Pomorski vjesnik br. 104 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 104 SRPANJ 2022. godina 27

ISSN 13307363

www.diners.hr Info telefon 01 4929 555

Diners Club. Najbolji član svake posade. Ako tražite iskusnog člana posade, predlažemo da zatražite Diners Club Standardnu karticu – bez plaćanja članarine za cijelo vrijeme trajanja vašeg članstva u Sindikatu pomoraca i/ili paket kartica Diners Club Croatia Airlines i Visa Croatia Airlines bez plaćanja članarine za prvu godinu korištenja. Bez papira. 100% digitalno. Zatražite Diners Club karticu online s broda. 100% digitalno. Skenirajte QR kôd i otisnite se na beskrajno more pogodnosti Diners Cluba.

- IZ SADRŽAJA -

SPH ADRESAR SREDIŠNJI URED RIJEKA F. La Guardia 13/7, 51000 Rijeka Tel.: + 385 51 325 340 Fax.: + 385 51 213 673 Email: info@sph.hr

U R E D Z A DA R Ulica Specijalnih postrojbi Zadar 4, 23000 Zadar Tel.: + 385 23 250 230 Fax.: + 385 23 254 050 Email: aaljinovic@sph.hr

URED SPLIT Marmontova 1, 21000 Split Tel.: + 385 21 340 040

06 NEV EN M ELVAN: H RVATS KI POM ORC I NE DVOJE KOM E SE TR EBAJU OBR ATITI S PROBLEM OM ZNAJUĆI DA ĆEM O NAPR AV ITI M AKS IM UM M OGUĆEG U ZAŠT ITI NJIH OV IH PR AVA I PR IVATNOSTI

Fax.: + 385 21 345 339 Email: vbosto@sph.hr

U R E D D U B ROV N I K A. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik Tel.: + 385 20 418 992 Fax.: + 385 20 418 993

C RU I S E S E M I N A R

Email: rperic@sph.hr

3 . – 7 . L I STO PA DA U SPLITU Nakon vrlo uspješno održanog Seminara za pomorce koji rade na bodovima za kružna putovanja „Cruise Seminar“ prošle godine u Dubrovniku, ovoga puta Cruise Seminar...

IMPRESSUM POMORSKI VJESNIK ISSN 13307363 NAKLADNIK:

ZA NAKLADNIKA:

Neven Melvan

ČETIRI SATA SU

Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Fiorello la Guardia 13, 51000 Rijeka

BILE ZAROBLJENE U G L AV N I I I Z V R Š N I U R E D N I K :

KABINI PREVRNUTE

Marijana Smokvina

JEDRILICE! SPASIO IH JE PULSKI

STA L N I S U R A D N I C I :

RONILAC BRANISLAV

Damir Herceg, Jadran Marinković,

DANEVSKI!

Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša Nikolić, Lina Serdar, Jere Bilan

„Veliki „gumenjak” Obalne straže RH još se pravo nije ni zaustavio, a ja sam već skočio u nemirno more....

DIZAJN I PRIJELOM: Foxstudio F OTO N A N A S L OV N I C I : Shutterstock® T I SA K : Og grafika N A K L A DA : 3.500 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji se ne vraćaju.

S A M U E L B E C K E T T

A C I D Č O R M A R P E R

S T B R I O L S I I S I I D O E M A L L A I T

B R A J D A V N I R Š I C S K A I C A N O D A B A K S Š A K I N E R N A Lj Z E S I V I V O N I

I J E U K T V A E Z R K A L I E L A R L I Č S K I

R E Z E R V A T I

U N I R O T E I Nj O K M A N I K E Š O D A Lj N O F R O M I C A Z I D

Autor križaljke: Valter Kvalić Autor crteža Fehim Zećiri

I Z D N EV N I K A I TF IN S P E K TO R A Nakon što je otpočela agresija Rusije na Ukrajinu ITF inspektori posebno pažljivo prate situaciju s ukrajinskim pomorcima te im pomažu...

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 3 -

SRPA NJ - 2022.

- TEMA -

NESTAŠICA CJEPIVA PROTIV ŽUTE GROZNICE

SPH uputio poziv za hitnu nabavu cjepiva PIŠE

ROMANO PERIĆ

eć neko vrijeme u Hrvatskoj nema cjepiva protiv žute groznice. U Sindikatu pomoraca Hrvatske svakim danom primamo veliki broj upita i upozorenja pomoraca o nedostatku istog, te su pomorci prisiljeni o svom trošku putovati u susjedne zemlje poput Mađarske, Italije i Srbije kako bi dobili dozu koja im je neophodna za odlazak u endemska područja za žutu groznicu. Nedostatak cjepiva, najviše pogađa mlade pomorce koji traže svoje mjesto na međunarodnom tržištu rada, a koji do sada nisu cijepljeni. Ovo cjepivo je uvjet za putovanje i ukrcaj na brod. Osim onih mladih pomoraca koji su prisiljeni putovati o svom trošku u druge države, postoji i određeni

P O MO RS K I VJESNI K

- 4 -

broj koji čekaju dostupnost istog isključivo u RH. Za to vrijeme pomorci iz drugih država preuzimaju njihova radna mjesta, te se radi šteta našim sadašnjim i budućim pomorcima. S obzirom da se ovo cjepivo smatra jednim od najuspješnijih cjepiva koja su ikad razvijena, a u isto vrijeme je jedno od jeftinijih na tržištu, željeli bismo saznati razloge nedostatka istog, stoji u dopisu upućenom Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Slijedom svega navedenog, i iz konteksta ˝pomorske zemlje˝, tražimo žurnu nabavu cjepiva protiv žute groznice, a s ciljem zaštite statusa naših pomoraca na međunarodnom tržištu rada koji je u ovom trenutku, zbog gore navedenih razloga, ugrožen.

S RPA N J - 2022.

- AKTIVNOSTI SPH -

7. KONGRES SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

REZOLUCIJA OSUDA AGRESIJE I NAMETNUTOG RATA UKRAJINI S

indikat pomoraca Hrvatske je na 7. Kongresu održanom od 27. do 29. travnja 2022. godine u Dubrovniku donio Rezoluciju kojom osuđuje agresiju i nametnuti rat, te nepoštivanje međunarodnog i humanitarnog prava kojemu trenutno svjedočimo u Ukrajini. Brutalna agresija Ruske federacije na Ukrajinu od 24. veljače 2022. godine, nastavak je rata započetog još 2014. godine pokušajem aneksije Krima, Donjecka i Luganska. Šokantne i neljudske slike ratnih stradanja i razaranja, desetine tisuća žrtava, milijuni izbjeglica i sav užas kojeg rat donosi, bude sjećanja za koja smo vjerovali da su ostala u 20. stoljeću. Nažalost, ukrajinski je narod postao žrtva svoje prirodne i, međunarodnim pravom priznate i zajamčene, želje i prava na samostalnost, napredak i odlučivanje o vlastitoj sudbini. Također, iako se možda čini neprimjereno u trenutku kada stradavaju njihove obitelji i njihov narod, a egzistencijalni problemi su svedeni na puko preživljavanje, ipak treba ukazati i na probleme s kojima se susreću i ukrajinski pomorci. Sindikat pomoraca Hrvatske potiče i poziva svjetsku javnost, međunarodne organizacije, države i nacionalne administracije, uključujući i ukrajinske vlasti, zatim brodarske kompanije i poslodavce te posrednike pri zapošljavanju pomoraca da:

• osiguraju poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, kao i poštovanje načela suverene jednakosti svih država te svih ostalih prava i obveza propisanih Poveljom Ujedinjenih naroda, • pruže maksimalni napor kako bi pomogli ukrajinskim pomorcima i njihovim obiteljima u ovim dramatičnim, neljudskim, trenutcima, • ne dopuste gubitak radnih mjesta ukrajinskih pomoraca radi problema i okolnosti koje su im nametnute i koje otežavaju njihov odlazak na brod i povratak obitelji, • omoguće ukrajinskim pomorcima, koliko je to moguće, normalan ulazak i izlazak iz zemlje kako bi nastavili poloviti i doprinositi svome narodu i obiteljima, • osiguraju ljudski i profesionalni odnos prema ruskim pomorcima, koji nisu agresori već žrtve odluka u kojima nisu mogli sudjelovati, i kojima je s moralnog aspekta, ova situacija jednako neprihvatljiva, • zajednički rade na hitnom zaustavljanju agresije, poštivanju granica i neovisnosti svih država u Europi i svijetu te pravo svakog naroda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini na demokratski način, • zajednički rade na «povratku u 21. stoljeće» koje treba obilježiti mir i napredak, a ne užas krvavog rata.

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 5 -

SRPA NJ - 2022.

- AKTIVNOSTI SPH -

U Dubrovniku održan 7. Kongres Sindikata pomoraca Hrvatske

O ko 180 sudionika okupilo se na 7. Kongresu Sindikata pomoraca Hrvatske što je održan od 27. do 29. travnja 2022. u Dubrovniku. Bila je to prilika za osvrnuti se unatrag na proteklo petogodišnje razdoblje te donijeti planove za vrijeme pred nama. - Kongres Sindikata pomoraca Hrvatske za nas je jedinstveni trenutak u kojem kroz demokratsku proceduru možemo analizirati naš rad te se iskreno osvrnuti na proteklih 5 godina. Pohvaliti se, ako se imamo s čime pohvaliti – a imamo, kritizirati i analizirati pogreške - a bilo ih je, i u konačnici naučiti nešto iz naših uspjeha, a i više iz naših pogrešaka. Ono što je na prvi pogled vidljivo jest broj delegata i broj dragih nam ljudi- naših gostiju koji su se okupili da zajedno s nama zaključe jedan petogodišnji period i otvore novo razdoblje u radu Sindikata pomoraca Hrvatske. Jako smo ponosni i zahvalni što ste dana ovdje s nama i na taj način nam izražavate svoju podršku i prijateljstvo. Ponosni smo što smo kotačić u fantastično funkcionalnom stroju ITF-a, ETF-a, Nautilus federacije i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Neskromno smatramo da ti strojevi ne bi bili isti bez našeg doprinosa. Svi zajedno činimo iznimno bitan dio pomorske industrije. Ponekad u skladu, a bogami ponekad i u neskladu s brodarima, P O MO RS K I VJESNI K

- 6 -

S RPA N J - 2022.

PIŠE

MARIJANA SMOKVINA

NEVEN MELVAN: HRVATSKI POMOR ZNAJUĆI DA ĆEMO NAPRAVITI MAKS

Glavni tajnik SPH Neven Melvan i Glavni tajnik ITF-a Stephen Cotton

posrednicima, predstavnicima ministarstva, agencijama, lučkim vlastima i svima onima koji s morem i od mora žive. U Hrvatskoj smo shvatili i prihvatili da su uvažavanje i dijalog jedini način da opstanemo. Nazočnost svih socijalnih partnera danas ovdje jest potvrda da težimo zajedničkom cilju- jačanju hrvatske pomorske industrije na dobrobit svih nas. Uopće nije najbitnije da se uvijek i u svemu slažemo. To i nije naše poslanje. Oni koji jesu važni. Oni koji jesu kvalitetni, uvažavani i traženi – to su hrvatski pomorci. Oni su

- AKTIVNOSTI SPH -

RCI NE DVOJE KOME SE TREBAJU OBRATITI S PROBLEMOM SIMUM MOGUĆEG U ZAŠTITI NJIHOVIH PRAVA I PRIVATNOSTI ta spona koja Hrvatsku već danas čini velesilom u pomorskoj industriji. Oni su prepoznati na svjetskom tržištu kao „brand“. Suštinski ružna konstatacija da su hrvatski pomorci najbolji izvozni proizvod (jer ljudi nisu roba) je ipak istinita jer ukazuje na njihovu vrhunsku sposobnost. Težnja da svi hrvatski pomorci plove na hrvatskoj floti, pod hrvatskom zastavom, iako neostvariva- je ipak pozitivna jer iskazuje volju i želju da hrvatska pomorska industrija dostigne veličinu i kvalitetu hrvatskih pomoraca. Sindikat pomoraca Hrvatske je njihov servis, njihova organizacija i njihov zastupnik. Želimo imati snagu i važnost koju hrvatski pomorci imaju u svijetu rada. Čast nam je što je veliki broj pomoraca izabrao biti član sindikata i što su naši rezultati u zaštiti i borbi za njihova prava mjerljivi i jasni. Hrvatski pomorci ne dvoje kome se trebaju obratiti s problemom znajući da ćemo napraviti maksimum mogućeg u zaštiti njihovih prava i privatnosti. Na potpuno neočekivan i čudan način smo to i radili u proteklom kongresnom periodu. Ako se vratimo u 2017. godinu, završetak 6. Kongresa SPH i prisjetimo se očekivanja i planova koje smo tada imali- tada bi događaje i realnost koju smo kasnije uistinu doživjeli smatrali lošim hollywoodskim uratkom C produkcije. Pandemija je pokazala koliko je čitav svijet pa tako i ova naša grana industrije nepred-

vidljiva i zastrašujuće nesigurna. Ne postoji „Big master plan“, ne postoji velika šestorka ili sedmorka koja upravlja svijetom i ima odgovore na sva pitanja. Upoznali smo period straha i kaosa u kojem smo se svi mi snalazili kako smo znali i umjeli. Ali to je ujedno bio trenutak dokazivanja snage i veličine središnjica kojima pripadamo. ITF, ETF i Nautilus Federacija su dokazali da su skovani od posebnog materijala. Svaka od nabrojenih središnjica je u svom segmentu odradila maksimum. Bili su lideri sindikalnog, humanitarnog i organizacijskog rada kada su se svjetske organizacije pretvorile u bljedunjave virtualne kvadratiće na ekranu koje nisu dorasle povijesnom trenutku. Spoznaja da smo dio nečeg velikog, prilagodljivog i moćnog je i nama u Sindikatu pomoraca Hrvatske dala snagu i samouvjerenost u ispravnost poslova koje smo radili. A svijet, koji je do tada bio globalno selo se pretvorio u hrpu malih, ograničenih i sebičnih država i državica bez pravog liderstva i volje da pomognu onima koji su doslovno dnevno donosili medicinske potrepštine, hranu i gorivo u njihovo dvorište. S ponosom se prisjećam događaja u kojima je Sindikat pomoraca Hrvatske sudjelovao i poslova koje smo odradili na dobrobit pomoraca koji su se zatekli u iznimno teškim situacijama, bez imalo razumijevanja

lokalnih vlasti ograničenih na histerično čuvanje sebe i svojih od famozne pandemije. Svaka kompanija, svaki brod i svaki pomorac je za nas predstavljao izazov s kojim smo se nosili najbolje što smo mogli i iznenađujuće uspješno smo rješavali komplicirane procedure repatrijacija. Neke kompanije su pokazale svoje ljudsko lice i izniman trud, a neke su nažalost iskoristile priliku da zarade na smanjenju troškova smjene pomoraca i nisu se previše trudile u kompliciranim procedurama. Srećom, hrvatski brodari su ipak bili u prvoj grupi i danas, s vremenskim odmakom, mogu kazati da su ljudski i profesionalno odradili ono što im je takav trenutak donio u zadatak. U dobroj suradnji i dnevnoj komunikaciji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvom vanjskih poslova, a kasnije i s Ministarstvom zdravstva i lokalnim zdravstvenim ustanovama smo našli put kako pomoći pomorcima – ključnim radnicima u lancu transporta bez kojeg ne P O M O R SK I VJ ESN I K

- 7 -

SRPA NJ - 2022.

- AKTIVNOSTI SPH možemo niti zamisliti današnji svijet. Kada smo napokon ostavili taj ružni period iza nas i kada smo se nadali da ponovno krećemo putem prosperiteta ostali smo šokirani brutalnom agresijom ruske federacije na Ukrajinu. Ratovi nažalost nisu prošlost. Svjedoci smo mnogih kriznih žarišta i ratova. Živimo i radimo u području koje je nažalost sinonim za rat i krizu, ali smo naivno vjerovali da je to iza nas. Kao i ostali Europljani nismo vjerovali da rat može opet zakucati i na naša vrata, a neke daleke ratove nismo doživljavali osobno. A trebali smo! Sindikati nažalost nemaju moć zaustaviti rat, jer kada bi se sindikate pitalo na zemlji bi vladala čovječnost, mir i solidarnost, ali ćemo odraditi ono što jest naše poslanje- bit ćemo na ispomoć pomorcima. Ukrajinskim pomorcima koji žive i rade u užasnoj spoznaji da njihove obitelji i njihov narod proživljavaju temeljnu- egzistencijalnu ugrozu. Ukrajinskim pomorcima kojima je rat oduzeo pravo na rad i normalan život. Ruskim pomorcima. Onima koji su postali žrtve odluka u kojima nisu mogli sudjelovati. S moralnog aspekta vjerujemo da je velikom broju ruskih pomoraca ova situacija neizdrživa i oni ne smiju snositi posljedice nečijih bezumnih poteza. Nadamo se da profesionalna kolegijalnost može nadvladati težak teret neželjenog rata, jer ako neka profesija to može onda su to pomorci. Za raditi i živjeti u multikulturalnoj

Održan je okrugli stol “Pomorci i stres”

Klapa Sveti Juraj HRM

P O MO RS K I VJESNI K

- 8 -

sredini kao što brod danas jest, najvažniji preduvjeti su razumijevanje i solidarnost. A razumijevanje i solidarnost donose mir i prosperitet. To mora biti poslanje sindikata i kada nas suluda- agresivna politika gura u rat. Zato ovaj Kongres želimo posvetiti miru, napretku, solidarnosti i zajedništvu. To što smo svi danas ovdje je dokaz da mi to možemo i, najvažnije, znamo kako. Hvala vam dragi prijatelji, tim je riječima glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan pozdravio uzvanike i delegate. Među mnogobrojnim uzvanicima i delegatima bile su i predstavnice Grada Dubrovnika Antonela Svilarić i Jelena Dadić, predstavnik Dubrovačko neretvanske županije Ivo Klaić, predstavnik MMPI Siniša Orlić, te predsjednik SSSH Mladen Novosel, kao i predstavnik Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum Mario Pavić. Na kongresu je bio i predsjednik Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca CROSMA-e, Mario Zorović koji je rekao: CROSMA ima uspješnu i dugogodišnju suradnju sa Sindikatom pomoraca Hrvatske gdje smo supotpisnici više kolektivnih ugovora zajedno s našim principalima, pregovaramo i surađujemo na svim važnim zakonskim i podzakonskim aktima koji se tiču radnopravnog i socijalnog statusa pomoraca zajedno s našim ostalim socijalnim partnerima. Uloga Sindikata pomoraca Hrvatske je izuzetno značajna u hrvatskoj pomorskoj zajednici gdje svojim kontinuiranim djelovanjem uvelike doprinosi društvenom i socijalnom položaju pomoraca kroz primjenu i poštivanje nacionalnih akata i propisa, kolektivnih ugovora pa sve do međunarodnih pomorskih konvencija. Zasigurno položaj i reputacija hrvatskih pomoraca u svijetu ne bi bio toliko značajan bez jakog i sposobnog sindikata kakvog mi imamo u Republici Hrvatskoj. Po prvi put su na Kongresu SPH bili i svi glavni tajnici najvažnijih međunarodnih sindikalnih organizacija vezanih za pomorstvo. Stephen Cotton glavni tajnik ITF-a istaknuo je važnost sindikalnog djelovanja u zaštiti prava pomorca, što je posebno došlo do izražaja u vrijeme pandemije kada su u prvi plan došli pomorci, ali i sindikati kada je u pitanju zaštita njihovih prava. Cotton je istaknuo Sindikat pomoraca Hrvatske kao važan dio zajednice ITF-a koji uvijek aktivno radi na zaštiti prava pomoraca. Mark Dickinson glavni tajnik Nautilus Internationala čestitao je Nevenu na njegovoj međunarodnoj ulozi i na vođenju tako jakog

S RPA N J - 2022.

- AKTIVNOSTI SPH sindikata kroz teške uvjete na globalnoj razini. Vidjeli smo kako se pod Nevenovim vodstvom SPH razvija i raste što kao rezultat ima jači ETF, ITF i Nautilus Federaciju, rekao je Dickinson. Zahvalna sam za sjajan odnos ETF-a i Sindikata pomoraca Hrvatske i ponosna na njihovu ulogu i na to što su upravo oni zaslužni za poticanje na organizaciju novih sindikata u regiji. S takvim suradnicima kao što je SPH, ETF je motiviran i siguran suočiti se s budućim izazovima vezano za tehnološke promjene, te nastavak rada na kolektivnim ugovorima i borbu za zaštitu prava svih transportnih radnika neovisno kojem sektoru pripadaju, rekla je glavna tajnica ETF-a Livia Spera. Na Kongresu SPH su bili i glavni tajnici pomorskih sindikata iz Belgije, Bugarske, Cipra, Danske, Nizozemske, Jordana, Latvije, Litve, Malte, Rusije, Srbije, Slovenije, Velike Britanije i SAD-a, dok se glavni tajnik ukrajinskog sindikata pomoraca Oleg Grygoriuk obratio putem video poziva. Kongres je nastupom uveličala klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice, a sve se odvijalo pod voditeljskom palicom novinarke Dorine Tikvicki. Atmosfera i zajedništvo koje su se mogli osjetiti tijekom trodnevnog kongresa bili su pravo osvježenje u ovim neizvjesnim vremenima pandemije i rata, zaključak je sudionika Kongresa.

NEVEN MELVAN OSTAJE GLAVNI TAJNIK SPH Povjerenje za još jedan mandat na čelu SPH jednoglasno je izglasano Nevenu Melvanu, koji je na ovoj poziciji već pet godina. Time je završen 7. kongres Sindikata pomoraca Hrvatske. - Sljedećih pet godina ću dati sve od sebe

da opravdam povjerenje koje su mi dali delegati- članovi Sindikata pomoraca Hrvatske. Uz sve redovite poslove koje ćemo odrađivati s pažnjom i strašću, kao i do sada, posvetit ćemo se edukaciji pomoraca, posebice budućih pomoraca. Suradnja s pomorskim fakultetima i srednjim školama je uistinu sjajna i želimo to iskoristiti na dobrobit budućih kolega. Protekli period je pokazao koliko je nepredvidljiva budućnost te kako se lako veliki planovi i ideje rasplinu, a ciljevi potpuno promjene. Vjerujem da smo se dokazali kao fleksibilna organizacija sposobna odgovoriti izazovu, naravno uvijek uz suradnju i pomoć naših kolega iz ITF-a, ETF-a, i sindikata i inspektorata cijelog svijeta. Naša snaga je u zajedništvu i solidarnosti i to je naša poruka pomorcima, bili oni članovi sindikata ili ne. Sindikat pomoraca Hrvatske ima mladi, ali iskusan tim profesionalaca koji s maksimalnom predanošću rade na dobrobit svih koji zatraže pomoć ili savjet. ITF inspektorat, Nacionalni inspektorat i pravna služba je na raspolaganju 24/7 i to svi koji su do sada zatražili pomoć dobro znaju. Vrhunskom timu je zadovoljstvo biti Glavni tajnik, rekao je Melvan. Izabrani su i članovi Odbora za Statut, Nadzornog odbora, i Središnjeg odbora za idućih pet godina. Plan rada za iduće mandatno razdoblje uključuje nastavak dobre prakse pomaganja pomorcima, zastupanja njihovih interesa te jačanje SPH na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

SEKCIJA MLADIH I SEKCIJA ŽENA Tijekom Kongresa održani su i izbori za predsjednike sekcija SPH. Tako je na mjesto

predsjednika Sekcije mladih izabran pomorac Marko Šuljić iz Rijeke, dok je za predsjednicu Sekcije žena izabrana dugogodišnja članica SPH, donedavno radnica Lučke kapetanije Split, Mirjana Burić. Obje sekcije donijele su program i plan rada za iduće petogodišnje razdoblje.

IZLOŽBA PLAVA VRPCA VJESNIKA Tek mali do dokumentacije prikupljene tijekom godina održavanja Plave vrpce Vjesnika mogao se vidjeti u kongresnoj dvorani. Bila je to prilika za prisjetiti se osnivača prestižnog priznanja za spašavanje na moru, poznatog književnika i novinara Ratka Zvrke. Na Kongresu je bila njegova kći Dubravka Zvrko koja je izrecitirala očeve stihove: Jednog ćeš dana stići na kraj samo svoga puta. Tog ćeš dana možda biti bez cipela i kaputa, al’ ćeš znati tko si, što si i koliko stvarno vrijediš i da si netko samo zato što jedino svoj put slijediš.

OKRUGLI STOLOVI Tijekom Kongresa održan je okrugli stol na temu „pomorci i stres“ gdje su uvaženi stručnjaci i pomorci raspravljali o utjecaju stresa na pomorce, dok su mladi pomorci iznijeli svoja iskustva. Održani su i okrugli stolovi na temu Pomorci u međunarodnoj plovidbi i administracija i Pomorci i radnici u nacionalnoj plovidbi: Sudjelovanje radnika u odlučivanju i izmjene Zakona o radu.

Dubravka Zvrko izrecitirala je stihove svoga oca, Ratka Zvrke

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 9 -

SRPA NJ - 2022.

- AKTIVNOSTI SPH -

Sudionici kongresa, među kojima su i predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske, okupili su se ispred parlamenta u Mađarskoj kako bi dali podršku radnicima Wizz Aira-a i poručili kompaniji da se počne brinuti za svoje radnike.

Borba za prava radnika i poticanje jednakosti i uključivosti @ETFcongress

ongres Europske federacije transportnih radnika održan je od 24. do 27. svibnja u Budimpešti u Mađarskoj. Dan uoči Kongresa održana su dva događanja s naglaskom na borbu za prava radnika i poticanje na jednakost i uključivost. Kao sindikati, mi smo predstavnici demokracije i branitelji ljudskih prava, naš je pokret raznolik i uključiv. Moramo voditi primjerom: sada je važnije nego ikad pokazati jedinstvo. Naša različitost je ono što nas povezuje – i nikada nećemo popustiti pred napadima na radnička, građanska i ljudska prava! Vizija ETF-a je pošten transport i usmjeravanje radnika tamo gdje su zajamčena ljudska, radnička i sindikalna prava. Ova vizija uključuje sve i aktivno podržava mlade i žene u prijevozu, migrante, transportne radnike svih rasa i etničkih manjina,

LGBTQI+ transportne radnike i transportne radnike s invaliditetom, kako na tržištu rada tako i u društvu, poručili su iz ETF-a. Na 6. Kongresu ETF-a donesene su ključne odluke o budućem programu rada ETF-a, koji uključuje veći fokus na građanska prava, a na izborima je potvrđeno dosadašnje vodstvo – Livia Spera na mjestu glavne tajnice, dok je Frank Moreels ostao na mjestu predsjednika ETF-a. Kongres ETF-a bio je vrlo uspješan za Sindikat pomoraca Hrvatske. Naime, Ante Čorić izabran je u Sekciju mladih (ETF Youth Steering Committee), dok je Vana Bosto, voditeljica ureda Split SPH, izabrana u Žensku sekciju (ETF Women Steering Committee). Tako su oboje postali i članovi Izvršnog odbora ETF-a. Glavni tajnik SPH Neven Melvan, izabran je u ETF Management Committee, najvažnije tijelo ETF-a, gdje je jedini predstavnik za srednju i istočnu Europu.

Sastanak Sekcije mladih ETF-a u Zagrebu

Sastanak Sekcije mladih Europske federacije transportnih radnika (ETF) održan je 2. i 3. ožujka u Zagrebu. Ovo je bio posljednji sastanak Sekcije mladih prije Kongresa ETF-a, koji će se u svibnju ove godine odr-

P O MO RS K I VJESNI K

- 10 -

S RPA N J - 2022.

žati u Budimpešti i na kojem će biti izabrani novi članovi tijela Sekcije. Na sastanku se raspravljalo o budućim projektima i ciljevima rada Sekcije mladih te odnosu Sekcije mladih ETF-a sa Sekcijom mladih ITF-a. Fokus je

bio i na povezivanju sindikata iz manje razvijenih regija s onima iz razvijenih (s posebnim naglaskom na organiziranje i učlanjivanje mladih transportnih radnika) Sastanak je otvorio glavni taj-

nik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan kao domaćin sindikat, a kao članica odbora Sekcije mladih sudjelovala je Vana Bosto (SPH), dok je Dorotea Zec (SPH) na sastanku sudjelovala u ime Sekcije mladih ITF-a.

- AKTIVNOSTI SPH -

PIŠE

MARIJANA SMOKVINA

CRUISE SEMINAR 3. – 7. LISTOPADA U SPLITU

akon vrlo uspješno održanog Seminara za pomorce koji rade na bodovima za kružna putovanja „Cruise Seminar“ prošle godine u Dubrovniku, ovoga puta Cruise Seminar dolazi u Split, i to od 3. do 7. listopada. Riječ je o jedinstvenom seminaru u organizaciji Norveškog sindikata pomoraca (NSU) i Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) tijekom kojega se pomorci imaju priliku upoznati s najaktualnijim pitanjima i problemima te industrije. Riječ je o seminaru koji se održava već trinaest godina, a ovo je drugi put da će se održati u Hrvatskoj. - Program traje 4 dana, a seminar je prilično interaktivan. Govori se o temama kao što su: Harassement & Bullying, Financijsko Planiranje pomoraca, Kolektivni ugovori i ugovori o radu, Svijest o zdravlju i prevencija od HIV-a, ITF, ILO, IMO, MLC 2006 (traženje pomoći, način pritužbi, savjeti i još mnogo toga), rekao je voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku i ITF koordinator, Romano Perić koji već četiri godine aktivno sudjeluje u organiziranju ovakvih seminara diljem svijeta te ga posebno veseli što je prošlogodišnji seminar koji je po prvi put održan u Hrvatskoj bio vrlo uspješan. – Nadao sam se da će pomorci iz Hrvatske i susjednih zemalja prepoznati ovaj projekt i veseli me što su ga prepoznali jer je upravo o tome ovisilo hoće li Cruise seminar opet doći u Hrvatsku. Moram priznati da su organizacija seminara, sudionici i sam rad nadmašili moja očekivanja. Veselim se susretu s pomorcima u Splitu i vjerujem da će se dobra tradicija nastaviti – rekao je Perić, i dodao da na seminaru mogu sudjelovati svi pomorci bez obzira na poziciju na brodu koji se registriraju na poveznici: https:// qrco.de/bd2wF9 ili pošalju e-mail na adresu: seminars@nsu.org. Važno je naglasiti da prednost ostvaruju pomorci koji plove na kompanijama koje su pokrivene jednim od ITF kolektivnih ugovora tipa: Royal Carribien group, NCL group, MSC, COSTA, Carnival UK group itd., a idealno bi bilo imati što više različitih zanimanja pomoraca iz zemalja regije. Broj mjesta na seminaru je ograničen na cca 50 mjesta - zato požurite i ispunite prijavnicu. Seminar je u potpunosti besplatan! Sindikati koji sudjeluju u projektu NSU,FIT- CISL, SUC,VER. DI i ITF pokrivaju sve troškove, koji uključuju noćenja i obroke u hotelu Radisson Blu Resort & Spa u Splitu (https://www.radissonhotels.com/hr-hr/ hoteli/radisson-blu-resort-split-spa) pa čak i određeni paušalni dio putnih troškova. - Ideja je da ne razdvajamo pomorce od obitelji tijekom njihovog zasluženog kratkog odmora od broda, tako da su sudionici pozvani dovesti svoje obitelji također, zaključio Perić

Riječ je o edukacijsko- informativnom seminaru za pomorce s brodova za kružna putovanja koji se održava 4 puta godišnje u zemljama odakle dolazi najveći broj pomoraca u Cruising Industriji. To su Filipini, Indonesia, Indija i centralna Amerika (Karibi), a sad je na toj karti i Hrvatska. Prilika je to za upoznati druge pomorce koji se nalaze u istim situacijama, razmijeniti iskustva i naučiti nešto novo, rekao je Perić.

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 11 -

SRPA NJ - 2022.

- AKTIVNOSTI SPH -

30 GODINA HRVATSKE UDRUGE BRODARA MARE NOSTRUM

rvatska Udruga brodara Mare Nostrum svečano je proslavila trideset godina postojanja 2. lipnja u konferencijskom centru City Plaza Zagreb. Tim povodom uručena su priznanja za zahvalnost za dugogodišnju

uspješnu suradnju Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskom društvu za pomorsko pravo, emisiji Pomorska večer Hrvatskog radija, te Sindikatu pomoraca Hrvatske. Predsjednik skupštine Mare Nostruma istaknuo je da sve članove udruge Mare

Nostrum povezuje strast za morem i pomorstvom te da to nije samo posao već životni poziv. Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum osnovana je na inicijativu 14 brodarskih društava, pod nazivom Mare Nostrum - Hrvatsko pomorsko brodarsko društvo s ograničenom odgovornošću, 5. veljače 1991. godine. Do 2000.godine djelovala je kao trgovačko društvo kada je preoblikovano u udrugu. Danas Mare Nostrum okuplja dvanaest članica- najznačajnije hrvatske brodare koji upravljaju sa 127 brodova. Cilj Udruge je stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja i promicanje interesa hrvatskih brodara pred nadležnim državnim tijelima, te u suradnji sa srodnim udruženjima, pred tijelima Europske unije. Udruga sudjeluje u izradi nacionalnog zakonodavstva u području pomorstva, te donošenju međunarodnih standarda posebno u okrilju Međunarodne pomorske organizacije- IMO i Međunarodne organizacije rada-ILO. Mare Nostrum kao udruga poslodavaca je odgovoran socijalni partner u pregovorima sa sindikatima i nadležnim državnim tijelima. Članice Udruge su: Alpha Adriatic, Atlantska plovidba, Brodospas, Brodosplit - Plovidba, Jadranski pomorski servis, Jadrolinija, Jadroplov, Rapska plovidba, Tankerska plovidba, Hrvatski registar brodova, Golar Viking Management, i Thome Croatia.

Dan karijera Pomorskog fakulteta u Rijeci Sindikat pomoraca Hrvatske i ove je godine sudjelovao na Danu karijera Pomorskog fakulteta u Rijeci. Upoznali smo studente s radom Sindikata te ih pozvali da se učlane i postanu dio Sekcije mladih SPH. Vana Bosto i Luka Simić održali su i prezentaciju o područjima rada SPH i ITF inspektorata. Hvala Pomorskom fakultetu na odličnoj organizaciji i hvala studentima na odazivu.

- AKTIVNOSTI SPH PSIHOLOŠKI CENTAR TESA

Briga za mentalno zdravlje nije bauk „Hrabrost nije sjediti i trpjeti, hrabrost je prepoznati da mi treba pomoć i potražiti tu pomoć“

Psihološki centar Tesa možete pratiti na istoimenoj Facebook stranici ili putem njihove web stranice tesa. hr. – Objavljujemo dosta korisnih informacija i tekstova o uvijek aktualnim temama – rekla je Dejanović Šagadin, i dodala da su teme s kojima se ljudi javljaju raznolike (partnerski odnosi, depresivno anksiozne teme, opterećenost obavezama,…).

riga za mentalno zdravlje do nedavno nije bila u prvom planu brige za sebe. No, pandemija te strah i neizvjesnost koji su došli s njom uvukli su se u sve pore društva te potaknuli mnoge da ipak potraže prijeko potrebnu psihološku pomoć. Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum i Sindikat pomoraca Hrvatske u suradnji s Psihološkim centrom Tesa omogućili su pomorcima besplatnu psihološku pomoć. – Živimo u vremenu gdje se svi susrećemo s razno raznim problemima. S obzirom na situaciju koja nas okružuje, ali i na povećan broj nesretnih slučajeva, odlučili smo na ovaj korak i nadamo se da će pomorci to prepoznati i iskoristiti, rekao je glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan. Ovaj projekt počeo je prije godinu dana i nadamo se da je pružena pomoć pomogla pomorcima koji su se javili. - Ponekad je dovoljno razgovarati s nekim, izgovoriti na glas što nas muči pa da promijenimo perspektivu gledanja na to. Upravo zato smo mi tu. Pozivam pomorce da nam se obrate s povjerenjem, savjetovanje je anonimno. Mogu poslati e-mail kako

bismo se dogovorili za termin ili nazvati. Savjetovanje može biti e-mailom, telefonom, skypeom, zoomom, radimo na sve načine – istaknula je Tanja Dejanović Šagadin, te dodala da je telefon za pomoć često zauzet ili daje signal kao da zvoni pa se može činiti da se nitko ne javlja, ali to nije slučaj. Znak zauzeća ili zvonjenja bez javljanja znači da je netko na liniji. – Imamo zaista puno poziva i vrlo često čim završimo jedan razgovor telefon već zvoni, kaže Dejanović Šagadin, te se nada kako to neće obeshrabriti pomorce. Upravo zato savjetuje slanje e-maila kako bi se dogovorili za termin. Najvažnije je prepoznati kad nam treba pomoć. Kad primijetimo da se patimo i mislimo da ne možemo sami izaći na kraj s onim što nas muči, ili možda možemo sami, ali dobro je znati da ne moramo. Znači kad nam se nešto čini previše i ne vidimo izlaz, dobro je razgovarati s nekim ili potražiti stručnu pomoć. Hrabrost nije sjediti i trpjeti, hrabrost je prepoznati da mi treba pomoć i potražiti tu pomoć. Imamo jako puno korisnika naših usluga i jamčimo potpunu privatnost, to nam je jako važno, rekla je Dejanović Šagadin, koja za incijalni kontakt

preporučuje javljanje e-mailom. Na taj način mail se može preusmjeriti terapeutu koji je specijaliziran baš za to područje i tako će klijent dobiti najbolju moguću pomoć. Psihološki centar TESA već 28 godina djeluje provodeći psihološka savjetovanje i psihoedukacije građana. Terapeuti pružaju psihološko savjetovanje putem telefonske linije 01 48 28 888 svakim radnim danom od 10 – 22 sata; te putem Internet savjetovališta (psiho.pomoc@tesa.hr). Na liniji rade diplomirani psiholozi, apsolventi ili studenti viših godina psihologije. TESINI volonteri su uz osnovno fakultetsko obrazovanje završili ili su u edukaciji iz pojedinog psihoterapijskog pravca (gestalt, kognitivno-bihevioralna, realitetna, transakcijska, psihodrama i dr), a uz to i edukaciju za psihološko savjetovanje putem telefona u organizaciji Psihološkog centra TESA. Ova stručna osposobljenost čini Psihološki centar TESA posebnim i visoko kompetentnim za obavljanje usluga s područja psihološkog savjetovanja i psihoedukacija vezanih uz podizanje kvalitete psihičke dobrobiti i preveniranja psihičkih teškoća i problema. P O M O R SK I VJ ESN I K

- 13 -

SRPA NJ - 2022.

Priznanje za spašavanje ljudi i imovine na moru Dubrovnik, 1. prosinca 2022. Poznajete li nekoga tko je sudjelovao u spašavanju i želite ga nominirati za prestižno priznanje u svijetu pomorstva? Javite nam se na info@sph.hr

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

- AKTIVNOSTI SPH -

Studenti pomorskih fakulteta od jeseni će učiti i o zaštiti mentalnog zdravlja

urikulum o zaštiti mentalnog zdravlja pomoraca, osmišljen u Međunarodnoj federaciji transportnih radnika (ITF), od jeseni će biti implementiran u nastavni program pomorskih fakulteta i pomorskih odjela u RH. ITF je, u suradnji sa Sindikatom pomoraca Hrvatske, na Pomorskom Fakultetu u Rijeci organizirao trodnevnu edukaciju profesora – Training of Trainers (TOT). Tako su psihologinja Rasini Bandara i dr. Asif Altaf iz ITF-a educirali profesore o mentalnom zdravlju pomoraca, prepoznavanju ranih simptoma stresa i kako se s njima nositi. Govorili su o strategijama koje pomorci i kadeti mogu koristiti kada se suoče sa stresom na radnom mjestu i izvan njega, kako prepoznati depresiju, tjeskobu, izgaranje, rizik od samoubojstva. Obrađene su i teme upotrebe droga te pružanja psihološke prve pomoći nakon kriznih događaja. - Sve više pomoraca traži pomoć vezano za mentalno zdravlje. Čak i prije pandemije, u 2019. Sveučilište Yale, jedno od najprestižnijih američkih sveučilišta, Odjel za javno zdravstvo napravio je za ITF istraživanje o mentalnom zdravlju pomoraca. Istraživanje je uključivalo 600 pomoraca iz različitih dijelova svijeta i svih godišta, a pokazalo je da je 25 % pomoraca imalo ili depresiju ili su patili od tjeskobe. Dakle, jedan od 4 ispitana pomorca imala su problem mentalnog zdravlja. Onda je 2020. počela pandemija i sve se promijenilo za sve nas, ali

posebno za pomorce. Nisu bile moguće repatrijacije, morali su puno duže ostati na brodu, neki čak i godinu i pol. Bilo je jako puno stresnih situacija i veliki broj pomoraca je tražio pomoć i podršku, rekao je dr. Altaf iz ITF-a. S obzirom da je biti pomorac vrlo specifično zanimanje i da je radno okruženje drugačije, u ITF-u i SPH, ali i na pomorskim sveučilištima smatraju da je vrlo važno mlade buduće pomorce podučiti o izazovima s kojima će se susresti na brodu. – Pomorce koji su već na brodu je teško educirati o ovoj temi i zato smo u ITF-u prije tri godine odlučili preuzeti aktivniju ulogu u edukaciji mladih pomoraca o zaštiti mentalnog zdravlja. Ako možemo buduće kadete, dok su na fakultetima, naučiti sposobnostima kako se nositi sa stresom, tada će, kad diplomiraju i kad dođu prvi put na brod, znati s čime se sve mogu susresti i kako reagirati, bez obzira imaju li problema oni ili možda neki njihov kolega ili kolegica. Važno je naučiti ih da je život na brodu drugačiji, da će biti stresnih situacija i što mogu napraviti kada je previše stresa, odnosno kad stresne situacije traju predugo. Malo stresa je normalno, to je dio živo-

ta, rekao je Altaf. Na edukaciji su, uz riječke, sudjelovali i profesori Pomorskog fakulteta u Splitu te pomorskih odjela u Zadru i Dubrovniku. - Protekla tri dana su bila vrlo edukativna i po mom mišljenju korisna. Ovo je nešto što bismo obavezno trebali uključiti u kurikulume pomorskih studija kako bi na jedan način olakšali boravak svim mladim pomorcima na brodu i lakše snalaženje u nekoj novoj situaciji, rekla je Sanja Zoranić sa Sveučilišta u Dubrovniku. Psihologinja Ana Slišković, sa Sveučilišta u Zadru, istaknula je kako je jako važno da se pomorci educiraju o ovim temama prije nego što idu na brod. - Bilo je jako zanimljivo. Ja sam možda ne tipični polaznik jer ovo područje inače predajem, a i radila sam puno istraživanja o pomorcima, njihovom mentalnom zdravlju, stresu koji doživljavaju i slično, tako da mi je dosta stvari jako poznato. No, naučila sam neke nove praktične aktivnosti koje su bile jako zanimljive i sigurno ću, barem dio, implementirati u nastavi. Jako je važno da studenti pomorstva čuju o ovakvim temama prije nego što idu na brod, da znaju kod sebe prepoznati ako dođe do simptoma te kome se mogu obratiti, rekla je Slišković, i dodala kako je važno da budu svjesni da se moraju izgrađivati i cijelo vrijeme raditi na sebi. Uvođenjem kurikuluma o zaštiti mentalnog zdravlja pomoraca u kolegij na pomorskim fakultetima, Hrvatska će biti prva zemlja u Europi u kojoj studenti pomorstva dobivaju znanje o zaštiti mentalnog zdravlja, načinima kako prepoznati da nešto nije u redu i kada potražiti pomoć. Edukacija je održana u organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske i ITF-a, a uz pomoć Pomorskog fakulteta u Rijeci. P O M O R SK I VJ ESN I K

- 15 -

SRPA NJ - 2022.

- NOMINACIJA PVV PIŠE

DAMIR HERCEG Fotografije snimio: Dejan Štifanić (Glas Istre)

„Veliki „gumenjak” Obalne straže RH još se pravo nije ni zaustavio, a ja sam već skočio u nemirno more te zaronio pod prevrnutu pulsku jedrilicu Canarino Furiosso2, u čijoj su unutrašnjosti ostale zarobljene dvije žene. Nesreća se dogodila 7. svibnja ove godine oko 2,30 sati u noći, 17 milja od Pule, a zaronio sam u 6,10 sati vjerujući da su te žene još žive. Prema ulazu u kabinu jedrilice probijao sam se uklanjajući ispred sebe svu silu konopa koji su visili u moru, a glavno jedro i genova bili su razvijeni, te zajedno s jarbolom zlokobno zabijeni u mrak podmorja. Na tom mjestu more je duboko 42 metra. Vidljivost je bila slaba, ručnom podvodnom svjetiljkom osvjetljavao sam kabinu udarajući po njoj, dajući znak da sam tu, da sam došao da ih spasim, ali nitko nije odgovarao. Bilo je oko metar mrtvog mora, sve oko mene se prijeteći gibalo i naginjalo. Na ulaz u kabinu more je naguralo razne stvari, od rezervnih jedara do deka i odjeće, koje sam energično uklanjao kako bih mogao ući u brod. Odjednom je iz kabine netko pružio ruku, koju sam zgrabio, a tek na moj treći stisak osjetio sam slab odgovor. Pustio sam ruku te nastavio još jače i brže čupati sve što mi se našlo na putu. Raskrčio sam ulaz te se uvukao u kabinu, a pritom mi je zasmetalo brodsko stepenište koje se pomaknulo iz ležišta. Osvjetljavajući unutrašnjost jedrilice ugledao sam dvije žene, kojima je hladno more dopiralo do grudi, sugrađanku Magdalenu Vodopija, koju sam poznavao P O MO RS K I VJESNI K

- 16 -

S RPA N J - 2022.

ČETIRI SATA SU BILE ZA SPASIO IH JE PULSKI RO Četiri sata su bile zarobljene u kabini prevrnute jedrilice! Spasio ih je pulski ronilac Branislav Danevski!

Branislav Danevski: Moramo sve učiniti da se u ovakvim situacijama djeluje brže i bolje

od ranije, dok je druga žena bila Sandra Abramović iz Rijeke. Malo je reći da su obje bile u šoku i pothlađene, jer su već oko tri i pol sata vodile borbu za život u toj mračnoj 'kutiji' zvanoj kabina: disale su zahvaljujući 'zračnom džepu', odnosno zraku koji je prilikom prevrtanja ostao u potpalublju jedrilice. Znao sam da nemam puno vremena da ih spasim,” ispričao je za Pomorski vjesnik emotivno i u dahu iskusni pulski instruktor ronjenja Branislav Danevski Dane (64), koji je u ovoj akciji spašavanja upotrijebio sve svoje znanje i iskustvo stečeno u 40 godina ronjenja.

JEDRILICA SE IZNENADA PREVRNULA Jedrilica Canarino Furiosso2 (11 m) s peteročlanom posadom predvođenom pulskim skipe-

Pulski ronilac Branislav Danevski u moru

- NOMINACIJA PVV -

AROBLJENE U KABINI PREVRNUTE JEDRILICE! ONILAC BRANISLAV DANEVSKI! rom Borisom Radolovićem Šepom te je noći jedrila iz Pesara prema Puli, u sklopu regate krstaša Pula – Pesaro – Pula. U trenutku prevrtanja Radolović i dva člana posade bili su u kokpitu jedreći pomoću glavnog jedra i genove, dok su Magdalena i Sandra spavale u kabini, umorne, mokre i promrzle od naporne regate. U 5,09 sati Danevskog je nazvala kapetanica Lučke kapetanije Pula Dolores Brenko Škerjanc te mu rekla da su dvije žene ostale zarobljene u jedrilici koja se prevrnula 17 milja od Pule. Od nje je dobio i sve potrebne informacije da se što bolje i brže pripremi za ovo „ronjenje za život”. Odmah je krenuo u ronilački centar Ronjenje Pula u Pješčanoj uvali gdje je uzeo svu ronilačku opremu potrebnu za ovu akciju, od podvodnih svjetiljki, boca sa zrakom, noža ... u međuvremenu se još jednom čuo s Kapetanicom, a već u 5,35 sati s „gumenjakom” Obalne straže RH jurio je prema prevrnutom plovilu.

„TEČAJ RONJENJA” OD DVIJE SEKUNDE!? „ U kabini je 'zračni džep' bio sve manji, more je Magdaleni i Sandri prvo bilo do pojasa, sada je već prijetilo da im ubrzo dođe do glave, a vodena masa unutar kabine opasno se gibala, s amplitudama od 80 do 120 centimetara. Morao sam brzo djelovati. Održao sam 'tečaj ronjenja' u trajanju od dvije sekunde, rekavši Sandri da regulator za disanje stavi u usta i stisne zubima, a da sve drugo prepusti meni. Njenu manju bocu sa zrakom objesio sam preko ruke. Zaronili smo, a ja sam krenuo natraške prema izlazu iz kabine držeći iznemoglu jedriličarku. Kad smo se izvukli iz broda, zaronili smo još nekoliko metara u dubinu u desnu stranu, a potom nesmetano izronili na površinu mora. Sandru je prihvatila posada plovila Lučke kapetanije Pula, a ja sam se vratio po Magdalenu. Ona je bila prisebna,

Jedrilica Canarino Furiosso dotegljena je do Marine Veruda

ali na izmaku snage. Regulator je stavila u usta, a zbog jake pothlađenosti teško je pokretala ukočeno tijelo. Držao sam je, izvukli smo se iz kabine, pa zaronili u dubinu u stranu, a onda izletjeli na površinu. Bilo je gotovo, i druga bitka za život je dobivena! Sve troje zajedno smo se vraćali na obalu plovilom Lučke kapetanije Pula, a ja sam putem Sandri i Magdaleni, nakon njihovog 'drugog rođenja”, nastojao vratiti barem malo psihološke snage”, rekao je Danevski, nominiran u pojedinačnoj konkurenciji za Plavu vrpcu Vjesnika 2022. Njega sada svi zovu herojem i junakom, a on skromno kaže „ mogao je to učiniti i netko drugi”. Što više, pita se što bi bilo da je prilikom ovog spašavanja nešto krenulo po zlu? Mišljenja je da u Hrvatskoj moramo sve učiniti da se u buduće u ovakvim situacijama djeluje brže i bolje.

TROJICU JEDRILIČARA ZBRINUO JE MALTEŠKI BROD TZAREVICH Prema tvrdnji skipera Canarina Furiossa2 Borisa Radolovića, jedrili su brzinom od 7 milja, a onda je jedrilica u nešto udarila te se prevrnula, jer je otpao bulb kobilice. Pritom su iz kokpita u more pali on i dva člana posade, dok su Magdalena i Sandra ostale zarobljene u kabini. Nakon pada u more „trojac” iz kokpita popeo se na korito prevrnutog plovila, a srećom su sačuvali jedan mobitel te su pozvali pomoć. Njih trojica nagovarala su Sandru i Magdalenu da isplivaju iz prevrnute jedrilice, ali to je bilo lakše reći nego ostvariti. Trojica jedriličara zbrinuta su na teretnom malteškom brodu Tzarevich. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) je dobila dojavu o prevrtanju jedrilice Canarino Furiosso2 u 3,28 sati spomenutog dana. Uz MRCC Rijeka u ovu koordiniranu akciju spašavanja još su bili uključeni Lučka kapetanija Pula, Obalna straža RH i teretni brod pod malteškom zastavom Tzarevich. P O M O R SK I VJ ESN I K

- 17 -

SRPA NJ - 2022.

- INTERVJU -

vica Grga je od 2013. godine predsjednik jednog od najvažnijih tijela Sindikata pomoraca Hrvatske, Središnjeg odbora, ali je njegov sindikalni staž puno dulji. Umirovljeni šef svjetioničarske postaje Split je i nakon mirovine ostao aktivan u SPH, a na nedavno održanom kongresu Sindikata povjeren mu je još jedan mandat na mjestu predsjedavajućeg SO SPH. Kako je počelo vaše sindikalno djelovanje? U sindikatu sam od 1995. godine. Tada sam bio referent u plovnom području Split, a kasnije sam postao šef svjetioničarske postaje što sam radio do mirovine. U nekadašnja vremena sindikat je „bio pola prasca, vrića krumpira i kapula“, da bi se od 1991. u Hrvatskoj počelo nešto mijenjati na bolje. Mi u Plovputu smo uvidjeli da ovaj sindikat nešto radi za razliku od onih prije, socijalističkih sindikata. Devedesetih je dosta je poduzeća u Splitu zatvoreno, Jugoplastika, Dalma, škver, tisuće ljudi su dobile otkaz. Tada se pokazala prava potreba za sindikalnim djelovanjem. U Sindikatu pomoraca Hrvatske radili su pravi zanesenjaci, počevši od Vladimira Svaline koji je tada bio predsjednik Sindikata, Branka i Antuna u Splitu, Miočića u Zadru, Vanje u Dubrovniku, Brazzodura i Ane u Rijeci. Vidjelo se da su pravi borci, puni elana krenuli su okupljati pomorce i surađivati s njima. Tako sam se i ja odlučio aktivirati u radu SPH i potaknuti druge radnike da se uključe. Rad mi je oduvijek bio osnovni pokazatelj svega, a tako je i danas. Kad je sadašnji glavni tajnik SPH Neven Melvan, koji je tada bio predsjednik SO SPH, prešao u profesionalce, tj. postao zaposlenik SPH, ja sam prvi put izabran na mjesto predsjednika Središnjeg odbora, a na nedavno održanom Kongresu SPH izglasano mi je povjerenje za još jedan mandat, na što sam vrlo ponosan. S obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo sudjelovanja u radu SPH, možete li reći koliko se je i je li se uopće promijenilo sindikalno djelovanje u sve to vrijeme? P O MO RS K I VJESNI K

- 18 -

S RPA N J - 2022.

SPH SU STVORILI EN ŽELJELI BOLJE ZA HR Rad SPH bih podijelio u tri faze. Početak, vrijeme kad se još nije znalo za sindikat i kad je djelovanje bilo usmjereno na to da se dozna za rad sindikata i da se prepoznaju vrijednosti koje promoviramo. Zatim, druga faza, vrijeme kad se već dobrano počelo šuškati o radu SPH, kad se došlo do Sabora gdje smo imali, mislim, šest amandmana na zakone vezane uz pomorstvo. I tu dolazimo do treće faze, a to je vrijeme kad se svojim radom dokazalo i pokazalo da se radi ispravno i u korist pomoraca. Svi pomorci trebaju zanati da Pomorski zakonik ne bio ovakav

bez SPH. Smatram da su najbolji pokazatelji rada i utjecaja Sindikata Izmjene i dopune Pomorskog zakonika koje idu u korist pomorcima, a za koje je zaslužan upravo Sindikat pomoraca Hrvatske. Sadašnja faza, vrijeme nakon ovog Kongresa održanog u Dubrovniku, koji je pokazao da je SPH broj jedan kad je riječ o bilo čemu vezanom za pomorstvo. Prvi put otkako sam dio sindikata, svi koji su pozvani na kongres su i došli, a to je također

- INTERVJU -

je bila „A što će sindikat, što ovo, što ono“. Te ljude je trebalo razuvjeriti, a i dan danas je tako. Trebalo im je pokazati što znači biti član sindikata u novo vrijeme. Uvijek im je bilo teško izdvojiti tu članarinu, iako ona nikad nije bila visoka, zapravo je, pa mogli bismo reći, čak simbolična. Ljudima je trebalo dati vjere. Ispričat ću vam jednu priču koja je najbolji primjer toga kakvi su ljudi. Imali smo jednu direktoricu, nećemo je imenovati, i firma je krenula naopako, počelo se pričati po gradu da žele rasprodati Plovput. Tada sam bio predsjednik Radničkog vijeće u Plovputu i Neven Melvan i ja smo krenuli u borbu za očuvanje firme. Htjeli smo spasiti firmu bez obzira na sve. Bile su to dvije godine borbe u kojoj smo na kraju pobijedili i sačuvali firmu. Kako nam je bilo te dvije godine najbolje znaju naši ukućani, otkaz nam je stalno visio u zraku, druge probleme da ne spominjem. U to vrijeme od 275 zaposlenih u Plovputu, podržalo nas je samo 36 ljudi. Ovi drugi, od straha i od svega, su bili na strani Uprave, a sve se svodilo na to da nam Uprava nije htjela isplatiti iznos koji smo trebali dobiti. Na kraju balade uspjeli smo pobijediti i 36 ljudi je dobilo isplatu, dok ovi drugi nisu. Pogodite

NTUZIJASTI KOJI SU RVATSKE POMORCE dobar pokazatelj ugleda i rada organizacije. Došli su glavni ljudi svih sindikalnih međunarodnih organizacija vezanih za pomorstvo. Čini mi se da smo još uvijek cjenjeniji „vani“, nego kod naših pomoraca.

što se dogodilo na sljedećim izborima za radničko vijeće – izgubili smo. Taj poraz nije dugo trajao, ali to je najbolji pokazatelj kakvi su ljudi. Naime, bilo im je krivo što su ovi koji su nas pratili dobili isplatu, a oni ne.

A je li se promijenila percepcija ljudi o sindikatima?

Što znači biti predsjednik Središnjeg odbora Sindikata pomoraca Hrvatske?

Percepcija ljudi o sindikatu se do danas se nije promijenila. Percepcija ljudi o sindikatu

To je jedno časno mjesto i zahtjevno mjesto. Predsjednik Središnjeg odbora mora aktivno sudjelovati

u radu SPH i biti upućen u sve što se radi. Kao predsjednik SO, član sam i Izvršnog odbora SPH. Moram aktivno sudjelovati u pripremama sjednica, i velika je sreća da imam sve vas koji radite u sindikatu. Kao predsjednik SO predlažem odluke, zaključujem rasprave,…to je časna dužnost i velika obaveza. Meni je to drago, da nije tako ne bi bio tu. Što biste istaknuli kao prioritete u radu SPH, što je ono što po vama izdvaja SPH od drugih? Posvećenost radu za boljitak naših pomoraca, ustrajnost, brzina reakcije i spremnost za pomoći onima kojima je pomoć stvarno potrebna. Sve se to jako dobro vidjelo za vrijeme pandemije COVID 19. Dok mnogi nisu znali što nas je snašlo, SPH je koristio sve svoje napore i resurse kako bi pomogao pomorcima. Organizirale su se repatrijacije, davala se financijska pomoć, radio se pritisak na nadležne institucije u Hrvatskoj i svijetu da se pokrenu i pomognu pomorcima. Ne smijemo zaboraviti niti borbu da se pomorcima, koji to žele, omogući cijepljenje protiv COVID 19 , a kako bi se zaštitili i mogli nastaviti privređivati za svoje obitelji. Iako je sve to, nadamo se, iza nas, Sindikat pomoraca Hrvatske je u najtežim uvjetima pandemije, koja je poharala cijeli svijet, reagirao odmah. Imate veliko iskustvo rada u Plovputu, ali ste se kroz rad u SPH susretali s raznim slučajevima mnogih pomoraca. Imate li poruku za mlade pomorce. Učlanite se, pratite rad SPH i pitajte što vas zanima. Nemojte čekati da se nešto dogodi pa tek onda shvatiti da vam treba sindikat. Sindikat je svima pomogao, a nije nikome odmogao. Također, izdano je nekoliko brošura gdje su navedeni odgovori na administrativna pitanja koja najčešće muče pomorce. Čitajte brošure u njima je sve objašnjeno, a ako ima nejasnoća slobodno se javite u jedan od ureda Sindikata, zato smo tu. Ljudi koji rade u sindikatu su veliki entuzijasti i temeljni im je cilj i želja hrvatskim pomorcima omogućiti ugodniji i bolji rad. P O M O R SK I VJ ESN I K

- 19 -

SRPA NJ - 2022.

- ITF INSPEKTORAT -

PIŠE

MILKO KRONJA

N ITF inspektor

akon što je otpočela agresija Rusije na Ukrajinu ITF inspektori posebno pažljivo prate situaciju s ukrajinskim pomorcima te im pomažu na različite načine. Također, u hrvatskim lukama su se u posljednje vrijeme ponovno pojavili brodovi koji plove pod ukrajinskom zastavom, a jedan od njih je i teretnjak Dnipro Line. Ovaj brod je tijekom ožujka dva puta krcao teret žitarica u Splitu, da bi pri idućem dolasku, 8. travnja u noćnim satima imao sudar te je umjesto na ukrcaju 2 200 tona ječma za talijansku luku Cataniju završio na vezu u Sjevernoj luci i tu čekao rasplet događaja pošto su službenici tamošnje Lučke Kapetanije zadržali brodske dokumente do rješenja slučaja. Kako se to odužilo, kontaktirao sam posadu broda i pitao ih je li sve u redu s plaćom, hranom i ostalim neophodnim stvarima. Oni su kratko odgovarali da nema potrebe za bilo kakvom akcijom, ali sam ipak odlučio detaljnije pregledati brod prije no što je konačno dobio dozvolu za isplovljavanje, a to je bilo dana 19. svibnja. Dokumenti koji se tiču posade su pregledani i nađeni u redu, plaće su bile isplaćene zaključno s ožujkom, a

P O MO RS K I VJESNI K

- 20 -

S RPA N J - 2022.

IZ DNEVNIKA ITF INSPEKTORA one za svibanj će se isplatiti od vozarine za teret željeznih proizvoda po koje je brod otišao u talijanski Porto Nogaro. Zalihe hrane i vode za osmeročlanu posadu su dovoljne za približno mjesec dana, a pitke vode u plas-

tičnim bocama ima u dovoljnim količinama za još nekoliko putovanja. Posada je bila zadovoljna informacijama i ITF publikacijama koje su dobili od inspektora. Nešto drugačiji slučaj se zbio u šibenskoj

- ITF INSPEKTORAT -

luci dana 14. svibnja. Na iskrcaj tereta umjetnog gnojiva je stigao brod Isartal koji plovi pod zastavom pacifičke otočne državice Vanuatu, a u stvarnom je vlasništvu Turaka. Na brodu su ukrcani članovi posade iz Turske, Azerbajdžana, Gruzije i Ukrajine. Jedini ukrajinski pomorac na ovom brodu je ustvari žena i to kuharica Mariia Shtaiger. Za tridesetšestogodišnju Ukrajinku je situacija posebno teška iz više razloga. Ona je iz okupiranog grada Khersona, na brod se ukrcala točno dan prije početka ruske invazije, 23. veljače u turskoj luci Iskenderun. Uobičajene su situacije da su ukrajinske žene kod kuće, a zabrinuti muževi ih kontaktiraju i pokušavaju izbaviti iz ratnog pakla, ali ovdje to nije moguće, ne samo zbog razloga da su Ukrajinci od 18 do 60 godina obveznici mobilizacije nego i zbog činjenice da je kuharičina porodica u gradu kojeg su zauzeli Rusi. Tu su joj suprug i malodobno dijete, majka i otac, a Mariia se s njima nije čula mjesecima. Podršku joj daju svi ostali članovi posade. Dao sam joj publikacije i obavijesti iz ITF-a te prenio svoja saznanja o trenutnoj situaciji i mogućnostima komunikacije. Mariia je izjavila da mora biti jaka i da će na brodu ostati sigurno do isteka ugovora krajem kolovoza, a onda se nada da će se biti moguće vratiti u Kherson. Ukoliko ne, ima rezervnu destinaciju dok se situacija konačno ne smiri - sestru koja živi u Poljskoj. P O M O R SK I VJ ESN I K

- 21 -

SRPA NJ - 2022.

- PITANJA I ODGOVORI Poštovani, Kolege pomorci koji žive u Sloveniji u vrijeme nezaposlenosti (između dva ugovora na brodu), ukoliko su proveli 10 mjeseci u protekle 2 godine radeći na brodu, primaju naknadu za nezaposlenost. Možete li mi molim vas objasniti da li je takva naknada moguća i u Hrvatskoj, te kako je ostvariti ukoliko radim na brodu registriranom u Panami i plaćam doprinose u Hrvatskoj. Unaprijed zahvaljujem, uz srdačan pozdrav. Poštovana, nastavno na Vaš upit, pomorci u međunarodnoj plovidbi, u Republici Hrvatskoj, imaju mogućnost ugovaranja dodatnog doprinosa za nezaposlenost. Ukoliko se taj doprinos uplaćuje najmanje 9 mjeseci u razdoblju od 24 mjeseca, tada će pomorac imati pravo na naknadu za nezaposlenost (na isti način i pod istim uvjetima koji se primjenjuju na nezaposlene u Republici Hrvatskoj). Dakle, uvjeti za ostvarivanje tog prava su: da je pomorac sklopio s HZZ-om “Ugovor o stjecanju statusa osiguranika i preuzimanju obveze uplate doprinosa za zapošljavanje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za kalendarsku godinu”, temeljem kojeg se obvezuju uplaćivati doprinos za zapošljavanje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi, te ako je navedeni doprinos za zapošljavanje plaćao HZZ-u najmanje devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa, da je radni odnos pomorcu prestao bez njegove krivnje ili pristanka, i ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno. Ukoliko niste sklopili navedeni posebni ugovor, tada nećete imati niti pravo na naknadu za nezaposlenost. Ukoliko je potrebno daljnje objašnjenje te ste član Sindikata pomoraca Hrvatske, slobodno se javite ili navratite u jedan od naših ureda. S poštovanjem, SPH Poštovani Trebala bi mi hitno informacija. Informacija za koju mi svaka kapetanija da drugačiji odgovor, nakon dvije godine traženja kadeture napokon sam dobio posao. Moj problem je što ne znam da li će se uvažiti taj brod kao duga plovidba (6 mjeseci), u svrhu odrađivanja poručničkog ispita. Srdačan pozdrav!

P O MO RS K I VJESNI K

- 22 -

S RPA N J - 2022.

Pitanja i odgovori Poštovani, uvjeti za polaganje tzv. poručničkog ispita, odnosno ispita radi stjecanja svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima, propisani su Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Konkretno, jedan od uvjeta odnosi se i na potrebnu plovidbenu službu kao što i navodite u Vašem emailu. Pravilnik propisuje dvije mogućnosti koje se odnose na plovidbenu službu: potrebno je imati najmanje 12 mjeseci plovidbene službe kao vježbenik palube, od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe mora biti ostvareno na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi Alternativno: potrebno je imati najmanje 6 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika palube na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi i najmanje 6 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika palube na jahti upisanoj za gospodarske svrhe. Temeljem Vašeg upita, pretpostavljam da se Vaša plovidbena služba uređuje naprijed navedenom točkom 2. Međutim, navigacija (plovidbena služba) na jahti prihvaća se samo za razdoblje od 6 mjeseci. Preostalih 6 mjeseci mora biti u svojstvu vježbenika palube na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi. Konačno, napominjem i da Vam jedini službeni odgovor može dati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (pomorci@ pomorstvo.hr). S poštovanjem, SPH

- PITANJA I ODGOVORI Poštovani, Javljam se ovim putem kako bi potvrdio informaciju koju sam danas dobio. Naime, čuo sam da se na razini države dodjeljuje određena suma novca za sufinanciranje ukrcaja kadeta. Pronašao sam dokumente i pravilnike na internet stranicama i došao do nekih saznanja ali bih želio samo potvrditi informaciju tj najbitniji dio koji izravno utječe na mene. Ja sam već ukrcan na brod u svojstvu kadeta i zanima me dali postoji mogućnost naknadnog ispunjenja formulara i slanja ministarstvu te dali novac sufinanciranja se isplaćuje na moj račun ili račun firme. Unaprijed hvala na odgovoru, Lijep pozdrav.

Poštovani, Nastavno na Vaš upit, izvješćujemo Vas da je sufinanciranje vježbenika propisano posebnim programom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - Programom sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Sukladno navedenom programu, korisnik subvencije je uvijek brodar (a ne sam vježbenik). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture svake godine objavljuje poziv za prijavu na koji se onda javljaju brodari. Ukoliko brodar bude izabran za sufinanciranje, njemu se nadoknađuju troškovi koje ima za vježbenike. Nažalost, sami vježbenici ne mogu aplicirati za navedenu subvenciju. S poštovanjem, SPH

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 23 -

SRPA NJ - 2022.

- EDUKACIJA -

Sastavio

IVICA JELAČA Uredio

B.A.

RAZIGRANI KLIPOVI MINIKRUZERA „SERENISSIMA“

adašnji luksuzni mali kruzer „Serenissima“ sagrađen je daleke 1960. godine u Norveškoj i dugo je godina stjecao popularnost ploveći fjordovima i obalnim morima. Opsežno je renoviran 2003. god. u Švedskoj te s novim imenom „Andrea“ nastavio svoju karijeru pružajući putnicima intimnost i doživljaje plovidbe koji često nedostaju velikim brodovima. Pod imenom Andrea krstario je osim Norveške i Baltika i drugim svjetskim morima; oko Engleske, Grenlanda i Mediterana pa sve do Antarktika. Nakon kupnje broda u proljeće 2012. ruski vlasnici su brod temeljno revitalizirali i opremili novim kabinama za posadu, jacuzzijem, „Lido“ barom, fitness vježbaonicom te stabilizatorima protiv valjanja. S novim imenom „Serenissima“ nastavljena je uspješna karijera ovog oldtimera. Posebna zanimljivost ovog broda je glavni motor. Radi se o dizelskom jednoradnom dvokretnom motoru s nasuprotnim klipovima i turbopuhalima na ispušne plinove koji je unatoč poodmaklim godinama još uvijek u dobrom radnom stanju. Današnji luksuzni minikruzer „Serenissima“ (ex „Andrea“, ex „Harald Jarl“) sagrađen je u Norveškoj još daleke 1960. godine kao putničko teretni trajekt i pod imenom „Harald Jarl“ dugo godina je stjecao popularnost ploveći norveškim fjordovima i obalnim morima. Za divno čudo, kao glavni propulzijski stroj još uvijek se rabi jednoradni dvokretni dizelski stroj s nasuprotnim klipovima - originalno izgrađen i ugrađen u taj brod 1959./1960. godine. Kako smo već rekli, stroj nema klasične poklopce cilindara već gornji klipovi na vrhu cilindara slobodno plešu u košuljici gore-dolje i djeluju kao ispušni ventili, dok donji klipovi otvaraju i zatvaraju ispirne kanale u cilindrima. Sagra-dila ga je tvrtka Aker u Oslu po licenci B&W.

Ovaj jedinstveni propulzijski dizelski stroj s nasuprotnim klipovima označen je kao stroj tipa DM 550 VTBF 110/40, gdje prva brojka „5“ označava broj cilindara, druga brojka „50“ označava promjer cilindara u cm, slovo „V“ označava jednoradni dvokretni dizelski stroj s nasuprotnim klipovima, slovo „T“ označava motor s odvojenim kućištem okretnog mehanizma, „B“ označava turboispiranje, slovo „F“ znači brodski motor, brojka „110“ znači hod donjeg klipa u cm, a „40“ označava hod gornjeg klipa. Ukupni hod oba klipa iznosi dakle 1,5 m. Kako ovaj stroj nema uobičajene gornje poklopce (tj. glave cilindra) naziva se još i „dizelski stroj bez cilindarskih poklopaca“, jer tu ulogu igraju gornji klipovi. Kako sam prethodno u Vranjicu, a kasnije i u Trogiru bio angažiran na nadgledanju remontnih radova pogonskog postrojenja broda preko splitske tvrtke „West Wind“ koja vodi brigu o posadi i održavanju broda, dobro sam upoznat s tim postrojenjem. Evo kraćeg opisa rada ovog raritetnog i zanimljivog motora; (Pratiti nacrte 1 i 2). Glavni klip nalazi se u košuljici dijametra 500 mm, a hod mu iznosi 1100 mm. Ovaj klip je s klasičnim mehanizmom (klipnjača, križna glava i ojnica) vezan na koljenčastu osovinu. Košuljica cilindra u donjem dijelu ima uobičajene kružno raspoređene ispirne kanale, a povrh gornje mrtve točke je kompresijski prostor s dva rasprskača, uputnim ventilom, sigurnosnim ventilom te otvorom za indikatorski pipac. Nasuprot njemu u gornjem dijelu zajedničke košuljice dijametra 502 mm nalazi se ispušni klip čiji je hod 400 mm, a koji je izvan košuljice vezan na jedan ‘jaram’ (yoke) te s pomoću četiri spojne motke (dvije naprijed, dvije natrag) uveden u mehanizam kućišta motora, a zatim preko posebnih malih križnih glava i ojnica spojen na ekscentre koljenaste osovine dotičnog cilindra. Znači, svaki cilindar ima jedan mehanizam za glavni klip i dva mehanizma za ispušni klip. Pri vrhu košuljice nalaze se kružno raspoređeni ispušni kanali koje ispušni klip na kraju svog hoda prema gore otkriva. Kako taj klip djelimice izlazi izvan košuljice na vrhu košuljice ugrađena je šupernica radi sprječavanja prodora ispušnih plinova.

OSNOVNI PODACI: Tip stroja: B&W DM 550 VTBF 110/40 Akers, Oslo, Graditelj: Akers Mekaniske Verksted A/S (po licenci B&W), Godina gradnje: 1959, Snaga: 4400 indiciranih KS (3236 kW) pri 170 okr/min, Turbopunjači: 2 x Brown Boveri, 6000 okr/min pri normalnoj brzini broda, Gabariti stroja: (L) duljina 8 m, (B) širina 2,5 m, (H) visina 8 m i težina 120 tona. Tip propulzije: (CPP) - propeler s podesivim usponom. P O MO RS K I VJESNI K

- 24 -

S RPA N J - 2022.

Nacrt 1 – Uzdužni i poprečni presjek cilindarskog mehanizma

- EDUKACIJA gao je brzinu od 18,3 čv. Kapacitet putnika originalno je iznosio 600 osoba od kojih 55 u kabinama prve klase i 170 u drugoj klasi. U vlasništvu norveške tvrtke NFDS iz Trondheima svoju karijeru je započeo 20.06.1960. pod imenom „Harald Jarl“. Više godina plovio je uglavnom na liniji Bergen – Kirkenes - Bergen u tzv. „Hurtigruten“ službi (Norwegian Express Route) – putničko-teretna brodska služba uzduž norveške sjeverozapadne obale) u trajanju od tjedan dana.

Nacrt 2 – Presjek kroz cilindar motora Dakle, kad klipovi u fazi kompresije krećući se jedan nasuprot drugom zatvore kompresijski prostor uštrca se gorivo koje svojim procesom izgaranja gurne glavni klip prema dolje a ispušni prema gore. Nakon što ispušni klip otvori ispušne kanale, a glavni klip otvori ispirne kroz čitavu košuljicu započne proces ispiranja i pripreme za sljedeći radni ciklus. Možemo zaključiti da ispušni klip obavlja funkciju ispušnog ventila s tom razlikom da se dio kretanja ispušnog klipa odvija izvan cilindara i pred očima znatiželjnika stvara neobičan dojam kao da se klasične cilindarske glave dvokretnih motora kreću gore-dolje. Takav rad motora posebna je atrakcija za putnike. Stoga je u program događanja na brodu uvršten i posjet strojarnici. Motor troši Marine Diesel Oil (MDO) i originalno je projektiran da razvija maksimalnu indiciranu snagu od 4.400 KS (3326 kW) pri 170 okr./min. Raniji pregled i remont u Vranjicu obuhvaćao je cilindre i ležajeve, ali ne sve, dok se u Trogiru početkom ove godine obavio pregled i remont ostatka mehanizma, pramčano turbopuhalo, regulator i ‘overspeed’ mehanizam. U isto vrijeme ugrađen je i stabilizator za smanjenje valjanja radi sigurnosti i boljeg komfora putnika.

Brod je sagrađen 1960. u brodogradilištu Aker Yards Trondheim, Norway kao obalni linijski brod koji prevozi putnike i teret. Građen je s 8 vodonepropusnih pregrada. S tonažom od 2.568 GRT, duljinom od 87,1 m i s efektivnom snagom stroja od 3450 KS (2537 kW). Na probnim vožnjama 1960. godine posti-

Harald Jarl je ubrzo postao vrlo popularan brod. U lipnju 1968. godine otvorio je i Svalbard Express rutu, a isto tako u ljetnim mjesecima 1970. napravio je i nekoliko izleta do Šetlandskih otoka. Na njemu su 1983. izvršene preinake koje su tražili sigurnosni propisi. Preinake su se odnosile na mnogo stvari, uključujući i kabine. U svim kabinama ugrađena su kupatila, tako da je to smanjilo originalni kapacitet sa 225 kreveta u dvije klase na 169 kreveta u jednoj jedinstvenoj klasi. 1989. promijenio je vlasnike. Novi vlasnici iz Tromsøa nastavili su zaposlenje broda u Hurting-ruten službi.

Kada ga je na toj ruti u svibnju 1989. godine zamijenio jedan drugi brod („Nordstjernen“, sagrađen 1956.) zadnje putovanje Harald Jarla završilo je 20. listopada 2001. Stoga su tadašnji vlasnici bili prisiljeni privezati brod u luci Frengen gdje je služio kao brod-hotel. Grupa norveških vlasnika jako su se trudili da se brod ne proda van zemlje. Međutim, ništa ga nije moglo spasiti, pa je u srpnju 2002. prodan američkoj tvrtki „Elegant Cruises“ i to za puno nižu cijenu nego kad je sagrađen. Novi vlasnik ga je odmah premjestio u Uddevallu u Švedskoj, gdje je brod doživio opsežnu i do tada najveću obnovu i preinaku, čime je pretvoren u ekspedicijski krstaš. Pod novim imenom „Andrea“ krenuo na turistička krstarenja i istraživačke ekspedicije. Nudila su se i obavljala izletničko-ekspedicijska P O M O R SK I VJ ESN I K

- 25 -

SRPA NJ - 2022.

- EDUKACIJA -

Gornja stapala služe i kao ispušni ventili i plešu gore-dolje na vrhu stroja pokretani dvjema spojnim motkama, slično kao i na Serenissimi. Stapala su hlađena uljem a ostalo se hladi svježom vodom. Gabariti stroja su: duljina 24.5 m, visina 12.5 m, težina 1400 tona. Uz 115 o/min razvija izlaznu snagu od impresivnih 15 MW (22500 bhp). Ispirni zrak osiguravaju 4 Rootova puhala koje pogoni sam motor preko zupčanih prijenosa.

Od prvog probnog starta 1933. godine ovaj je stroj čitavih 30 godina slovio kao najsnažniji dizelski stroj na svijetu. Još i danas se nalazi među najvećim dizelskim strojevima na kopnu. U radnom je stanju i čuva se kao rezerva snage potrebna za ponovno pokretanje velikih električnih mrežnih sustava u slučaju ispadanja i općeg zamračenja. Svake prve nedjelje motor se stavlja u rad i u radu se prikazuje posjetiocima. Ipak, u slučaju Serenissime, to je danas jedini brod u svijetu u kojemu ovako neobičan stari propulzijski stroj još dobro funkcionira i služi svojoj svrsi. To je dokaz da su se nekada tehnički proizvodi gradili vrlo kvalitetno - tako da traju i traju. 4. travnja 2009. lučke vlasti u Splitu su po nalogu bankara uzaptile Andreu, jer je tvrtka Elegant Cruises doživjela bankrot i ostala im dužna velike svote novca. Brod je sklonjen i privezan u Vranjicu i tu je dugo vremena čekao svoju daljnju sudbinu. Brod je na Internetu bio ponuđen eventualnim kupcima za 15 milijuna US$. Konačno, 4. travnja 2012. ruska tvrtka Volga Cruise kupila je brod za nepoznatu svotu novaca. Ova tvrtka je dobro poznati i iskusni operator brodova za riječna krstarenja pod imenom „Volga Dreams“. Odmah poslije kupnje, Andreu je novi vlasnik preimenovao u „SERENISSIMA“ i odlučio podvrgnuti kompletnom „preušminkavanju“ u brodogradilištu Solin-brodogradnja u Vranjicu i pretvoriti ga u luksuzni ekspedicijski kruzer u kojem je sačuvano i nešto od starog ugođaja švedskih ladanjskih kuća iz 18. stoljeća. Kompletan trup i nadgrađe su ispjeskareni, palubna vodonepropusna vrata zamijenjena su novim drvenima, a drvena obloga palube je obrušena i prelakirana. Na najvišoj palubi (bridge deck) vanjski izgled se je jako promijenio izgradnjom četiriju novih apartmana s balkonima, dok je izgled glavnog jarbola s dimnjakom zadržan , ali je renoviran. Čamci za spašavanje zamijenjeni su s novim „Fassmer“ zatvorenim čamcima i splavima, a dodani su i ekspedicijski „Zodiac“ čamci. Na evakuacijskim postajama sa svake strane broda instalirani su kranovi za rukovanje splavima za spašavanje. Vrh pramca je izmijenjen zbog ranijih oštećenja, a oplata trupa dobila je završnu obradu i bojenje dolično superjahtama. Kuhinja na palubi br. 4 i pomoćna kuhinja/smočnica na palubi broj 5 kompletno su restaurirane, uz dodatak suvremene opreme koja zadovoljava najnovije zdravstvene i sigurnosne propise. Unutrašnjost broda doživjela je ekstenzivnu restauraciju i obnovu. Izgrađene su ili obnovljene kabine za posadu, a u unutrašnjosti, u putničkim kabinama i javnim prosto-rima izmijenjeni su podni i zidni tapeti, tekstilne obloge, zavjese i ostalo tako da se dobio suvremen i luksuzan izgled tih interijera. Za smještaj novog kapaciteta od ukupno 117 putnika služi 59 kabina u 8 različitih klasa smještenih na 5 paluba.

Motor B&W tipa DM 884 ws 150 (Diesel House Copenhagen)

SERENISSIMA, isti brod – ali u novom ruhu kojeg je dobio u Vranjicu

putovanja do Baltika, norveške obale, Mediterana i do takvih udaljenih destinacija kao što je Antarktik. Preinaka je još više smanjila kapacitet putnika i to na samo 120 putnika, s time da su neke kabine proširene. Javni prostori i kabine doživjeli su potpunu modernizaciju. Komfor je podignut na najvišu razinu. Ipak, nastojalo se što više sačuvati neke odlike ranijeg vizualnog uređenja interijera broda, posebno u nekim javnim prostorima. Što se tiče strojarnice, pomoćni motori su zamijenjeni s novima. Glavni motor je međutim pregledan i u potpunosti remontiran te zadržan kao vrlo pouzdan stroj. Još ponegdje na kopnu može se naći ovakvih ili sličnih strojeva. Ta jedan stroj, također B&W proizvod, nalazi se u Copenhagenu u HC Ørsted elektrani (Diesel House). Radi se o dvokretnom dvoradnom dizelskom stroju s nasuprotnim klipovima tipa DM 884 ws 150 sagrađenom daleke 1933. godine (Vidi sliku). Stroj ima 8 cilindara provrta 840 mm, a hod gornjeg i donjeg stapala iznosi po 1500 mm svaki (donje stapalo je dvoradno).

m/v „Andrea“

P O MO RS K I VJESNI K

- 26 -

S RPA N J - 2022.

- EDUKACIJA Sve kabine su atraktivno dizajnirane, a osim 5 unutarnjih kabina, svi apartmani imaju panoramske ili brodske okrugle prozore, neki i balkone. Kabine su potpuno klimatizirane i opremljene kupaonicom i WC-om, telefonom i „flat-screen“ televizorom, te ostalom dobro osmišljenom opremom. Od novih javnih prostora ugrađeni su; „jacuzzi“ kupaonica, Lido bar, mala teretana, „Venice“ restoran u kojem se svi gosti poslužuju u jednoj smjeni, zatim tu su dva salona, knjižnica s računalima za pristup Internetu, prostrana opservacijska paluba, praonica rublja, prostorije za prvu pomoć ili za masažu. Ostavljen je i jedan vanjski ostakljeni otvoreni prostor gdje gosti mogu blagovati ako je vrijeme povoljno. U prednjem stubišnom tornju postoji i mali lift (od 3. do 6. palube), zaostao još od pretvorbe broda u kruzer Andreu. Ovaj brod ima jednu manu, dosta se valja u uzburkanom moru, jednom je zabilježen i rekordni bočni nagib broda od 42 stupnja. Na prvom kružnom putovanju putnici su doživjeli neugodne trenutke pred Bokom Kotorskom kad se brod jako valjao.

Zbog toga kasnije je radi komfora putnika prilikom remonta u Trogiru ugrađen i stabilizatorski sistem protiv valjanja. Na koncu, došao je i dan kad je obnovljeni brod krenuo na probnu vožnju. To je bilo 3. travnja 2013. na probnoj ruti Split-Ancona-Split. 4. travnja 2013. brod se vratio u Split nakon uspješne probne vožnje i vezao se u gradskoj luci, gdje je čekao pristizanje prvih gostiju. Od 5. do 9. travnja Serenissima je poduzela svoje prvo djevičansko putovanje, krenuvši iz Splita za Kotor, zatim Dubrovnik, pa Korčulu da bi završila putovanje u Veneciji gdje su se zadovoljni gosti i iskrcali. Ove zime dok je brod boravio u Trogiru u doku, mašinsko postrojenje je ponovno u detalje pregledano i remontirano uz uobičajenu zamjenu dotrajalih potrošnih dijelova. Za vrijeme pregleda ništa se bitnog nije pronašlo što ne bi bilo uredu, pa je novi vlasnik s time bio zadovoljan, uvjeren da će stari strojevi i dalje vjerno služiti. (op. ur.) Radove u stroju, kako je već navedeno, je nadgledao Ivica Jelača, iskusni brodostrojarski inženjer i umirovljeni upravitelj stroja. IZVORI: captainsvoyage.com serenissima-cruises.com captainsvoyage.com/forum/...ex Andrea ...ex Serenissima maritime-database.com Harald Jarl.wmw-YouTube

Objavljeno u časopisu Udruge pomorskih strojara Split „Ukorak s vremenom“ br. 49/50 od 6. prosinca 2014.

Serenissima U Splitu čeka prve goste Serenissima na remontu

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 27 -

SRPA NJ - 2022.

- MOJA PRIČA -

Anđeo PIŠE

JERE BILAN

ođen sam u gradiću na obali Jadranskog mora. Međusobno smo se poznavali, pa je bio običaj da na ispraćaje pokojnika dolaze svi naši mještani. Taj običaj zadržao se do danas. Vjerojatno je to posljedica međusobne ženidbe, jer je svatko svakom rod u nekom koljenu. Dolaskom na ispraćaje pokojnika pokazuje se uvažavanje osoba koje su ožalošćene, a i ukazuje se poštovanje prema umrlom.

ISPRAĆAJI U svakom mjestu postoje osobe koje pomažu u organizaciji sprovoda: stavljaju preminulog u kovčeg, nose ga među rukama, spuštaju konopom u grob, zidaju ciglom policu na kojoj je pokojnik smješten i pokrivaju grob mramornom pločom. Oblačenje pokojnika obavlja njegova obitelj, ali ovaj drugi dio obavljaju posebni mještani našega gradića. Ljudi koji se bavi pokojnicima moraju imati emotivni odmak od pokojnika i njegove obitelji, moraju imati poseban odnos prema smrti jer mnoge od nas susret sa smrću može slomiti, ta spoznaja o prolaznosti na ovoj zemlji i shvaća-

P O MO RS K I VJESNI K

- 28 -

S RPA N J - 2022.

- MOJA PRIČA -

eo čuvar nje da svemu dođe kraj. Primjećivao sam i neobične izraze lica ljudi koji su se bavili tim poslom. Na licu nisu pokazivali emocije, a imali su neku čudnu žućkasto-sivu boju lica. Nisu to bili profesionalci, već ljudi koji su na taj način pomagali svojoj društvenoj zajednici i zbog toga imali dobar osjećaj korisnosti. Jedan od takvih ljudi bio je i Jakov. Prezime mu je bilo Crnogaća. Njegovo je prezime nastalo kombinacijom riječi crno i riječi gaće. Svi su njegovi djedovi, pradjedovi generacijama unatrag pomagali kod ukopa, bili organizatori ispraćaja pokojnika, i svi su nosili crne gaće. Isprva je to bio nadimak, a poslije je postalo prezime. Te sam godine išao u osmi razred osnovne škole. Nakon pogreba mještanke koja je poživjela 96 godina Crnogaća me pitao: - Jel’ Mali, di ćeš ti nakon škole? Ja sam mu rekao: - U Pomorsku školu, eto di ću! Idem navigavati posli mature. On me potapšao po ramenu i kazao: - Najbolje što si mogao učiniti! Završio sam Pomorsku školu i otišao na brod.

UPOZNAVANJE Plovidba mi nije bila jednostavna. Mučila me nostalgija. Bio sam mlad i nedostajala mi je obitelj, moja majka i moj otac. Kad sam došao prvi put kući nakon navigacije, sreo sam Crnogaću. Upitao me je: - Kako ti je bilo na brodu, Mali? Mene je, pored nostalgije, mučilo nešto drugo. Bio sam osamljen i na brodu i doma. To me je jako mučilo. Mislio sam da se nikada neću oženiti. Na brodu nisu dostupne žene, a kad bih došao u svoj gradić, nisam se naj-

bolje snalazio u njihovom društvu. Odlučio sam mu iskreno kazati što osjećam: - Gospodine Crnogaća, sve je dobro, ali nemam curu. Ima po tim lukama žena, ali mene one ne zanimaju. Ja želim jednu trajnu ozbiljnu vezu. - Nema nikakvih problema, odgovori on. Ja poznajem čitav grad jer već desetljećima radim ovaj svoj posao i mogu ti pomoći. Ima nekoliko djevojaka koje poznajem iz finih i pristojni obitelji. Preporučio bih ti jednu curu. Razgovarati ću s njom i s njenim ocem. Nakon razgovora s Crnogaćom, ona je pristala na upoznavanje. Šetali smo se rivom i držali za ruke. Vrijeme je prolazilo i veza je potrajala. Odlučili smo se vjenčati. Naravno da je Crnogaća bio poseban uzvanik na vjenčanju. On nije imao imena ljudi željnih upoznavanja na papiru, već je sve imao u svojoj glavi i spajao ljude po nekom svom unutarnjem osjećaju. Bilo mu je zadovoljstvo pomagati ljudima, pa i u upoznavanju.

MLIJEKO Dobili smo i dijete, rodila nam se kći. Međutim, stvari nisu išle onako kako smo očekivali. Dijete nije htjelo sisati majčino mlijeko. Plakalo je i gubilo na težini. Situacija je bila jako ozbiljna i liječnik se zabrinuo. Rekao nam je da je dijete alergično na neke sastojke iz mlijeka i ne može ga probavljati, što mu pravi muku u želucu. Sreo sam Crnogaću i rekao mu o čemu se radi. On mi je kazao da napravim mješavinu od pola kamilice i pola kozjeg mlijeka uz žlicu šećera. Taj mu je recept davno prenijela na samrtnoj postelji jedna žena koja se bavila ljekovitim biljem. Ništa mi drugo nije preostalo nego isprobati njegov savjet. Kozje mlijeko su mi donosili iz sela u zaleđu, a sušenu kamilicu imao sam kod kuće. Začudo, djevojčica je

halapljivo pila taj napitak i počela dobivati na težini. Nakon nekoliko godina plovidbe odlučio sam kupiti teren i izgraditi kuću Mislio sam je sagraditi u jednoj u udolini. Međutim, Crnogaća mi je rekao: - Nemoj tu. Napravi je na padini brda. - Otkud vam to? - Bavim se rašljarenjem i po mojim spoznajama na tom mjestu nije dobro graditi kuću. Boravkom na mjestima gdje su vodeni tokovi može doći do bolesti. Nisam znao o čemu priča, ali sam ga poslušao.

MASLINIK Na jednom sprovodu me pitao: - Mali kako je na poslu? - Dobro je! Dobro zarađujem, radim na stranoj kompaniji. Ali ne znam gdje bih uložio novce. - Gradi se Jadranska magistrala. Kroz naše će mjesto proći cesta. Doći će i stranci, turisti, koji će trebati smještaj i hranu. Napravi kamenu kuću blizu mora koju ćeš urediti na način kako su uređene naše stare kuće, sa zelenim škurama i kupom kanalicom na krovu. Kupi maslinik uz more jer će doći vrijeme kada će ti maslinici dobiti na cijeni. Osjetio sam kako on vidi dalje od mene i odlučio sam ga poslušati. Jednog mi je dana na brod stigao telegram. Žena mi je javila da je Crnogaća umro. Bio sam tužan i žalostan. On me je pratio cijeli moj život. Uvjeren sam da postoje anđeli čuvari. Moj anđeo čuvar bio je visoki pogrbljeni grobar Crnogaća. Nije izgledao posebno lijepo, nije imao bijela krila na leđima, ali je bio moj anđeo čuvar koji me pratio kroz čitav život. Kada shvatite da anđeli čuvari postoje, život nam je ljepši i kroz njega prolazimo sigurniji i sretniji.

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 29 -

SRPA NJ - 2022.

- PRAVNI SAVJETI -

Odvjetničko društvo Vukić i partneri

SPAŠAVANJE

PIŠE

LINA SERDAR mag.iur.

oše vremenske prilike, pomorske nezgode i havarije te općenito opasnosti, sastavni su dio plovidbe morem. Akcija spašavanja jest svaki čin ili činidba poduzeta radi pomoći brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na moru.

DUŽNOST SPAŠAVANJA Spašavanje osoba u opasnosti na moru osobna je obveza zapovjednika broda. Povreda ove obveze dovodi do osobne odgovornosti zapovjednika – to može biti kazneno djelo, ali vlasnik broda ili brodar ne odgovaraju za štetu koja nastane zato što je zapovjednik broda povrijedio svoje dužnosti spašavanja. Spašavanje imovine načelno nije pravna obveza zapovjednika broda, osim u slučaju sudara. Spašavanje imovine može se izvršavati spontano i dobrovoljno te na temelju sklopljenog ugovora o spašavanju. Ugovor o spašavanju može se sklopiti: usmeno – putem radija, o čemu postoji zapis u radio-dnevniku, pisano – potpisivanjem dokumenta ili putem telexa i sl. ili konkludentnim radnjama – ako jedna strana počinje spašavati drugu, a druga se ne protivi, spašavanje je pravno započelo. MAYDAY – može biti ponuda ugovora, a Aknowledgement može biti prihvaćanje ugovora. Jedan od poznatijih međunarodnih sporazuma o spašavanju je Lloyd’s salvage agreement “No cure – No pay” koji se sklapa na tipiziranom obrascu. Ugovara se nadležnost Lloydove arbitraže za odlučivanje o visini nagrade, a na ugovor i postupak primjenjuje se englesko pravo. Dok ne dobiju zasluženu nagradu, spašavatelji imaju pravo zaloga na spašenom brodu i na ukrcanim stvarima. Dakle, zapovjednik broda koji na bilo koji način dozna da se osobe, uključujući i neprijatelje u slučaju oružanog sukoba, nalaze u životnoj opasnosti na moru dužan im je odmah krenuti u pomoć najvećom brzinom obavještavajući ih o tome ako je to moguće, te poduzeti njihovo spašavanje. Zapovjednik broda dužan je spašavati osobe koje su u životnoj opasnosti čak i kad se one tome protive ili kad se spašavanju protivi zapovjednik broda na kojem se te osobe nalaze. Iznimno, sukladno izričitoj odredbi Pomorskog zakonika, spašavanje hrvatskoga ratnog broda i osoba na njemu ne će se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda. Također, u slučaju sudara brodova zapovjednik broda dužan je, ako to može učiniti bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za osobe na njemu, pored prvenstvenog spašavanja osoba, poduzeti spašavanje drugog broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda. Zapovjednik broda će, kada zaprimi poziv u pomoć, zabilježiti u

P O MO RS K I VJESNI K

- 30 -

S RPA N J - 2022.

dnevnicima poziv u pomoć (MAYDAY), navesti u dnevniku razloge zbog kojih eventualno nije krenuo u pomoć, nastojati potpisati ugovor o spašavanju, izvijestiti brodara i poslati mu na kraju svu dokumentaciju, pribaviti izjavu o okončanju akcije spašavanja, utvrditi troškove i štete nastale tijekom spašavanja te urediti brodski dnevnik. Zapovjednik se može osloboditi dužnosti spašavanja (u skladu sa Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (SOLAS) i Pomorskim zakonikom) zbog ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda, ako smatra kako poduzimanje spašavanja osoba u opasnosti ne bi bilo uspješno, ako je neki drugi brod izabran i prihvatio da ide u pomoć te ako zaprimi obavijest da pomoć više nije potrebna. Ako zapovjednik ne ispuni dužnost spašavanja, mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spašavanje te razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda nakon sudara. Upravo zbog navedenih dužnosti, svaki poslodavac je obvezan osigurati sredstva osobne zaštite na radu za svakog pomorca za cijelo vrijeme njegova boravka na brodu u skladu s ISM Pravilnikom, SMS Pravilima i standardima specificiranim u Pravilu 4.3 – Zaštita zdravlja i sigurnosti i sprječavanja nezgoda MLC-a. Brodovi moraju biti tako opremljeni da je odjeća za spašavanje adekvatnih veličina usklađena s međunarodnim standardima dostupna svakome članu posade i poslodavac je dužan na brodu osigurati dovoljan broj odjeće za spašavanje. S druge strane, zapovjednik broda u opasnosti može nakon savjetovanja sa zapovjednicima brodova koji su odgovorili na njegov poziv za pomoć, izabrati jedan od tih brodova ili više njih za koje smatra da su najprikladniji pružiti mu pomoć. Nadalje, spašavatelj je dužan, uvijek kada to okolnosti razborito nalažu, zatražiti pomoć drugih spašavatelja, te prihvatiti pomoć drugih spašavatelja kada ga zapovjednik broda, brodar ili vlasnik broda u opasnosti, odnosno vlasnik spašavane imovine razborito zatraži da tako učini. Ako se utvrdi da je takav zahtjev zapovjednika, brodara, vlasnika broda odnosno vlasnika druge imovine bio nerazborit, to ne će utjecati na iznos naknade spašavatelju. Zapovjednik broda, brodar, odnosno vlasnik druge imovine u opasnosti dužni su surađivati sa spašavateljem tijekom akcije spašavanja, te pri tom primijeniti dužnu pažnju u sprječavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu, a kada brod ili druga spašena imovina budu dopremljeni u sigurnost – prihvatiti brigu o njima ako ih spašavatelj to razborito zatraži.

PRAVO NA NAGRADU U pravilu samo akcije spašavanja koje su imale koristan ishod spašavatelju daju pravo na nagradu. Osim ako je izričito drukčije propisano ili ugovoreno za određeni slučaj, nikakva se isplata ne duguje prema Pomorskom zakoniku ako akcije spašavanja nisu imale koristan ishod (No-Cure, No-Pay). Svota nagrade za spašavanje koja preostane nakon odbitka svote štete nanesene brodu odnosno opremi spašavatelja pri spašavanju i troškova prouzročenih spašavanjem predstavlja čistu nagradu. Određeni dio čiste nagrade pripada posadi broda spašavatelja. Spašavatelj se ne može odreći dijela nagrade koji čini udio članova posade u toj nagradi bez pristanka članova posade broda spašavatelja. Kako je spašavanje osoba pravna obveza zapovjednika broda, za spašavanje osoba spašavatelju ne pripada nagrada. Iznimno, ako je u spašavanju sudjelovalo više spašavatelja od kojih su neki spasili osobe a neki imovinu, spašavatelju koji je spasio samo osobe pripada pravični dio nagrade za spašavanje priznate spašavatelju imovine ili naknade za sprječavanje ili smanjenje štete morskom okolišu. Ako ima više spašavatelja, svaki spašavatelj (brodar plovila koje je pružilo pomoć, koji snosi troškove spašavanja) može samostalno pred sudom ostvarivati zahtjev za nagradu. Svaki član posade broda spašavatelja može, nakon proteka roka od jedne godine od dana kad je spašavanje okončano, tužbom prema brodaru spašenog broda ili prema vlasniku druge spašene imovine ostvariti nagradu za spaša-

- PRAVNI SAVJETI vanje u dijelu koji predstavlja njegov udio u toj nagradi, ako brodar spašavatelj nije podnio u tom roku tužbu za isplatu nagrade za spašavanje.

OBVEZNIK PLAĆANJA NAGRADE Ako ugovor o spašavanju nije bio sklopljen, nagradu za spašeni brod dužan je platiti brodar ili vlasnik spašenog broda, a nagradu za drugu spašenu imovinu – vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolagati tom imovinom. Ako se spašavanje broda i druge imovine obavlja na temelju ugovora o spašavanju koji je sklopio zapovjednik broda, brodar ili vlasnik broda u opasnosti, nagradu za spašavanje dužan je platiti brodar ili vlasnik spašenog broda, ako ugovorom nije drugačije predviđeno. Vlasnik druge spašene imovine na brodu ili osoba koja ima pravo raspolagati takvom imovinom odgovara solidarno s brodarom i vlasnikom broda, ali samo za onaj dio nagrade koji se odnosi na tu imovinu. Osobe kojima su spašeni životi nisu dužne za to ništa platiti. Bez suglasnosti spašavatelja spašeni brod i druga imovina s broda ne smiju se otpremiti iz luke ili mjesta na koje su dospjeli neposredno po dovršetku spašavanja, sve dok se ne pruži primjereno jamstvo za tražbine spašavatelja prema njima (uključujući moguće kamate i troškove postupka).

VISINA NAGRADE Visina nagrade (bez kamata i naknadivih troškova pravnog postupka), ne može iznositi više od vrijednosti spašenog broda i druge spašene imovine. Visinu nagrade za spašavanje, ako nije sklopljen ugovor o spašavanju, ili nije ugovorena visina nagrade za spašavanje ili je visina nagrade sporna, odredit će sud odnosno arbitraža, i to pravičnu visinu nagrade prema vrijednosti imovine u vrijeme i mjestu gdje je usluga spašavanja završena – vrijednost spašene imovine uzimajući pritom u obzir: spašenu vrijednost broda i druge spašene imovine, vještinu i napore spašavatelja u sprječavanju ili smanjenju štete morskom okolišu, stupanj uspjeha što ga je spašavatelj postigao, prirodu i stupanj opasnosti, vještinu i napore spašavatelja u spašavanju osoba, broda i druge imovine, utrošeno vrijeme, uložene troškove i gubitke spašavatelja, rizik odgovornosti i druge rizike kojima su se izložili spašavatelji ili njihova oprema, brzinu kojom su usluge pružene, dostupnost i uporabu brodova i druge opreme namijenjene operacijama spašavanja, te stanje pripravnosti i djelotvornosti opreme spašavatelja te njezinu vrijednost. Sud može spašavatelja dijelom ili u cijelosti lišiti prava na isplatu nagrade za spašavanje u onoj mjeri u kojoj je spašavatelj svojom krivnjom izazvao potrebu za akcijama spašavanja ili ih otežao, odnosno ako je spašavatelj kriv za prijevaru ili drugo nečasno ponašanje.

POSEBNA NAKNADA Ako je spašavatelj obavio spašavanje broda kojim je sam ili svojim teretom prijetio štetom na

morskom okolišu i pritom nije spasio imovinu koja bi mu bila osnova za utvrđivanje nagrade barem u visini troškova, neće ostvariti pravo na nagradu za spašavanje, ali će imati pravo na posebnu naknadu od brodara ili vlasnika toga broda u visini svojih uloženih troškova. Troškovi spašavatelja znače gotovinske izdatke koje je spašavatelj razborito uložio pri spašavanju i pravičan omjer za opremu i osoblje koji su stvarno i razborito bili uključeni u spašavanje. Posebna naknada za spašavanje utvrđena je zbog zaštite javno-pravnog interesa – zaštite okoliša, Međunarodnom konvencijom o spašavanju iz 1989. godine i Pomorskim zakonikom te predstavlja odstupanje od načela korisnosti spašavanja kao pretpostavci za nagradu. Zbog toga je Pomorskim zakonikom predviđeno da se posebna naknada može povećati do 30% od troškova koje je spašavatelj uložio ako je spašavatelj svojim djelovanjem spriječio ili smanjio štetu na morskom okolišu, a ako sud to smatra pravičnim i opravdanim može još dodatno povećati takvu posebnu naknadu do najviše 100% od troškova koje je spašavatelj uložio.

POSEBNOSTI Tražbine za isplatu nagrade za spašavanje zastarijevaju nakon proteka dvije godine od dana kad je spašavanje okončano. Međutim, nakon što je nastala tražbina stranke mogu pisano ugovoriti rokove zastare koji su dulji od rokova propisanih zakonom. Tražbine po osnovi nagrade za spašavanje broda prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, osigurane su pomorskim privilegijem (zakonskim založnim pravom) koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je tražbina nastala, što znači da se spašavatelji mogu namiriti iz prodajne cijene broda ostvarene prodajom broda u ovršnom postupku. Osim toga, pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda imaju prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima koji terete brod prije vremena u kojem su obavljene radnje, zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij.

ZAKLJUČAK Spašavanje ljudi i imovine dio su pomorske prakse i pomorskog prava. Važno je znati koje su dužnosti i obveze svakog člana posade u slučaju potrebe poduzimanja akcije spašavanja kao i zakonsku regulativu u slučaju iste. Dok je s jedne strane spašavanje osoba na moru osobna obveza zapovjednika broda, spašavanje imovine nije, budući se svakom akcijom spašavanja dovode u opasnost životi posade te imovina na brodu spašavatelja. Međutim, imajući u vidu veliku materijalnu vrijednost samih brodova i tereta u pomorskom prijevozu, međunarodne konvencije kao i domaće hrvatsko zakonodavstvo su detaljno razradile prava, dužnosti i nagrade spašavatelja, odnosno obveze onih čija je imovina spašena. Članovi posade, osobito zapovjednik, dužni su pridržavati se zakonskih propisa i brojnih konvencija, pogotovo kad se radi o spašavanju ljudi i ljudskih života, no isto tako trebaju biti svjesni opasnosti kojima se izlažu odluče li se za spašavanje imovine, što im, s druge strane, može omogućiti pravo na nagradu za spašavanje.

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 31 -

SRPA NJ - 2022.

- LIJEČNIČKI SAVJETI -

Doktor na brodu

PIŠE

NEBOJŠA NIKOLIĆ MD, MS, FRIPHH

prošlom broju upoznali smo vas s međunarodnim aktivnostima kojima b,i se trebao uspostaviti novi sustav medicinske obuke pomoraca te s problemima i dvojbama oko onoga što se danas od vas traži ako vas zapadne dužnost “doktora na brodu”. Od 13 do 14. siječnja 2022. u Bergenu u Norveškoj (valjda jedinom gradu na svijetu koji ima više kiše od Rijeke) održan je 1st IMHF EP WORKSHOP ON MARITIME HEALTH ON BOARD – MEDICAL TRAINING OF SEAFARERS koji je okupio 11 vodećih stručnjaka pomorske medicine u svijetu, a u njemu su sudjelovali i predstavnici pomoraca, Capt Bill Kavangh s National Maritime College of Ireland i predstavnik Norveškog Maritime Direktorata u IMO-u, Per Oto Arland. U tri vrlo intenzivna dana, koristeći metodologiju uporabljenu u EU projektu MEDINE 1 i 2 kojim je prije desetak godina postignut konsenzus o ishodima učenja/kompetencijama za liječnike u EU, te koristeći ishode učenja koje smo vam predstavili u prošlom broju, radna skupina je došla do liste koju vam predstavljamo na kraju ovog teksta. Da malo pojasnimo, to nije metoda kojom se donose zakoni u Saboru (mi napišemo prijedlog, a vi pokušavate progurati amandmane), korištena je jedna od znanstvenih metoda koje se upotrebljavaju kada se donose globale smjernice npr. za liječenje neke bolesti. Nije to bilo ni blizu apsurdu o kojem smo vam pisali u prošlom broju kada vam je donesen sadašnji pravilnik i program obuke. No, da se prvo podsjetimo problema: Međunarodna konvencija o standardima osposobljavanja, certificiranja i čuvanja straže za pomorce (STCW) Kodeks, Dio A Poglavlje VI, utvrđuje pravnu osnovu za obuku nautičkih časnika za prvu pomoć i medicinsku skrb na brodu. Ona određuje obvezne minimalne zahtjeve/standarde kompetencija potrebne za časnika odgovornog za medicinsku skrb na brodu. Oni su specificirani kao „kompetencije, znanje, razumijevanje i stručnost te su navedene i metode za dokazivanje postignutih kompetencija” te „kriteriji za njihovu evaluaciju”. Nakon usvajanja STCW-a 1978., IMO je osmislio i niz „modela tečajeva“ koji detaljno opisuju zahtjeve za obuku u skladu s ciljevima navedenim u Kodeksu. Svaki „model tečaj“ uključuje: • okvir tečaja s pojedinostima o opsegu, cilju, ulaznim standardima i drugim informacijama o tečaju • nacrt tečaja ili raspored • detaljan nastavni plan i program uključujući ciljeve učenja i kompetencije koje treba postići • upute za instruktora. Nažalost, sve je to lijepo na papiru, ali ipak ne osigurava da vaš P O MO RS K I VJESNI K

- 32 -

S RPA N J - 2022.

časnik iz Burme ima iste kompetencije kao i vi, budući su u svijetu vrlo različite nacionalne prakse i programi obuke. Doduše, obuka prve pomoći slična je u cijelom svijetu i slijedi zahtjeve, smjernice i standarde velikih organizacija kao što su Europsko vijeće za reanimaciju, Međunarodni crveni križ ili Američko udruženje za srce. Nasuprot tome, obuka medicinske skrbi koja se daje nautičkim časnicima, uvelike se razlikuje od zemlje do zemlje. Primjerice, iako su „model tečajevi“ upravo ono što im ime govori – model po kojem bi trebalo kreirati sve tečajeve i minimum potrebnog, većina zemalja, uključujući Hrvatsku, ih je samo prevela i u upotrijebila u obliku u kojem su predloženi. U većini zemalja danas, obuka se održava u obliku intenzivnih tečajeva, a u nekima su sati obuke uključeni u druge programe obuke u nautičkim školama. Ukupna količina medicinskih lekcija i praktičnih vježbi uvelike varira od zemlje do zemlje, a većina uključuje samo minimalne zahtjeve koji su navedeni u međunarodnim propisima i predstavljeni u IMO Model tečajevima. Mnogi stručnjaci postavljaju pitanje je li tečaj medicinske skrbi, kada je ograničen na 40 sati, kako je predloženo, dovoljan da u potpunosti ispuni zahtjeve STCW-a. Postoje institucije/zemlje koje su smatrale potrebnim produžiti taj tečaj na 70, pa i 100 sati, nastojeći unaprijediti vještine polaznika. Neke su nacije izradile ne samo vlastite medicinske priručnike, već su osmislile i vlastite programe obuke koji nadilaze zahtjeve Kodeksa, koristeći IMO model tečajeve samo kao razvojni alat kakav su ustvari i trebali biti. Primjerice, u Finskoj tečajevi osposobljavanja traju 19, 20 i 40 sati (teorija i praksa), ovisno o položaju pomorca. Zapovjednik, koji je odgovoran za medicinsku skrb svoje posade, svake godine pohađa petodnevni tečaj osposobljavanja iz medicinskih pitanja i osvježavanje znanja. U Španjolskoj, u “Instituto Social de la Marina” postoje tri tečaja, FORMAC I, II i III (20, 30 i 40 sati, redom) i tečaj za osvježavanje znanja svakih pet godina prema preporukama STCW konvencije. Koriste se i online tečajevi osvježavanja znanja. U SAD-u tečaj osnovne prve pomoći traje 7 sati nastave, prve medicinske pomoći, 35 sati, a tečaj brodske medicinske skrbi predviđa 77 sati obuke. U Hrvatskoj se medicinska izobrazba budućih časnika izvodi na pomorskim fakultetima kao jednogodišnji semestralni predmet u ukupnom trajanju od 52 sata, te u različitim obrazovnim ustanovama koje odobrava naše Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u obliku 3 tečaja od 12, 21 i 40 sati. Naš 5-godišnji tečaj osvježavanja znanja održava se u skladu s postojećim međunarodnim propisima. Ovakva šarolikost u pristupu obuke rezultira naravno i različitim kompetencijama a u globalnom svijetu pomorstva to predstavlja ogroman problemi opasnost za vaš život i zdravlje. Dakle, nije svejedno hoćete li se ukrcati na brod na kome je Norveški časnik zadu-

- LIJEČNIČKI SAVJETI -

Tekst pod pokroviteljstvom: Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka Medical Centre for Occupational Health Rijeka

žen za pomoć na brodu ili netko s tečajem po modelu kursa IMO-a. Pokazalo se da je učinkoviti trening jedan je od glavnih čimbenika uspješnog liječenja bolesne ili ozlijeđene osobe na brodu a dobar dio razlika u kompetencijama proizlazi iz uporabe različitih metoda poučavanja u raznim zemljama. Svaka nastavna metoda ima svoje prednosti i nedostatke. Da bi bilo učinkovito, učenje mora uključivati konstruktivnu mentalnu aktivnost i ne smije premašiti kapacitete novaka. Učinkovit razvoj kurikuluma danas zahtijeva udaljavanje od didaktičkih metoda poučavanja prema praktičnom putu učenja koji se temelji na iskustvu, stavljajući naglasak na „znati kako“, a ne na „znati sve“. Trenutni tečajevi pokazuju da je moguće pružatelje usluga adekvatno osposobiti samo do određene razine. Glavna prepreka je to što časnici zaduženi za medicinsku pomoć na moru, moraju obavljati medicinske postupke izvan svog uobičajenog djelokruga prakse i takve intervencije su ustvari vrlo rijetke, ali i vrlo zahtjevne. Časnici moraju koristiti složene telemedicinske tehnologije kako bi komunicirali s liječnicima na obali, kako bi mogli obaviti nepoznat zadatak, a istovremeno moraju nastavljati pratiti pacijenta i komunicirati o njegovom trenutnom statusu. Svi ovi čimbenici naravno dovode do potencijalnih pogrešaka. Jedno je od mogućih rješenja, korištenje simulacije u medicinskom osposobljavanju pomorskih časnika. Kontekstualizirana simulacijska praksa minimizira zahtjeve za radnom memorijom olakšavajući razvoj automatskih shema u dugoročnoj memoriji. Pokazalo se da to poboljšava performanse u stvarnim situacijama. Takvom nastavom, učenici usvajaju veliku zalihu znanja/kompetencija učenjem temeljenim na simulaciji na lutki u kontekstualnim postavkama i dobivaju priliku za primjenu tog teoretskog znanja u sigurnom i realnom okruženju. Međutim, najvažniji čimbenik u generiranju učenja korištenjem simulatora je konstruirati dobre scenarije koji pružaju priliku za stvaranje i održavanje potrebnih kompetencija u hitnim slučajevima, na primjer, zdravstveni incident na brodu, tehnike evakuacije i prijevoz unesrećenih, itd. Stoga u mnogim pomorskim školama s produženim tečajem, simulacija postaje važan dio obuke. I što je ustvari u Bergenu učinjeno; do kakvih zaključaka su stručnjaci došli i tko će biti taj budući „doktor na brodu“? Uzevši u obzir sve ono rečeno u prethodnom i ovom tekstu, provedeno je osjenjivanje kompetencija koje imaju liječnici u Europi nakon završenog studija, stavljenih u kontekst pružanja pomoći na moru i poznate epidemiologije zdravstvenih dešavanja na brodu. To procjenjivanje je izvršeno u nekoliko krugova u radnim grupama korištenjem Li-

Riva Boduli 1, 51000 Rijeka T: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324 E: travelmedicina@ri.htnet.hr + www.travelmedicina.com

kertove skale od 1- 5, primijenjene na tzv Mullerovu piramidu. Za svaki od ishoda učenja/kompetencije iz dolje prikazane tablice od učesnika se tražilo da ocijene u kojoj mjeri bi ih trebao imati onaj koji na vam na brodu pruža medicinsku pomoć a uspješno je završio odgovarajuću obuku/tečaj. Na sljedećoj skali, ishodima učenja/kompetencijama (to je ono što bi pomorac na kraju tečaja trebao znati i u kojoj mjeri) dodjeljivani su bodovi: Nije naučeno - dodijeliti “1” (npr. ne treba znati šivati ranu) Zna (o tome) - dodijeliti “2” (zna da se rana može sašiti) Zna kako (to učiniti) - dodijeliti “3” (zna teoretski kako sašiti ranu) Pokazuje kako (u simulaciji) - dodijeliti “4” (zna to izvesti na lutki) Izvodi (u stvarnoj praksi) - dodijeliti “5” (zna sašiti čovjeku ranu) A na kraju su dobivene ove tablice koje opsuju našeg novog „doktora na brodu“. Na engleskom su, ali kako je jedan od zaključaka da je potrebno poznavati i englesku terminologiju, nismo ih prevodili.

Designated provider

All personnel

Take a history

Carry out physical examination

Make clinical judgements and decisions

Provide explanation and advice

Provide reassurance and support

Assess the patient’s mental state

Outcomes Carry out a consultation with a patient

Assess clinical presentations, order investigations, make differential diagnoses, and negotiate a management plan Recognise and assess the severity of clinical presentations (concept of triage)

Order appropriate investigations and interpret the results

Make differential diagnoses

Negotiate an appropriate management plan with patients and TMAS (Use of ATMIST, GCS or similar form of reporting

Communicate effectively in a medical context

Provide care of the dying and their families

Manage chronic illness

Provide immediate care of medical emergencies, including First Aid and resuscitation

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 33 -

SRPA NJ - 2022.

- LIJEČNIČKI SAVJETI Recognise and assess acute medical emergencies (prioritizing actions)

Treat acute medical emergencies (burns, choking, bleeding management, drowning and near drawing)

Provide basic First Aid

Provide basic life support and cardio-pulmonary resuscitation according to current European guidelines

Use of automatic defibrillator (D-CPR)

Provide trauma care according to current guidelines

Prescribe clearly and accurately

Match appropriate drugs and other therapies to the clinical context

Provide patient care which minimises the risk of harm to patients

Apply measures to prevent the spread of infection (hygiene, sterility, disinfection, procedures of illness prevention and prophylaxis)

Recognise own health needs and ensure own health does not interfere with professional responsibilities

Conform with professional regulation and certification to practise

Engage in health promotion

Prescribe drugs

Designated provider

Crew

Ability to recognise limits and ask for help

Communicate port health authorities regarding IHR-requirements

Outcomes in Medical Professionalism Professional working

Review the appropriateness of drug and other therapies and evaluate potential benefits and risks

Treat pain and distress (Understanding the ladder of analgesia)

Ability to communicate with shore-based TMAS and SAR services

Measure blood pressure

Capacity and ability to organize and plan medical support and rescue (in water, helicopter, lifeboat)

Cannulation of veins

Administer IV therapy and use infusion devices

Intramuscular injection (use of local anaesthetic agents)

Use information and information technology effectively in a medical context (Medical Guide, electronic databases, drug formularies)

Administer oxygen

Keep accurate and complete clinical records

Move and handle patients (evacuation stretchers, log-roll)

Wound management/Suturing (stapling, skin glue, skin adhesive strips)

Capacity to learn (including lifelong self-directed learning)

Capacity for applying knowledge in practice

Bladder catheterisation Point of care testing (Urine, Glucose)

Ability to lead and teach others

Splints/bandages (cervical immobilization collars, spinal immobilization)

Dealing with multiculturality - global “doctor”

Otoscopy

Appreciation of diversity and multiculturality in perception of disease?

Pulse oximetry

Knowledge of medical terminology in English?

Commitment to maintain skill competency and knowledge

Carry out practical procedures

Ability to apply ethical and legal principles in medical practice Maintain confidentiality

Concept of “Acting in the patients’ best interest”

Obtain and record informed consent

Assess psychological and social aspects of a patient’s illness Assess psychological factors in presentations and impact of illness

Assess social factors in presentations and impact of illness

Detect stress in relation to illness

Detect alcohol and substance abuse, dependency

Promote health, engage with population health issues and work effectively in a health care system

P O MO RS K I VJESNI K

- 34 -

S RPA N J - 2022.

The “doctor on board” as expert

After the training in medical help on board, designated provider on board / crew who has successfully completed the training should be able to demonstrate knowledge of:

Designated provider

Crew

Normal function (physiology)

Normal structure (anatomy)

Abnormal structure and mechanisms of disease (pathology)

Infection (microbiology)

Knowledge Outcomes Basic Sciences

Clinical Sciences

- LIJEČNIČKI SAVJETI Drugs and prescribing

Designated provider

Crew

Care of acutely medically ill patients

Care of trauma patients

Care for the dying

Care for mentally ill patients

Disease prevention

Lifestyle, diet and nutrition

Health promotion

Screening for disease and disease surveillance

Gender issues relevant to health care

Cultural and ethnic influences on health care

General care

Use of antibiotics and antibiotic resistance

Principles of prescribing

Drug side effects

Drug interactions Individual drugs Public Health

Ethical and legal principles in medical practice Rights of patients

Laws relevant to medicine on ships

Systems for health care delivery on ships

After the training in medical help on board, designated provider on board / crew who has successfully completed the training:

No, još jednom, kako ovo nije „saborski“ način donošenja odluka i kako se radi o globalnoj intervenciji koja će imati utjecaja na cijeli svijet i svi pomorci će morati prolaziti obuku po tečajevima za koje će se kurikulumi sastavljati prema ovoj tablici, bit će provedeno dodatno globalno usklađivanje među svim „stakeholderima“: pomorcima, brodarima, zakonodavcima, učilištima, sindikatima, zakonodavcima, itd. I to globalno usklađivanje bit će provedeno korištenjem znanstvene metode koja se zove „Delphi Survej“, gdje će se ocjenjivati tri elementa ovog prijedloga: 1. VALIDNOST - procjena je li preporuka utemeljena na provjerenim podacima, literaturi, teoriji ili drugim tipovima znanstvenih dokaza. 2. IZVEDIVOST – procjena je li realistično da se preporuka može implementirati na brodovima u međunarodnoj plovidbi 3. JASNOĆA – procjena je li preporuka jasna i razumljiva. U ovome će globalno sudjelovati tisuće zainteresiranih koji bi u ovome morali imati i svoju riječ pa vas pozivam da to učinite na web stanicama studije, na linku: https://qfreeaccountssjc1.az1.qualtrics.com/jfe/form/SV_ bmyjXSxKUZ9yfRQ

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 35 -

SRPA NJ - 2022.

- POVIJEST -

PIŠE

MILKO KRONJA

Priča o četiri riječ

sim što su se naši linijski brodari svojedobno jako kasno uključili u tehnološku revoluciju, odnosno uvođenje brodova za prijevoz spremnika, naša brodogradilišta u knjizi narudžbi uopće nisu imala takva plovila, već uglavnom višenamjenske teretne brodove i tankere. Tako je tek u travnju 1985. ugovorena gradnja kontejnerskih brodova za potrebe riječke Jugolinije preko njezine panamske ofshore tvrtke Cross Seas u pulskom brodogradilištu Uljanik. Prva dva blizanca, duljine 177,6 metara, širine 32,2 metra s kapacitetom od 1 782 TEU i pogonskim strojem Uljanik M.A.N. – Burmeister & Wain od 13 440 kW (brzina 18,2 čvora) isporučeni su 1987. godine, zatim je dogovorena gradnja i trećeg, dovršenog koncem 1989. i kapaciteta 2 098 TEU. Nakon toga su za Riječane trebala biti izgrađena još dva ovakva plovila, ali isporučen je samo jedan i to tek početkom 1993. nakon nekoliko mjeseci čekanja da kompanija plati već dovršeni brod. Onaj drugi je umjesto u Rijeku otišao u Južnu Afriku. To bi bilo sve od hrvatskog doprinosa gradnji takvih brodova jer su naše linije potrajale još kratko vrijeme da nije bilo splitskog Jadroplova koji je 1994. u suradnji s Privrednom bankom Zagreb otkupio brod Antoine de Padue i dao mu ime Zrin. Brod kapaciteta od 2259 TEU je izgrađen u Rijeci, a francuski naručitelj ga je odbio preuzeti te je i on ležao pola godine na opremnoj obali brodogradilišta. Jadroplov je isto tako ušao u posao oko isporuke drugog broda iz te serije, gdje je Privredna banka već bila vlasnik trupa predmetnog broda, koji je imao nešto veću mogućnost prihvata spremnika – ukupno 2 324 te je on naposljetku isporučen 1996. godine pod imenom Jadroplov Pride. Tema ovog članka iz pomorske povijesti je riječki kvartet i njegova sudbina, a koincidira s obilježavanjem 75 godina od osnivanja Jugolinije.

Dana 22. studenoga 1986. u brodogradilištu Uljanik je porinut prvi brod iz serije, Sarajevo Express (novogradnja 369), a istog dana položena je kobilica za drugi, koji će dobiti ime Koper Express (novogradnja 370), a biti porinut 11. travnja 1987.

P O MO RS K I VJESNI K

- 36 -

S RPA N J - 2022.

Treći brod, Zagreb Express (novogradnja 386) porinut je 7. lipnja 1989., a posljednji, Croatia Express (novogradnja 397) dana 5. travnja 1992. Brodovi su tim redom i ulazili u eksploataciju – Sarajevo Express u svibnju 1987, Koper Express 12. rujna 1987., Zagreb Express 12. prosinca 1989., a Croatia Express 17. veljače 1993.

Početne cijena koštanja je bila 17 milijuna USD da bi Croatia Expres bila ugovorena za 27 milijuna USD, a isporučena za 34 milijuna USD, dakle točno duplo u odnosu na Sarajevo Express. Blizanci su odmah stavljani na liniju za istočnu obalu Sjeverne Amerike, koja je u to doba već bila produžena te nije počinjala odnosno završavala u Sredozemlju odnosno Jadranu već u lukama Perzijskog zaljeva. Do početka 1998., kada je krenula spirala propasti riječkog brodara uglavnom su plovili na toj istoj liniji uz par iznimki – Sarajevo Express i Zagreb Express su u prvoj polovici 1991. godine u zakupu plovili iz Amerike u luke Zapadne Europe pa preko Južne Afrike do luka Dalekog istoka. Dubrovnik Express je u travnju i svibnju iste godine plovio iz Kanade u Zapadnu Europu, a od lipnja do kolovoza 1996. iz Sjeverne Europe za Daleki istok. Na kraju riječke karijere se više nije moglo razaznati je li brodovi uopće plove i kamo jer je u strahu od vjerovnika u listi kretanja brodova stajalo uglavnom „plovi u sredozemne luke ili pak luke Crvenog mora“ i to po mjesec dana a nerijetko i više. No, zapljeni se nije dalo dugo-

- POVIJEST -

čka mušketira ročno pobjeći. Prvi je pokleknuo Dubrovnik Express (bivši Koper Express; preimenovan 23. ožujka 1996. za dokovanja u luci Dubai), on je nakon putovanja iz Perzijskog zaljeva i Indije za talijanske sredozemne luke u srpnju 1998. prvo vezan u Puli, a zatim od kolovoza 1998. do travnja 1999. u Bakru. Nakon toga ulazi u zakup kompanije MSC kao MSC Provence i pokušava izvršiti putovanje iz Rijeke za Sjevernu Europu i Daleki istok, ali dospijeva samo do Durbana, gdje je zaplijenjen 30. srpnja od strane vjerovnika, a 5. kolovoza iste godine je prodan na dražbi bivšem zakupcu, tvrtki MSC za 10,2 milijuna US$ te postaje MSC Giovanna. Zagreb Express je ploveći za luke dalekog istoka 30. srpnja 1999. zaplijenjen u luci Hong Kong a u listopadu je prodan, također grupaciji MSC, postignuta cijena je bila solidnih 13 milijuna US$. Croatia Express je bila u zakupu talijanske tvrtke Linea Messina kao Jolly Oro, a Sarajevo Express je od svibnja 1998. bilo u zakupu kao Jolly Argento. Ova dva broda su u rujnu odnosno listopadu 1999. dospjela na sidro ispred Malte gdje su prodani u studenome odnosno prosincu 1999. za 7 odnosno 15,2 milijuna US$. Oni su i prvi dočekali kraj – bivši Sarajevo Express je nakon sedam promjena imena kao Artemi 5. ožujka 2010. doplovio u indijsko rezalište Alang. Croatia Express je mijenjala ime šest puta i završila putovanja 28. ožujka 2014. također u Alangu. Što se tiče nekadašnjih Koper/Dubrovnik Expressa i Zagreb Expressa situacija se odvijala ponešto drugačije. Kompanija MSC za koju su zaplovili kao MSC Mirella i MSC Giovanna poznata je da zadržava brodove u eksploataciji što je dulje moguće no ovdje su i oni premašili neke granice – MSC Mirella je za njih plovila puna dva desetljeća, ticajući i hrvatske luke sve do 15. veljače 2019. kada je i ona završila u Alangu.

A Koper/Dubrovnik Express je posebna priča i kategorija za sebe. Brod, naime, još plovi, pune 23 godine nakon što je kupljen na dražbi, i to stalno pod istim imenom, MSC Giovanna. U trenutku pisanja ovog teksta boravio je baš u riječkoj luci, a rute su mu uglavnom između turskih i talijanskih luka gdje se još dobro drži u feeder servisu i sigurno će u rujnu proslaviti svoj 35 rođendan. Za duga putovanja je prestar i premalen jer tamo sada vladaju brodovi deset puta većeg kapaciteta. Takav nesrazmjer je vladao i kada su 1973./1974. Riječani odlučili ući u utrku preko Atlantika sa zakupljenim brodom Ede Sottorf i prvim vlastitim kontejnerskim brodom, Pionir, kapaciteta 297 TEU, što danas djeluje kao priča iz vrlo dalekih vremena. Kašnjenje, spomenuto na početku ovog teksta je naposljetku dobrim dijelom dovelo do propasti riječkog brodara, ali neki njegovi brodovi su kasnije itekako dobro poslužili stranim kompanijama. Šećer za kraj – osim 35 godišnje MSC Giovanne samo su još dva nekadašnja broda, i to s već napunjenih istih 35 godina, u eksploataciji – blizanci Omišalj i Malinska, isporučeni Riječanima u travnju 1987. (Omišalj je trebao ući u flotu u siječnju, ali je na probnoj vožni teško oštetio dno pa je završio na tromjesečnom popravku u Hamburgu). Brodovi su još u kolovozu 1997. prodani za po 12,7 milijuna USD kako bi se zatvorili krediti prema notornom Nemru Diabu i osiguralo refinanciranje tvrtke, ali naposljetku se nije uspjelo u tome. Godine 2008. oba blizanca završavaju u floti kanadske kompanije Algoma Central Marine (koja je dio svoje flote izgradila u hrvatskim brodogradilištima) i to kao Algoma Guardian i Algoma Discovery. Kao i MSC Giovanna, nisu više mijenjali imena, a isto tako se nemaju namjeru skoro zaputiti prema rezalištu, njihove zadnje pozicije su u Velikim Jezerima – suhi dok u Port Welleru te najzapadnija tamošnja točka, luka Thunder Bay. Jedina razlika u odnosu na riječke dane su uklonjene hidraulične palubne dizalice.

Vrlo vjerojatno će nadživjeti svog nekadašnjeg sudruga iz flote za kojeg će biti zanimljivo vidjeti hoće li i on, kao i ostala trojica blizanaca naposljetku završiti u indijskom Alangu. Tamo definitivno nije skončao peti brod iz ove serije, Oranje/ Afrika, koji je u drugom dijelu karijere također plovio za tvrtku MSC pod imenom MSC Pylos, on je svoje plovidbe završio 21. travnja 2019. u rezalištu Chittagong. P O M O R SK I VJ ESN I K

- 37 -

SRPA NJ - 2022.

- KOLUMNA -

PIŠE

JADRAN MARINKOVIĆ

POMORSKA VEČER (14.)

tih jedne pjesme kaže- „Evo mene među moje“ i upravo ovu lijepu i značajnu poruku koristim kao zahvalu Nevenu Melvanu i Sindikatu pomoraca Hrvatske. Bez obzira što sam u mirovini gotovo 4 godine dobio sam poziv za sudjelovanje na kongresu Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku. Da, i to treba pohvaliti, pozvani su i aktivni urednici Pomorske večeri koji su radno odradili Kongres. Meni je ugodno i lijepo bilo vidjeti mnoge meni neznane pomorce, koji su mi kazali da me dobro poznaju, dakako zahvaljujući emisiji Pomorska večer. Neću ja o zaključcima i porukama iz Dubrovnika, već o tome kako su na ovo trodnevno druženje mnogi pomorci poveli supruge, neki i djecu. A na gala večeri SPH uz živu glazbu sjajno je bilo vidjeti ples nasmijanih pomoraca i njihovih supruga, jer tko zna kada su posljednji put između dva ugovora izveli svoju dragu među ljude, na večeru i zaplesali. Moram primijetiti dragi čitatelju, da hrvatski mediji, osim Pomorske večeri, nisu baš ovom važnom Kongresu posvetili puno novinskih redaka i TV minuta. Ali čim se dogo-

dila još jedna pomorska nezgoda i potonuće talijanskog tegljača Frano P. u Jadranskom moru, eto ti pomorstva i pomoraca u prvim vijestima i naslovnicama dnevnih novina. Tim više što je u spašavanju nesretnih pomoraca sudjelovao brod „Split“ našeg Jadroplova. Nažalost od 5 članova posade spašen je jedino zapovjednik i to samo zahvaljujući našem kapetanu Željku Sušiću, koji je čim je primio poziv odmah krenuo na poziciju, ugasio strojeve i krenuo niz vjetar i uspio spasiti po mrkloj noći spomenutog pomorca. Što ti je iskusni pomorac s 45 godina plovidbenog staža. Ovo je kapetanu Sušiću bio oproštajni vijađ za zasluženu mirovinu, a posve sigurno i za kandidaturu za ovogodišnju Plavu vrpcu Vjesnika. A, da je ovo sve znao i čuo izvjesni Pero Petar J. ne bi na jednom facebook profilu napisao ovu sramnu poruku: „ono čega se pametan srami, budala se ponosi. Zašto bi netko trebao biti ponosan što je pomorac? Da je znanstvenik, inovator, liječnik…ali pomorac?“ I što poručiti i odgovoriti ovom “pametnjakoviću“? Neka samo potraži telefonski broj kapetana Željka Sušića i on će mu kazati zašto je ponosan i zašto je 45 godina poklonio moru i brodovima. Zadnjih mjeseci počelo se malo više pisati o bezposadnim brodovima, a oni bolje upućeni vele da su neki manji i posebne namjene već i zaplovili. Naši brodari o tome još ne

govore, ali zato su im puna usta električnih trajekata. Splitski Jadroplov već ima i nacrte jednog većeg trajekta koji su ponuđeni trima hrvatskim brodogradilištima. Istodobno javlja se i Jadrolinija koja namjerava u iduće dvije godine izgraditi dva manja trajekta ili katamarana na električni pogon. No bolje bi bilo našem najvećem putničkom brodaru nabaviti ili izgraditi što prije makar dva veća trajekta za povezivanje hrvatskih pučinskih otoka. Jadroliniju za njenih 75 godina valja pohvaliti ne samo zbog nama najvažnijeg turizma, već zbog stalnog povezivanja hrvatskih otoka s kopnom. No, valja primijetiti i ozbiljno upozoriti Upravu naše bijele flote da im je najvažniji zadatak obnoviti i pomladiti flotu, ne samo zbog predstojeće ljetne plovidbe bez voznog reda. I još nešto, neka se zna da Jadrolinija nije riječki brodar bez obzira što na svakom plovilu na krmi piše Rijeka. Jadrolinija je putnički brodar sviju nas u 100 postotnom državnom vlasništvu. Dakle bez državnih potpora i subvencija, novca svih hrvatskih građana poreznih obveznika, ne bi ni bilo Jadrolinije. Ako niste znali OECD-međunarodna svjetska ekonomska organizacija Hrvate ubraja među najradišnije europske i svjetske radnike. Po njima Hrvat radi 1834 sata na godinu?! Spominje se i traži se četverodnevni radni tjedan. Što to znači za naše pomorce? Ništa, ama baš ništa…možda nekoliko prekovremenih sati i nekakav sitni bonus. Je li završila pandemija korone, teško je biti siguran. No evo nove pošasti o kojoj se govori na svim kontinentima -majmunske boginje. Hoće li žuta pomorska knjižica dobiti još jedan pečat o cijepljenju? Prosudite stoga sami je li lako ili teško biti pomorac? Pomorcima želim dobro i pitomo more i dakako pozdrav posadi broda. I ne zaboravite ponedjeljkom nevečer slušajte Pomorsku večer, jer mi smo uvijek na Vašoj strani.

- ISKUSTVO PLOVIDBE -

PIŠE

JULIJANA ALEKSIĆ Chief stewardess

PO PRVI PUT

ad me se neki događaj ugodno dojmi pod takvim dojmom ostajem duže vremena. Takav jedan događaj je i 7. kongres Sindikata pomoraca Hrvatske koji se održao krajem travnja ove godine u divnom Dubrovniku, kolijevki hrvatskog pomorstva. S obzirom na to da sam prije nekoliko godina bila prisutna na sličnom događaju organiziranog od strane PYA (professional yacht association) s ponosom mogu reći da je naš Sindikat pomoraca kongres odradio na svjetskoj razini. Nadasve korisno i zanimljivo bilo je slušati, učiti, sudjelovati u svakom danu kongresa kao i na kraju dana opustiti se u ugodnim razgovorima i razmjenama iskustava i mišljenja sa samim organizatorima i ostalim kolegama/kolegicama. Osnovana je i Sekcija žena pa sam počašćena biti i članom iste kao i članom SO, što će mi zasigurno biti dobar vjetar u leđa da se više trudim i na svom radnom mjestu kao i da sa svojim prijedlozima doprinesem boljim radnim uvjetima i pravima svih pomoraca u RH, a naročito u sektoru jahtinga. Kako za sve postoji prvi put tako sam i ja po prvi puta (privremeno i više kao pomoć) odradila jedan charter za jednog hrvatskog brodara. Iako radni uvjeti nisu niti blizu onih koje imamo na jahtama, veselilo me to što sam na svoj način uspjela podignuti cijelu atmosferu na brodu na viši nivo u svakom pogledu, unatoč izuzetno napornom radu i kojem radnom danu od cca 20h dnevno. Zakonski neispravno svakako, ali s obzirom na vidljive pozitivne rezultate, isplatilo se poučiti postojeću posadu i žrtvovati se. Vjerujem da se neće ponoviti ti radni dani od 20 sati rada i da uz dobru organizaciju rada i taj naš brodar će imati uspješnu sezonu. Također moram napomenuti da nisam od onih koji vole ploviti s većinskom hrvatskom posadom i to iz onih, vjerojatno svima poznatih, razloga „tko će koga nego svoj svoga“, ali po prvi puta se dogodilo da sam sa svih 8 hrvatskih članova posade „kliknula“ na prvu i upoznala divne ljude i kolege. Nitko od njih niti blizu „Below deck show“ posadi. Sami charter gosti su bili iznimno zadovoljni unatoč nekim nedostacima broda, ali baš zahvaljujući samoj posadi i tom iznimno napornom radu, taj brodar ima odlične preporuke od strane gostiju. Jer sam uspjeh svakog brodara/vlasnika ne bi bio moguć bez dobre i kvalitetne posade. Sad samo ostaje da isti svojim pristupom i ponašanjem zadrži postojeću posadu, a nadam se da hoće. I za mene osobno ovo je bio veliki izazov jer sam se uspjela prilagoditi nižem standardu rada na brodu, ali u konačnici vidjeti charter goste kako sretni i zahvalni odlaze s broda, te umornu ali također sretnu posadu, mislim da bi to trebao biti cilj svakog brodara. Ja uskoro nastavljam dalje sa svojim plavim avanturama iako priznajem da mi se baš sviđa biti doma i po prvi puta nakon dugo godina biti ljeti na najlipšem moru na svitu, našem Jadranskom moru.

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 39 -

SRPA NJ - 2022.

P O MO RS K I VJESNI K

- 40 -

S RPA N J - 2022.

- ZABAVA -

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 41 -

SRPA NJ - 2022.

- ZABAVA -

AUTOR: VALTER

RIJEČKI KONTEJNERSKI TERMINAL (GORE)

ZAKONOM ZAŠTIĆENA PODRUČJA

ITALIJA

JAKI ZVUK KOJI SE RAZLIJEŽE

NAFTNI TERMINAL U KOSTRENI

NOBELIJ

VRLO, VEOMA

OTOČJE I NACIONALNI PARK ZAPADNO OD ISTRE PRATITELJ BOGA EROSA PTICE IZ PORODICE PATAKA

RENIJ

ŠPANJOLSKA LNG TERMINAL NA KRKU (DOLJE)

JAPANSKI TAMNOCRVENI SITNI GRAH VALJUŠAK, OKRUGLICA ANÐEO SMRTI U ISLAMU

SJAJNI SMOLASTI UGLJEN, CRNI JANTAR IRSKI KNJIŽEVNIK, JEFDAN OD NOBELOVAC ANTIBIOTIKA ("U OČEKIVANJU GODOTA")

KISELINA (LAT.)

SUMPOR

GLAVNI GRAD GRUZIJE

OTROVNI DERIVAT ARSENOVODIKA

VLADIMIR ŠEKS

STABLA

MAKARSKA

NI U KOJE VRIJEME

GLUMAC BEATTY

NEPROMJENJIVA VRSTA RIJEČI ELEKTRIČNO ILI PLINSKO KUHALO PRIPADNIK SVEĆENSTVA

LUKA ZA DRVO U ISTRI TALIJANSKI REDATELJ, FRANCESCO

AKTINIJ

PONEKAD, S VREMENA NA VRIJEME AMERIČKI ROKER, KURT

PARFEM

PRIPADNIK NEKOG SELILAČKOG NARODA

"ELEKTRON"

OSOVINE (LAT.) NJEMAČKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA (ŽARG.) DANSKI OTOK

CRKVENI SABOR DIO POKUĆSTVA TERMINAL ZA RASUTI TERET POZADINSKI TERMINAL

GLUMICA CHILES

SLIKA MALOG FORMATA IMENA OBRAMBENI OBJEKT U KINI DUGAČKI PRUT (REG.)

BRITANSKA DISKOGRAFSKA KUĆA TALIJANSKI MARŠAL IZ 1. SVJETSKOG RATA, LUIGI

FILM COSTE GAVRASA MUŠKO DIJETE U RODITELJA

SJEDIŠTE VLASTI RUSKE FEDERACIJE U MOSKVI FRANCUSKI AUTOMOBILIST, JEAN ERBIJ GRAD U IZRAELU NA OBALI MEDITERANA GLAZBENI SLIJED OD TRI STUPNJA (MN.)

P O MO RS K I VJESNI K

- 42 -

S RPA N J - 2022.

KISIK OČEVI PRIPADNIK ETNIČKE GRUPE U NAS ČEDOMIR IVAKOVIĆ

ČEŠKI SKLADATELJ KREJČI NEDOSTIŽNI UZORI

BROM

"ETVEŠ"

LJILJANA NIKOLOVSKA UKRAŠENA HORIZONTALNA GREDA

RASTAVNI VEZNIK

MANJA UDOLINA

Popunjava SPH Broj iskaznice

Datum primitka

(molimo ispuniti TISKANIM slovima) Spol

Ime i prezime

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

Opći podaci

Broj iskaznice

Datum primitka

Datum rođenja

OIB

Grad

Adresa

Telefon

Poštanski broj E-mail

PRISTUPNICA

Posrednik u zaposlenju Kompanija zaposlenja Svojstvo

Kategorija članstva Pokriveni kolektivnim ugovorom

Neznam

Vrsta kolektivnog ugovora

Brod, IMO Broj Zanimanje Stručna sprema

Napomene Kao član SPH želim se pretplatiti na časopis Pomorski vjesnik:

Tiskano izdanje

e-izdanje

Adresa za dostavu časopisa Članstvo u sekcijama SPH: U Sekciju mladih automatski se učlanjuju svi članovi SPH do 35 godina koji su popunili Pristupnicu. Isto se provodi i kod Sekcije žena SPH.

Datum

Mjesto

Vlastoručni potpis Ovime potvrđujem da sam pročitao/la i da sam suglasan/a sa statutom Sph što potvrđujem svojim potpisom na pristupnici. Suglasan/na sam da Sindikat koristi moje podatke za potrebe identifikacije i evidencije u svom informatičkom sistemu

P O M O R SK I VJ ESN I K

- 43 -

SRPA NJ - 2022.

“Sindikat pomoraca Hrvatske je za svoje članove pripremio vodič kroz hrvatsko zakonodavstvo za pomorce. Naime, propisi koji uključuju HZZO, HZMO, HZZ i poreznu upravu sada su svi na jednom mjestu s ciljem lakšeg snalaženja u moru pravila kojima je hrvatsko zakonodavstvo uredilo status hrvatskog pomorca.”

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske Kontakt: Tel: ++385 51 325 340 Fax: ++385 51 213 673 E-mail: info@sph.hr Web: www.sph.hr