Stoljeće Bauhausa

STOLJEĆE BAUHAUSA školski projekt – učenje u kurikulumskom okruženju Ruža Jozić, Gimnazija Sesvete Županijsko stručno vijeće srednjoškolskih knjižničara za I., II. i XXI. županiju Zagreb, 4. ožujka 2020.

Stoljeće Bauhausa - istraživanje  Zašto Bauhaus kao istraživačka tema?  Bauhaus – umjetnički pokret i škola, nastao u Njemačkoj - Weimaru 1919., proširio se na mnoge zemlje Europe i SAD – stoljeće nastanka.  Doslovan prijevod ove zvučne riječi sa njemačkog na hrvatski jezika bio bi kućogradnja ili primjerenije gradnja doma.  Tema Bauhausa i područje umjetnosti može se uključiti u korelaciju s mnogim nastavnim temama.  Kroz umjetnost se može proučavati određeno stilsko razdoblje, povijesna ili znanstvena tema, društvena zbivanja, razni oblici kulturnog i društvenog života, pojedini umjetnici i sl.

Stoljeće Bauhausa (1919.-2019.)  Istražiti utjecaj jednog europskog događaja ili obljetnice na hrvatske prilike, u godini kada Hrvatska predsjeda Europskom unijom.  Weimar – mjesto nastanka Bauhausa i djelovanja velikana njemačke glazbe i književnosti: Bacha, Goethea, Schillera, i dr.  Osnivač Walter Gropius, njemački arhitekt i teoretičar arhitekture.

Bauhaus – umjetnički pokret  Walter Gropius vođen idejom o jedinstvu djelovanja umjetnika, arhitekata i obrtnika,  Bauhausu zahvaljujemo današnji ustroj suvremene arhitekture, dizajna i svih vrsta primijenjene umjetnosti.  Bauhaus – (1919.-1933. g.), imao je svoje velikane u slikarstvu: Paul Klee, Piet Mondrian, Vasilij Kandinski, u jednoj fazi i Pablo Picasso.  Bauhaus se odrazio i u glazbi, dizajnu, modi, kazalištu, filmu, književnosti i drugim područjima društvenog života, prestaje s radom po dekretu nacista 1933. godine.

Bauhaus – načela pokreta u arhitekturi, umjetnosti, dizajnu i sl.  Minimalizam – jednostavnost u oblikovanju  Primarne boje – crvena, plava, crna i žuta  Forma slijedi funkciju – oblik svakog predmeta treba biti funkcionalan  Strast prema geometriji – pravilni oblici u svemu, kubizam u umjetnosti  Revolucionarna tipografija – jednostavnost i praktičnost u svemu.  Moto W. Gropisusa i Bauhausa: "form follows function" („forma slijedi funkciju").

Bauhaus - Trezven dizajn, jednostavnost i praktičnost  Dizajn stanova i predmeta za svakodnevnu upotrebu bio je praktičan i jednostavan  Herbert Bayer, mladi majstor za tisak i reklame u Dessauu, inicirao je 1925. g. dosljedno pisanje malim slovima.  Čak je i njemački pravopis bio preinačen: „sve pišemo malim slovima, jer na taj način štedimo vrijeme, osim toga, čemu 2 abecede, kad jednom postižemo isti učinak? zašto bismo pisali velikim slovima, kad ih ne možemo izgovoriti kao velika slova?“  Svjesno kršenje važećih pravopisnih pravila bio je znak bauhausovske modernosti.

Bauhaus – razvoj umjetnosti i kulture  Iz Bauhausa je progovorio kulturni duh Weimara, u kojemu je djelovao mladi Bach, ranije stvarao Goethe, u kojemu su nastala najvažnija djela glazbenog romantizma.  Glazba dvadesetih godina išla je ukorak s razvojem novih zvukovnih medija: novim instrumentima, gramofonskim snimkama, radiofonijom.  Za vrijeme Bauhausa pojavio se dokumentarni film, umjetnička fotografija.  Umjetnik više nije bio nadahnuti, nezavisni stvaralac, već radnik koji svoje vještine stavlja u službu izgradnje novoga i ljepšega svijeta.

Književnici Bauhausa  A. B. Šimić: Preobraženja, 1920.  J. Joyce: Uliks, 1922.  Thomas Mann: Čarobni brijeg, 1924.  F. Kafka: Proces; Preobrazba, 1925.  W. Folkner: Krik i bijes, 1929.  Alfred Döblin – Berlin Alexanderplatz, 1929.  E. M. Remarque: Na Zapadu ništa novo, 1929.  Miroslav Krleža: Hrvatski bog Mars, 1922.; Gospoda Glembajevi, 1929.; Povratak Filipa Latinovicza, 1932.  Bertolt Brecht – Majka Courage i njezina djeca, 1939.; u praksi provodi zamisli Bauhausa  Herman Hesse – Stepski vuk, Igra staklenih perli, 1943.

Stoljeće Bauhausa – projektne aktivnosti  1. Istraživački rad učenika o temi Bauhaus u stručnoj literaturi i mrežnim izvorima (15 učenika)  2. Lektira slikom Bauhausa – oslikani književni likovi po uzoru na slikare Bauhausa, radovi učenika likovne grupe (26 učenika, 2. do 4. r.)  3. Germanizmi u djelima Miroslava Krleže –istraživanje učenika 4. razreda (4 učenika)  4. Zagramerski govor Zagrepčana u vrijeme Bauhausa - istraživanje učenika 4. r. (5 učenika)  5. Refleksije Bauhausa u fotografijama Toše Dabca – Lica i ulice Zagreba,1. pol. 20. st. (3 uč.)  6. Snimio: Ivo Kirin – Sesvete u vrijeme Bauhausa, geografsko-povijesna skupina, 4. r. (5 učenika)

1. ISTRAŽIVANJE UČENIKA O TEMI: BAUHAUS  Istraživački rad učenika 4. r. u malim grupama, u stručnoj i referentnoj literaturi te na mrežnim stranicama portala HRČAK.  STRATEGIJE pretraživanja informacija: traženje, pregledavanje, odabir, prikupljanje, izdvajanje, uspoređivanje, sinteza informacija, stvaranje novoga znanja.  Učenici zajedno suradnički uče iz različitih izvora, a rezultate istraživačkog rada prezentirat će na razne načine: na plakatu ili PPT, likovnim radovima, izložbi, panou s informacijama, pisani tekstovi – sažetak, članak, osvrt i sl.

Smjernice za rad učenika  Učenici su dobili letak s uputama za izradu plakata i elemente na koje trebaju obratiti pozornost, kao i upute za pisanje sažetka.  Sadržaj i izgled plakata - pristup temi, logičan slijed ( uvod, razrada, zaključak), naslov i podnaslov, tekstualna cjelina, slikovni materijal, vizualni raspored i sl.  Upute za pisanje sažetka: plakat mora ispričati priču na sažet način.  Sažetak treba objektivno prepričati sadržaj publikacije i teksta, treba biti kratak, dati osnovne informacije i glavnu ideju.

istraživačkoga rada učenika  Istraženi materijal učenici su pripremili za prikaz na plakatima i usmeno izlaganje.

Rezultati

Refleksija nakon istraživanja o Bauhausu Ostvarenost i očekivanja Međupredmetnih tema:  učenici su ostvarili zadane ishode, pokazali su interes i proveli istraživačko učenje,  samostalno su pronalazili informacije u digitalnom okruženju i literaturi,  kritički su vrednovali informacije koje su koristili u radu prema dobivenim zadacima,  oblikovali su sažetak i navodili korištene izvore,  istraženi materijal prikazali su na plakatima koje su oblikovali prema postavljenim kriterijima.

Refleksija nakon istraživanja o Bauhausu UKLJUČENOST UČENIKA u rješavanje dobivenih zadataka:  Neki su učenici slabo informirani o temi Bauhausa pa je trebalo dodatno pojašnjenje knjižničarke za rješavanje dobivenih zadataka.  Učenici su bili aktivni i potpuno uključeni u rješavanje dobivenih zadataka.  Suradnja u skupinama je bila dobra, istraživanje u mrežnim izvorima nešto sporije nego u literaturi.  Pridržavali su se vremenskog okvira za svaki dio sata i rezultate su uspjeli pripremiti do kraja sata, a sažetke su oblikovali za plakate kroz nekoliko dana, kada su sve ispisali i pripremili točne izvore.

Vrednovanje ostvarenosti ishoda  Vrednovanje kao učenje – Učenici daju povratnu informaciju o rješavanju dobivenih zadataka i uz potporu knjižničara daju povratne informacije u procesu samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja.  Komentiraju što su znali, što im je bilo teško ili nepoznato.  Izrađujem listu procjena kako bi učenici iznijeli svoje viđenje ovoga sata i rješavanja dobivenog zadatka:

Vrednovanje ostvarenosti ishoda  Vrednovanje za učenje  Svrha je povratne informacije poboljšanje rada učenika, knjižničar komentira što su učenici odradili dobro, a što treba popraviti.  Učenici dobivaju smjernice u čemu se moraju više truditi i poboljšati svoj rad: Pri navođenju izvora treba se pridržavati bibliografskih pravila za sve vrste izvora, a oni se navode prema Hrvatskom pravopisu.  Za pisanje sažetka trebaju još vježbati, za sažetak se izdvajaju samo važne i bitne stvari, koje povezane čine cjelinu. Ostale zadatke uglavnom su uspješno riješili.  U istraživanju izvora uvijek postoje faze rada kojih se treba pridržavati: pretraživanje informacija, odabir, analiziranje, procjena, sinteza i primjena.

Refleksija nakon istraživanja o Bauhausu  Vrednovanje je pokazalo ostvarenost planiranih očekivanja.  Učenici su uglavnom bili zadovoljni načinom rada, izrazili su zadovoljstvo na istraživanju - nešto su novo naučili, što će im koristiti i u budućem školovanju.  Učenici su pokazali kritički stav u odabiru informacija.  Informacije su preoblikovali za pisanje sažetka.  Navodili su bibliografske podatke za korištene izvore.  Zaključak učenika: Sat je bio vrlo zanimljiv, drugačiji nego u razredu, jer smo sami istraživali prema dobivenim smjernicama i nismo slušali samo činjenice koje nam se često serviraju!...

2. LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA  Učenici Likovne grupe upoznali su u literaturi i mrežnim izvorima slikare Bauhausa: Paula Kleea, Pieta Mondriana, i Vasilija Kandinskoga.  Po uzoru na slikare Bauhausa oslikali su likove iz lektirnih književnih djela po vlastitom izboru.  Nastali su vrlo uspješni likovni radovi, koje su učenici radili u suradnji s knjižničarkom i profesoricom likovne umjetnosti.

Rad likovne grupe - oslikavanje književnih likova po uzoru na slikare Bauhausa  OČEKIVANJA međupredmetnih tema:  SŠ LU C.2.1. Učenik prosuđuje međuodnos konteksta i umjetničkoga djela/stila.  Učenik povezuje umjetničko djelo s odgovarajućim stilom i razdobljem te donosi pretpostavke o utjecaju pojedinoga konteksta na umjetničko djelo/stil.

SLIKOM BAUHAUSA Oslikani likovi: Crni mačak, Don Quijote i Hamlet

LEKTIRA

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA Oslikani likovi: Okovani Prometej, Kako je Potjeh tražio istinu, Vronski

: grčka božica Afrodita, Kozarčeva Tena, grčka božica Atena

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA Oslikani likovi

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA Oslikani likovi: Dante Alighieri: Pakao, Ahilej (Ilijada), Raskoljnikov (Zločin i kazna)

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA Oslikani likovi: Vila Hrvatica - Zoranićeve Planine, Helena (Ilijada), Shakespeare: San ivanjske noći - Vilinska kraljica Titanija

LEKTIRA SLIKOM BAUHAUSA Oslikani književni likovi  Sve oslikane lektirne likove učenici 4. razreda opisali su kratkim tekstovima, monolozima, dijalozima i opisima - prisjetili su se književnih djela koja su čitali od 1. do 4. razreda.

3. GERMANIZMI U DJELIMA MIROSLAVA KRLEŽE  Istraživanje učenika 4. razreda - Germanizmi u Krležinim djelima: Gospoda Glembajevi i Povratak Filipa Latinovicza.  Metode: čitanje, bilježenje, pisanje, citiranje  U Zagrebu Krležine mladosti njemački je bio ne samo prvi i najslužbeniji jezik velike monarhije, nego i drugi govorni jezik.  U tadašnjoj Hrvatskoj njemački je bio u sastavu srednjoškolske naobrazbe, a hrvatska aristokracija i građanstvo, školovani često u austrijskim zavodima – uz hrvatski su govorili i njemački (odnosno u Zagrebu agramerski).

Istraživanje učenika - GERMANIZMI  Međupredmetna očekivanja:  osr C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.  SŠ (1) NJ B.4.1. Učenik preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.  Definira kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.

GERMANIZMI U KRLEŽINIM DJELIMA  Učenici 4. razreda istražili su germanizme u Krležinim djelima, ispisali su citate na njemačkom jeziku i prijevod na hrvatski jezik, prezentirali ih na plakatima i pojasnili karakteristike Krležina jezika u njegovim djelima.

4. ZAGRAMERSKI GOVOR - ZAGREB u vrijeme Bauhausa (1920.-1940.)  Skupina učenika 4. razreda provela je istraživanje u nastavi njemačkog jezika: Germanizmi u govoru Zagrepčana u prvoj polovici 20. stoljeća, u vrijeme Bauhausa.  U istraživanju su se poslužili rječnikom: Benković, Tibor Otto. 2017. Zagramer. Jesenski, Turk. Zagreb.  Zagramer - kovanica, simbol dvojezičnosti i duge zajedničke povijesti hrvatskoga (zagrebačke gradske kajkavice) i njemačkoga jezika (Zagreb+ Agram), kao govor i kulturno nasljeđe Zagreba.  Svoje su istraživanje učenici prikazali na plakatu i predstavili uz zajedničku izložbu svih aktivnosti vezanih uz Bauhaus.

Zagramerski govor  Skupina učenika istražila je zagramerske riječi i izraze te njemačke posuđenice u zagrebačkom govoru i hrvatskom jeziku, koje su se zadržale do danas.  Istraživanje u rječniku: Zagramer: agramerski rječnik  Često mislimo da su to riječi našega hrvatskoga jezika, potpuno su se ustalile u našem govoru i do danas.

Zagrameri – njemački izrazi u zagrebačkom govoru  Istraživanje učenika u suradnji s prof. njem. jezika  Učenici su predstavili svoje istraživanje na plakatima i usmeno su obrazložili i pojasnili istražene primjere.

5. REFLEKSIJE BAUHUSA u fotografijama TOŠE DABCA  TOŠO DABAC (1907.-1970.), fotograf koji je snimio cikluse fotografija o Zagrebu tridesetih godina 20. st., u vrijeme Bauhausa, osnivač je Zagrebačke škole umjetničke fotografije.  Tošo Dabac - kroničar Zagreba, ostao je zapamćen kao najpoznatiji zagrebački fotograf, čije su socijalne fotografije dokumentirale 20. st.  Ciklusom fotografija Ljudi s ulice, zabilježio je opće stanje društva i na svoj je specifičan način bilježio poslijeratnu obnovu i izgradnju Zagreba.  Tekst o Toši Dabcu i fotografije istražile i za ispis pripremile učenice 4. r., koje su u suradnji s knjižničarkom sve prikazale na plakatima.

–

6. SESVETE u vrijeme Bauhausa: Izložba – SNIMIO: IVO KIRIN  Sesvetski Tošo Dabac bio je Ivo Kirin (1911.-1956.), prvi sesvetski fotograf, koji je kamerom snimao događanja u Sesvetama i Zagrebu od kraja dvadesetih do pedesetih godina 20. stoljeća.  Kirinove fotografije mogu se prvi put razgledati u Muzeju Prigorja u Sesvetama, gdje upravo traje izložba Snimio: Ivo Kirin (studeni 2019. - ožujak 2020.)  Slikovne materijale s ove izložbe, prikupila je profesorica povijesti s učenicima geografskopovijesne istraživačke grupe, 4. r., kao prilog vremenu Bauhausa u gradu Zagrebu i Sesvetama.

Snimio: Ivo Kirin – izložba koju smo posjetili s učenicima u Muzeju Prigorja Sesvete, prosinac 2019. i povezali je s našim projektom Stoljeće Bauhausa.

Poznata fotografija s razglednica Zagreba, snimio I. Kirin 1931.

sa izložbe Snimio: Ivo Kirin – Sesvete u vrijeme Bauhausa, rad geografsko-povijesne grupe

Fotografije

Projekt STOLJEĆE BAUHAUSA predstavili smo i pokazali u predvorju škole, uz Noć muzeja, krajem siječnja 2020. g.  Rezultati našega rada – bogata izložba u predvorju škole i u školskoj čitaonici  Zadovoljstvo urađenim svih učenika koji su bili angažirani u školskom projektu, u nastavi njemačkoga jezika, likovnoj grupi, hrvatskoga jezika i geografsko-povijesnoj grupi.  Trajanje projekta: od studenoga 2019. do veljače 2020. godine.

Bauhaus – Metode rada i praćenje aktivnosti  Metode i načini rada:  istraživanje u literaturi,  pretraživanje mrežnih izvora,  oslikavanje književnih likova,  Istraživanje germanizama u hrv. jeziku  pisanje sažetka o istraženom zadatku  oblikovanje plakata i dr.  Praćenje i vrednovanje projekta: nastavnici koji su radili na projektu sa školskom knjižničarkom pratili su rad učenika u svojim grupama i na kraju su taj rad vrednovali (ocjenom).

Sudionici u projektu Stoljeće Bauhausa  Školski projekt realizirali su nastavnici Gimnazije Sesvete:  knjižničarka Ruža Jozić, organizator i voditelj čitavog projekta,  profesorica likovne umjetnosti Ina Jozić s učenicima Likovne grupe,  prof. njemačkog jezika Andreja Korčanin i Carmen Andrašec, s učenicima 4. razreda  prof. povijesti i geografije Suzana Pešorda s učenicima 4. razreda u geografsko-povijesnoj istraživačkoj grupi  prof. hrvatskoga jezika Željka Župan Vuksan s učenicima 4. razreda.

Nastavak rada na projektu:  Izložbu Lektira slikom Bauhausa predstaviti na manifestaciji Knjižna BOOKA, 2. travnja 2020. u Novinarskom domu u Zagrebu.  U Knjižnici Sesvete, u svibnju 2020. izložiti likovne radove Lektira slikom Bauhausa, uz manifestaciju 12. Sesvetski pjesnički maraton.  S učenicima posjetiti Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17 i MUO: istražiti arhitekturu, modu, odijevanje, glazbu, kazališni i društveni život Zagrepčana u vrijeme Bauhausa.  Napraviti brošuru sa svim radovima koji su nastali u našem projektu (do svibnja).  Od likovnih radova napraviti straničnike koje dijelimo osmašima uz Dan otvorenih vrata u svibnju.  Likovne radove pripremiti u digitalnom alatu ISSUU, za pregled kao digitalna publikacija, za stranicu škole.

Korištena literatura i izvori:  Benković, Otto Tibor. 2017. Zagramer. Jesenski i Turk. Zagreb.  Fofić, Damir. 2019. Snimio: Ivo Kirin. Muzej Prigorja. Sesvete.  Janson, Horst W. 2013. Povijest umjetnosti. Stanek. Varaždin.  Krleža, Miroslav. 2000. Povratak Filipa Latinovicza. Večernji list. Zagreb.  Krleža, Miroslav. 2000. Gospoda Glembajevi. Zagrebačka stvarnost. Zagreb.  Škola za arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu — Iblerova škola arhitekture Novina, Ariana. Peristil, Vol. 47, No. 1, 2004. https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5 B0%5D=bauhaus  Slikarstvo – Leksikon. 2010. Begen. Zagreb.  Žmegač, Viktor. 1990. Krležini evropski obzori. Znanje. Zagreb.  Žmegač, Viktor. 2015. Od Bacha do Bauhausa. Školska knjiga. Zagreb.  Žmegač, Viktor. 1990. Povijest njemačke književnosti. SNL. Zagreb.  Tošo Dabac - Fotografija.hr: https://fotografija.hr/toso-dabac/ (prosinac 2019.)  Wikipedia Tošo dabac: https://hr.wikipedia.org/wiki/To%C5%A1o_Dabac (5. 12., 2019.)  Portal Hrčak: Šerman, Karin. Utjecaj Bauhausa na hrvatsku međuratnu arhitekturu. Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 17 No. 2(38), 2009. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=70192  Plakati i fotografije iz Bauhausa: Osam stvari koje morate znati o Bauhausu: Goethe Institut Kroatien: https://www.goethe.de/ins/hr/hr/kul/sup/bau/21516106.html (prosinac 2019.)

BAUHAUS kao KNJIŽNICA Forma slijedi funkciju! - UDK  B – Bogata fondom i aktivnostima za učenike. Beletristika po izboru – poziv na čitanje!  A – Atraktivna i privlačna učenicima. Aktivno uključena u kulturnu i javnu djelatnost škole.  U – Ustrajna u provođenju poticanja čitanja učenika. Ugled knjižnice u školi izgrađuje sam knjižničar.  H – Harmonična zbirka knjižnične građe. Hrabar iskorak u školi – školska knjižnica.  A – Asertivan knjižničar prema učenicima i nastavnicima. Ako voliš znanje, tvoj je najbolji prijatelj knjiga.  U – Uslužna svim korisnicima – naša je knjižnica. Ugodan prostor za rad i učenje - knjižnica. S – Sistematičnost u radu - knjižničar. Stručnost i kreativnost u radu s učenicima.

HVALA NA POZORNOSTI! ruza.jozic2@skole.hr Bauhaus je bio pokret dobrih ideja i djela. Neka naše knjižnice budu pune knjiga i dobrih ideja! Bauhaus, da bi bilo dobro!