GLAGOLJICA U GIMNAZIJI SESVETE
Istraživanje, kreativno oslikavanje i predstavljanje GLAGOLJICE na izložbama učeničkih radova u Gimnaziji Sesvete, u narodnoj Knjižnici Sesvete, NSK u Zagrebu, u Dubrovniku i na Kaptolu u Zagrebu, od 2018. do 2020. godine Likovnu grupu su vodile INA JOZIĆ, prof. lik. umjetnosti i RUŽA JOZIĆ školska knjižničarka
GIMNAZIJA SESVETE Izložba GLAGOLJICA – PISMO, ZNAK, SLIKA U Europskoj godini kulturne baštine 2018. u Gimnaziji Sesvete bavili smo se kulturnom baštinom Sesveta, znamenitim ustanovama i osobama iz kulturne povijesti grada Zagreba i osobito glagoljicom, kao specifičnim kulturnim blagom naše domovine. Glagoljica kao hrvatsko nacionalno pismo, ima sasvim posebno mjesto u našoj kulturi. Našu smo izložbu postavili i u Knjižnici Sesvete uz pjesničku manifestaciju Sesvetski pjesnički maraton, u travnju 2019.
IZLOŽBA OSLIKANA GLAGOLJICA – PISMO, ZNAK, SLIKA
• Glagoljska je knjiga izvorište hrvatske književnosti i hrvatskoga književnoga jezika. Svojom ljepotom i sadržajem glagoljsko pismo i glagoljska knjiga nadahnjuju umjetnike u slikarstvu, kiparstvu, glazbi, književnosti, modi. I više od toga: glagolizam je osebujna odrednica hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. (Anica Nazor) • Glagoljska je knjiga položila temelje hrvatske književnosti i hrvatskoga književnoga jezika. Glagoljička se slova ističu po svojoj likovnoj ljepoti. Tu je KRUG – simbol Boga vječnoga i savršenstva; KRIŽ – simbol kršćanske vjere, a prvo slovo glagoljice „a – az“ ima oblik križa. Svako glagoljičko slovo ima po svom obliku i položaju neko dublje značenje, simbol je jedne kršćanske istine ili tajne.
G - Gimnazija
S - Sesvete
Inicijale oslikale Viktorija Genzić i Lucija Maškarin
• Učenici likovne grupe Gimnazije Sesvete: Roko Jurić, Lucija Maškarin, Marta Marinić, Magdalena Hegedić i Dora Kovačić, koji su oslikali glagoljicu u inicijalima. • Glagoljica je najstarije hrvatsko pismo. Hrvati su svoj materinski jezik prvo počeli pisati glagoljicom u 10.-11. stoljeću, potom ćirilicom u 12. stoljeću i latinicom tek u 14. stoljeću. Prema uvriježenom stručnom mišljenju glagoljicu su stvorili braća Ćiril i Metod za potrebe crkvene liturgije. Naziv „glagoljica“ nastao je prema današnjem poznavanju njena razvoja, u 14. st. na tlu Hrvatske. Kroz povijest su u uporabi bili i drugi nazivi, kao i hrvatsko pismo. • Riječ glagoljica dolazi od staroslavenske riječi glagolati – govoriti (1. lice prezenta je glagoljo – govorim). S grčkog jezika Ćiril i Metoda prevodili su biblijske i neke liturgijske tekstove koje su prilagodili rimskom obredu. Tako je nastao slavenski liturgijski jezik, koji ubrzo postaje književni jezik svih Slavena. Taj se jezik naziva staroslavenski ili crkvenoslavenski.
Glagoljsko pismo • Glagoljica je fonološki uređeno pismo sastavljeno od tri osnovna elementa (križ, trokut, krug) koji se ponavljaju u svim slovima. U tim elementima prisutna je kršćanska simbolika, a u njima se osim kršćanske simbolike, naslućuju tragovi utjecaja orijentalnih pisama. Svako glagoljsko slovo, po uzoru na grčko pismo, ima svoje ime i brojevnu vrijednost, što znači da su se slovima mogli pisati i brojevi. Prvih devet slova označavaju jedinice, drugih devet slova označavaju stotice, a preostala slova označavaju tisućice. • Glagoljski slovni niz naziva se, prema imenima prvih dvaju slova az i buki, azbuka. Imena prvih devet slova (A-az, B-buki, V-vjedi, G-glagolju, D-dobro, E-jest, Ž-živjeti, DZ-zelo, Z-zemlji) nose sljedeću poruku: Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti (na) Zemlji. Obla glagoljica ima ukupno 41 slovo, a uglata glagoljica, koja se upotrebljavala na hrvatskom području, ima 34 slova. Među njima ima nekoliko slova koja nemaju glasovnu, nego samo brojevnu vrijednost. Na hrvatskom području glagoljica je samostalno razvila karakteristične uglate oblike, pod utjecajem latiničnoga pisma – beneventane. Stoga se taj oblik naziva hrvatska ili uglata glagoljica. Od početka hrvatske pismenosti glagoljica je služila za pisanje starohrvatskoga jezika jer je brzo ušla i u svjetovnu uporabu. U osnovi bilježilo se čakavsko narječje, a s vremenom u njega ulaze kajkavski i štokavski elementi.
Glagoljicu smo predstavljali i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na manifestaciji KNJIŽNA BOOKA 2018. i 2019. godine
Hrvatski glagoljski spomenici • Najstariji su sačuvani hrvatski glagoljski spomenici natpisi uklesani ili uparani u kamen i datiraju iz 11. i 12. stoljeća. Najpoznatiji su: Plominski natpis, Supetarski ulomak, Valunska ploča, Konavoski natpis, Krčki natpis, Bašćanska ploča (oko 1100. godine s najstarijim zapisom pridjeva „hrvatski“. Od nekoliko desetaka sačuvanih misala, brevijara, psaltira i rituala pisanih glagoljicom najpoznatiji su: Vatikanski misal Illirico, Misal kneza Novaka, Ročki misal, Hrvojev misal, Vrbnički brevijar, Akademijin brevijar, Novljanski brevijar itd. • Pisani glagoljicom nastaju brojni vrijedni kodeksi srednjovjekovne književnosti, koji po sadržaju čine most između Istoka i Zapada, a pisani su kombinacijom hrvatskoga crkvenoslavenskoga i starohrvatskoga jezika. Među njima osobito vrijedi istaknuti: Pariški zbornik, Ivančićev zbornik, Žgombićev zbornik, Petrisov zbornik, Grškovićev zbornik itd. Na hrvatskom jeziku glagoljicom su pisani brojni pravni spomenici kao što su: Vinodolski zakonik, Krčki (Vrbnički) statut, Istarski razvod te na tisuće javnopravnih i privatnih isprava, matrikula, propisa, registara raznih institucija i matičnih knjiga. Oni su dragocjena građa za proučavanje hrvatskoga jezika i povijesti.
Glagoljicom smo se bavili i na gostovanju japanskih učenika iz škole Kinjo Gakuin iz Nagoje, koji su bili naši gosti u ožujku 2019. godine, kojom su prigodom naši učenici pokazali pisanje glagoljice, a japanski učenici su nam pokazali svoju kaligrafiju.
GLAGOLJICA – HRVATSKO POVIJESNO PISMO • Glagoljica ulazi u tisak vrlo brzo nakon Gutembergova izuma. Počevši s Misalom po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, tiskano je šest glagoljskih inkunabula (knjige tiskane do 1500. godine), a na stotine naslova do 1927. godine, kada je tiskan posljednji latiničnoglagoljski misal koji je priredio Josef Vajs. • Glagoljica kao hrvatsko nacionalno pismo, ima sasvim posebno mjesto u našoj kulturi. Već i to da predstavlja hrvatsko nacionalno pismo, da je prva hrvatska tiskana knjiga imala upravo glagoljska slova (Misal, 1483.), da je prva početnica tiskana glagoljicom (Venecija, 1527.), da su prvi poznati hrvatski stihovi pisani glagoljicom, zabilježeni još 1368. g. u Misalu kneza Novaka, da su kroz nju izražene i težnje za stvaranjem općeg hrvatskog jezičnog standarda, sve to izdiže ju na razinu neizbježne kulturološke činjenice. Glagoljica nas povezuje s mnogim europskim narodima, ali nas i određuje u kulturnom i nacionalnom smislu. Na hrvatskom tlu ona je dosegla svoj najveći procvat. (dr. sc. Darko Žubrinić)
• Učenici likovne grupe Gimnazije Sesvete oslikali su glagoljička slova u natpisu GIMNAZIJA SESVETE, a profesorica Ina Jozić i knjižničarka Ruža Jozić pripremile su bogatu izložbu njihovih radova. • Za Svjetski kongres školskih knjižničara oslikali su još i natpis CROATIA također glagoljičkim slovima, tako da je u Dubrovniku, u predvorju hotela Valamar Lacroma bilo izloženo 25 naših plakata B1 formata sa oslikanim glagoljičkim slovima, koje su razgledali sudionici Kongresa iz 59 zemalja svijeta. • Sudionici Kongresa dobili su i oslikane straničnike s našim glagoljičkim slovima na engleskom jeziku
OSLIKANA GLAGOLJICA, izložba likovnih radova učenika Gimnazije Sesvete u Dubrovniku na Svjetskom kongresu školskih knjižničara, 21.–25. 10. 2019.
Knjižničarka Ruža Jozić postavila je izložbu Oslikana glagoljica u predvorju hotela u Dubrovniku uz Svjetski kongres školskih knjižničara, listopad 2019. (u društvu predsjednice Europske udruge školskih knjižničara dr. sc. Mihaela Banek Zorica i predsjednice Svjetske udruge školskih knjižničara Katty Munck)
Izložba Oslikana glagoljica u natpisu – CROATIA u Gimnaziji Sesvete, a naš je gost bio prof. dr. sc. Darko Žubrinić, koji je održao predavanje za naše učenike: Glagoljica kao jezična baština hrvatske kulture.
OSLIKANA GLAGOLJICA na Kaptolu u Zagrebu, Nadbiskupijski pastoralni institut, veljača 2020. IZLOŽBA GLAGOLJICA – Radovi učenika o glagoljici (likovni, kreativni i sl.) Kaptol 29, Zagreb, Nadbiskupijski pastoralni institut, 12. - 27. veljače 2020., otvorenje izložbe u 19 sati. Dragi glagoljaši popis sudionika i grupa/škola koje sudjeluju na izložbi: 1. 2. 3.
4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11. 12. 13. 14. 15.
Bakulići, voditeljica Draženka Jurišić /OŠ Petra Bakule, Mostar Dodatna nastava, voditeljica Julija Vejić /OŠ Petra Zrinskog , Zagreb Fužinarski landravci, voditeljica Mihaela Majnarić Štimac /OŠ Ivanke Trohar, Fužine Likovna grupa, voditeljice Ina Jozić i Ruža Jozić / Gimnazija Sesvete, Sesvete, Zagreb Glagoljaška skupina Križevački glagoljaši, voditeljica Martina Valec Rebić /OŠ Ljudevita Modeca, Križevci Glagoljaška skupina Domjanići , voditeljice Jasenka Štimac i Neda Unterweger/OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb Glagoljaška stvaraonica, voditeljice Stanka Svetličić,Andrea Bosanac, Maja Martinović, Sunčana Mumelaš /OŠ Kajzerica, Zagreb Glagoljupci , voditeljica Zdenka Biliškov /OŠ Visoka, Split Likovna grupa , voditeljica Ana Hanđal /OŠ Ljubljanica, Zagreb Maći oštarski glagoljaši , voditeljica Mirjana Grubišić /OŠ Josipdol, Josipdol Mladi povjesničari, voditeljica Danijela Štefan, OŠ Sirač , Sirač Povijesno –glagoljaška skupina Vukovinski glagoljaši , voditeljica Nina Mulc, /OŠ Vukovina , Gornje Podotočje Povjesničari, voditeljica Natalija Bulić-Kuić, OŠ Antunovac, Antunovac Trešnjevački glagoljaši, voditeljica Barbara Rudež, OŠ Voltino, Zagreb Učenici 8. razreda, voditeljice Ivana Mateša i Draženka Kulaš OŠ Skakavac, Karlovac
Izložba Oživljena baština, bogatstvo i ljepota pisma - GLAGOLJICA • Likovni i kreativni radovi učenika o glagoljici Nadbiskupijski pastoralni centar - Kaptol 29a, Zagreb, od 12. - 28. veljače 2020. • U organizaciji Društva prijatelja glagoljice, pod ravnateljstvom prof. dr. sc. Darka Žubrinića i rizničarke DPG prof. Jasenke Štimac, postavljena je izložba učeničkih likovnih i kreativnih radova iz 15 osnovnih škola iz čitave Hrvatske te radovi učenika Gimnazije Sesvete. Izložbu je svečano otvorio ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta i prof. KBF-a dr. sc. Josip Šimunović. Posebno biranim riječima okupljenima se obratio predsjednik DPG Darko Žubrinić, koji je osobito istaknuo bogatstvo i zrelost likovnih radova učenika Gimnazije Sesvete, u kojoj se njeguje glagoljica već nekoliko godina. Naglasio je našu promociju glagoljice i japanskim učenicima koji su nas posjetili prošle godine, kao i izložbu naše oslikane glagoljice u NSK u Zagrebu i na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u listopadu 2019. u Dubrovniku. Akademik Josip Bratulić također se obratio svim nazočnim ljubiteljima glagoljice, naglasivši kako je glagoljica kao rasuta bašćina postala oživljena baština u rukama naših učenika. U zahvalu za prekrasne radove učenika Gimnazije Sesvete, darovao nam je svoju novu knjigu Aleja glagoljaša s njegovim EX LIBRISOM pod brojem 43 i posebnom posvetom Knjižnici Gimnazije Sesvete.
Čitava je svečanost, uz izložbu, bila u znaku Gimnazije Sesvete, jer nam se pridružio i naš školski zbor pod ravnanjem prof. Nikole Sebastiana Jambrošića, koji je izveo nekoliko skladbi, čime smo uveličali ovu večer svim ljubiteljima glagoljice. Zaključak je mnogih posjetitelja i ljubitelja glagoljice bio: Bravo za Gimnaziju Sesvete, vi ste zaista vrijedni u mnogim područjima što je vidljivo i ovdje!
• Izložbu postavile profesorica Ina Jozić i knjižničarka Ruža Jozić, a izložena su oslikana glagoljička slova radovi naših učenika likovne grupe: Lucija Maškarin, Roko Jurić, Katarina Toljan, Laura Vrabec, Karlo Kamenar, Marta Marinić, Kristijan Kunek, Patricija Semijalac, Mia Brkić, Mia Marčinko, Ivana Lozić, Klara Zagajski, Iva Matković, Jana Plazanić, Ines Ognjenčić, Lucija Ivok, Stella Petek, Franjka Džoja, Katarina Begić i Mihaela Dokić.