas sačuvao relativno malen broj oslikanih glagoljskih rukopisa, za vjerovati je kako su se oni bogatije ukrašeni (slikom upotpunjeni rukopisi), sačuvali u većoj mjeri, te da se i zaključci koje donosimo temeljem njihova proučavanja mogu primijeniti i na onaj dio koji je s vremenom nestao.
Iluminirani rukopisi • U našoj srednjovjekovnoj umjetničkoj baštini, a poglavito unutar skromne slikarske produkcije tog razdoblja značajno mjesto zauzimaju glagoljski iluminirani rukopisi. • Riječ je o bogatije ukrašenim knjigama liturgijske namjene, prvenstveno misalima i brevijarima jer je čitav niz drugih glagoljskih knjiga drugačije namjene i sadržaja bio znatno slabije iluminiran.
Oslikane rukopisne knjige • Premda je već davno uočeno kako su početkom XV. stoljeća, točnije u njegovoj prvoj četvrtini, na ovom području nastale neke od najvrjednijih oslikanih liturgijskih knjiga, pažnja istraživača uglavnom je bila usmjerena na one najbogatije rukopise – Hrvojev i Novakov misal – dok je jedna značajna, nešto mlađa i relativno homogena skupina glagoljskih iluminiranih knjiga iz prve četvrtine XV. stoljeća tek rijetko bila predmetom sustavnijih istraživanja.
Glagoljski inicijali
• Inicijali su u glagoljskim kodeksima predominantna vrsta iluminacija te se ispreplitanje pisanja i iluminiranja odnosi u prvome redu na njih. U pojedinim rukopisima potezi slova teksta prelaze preko inicijala - inicijali su prethodili tekstu, odnosno da su procesi pisanja teksta i izvođenja inicijala tekli paralelno.
Inicijali u glagoljskim rukopisima • Inicijali su u glagoljskim rukopisima najčešće rađeni dvama osnovnim modelima: kao uvećana slova ili kao pleterno-biljni inicijali. Za inicijale koji su tek uvećana slova s pravom možemo pretpostaviti da su izvedeni bez pripremnoga crteža, jer se od slovâ razlikuju samo utoliko što su veći od jednoga retka teksta.
Kaligrafski inicijali
• Tehnika izvedbe kaligrafskih inicijala srodna je tehnici pisanja (perom i, najčešće, crvenom bojom), a posebno su važan faktor likovni elementi inicijala (oblikovanje, korišteni motivi i boje, spretnost izvedbe) koji se nerijetko razlikuju u skladu s partijama teksta koje su pisale različite ruke utvrđene paleografskim analizama.
Glagoljski skriptoriji
• Krajem XIV. i XV. stoljeća glagoljski su skriptoriji djelovali prvenstveno kao svjetovne radionice koje vode i svjetovnjaci
i popovi glagoljaši, osiguravajući sebi prihode, dok prijelaz od samostanskih ka svjetovnim skriptorijima na temelju dostupnih podataka možemo datirati možda u XIV. stoljeće, ali svakako prije njegovih zadnjih godina kada se sve češće javljaju pisari izvan samostana.
Iluminacije rukopisa • Termin iluminacija (od lat. iluminare – osvijetliti, rasvijetliti) označava sav likovni program u rukopisnim knjigama, ili u nešto širem opsegu. • U općim se rječnicima hrvatskoga jezika definira kao praksa, »ukrašavanje rukopisnih knjiga ornamentima, inicijalima i minijaturama«, odnosno metonimijski kao »ornament, inicijal ili minijatura na rukopisu ili rukopisnoj knjizi.«
INICIJALI • Inicijali (od lat. initium – početak) su uvećana i dekorirana slova kojima započinju novi odlomci ili dijelovi teksta, a funkcioniraju »kao signali, upozorenja da se tu zbiva nešto važno«. • Najraniji latinični inicijali koji se javljaju u vrijeme kasne antike jednostavno su dekorirani pa je oblik slova još jasno
prepoznatljiv; tek će naredna stoljeća često brisati poveznicu inicijala sa slovom na razini forme pretvarajući ih u bogate dekoracije.
Glagoljske minijature • Minijatura (od lat. minium – minij, crveni olovni pigment) je neovisna ilustracija, nasuprot borduri ili inicijalu u tekstu. • U glagoljskim se rukopisima minijature učestalije javljaju početkom XV. stoljeća te su u skladu s time, i kao odrazi gotičkoga
slikarstva ili predstavlja domaću varijantu internacionalne gotičke iluminacije sa stanovitom nedorečenošću i pojednostavljivanjima.
Značaj glagoljskih rukopisa • Iluminirani glagoljski rukopisi značajni su spomenici hrvatske srednjovjekovne jezične, književne, pisane i likovne baštine. • Podrijetlo glagoljskih rukopisa vezano je uz geografska područja zapadne Hrvatske na kojima je tijekom povijesti došlo do prostiranja glagoljaštva: Istre, Kvarnera i Hrvatskog primorja, Like i Krbave te sjeverne Dalmacije. Glagoljski rukopisi liturgijske namjene posvjedočeno su na hrvatskome tlu nastajali
od XI. ili XII. do
XVI. stoljeća, a svoje su »zlatno doba« doživjeli u XIV. i XV. stoljeću.
UČIMO pojmove vezane za glagoljicu • Aleja glagoljaša – spomen-obilježje koje se proteže
od Roča do Huma, dugo 7 km, u spomen glagoljašima u Istri.
• Apokrifi – ranokršćanski spisi, srodni s kanonskim biblijskim knjigama… • Brevijar ili časoslov – knjiga s tekstovima svakodnevnih molitava, biblijskih tekstova... • Beram – gradić u Istri, središte glagoljaške pismenosti u srednjem vijeku. • Valunska ploča – dvojezični i dvopismeni natpis na
grobu jedne obitelji, XI. st., Valun, otok Cres. • Vinodolski zakon – zbornik kodificiranog prava, sastavljen 1288. u Novom Vinodolskom.
• Grdoselski ulomak – kameni ulomak iz crkve kraj starog grada – Kaštela, s glagoljskim natpisom, 12. st.
UČIMO pojmove vezane za glagoljicu
• Draguć – gradić u središnjoj Istri, sjeverno od Pazina, središte glagoljičkih brevijara i misala. • Evanđelja – prvi glagoljicom zapisani tekst jest početak Ivanova evanđelja: Iskoni be Slovo, i Slovo be u Boga, i Bog be Slovo. • Epistola – poslanica, • Epigrafski spomenici - natpisi na kamenu • Žitije – život, vita Konstantina Ćirila, napisano nakon njegove smrti 869. • Žakan – sluga, đakon, svećenik pripravnik, crkveni službenik, klerik općenito • Hagiografija – životopis svetaca • Inkunabula – tiskana knjiga iz najranijeg
razdoblja , prije 1500. godine.
UČIMO pojmove vezane za glagoljicu
• Istarski razvod – isprava kojom se uređuju granice između feudalnih gospodara i seoskih
općina. (razvod – utvrđivanje) • Kodeks – rukom pisana knjige • Kijevski listići - ulomak sakramentara, liturgijski spomenik, 10. st. • Kločev glagoljaš – glagoljski kodeks, 11. st.
• Krčki natpis – pisan oblom glagoljicom, 11. st. • Kliment Ohridski – najpoznatiji učenik Svete Braće, 9. st. • Kolunić Broz – glagoljaš, prepisivač iz 13. st. • Kosinj – selo u Lici, pretpostavlja se da su tri crkve u blizini imale i tiskaru – svećenici glagoljaši…
UČIMO pojmove vezane za glagoljicu
• Kožičić Šimun Benja – upravitelj senjske biskupije, 16. st., u Rijeci osniva glagoljašku
tiskaru u kojoj su tiskane važne knjige. • Ligature – spojnice, način kraćenja u glagoljskim tekstovima. • Lekcionar - knjiga liturgijskih čitanja Biblijskih tekstova kroz godinu. • Legende - spisi o životu svetaca i kršćanskih mučenika. • Misal – knjiga iz koje se čita misa, glavna liturgijska knjiga. • Majuskula – veliko slovo • Minuskula – malo slovo
UČIMO pojmove vezane za glagoljicu
• Paleografija – znanost o postanku i razvoju pisma. • Psaltir – biblijska starozavjetna zbirka pjesama - 150 psalama kralja Davida. • Skriptorij – pisarska radionica • Transkripcija – prenošenje teksta iz jednog pisma u latinicu u izgovornom obliku. • Transliteracija – prenošenje slova nekog teksta iz jednoga pisma u drugo pismo, od slova do slova. • Unicijala – unicijalno pismo, nekada je označavalo pismo s velikim slovima, visine
jedne uncije (palca, 2,63 cm), a sada velika slova sa zaobljenim linijama.
UČIMO pojmove vezane za glagoljicu • Mirakuli – Marijina čudesa, srednjovjekovna
legendarna književnost, s temom pobožnosti Djevici Mariji. • Novakov misal – napisao je svojom rukom knez
Novak 1368. g., ima 272 lista, ukrašena bojama, inicijalima i zlatom. • Neoglagolizam – pokret za oživljavanje glagoljice. • Pasija – muka Kristova • Pergamena – životinjska koža pripremljena za pisanje ili uvez knjiga. • Sanktoral – svojstveno svecima, ono što je od svetaca, dio misala i brevijara. • Hrvojev misal – najbogatije i najraskošnije
iluminiran hrvatski glagoljski rukopis s početka 15. st. (1404. g.), 247 listova, 96 minijatura, 380 inicijala, pisao ga je pisar Butko za Hrvoja, bosanskoga vojvodu
i splitskoga hercega.
Glagoljica • Glagoljica je bila pismo svetih knjiga: homilijara, lekcionara, misala i brevijara, ali i književno-umjetničkih tekstova, pjesama, legendi, romana i pravnih spisa. • Glagoljica je pismo i za svjetovne potrebe, njome piše knez Novak, njome se služe kao poslovnim pismom obitelji Frankopana i
Zrinskih; ona je pismo pouke i zabave, pjesama i romana, apokrifa i mirakula. • Glagoljicom su napisani najstariji naši pravni spomenici: vinodolski i Krčki zakon, Istarski razvod i niz drugih. • Glagoljicom su tiskane i prve hrvatske knjige: misali, brevijari, ali i knjige potrebne glagoljašima…