Bašćinu gledajuć, oh koli lipa je! (P. Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje, stih 502)
RENESANSNA KNJIGA I GOZBA Upoznajmo i naučimo napraviti neka jednostavna i zdrava jela naših baka, a naši su ih renesansni književnici spominjali u svojim književnim djelima!
Dalmatinska baština u knjizi i hrani prošlost koja traje i danas • Mnogi junaci antičkih mitova plovili su uz obale Dalmacije, poput Jazona, vođe odvažne posade Argonauta, na povratku iz Kolhide gdje su oteli zlato runo svetog Zeusova ovna, a njih su slijedili junaci Homerove Ilijade i Odiseje, poput junaka Diomeda iz Arga ili itačkog kralja Odiseja. Kasniji pisci i putopisci opisuju Dalmaciju kao prostor zaustavljenog vremena, hvale njezine krajolike i obale, a nadasve arhaična jela koja su preživjela na nekim mjestima sve do danas. • Stoga je dalmatinska kuhinja, prošlost i baština u trajanju. Prošlost se ogleda i u stotinama jela od povrća, peradi, divljači, divokoza i muflona, puževa i žaba, starih i izvornih receptura poput dalmatinske pašticade, kultnog jela od pečene, pa prijane marinirane goveđe ruže. Naravno, ova pomorska regija, uronjena podjednako u mit, prošlost i more, obiluje raznim jelima od sirove ribe, rakova i školjaka, kao i njene lešade, još starije gregade i buzare, a posebno brujeti, gusti, možda najbolji sredozemni riblji složenci u kojima se pretopila sva snaga velikih riba, dalmatinskih povrtnjaka, maslinika i vinograda, podjednako rijeka i mora.
Hrana u renesansi U vrijeme renesanse uglavnom se još uvijek kuhalo nad ognjištem ili kaminom. Lonci i kotlovi, najčešće izrađeni od pečene gline, željeza ili bronce, bili su pričvršćeni za lanac iznad ili pokraj vatre, a tave za pečenje rasprostranjuju se tek krajem 16. stoljeća. Imućniji su imali odvojene kuhinje u kojima se nalazio veći kamin s umetnutom šipkom poprijeko koja je služila kao ražanj. Kruh se pekao u krušnoj peći. Pripremanje obroka bio je težak posao budući da u kućama nije bilo vode ni dimnjaka, vatra se teško palila i uvijek je trebalo biti na oprezu. Hrana se posluživala na pladnju ili u velikoj zdjeli, drvenoj ili metalnoj, na sredini stola iz kojeg se zajednički jelo prstima. Tek se sredinom 16. st. na stolu ljudi višeg društvenog položaja pojavljuje više kositrenih ili srebrnih tanjura na način da svatko jede iz svog. Početkom 15. st. izrađuju se drvene žlice za jelo, a za više društvene slojeve izrađivale su se od bjelokosti, kristala, zlata i srebra. Od kraja 16. st. do kraja 18. st., uporaba pribora za jelo postepeno postaje pravilo za sve društvene slojeve. Radi učestalih gozbi koje su pripremali imućniji ljudi, postepeno se uvode promjene u jelovniku, pripremaju se nova jela s dodatkom začina i mesa, a ponašanje za stolom postaje pristojnije.
Renesansa i hrana • Naši su renesansni pisci i pjesnici u svojim književnim djelima često spominjali hranu i piće, izvorna dalmatinska jela, koja su se zadržala do danas, kao dio gastronomske tradicije i baštine. • Tu su svakako nezaobilazni Marin Držić, Marko Marulić, Petar Zoranić, Petar Hektorović i dr.
• U ovoj priči o renesansnom vremenu i hrani nije bilo riječi o slasticama. Ne zbog toga što se ne smatraju posebnim dijelom gastronomije starog Sredozemlja, nego jednostavno obrok je bio ipak oblik preživljavanja. U društvenom smislu taj gastronomski privilegij na slatku odvažnost, u povlaštenim se kuhinjama postupno pretvorio u pravo na slatku povlasticu onih koji su mogli hrabrost otkupiti ili zamijeniti osobnim blagostanjem. • Identifikacija i opis hrane i pića u književnim tekstovima; prepoznavanje svih živežnih namirnica, njihovi nazivi nekada i današnji nazivi za pojedine vrste hrane i jela u književnim djelima. •
Opisa hrane u renesansnim djelima: a) Judita Marka Marulića, b) Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića, c) Planine Petra Zoranića i d) Dundo Maroje Marina Držića.
Dalmatinska je kuhinja prošlost i baština u trajanju • Sve su to tek mali odlomci velikog slijeda koji ilustriraju dalmatinske rožate i renesansni paprenjaci ili u gastronomskom svijetu glasovita torta makarana, od bajama, jaja i slavnog likera Maraschina, koji je znao nadahnuti i Giacoma Casanovu u njegovim pustolovinama, Baudelairea i Napoleona, engleske kraljice i kraljeve, Winstona Churchilla kao i današnje američke predsjednike. • Koja se sve jela spominju u Hektorovićevom Ribanju i ribarskom prigovaranju?
• Petar Hektorović opisuje svoje putovanje ribarskim brodom s Hvara na Brač i Šoltu. U njemu se spominje prisnac, jedna od delicija tog vremena - hvarska pita. • Pita prisnac, kakva i danas postoji u različitim varijantama u primorskim krajevima, zatim priganica, jelo od jaja koje je vjerojatno vrlo slično našoj kajgani; potom turta, što bi bila neka vrsta slatkog ili običnog kruha. Tu su i paprenjaci, kolačići od đumbira s paprom, te brački sir iz procipa, ovčji sir koji se u rašljama peče na roštilju, a poslužuje se uz karamelizirani šećer.
Tvrdalj PETRA HEKTOROVIĆA • Grb i reljefna ploča »na ribnjaku Tvrdalja« u Starom Gradu na Hvaru. Na kamenom stolu, koji je na Tvrdalju, bio je s tri strane okružen nasadima, Hektorović je dao uklesati obiteljski grb okružen vrpcom s lozicom i grozdovima i na njemu natpis pisan talijanskim jezikom: FEDE E REALTA O QUANTO É BELLA (Kako su lijepa vjera i stvarnost). Stvarnost i vjera zapravo su ovdje živjeli. Reljefna ploča s grbom Hektorovića nalazila se na stolu u vrtu, gdje su ljudi sjedili, razgovarali, raspravljali, jeli i pili, blagovali i radovali se životu. Natpis na ploči (kamenom stolu) sada je uzidan ispod arkada Ribnjaka. (https://www.topohvar.at/topo/orte/sg/sg-ig-16-2/)
• U Ribanju i ribarskom prigovaranju, stih 175-184, P. Hektorović zapisuje: Rih ja: druzi mili, nač hitasmo ribe Ča smo pozabili svi naše potribe? Vrime je blagovat; ča se oblinismo? Hodmo se počtovat, kakono želismo. Taj čas potekoše ter oganj snitiše, Variše i pekoše kako sami htiše.
Tuj se pokripismo na volju brez priše I pismo i jismo koliko kî htiše, Na onu tarpezu kamenu kâ stoji Gdino se vitezu takovu pristoji…
PRISNAC Priprava: zamijesite tijesto od brašna, ulja, vode i soli te ga ostavite da odstoji u hladnjaku najmanje pola sata. Nakon toga ga razvaljajte što tanje. Umutite nadjev od sira i jaja (za puniji okus mogu se dodati i komadići pršuta te crnih maslina). Nadjenite tijesto i preklopite tijestom. Koru premažite žumanjkom. Pecite 40 minuta na temperaturi od 190 stupnjeva. Poslužite toplo.
Sastojci: •
• • • •
30 dag brašna, 1,5 dl ulja 0,5 dl vode, 1 žličica soli 50 dag svježeg sira, 2 dl vrhnja 2 jaja, žličica soli, žumanjak (pršut, masline i slani inćuni po želji)
KROŠTULE • Priprema: u brašno dodajte prstohvat soli, pjenasto izmiješane žumanjke, šećer, vrhnje i rum. Nakon toga dodajte vodu i umijesite čvrsto tijesto. • Zamijesite tijesto od 2 jaja, 3 žlice rakije lozovače, 3 žlice ulja, 3 žlice ruma, ribana korica 1 limuna, ribana korica 1 naranče, 1 žlica šećera, 1 žlica vrhnja, 300 gr brašna i malo soli. • Neka odstoji 1 sat pokriveno i onda ga valjkom tanko razvući te tijesto izrezati na trakice 2 cm širine. Izrežite tanke trake od tijesta pa ih svežite u lagani čvor, ali ih možete oblikovati i na neki drugi način.
• Trakice pržiti u zagrijanom ulju do zlatnožute boje. Kroštule stavljati na papirnati ubrus da upije masnoću. Prije posluživanja posuti ih šećerom u prahu. Kroštule moraju biti prhke i hrskave. • Za bračke kroštule se na originalni recept dodaje još i jedna vrećica vanilin šećera, dvije velike žlice masti i jedna žlica octa. • Za hvarske kroštule se dodaju 2 žlice otopljene masti, 1 vrećica vanilin šećera, ali i 5-6 žlica rakije.
RENESANSNI PAPRENJACI Starogradski paprenjaci (Hvar)
• Kuhati miješajući 1 dl meda u koji dodajte 1 dl prošeka u kojem ste već prokuhali 10 klinčića. Dodajte 1 žlicu ulja, po 1 žličicu mljevenog cimeta i muškatnog oraščića i 1 prstohvat sode bikarbone. Promiješajte i pustite da odstoji, a onda dodajte 500 gr brašna i sve opet umijesite u tijesto i pustite da ponovno odstoji 20 min. • Tada razvaljajte tijesto i raznim kalupima oblikujte konjiće, srca, ribe, patkice, kokoši... pa ih položite na namašćeni papir u limu za pečenje i pecite 15 min. Izvadite pa ukrasite i iscrtajte svaki još vrući paprenjak rastopljenim bijelim šećerom i služite kad se ohlade. • Po srednjevjekovnom i renesansnom receptu koji se sačuvao u Starom Gradu na otoku Hvaru, vrlo je sličan onom za paprenjake iz sjeverne Hrvatske.
Kolač VIŠKI HIB • Jedan je kolač iz ove priče svakako najstariji. Viški hib, prešana tortica od sušenih smokava, lješnjaka, bajama, lovora i soli. Pripremao se još u staroj Grčkoj i antičkom Rimu i dva tisućljeća bio je važna slastica cijeloga Sredozemlja. Priprema hiba sačuvana je na otoku Visu, tom možda posljednjem uporištu helenističke kuhinje u izvornom smislu, kasnije i u renesansno, kao i do danas. Potrebno je: pola kg osušenih smokava, 250 gr badema, malo rakije (oko 0,5 dl), po želji grančica koromača, lovora ili ružmarina. • Priprema: sameljite suhe smokve zajedno sa 5 listova svježeg lovora, lišćem od 1 grančice ružmarina, 1 grančicom koromača i 2-3 žlice travarice, 150 gr badema i 50 gr lješnjaka. • Potom umijesite tijesto od svih mljevenih sastojaka i rukama oblikujte plosnate pogačice koje se pri služenju jedu izrezane u trokute, kao torta. Recept s otoka Visa, poznat i na našim drugim otocima, vrlo starog, još antičkog podrijetla, održao se do danas.
SMOKVENJACI – kuglice (DUBROVAČKI, DALMATINSKI) • Sastojci: Smokve samljeti da se dobije jednolična smjesa, ako su možda već presušene prije toga ih malo prokuhati i ohladiti. • Potrebno je pola kg suhih samljevenih smokava, 200 g krupno rezanih oraha ili badema, 2 dl rakije, likera ili soka od naranče, 1 grančica komorača, sve pomiješati i oblikovati loptice ili okrugle pločice. Uvaljati ih u šećer kristal ili u mljevene bademe. • Može i manja mjera, malo drukčija: 250 gr mljevenih smokava, 200 gr oraha, 10o gr badema, 100 gr šećera, sok 1 limuna i 1 naranče, malo ruma. Sve izmiješati, oblikovati kuglice i uvaljati ih u mljevene orahe ili bademe, po želji.
SMOKVE S PRŠUTOM
• Rimski recept vjerojatno grčkog podrijetla, III. na II. stoljeće prije Krista, još danas je u upotrebi u dalmatinskoj kuhinji. • Ogulite 8 svježih smokava i svaku omotajte trakom narezanog pršuta. U sredinu svake smokve pobodite po jedan očišćeni orah, u susjednoj smokvi jedan bajam, i prelijte sa po jednom žličicom mješavine meda, malo maslinova ulja i limunova soka. Služite hladno. • Ako koristite suhe smokve treba ih potopiti u mlakoj vodi da omekšaju i odrezati im gornji uski dio, ostali postupak je isti.
DUBROVAČKA MANTALA, ĆUPTER • Mantala je tradicionalna slastica od soka grožđa, koja se i danas radi i ne može se kupiti u trgovinama. Baza ove ukusne slastice je gust i sladak sirup koji se dobije ukuhavanjem soka grožđa na polovicu. Osim soka grožđa u ovu slasticu ide pšenični griz te orašasti plodovi: bademi, orasi, grožđice, korica naranče i limuna te začini klinčić, cimet i muškatni oraščić. • Sastojci mantale ovise o tome iz kojeg dijela Dalmacije i njenog zaleđa dolazi recept. Ćupter se pravi tako da se u 2 l soka od grožđa doda bademe i orahe, te suho grožđe ili grožđice. Bajama i oraha zajedno bi bilo 30 ili više dag, a grožđica 10 dag. Potom bi se u smjesu ukuhanog soka, bajama, oraha i grožđa dodavalo pšenično krupno brašno (griz), oko 0,5 kg. • Druga varijanta: U litru zagrijanog soka od grožđa sipajte 250 gr pšeničnog griza, miješajte dok se potpuno zgusne. U smjesu dodati 200 gr sitno nasjeckanih badema i 3 klinčića, muškatni oraščić i koricu limuna. Smjesu izlijte u obloženi kalup posut cimetom u prahu. Sušiti u prozračnoj prostoriji 2-3 dana. Izrežite po želji i poslužite na listovima lovora.
KOTONJATA • I slastice od dunja, bile su na visokoj cijeni i kod starih Grka i Rimljana, koji su je zvali melimelum, medna jabuka, jer su je pripremali kuhanu ili punjenu medom. • Otuda i naša kotonjata od kuhanih dunja, zaslađena medom, šećerom, aromatičnim travama i bajamima. O kotonjati je u Ribanju i ribarskom prigovaranju pisao Petar Hektorović, koji je uživao u moru, prirodi, ribi i dobrom vinu, a posebno u paprenjacima i prošeku. • Sastojci za kotonjatu: 2 kg dunja, 600 g šećera, suho lišće lovora, sok od 1 limuna. Dunje operete, očistite sjemenke i tvrde dijelove, ne guliti koru, izrežete na krupne kocke i stavite kuhati u minimalno vode. Čim dunje omekšaju, iscijedite vodu. Štapnim mikserom od preostalih dunja napravite homogenu kašu. Vratite dunje na štednjak, dodajte šećer, sok od jednog limuna i kuhajte 2-3 sata na laganoj vatri i povremeno miješajte dok smjesa postane gusta. Po želji se mogu dodati rezani bademi ili orasi. • Istresite smjesu na masni papir, poravnajte je na željenu debljinu i sušite na hladnom mjestu par dana. Narežite kocke, uvaljajte ih u šećer i neka se još suše. Nakon 2 -3 dana kocke spremite u staklenku sa suhim lišćem lovora.
NARANČIN KOLAČ • Jednostavan biskvit s narančom. • Potrebno je: 3 naranče, 3 jaja, 150 g šećera, 200 g brašna, 1 prašak za pecivo, 50 ml ulja, 50 ml mlijeka. • Žumanjke i šećer pjenasto umutite, dodajte mlijeko i ulje. Brašno i prašak za pecivo pomiješajte pa ih dodajte smjesi s jajima. • Naranče dobro operite i naribajte, a sok 1 naranče iscijedite i dodajte u smjesu. Ubacite i narančinu koricu i pomiješajte. • Bjelanjke dobro istucite u snijeg. Laganim pokretima ih umiješajte u smjesu. • Smjesu stavite u kalup za pečenje i pecite oko pola sata na 180 stupnjeva. • Kada je kolač gotov, natopite sokom od 2 naranče i pustite da stoji. Ohladite i režite na kocke.
SLATKA ROLADA od suhog voća • Sastojci: 75 g mljevenih badema, 50 g grožđica, 8 svježih datulja, ili suhih i prethodno namočenih/prokuhanih, 5 suhih smokvi, korica naranče + 25 ml narančinog soka, prstohvat soli, 10 g kakaa, 50 g otopljene tamne čokolade, 100 g suhog voća i orašida, grubo sjeckanih (50 g brusnica, 30 g kandirane naranče, 40 g badema i sjeckani bademi. • Za ovo jelo treba vam ili mašina za mljevenje mesa ili dobar multipraktik/sjeckalica. Prvo sameljite 75 g badema. Zatim im dodajte datulje, smokve grožđice i narančin sok i koricu. To usitnite dok ne dobijete kompaktnu smjesu, bez komadića. To je baza za dodavanje ostaloga. Sada dodajte otopljenu čokoladu, kakao i sol pa opet izmiksajte. • Zatim dodajte sjeckane orašide i voće pa rukom umijesite u smjesu. Smjesa bi trebala biti dosta tvrda ali ljepljiva. Zato je najbolje ovaj dio odraditi ručno (u rukavicama ili mokrim rukama). • Zatim tu smjesu oblikujte u valjak, uvaljajte u kakao, sitno sjeckane bademe, kokos… i sl.). Stavite u hladnjak preko noći da se dobro stisne i nakon toga poslužite. Možete držati u hladnjaku do dva tjedna.
SLANA JELA SALATA OD TUNE • Pomiješati 1 konzervu tune (najbolje Eva Podravka, a nekada su naši stari imali kuhanu svježu tunu), 50 gr kuhane riže, 2 sitno narezane rajčice, narezane masline, malo soli, papra i začina po želji. MEDITERANSKA SALATA • Naribati 1 mrkvu, 1 korijen celera, 1 kisela jabuka, sok 1 limuna, malo maslinova ulja, sol, papar i mirisne dalmatinske trave po želji. Sve izmiješati i zdrava, jednostavna dalmatinska salata je gotova.
SLANA JELA RIBLJA PAŠTETA • Pomiješati 2 konzerve tune, 1 sardela i 1 skuše. Dodati 2 kuhana žumanjka, 2 žlice bijelog vina, malo papra i soli po potrebi te 2 žlice mekog sira ili 2 žlice mliječnog namaza da se bolje poveže. U paštetu dodati sitno sjeckani peršin, bosiljak i drugo bilje po želji. Sve izmiješati mikserom da se smjesa poveže, usitni i ujednači. Ovo je dobar namaz na neki dobar domaći topli kruh.
MEDITERANSKI NAMAZ • Pomiješajte 50 gr. maslina bez koštica (može zelenih i crnih), 100 gr svježeg mekanog sira, 2 žlice bosiljka, malo maslinova ulja, malo soka limuna, malo soli, 1-2 žlice vrhnja po potrebi. • Sve izmiješati štapnim mikserom. Namaz se maže na domaći kruh prepečeni ili domaći pečeni kruh s maslinama i mediteranskim biljem, a preko namaza se može dodati kriška svježeg sira, rajčica, maslina, menta i sl. po želji.
SALATA OD HOBOTNICE • Način pripreme: hobotnicu dobro operite i stavite u hladnu vodu da se kuha. U vodu dodati bijeli i crveni luk pa kuhati dok ne omekša. • Ostavite da se ohladi i izrežite na komadiće. U posebnu posudu stavite sačuvanu vodu od kuhanja, vinski ocat i vegetu, kratko prokuhajte, dodajte bosiljak i češnjak.
• Posolite, dodajte malo papra, začinite maslinovim uljem i limunovim sokom. Dobro promiješajte i ostavite u hladnjaku oko sat vremena dok se okusi ne prožmu. • • • • • • • • • •
Potrebni sastojci: 1 kg hobotnice 5 žlica vinskog octa 3 češnja češnjaka 2 glavice luka 1 žlica Vegete 4 listića bosiljka 1 dl maslin. ulja ½ limuna, sol, papar
DALMATINSKI BRUDET S PALENTOM • Brodet (brudet, brujet) jelo je od morske ribe. Najčešće se priprema od ugora, grdobine i škampi, kozica, sipa, lignji, škarpina i dagnji, a najbolji je brodet od miješane ribe. • POTREBNO JE: 1 kg miješanih riba, oko 1/2 kg luka, 2 srednje rajčice, sol, vinski ocat, peršinov list, 2 dl maslinovog ulja, 1/2 glavice češnjaka, 2 dl bijelog ili crnog vina, papar, oko 4 dcl vode. • Pripremite sve sastojke koji su vam potrebni, potom ribe očistite, operite i ocijedite i narežite na komade, posložite u zdjelu i pokrijte krpom. • Pirjati kapulu i češnjak sitno nasjeckan na maslinovom ulju. Kad se luk zažuti, posolite i dodajte rajčice. Staviti 2-3 režnja izrezanog češnjaka i peršina. Pustiti da se kuha dok rajčica ne omekša, oko 10 - 15 minuta. • Dolijte ocat i prokuhajte, dodati ribe, a onda i sve ostale sastojke. Dolijte još vode pa pirjajte brodet 30-40 min. Kad je brodet gotov, pospite nasjeckanim peršinovim listom. • NAPOMENA: Brudet nije dobro miješati, da se riba ne raspadne. Dovoljno je samo protresati posudu u kojoj se kuha. Poslužite uz palentu.
KOLAČ OD SMOKAVA • Sastojci: Smokve samljeti da se dobije jednolična smjesa, ako su možda već presušene prije toga ih malo prokuhati i ohladiti. Suhe smokve možete jednostavno preliti sa pola šalice kipuće vode i ostaviti ih da stoje potopljene oko pola sata, a zatim ih sitno isjeckajte, ako neće samljeti. • Potrebno je 200 gr suhih smokava, 125 gr jogurta, 4 zrele banane i 2 jaja, sve zajedno samljeti ili izmiješati. Dodati 150 gr brašna, integralnog ili običnog, 1 prašak za pecivo, 100 gr mljevenih lješnjaka, 1 ribanu jabuku, 1 žlica chia sjemenki po želji, 75 ml ulja, 50 gr šećera, malo cimeta, 50 gr rezanih badema. • Sve izmiješati i izliti u lim obložen navlaženim papirom za pečenje. Pecite oko 35 do 40 minuta na 180 stupnjeva. Oblikujte kao ravni biskvit ili široku roladu. Ovo je zdravi i ukusni kolač, kakav se i nekad davno radio, s nekim drugim dodacima (bez banana).
NAMAZI, SALATE TAPENADA – NAMAZ OD MASLINA • Sastojci: 200 gr samljevenih maslina, 2 žlice sitno sjeckanog peršina, 2 jušne žlice kapara, 1 mljeveni file inćuna (ili po izboru: tuna, skuša, srdela), malo crnog papra, limunove korice, 3 žlice maslinova ulja. Sve dobro promiješati ili samljeti u sjeckalici za hranu. • Ovaj namaz možete poslužiti uz tost ili kruh, kao dio sendviča i sl. Dobro se slaže s tjesteninom, ribom ili mesom, ide uz sve! • Tapenada se sastoji od maslina, slanih inćuna iz ulja, kapara, maslinovog ulja i začina. Puna je okusa i mirisa. Radi se u našim primorskim mjestima od davnina kao zdrava hrana. MEDITERANSKA SALATA OD MRKVE • Naribajte 3 mrkve i dodajte 2 žlice sitno nasjeckanog peršina, 1 žlicu maslinova ulja, 1 čajnu žličicu soka od limuna, 1 režanj češnjaka, 4 žlice grožđica, 1 veća izrezana naranča i morske soli po ukusu.
KRUH S MASLINAMA I BILJEM • U zdjelu dodajte šalicu i pol mlake vode, u to polako dodajte brašno kojeg ste pomiješali sa kvascem i soli. Naizmjenično dodajte brašno i vodu i mijesite mekano tijesto. Nakon što se sve dobro povezalo, dodajte tijestu narezane masline i malo maslinovog ulja. Ako želite, možete dodati i usitnjene mediteranske začine. • Zatim dobro nauljite tijesto i napravite od njega loptu. Tijesto premjestite u čistu nauljenu posudu, pokrijte prozirnom folijom i ostavite da se digne. • Kada se tijesto udvostručilo, ponovno ga malo premijesite, ali nježno kako baloni zraka u njemu ne bi nestali. Zatim pričekajte još 15 minuta da se tijesto opet malo digne, a onda ga stavite u pobrašnjeni kalup i stavite u pećnicu na 220 stupnjeva oko 45 minuta ili dok ne dobije lijepu hrskavu koricu. Kada se kruh ispekao, izvadite ga iz kalupa i zamotajte u krpu da odstoji. • Način pripreme: 500-700 gr glatkog brašna
• 2 žličice suhog kvasca (može i 1 kockica svježeg) • 4 žličice soli, • 3 šalice mlake vode • Maslinovo ulje po ukusu • Masline zelene i crne • Bosiljak, vlasac, ružmarin
Dalmatinska hrana u prirodi, na zemlji i u moru
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
masline maslinovo ulje smokve naranče, limun mandarina šipak, nar dunja, badem Višnja maraska ovčji i kozji sir Grožđe, vino Blitva Krumpir luk ribe rakovi školjke lavanda ružmarin Lovor Komorač smilje
Izbor i obrada: Ruža Jozić i Marija Križanac