Svi smo odgovorni

UTRKA U NUKLEARNOM NAORUŽAVANJU Svi smo odgovorni

Piše: Edin OSMANČEVIĆ

Hirošima i Nagasaki nas opominju!

Prije tačno 75 godina, 6. augusta 1945., bačena je prva atomska bomba na Hirošimu, u završnici Drugog svjetskog rata. Samo tri dana kasnije nastradao je Nagasaki. Više od 200.000 ljudi poginulo je neposredno od udarnog i toplotnog talasa, požara te radioaktivnog zračenja.

Hirošima i Nagasaki nas opominju. 75 godina nakon Hirošime prijetnja atomskim oružjem ponovo raste. Sa današnjim ubrzanim razvojem tehnologije u proizvodnji nukleranog oružja, posljedice upotrebe dovele bi u pitanje naš biološki opstanak na zemlji.

Destruktivna snaga tih bombi je ipak bila ograničena . Današnji oružani arsenal može uništiti ljudsku civilizaciju više puta. Računa se da oko 15.000 nukleranih prijetnji egzistera danas u svijetu, najviše u USA i Rusiji, te Velikoj Britaniji , Francuskoj i Kini, dakle u zemljama koji su potpisale NPT ugovor o neširenju nukleranog oružja iz 1970. godine. Nove nuklerane sile su Izrael, Indija i Pakistan, koje nisu potpisale ovaj ugovor, kao i Sjeverna Koreja koja je napustila ugovor. Smatra se da je oko 3.000 nuklearnih projektila u svakom trenutku usmjereno i spremno za ispaljivanje na cilj.

Svake pete godine Ujedninjene nacije (UN) organizuju konferenciju na kojoj se vrši procjena poštivanja ovog ugovora. Ovogodišnja konferencija je otkazana zbog corona-pandemije. Alarmirajući je stepen razvoja postojećeg arsenala, jer sve nuklearne sile moderniziraju svoja nuklerna naoružanja kako bi ih mogla upotrijebiti i poslije 2050. godine – proizlazi iz istraživanja koje provodi Međunarodni institut za proučavanje mira Sipri u Stokholmu.

Nepovjerenje i konfrontacije se nastavljaju. Velik je rizik da se nuklearno naoružanje upotrijebi namjerno ili slučajno greškom. Uz konstataciju, da zemlje, koje nemaju nuklerano oružje, postaju taoci nukleranih sila.

Više od 120 zemalja ne odobrava ovaj debalans već su na konferenciji UN-a, održatoj u julu 2017. godine, podnijele zahtjev kako bi se preduzeo sljedeći u vezi sa zabranom nuklearnog naoružavanja. Više od 50 zemalja je do sada ratificiralo ugovor.

Današnji destruktivni razvoj se mora zaustaviti prvenstveno putem diplomatskih inicijativa, kroz aktivniju političku suradnju i mobilizaciju javnog mnjenja. Postjugoslovenske države na Balkanu moraju više surađivati o ovom pitanju uz aktivniji dijalog sa ciljem sveobuhvatne ratifikacije ugovora o zabrani naoružavanja. U tome ne smije biti nikakve dileme. To bi trebalo produbiti obrambenu i sigurnosno-političku suradnju medu našim državama i dalo bi značajan internacionalni doprinos prekidu negativne spirale u utrci za naoružavanjem kao i doprinos relaksaciji međusobnih odnosa.

Zato neka nam sjećanja na žrtve i tragedije u Hirošimi i Nagasakiju budu inspiracija i motivacija u borbi protiv utrke u naoružavanju. Svi smo odgovorni!