Argonauti 2016 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

ARGONAUTI III. Izdanje

Plovidba kroz prava pomoraca u Republici Hrvatskoj

ARGONAUTI Plovidba kroz prava pomoraca u Republici Hrvatskoj III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Sindikat pomoraca Hrvatske, 2016.

Sadržaj 1. HZZO / HZMO Vs Pomorci Obvezno zdravstveno osiguranje Europska kartica zdravstvenog osiguranja Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja Pravo na rodiljne i roditeljske potpore Pravo na doplatak za djecu Posebna pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na hrvatske pomorce koji plove pod zastavom države članice EU Osnovice za doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi Doprinosi za obvezna osiguranja pomoraca u međunarodnoj plovidbi Pomoračka mirovina Prijevremena starosna mirovina Starosna mirovina Invalidska mirovina Prijevremena invalidska mirovina Obiteljska mirovina

2. HZZ Vs Pomorci Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti Visina novčane naknade Trajanje novčane naknade Obustava novčane naknade Prestanak prava na novčanu naknadu Pravo na novčanu naknadu u EU

3. Porezna uprava Vs Pomorci Postupak obračuna poreza na dohodak Porezna osnovica Pomorski dodatak Osobni odbitak Stope poreza na dohodak Dvostruko oporezivanje Izvori Adresar Impressum

4 4 5 5 6 7 11 12 14 14 15 18 19 21 22 25 25 28 28 30 30 31 32 32 34 34 36 38 39 41 42 44

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje / Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Vs. Pomorci Obvezno zdravstveno osiguranje Zdravstvenu zaštitu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj ostvarujete ako ste prijavljeni na obvezno zdravstveno osiguranje u HZZO-u. Na obvezno zdravstveno osiguranje, pored ostalih, obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika: yy osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, (odnosi se prvenstveno na pomorce u nacionalnoj plovidbi) yy osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom, (odnosi se prvenstveno na pomorce u međunarodnoj plovidbi) yy osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su se prijavile Zavodu u roku od: (odnosi se na nezaposlene pomorce) 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od dana prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, 90 dana od dana isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, odnosno u roku od 30 dana od dana položenog završnog ispita Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu i bolničku, pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, pravo na dentalno-protetsku pomoć i nadomjestke, pravo na ortopedska i druga pomagala te pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Europska kartica zdravstvenog osiguranja Ako imate status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju u Hrvatskoj, u područnom uredu HZZO-a prema mjestu vašeg prebivališta može vam se na vaš zahtjev, besplatno, izdati Europska kartica zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Europska kartica). Ista kartica ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu koju koristite u Hrvatskoj. Europska kartica pokriva samo troškove neodgodive zdravstvene zaštite, za koju liječnik zdravstvene ustanove kojoj se u inozemstvu javite kaže da se ne može odgoditi do vašeg planiranog povratka u Hrvatsku. Neodgodiva zdravstvena zaštita bit će i zdravstvena zaštita u vezi s kroničnim ili postojećim bolestima ako cilj putovanja nije liječenje (na primjer, kontrola visokog tlaka), te zdravstvena zaštita u vezi s trudnoćom i rođenjem djeteta, ako cilj privremenog boravka u inozemstvu nije porod. Također, neodgodive zdravstvene usluge su npr. i dijaliza, terapija kisikom, tretmani za astmu, no radi korištenja tih usluga prethodno se morate dogovoriti sa zdravstvenom ustanovom države u koju namjeravate otputovati. Europska kartica se, u pravilu, izdaje na rok od godine dana i važi do datuma koji je na njoj naveden. Iznimno, ako vam je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju na razdoblje kraće od godine dana, Europska kartica će vam se izdati samo na razdoblje u kojemu ćete biti osigurani. Ako ste izaslani na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije, Europska kartica će vam se izdati za cjelokupno razdoblje izaslanja, a na isto razdoblje će se izdati i članovima vaše uže obitelji (bračnom drugu i djeci) koji s vama borave u inozemstvu. Izdavanje nove Europske kartice možete zatražiti u roku 30 kalendarskih dana prije isteka važeće, a ako izgubite zdravstveno osiguranje, obvezni ste karticu predati nadležnom područnom uredu HZZO-a.

Certifikat U slučaju iznimnih okolnosti kao što je gubitak kartice ili iznenadni odlazak u inozemstvo, područni ured HZZO-a nadležan prema mjestu vašeg prebivališta izdat će vam na vaš zahtjev, besplatno, Certifikat. On vrijedi od jednog do najviše 90 dana, a temeljem njega možete ostvarivati zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u drugoj državi članici Europske unije, na jednak način kao i osnovom Europske kartice.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja u Hrvatskoj možete ostvariti ako ste u HZZO-u prijavljeni na obvezno zdravstveno osiguranje kao: osoba u radnom odnosu kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj (pomorci u nacionalnoj plovidbi); osoba koja živi u Hrvatskoj, a radi u inozemstvu no nije tamo osigurana (pomorci u međunarodnoj plovidbi).

ARGONAUTI

Pod bolovanjem se smatra odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti kao što su medicinsko ispitivanje, izolacija zbog pojave zarazne bolesti, transplantacija organa ili živog tkiva u korist druge osigurane osobe HZZO-a, pratnja osigurane osobe HZZO-a na liječenje izvan mjesta njezina prebivališta, njega oboljelog djeteta ili supružnika, komplikacije u trudnoći, rodiljni dopust, dopust zbog smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, bolovanje zbog bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu te bolovanje zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Naknadu plaće isplaćuje HZZO ili poslodavac ovisno o duljini i vrsti bolovanja. HZZO isplaćuje naknadu plaće u slučaju bolovanja: - za pomorce koji imaju ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme do 30 dana po iskrcaju s broda, i to pod uvijetom da mu je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa. - za pomorce koji imaju ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme do ozdravljenja, naknada plaće se isplaćuje temeljem izvješća o bolovanju (doznake) izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite Poslodavac će isplaćivati naknadu plaće u slučaju bolovanja za pomorce sukladno obvezi iz kolektivnog ugovora i/ili individualnog ugovora o radu (kod ugovora koji su pokriveni od strane SPH i/ili ITF-a) od oboljenja do izliječenja odnosno do ozdravljenja kod povrede na radu, ali ne dulje od 120 dana, navedeno pravo se stječe potvrdom o nastavku liječenja koju izdaje liječnik (odabrani ili nominirani od strane poslodavca).

Pravo na rodiljne i roditeljske potpore (dopuste i pripadajuće novčane naknade) U načinu ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske potpore, s roditeljima djeteta izjednačeni su: yy Posvojitelji djeteta yy Skrbnik maloljetnog djeteta i udomitelj yy Stranci s odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj yy Azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom (bez uvjeta koji se odnose na državljanstvo i duljinu boravka u Hrvatskoj) Ako ste zaposleni ili samozaposleni roditelj, pod uvjetima koje propisuju Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama možete ostvariti pravo na rodiljni i roditeljski dopust, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena za vrijeme rodiljnog dopusta, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, pravo na rad s pola punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, dopust trudne radnice ili dopust

HZZO / HZMO Vs Pomorci

radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, stanku za dojenje djeteta, slobodan dan za prenatalni pregled te mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta. Prava na rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju se u područnom uredu HZZO-a nadležnom prema mjestu prebivališta i to uglavnom temeljem pisanog zahtjeva korisnika prava, osim rodiljnog dopusta koji se ostvaruje temeljem izvješća o bolovanju izabranog doktora majke djeteta.

Pravo na doplatak za djecu Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim propisanim uvjetima. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi. Ako oba roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi. Pravo na doplatak za djecu, može se ostvariti do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimka je predviđena za djecu s oštećenjem zdravlja za koju doplatak pripada do 21. godine života, a za dijete s težim oštećenjem zdravlja doplatak za djecu pripada do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.

Doplatak za djecu ne pripada korisniku:  • za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu; • za dijete koje je stalno smješteno u ustanovi u kojoj ima uzdržavanje na teret proračuna. Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak. Uvjeti:  yy hrvatsko državljanstvo, odnosno za stranca status stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, yy prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva yy ukupni dohodak do 50% proračunske osnovice po članu kućanstva mjesečno, tj. u 2015. godini ne smije prelaziti 1.663,00 kn mjesečno po članu

ARGONAUTI

yy zajedničko kućanstvo s djetetom.

Prema posebnim uvjetima, tj. neovisno o ukupnom dohotku kućanstva doplatak za djecu korisniku pripada za: yy djecu s težim oštećenjem zdravlja yy djecu smrtno stradaloga, nestaloga ili zatočenoga hrvatskog branitelja, na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Svota doplatka za djecu određuje se u postotku od proračunske osnovice i ovisi o utvrđenom dohodovnom cenzusu, o zdravstvenom stanju djeteta te o statusu roditelja. Proračunska osnovica se za svaku godinu određuje Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske, a u 2015. godini iznosi 3.326,00 kn.1 Pravo na doplatak za djecu ostvaruje se podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev.

Postupak prijave i odjave na zdravstveno i mirovinsko osiguranje: Pomorci u nacionalnoj plovidbi Pomorac koji ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj (rezident) u nacionalnoj plovidbi obvezno je osigurana osoba u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Prijavu i odjavu na obvezno zdravstveno i obvezno mirovinsko osiguranje podnosi poslodavac.

Pomorci u međunarodnoj plovidbi Pomorac (rezident) u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je osigurana osoba u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

1 Proračunska osnovica se referira na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2015. godini, budući u momentu tiska III. Izdanja Argonauta još nije donesen predmetni Zakon za 2016. godinu.

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Razdoblje osiguranja je vrijeme od dana ukrcaja do dana iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice. Iznimno pomorac koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu. Za razdoblje od dana ukrcaja do dana iskrcaja s broda pomorci su dužni plaćati predujam za svaku vrstu obveznog doprinosa u iznosu – umnoška iznosa mjesečne osnovice koju propisuje ministar nadležan za pomorstvo sukladno posebnom propisu

O Lučkim kapetanijama - obavljaju poslove nadzora plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, poslove traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom, poslove upisa i brisanja brodova, te vođenja upisnika brodova, poslove utvrđivanja sposobnosti za plovidbu, baždarenje brodica, poslove upisa i brisanja brodica te vođenja očevidnika brodica, poslove izdavanja pomorskih knjižica, poslove utvrđivanja stručne osposobljenosti pomoraca za stjecanje zvanja u pomorstvu, izdavanje i vođenje očevidnika izdanih ovlaštenja za obavljanje službe na brodovima te druge upravne, stručne i tehničke poslove sigurnosti plovidbe na moru prema posebnom zakonu i drugim propisima. Za obavljanje navedenih poslova osnivaju se sljedeće lučke kapetanije: 1. Lučka kapetanija Pula, za područje Istarske županije, 2. Lučka kapetanija Rijeka, za područje Primorsko-goranske županije, 3. Lučka kapetanija Senj, za područje Ličko-senjske županije, 4. Lučka kapetanija Zadar, za područje Zadarske županije, 5. Lučka kapetanija Šibenik, za područje Šibensko-kninske županije, 6. Lučka kapetanija Split, za područje Splitsko-dalmatinske županije, 7. Lučka kapetanija Ploče, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća sljedeće gradove i općine: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje, 8. Lučka kapetanija Dubrovnik, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća sljedeće gradove i općine: Dubrovnik, Korčula, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Vela Luka, Župa dubrovačka i Trpanj. U skladu s Međunarodnom konvencijom o traganju i spašavanju na moru, kao Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru određuje se Lučka kapetanija Rijeka.

ARGONAUTI

te propisane stope za obračun doprinosa, Porezna uprava izdati će rješenje o plaćanju obveznih doprinosa tek po proteku poreznog razdoblja (kalendarske godine). Za pomorca kojem je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba prijavu i odjavu na obvezno zdravstveno i obvezno mirovinsko osiguranje podnosi poslodavac, brodar ili kompanija. Za pomorca kojem je poslodavac, brodar, kompanija strana pravna osoba prijavu i odjavu na obvezno zdravstveno i obvezno mirovinsko osiguranje podnosi lučka kapetanija nadležna prema mjestu njegova prebivališta. Posrednik pri zapošljavanju pomorca, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno zdravstveno i obvezno mirovinsko osiguranje. Iznimno se prijava ne podnosi ako je pomorac sklopio ugovor o radu s brodarom iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, pa je tim ugovorom drukčije određeno. Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju sa slijedećim državama: Australija; Bosna i Hercegovina; Crna Gora; Kanada; Kanadska pokrajina Quebec; Makedonija; Norveška; Srbija (SR Jugoslavija); Švicarska; Turska. Od 1. srpnja.2013. godine, odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dvostrani ugovori s državama članicama Europske unije zamijenjeni su pravnim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Uredba EZ 883/2004. To su ugovori sa sljedećih 16 država: Austrijom; Belgijom; Bugarskom; Češkom; Danskom; Francuskom; Italijom; Luksemburgom; Mađarskom; Nizozemskom; Njemačkom; Poljskom; Slovenijom; Slovačkom; Švedskom; Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske. Pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se i s ostalim članicama Europske unije, s kojima Republika Hrvatska nije imala zaključene dvostrane ugovore socijalnom osiguranju: Ciprom; Estonijom; Finskom; Grčkom; Irskom; Latvijom; Litvom; Maltom; Portugalom; Rumunjskom; Španjolskom. Također, Norveška, Island i Lihtenštajn kao države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) primjenjuju uredbe EU za koordinaciju u odnosima s Republikom Hrvatskom počevši od 12. travnja 2014., te je od tog dana dvostrani ugovor s Norveškom zamijenjen uredbama EU.

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Posebna pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na hrvatske pomorce koji plove pod zastavom države članice EU Za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na hrvatske pomorce koji plove pod zastavom države članice EU, postoje dva osnovna pravila: A) ako pomorac obavlja djelatnost kao zaposlena osoba ili kao samozaposlena osoba na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom države članice EU, na njega se primjenjuje zakonodavstvo te države članice EU B) ako pomorac obavlja djelatnost kao zaposlena osoba na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom jedne države članice EU, ali 1) prima naknadu za rad od osobe ili poduzeća koje ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugoj državi članici EU i 2) ima prebivalište u toj drugoj državi članici EU, na njega se primjenjuje zakonodavstvo te druge države članice EU. Također, postoji mogućnost odstupanja od osnovnog pravila. Moguće je da dvije ili više država članica, nadležna tijela tih država članica ili nadležne ustanove zajedničkim dogovorom predvide odstupanja od pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje. Odstupanje od pravila moguće je dogovoriti za određenu osobu ili za kategoriju osoba i to samo ako je to u interesu te osobe ili osoba. U tom slučaju poslodavac ili pomorac ili osoba koja obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba podnosi zahtjev za odstupanje nadležnoj ustanovi one države članice EU primjenu čijeg zakonodavstva traži, ako je moguće unaprijed. Navedena ustanova obavještava nadležnu ustanovu druge države članice i traži njenu suglasnost, te ako postoji dogovor obavještava osobu i izdaje joj potvrdu A1. Uz zahtjev za odstupanje potrebno je dostaviti sljedeće dokaze: - popunjena tiskanica Zahtjeva za odstupanje prema članku 16. Uredbe 883/2004, - dopis inozemnog poslodavca. Potvrda A1 zadani je obrazac koji vrijedi na čitavom području EU kao dokaz o zakonodavstvu koje se na osobu primjenjuje, da se doprinosi plaćaju u navedenoj državi članici i da ne postoji obveza plaćanja doprinosa u drugim državama članicama u kojima se obavlja djelatnost. U slučaju pomoraca, obvezno ju je izdati u dva slučaja, i to ako se na pomorca primjenjuje zakonodavstvo države članice u kojoj ima prebivalište, ako u toj istoj državi poslodavac koji ga plaća ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja i u slučaju odstupanja od pravila koje se na pomorca primjenjuje, prema članku 16. Uredbe 883/2004. Nakon stupanja Republike Hrvatske u članstvo EU, za izdavanje potvrde A1 za pomorce u oba navedena slučaja nadležna je posebna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ured za provedbu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i propisa Europske unije, A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb, a zahtjevi

ARGONAUTI

se mogu podnositi tom uredu ili svim područnim službama i područnim uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Osnovice za doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi za 2016. godinu. Pomorci u međunarodnoj plovidbi su obvezni plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje u iznosu koji je definiran u Naredbi koju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donese za svaku godinu. Naredbom se propisuje mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezno osiguranje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, u obveznom mirovinskom osiguranju, u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.

Kategorija 1. 2. 3. 4.

Radno mjesto zapovjednik broda upravitelj stroja zapovjednik osoblja upravitelj osoblja u strojarnici prvi časnik palube drugi časnik stroja rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji) liječnik zubar časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda časnik odgovoran za zaštitu okoliša drugi časnik palube zapovjednik jahte treći časnik stroja rukovodeće hotelsko osoblje (direktori) frižiderist operater postrojenja za ukapljivanje zapovjednik plutajućeg objekta zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta operater dinamičke pozicije upravitelj stroja na jahti treći časnik palube časnik plovidbene straže na palubi četvrti časnik stroja radiočasnik više hotelsko osoblje (časnici) više tehničko osoblje (časnici)

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Osnovica osiguranja 7.368,00 Kn 5.433,00 Kn 4.106,00 Kn 3.802,00 Kn

5. 6. 7. 8.

elektročasnik elektroničar časnik plovidbene straže u strojarnici prvi časnik palube na jahti drugi časnik stroja na jahti više hotelsko osoblje (niži časnici) više tehničko osoblje (niži časnici) električar mehaničar prvi kuhar prvi konobar vođa palube vođa stroja poslužitelj sisaljki (pumpman) vozač na RO-RO brodovima medicinska sestra alatničar dizaličar bušač ronioc bravar cjevar varioc član plovidbene straže na palubi (kormilar) član plovidbene straže u strojarnici (mazač) hotelsko osoblje tehničko osoblje drugi kuhar drugi konobar pekar slastičar vježbenik palube vježbenik stroja ostali vježbenici mornar čistač mladić sobe mladić kuhinje pomoćnik električara pomoćnik mehaničara pomoćnik poslužitelja sisaljki (pumpman) pomoćno hotelsko osoblje pomoćno tehničko osoblje

3.802,00 Kn

3.565,00 Kn

3.320,00 Kn 3.043,00 Kn 2.812,95 Kn

ARGONAUTI

Doprinosi za obvezna osiguranja pomoraca članova posade broda u međunarodnoj plovidbi: 1. doprinos za mirovinsko osiguranje - 15% 2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje - 5% 3. dodatni doprinos za mir. osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem - 5,83% 4. dodatni doprinos za mir. osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem - 2,01% 5. doprinos za zdravstveno osiguranje - 15% 6. doprinos za zaštitu zdravlja na radu - 0,5% Ukupni zbroj doprinosa na pojedinu osnovicu: 43,34%.

Mjesečni iznosi predujmova dospijevaju na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa, odnosno do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec za sve vrste doprinosa, osim za doprinos za zaštitu zdravlja na radu koji dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.

Vrste mirovina i uvjeti za ostvarivanje: Pomoračka mirovina Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su stupile na snagu 11. lipnja 2011. godine uveden je staž osiguranja s povećanim trajanjem. Za pomorce to znači da će se za plovidbu ostvarenu od tog datuma nadalje svakih 12 mjeseci plovidbe računati u staž osiguranja kao petnaest mjeseci uz obvezu plaćanja posebnog doprinosa. Porezna uprava za sve pomorce u međunarodnoj plovidbi, počevši od 11. lipnja 2011. godine, automatski obračunava i dodatni doprinos za beneficirani staž što su pomorci u međunarodnoj plovidbi sami dužni plaćati. Za pomorce u nacionalnoj plovidbi poslodavac je obvezan prijaviti i plaćati dodatni doprinos za beneficirani staž (za razdoblje od ukrcaja do iskrcaja pomorca). Svi pomorci nakon 11. lipnja 2011. godine imaju pravo na starosnu mirovinu pomoraca ako su napunili 60 godina života i mogu dokazati ostvarenih 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda.

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Za dokazivanje da je potreban staž osiguranja ostvaren na ukrcaju kao član posade broda prvenstveno se koristi pomorska knjižica. Razdoblja u kojima je pomorac platio doprinos za mirovinsko osiguranje u svojstvu osiguranika-pomorca moraju se poklapati sa razdobljima kada je pomorac stvarno bio ukrcan na brodu. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta podnosi zahtjev.

Prijevremena starosna mirovina Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. U prijelaznom razdoblju od 2011. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima navršene starosne dobi i mirovinskog staža.

ARGONAUTI

Godina

Starosna dob

Mirovinski staž

2016.

56 god. i 6 mj.

31 god. i 6 mjeseci

2017.

56 god. i 9 mj.

31 god. i 9 mjeseci

2018.

57 god.

32 god.

2019.

57 god. i 3 mj.

32 god. i 3 mjeseca

2020.

57 god. i 6 mj.

32 god. i 6 mjeseci

2021.

57 god. i 9 mj.

32 god. i 9 mjeseci

2022.

58 god.

33 god.

2023.

58 god. i 3 mj.

33 god. i 3 mjeseca

2024.

58 god. i 6 mj.

33 god. i 6 mjeseci

2025.

58 god. i 9 mj.

33 god. i 9 mjeseci

2026.

59 god.

34 god.

2027.

59 god. i 3 mj.

34 god. i 3 mjeseca

2028.

59 god. i 6 mj.

34 god. i 6 mjeseci

2029.

59 god. i 9 mj.

34 god. i 9 mjeseci

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2031. ima osiguranik s navršenih 35 godina mirovinskog staža i

Godina

Starosna dob

2031. 2032. 2033. 2034. 2035. 2036. 2037. 2038.

60 godina i 3 mjeseca života 60 godina i 6 mjeseci života 60 godina i 9 mjeseci života 61 godina 61 godina i 3 mjeseca života 61 godina i 6 mjeseci života 61 godina i 9 mjeseci života 62 godina života

Iznosi umanjenja kod prijevremene starosne mirovine: - za muškarce: Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za: yy s navršenih 35 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu, yy s navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,32% po mjesecu,

HZZO / HZMO Vs Pomorci

yy s navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,30% po mjesecu, yy s navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,25% po mjesecu, yy s navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu, yy s navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,10% po mjesecu, yy s navršenih 41 godinu mirovinskog staža: bez penalizacije - za žene: U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2030. godine ženi koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi u 2016. godini: yy s navršene do i 32 godine mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu, yy s navršene 33 godine mirovinskog staža 0,32% po mjesecu, yy s navršene 34 godine mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu, yy s navršenih 36 godina mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu, yy s navršenih 37 godina mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu, yy s navršenih 38 godina mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu.

ARGONAUTI

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Ova mirovina određuje se bez penalizacije. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja navedenih uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo u neprekidnom trajanju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje. Ova mirovina određuje se bez penalizacije. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta podnosi zahtjev.

Starosna mirovina Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu stječe i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 65 godina života i ako provede 15 godina u osiguranju. U prijelaznom razdoblju do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima navršene starosne dobi

Godina ostvarivanja prava 2016.

Propisana starosna dob godine 61

mjeseci 6

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

2028.

2029.

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2031. ima osiguranik s navršenih 15 godina mirovinskog staža i

Godina

Starosna dob

2031.

65 godina i 3 mjeseca života

2032.

65 godina i 6 mjeseci života

2033.

65 godina i 9 mjeseci života

2034.

66 godina života

2035.

66 godina i 3 mjeseca života

2036.

66 godina i 6 mjeseci života

2037.

66 godina i 9 mjeseci života

2038.

67 godina života

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta podnosi zahtjev.

Invalidska mirovina Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: yy postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti yy uvjet staža.

Postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti: Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

ARGONAUTI

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Uvjet staža je ispunjen kada: Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i /ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine

HZZO / HZMO Vs Pomorci

života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života. Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik: - proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka - bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje Iznimno, za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života blaži je uvjet staža (navršena jedna odnosno dvije godine staža osiguranja) Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U slučaju kada zahtjev za mirovinu podnese nezaposlena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju, a djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti postojao je prije podnošenja zahtjeva, pravo na mirovinu pripada od dana nastanka invalidnosti ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka invalidnosti, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Prijevremena invalidska mirovina Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod sljedećim uvjetima: - da je nezaposlenost trajala najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije - da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života - da je bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao od tijela nadležnog za zapošljavanje. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla. Postupak ostvarivanja prava pokreće se podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta (boravišta) tražitelja prava

ARGONAUTI

Obiteljska mirovina Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osoba: • navršila najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili • ispunjavala uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili • bila korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili • bila korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.

Udovica /udovac /izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner imaju pravo na obiteljsku mirovinu: • ako su do smrti bračnog druga navršili 50 godina života ili • ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili • ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica /udovac ili izvanbračni drug obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava prema toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Ako udovica /udovac ili izvanbračni drug / životni partner / neformalni životni partner do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života. Udovica/udovac ili izvanbračni drug / životni partner / neformalni životni partner, koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života zadržavaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane prije navršene 50. godine života,

HZZO / HZMO Vs Pomorci

ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života. Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti. U tom joj slučaju pravo na obiteljsku mirovinu pripada od dana smrti osiguranika. Izvanbračni drug ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine. Razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje. Članovi obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formalno ili neformalno životno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajalo najmanje tri godine. Status neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu: • ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, a može se tim pravom koristiti do 18. godine u razdobljima kada nije zaposleno • ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje • kada je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti • ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti, do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života. Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnost, zadržava to pravo dok postoji takva nesposobnost. Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:

ARGONAUTI

• ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života • ako je roditelj mlađi od 60 godina, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja ovog prava navrši 60 godina života, trajno zadržava pravo na mirovinu. Pravo na obiteljsku mirovinu može steći najranije od prvoga dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik umro. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev.

HZZO / HZMO Vs Pomorci

Hrvatski zavod za zapošljavanje Vs. Pomorci Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti: Pomorci u nacionalnoj plovidbi Da bi ostvario pravo na novčanu naknadu potrebno je: • ispuniti uvjet prethodnog rada, • u zakonskom roku se mora prijaviti nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu, • radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom pomorca.

Prethodni rad Pravo na novčanu naknadu stječete ako u trenutku prestanka radnog odnosa imate najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Za ostvarivanje tog prava u Republici Hrvatskoj (ili u nekoj drugoj državi članici Europske unije) uzet će vam se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj državi članici Europske unije uključujući i Hrvatsku.

ARGONAUTI

Ako ste nakon prestanka radnog odnosa bili na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu onda se morate prijaviti u roku od 30 dana od prestanka neke od tih okolnosti. Prijavljujete se i zahtjev podnosite u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojem imate prijavljeno prebivalište ili uobičajeno boravište.

Temelj prestanka radnog odnosa Pravo na novčanu naknadu ne možete ostvariti ako vam je radni odnos prestao: • zbog toga što ste otkazali radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca, • pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, osim kada je sporazum o prestanku radnog odnosa sklopljen na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu, • zbog toga što niste zadovoljili na probnom radu ili niste zadovoljili tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno niste u propisanom roku položili stručni ispit, • redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze, odnosno službene dužnosti, • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

Pomorci u međunarodnoj plovidbi Da bi ostvario pravo na novčanu naknadu u slučaju kad je pomorac radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti, potrebno je: • sklopiti ugovor o plaćanju doprinosa radi stjecanja uvjeta prethodnog rada • u zakonskom roku se mora prijaviti nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu, • radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom pomorca

HZZ Vs Pomorci

Sklapanje ugovora o plaćanju doprinosa Nakon što dobije Ugovor o zaposlenju od poslodavca, a prije ukrcaja, pomorac pristupa HZZ-u radi sklapanja Ugovora o plaćanju doprinosa za zapošljavanje za vrijeme zaposlenja u inozemstvu (dalje: Ugovor). Sva međusobna prava i obveze regulirana su istim, te je pomorac dužan plaćati sukladno najnižoj mjesečnoj osnovici za obračun obveznih doprinosa za 2016. godinu u iznosu od 2.812,95 kuna doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%, odnosno 47,82 kuna mjesečno razmjerno za razdoblje provedeno na radu u inozemstvu odnosno plovidbi. Potrebno je napomenuti da se za svaki novi Ugovor o zaposlenju u inozemstvu odnosno plovidbu sklapa i novi Ugovor sa HZZ-om. Pomorac može ostvariti novčanu naknadu, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao HZZ-u za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu odnosno plovidbe. Isto se dokazuje pomorskom knjižicom (matrikulom) te uplatnicama doprinosa za zapošljavanje koje se odnose upravo na vrijeme zaposlenja u inozemstvu odnosno plovidbe.

Rok za prijavu i podnošenje zahtjeva Radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu morate se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Ako ste nakon prestanka radnog odnosa bili na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu onda se morate prijaviti u roku od 30 dana od prestanka neke od tih okolnosti. Prijavljujete se i zahtjev podnosite u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojem imate prijavljeno prebivalište ili uobičajeno boravište.

ARGONAUTI

• zbog toga što niste zadovoljili na probnom radu ili niste zadovoljili tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno niste u propisanom roku položili stručni ispit, • redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze, odnosno službene dužnosti, • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

Visina novčane naknade Visina novčane naknade ovisi o plaći koju ste ostvarili prije prestanka radnog odnosa jer osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od osnovice. Propisan je najniži i najviši iznos novčane naknade. Najviši iznos novčane naknade ovisi o prosječnoj neto plaći isplaćenoj u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini te novčana naknada za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa te plaće. Najniži iznos novčane naknade ovisi o minimalnoj plaći u Republici Hrvatskoj umanjenoj za doprinose za obvezna osiguranja te novčana naknada ne može biti niži od 50% iznosa te plaće.

Trajanje novčane naknade Pravo na novčanu naknadu možete ostvariti i trajanju od 90 do 450 dana, a što ovisi o ukupnom vremenu koje ste proveli na radu. • 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine, • 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine, • 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine, • 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine, • 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina, • 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina,

HZZ Vs Pomorci

• 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina, • 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina, • 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina, • 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina, • 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina, • 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina, • 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina.

Postoji izuzetak od ovog pravila: Ako ste proveli na radu 32 godine i nedostaje vam do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imate pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili nastupanja neke druge okolnosti za prestanak prava na novčanu naknadu. Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu uzet će vam se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj državi članici Europske unije uključujući i Hrvatsku.

ARGONAUTI

Obustava novčane naknade  Pravo na novčanu naknadu se obustavlja: • za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, • za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka, • u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca, • za vrijeme pritvora, • za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, • za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu • za vrijeme utvrđene privremene nezapošljivosti od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju Prestanak prava na novčanu naknadu Pravo na novčanu naknadu prestaje vam ako: • zasnujete radni odnos • istekne vrijeme za koje ste imali pravo na novčanu naknadu • obavljate posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radite • registrirate trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili steknete više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi • postane član zadruge • postane predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge • registrirate obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, • započne obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu, • postanete poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju • zaposlite se prema posebnim propisima,

HZZ Vs Pomorci

• ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari obiteljsku mirovinu koja joj se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad odnosno invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu višem od utvrđene novčane naknade odnosno invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u iznosu višem od utvrđene novčane naknade, • imate utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti, • ostvarite naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade, • nastupite na izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mjeseca, • navršite 65 godina života, • odbijete se uključiti u obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Zavod ili bez opravdanog razloga prekinete ili ne završite obrazovanje, • ne ispunjavate uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za radte ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu, • odjavite se s evidencije • ne prihvatite zaposlenje ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca

Ostvarivanje prava na novčanu naknadu u Europskoj uniji Osnovno načelo kod ostvarivanja prava na novčanu naknadu hrvatskog državljanina koji je prestao raditi u drugoj državi članici EU je načelo lex loci laboris: nezaposlena osoba ostvaruje pravo na novčanu naknadu u zemlji u kojoj je radila sukladno nacionalnom zakonodavstvu te zemlje. Ako Vam je za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u drugoj državi članici Europske unije potreban dokaz o razdoblju osiguranja zaposlenja ili samozaposlenja ostvarenom u Republici Hrvatskoj, možete podnijeti zahtjev za izdavanje prijenosnog dokumenta U1 u bilo kojem područnom uredu ili Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

ARGONAUTI

Porezna uprava Vs. Pomorci Postupak obračuna poreza na dohodak: Pomorci u nacionalnoj plovidbi Poslodavac člana posade broda u nacionalnoj plovidbi koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident) ima tijekom godine obvezu obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujma poreza na dohodak iz plaće što je isplaćuje rezidentu članu posade broda u nacionalnoj plovidbi (u pravilu mjesečno). Pomorac u nacionalnoj plovidbi ima pravo podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak te time eventualno ostvariti povrat preplaćenog poreza.

Pomorci u međunarodnoj plovidbi Poslodavac člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident) nema tijekom godine obvezu obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujma poreza na dohodak iz plaće što je isplaćuje rezidentu članu posade broda u međunarodnoj plovidbi. Obvezu obračunavanja i plaćanja predujma poreza na dohodak iz plaće nema ni porezni obveznik rezident član posade broda u međunarodnoj plovidbi. Ako rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe na brodu u međunarodnoj plovidbi 183 ili više dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u 183 dana) primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak (obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak). Ako je rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi unutar jednog poreznog razdoblja (u pravilu kalendarske godine) radio na brodu u međunarodnoj plovidbi 183 ili više dana primici što ih je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak (obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak).

Porezna uprava Vs. Pomorci

Rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak u za to zakonski određenom roku (u pravilu do posljednjeg dana u mjesecu veljači), ako se pomorac na dan isteka Zakonom propisanog roka za podnošenje godišnje porezne prijave nalazi, zbog obavljanja ugovorenog rada, na brodu u međunarodnoj plovidbi te stoga nije u mogućnosti u propisanom roku podnijeti godišnju poreznu prijavu, smatra se da je ispunjen opravdan razlog za propuštanje zakonskog roka, a za koji pomorac nije odgovoran (viša sila). U navedenom slučaju, pomorac može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje roka. Ukupan broj dana utvrđuje se prema evidenciji lučke kapetanije, s time da se stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju može povećati za: 1. dane plovidbe, 2. dane provedene na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, te dane potrebne za povratno putovanje, prvenstveno se računaju stvarni dani provedeni na putovanju ako su preko određenog paušala (isto je potrebno dokazati). Porezna uprava je također paušalno odredila dane provedene na putovanju: a) Jedan dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja ili iskrcaja u županiji prebivališta ili uobičajenog boravišta člana posade broda. b) Dva dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja ili iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta ili uobičajenog bora-višta člana posade broda. c) Četiri dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske član posade broda u međunarodnoj plovidbi mora lučkoj kapetaniji dostaviti izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa. d) Ako je na putu za ukrcaj ili na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta koristio privatni automobil priznaje se jedan dan za put na ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. 3. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu, prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio, 4. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja, prema potvrdi liječničke ustanove ili liječnika privatne prakse,

ARGONAUTI

Ako je stvarni broj dana plovidbe i broj dodatnih dana iz točki 2., 3., i 4. u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje, odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa, u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status utvrđuje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi (Obrazac DPOM). Lučke kapetanije obvezne su najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu Poreznoj upravi i članu posade broda u međunarodnoj plovidbi dostaviti potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi (Obrazac DPOM)

Porezna osnovica Porezna osnovica rezidenta: ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjen za osobni odbitak za rezidenta. Uvećanje osobnog odbitka rezidenta: nakon što se dohodak umanji za osnovni osobni odbitak, osobni odbitak za uzdržavane članove i osobni odbitak za invalidnost rezidentu se osobni odbitak može uvećati: 1. članu posade broda u međunarodnoj plovidbi rezidentu priznaju se, kao porezno priznati izdatak, i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje, obvezno zdravstveno osiguranje te zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. 2. za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu što su doznačena na žiro račun udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja. Pomorski dodatak - primitak iz radnog odnosa na koji se ne plaća porez na dohodak. Primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora, ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske. Pomorski dodatak primjenjuje se i za pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda. Za utvrđivanja pomorskog dodatka i dohotka od nesamostalnog

Porezna uprava Vs. Pomorci

rada ostvarenog po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi član posade broda u međunarodnoj plovidbi obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada (Obrazac EPOM). Pomorski dodatak na brodovima nacionalne plovidbe do 250,00 kn dnevno. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno Navedeni iznos pomorskog dodatka na brodovima nacionalne plovidbe je u maksimalnom iznosu koji može biti oslobođen poreza, no oslobođenje se ostvaruje na osnov potvrde o stvarnom iznosu isplate pomorskog dodatka. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe je oslobođen poreza u navedenom maksimalnom iznosu.

ARGONAUTI

OSOBNI ODBITAK (faktor osobnog odbitka se zbraja)

Faktor

Osnovni osobni odbitak

Osobni odbitak umirovljenika

Uzdržavani članovi uže obitelji i bivši bračni drug za kojeg se plaća alimentacija

0,5

Prvo dijete

0,5

Drugo dijete

0,7

Treće dijete

Četvrto dijete

1,4

Peto dijete

1,9

Porezni obveznik i svaki uzdržavani član uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom

0,3

Porezni obveznik i svaki uzdržavani član uže obitelji i svako dijete ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu.

Porezna uprava Vs. Pomorci

IZVAN POTPOMOGNUTIH PODRUČJA I PODRUČJA GRADA VUKOVARA

1. SKUPINA POTPOMOGNUTIH PODRUČJA I PODRUČJE GRADA VUKOVARA

2. SKUPINA POTPOMOGNUTIH PODRUČJA

Mjesečna svota (kn)

Godišnja svota (kn)

Mjesečna svota (kn)

Godišnja svota (kn)

Mjesečna svota (kn)

Godišnja svota (kn)

2.600,00

31.200,00

3.500,00

42.000,00

3.000,00

36.000,00

u visini mjesečne mirovine, najmanje 2.600,00, a najviše 3.800,00

u visini godišnje mirovine, najmanje 31.200,00 a najviše 45.600,00

u visini mjesečne mirovine, a najviše 3.800,00

u visini godišnje mirovine, a najviše 45.600,00

u visini mjesečne mirovine, a najviše 3.800,00

u visini godišnje mirovine, a najviše 45.600,00

1.300,00

15.600,00

1.750,00

21.000,00

1.500,00

18.000,00

1.300,00

15.600,00

1.750,00

21.000,00

1.500,00

18.000,00

1.820,00

21.840,00

2.450,00

29.400,00

2.100,00

25.200,00

2.600,00

31.200,00

3.500,00

42.000,00

3.000,00

36.000,00

3.640,00

43.680,00

4.900,00

58.800,00

4.200,00

50.400,00

4.940,00

59.280,00

6.650,00

79.800,00

5.700,00

68.400,00

780,00

9.360,00

1.050,00

12.600,00

900,00

10.800,00

2.600,00

31.200,00

3.500,00

42.000,00

3.000,00

36.000,00

ARGONAUTI

Stope poreza na dohodak

Mjesečna porezna osnovica

Godišnja porezna osnovica

Stopa

0,01 do 2.200,00 kn

Do 26.400,00 kn

12%

2.200,01 do 13.200,00 kn (idućih 11.000,00 kn)

Iznad 26.400,00 do 158.400,00 kn (idućih 132.000,00 kn)

25%

13.200,01 kn do neograničeno

Iznad 158.400,01 kn

40%

Porezna uprava Vs. Pomorci

Dvostruko oporezivanje (porez na dohodak u EU/inozemstvu) Na razini EU-a ne postoje pravna pravila kojima je određeno oporezivanje dohotka građana EU-a koji žive, rade ili provode vrijeme izvan svoje matične države. Međutim, država u kojoj ste rezident u porezne svrhe u pravilu može oporezivati vaš ukupni svjetski dohodak, bilo da je riječ o dohotku po osnovi rada ili nezarađenom dohotku (to uključuje plaće, mirovine, naknade, dohodak od imovine i iz drugih izvora te kapitalne dobitke od prodaje imovine ostvarene bilo gdje u svijetu). U slučaju dvojne rezidentnost, kada vas dvije države mogu smatrati poreznim rezidentom i obje zahtijevati da im platite porez na ukupni svjetski dohodak, među mnogim državama postoje ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji uglavnom sadržavaju pravila na temelju kojih možete odrediti u kojoj se od tih država možete smatrati rezidentom. Takvi ugovori u pravilu štite od dvostrukog oporezivanja: - na temelju mnogih dvostranih poreznih ugovora iznos poreza koji ste uplatili u državi u kojoj radite oduzima se od iznosa poreza koji biste trebali platiti u državi u kojoj imate boravište - u drugim slučajevima na dohodak koji ste ostvarili u državi u kojoj radite mogli biste plaćati porez samo u toj državi i on bi bio oslobođen od poreza u državi u kojoj imate boravište. Valja napomenuti da će porezne stope u dotičnim državama članicama vjerojatno biti različite. Ako je porezna stopa u državi u kojoj radite viša, to je konačna stopa koju ćete platiti - čak i ako se porez uplaćen u toj državi oduzima od poreza koji plaćate u državi u kojoj imate boravište ili ako vas država u kojoj imate boravište oslobodi od daljnjih poreza.

ARGONAUTI

U Republici Hrvatskoj u primjeni su Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa slijedećim državama:

Albanija

Armenija

Austrija

Azerbajdžan

Belgija

Bjelorusija

Bosna i Hercegovina

Bugarska

Češka

Čile

Danska

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Gruzija

Indija

Indonezija

Iran

Irska

Island

Italija

Izrael

Jordan

Južnoafrička Republika

Kanada

Katar

Kina

Koreja

Kuvajt

Latvija

Litva

Mađarska

Makedonija

Malezija

Malta

Maroko

Mauricijus

Moldova

Nizozemska

Norveška

Njemačka

Oman

Poljska

Portugal

Rumunjska

Rusija

San Marino

Sirija

Slovačka

Slovenija

Srbija

Španjolska

Švedska

Švicarska

Turska

Turkmenistan

Ukrajina

Velika Britanija

Porezna uprava Vs. Pomorci

Izvori • Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15). • Zakon o lučkim kapetanijama (NN 124/97) • Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) • Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14) • Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07, 35/08, 40/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10,130/10 – pročišćeni tekst, 61/11, 114/11, 76/12, 157/13, 151/14, 33/15, 93/15) • Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2016. godinu. • Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2016. • Zakon o doprinosima („Narodne novine” broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14) • Pravilnik o doprinosima („Narodne novine“, broj 2/09, 9/09, 97/09, 25/11, 61/12, 86/13, 157/14) • Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (Narodne novine 54/13) • Uredba EZ 883/2004 • Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Narodne novine” broj 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13, 153/13) • Opći porezni zakon („Narodne novine“ broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15) • Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“ 177/04, 73/08, 80/10, 114/10, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, ) • Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 95/05, 96/06 i 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14) • Hrvatska u EU Vodič kroz prava brošura 2012. • Posebna pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na pomorce, HZMO. • Porezni priručnik za građane 2016. • Doprinosi za obvezna osiguranja XIII. izmjenjeno i dopunjeno izdanje 2016.

ARGONAUTI

Adresar Za sve pomorce članove Sindikata pomoraca Hrvatske u nastavku se nalaze adrese Ureda SPH koji su im na raspolaganju ako imaju dodatne upite ili su im potrebna pojašnjenja, savjeti i pomoć.

Središnji ured SPH Rijeka Krešimirova 4/II, 51 000 Rijeka  Tel.: + 385 51 325 340  Fax.: + 385 51 213 673  Email: info@sph.hr

Ured SPH Zadar C. F. Bianchija 2, 23 000 Zadar  Tel.: + 385 23 250 230  Fax.: + 385 23 254 050 Email: lmisic@sph.hr

Ured SPH Šibenik Ulica Stjepana Radića 79A, 22 000 Šibenik  Tel.: + 385 22 200 320  Fax.: + 385 22 200 321 Email: mkronja@sph.hr

Ured SPH Split Marmontova 1,21 000 Split  Tel.: + 385 21 340 040  Fax.: + 385 21 345 339 Email: nmelvan@sph.hr

Ured SPH Dubrovnik A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik  Tel.: + 385 20 418 992  Fax.: + 385 20 418 993 Email: rperic@sph.hr

Bilješke

ARGONAUTI

Impressum Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Krešimirova 4, 51000 Rijeka Za nakladnika: Predrag Brazzoduro Autor: Luka Mišić, dipl. Iur. Dizajn i prijelom: Roman Cetin Tisak: Printera Grupa d.o.o., Sv. Nedelja Naklada: 1000 kom Kontakt: Tel: ++385 51 325 340 Fax: ++385 51 213 673 E-mail: info@sph.hr www.sph.hr

Sindikat pomoraca Hrvatske (dalje: SPH) nudi ovu publikaciju kao uslugu i samo u informativne svrhe, koja ne predstavlja stručni savjet (za koji se obratite kvalificiranim osobama iz nadležnih ustanova Republike Hrvatske). Molimo obratite pozornost kako SPH ne može jamčiti da objavljene informacije predstavljaju točnu presliku službeno objavljenog teksta. Samo se pravni propisi objavljeni u službenim glasilima mogu smatrati pravno valjanim. Prijenos informacija iz publikacije ne stvara nikakav oblik odnosa sa SPH. Iako smo pokušali održavati informacije što je moguće točnijima, publikacija može sadržavati pogreške ili propuste za koje se odričemo bilo kakve odgovornosti.

Sindikat pomoraca Hrvatske, 2016. Korištenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora.

Sindikat pomoraca Hrvatske, 2016.