Dikcionar Fausta Vrančića, prvi hrvatski rječnik
Pripremila Ruža Jozić, Gimnazija Sesvete
Dikcionar • Faust Vrančić autor je prvog hrvatskog samostalno tiskanog rječnika. • Puno ime mu glasi: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, u prijevodu: “Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvatskoga i mađarskoga” • Tiskan je u Veneciji, 1595. godine, a Vrančić ga je dovršio na dvoru kralja Rudolfa II. u Pragu, gdje je radio kao kraljev tajnik. • Rječnik je malenog formata, a velikog značaja za razvoj hrvatskoga jezika.
Dikcionar
Sadržaj Dikcionara • Riječi su u rječniku raspoređene u pet stupaca, prema pet jezika, a on obuhvaća oko 5800 hrvatskih riječi. • Na naslovnici piše: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae. Cum privilegiis. Venetiis, Apud Nikolaum Morettum, 1595. • Godine 1606. španjolski je isusovac Carrillio poslao isusovce u Zagreb da otvore kolegij i gimnaziju, čime je pokazao prijateljstvo prema Faustu Vrančiću i njegovom narodu.
Dikcionar • Faust posvećuje svoj rječnik prijatelju, španjolskom isusovcu Alfonsu Carrillu, koji ga je potaknuo na objavljivanje rječnika. • Poslije naslovnice dolazi posveta Carrillu s datumom (25. VIII. 1595.): Admodum reverend viro, D. Alfonso Carrillio. Author salutem.
Vrančićev Dikcionar – 5 jezika u 5 stupaca •
Faust
Dikcionar • Nakon posvete dolazi predgovor “Author Benigno Lectori Salutem”, u kojem Vrančić piše da je svoj rječnik najprije zamislio kao dvojezični, hrvatskomađarski rječnik, no prijatelji su ga potaknuli da rječnik obogati i drugim jezicima.
Dikcionar
Slijedi pohvalna pjesma In Dictionarium quinque linguarum Nobilis, et praeclari viri Fausti Verantii… Na kraju rječnika na pet jezika navedeni su simboli apostola.
Dikcionar • Rječnik završava poglavljem kršćanskog nauka – “Institutio christiana” u kojem donosi dvije stranice Deset Božjih zapovijedi, Vjerovanje apostolsko, Oče naš i Zdravo Marijo, ali bez drugog, završnog dijela, Sveta Marijo, na svih pet jezika.
Dikcionar • Na kraju rječnika, Faust na pet stranica s po dva hrvatskomađarska dvostupca dodaje popis hrvatskih riječi koje su prihvatili Mađari – Vocabula Dalmatica quae Ungari sibi usurparunt.
Dikcionar
Vrančićev Dikcionar poslužio je Čehu Petru Lodereckeru za njegov Rječnik sedam jezika SEPTEM DIVERSA, kojem je dodao još češki i poljski jezik.
Tiskana izdanja Dikcionara
2. izdanje priredio je u Pragu, 1605. godine benediktinac Petr Loderecker, s Vrančićevim dopuštenjem i svesrdnom pomoći, dodavši Vrančićevu nizu od 5 jezika i poljski jezik (Polonice) i češki (Bohemice) – sve u 7 stupaca.
“Dalmatia”, “Dalmata”, “Dalmaticae” zamjenjuje “Harvatska zemlja”, “Harvat”, “harvacki”.
3. izdanje objavio je József Török u Bratislavi, 1834. godine.
Tiskana izdanja Dikcionara
4. izdanje objavio je Liber u Zagrebu, 1971. godine.
5. izdanje, Češki slavist Antonín Měšťan pretisnuo je 1984. godine Lodereckerovo sedmojezično izdanje
6. izdanje objavilo je Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu, 1990. godine
7. izdanje objavio je Novi Liber u Zagrebu, 1992. g.
Zadnje izdanje Vrančićeva Rječnika posjeduje i
školska knjižnica Gimnazije Sesvete (3 primjerka).
Dikcionar • Faust VRANČIĆ se 1608. god. odrekao biskupske časti i nastavio borbu protiv reformacije, napisao je djelo Logica suis ipsuis instrumentis formata – “Logika oblikovana sama svojim dokazima”. • Zbog bolesti je 1615. napustio Rim želeći svoje zadnje dane provesti u rodnome Šibeniku, no zaustavio se u Veneciji gdje je objavio knjigu Logica nova. • Djelo Ethica christiana, u prijevodu “Kršćanska etika”,
objavio je 1610., kao filozofiju života.
Djela Fausta Vrančića: Logica i Ethica
Ostala Vrančićeva djela • Faust Vrančić je na svom materinskom jeziku napisao “Život nikoliko izabranih divic”, u Rimu, 1606., hagiografski životopisi opatica šibenskoga samostana Sv. Salvatora, osobito svetica štovanih u hrvatskim krajevima uz jadransku obalu. • U predgovoru tog djela Faust govori kako je za njegovu naobrazbu zaslužan stric koji ga je kao dječaka doveo u Požun: “…da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden.” • Jedno od važnijih životnih djela, De Slovvinis seu Sarmatis objavio je u Rimu, 1606. godine.
Vrančićeva knjiga Nikoliko izabranih Divic
Vrančićeve Machinae Novae
Jedno od najbitnijih djela iz područja tehnike iz 17. st. je Vrančićeva knjiga Machinae novae. Na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema potaknuo ga je prijatelj Giovanni A. Mazenta, upoznavši ga s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija. To je iznimno vrijedno tehničko djelo s 49 slika, u kojemu je na pet jezika opisano 56 različitih naprava, pronalazaka, uređaja i konstrukcija. Među značajnije opise spadaju viseći most i Homo Volans (lat. leteći čovjek) – prikaz padobranca.
Vrančićeva djela i izumi
Značaj Fausta Vrančića
Faust Vrančić bio je svestrani renesansni um – mislilac, znanstvenik, biskup, jezikoslovac, čovjek od akcije i riječi.
Vrančić je sastavio prvi hrvatski rječnik Dikcionar, vrijedno leksikografsko djelo, u kojem je predstavio europskoj stručnoj i znanstvenoj javnosti rječničko blago hrvatskoga jezika, koji ondje prije toga nije bio leksikografski poznat. To je bio temelj za razvoj i pojavu velikih hrvatskih rječnika u 17. stoljeću.
Dikcionar Fausta Vrančića