Pomorski vjesnik broj 93 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 93 SVIBANJ 2018. godina 24

ŠTO DONOSE IZMJENE POMORSKOG ZAKONIKA? STEPHEN COTTON, GLAVNI TAJNIK ITF-A U POSJETU HRVATSKOJ str. 12 FAIR TRANSPORT EUROPE - PROSVJED ZA POŠTENE RADNE UVJETE str. 14

ISSN 13307363

str. 4

NOVO IZDANJE “Sindikat pomoraca Hrvatske je i ove godine za svoje članove pripremio vodič kroz hrvatsko zakonodavstvo za pomorce. Naime, propisi koji uključuju HZZO, HZMO, HZZ i poreznu upravu sada su svi na jednom mjestu s ciljem lakšeg snalaženja u moru pravila kojima je hrvatsko zakonodavstvo uredilo status hrvatskog pomorca.”

Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske Autor: Luka Mišić, dipl. iur. Kontakt: Tel: ++385 51 325 340 Fax: ++385 51 213 673 E-mail: info@sph.hr Web: www.sph.hr

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

SPH ADRESAR SREDIŠNJI URED RIJEKA F. La Guardia 13/7, 51000 Rijeka Tel.: + 385 51 325 340 Fax.: + 385 51 213 673 Email: info@sph.hr

U R E D Z A DA R Ulica Specijalnih postrojbi Zadar 4,

06 ZAPOŠLJAVAN JE POM OR ACA I ŽEN A U POM OR SKO J INDUSTRI JI

23000 Zadar Tel.: + 385 23 250 230 Fax.: + 385 23 254 050 Email: lmisic@sph.hr

URED SPLIT Marmontova 1, 21000 Split Tel.: + 385 21 340 040 Fax.: + 385 21 345 339 Email: vbosto@sph.hr

U R E D D U B ROV N I K A. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik Tel.: + 385 20 418 992 Fax.: + 385 20 418 993 Email: rperic@sph.hr

14 KR AJ S OCIJALNO M DAM PING U US USR ET POŠTENIM R ADNIM UV JETIM A

IMPRESSUM

POMORSKI VJESNIK ISSN 13307363 NAKLADNIK: Sindikat pomoraca Hrvatske,

I Z AZ OV I

Središnji ured Rijeka,

U TRA NSP O RT N O J

Fiorello la Guardia 13, 51000 Rijeka

I ND U STRIJ I

ZA NAKLADNIKA: Neven Melvan G L AV N I I I Z V R Š N I U R E D N I K : Marijana Smokvina STA L N I S U R A D N I C I : Damir Herceg, Jadran Marinković, Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša Nikolić, Lina Lončar DIZAJN I PRIJELOM: Foxgrafika F OTO N A N A S L OV N I C I :

Rebus: LUKA SPASA

Shutterstock

Elastične vrpce:

Premetaljka: RIJEČNA PLOVIDBA

T I SA K :

30 ISK U STVO

Printera Grupa d.o.o. Domino:

M O JE P RV E K A D ETU RE

N A K L A DA : 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji

Sudoku:

se ne vraćaju.

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 3 -

SVI BA NJ - 2019.

Što

-- TEMAXXXXX

DONOS POMOR

PIŠE

LUKA MIŠIĆ

rvatski sabor je izglasao Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, Zakon je donesen na 11. sjednici 08. veljače 2019. s 98 glasova za i 1 protiv. Novi Pomorski zakonik ima za cilj osnažiti konkurentnost hrvatskog brodarstva, ali i pomoraca, učiniti atraktivnom zastavu Republike Hrvatske za upis stranih plovila, a usvojene su i izmjene vezane za upisnik plovila, ugovor o najmu jahte i brodice, rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja mora i mnoge druge. Naime, upisnik će biti u potpunosti digitaliziran i centraliziran kroz objedinjavanje podataka iz postojećih upisnika u novom jedinstvenom e-upisniku svih vrsta plovnih objekata.

P O MO RS K I VJESNI K

- 4 -

SVIB A N J - 2019.

Također se, a vezano uz djelatnosti u području nautike, uvode novine u smislu poreza po tonaži za jahte te se mijenja definicija brodice i jahte i uvodi novi pojam – velika putnička jahta, ali se uvodi i do sada ne definirani ugovor o najmu jahte i brodice te ugovor o nautičkom vezu. Ovim se zakonom osnažuju i rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objekata kao i reakcije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora te se podižu granice ograničenja odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine u skladu s odredbama Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., kako je izmijenjena i dopunjena (Protokolom iz 1996. godine s izmjenama iz 2012. godine). Novim Pomorskim zakonikom, između ostalog, provedena je i druga faza tzv. socijalne reforme za hrvatske pomorce za koju se Sindikat pomoraca Hrvatske zalaže već godinama. Za Sindikat pomoraca Hrvatske najznačajnije izmjene učinjene su u dijelu socijalne reforme za pomorce koje se mogu podijeliti u 3 grupe, kako slijedi: - pomorački vježbenici, - slučaj ne mogućnosti ostvarivanja 183 dana plovidbe za oslobođenje od porezne obveze, - pomoračka mirovina.

- TEMA -

SE IZMJENE RSKOG ZAKONIKA?

U odnosu na pomoračke vježbenike Ministarstvo je u potpunosti prihvatilo prijedlog Sindikata pomoraca Hrvatske. Naime, od samog početka provođenja Mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vježbenici palube, stroja i elektrotehnike bili su isključeni, odnosno diskriminirani, u odnosu na sva ostala zvanja koji su imali mogućnost aplicirati na mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Tek krajem 2014. godine Vlada RH donosi Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za 2015. kojim su osigurana sredstva sufinanciranja troškova brodara za ukrcaj vježbenika, no navedeni Program je bio samo privremena mjera bez trajnog karaktera. Stoga je Sindikat pomoraca Hrvatske predložio unutar resorno sufinanciranje dijela troškova osposobljavanja vježbenika koji bi navedenim zakonskim izmjenama postao trajnog karaktera, a model bi se propisao posebnim Pravilnikom kojeg bi donio ministar. Konačno u novom Pomorskom zakoniku propisano je da Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe, te da će uvjete za utvrđivanje prava

na pokriće troškova ministar će utvrditi posebnim propisom. Sredstva u iznosu od 8.000.000,00 kuna za 2019. i 2020. biti će osigurana u Državnom proračunu, a način i uvjeti ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova propisati će se naknadno, podzakonskim aktom te se primjena ove mjere očekuje u drugoj polovici 2019. godine. Nadalje, u odnosu na postojeći porezni režim za pomorce u međunarodnoj plovidbi smatrali smo imperativom pravično uređenje poreznog režima za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi, zbog cijelog niza apsurdnih situacija koje je praksa donijela, stoga smo inzistirali da sa socijalnim partnerima postignemo konsenzus u vezi istoga. Također, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u potpunosti prihvatilo prijedlog Sindikata pomoraca Hrvatske i socijalnih partnera.

Stoga će se novim Pomorskim zakonikom za postizanje potrebnih 183 dana plovidbe za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak uračunavati: dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj ili na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu, kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držat će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu. Također danima potrebnim za oslobođenje od porezne obveze mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana. Konačno, u odnosu na tzv. pomoračku mirovinu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlagalo je da se u sklopu „mirovinske reforme“ ista regulira općim propisima što bi u konačnici značilo da bi pomorci u bližoj budućnosti pravo na mirovinu ostvarivali sa 67 godina života, te bi se navedena dobna granica umanjivala prema modelu 5 godina plovidbe za umanjenje 1 godine dobne granice, rezultat kojega bi bio da bi pomorci nakon 15 godina plovidbe mirovinu ostvarivali sa 64 godine, što smo smatrali nedopustivim. Suprotstavili smo se navedenom prijedlogu, te je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prihvatilo naše prijedloge, time će se pomoračka mirovina regulirati posebnim propisom odnosno Pomorskim zakonikom te će pomorci ostvarivati mirovinu sa 60 godina života i 15 godina plovidbe. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 5 -

SVI BA NJ - 2019.

- AKTIVNOSTI SPH -

Hrvatska i dalje na Bijeloj listi STCW Konvencije 1978 Republika Hrvatska zadržala je status na Bijeloj listi čime se osiguralo da obrazovanje i izobrazba pomoraca u međunarodnoj plovidbi kao i njihove svjedodžbe o osposobljenosti budu međunarodno priznate te da njihova kvaliteta i dalje bude prepoznata na svjetskom tržištu. Međunarodna pomorska organizacija (IMO), jedna odUN specijaliziranih agencija, prvi je put u povijesti revidirala listu država koje se nalaze na tzv. Bijeloj listi STCW Konvencije, 1978, kako je izmijenjena i dopunjena.

Uvjeti za ostanak na tzv. Bijeloj listi propisani su Pravilom I/7 STCW Konvencije, a države svoj status zadržavaju na temelju periodičnih izvješća IMO-u koje ocjenjuje Odbor za pomorsku sigurnost (Maritime Safety Committee). Osnovni uvjet za ostanak na Bijeloj listi jest pravilna i potpuna primjena međunarodno priznatih standarda koji se odnose na obrazovanje i izobrazbu pomoraca, izdavanje svjedodžbi o osposobljenosti te držanju straže pomoraca. Na revidiranoj Bijeloj listi nije se našao veliki broj država koje imaju veliki broj pomoraca kao što su Filipini, Francuska, Nizozemska, Velika Britanija…

Virgin Voyages – put oko svijeta u potrazi za posadom

ompanija za kružna putovanja „Virgin Voyages“ u svibnju kreće na put oko svijeta u potrazi za posadom. U idućih 6 mjeseci posjetit će 18 zemalja u potrazi za posadom za sve vrste brodskih pozicija, navodi se u priopćenju. Prve intervjue održat će 30. i 31. svibnja u Dubrovniku, a 3. lipnja Zagrebu. U potrazi za kvalitetnom posadom pomoći će im Apollo grupa. „Zajedno s našim partnerima, tražimo ljude koji su društveni, s kojima je nevjerojatno raditi i koji vole biti na usluzi. Volimo strast, autentičnost i ljudskost. Cijenimo različitost i čvrsto vjerujemo da je svijet bolji upravo zbog te različitosti. Ako se slučajno pitate, ne, ne smetaju nam tetovaže ili obojena kosa. Samo budite svoji, poručila je Kasia Anderson, voditeljica ljudskih potencijala u Virgin Voyages. “Virgin Voyages je brzorastuća kompanija koja će zasigurno zauzeti značajno mjesto u cruising industriji. Za novi val zapošljavanja, doznali smo na seminaru Cruise task force koji je održan u Miamiju, rekao je voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku i koordinator ITF inspektorata za Hrvatsku Romano Perić.

PREZENTACIJA SPH U JADROLINIJI

NKU, prava radnika i uvjeti rada glavne teme Upoznaj Sindikat i zaštiti svoja prava - naziv je druženja radnika Jadrolinije i predstavnika Sindikata pomoraca Hrvatske održanog 27. veljače. Glavni tajnik SPH Neven Melvan i predstavnik SPH za odnose s Jadrolinijom, kapetan Dragomir Mucić upoznali su radnike s aktivnostima i djelokrugom rada Sindikata te ih pozvali da se uključe u sindikalni rad. PovjeP O MO RS K I VJESNI K

- 6 -

SVIB A N J - 2019.

renica SPH Marijana Baćac pozvala ih je da joj se obrate ako imaju bilo kakvih problema. Radnici Jadrolinije istaknuli su da žene u Jadroliniji manje vrijede, da se nakon porodiljnog dopusta nitko ne vrati na radno mjesto na kojem je bio prije porodiljnog te da se ljudi boje izboriti za svoja prava. Jedna od glavnih tema bio je i NKU koji još uvijek ne postoji.

- AKTIVNOSTI SPH -

TRANSPORT UNION AND MANUFACTURERS SUMMIT

Klimatske promjene, trgovina ljudima, tehnologija i transport - glavne teme

indikalisti iz cijelog svijeta okupljeni u Međunarodnu federaciju transportnih radnika, a među njima i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven

Melvan, okupili su se na Transport Union and Manufacturers Summit koji je održan u Vatikanu. Klimatske promjene, trgovina ljudima, tehnologija i transport bile su glavne teme

sastanka koji je inicirao Sveti Otac. Cilj susreta bio je omogućiti prisutnima da razmjene iskustva te donesu moguća rješenja za poboljšanje zaštite okoliša i podizanja kvalitete života svih ljudi.

Prezentacija SPH na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske, pravnica Dorotea Zec i Koordinator ITF inspektorata za Hrvatsku Romano Perić, su studente Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovnika upoznali s djelokrugom rada sindikata. Student su imali priliku čuti što je sinidkat, čemu služi, što nudi svojim članovima te o međunarodnom djelovanju SPH. ITF inspektor Perić ih je upoznao s načinom inspekcija brodova te je iznio nekoliko zadnjih slučajeva na kojima radi SPH. Cilj prezentacija na fakultetima i po školama je upoznati studente i učenike s onim što sindikat jest i čime se bavi te ih na neki način upoznati s onim što ih čeka kad dođu na tržište rada. SPH je prošle godine izdao priručnik za vježbenike - “Od ukrcaja i iskrcaja” kako bi mladim pomorcima na početku karijere olakšao plovidbu kroz hrvatsku administraciju.

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 7 -

SVI BA NJ - 2019.

www.diners.hr Info telefon 01 4929 555

Diners Club. Najbolji član svake posade. Ako tražite iskusnog člana posade, predlažemo da zatražite Diners Club Standardnu karticu – bez plaćanja članarine za cijelo vrijeme trajanja vašeg članstva u Sindikatu pomoraca i/ili paket kartica Diners Club Croatia Airlines i Visa Croatia Airlines bez plaćanja članarine za prvu godinu korištenja. Bez papira. 100% digitalno. Zatražite Diners Club karticu online s broda. 100% digitalno. Skenirajte QR kôd i otisnite se na beskrajno more pogodnosti Diners Cluba.

P O MO RS K I VJESNI K

- 8 -

SVIB A N J - 2019.

- AKTIVNOSTI SPH -

Zaključak posebnog sektorskog sastanka u ILO - Sprječavanje svih oblika diskriminacije u pomorstvu

U veljači 2006. godine, u okviru Međunarodne organizacije rada (ILO), usvojena je Konvencija o radu pomoraca (MLC 2006). Na istom je sastanku istaknuta važnost omogućavanja ženama pomorcima pristup pomorskoj industriji kao i važnost nastavka obrazovanja i stjecanja iskustva mladih pomoraca. Također, istaknuta je važnost i rada posrednika za zapošljavanje pomoraca te zadržavanje pomoraca na njihovim radnim mjestima. Upravo zbog toga usvojene su, uz MLC 2006, i dvije rezolucije: rezolucija 11 (recruitment and retention of seafarers) i rezolucija 2 (promocija prilika za žene pomorce). Poseban sektorski sastanak s temama zapošljavanja pomoraca, zadržavanja pomoraca na radnom mjestu te promocije pomorske industrije za žene (Sectoral Meeting on the Recruitment and Retention of Seafarers and the Promotion of Opportunities for Women Seafarers) održan je u ILO-u od 25. veljače do 1. ožujka 2019. godine te je označio nastavak rada na tim pitanjima koja su se postavila još davne 2006. godine. Na sastanku je u ime Sindikata pomoraca Hrvatske sudjelovala Dorotea Zec. Osnovne teme i problemi o kojima su socijalni partneri (predstavnici pomoraca i brodara) te države članice raspravljali na ovom sastanku bile su: • vježbenici i odgovarajući smještaj za vježbenike na brodovima,

• pribavljanje i zapošljavanje pomoraca, • automatizacija i digitalizacija, • izolacija pomoraca, društvene mreže i internet, • obveze država prema pomorcima u slučaju napuštanja, kriminalizacije i kratkog boravka na kopnu (short leave), • jednako postupanje prema svim pomorcima, posebno u odnosu prema ženama (zabrana spolne diskriminacije), • zlostavljanje i uznemiravanje, • diskriminacija na temelju godina, • socijalni dijalog. Nakon održanih dugih razgovora i pregovora, usvojeni su zaključci s kojim se želi poboljšati položaj pomoraca, a posebno pojedinih skupina koje su do sada vrlo često zanemarivane. Zaključci se prvenstveno odnose na zahtjev državama za daljnjom ratifikacijom i implementacijom pomorskih konvencija i to posebno MLC, 2006 i ILO 185 (identifikacijska isprava pomoraca) te donošenje nacionalnih zakonodavstva kojima se sprječavaju svi oblici diskriminacije u pomorstvu kao i uznemiravanje i zlostavljanje na radnom mjestu. Socijalna izolacija još je jedan od problema s kojim se pomorci redovito susreću. Traži se od brodara da omoguće pomorcima pristup internetu besplatno ili uz minimalnu naknadu kao i da im se omogući pristup nezavisnim stručnjacima koji im mogu pružiti pomoć u slučaju postojanja psihičkih problema ili drugih problema povezanih s uvjetima života i rada na brodu. Diskriminacija žena poseban je problem koji se vrlo često ne ističe dovoljno u pomorskoj industriji. Unatoč postojanju međunarodnih instrumenata (konvencija) iz kojih jasno proizlazi zabrana spolne diskriminacije, i dalje postoje, primjerice, države i kompanije koje žene pomorce zapošljavaju tek nakon što naprave

PIŠE

DOROTEA ZEC

obvezni test na trudnoću. Upravo je takvo postupanje jedan od razloga zašto žene izbjegavaju ovu djelatnost odnosno trpe posljedice ukoliko se ipak odluče za istu (nezaposlenost, ponižavanje i slično). Konačno, unatoč predviđanjima da će u budućnosti postojati manjak časničkog kadra, vježbenicima je sve teže pronaći radno mjesto na kojem mogu odraditi kadeturu. Jedan od razloga je i što brodovi više nemaju dovoljno mjesta za smještaj većeg broja pomoraca. Također, temeljna prava vježbenika su vrlo često ograničena, kao primjerice sati rada i sati odmora, plaća i slično. Upravo zbog navedenog, traži se od svih zainteresiranih strana, uključujući i pomorske škole i učilišta, da prilagode programe potrebama tržišta i omoguće mladim pomorcima stjecanje temeljnog znanja potrebnog za započinjanje karijere pomorca. Na sastanku se dogovorila i daljnja, po mogućnosti pojačana, suradnja dvije UN organizacije (ILO i IMO) na rješavanju ključnih pitanja za industriju. Navedeni problemi nastavit će se rješavati kroz rad Međunarodne organizacije rada (ILO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Također, očekuje se od svih zainteresiranih strana, predstavnika država, predstavnika brodara i predstavnika pomoraca, nastavak suradnje u rješavanju istaknutih problema.

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 9 -

SVI BA NJ - 2019.

Sindikat pomoraca Hrvatske

Besplatna SPH aplikacija za sve hrvatske pomorce! www.sph.hr

univerzalni kod za download

Sindikat pomoraca Hrvatske je za sve hrvatske pomorce pripremio besplatnu smartphone aplikaciju koja je dostupna putem Googleplaya i AppStore. Osim pregleda pomorskih vijesti iz zemlje i svijeta, aktivnosti naše organizacije u zemlji i na međunarodnoj razini, korisnici mogu pronaći i osobni dnevnik koji nudi Dnevnik putovanja za izračun dana

P O MO RS K I VJESNI K

- 10 -

SVIB A N J - 2019.

provedenih izvan granica Republike Hrvatske te kalkulator za izračun obveznih doprinosa. Ukoliko zatrebate pomoć u bilo kojem dijelu svijeta, također stojimo na usluzi: aplikacija sadrži platformu za izravan kontakt sa zaposlenicima SPH putem live chata.

- AKTIVNOSTI SPH -

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA (ILO) OVE GODINE OBILJEŽAVA 100 GODINA POSTOJANJA

100 ratifikacija za 100 godina O

ve godine obilježava se 100 godina Međunarodne organizacije rada. Glavni cilj Organizacije je osiguranje boljih uvjeta rada i sveukupnog položaja radnika, poboljšanje socijalne zaštite i jačanja dijaloga u pitanjima vezanima uz rad. Jedinstvena tripartitna struktura organizacije daje jednako pravo glasa radnicima, poslodavcima i vladama kako bi osigurala odražavanje njihovih stavova u standardima i oblikovanju politika i programa. Za Sindikat pomoraca Hrvatske posebno je važna Konvencija o radu pomoraca koju je do sada ratificiralo 89 država, a cilj Organizacije je za stotu obljetnicu postići 100 ratifikacija.

SASTANAK NAUTILUS FEDERACIJE U DUBROVNIKU

Prioritet - jedinstvo unutar ITF-a 11. sjednica Nautilus Federacije održana je 8. i 9. travnja u Dubrovniku. Na sjednici su sudjelovali predstavnici iz Singapura, Hong Konga, Novog Zelanda, Norveške, Švedske, Finske, Velike Britanije, Francuske, Australije, Nizozemske, Švicarske, Danske, Belgije, SAD-a, i Hrvatske. Važno je naglasiti da Nautilus Federacija okuplja sindikate koji organiziraju pomorce. Cilj Federacije je ojačati i poduprijeti sindikalno jedinstvo unutar ITF-a, s potrebom da s vremenom na vrijeme detaljnije raspravi položaj

pomorskih časnika na nepredvidivom pomorskom tržištu. I ovaj put je naglašeno da je, i pored određenih spekulacija, prioritet i dalje graditi jedinstvo među transportnim radnicima diljem svijeta bez obzira na želju mnogih da se važnost ITF-a kao socijalnog partnera smanji. Glavne teme sastanka bile su aktivnosti unutar IMO -a (STCW, autonomni brodovi, green shipping, kriminalizacija) i ILO pitanja (socijalni dijalog, minimalne plaće pomoraca), dok je najvažnija tema kojom se Nautilus Federacija bavila bilo pitanje revidiranja ITF-ove Mexico City Policy. Naglašeno je još jedanput da ITF mora pronaći i rješenje kako osigurati produktivne pregovore s brodovlasnicima za dobrobit pomoraca i njihovih sindikata. U ime SPH na sastanku su sudjelovali glavni tajnik Neven Melvan, pomoćnik glavnog tajnika Vladimir Svalina i koordinator ITF-a za Hrvatsku Romano Perić. Sljedeći sastanak Nautilus Federacije dogovoren je za 11. listopada 2019.

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 11 -

SVI BA NJ - 2019.

- INTERVJU -

PIŠE

MARIJANA SMOKVINA

O dbor Sekcije mladih ITF-a bio je povod za dolazak glavnog tajnika Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) u Hrvatsku, odnosno u Split gdje je boravio od 2. do 5. travnja. Tijekom radnog posjeta Cotton se, skupa s predstavnicima SPH, glavnim tajnikom Nevenom Melvanom i pomoćnikom glavnog tajnika Vladimirom Svalinom, sastao s predstavnicima Udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum i s predstavnicima Udruge posrednika pri zapošljavanju hrvatskih pomoraca Crosma. Cottonu je na kongresu ITF-a održanom u listopadu prošle godine u Sinagapuru izglasano povjerenje za još jedan, petogodišnji, mandat na čelu Međunarodne federacije transportnih radnika koja okuplja transportne sindikata iz cijelog svijeta. Ovo je prvi put da se sastao Odbor sekcije mladih ITF-a nakon ITF kongresa, i to u Hrvatskoj. Kako to da ste se odlučili održati odbor u Splitu? Hrvatska je bila očiti izbor. Htjeli smo ići na mjesto u kojem sindikat ima pozitivan stav o P O MO RS K I VJESNI K

- 12 -

SVIB A N J - 2019.

Stephen Cotton glavni tajnik ITF-a

Pomorci, učlanite se u sindikat i u rad sindikata sudjelovanju i djelovanju mladih, a SPH to svakako ima. Osim toga supredsjedateljica Odbora je iz Hrvatske, a glavni tajnik SPH Neven Melvan je član Izvršnog odbora ITF-a. Dolaskom ovdje ostvarili smo trostruku korist. Poznata je izreka „na mladima svijet ostaje“, a iz organizacije ITF-a vidljivo je da postupate u skladu s time. Koliko su drugi sindikati osviješteni o važnosti sudjelovanja mladih u radu sindikata, odnosno jeste li zadovoljni položajem mladih u sindikatima? ITF je organizacija koja okuplja gotovo 20 milijuna transportnih radnika iz cijeloga svijeta, a to znači da u našem radu posebno njegujemo multikulturalnost i različitost. Različitost njegujemo u svim segmentima rada. Istina je da u nekim sindikatima dominiraju muške osobe i to starije dobi. Ne

mogu reći da me to veseli, ali to je nešto što prihvaćamo te istovremeno nastojimo uvesti promjene i proširiti krug ljudi koji će sudjelovati u radu sindikata. Radni pokret mora uložiti u mlade ljude, saslušati njihove probleme, stavove, ideje i dati im priliku da sudjeluju u promjenama koje se tiču transportnih radnika. Ja sam u ITF u 26 godina, a ovo je prvi put da smo popunili svako mjesto u Odboru sekcije mladih. Pozicioniranje mladih i njihovo uključivanje u rad sindikata jedan je od naših prioriteta. Imamo ideju, imamo regionalne odbore, i što je najvažnije imamo prave ljude na pravim mjestima koji vole i žele raditi. To je dobra platforma, a na njima je sada da donesu strategiju što ćemo i kako raditi. Zato smo ovdje, na sastanku Odbora, kako bismo, kroz ova tri dana zajedničkim snagama i razmjenom ideja i iskustva vidjeli što i kako dalje.

- INTERVJU Ne možemo generalizirati. Sindikati pomoraca su vrlo dobro organizirani, tu je kolektivno pregovaranje koje je jako važno, prvenstveno zbog zaštite pomoraca i osiguravanja boljih uvjeta života i rada na brodovima, zaštite u slučaju ozljede i slično. Osim kolektivnog pregovaranja najveći dio poslova odnosi se na pomorce koji se nađu u problemima. Tu sindikati i ITF inspektori vrlo blisko surađuju. Kao u svakom sektoru tako i u pomorstvu ne smijemo zaboraviti na politiku. Donošenje zakona i praćenje razvoja novih tehnologija vrlo je važno te je naša dužnost da to pratimo i idemo u korak s vremenom, što nije uvijek lako. Postoje različite vrste organizacije. Pomorce je posebno teško organizirati jer to nije klasična tvornica koju vi obiđete i radnici se učlane u sindikat. Ali pomorci su zajednica i među njima, kao i u svakoj zajednici, vijesti vrlo brzo putuju.

Na kongresu u Singapuru je donesena strategija rada ITF-a za idućih pet godina. Možete li izdvojiti neke od bitnijih smjernica rada? U širem smislu, avijacija (zrakoplovstvo) je najbrže rastuća industrija i u tom sektoru imamo puno posla kako bismo, na prvom mjestu, zaštitili radnice i radnike. Na idućem mjestu je budućnost rada i što to zapravo znači za nas. Svaki sektor se susreće s različitim izazovima. Naš posao nije uvijek reći ne, pogotovo kada se radi o tehnološkom napretku, jer tehnologija je dio naših života i uglavnom nam olakšava život. Ono što moramo osigurati je da tehologija i automatizacija ne budu na uštrb radnika i radnih mjesta. U pomorskom sektoru imamo FOC kampanju koja nam je od izuzetne važnosti i tu glavnu ulogu imaju naši inspektori koji su vrlo dobri u provođenju iste. Također veliku pažnju posvećujemo poboljšanju zastupljenosti pomoraca. Regija Azija - Pacifik je vrlo velika i u tom području imamo jake sindikate pomoraca, ali ostali transportni sindikati nisu najbolje organizirani i to je nešto na čemu treba raditi. Tamo je ekonomski rast nevjerojatno velik i važno je ići u korak s napretkom i sve to pratiti. ITF je federacija transportnih radnika koja okuplja sindikate iz cijeloga svijeta. Kakav je vaš pogled na sindikate danas, tj. na sindikate pomoraca?

SPH i ITF vrlo usko surađuju i ta suradnja traje još od devedesetih godina. Kako gledate na dosadašnju suradnju? Poznajem ovaj sindikat od njegova nastanka, sjećam se kad su prvi put predstavnici SPH došli u ITF. Hrvatska nije velika zemlja, ali ima veliki broj pomoraca. Sindikat pomoraca Hrvatske ima težak posao i smatram da ga radi vrlo dobro. Osim suradnje s državom na donošenju zakona vezanih za pomorstvo, bore se da hrvatski pomorci ostanu na tržištu te da mladi pomorci nađu svoje mjesto na tržištu rada u pomorskoj industriji. U ITF- u vidimo kako SPH brani hrvatske pomorce na globalnom tržištu. Hrvati imaju jako dobar sindikat, a najbolji način za biti još bolji je napraviti još više. Tijekom svog boravka u Splitu sastali ste se s predstavnicima Udruge hrvatskih brodovlasnika Mare Nostrum i s predstavnicima Udruge za posredovanje pri zapošljavanju hrvatskih pomoraca Crosma. Što se dogodilo na tim sastancima?

Jasno je da moramo održavati odnose s brodovlasnicima. Iako se većina našeg poslovanja odnosi na rasprave o plaćama i uvjetima rada, s druge strane imamo zajednički cilj - obje grupe žele zadržati stabilnu budućnost hrvatskih pomoraca. Važno je da svijet zna da je hrvatska otvorena za pomorstvo, a važno je istaknuti da su Hrvatska i hrvatski pomorci na vrhu liste za poslovanje na brodovima s najnovijim tehnologijama. Svakako najveći izazov za sve pomorce pa tako i Hrvate je osigurati i zadržati dobre pozicije kod kvalitetnih poslodavaca odnosno kompanija. Sindikat pomoraca Hrvatske radi odličan posao, a ITF će uvijek pomoći kada je to potrebno. Posljednjih godina SPH je radio na nekoliko slučajeva kriminalizacije pomoraca u koje su bili uključeni hrvatski pomorci. Srećom naši pomorci sada su kod kuće, ali kriminalizacija je veliki problem s kojim se susreću pomorci iz cijelog svijeta. Kako Vi, kao nekadašnji pomorski koordinator, gledate na taj problem? Problem kriminalizacije pomoraca prisutan je svugdje u svijetu. S jedne strane borimo se da dobijemo priznanje za pomorsku industriju, a s druge strane postoji realna mogućnost da pomorci postanu žrtve kriminalizacije. Malo je vjerojatno da će se pomorac baviti trgovinom drogom, a u slučaju da se droga nađe na brodu uvijek će se prvo kriviti pomorci. Zakon kaže da netko mora biti kriv i tu stradavaju pomorci. ITF je posvećen fair treatmentu (pravednom postupanju prema pomorcima u slučaju uhićenja), a i inspektorat je uvijek na raspolaganju. Kriminalizacija može utjecati i na odluku hoće li netko nastaviti svoju karijeru kao pomorac. Ako čujemo da je kolega pomorac bio u zatvoru dvije godine i čekao suđenje to će nas svakako natjerati da dvaput razmislimo što i kako dalje i je li vrijedno toga. Svakako moramo biti glasniji i upozoravati na nepravdu kroz koju prolaze pomorci. Imate li neku poruku za hrvatske pomorce? Važno je da razumiju da je sindikat tu da pomogne kada je pomoć potrebna, ali i da osmisli strategiju. Posao sindikata je surađivati s poslodavcima, državom zastave broda, pratiti smjernice IMO-a i ILO-a. Glavna poruka pomorcima je ako niste član, postanite član. A ako niste zadovoljni dođite na sastanak, uključite se i pomozite da bude bolje. Jer danas je sve politika, bez obzira mijenjamo li zakone u Hrvatskoj ili Ženevi, to je sve dio našeg posla. Pomorci, učlanite se u sindikat i u rad sindikata, samo zajedništvom možemo se izboriti za bolje sutra. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 13 -

SVI BA NJ - 2019.

- FAIR TRANSPORT -

PIŠE

MARIJANA SMOKVINA

isuće radnika iz sindikata diljem Europe okupilo se 27. ožujka na velikom prosvjedu u Bruxellesu u organizaciji Europske federacije transportnih radnika (ETF), a tamo je bio i Sindikat pomoraca Hrvatske. Transportni radnici iz cijele Europe okupili su se na prosvjedu Fair Transport Europe kako bi još jednom ukazali na rastući problem snižavanja cijene rada (socijalnog dampinga) koji pogađa sve transportne radnike i koji utječe na sigurnost transporta, sigurnost na radu i na kvalitetu života radnika. “Poslodavci pokušavaju izazvati nesuglasice među radnicima kako bi smanjili plaće i uvjete rada. Većina nacionalnih vlada pred time zatvara oči i EU čini premalo da zaštiti transportne radnike od socijalnog dampinga i eksploatacije. Rezultat je gubitak radnih mjesta, opasni uvjeti rada, nepravedna plaća i nesigurni ugovori. Isto je diljem Europe, a to stvara plodno tlo za političku ljutnju i populizam. Sada šaljemo snažnu poruku da Europa mora učiniti bolje, istaknuo je predsjednik ETF-a Frank Moreels “Radnici moraju reagirati, a jedini odgovor je solidarnost. Europa može bolje. Imamo pozitivnu viziju za bolja radna mjesta u Europi, a naša kampanja za pošteni prijevoz inspirirala je sindikate diljem kontinenta da djeluju, rekao je Eduardo Chagas, glavni tajnik ETF-a. Fair Transport Europe kampanja trajala je godinu dana, a cilj je bio osvijestiti vladajuće i potaknuti promjene. Sindikat pomoraca Hrvatske konstantno se bori protiv snižavanja cijene rada. Nedavne izmjene Pomorskog zakonika na kojima je SPH inzistirao upravo se odnose P O MO RS K I VJESNI K

- 14 -

SVIB A N J - 2019.

PROSVJED FAIR TRANSPORT

KRAJ SOCIJA USUSRET POŠ na osiguravanje minimalnih socijalnih standarda pomoraca. Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi također osigurava minimalne standarde koje poslodavci moraju poštivati i time štiti pomorce. Nepostojanje nacionalnog kolektivnog ugovora za nacionalnu plovidbu gorući je problem na čijem rješavanju SPH inzistira

EUROPE

ALNOM DAMPINGU ŠTENIM RADNIM UVJETIMA kako bi se propisanim minimalnim uvjetima rada zaštitilo pomorce. Samo kolektivnim ugovorima i uređenim zakonodavstvom možemo se boriti protiv socijalnog dampinga. Između ostalog, socijalni damping je razlog zašto se SPH bori protiv zapošljavanja pomoraca iz trećih zemalja na brodove koji plove pod hrvatskom zastavom. Riječ je o zapošljavanju po uvjetima koji su znatno niži od onih propisanih NKU za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi, čime se ruši cijena rada

za hrvatske pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom. Socijalni damping nije samo problem za radnike. Društva koja se pridržavaju propisa gube prednost pred svojim konkurentima koji primjenjuju socijalni damping, a nacionalna socijalna zaštita i porezi ozbiljno se potkopavaju i zaobilaze. Socijalni damping se događa kad se u poslovanju zlorabe mogućnosti koje nudi slobodno kretanje unutar jedinstvenog tržišta da bi se snizili ili izbjegli postojeći standardi i propisi glede radne snage, odnosno da bi se iskoristile rupe u propisima, i time postigla prednost u konkurenciji s društvima koja posluju u dobroj vjeri. Neki poslodavci zapošljavaju najslabije zaštićene radnike za najnižu plaću i lošije radne uvjete kako bi povećali svoju dobit. Na razini sektora, socijalni damping se vidi kad poslodavci umanjuju troškove svog osoblja koristeći, između ostalog, (agenciju) privremene/sezonske radnike, podkooperante, lažno samozapošljavanje, neorganizirane radnike i nesigurne ugovore. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 15 -

SVI BA NJ - 2019.

- ITF INSPEKTORAT -

PIŠE

MILKO KRONJA ITF inspektor

a ukrcaju tereta drvene građe u Bakru sredinom ožujka boravio je brod April Dream (IMO 7382677, 6 258 DWT, zastava Moldavija). Kako je April Dream upisan u knjigu pritužbi ITF-a, trebalo ga je posjetiti, provjeriti stanje i ispraviti nedostatke. Pod tim je bilo navedeno kašnjenje plaća, niski iznos istih, nedovoljna količina hrane, uskraćivanje posjeta liječniku i još dosta stvari koje se tiču samog broda. Inače, April Dream je star već 43 godine (građen u Norveškoj još 1976. godine) i po godinama je već odavno zreo za rezalište. Za norvešku kompaniju Wilson do prošle godine je plovio pod imenom Wilson Rye, a novi vlasnik (tvrtka Concordia Maritime inc. s Maršalskih otoka, manager Blue Bay Investments Ltd. iz iste državice) očigledno ne misli poslati brod u zasluženu mirovinu. U suradnji sa PSC-om na brodu se odmah otklonio dio nedostataka. Brodski frižideri su sada puni hrane, što zamrznute što svježe, a za 13 članova posade dostajat će za bar dva mjeseca. Brod inače ima obaviti putovanje do egipatske Aleksandrije gdje će iskrcati teret drva za što će mu trebati 15 do 20 dana. Zaostala plaća za siječanj je isplaćena, zapovjednik je tvrdio da je kompanija već uplatila i novac za veljaču, no za to nije mogao pružiti dokaz. U svakom slučaju, po odredbama MLC-a 2006 brod više nije bio u prekršaju po pitanju isplate, a nažalost ni po njezinom iznosu. NaP O MO RS K I VJESNI K

- 16 -

SVIB A N J - 2019.

Članovi posade broda

- ITF INSPEKTORAT -

PRITUŽBA NA APRIL DREAM - KAŠNJENJE PLAĆA, NEDOVOLJNA KOLIČINA HRANE, USKRAĆIVANJE POSJETA LIJEČNIKU

Kuhar priprema večeru

Na brodu nije nedostajalo hrane

ime, plaće su ovdje izrazito niske (kormilar 500 $, a primjerice prvi časnik palube samo 1 500 $ mjesečno), međutim iznosi iz ILO platne ljestvice na koje se referira Konvencija su za sada na nivou preporuke, te je s te strane izdano samo upozorenje brodaru. Posada je uglavnom zdrava, jedino kod jednog pomorca postoji problem sa zubima koji iziskuje tretman kod oralnog kirurga. I to je dogovoreno, unatoč običaju kojeg se može naći i u većini ugovora o radu pomoraca, a to je da im se dozvoljava posjet dentisti samo radi vađenja zuba. Što se tiče ugovora o radu tu su nađeni nedostaci i naloženo je da se isti isprave (spomenuta je samo osnovna plaća i naknada za godišnji odmor, nema dodatka za prekovremeni rad ni iznosa po satu kod plaćanja satnice za izvanredni prekovremeni rad, kod ugovora se ne spominje koliko mjeseci traje, a kod većine pomoraca nije uopće naveden niti datum ukrcaja). Pomorcima, koji su uglavnom iz Sirije i Egipta, podijeljeni su ITF-ovi bulletini na arapskom jeziku i s njima je razgovarano u salonu posade kako bi se utvrdilo ima li još kakvih pojedinačnih pritužbi, na

ITF inspektor Milko Kronja

što je odgovoreno da ih nemaju te da su zadovoljni sadašnjim stanjem na brodu, a kao dokaz u prilog tome pozvali su nas da ostanemo na večeri. Zahvalili smo se na ljubaznosti i prihvatili samo kolač da se kuhar ne bi naljutio, a u samoj kuhinji smo provjerili što se sve sprema te pomorce pitali što misle o kvaliteti i kvantiteti obroka, rekli su da je sve oko hrane OK. Također je provjereno stanje njihovih kabina, koje su nađene uredne te strojeva za pranje rublja kojih je ukupno na brodu nađeno čak šest, uključujući sušilice i svi su trenutno u uporabi. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 17 -

SVI BA NJ - 2019.

- IMO - PRAVNI ODBOR -

PIŠE

DOROTEA ZEC

U Sjedištu IMO-a u Londonu se, u razdoblju od 27. do 29. ožujka 2019. godine održao 106. sastanak Pravnog odbora. Osnovna funkcija Pravnog odbora jest rad na pravnim pitanjima koja se javljaju u radu IMO-a, uključujući i pitanja koja se odnose i utječu na kvalitetu života i rada pomoraca te sigurnu plovidbu. Na 106. sastanku Pravnog odbora raspravio se niz tema važnih za pomorsku industriju i pomorce. Financijsko osiguranje u slučaju napuštanja pomoraca i obveze brodara u slučaju potraživanja pomoraca koje se odnosi na smrt ili invalidnost nastalu zbog ozljede na radu, bolesti ili slično propisani su u izmjenama i dopunama ILO Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006) koje su usvojene 2014. godine i stupile na snagu 18. siječnja 2017. godine. Od 2004. godine postoji i posebna zajednička IMO/ILO baza podataka o napuštenim pomorcima koja je nastala kao posljedica zajedničkog rada te dvije UN specijalizirane organizacije. Do kraja 2018. godine u navedenu bazu podataka prijavljeno je 366 slučajeva napuštanja pomoraca, dok je samo u 2018. godine prijavljeno 38 slučaja. Takve slučajeve u bazu P O MO RS K I VJESNI K

- 18 -

SVIB A N J - 2019.

Branko Berlan i Dorotea Zec s kolegama na sastanku Pravnog odbora

LAŽNE REGISTRACIJE BRODOVA I KRIMINALIZACIJA POMORACA TEME PRAVNOG ODBORA IMO-A podataka mogu i trebale bi prijavljivati države povezane s određenim slučajem (država zastave broda, država luke u kojoj se vrši kontrola, država iz koje pomorac dolazi i slično) kao i nevladine organizacije. Istaknuto je da je najveći broj slučajeva prijavljeno od strane Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) koja je aktivno uključena u slučajeve osiguravanja temeljnih prava pomoraca. Iako u slučajevima kada postoji financijsko osiguranje, osiguravajuća društva većinom ispunjavaju svoju obvezu isplate plaće i repatrijacije umjesto brodara, najčešće je to s određenim vremenskim odmakom čime se pomorci ponovno stavljaju u težak položaj (bez plaće i mogućnosti repatrijacije). Ponovljen je zahtjev ITF-a prema državama članicama IMO-a da redovito prijavljuju slučajeve u zajedničku IMO/ILO bazu podataka kao i da, ukoliko to još nisu napravile, ratificiraju Konvenciju MLC, 2006 s izmje-

nama i dopunama iz 2014. godine i na taj način zaštite pomorce u slučaju napuštanja od strane brodara. Na Pravnom odboru istaknut je i problem poštenog postupanja prema pomorcima u slučaju pomorske nezgode ili eventualnog počinjenja kaznenog dijela. Kriminalizacija je vrlo česta pojava kada se radi o pomorcima, a posebno rizična skupina su mladi pomorci koji još nemaju ni iskustva ni znanja o tome kako zaštititi svoja prava i kako postupiti ako postanu žrtve kriminalizacije ili se protiv njih provodi kazneni postupak u stranoj zemlji. Osim mladih pomoraca, rizična skupina su i stariji pomorci koji zbog svojih godina imaju ograničenu mogućnost zapošljavanja. Ponovno je istaknuto da pomorci imaju pravo na pravnu zaštitu, postupak na jeziku koji razumiju, brzi provođenje istrage i kaznenog postupka

- IMO - PRAVNI ODBOR Na Pravnom odboru istaknut je i problem poštenog postupanja prema pomorcima u slučaju pomorske nezgode ili eventualnog počinjenja kaznenog dijela. Kriminalizacija je vrlo česta pojava kada se radi o pomorcima, a posebno rizična skupina su mladi pomorci koji još nemaju ni iskustva ni znanja o tome kako zaštititi svoja prava i kako postupiti ako postanu žrtve kriminalizacije ili se protiv njih provodi kazneni postupak u stranoj zemlji

IMO - sigurnost na moru, uklanjanje diskriminacije i ograničenja u pojedinim državama Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization – IMO) specijalizirana je ustanova Ujedinjenih naroda (UN-a) koja ima 166 država članica i pokriva 98,5 % svjetske trgovačke flote.

te ostala temeljna prava bez obzira u kojoj se državi nalaze. Države članice pozvane su da nastave s implementacijom ILO/IMO Smjernica radi pravednog postupanja prema pomorcima u slučaju pomorske nezgode iz 2006. godine. Države članice istaknule su problem postojana lažnih registracija brodova te lažnih registara koji izdaju nevaljane svjedodžbe. Kako bi se to pitanje uredilo na razini IMO-a dogovoreni su daljnji postupci i mjere sprječavanja nezakonite prakse lažnih registracija i lažnih registara brodova. Prvenstveno će se u IMO bazu podataka (GISIS) uvesti nova kategorija podataka gdje će države članice prijavljivati informacije o nacionalnim postupcima registracije brodova i osobama ovlaštenim za te radnje. Na taj način će države članice i njihova nadležna tijela imati mogućnost provjeriti i dobiti informaciju da li se radi o valjanim registracijama brodova. Konačno, na 106. Pravnom odboru IMO-a nastavljena je rasprava o usklađenosti instrumenata donesenih u okviru ove Organizacije koji se odnose na pomorske autonomne površinske brodove (Maritime Autonomous Surface Ships – MASS). Pravni odbor IMO-a sastaje se jednom godišnje, a u budućnosti će se trajanje Odbora produžiti na 5 radnih dana zbog opsega posla koji Odbor odrađuje.

Osnovna svrha ove organizacije jest razmjena informacija i suradnja između država članica i to posebno po pitanju sigurnosti na moru, uklanjanja diskriminacije i ograničenja koja postoje u pojedinim državama i slično. Rad IMO-a odnosi se prvenstveno na donošenje konvencija koje se tiču sigurnosti plovidbe kao što su Međunarodna konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru (SOLAS Konvencija), Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL Konvencija), Međunarodna konvencija o standardima uvježbavanja, stjecanja ovlaštenja i držanja straže (STCW Konvencija), Međunarodna konvencija o teretnim linijama (LL Konvencija) i mnoge druge. Republika Hrvatska članica je ove organizacije od 8. listopada 1992. godine. IMO djeluje kroz rad niza odbora i pododbora. Najznačajniji odbori su primjerice Odbor za pomorsku sigurnost (Maritime Safety Committee) i Odbor za zaštitu morskog okoliša (Marine Environment Protection Committee), Pravni odbor (Legal Committee) i drugi. U sklopu odbora djeluje i niz pododbora koji se posebno specijaliziraju za pojedina pitanja.

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 19 -

SVI BA NJ - 2019.

- ITF SEKCIJA MLADIH -

PIŠE

MAR IJANA SMOKVINA

dbor Sekcije mladih ITF-a održan je od 2. do 4. travnja u Splitu. Pedesetak predstavnika mladih radnika iz transportne industrije raspravljalo je o izazovima u transportnoj industriji te o poboljšanju statusa mladih radnika u transportu. Supredsjednica Odbora je Dorotea Zec iz Sindikata pomoraca Hrvatske koja je na tu funkciju izabrana na kongresu ITF-a koji je održan u listopadu 2018. u Singapuru. Ovo je prvi sastanak odbora nakon kongresa Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) . Glavni tajnik SPH, Neven Melvan, pozdravio je sudionike i zaželio im uspješan rad. - Hrvatska ima oko 25.000 pomoraca i mi smo tu da ih podržimo. Sindikat pomoraca Hrvatske aktivno sudjeluje u izradi zakona koje se odnose na pomorce, a sve s ciljem da našim pomorcima osiguramo dobre uvjete rada i dobar položaj na tržištu rada, rekao je Melvan. Na odboru je bio i glavni tajnik ITF-a Stephen Cotton koji snagu federacije vidi upravo u mladima: “Hrvatska - dom naše supredsjedateljice Odbora za mlade i zemlja koja igra veliku ulogu u ITF-u - savršeno je mjesto za početak novog ciklusa rada mladih transportnih radnika. Ovo je prvi put da su prisutni svi članovi odbora, što odražava predanost naših udruženih sindikata za ostvarivanje programa mladih radnika koji je donesen na kongresu. Ova tri dana se odnose na polaganje

P O MO RS K I VJESNI K

- 20 -

SVIB A N J - 2019.

Članovi Odbora Sekcije mladih ITF-a

ITF ODBOR SEKCIJE MLADIH U SPLITU

IZAZOVI U TRANSPORTNOJ INDUSTRIJI

Na Odboru su bili i glavni tajnik ITF-a Stephen Cotton i glavni tajnik SPH Neven Melvan

- ITF SEKCIJA MLADIH -

temelja za sljedećih pet godina. Vi ćete donijeti rezultate, a ostatak ITF-a će učiti od vas i kako radite stvari. Vi ćete donijeti trajnu promjenu ITF-u. S vašim različitim perspektivama, iskustvima i entuzijazmom - kao i činjenicom da je Odbor najreprezentativniji ikada - nema sumnje da su mladi transportni radnici ITF-a spremni prenijeti ITF na sljedeću razinu“. Odbor sekcije radi pod budnim okom voditeljice Sekcije Baker Khundakji. “Zadovoljstvo mi je biti u Hrvatskoj i želim se zahvaliti SPH na tome što nas je ugostio i omogućio ovaj sastanak. Ova skupina ima snažan mandat za sljedećih pet godina, a prioriteti uključuju važnost integracije propisa, digitalne nejednakosti i rada platformnih radnika, programe obuke i prekvalifikacije, kao i organiziranje mladih radnika u neformalnom sektoru, istaknula je Khundakji, zadovoljna rezultatima prvog odra-

đenog Odbora i postavljenim ciljevima. Velika je čast biti dio ovog Odbora i raditi s kolegama i prijateljima iz cijelog svijeta i iz raznih transportnih sekcija. Moram istaknuti da veliku važnost u radu Odbora ima i pomorska sekcija ITF-a te će se u narednih 5 godina posebna važnost posvetiti mladim pomorcima, i to u samom ITF-u, ali i na međunarodnoj razini kroz rad IMO-a i ILO-a. Također moram istaknuti da ćemo aktivno sudjelovati i u organizaciji i radu Pomorskog okruglog stola ITF-a koji će se održati krajem godine i gdje će fokus upravo biti na predstavnicima mladih pomoraca. Rad Sekcije mladih SPH također je prepoznat i priznat od strane kolega iz drugih sindikata kao dobar primjer kako sindikat može i mora pomoći mladima na početku njihovih karijera u pomorskoj industriji, rekla je Dorotea Zec.

-15%

NA SVE NAŠE USLUGE ZA ČLANOVE SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

Iskustvo

Naš tim posjeduje više od 25 godina iskustva u dentalnoj medicini

Garancija

Dajemo garanciju na sve dentalne tretmane uz uvjet redovnih kontrola

Kvaliteta

Koristimo isključivo najkvalitetnije materijale

SMILE YOUR LIFE! Hosti 103/1, 51000 Rijeka, HR | Tel: +385 51 260 026 | E-mail: info@rivieradent.com

www.rivieradent.hr P O M O R SK I VJ E SN I K

- 21 -

SVI BA NJ - 2019.

- EDUKACIJA -

PIŠE

DINKO PODUJE U D RU G A P O M O R SKI H ST RO JA R A SP L I T

Inspektor na djelu

akon što je prošle zime gosp. Dinko Poduje naš plodni suradnik poletio za Kanadu po jednom zadatku, 16.02.2013. ponovno se javio obavijestivši nas (popraćeno s tri fotografije) da ga je kompanija Noble Drilling angažirala kao projektnog inženjera na opremanju broda „Noble Globetrotter II“ koji se oprema u Rotterdamu. Ponovno se javio 16.08.2013. s detaljima i s više ilustracija. Evo po prilici što nam je dojavio o ovom zanimljivom projektu: Dragi kolege! Svih vas pozdravljam i javljam vam da sam dobio priliku od kompanije „Noble Drilling“ da budem u projektnom timu za opremanje njihovog novog broda za bušenje podmorja „Noble Globetrotter II“, a što je vidljivo i iz priloženih fotografija. Planirao sam dovršiti započeti članak „Redovni i izvanredni pregledi broda u eksploataciji“, međutim, ovim poslom bio sam spriječen, pa se nadam da ću to napraviti kad ovo završim. Drillship „Noble Globetrotter II“ (u dalj-njem tekstu NGT-II) dug je 189 metara, a širok 32 metra. Sagrađen je 2012. godine u kineskom STX brodogradilištu u Dalianu. Nakon toga doplovio je u nizozemsko brodogradilište „Huisman“ radi montaže bušačke opreme. NGT-II ima 54 tisuće tona dwt i može ukrcati 20 tisuća tona bušačkog materijala (cijevi, mulj, cement i drugo). Posada broji 180 osoba smještenih u jednokrevetnim i dvokrevetnim kabinama. Pogonsko odjeljenje (električna propulzija) sačinjavaju 8 Caterpillar dizelskih agregata od 4,6 MW svaki, po dva agregata smještena u četiri odvojene strojarnice. Oni pokreću 6 potisnika („trustera“) od 3,7 MW svaki. U plovidbi rade samo 3 krmena potisnika i brod s njima postiže brzinu od 13 Nm/h. NGT-II ima suvremeni DP3 sistem za pozicioniranje tako da se brod održava na fiksnoj poziciji tijekom bušenja dubokog podmorja. Najvažniji dio opreme ugrađivane u Rotterdamu jest dvostruki bušački toranj, u bu-šačkoj terminologiji poznat kao „Multi-Purpose Drilling Tower - MPT“ visok 61 metar. Karakteristike ovog bušačkog tornja su mogućnost bušenja sa dvije strane s vinčem na obje strane. Na stranama ovog tornja nalaze se stalaže u koje se mogu složiti 252 prethodno pripremljena seta cijevi (od po tri cijevi spo-jene skupa) Svaki set dug je 40.2 metra. Ovako spojene bušačke cijevi znatno ubrzavaju procese prilikom bušenja. Brod nosi i 170 cijevi „casinga“ za „risere“ dužine 41.1 metar Doprema i spajanje ili rastavljanje svih ovih cijevi potpuno je automatizirano, bez ljudske prisutnosti na „drilling flooru“. Nadgledanje i kontrola ovih automatskih operacija obavlja se

P O MO RS K I VJESNI K

- 22 -

SVIB A N J - 2019.

- EDUKACIJA -

daljinski iz kontrolnih kabina. NGT-II ima mogućnost bušenja postav-ljanja „drilling risera“ skupa s „blow out preventerom – BOP“ na dubini morskog dna do 3 tisuće metara. Nakon što se kompletira „casing“ na morskom dnu, tada se obavlja bušenje zemljine kore sve do 10 tisuća metara. U slučaju prolaza ispod mostova, gornji dio bušaćeg tornja (zadnjih 30 metara) može se razdvojiti, a za to služi dizalica od 100 tona SWL, s kranom dužine 100 metara. Od ostale opreme ugrađena su još jedna dizalica od 80 tona SWL i jedna od 25 tona SWL. Ugrađena je i prateća oprema kao što su „gumbo-box“, „shakersi“, Halliburtonovi uređaji „TCC equipment“ i „Cementing installations“, „Wire liners“, Schlumberger's „GSS Equipment“, „Remotely Operated Vehicle – ROV“, „Blow Out Preventer – BOP, platforma za helikopter, pumpna stanica, mjerači morskih struja, radari za valove, do-datni kompresori zraka, protivpiratska oprema i slično. U radovima na opremanju NGT-II sudjelovala je i tvrtka GOE (Global Offshore Engineering) sa splitskom adresom. Radi lakšeg razumijevanja „offshore drilling“ tehnologije vidi časopis „Ukorak s vremenom“ br. 45 i 46, gdje je u člancima „Drillships – brodovi za bušenje podmorja“ Alen Grabner na osnovi vlastitog iskustva na brodovima firme „Seadrill“ uglavnom sve dobro i detaljno objasnio. Ti zapisi su mi puno pomogli. Krajem kolovoza 2013. upravo su završeni posljednji testovi i krcanje bušačke opreme i materijala u akvatoriju Kanarskih otoka prije odlaska na prvo bušenje od obale Benina u Gvinejskom zaljevu, na dubini pod-morja od 2800 metara. Ukoliko se želi biti dodatno upoznat s rječnikom tehnologije koja se koristi u bušenju podmorja postoji dobar rječnik objavljen od Tehničkog univerziteta u Delftu - Dogoa Editor –, web adresa. dogoa@tudelft.nl .

Sastavio: Korekcije: B.A. Uredio: B.A. Objavljeno u časopisu UPSS-a Split: „Ukorak s Vremenom“ br. 48 od 06.12.2013. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 23 -

SVI BA NJ - 2019.

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

ITF UNION WEEK Split - 28. svibnja 2019. Rijeka - 30. svibnja 2019. U organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske i Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) u Rijeci i Splitu bit će održani jednodnevni seminari čiji je cilj pomorce upoznati s problematikom zastava pogodnosti, kolektivnim ugovorima, nacionalnim zakonodavstvom, …

Seminari su besplatni Prijave se primaju na info@sph.hr

P O MO RS K I VJESNI K

- 24 -

SVIB A N J - 2019.

Priznanje za spašavanje ljudi i imovine na moru Split, 2. prosinca 2019. Poznajete li nekoga tko je sudjelovao u spašavanju i želite ga nominirati za prestižno priznanje u svijetu pomorstva? Javite nam se na info@sph.hr

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 25 -

SVI BA NJ - 2019.

- PITANJA I ODGOVORI Poštovani, sa željom da postanem pomorac trenutno radim u brodogradnji kao električar i odradio sam 12 tjedana probne vožnje. Zanima me pošto još nisam otvorio pomorsku knjižicu je li moguće da mi se to naknadno upiše uz potvrdu od brodogradilišta da sam sudjelovao u probnoj vožnji pošto smo to vrijeme većinom proveli na moru. Hvala. Poštovani, sve dok nemate pomorsku knjižicu u Republici Hrvatskoj ne smatrate se pomorcem, tako da naknadni upis nije moguć. Naime, Pravilnikom o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje te postupcima i načinima prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (Narodne novine broj 112/2016) propisano je tko se u Republici Hrvatskoj smatra pomorcem - “Pomorac je osoba koja ima valjanu pomorsku knjižicu odnosno odobrenje za ukrcavanje izdanu sukladno odredbama tog Pravilnika.” Pozdrav, odradio sam kadeturu na brodu u međunarodnoj plovidbi i imam ukupno 362 dana navigacije. S obzirom da sada trebam prijaviti i pristupiti poručničkom ispitu, a u kapetaniji su mi rekli da moram trebam imati 365 dana navigacije za polaganje ispita, zanima me da li trebam imati 365 dana navigacije ili 12 mjeseci? Poštovani, za pristupanje polaganju poručničkog ispita (odnosno stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodu od 500 BT ili većem) morate imati “najmanje 12 mjeseci plovidbene službe kao vježbenik palube». Mjesec dana se po pravilniku definira kao «kalendarski mjesec ili vremensko razdoblje od 30 dana». Dakle, ukoliko imate 362 dana, smatra se da imate 12 mjeseci navigacije (za potrebe polaganja poručničkog ispita). Napominjem da na lučkoj kapetaniji tražite potvrdu o broju mjeseci (a ne o danima plovidbe). Bok, imam pitanje u vezi staža s produženim djelovanjem. Je li se takav staž može koristiti za snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu od 2011. godine koji plaćam kao pomorac po ključu da za pet godinu plaćenog beneficiranog staza idem jednu godinu prije u starosnu mirovinu. Staž s produženim djelovanjem do 1991. znam da mogu koristiti po ključu šest

P O MO RS K I VJESNI K

- 26 -

SVIB A N J - 2019.

Pitanja i odgovori godina za jednu godinu koja se odbija u mom slučaju od 65 godina života. Molio Vas bih za dodatna objašnjenja. Poštovani, vezano za vaš upit, pomoračka mirovina uređena je Pomorskim zakonikom (NN 16/11, 56/13, 26/15, 17,19) kao posebnim propisom u odnosu na Zakon o stažu osiguranja sa povećanim trajanjem (NN 115/18). Stoga se na pomorce ne primjenjuje pravilo “pet godina staža s povećanim trajanjem umanjuje dobnu granicu mirovine za jednu godinu” koje ste naveli u svom upitu, već je za ostvarenje pomoračke mirovine sukladno članku 129.a, st. 2. potrebna dobna granica od 60 godina života i 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u plovidbi (efektivne plovidbe). Lijep Vam pozdrav, Molio bih za pomoć u svezi sljedećeg: Posljednji ugovor sam odradio na talijanskoj firmi te je brod bio pod talijanskom zastavom. Kako mi je kazano na brodu firma plaća doprinose u Italiji, te me zanima da li sam dužan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno i u Hrvatskoj. Po nekim mojim saznanjima trebao bih ispuniti A1 obrazac, no prilikom ovjere plovidbe u LK Pula su me uputili da za Talijansku zastavu A1 nije potreban već treba zatražiti dopis od talijanskog mirovinskog. Po prvi put se susrećem s ovakvom procedurom jer sam do sad plovio

- PITANJA I ODGOVORI na zastavama pogodnosti te sve doprinose plaćao isključivo u Hrvatskoj. Unaprijed Vam Hvala. Poštovani, vezano za vaš upit, budući ste osigurani u socijalnom sistem države članice EU (Italije) tada nije moguće u isto vrijeme biti osiguran u socijalnom sistemu RH, dakle niste obvezni plaćati socijalne doprinose i u RH. U odnosu na zahtjev A1, ukoliko bi isti podnijeli te da vam se odobri, tada bi bili osigurani isključivo u socijalnom sistemu RH te vam poslodavac ne bi bio u mogućnosti plaćati socijalne doprinose u Italiji, jer sa odobrenim A1 zahtjevom odstupate od talijanskog socijalnog sistema te se zadržavate u RH socijalnom sistemu. Poštovani, Kontrolom osobnog računa mirovinskog fonda, ustanovio sam da mi nisu evidentirane uplate u II. Mirovinski stup koje sam uredno izvršio, usprkos što je prošlo nekoliko mjeseci od uplata. Molim da mi pojasnite proceduru izvršavanja i evidentiranja uplata između porezne, Regosa i konačno pojedinačnih mirovinskih fondova? Poštovana, Osiguranici su dužni plaćati doprinose temeljem rješenja koje donosi Porezna uprava. Dakle, njihova obveza da plate doprinose (pa tako i doprinos za II. mirovinski stup) nastaje tek nakon što im Porezna uprava izda rješenje. Dakle, ako osoba eventualno uplati novce, a rješenje još nije doneseno, osiguranik teoretski još nije niti zadužen za plaćanje, jer rješenje nije doneseno. Do izmjena Zakona o doprinosima koje su stupile na snagu 1.01.2019. godine, iako su pomorci imali mogućnost plaćati predujmove doprinosa, njihovo stvarno zaduženje nastajalo je tek krajem obračunskog razdoblje (kalendarske godine), te bi se sve eventualne uplate koje su učinjene u tijeku protekle godine, evidentirale tek po dospijeću. Iz navedenog razloga, konkretno što se tiče II.-og mirovinskog stupa, novci koji su bili uplaćeni, nisu ni mogli biti proslijeđeni na pojedinačne račune mirovinskih fondova, jer konačna obveza pomorca da plati doprinose nije nastajala sve dok Porezna uprava rješenjem nije utvrdila konačni obračun doprinosa za prethodnu godinu. S obzirom na specifičnost pomoračkog zanimanja, Zakon o doprinosima se od 1.01.2019. promijenio, tako da će sveukupne obveze prema socijalnim osiguranjima (mirovinskom i zdravstvenom) za osiguranika po osnovi pomorac član posade broda u međunarodnoj plovidbi (dakle vrste doprinosa i mjesečni iznosi kao i razdoblje na koje se

obveza odnosi) donositi po isteku godine za koju se obveza utvrđuje. Naime, dosadašnji sistem plaćanja predujmova velikoj većini pomoraca nije odgovarao upravo zbog objektivne nemogućnosti (jer su na brodu) da uplaćuju doprinose do 15og u mjesecu za prethodni mjesec). Stoga je intencija bila je da se olakša pomorcima kojima je nezgodno zbog prirode njihovog zanimanja uplaćivati mjesečne predujmove, da jednom godišnje podmire sva svoja dugovanja. To bi značilo, drugim riječima, kako osiguranik pomorac nije niti dužan plaćati doprinosi tijekom godine, tj. do donošenja rješenja od porezne uprave, a koje će se, sukladno novim izmjenama, donositi po isteku kalendarske godine. Posljedično, porezna uprava će proslijediti sredstva Regosu tek nakon utvrđivanje obveze - nakon čega se novci proslijediti na pripadajuće račune. S obzirom na prirodu pomoračkog zanimanja, teško je pronaći model koji bi zadovoljio sve kategorije pomoraca- velikoj većini nije odgovarao model plaćanja predujmova, i vjerujem da je iz tog razloga namjera ovakvih promjena bila omogućiti pomorcima da svoje doprinose evidentiraju i plaćaju jednom godišnje. Poštovani, Zanima me da li će se prema novim izmjenama Pomorskog zakonika, u 183 dana uračunavati i dani izobrazbe provedeni u RH, ili se to i dalje odnosi samo na izobrazbu u inozemstvu? Poštovani, sukladno izmjenama Pomorskog zaknika, točnije prema članku 123. ( NN 17/18) Pomorskog zakonika, za postizanje potrebnih 183 dana pored ostalog, uračunavaju se i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu. Poštovani, Podsjećam da se pored navedenog, (te pored stvarnih dana plovidbe) , za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju i dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Također, u slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držat će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 27 -

SVI BA NJ - 2019.

- MOJA PRIČA -

Slikar i ja (Svečana jedra)

PIŠE

JERE BILAN

a sam Ante. U mirovini sam već više od dvadeset godina. Svoj radni vijek proveo sam radeći u Pomorskoj školi Zadar kao domar ili podvornik, kako se nekad zvalo moje radno mjesto. Održavao sam školu koliko su mi to dopuštala moja znanja i vještine. Zamjena žarulja ili oštećenih prekidača, montaža školskih ploča, bravarski poslovi… Posebno mi je zadovoljstvo bilo izvoditi stolarske radove, jer sam ja po zanimanju stolar. Popravak oštećene sjedalice ili školske klupe, izrada police za knjige ili drvenog ormara meni je bilo posebno zadovoljstvo. I dandanas izrađujem drvenariju za svoje prijatelje i obitelj. Ta moja ljubav prema drvu dovela je do ove priče. I moja je supruga Nada također radila u istoj školi. Zvonila je za kraj i početak nastavnog sata, pomagala učenicima prvih razreda u snalaženju, kopirala nastavne materijale i testove, kuhala kave nastavnicima na velikom odmoru. Živjeli smo, a živimo i danas, u stanu u prizemlju škole, naslonjenom na srednjovjekovne mletačke bedeme. U minijaturnom vrtu uzgajamo povrće, a lijepo nam rodi i limun i smokva. Sjećam se toga dana, završavala je školska godina 1972./73. Pozvao me tadašnji direktor škole i kazao mi vijest: -Ante, u našu će školu doći slikar, kako bi izradio jednu sliku. Neću ti kazati što će na njoj biti, to ćeš vidjeti i sam. Budi mu na pomoći, i ti i tvoja žena. Znam da imaš malu djecu, ali se nadam da njegova nazočnost neće ometati tvoj život. Bio je to kraj nastavne godine, učenici su otišli na ljetne praznike i škola je ostala pusta. Jednog je dana

P O MO RS K I VJESNI K

- 28 -

SVIB A N J - 2019.

direktor škole došao s jednim meni nepoznatim čovjekom. Bio je to Vjekoslav, Vjekoslav Parać. Nas smo se tri dogovarali oko tehničkih stvari njegova boravka u školi. Nakon nekoliko trenutaka shvatio sam da se radi o jednom jednostavnom, nenametljivom i skromnom čovjeku. Želio je smještaj unutar škole, u jednoj od učionica. Krevet mu nije trebao, već samo madrac. Običan jogi s dva lancuna i dekom, da se može pokriti ako mu, za ljetnih noći, bude hladno. Jogi može biti i na podu. Razlog je, kako je kazao, da može raditi u bilo koje doba dana ili noći bez da ikome smeta i da mu slika bude blizu, na nekoliko koraka. Trebale su mu i škale na kojima bi stajao dok slika. Imao sam svoje piturske, koje sam koristio za zamjenu žarulja na stropovima učionica ili za zidarske radove na visini. Škale su mu bile odgovarajuće. Tada sam saznao da je prošlo ljeto, 1972. godine, slikar boravio u Zadru, i to u zgradi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kako se onda nazivala. Zgrada je to izgrađena u doba talijanske vladavine nad Zadrom, uz more, pored tvornice Maraska na predjelu zvanom Brodarica. Zgrada ima veliki i pomno uređen park, te odiše mirom, što je idealno za umjetnika. Danas je tamo smješten Odjel za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Te, 1972. godine Vjekoslav je crtao na platnu, i to posebnom vrstom olovke. Kako sam kasnije vidio, crtao je ljude i brodove, stvarao je kompoziciju. Slika se nalazila u toj zgradi, a trebalo ju je prebaciti na mjesto gdje će biti trajno smještena, u zgradu Pomorske škole Zadar. Ali, stvari nisu bile jednostavne kako su se na prvu činile. Platno, izrađeno u Rimu, bilo je skupo plaćeno. Ni dimenzije slike nisu male: visoka je 2 metra i 45 centimetara, a široka 3 metra i 85 centi-

- MOJA PRIČA -

metara. Površina joj je oko 9,5 kvadratnih metara. Slikarev zahtjev bio je da se pri transportu platno ne smije dodirivati ničeg, jer bi to moglo uzrokovati deformaciju platna koja bi onemogućila savršeno ravninu na kojoj se nanosi boja. Našao sam kamion marke TAM, zvan Tamić, i u njegov sanduk postavio sliku „na nož“. Stajala je ona okomito, točno na sredini sanduka. Dodatno sam je učvrstio remenjem, kako se ne bi pomakla kod vožnje. U predvorju škole izgradio sam skelu, tako da je slika bila dobro učvršćena. Mene je Vjekoslav dodatno zamolio da ne stvaram buku radeći s bušilicom, pilom ili blanjom dok on slika, kako bi imao svoj mir. Što se tiče hrane, on nije želio jesti u restoranima, nego s nama, za obiteljskim stolom. Što mi jedemo, jest će i on. Moja se Nada isprva pribojavala kako će on reagirati jer je mislila da slikari jedu neke posebne i fine stvari, ali je ubrzo shvatila da je ona upravo ta koja sprema najukusnija jela po Vjekoslavovom ukusu. Uživao je on u pašti i fažolu sa suhim mesom, gulašu, pilećoj juhi ili lešo junetini. Imao je slikar i jedan poseban zahtjev. Želio je svako jutro u 9 sati jesti ribu, bilo kakvu i bilo kako pripremljenu. A mi smo tu želju ispunjavali. Nada bi ujutro otišla na zadarsku ribarnicu i kupila svježu ribu: inćune, modrake, trlje, arbune, pauke, skuše ili srdele i pripremila mu za marendu. To bi mu bio poseban užitak. Spustio bi se iz svoje učionice ili sišao s piturskih škala, sjeo za stol u hladu bedema i uživao u ribi. Uvijek bi govorio: „Izvrsno, izvrsno“, što bi veselilo moju ženu Nadu. Budući da je Nada rodom iz Slavonije, voljela je peći kolače. Iza ručka, svatko bi od nas za stolom dobio kolač na malom pijatu kao desert. Razvilo se jedno lijepo prijateljstvo.

Sjećam se toga dana, 15. kolovoza 1973. godine. Na televiziji smo gledali Sinjsku alku. Nada je skuhala kavu, pa smo poslije ručka uživali u hladu zadarskih bedema. Na pijatu su bile smokve, to jutro ubrane i ohlađene, i bićerini rakije. Nakon završetka prijenosa alke, Vjekoslav me pozvao da odem s njim u predvorje škole. Ušli smo unutra. Stali smo ispred slike, a ja sam ostao bez riječi. Bila je to hrvatska mornarica iz doba kralja Petra Krešimira IV. Približno na sjecištu dijagonala slike, na tendi jednog jedrenjaka, bio je hrvatski grb s crveno-bijelim poljima. Na jarbolima su se vijorili povijesni grbovi gradova Dalmacije, a ljudi su bili obučeni u hrvatske narodne nošnje. -Vidite, dragi gospodine Ante, kazao mi je tada Vjekoslav. Ova slika ima svoju priču, a seže četiri godine unatrag. Bila je to 1969. godina. U Ninu bio je organiziran simpozij Mare nostrum Croaticum u povodu devetstote obljetnice Krešimirove darovnice otoka Mauna samostanu časnih sestara benediktinki u Zadru. U toj se darovnici prvi put u povijesti spominje hrvatsko more. Tada sam u Ninu izložio svoje skice brodova Petra Krešimira IV. Tadašnji ravnatelj škole, prof. Marinko Čmelić, bio je oduševljen slikama starog hrvatskog brodovlja, te me je zamolio da za Pomorsku školu u Zadru naslikam jedno veće platno s istim motivima. I tako je nastala ova slika pred kojom sada stojimo. Nazvat ćemo je “Svečana jedra”. Slika ne nosi naziv “Brodovlje Petra Krešimira IV.”, kako je slovila na skici na izložbi u Ninu, jer nije baš prikladno u ovo doba isticati hrvatskog vladara koji je prvi spomenuo mare nostrum Croaticum, naše hrvatsko more. Niti nosi naziv “Hrvatska jedra”. Znamo što je bilo 1971., kako su to bila teška vremena za naš narod. Savka i Miko, i još puno drugih ljudi maknuto je jer su voljeli motive s ove slike koja je pred nama i borili se za njih. Te je godine kod direktora Marinka došao ondašnji predsjednik općine Kažimir Zanki kako bi razgovarao s hrvatskim rukovodstvom u Zagrebom, jer se bojao da mu ne prisluškuju telefon u zgradi općine. Vaš direktor, koji sa mnom dogovarao izradu ove slike nakon nekog vremena je smijenjen. Novi direktor nije odustao od realizacije tog projekta. I još da vam kažem, dragi Ante, vidite ovaj hrvatski grb. E to vam je pravi povijesni grb, jednostavan četverokut s devet polja. Dugo sam vremena utrošio na izučavanje tog detalja na slici. Postoji nada da će se vremena promijeniti, da će opet ploviti brodovi pod ovim zastavama. A nada zadnja umire, ona vječno živi. Tako je i s ovom slikom. Ona će živjeti i kad svi odemo. I vaša je kaplja pomogla da bi ovaj slap mogao teći, i vi ste utkani u ovo platno. Ova slika ima i odgojnu vrijednost, jer će se učenici ove Pomorske škole u Zadru svakodnevno susretati sa slikom koja će ih podsjećati tko su i što su. Podsjećat će ih gdje su njihovi korijeni. Ja sam neko vrijeme zadivljen stajao ispred slike. Vjekoslav je uzeo kistove, popeo se na škale i nastavio slikati. Nakon dovršetka, zamolio me je da izradim vanjski drveni okvir, što sam sa zadovoljstvom i napravio. Rastanak je bio emotivan. Sve nas je izljubio i otišao svojim putem. Nismo se više nikad vidjeli. Te 1973. godine Vjekoslav je postao akademik, kako sam pročitao u novinama. I dandanas, kada vidim moje stare drvene škale, sjetim se slikara Vjekoslava i jednog ljeta koje smo proveli zajedno. A Svečana jedra danas plove nošena novim vjetrovima.

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 29 -

SVI BA NJ - 2019.

- ISKUSTVO PLOVIDBE -

N ikad nisam mislila da će mi se pružiti prilika za kadeturu s obzirom na to da sam žena, no ipak želja da jednom radim na brodu cijelo je vrijeme potajno živjela u meni. Na Pomorskom Fakultetu u Rijeci sam 2017. godine stekla zanimanje inženjera pomorskog prometa nakon čega sam nastavila studirati na diplomskom programu. Na diplomskom studiju nautičkog smjera pružila mi se prilika za kadeturu. Da, bila je to velika raskrsnica u mom životu - nastaviti dalje studirati ili prihvatiti priliku i ostvariti si najveću želju. Tako sam odlučila prihvatiti priliku i odraditi kadeturu. Na brod sam se ukrcala u rujnu 2018. godine. Ne mogu vam opisati kakav je to osjećaj bio, dakle ostvarilo se ono što sam dugo iščekivala. Naravno uz uzbuđenje i sreću, preplavio me i osjećaj tuge s obzirom na to da sam znala da ću na par mjeseci biti miljama daleko od svog doma i svojih najmilijih, no ipak znajući u sebi da je sad pravo vrijeme da ono što sam godinama učila u teoriji, primjenim i naučim u praksi, više su mi misli bile usmjerene k tome kako sebe početi graditi u ovoj domeni posla. Svaki početak je težak, moram priznati. Prve provedene dane na brodu bilo mi je teško orijentirati se po akomodaciji i naći svoju kabinu, tako da sam za početak nastojala istražiti prostorije i orijentirati se općenito na brodu. Kako su dani išli, postajalo mi je sve lakše i s vremenom sam se uklopila u novu sredinu. Na brodu sam surađivala P O MO RS K I VJESNI K

- 30 -

SVIB A N J - 2019.

PIŠE

DOROTEA SAMARŽIJA

ISKUSTVO MOJE PRVE KADETURE U četiri i pol mjeseca provedena na brodu, mogu reći da sam zadovoljna, da sam imala šansu puno toga naučiti i vidjeti u praksi, da se nisam razočarala, da je to upravo ono što sam očekivala i da želim nastaviti. Moram i ovo spomenuti, kada je došao dan za iskrcaj, zaživio je u meni osjećaj tuge zbog toga što napuštam svoj prvi brod te radnu okolinu na koju sam se navikla, ipak sam na prvom brodu provela par mjeseci i to nije bio kratak period.

s časnicima Indijcima i ostalom posadom koju su činili Filipinci. Imala sam priliku proći pipe duct, koferdame te se okušati u radu na palubi. Uz navigaciju te rad na mostu, provodila sam vrijeme i u stroju kako bih što bolje upoznala brod. S obzirom da sam samo kadet i na početku svoje karijere, zahvalna sam oficirima te članovima posade koji su mi ukazali i upozorili me da radim krivo i uložili svoje vrijeme i trud kako bi me usmjerili da svoju zadaću odrađujem dosljedno i kvalitetno. Nastojala sam što više naučiti o svom budućem poslu od časnika s kojim

sam bila u straži. Moje učenje i stjecanje znanja osim mosta i navigacijskog djela, također se temeljilo na radu s balastom i samim teretom što mi je dalo snažni poriv za dalje jer su ljudi prepoznali moj interes i jaku želju za znanjem. U svoje slobodno vrijeme rekreirala sam se u teretani, gledala filmove te kontaktirala svoju obitelj i prijatelje putem društvenih mreža. Naravno slobodno vrijeme utrošila bih i na ponavljanje onoga što sam naučila kroz cijeli tjedan u praktičnom radu, da učvrstim znanje i riješim nejasnoće te da naučim nešto novo iz

- ISKUSTVO PLOVIDBE -

brodske literature za što prije nisam imala priliku. Moram priznati da mi je vrijeme na brodu brzo prolazilo uzimajući u obzir da mi je svaki dan bio ispunjen obvezama i rješavanjem brodskog dnevnika. Putovanja između ukrcajnih i iskrcajnih portova bila su bazirana na Indiju, Kinu, Južnu Koreju i Singapur te jedan od najpoznatijih svjetskih prolaza Malacca Strait, gdje sam imala itekakvu priliku vidjeti što znači navigacija u gustom pomorskom prometu. To mi je iskustvo donijelo nova saznanja koja ću svakako primijeniti i na svojoj idućoj kadeturi. U četiri i pol mjeseca provedena

na brodu, mogu reći da sam zadovoljna, da sam imala šansu puno toga naučiti i vidjeti u praksi, da se nisam razočarala, da je to upravo ono što sam očekivala i da želim nastaviti. Moram i ovo spomenuti, kada je došao dan za iskrcaj, zaživio je u meni osjećaj tuge zbog toga što napuštam svoj prvi brod te radnu okolinu na koju sam se navikla, ipak sam na prvom brodu provela par mjeseci i to nije bio kratak period. Kada dođe vrijeme za povratak kući, tada počnete razmišljati o svojoj obitelji i prijateljima pa se ta nostalgija za brodom brzo izgubi u moru razmišljanja kako će te uskoro biti sa

svojim najmilijima. Doma sam već mjesec dana i brzo očekujem ponovni poziv na brod. Vrijeme kod kuće brzo prolazi, ali radujem se ponovnom ukrcaju i prilici za stjecanjem novih znanja i iskustava. Ono što želim za kraj istaknuti i poslati poruku budućim kadetima i kadetkinjama, jest da je, bez obzira na predrasude od strane kritičara, sve moguće ako je želja u njima jaka, tako da samo naprijed kadeti!

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 31 -

SVI BA NJ - 2019.

P O MO RS K I VJESNI K

- 32 -

SVIB A N J - 2019.

- LIJEČNIČKI SAVJETI -

PIŠE

NEBOJŠA NIKOLIĆ

MD, MS, FRIPHH

Da, oni još uvijek donose čudne bolesti kući – Priča o Ciguateri

z onoga što se vidi na našim konferencijama i u publikacijama, a i iz vaših sindikalnih zahtjeva, čini se da su glavna zdravstvena briga modernog pomorstva, profesionalni zdravstveni problemi na brodovima. Kao da smo nekako isuviše brzo zaboravili njezine snažne veze s tropskom medicinom i zdravstvenim problemima putovanja. Nesumnjivo je točno da u moderno doba brzog transporta i dostupnog putovanja svijetom, pomorci više nisu jedini donositelji egzotičnih bolesti. Taj primat preuzeli su turisti, no njihov život još uvijek može lako biti ugrožen pogrešno dijagnosticiranom egzotičnom bolešću od liječnika koji ih liječi u nekom dijelu svijeta gdje ta bolest više ne postoji. Nije taj liječnik kriv, lako se zaboravi ono što je u knjigama tiskano sitnim slovima, a što nikad niste vidjeli. Uostalom, pokušajte pitati vašeg obiteljskog doktora što je npr. frambezija ili Chagasova bolest. Teško da će znati o čemu se radi pa će kao i vi posegnuti za Google-om. Prije par godina, šest pomoraca, tri iz Hrvatske i tri s Filipina došlo je u našu zdravstvenu ustanovu u luci s trncima u rukama i općom slabošću; dvoje od njih prijavilo je i vrtoglavicu, a jedan je „teško hvatao“ zrak. Pri pregledu, njihovi laboratorijski testovi i kardiovaskularni status bili su potpuno normalni. Liječnik jednostavno nije imao čvrstu točku s koje bi krenuo, a kao u većini lučkih zdravstvenih ustanova danas, brodski agenti su vršili pritisak i odluka o tome mogu li pomorci nastaviti putovanje ili ih treba iskrcati, očekivala se u nekoliko sati. I u ovako praznoj luci, kakva je naša riječka, broddan poprilično košta i tu milosti nema. Bili smo u škripcu, pa ipak, u njihovim se pričama pojavilo nešto zanimljivo: svi oni su jeli ribu na brodu koja se uzimala iz dubokog smrzavanja i koju je zatim pripremao brodski kuhar. Rekli su da je nakon 3-4 sata petoro od njih počelo povraćati, a svi su dobili vodenasti pro-

ljev koji je trajao 2 – 3 dana. Dakle, naš pametni liječnik je posumnjao na trovanje ribom, no kojom? Jedino trovanje koje postoji na Jadranu je trovanje histaminom, ali on se nalazi u plavoj ribi! Jeste li jeli plavu ribu, npr. tunu ili sardine? Upitao ih je naš liječnik. Ne, bila je prelijepa, velika i vrlo ukusna crvena riba! Rekao je hrvatski mornar, a Filipinac je spomenuo neko lokalno ime ribe koje nismo nikad prije čuli i koje se nije moglo naći u našim medicinskim knjigama. Srećom, imali smo jedan od onih kompjutorskih programa za dijagnostiku, kreiran za takve prilike u kojem se mogu naći egzotične bolesti poput mijaze ili onkocerkoze i sve ostale rijetke bolesti koje nikad ovdje nismo vidjeli. Utipkali smo simptome i ostale podatke koje smo imali i program nam je dao sve mogućnosti. Što je najvažnije, dao nam je priliku da postavimo i prava pitanja, a pitanje za „Milijunaša“ je bilo: Je li vas oblijevao topao pa hladan znoj? Tooooo, četvero od njih je upravo to osjetilo! Dijagnoza je bila ciguatera! Ostatak je bio lak, iskrcani su i premješteni u bolnicu, liječeni suportivnom terapijom i nadzirani tijekom šest dana dok se simptomi nisu povukli. Unatoč velikoj godišnjoj potrošnji ribe po osobi u Hrvatskoj, to su bili prvi zabilježeni slučajevi

ciguatere u Hrvatskoj, i ova priča koja se lako može dogoditi u bilo kojoj luci na svijetu, primjer je kako nešto sasvim uobičajeno u jednom dijelu svijeta, može postati problem u nekom drugom dijelu svijeta. Pa otkud sad taj problem? Pojam ciguatera izveden je iz imena korištenog u osamnaestom stoljeću na Španjolskim Antilima za trovanje koje nastaje konzumacijom cigue ili morskog puža turbana. Iako sindrom nije opisan sve do 1787. godine, vjerojatno je pogađao ljude od antike. Ciguatera je zabilježena na Zapadnoindijskom otočju u petnaestom stoljeću i na Pacifiku već 1606., kad su španjolski istraživači bivali zaraženi tom bolešću na Novim Hebridima. Zbog nje je gotovo preuranjeno završila pacifička ekspedicija “HMS Resolutiona” pod komandom kapetana Jamesa Cooka. Nesreća se dogodila 23. srpnja 1774. u Malekuli na Novim Hebridima. Cook i četiri člana njegove posade pojela su tri ribe (“Red pargo”), za koje se danas vjeruje da su bili crvena riba toplih mora, jedan od najčešćih izvora ciguatere. Ciguatera je ustvari vrlo često trovanje u tropskim predjelima od 35 stupnjeva sjeverno do 35 stupnjeva južno. Godišnje se diljem svijeta pojavi više od milijun slučajeva ciguatera-trovanja hranom, naročito u područjima oko Portorika, Havaja, Australije, Indonezije i Mikronezije. U nas potpuno nepoznato, uz otprilike, 50.000 prijavljenih slučajeva sva-

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 33 -

SVI BA NJ - 2019.

Tekst pod pokroviteljstvom: Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka Medical Centre for Occupational Health Rijeka

ke godine, trovanje ciguaterom je najuobičajenije, nebakterijsko trovanje ribom u SAD-u! Slučajevi ciguatere se pojavljuju sporadično: problem se može odjednom pojaviti na bilo kojoj lokaciji nakon godina odsustva i nije najavljen nikakvom vidljivom promjenom u moru. Ciguatera obično ne dolazi od ribe ulovljene u otvorenom oceanu; no, ako te oceanske vrste slučajno doplivaju do obale i nahrane se ribom s koraljnog grebena, i one mogu postati otrovne. Najopasnija područja su koraljni otoci. Tropski koraljni grebeni koji okružuju kontinentalni pojas (kao npr. Floridu) su također opasni. I unutar ovog pojasa, geografska raspodjela je neujednačena i riba iz jednog područja otoka može biti sigurna dok ona s drugog vrlo blizu može biti otrovna. Regija u kojoj se oduvijek obilno izlovljavala sigurna riba može odjednom pretrpjeti pojavu masovnih slučajeva trovanja zbog ulova te iste, prethodno sigurne vrste. Kasnije se te vrste mogu vratiti u svoje netoksično stanje iako taj proces često traje mjesecima. Uzroci ovih brzih promjena su nepoznati. Ponekad su povezani s katastrofama, bilo prirodnim (uragani, potresi) ili ljudskog faktora (brodolomi, odlaganje smeća u moru, eksplozije), no obično ne postoji očiti događaj koji bi ih potaknuo. Ova nepredvidivost je posebno frustrirajuća i na mnogim lokacijama doslovno sprječava uspostavu obalnog ribarstva. Karta tropa je karta ciguatere, a bolest ima i političke i ekonomske posljedice. Na Floridi na primjer, prodaja barakuda je zabranjena i tu slasnu ribu nećete dobiti u restoranima. No, u moderno doba putovanja svijetom i brzog transporta, mnoga riba toplih mora je komercijalno dostupna na tržnicama diljem svijeta, a slučajevi trovanja ciguaterom mogu se pojaviti na bilo kojoj lokaciji. Pomorci su također osjetljiva populacija jer se brodovi pune ribom u različitim lukama uključujući tropske tržnice. Ta se riba može držati u kutijama za duboko smrzavanje i kasnije jesti u P O MO RS K I VJESNI K

- 34 -

različitim dijelovima svijeta. Pa što je ta bolest tako romantičnog naziva, zvuči gotovo kao neki karipski ples? Knjige (a i Google) kažu: ciguatera je varijanta akutnog ili kroničnog sindroma trovanja izazvanog konzumiranjem raznih riba s koraljnog grebena koje su u sebi akumulirale ciguatera toksin putem morskog hranidbenog lanca. Taj ciguatera - toksin proizvode mikroskopski organizmi koji se razvijaju na površini morskih algi koje uobičajeno rastu u koraljnim područjima oceana. Gambierdiscus toxicus je svijetleći bičaš najodgovorniji za proizvodnju ciguatera toksina iako su nedavno identificirane i ostale otrovne vrste. Otrov ulazi u ribu kada se ona hrani tim zaraženim algama. Otrov se zatim može akumulirati u većim ribama kada one pojedu tu istu koraljnu ribu s koraljnog grebena. Teorija hranidbenog lanca je podržana činjenicom da je najotrovniji dio ribe obično jetra, a zatim i mozak, utroba, jajnici, testisi i mišići. Više od 400 vrsta ribe je povezano s trovanjem ciguaterom, počevši od biljojeda koji se hrane algama s koraljnih grebena, posebno riba kirurg, riba papagaj do većih koraljnih mesoždera i sveždera koji se njima hrane, poput koraljnh morskih pasa, murine, nekih od obalnih tuna, kirnji, i barakuda. I tako, kako riba u hranidbenom lancu postaje sve veća - toksin se sve više akumulira. Tako riba teža od 2 kg može sadržavati značajne količine toksina i odmah po konzumiranju izazvati ove toksične efekte. Ciguatoksin je samo jedan od više toksina koji su uključeni u trovanje ciguaterom. Identificirano je barem 5 vrsta ciguatera toksina i dokazano je da se akumuliraju prema vrhu hranidbenog lanca u većoj i starijoj ribi. Nekoliko različitih toksina je gotovo sigurno uključeno u trovanje, a simptomi ovise o relativnim količinama svakog od njih. Ciguatera toksin i ostali njemu slični toksini su otporni na toplinu i kiselinu. Taj toksin je rastopiv u lipidima, a maitotoxin u vodi. Ciguatera toksin je vrlo moćna supstanca. Čak i u malim dozama

SVIB A N J - 2019.

Riva Boduli 1, 51000 Rijeka T: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324 E: travelmedicina@ri.htnet.hr + www.travelmedicina.org

(1mg/kg tjelesne težine) ima toksične učinke aktiviranjem natrijskih kanala o kojima ovisi napon u živčanim stanicama i mišićima imajući za posljedicu preveliku podražljivost, smanjenu provodljivost i produženu otpornost. Učinci su najizraženiji na nervnim, kardijalnim tkivima gastrointestinalnog trakta. Sam nastup simptoma trovanja varira od 15 minuta do 24 sata nakon konzumiranja, s tim da većina žrtava osjeti učinke otrova unutar 1 do 3 sata. Simptomi su vrlo različiti i variraju od blagog gastroenteritisa do smrti. Gastrointestinalni simptomi uključuju: bol u donjem dijelu trbuha, mučninu, povraćanje i proljev koji se obično pojavljuju prvi - 3 do 6 sati nakon konzumacije i traju od 24 do 48 sati. Drhtavica i znojenje su također prisutni. Neurološki simptomi mogu uključivati paresteziju (trnce), posebice udova, jezika, grla, zubiju i perioralnog područja, te svrbež (posebno dlanova i stopala) kao i utrnulost sa žmarcima oko usta, ruku i stopala od 2 do 5 dana nakon konzumacije. Oboljeli imaju i bolove u zglobovima i mišićima sa slabošću ili grčevima, disfagiju, slabost (posebno u donjim ekstremitetima), tremor, fascikulacije, napadaje, atetozu, meningitis, afoniju, ataksiju, vrtoglavicu, halucinacije, flacidnu paralizu i promjene vida. Patognomoničan neurološki simptom (onaj koji nam ukazuje o čemu se radi) je zamjena toplog i hladnog pri čemu se hladne stvari doimaju toplima a tople stvari hladnima. Taj simptom se kod nekih bolesnika razvija 3 do 5 dana nakon konzumacije i može potrajati mjesecima. Kardiovaskularni simptomi poput niskog tlaka i usporenog rada srca su manje učestali no mogu biti ozbiljni. Nedavno je dokazano da ciguatera toksin može biti prisutan i u sjemenu muškaraca koji su zaraženi ciguaterom i može prouzročiti simptome kod žena tijekom seksualnog odnosa. Majke koje doje a imaju trovanje ciguaterom moraju izbjegavati dojenje. Majka također može osjetiti izraženu bol u bradavicama a dojenče može dobiti proljev. Ciguatera toksin može proći posteljicu i uzrokovati spontani pobačaj, preuranjeni porod ili inerciju maternice. Mnogo teži simptomi se pojavljuju kod bolesnika koji su prethodno već bili otrovani ciguaterom čime se daje naslutiti da se toksini akumuliraju i u ljudima a ne samo u ribi. Konzumacija alkohola može pogoršati simptome dok veliki fizički ili psihički stres može dovesti do ponovnog pojavljivanja nestalih simptoma. Kao kronična bolest ciguatera se često pojavljuje sa svrbežom, ubrzanim kucanjem srca, glavoboljom, mučninom, umorom i čudnim utrnućem koji mogu postati dugotrajni problem. Ispočetka se i ne moraju pojaviti nikakvi dramatični simptomi nego se bolesnik može osjećati loše nakon

- LIJEČNIČKI SAVJETI rijetko potrebni, a brahikardija se dobro liječi atropinom. Lijekovi koji se koriste za trovanje ciguaterom uključuju: neurološke agense (uspješno liječenje nekih od simptoma je dokumentirano s antiepileptičkim lijekom galapantinom), serotonin-norepinefrin reverzibilne inhibitore (Amitriptilin), antihistaminike (Cyproheptadine, Diphenhydramine, Hydroxyzine), analgetike (Acetaminofen/paracetamol), antipiretike, i protuupalne lijekove (Indometacin) te osmotske diuretike (Manitol). ispijanja alkohola, nečeg slatkog ili, čudno, nakon što je pojeo neku drugu ribu (što je znak senzibiliziranja ili unakrsne reakcije i na sasvim male količine toksina). Žene mogu posebno uočiti simptome prije mjesečnice. Oporavak od jakog trovanja ciguaterom je uobičajeno spor, traje tjednima, mjesecima, čak i godinama! Na sreću, trovanje ciguaterom je rijetko smrtonosno. Tipična stopa smrtnosti je 0.1%, iako su bile zabilježene stope i do 20%. U akutnim slučajevima, smrt može uzrokovati otkazivanje dišnog sustava uzrokovano paralizom dišnih mišića no može biti uzrokovana i ozbiljnom dehidracijom koju prate povraćanje i proljev. Tijekom oporavka, žrtve trovanja ciguaterom trebaju izbjegavati konzumiranje svega što može dovesti do pogoršanja simptoma: sve riblje proizvode, školjke, alkoholna pića, orahe, ulja oraha, opijate i barbiturate, koji također mogu pogoršati simptome. Pa može li nam suvremena tehnologija pomoći? Ne postoji rutinski laboratorijski test za ciguateru; Trenutno su dostupni proizvodi za kućnu uporabu kojima se može otkriti ciguatera toksin u ribi u vrijeme pripreme. Pouzdanost tih proizvoda u rukama potrošača baš i nije dokazana. Dostupni ozbiljniji laboratorijski testovi za otkrivanje ciguatera toksina te ostalih morskih toksina u ribi i hrani uključuju pokuse na miševima, tekuću kromatografiju, analizu enzima i imunoelektroforezu. Liječenje trovanja ciguaterom je većinom temeljeno na suportivnoj terapiji i liječenju simptoma i još ne postoji odgovarajući antitoksin. Gastrointenstinalna dekontaminacija s aktivnim ugljenom može imati učinka ako se provodi 3-4 sata nakon konzumacije. Sirup od ipekakuane (sirup za povraćanje) treba izbjegavati zbog mogućnosti pogoršanja dehidracije. Ispiranje želuca se ne preporuča jer nema dokazanog učinka kod trovanja ciguaterom, a rizici ovog postupka uvelike nadmašuju koristi. Antiemeticima se mogu kontrolirati mučnina i povraćanje. Hladan tuš i antihistaminici se preporučuju za ublažavanje svrbeža. Hipotenziju treba liječiti intravenoznom terapijom povećanja volumena - infuzijama. Agensi za tlak su

KARTU ČITAJ – SELJAKA PITAJ Prevencija je ograničenih mogućnosti, a iako je znanje o situaciji na lokalnom području od najveće koristi, ni u kojem slučaju nije potpuno sigurno pa ova gornja poslovica ne vrijedi u potpunosti. Unatoč brojnim praksama lokalnog stanovništva, ne postoji pouzdan način za otkrivanje prisutnosti toksina bez dokaza njegovog učinka na živim životinjama (ili ljudima). Ipak, prikupili smo neke popularne narodne preventivne metode koje svakako trebate izbjegavati: Ribani kokos će pozelenjeti kada ga kuhate s ribom zaraženom ciguatera toksinom, kuhanje takve ribe u kokosovom mlijeku umanjuje toksične učinke nakon trovanja, kokoš ili neka druga ptica neće jesti ribu koja je otrovana ciguaterom, srebrni novčić stavljen u lonac s ribom otrovanom ciguaterom će potamnjeti, novčić penija ili nekog drugog bakrenog metala stavljen na meso takve ribe će pozelenjeti, ako prislonite jetru takve ribe na usne one će početi titrati i moja najdraža - tanka šnita ribe zaražene ciguaterom će pokazati dugu kada je okrenete prema suncu!

Iako je to kulturološki gledano sumnjivo, postoje i narodne metode koje bi mogle upaliti: dajte dio ribe koja vam je sumnjiva kućnom ljubimcu psu ili mački i ako životinja ne pokaže znakove trovanja za nekoliko sati (ili, još bolje, preko noći), možete jesti ribu. Još jedna stvar koju biste trebali isprobati jest pokus gutanjem ili možda jednostavan objed - s obzirom da je stupanj toksičnosti povezan s količinom konzumirane ribe, jedna osoba (možda vaša punica) može pojesti malu porciju ribe pa pričekajte nekoliko sati ili preko noći i vidite što će se dogoditi. Ako ne dođe do pojave simptoma ciguatere, riba je vrlo vjerojatno sigurna za jelo. Istina je da je jedina ispravna metoda prevencije izbjegavanje konzumacije tropske koraljne ribe. Iako ova metoda nije praktična u svim okolnostima, sljedeće može smanjiti pojavu trovanja ciguaterom: Očistite ribu što je prije moguće nakon što je ulovljena ili kupljena. Izbjegavajte jesti ribu ulovljenu na lokacijama za koje je poznato da imaju koraljne alge. Budući da se toksini mnogo više nakupljaju u utrobi nego u mesu (Utroba i mrijest sadrže najveću koncentraciju toksina) savjetujemo izbjegavanje konzumacije mozga, leđne moždine, crijeva, gonada i jetara svih koraljnih riba. Zbog nakupljanja toksina ne bi trebalo jesti velike koraljne ribe mesožderke veće od 2-3 kg, uključujući barakudu, kirnju, i ribe čistače dna papagajskih usta. Barakudu treba posebno izbjegavati u kolovozu i rujnu kada je razina toksina najviša. Važno: prisutnost toksina ne utječe na miris, boju ili okus ribe i na njega ne utječu niti temperatura, želučana kiselina ili uobičajene metode kuhanja poput pečenja na roštilju, prženja, kuhanja, pečenja u pećnici, parenja, smrzavanja ili soljenja. Upamtite, to je upravo ono što se dogodilo našim pomorcima s početka ove priče: njihov je brod bio krcat ribom sa tržnica u tropskim lukama, držali su je u hladnjacima za duboko smrzavanje, pojeli i razboljeli se nakon toga, i to na drugom kraju svijeta gdje nitko nije čuo za tu bolest. Pa sad vi poznavaoci dobre ribe – jedite ribu od kamena!

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 35 -

SVI BA NJ - 2019.

- POVIJEST -

PIŠE

MILKO KRONJA

iječka brodograđevna tradicija seže punih šest stoljeća unatrag pa je za nadati se da se neće ugasiti baš sada iako se suočava s vrlo ozbiljnim poteškoćama. Najznačajnije brodogradilište, 3. Maj nosi to ime od dana proslave oslobođenja grada Rijeke 1948. godine. Prije toga je djelovalo pod različitim nazivima; Howaldt (svibanj 1893. – prosinac 1903.), Danubius d.d. (rujan 1905. – ožujak 1911.), Danubius-Ganz d.d. (ožujak 1911. - prosinac 1919. ) pa Cantieri navali del Quarnaro S.A. (veljača 1920. – svibanj 1945.) odnosno hrvatske inačice tog imena – Kvarnersko brodogradilište d.d. (lipanj 1945. – svibanj 1948.). U prvim poslijeratnim godinama svi dokumenti i nazivi su bili na hrvatskom i na talijanskom jeziku zbog neriješenog statusa grada Rijeke. Pod talijanskom upravom je uredno isporučivalo brodove sve do kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine, a radilo se i pod njemačkom upravom tijekom dvije zadnje ratne godine. Brodovi koji su tema ovog članka građeni su od srpnja 1942. do rujna 1944. godine i bilo ih je ukupno 7 – sve istovjetni teretnjaci od 4 200 DWT građeni za talijansku kompaniju „Tirrenia“ S.A. di navigazione. Redom

P O MO RS K I VJESNI K

- 36 -

SVIB A N J - 2019.

Kuckuck-bombardiranje

Od sedam potopljenih blizanaca do sedmero dugovječnih nasljednika su isporučivani brodovi Foscolo (srpanj 1942.), D’ Annunzio (rujan 1942.), Manzoni (prosinac 1942.), Nicolo Tommaseo (veljača 1943.), Alfieri (travanj 1943.) te Leopardi, u rujnu 1943. godine, taman u vrijeme pada Italije. Njega su, pak, preuzeli Nijemci, te je preimenovan u Leda (vlasnik Mittelmeer Reederei GmbH, Hamburg). Njemačke snage su zauzele i grad Rijeku i brodogradilište, za koje u početku nisu pokazivale pretjerani interes, ali su slijedeće godine naumile prenamijeniti posljednji brod iz gore spomenute serije, Vittorio Locchi. Brod se nije uspio dovršiti prije odlaska Talijana, pa je ležao na opremnoj obali brodogradilišta. Nijemci od njega rade brod minopolagač, koji je u bombardiranju u studenome 1944. oštećen i potonuo, ali je ubrzo izvađen i bio je potpuno opremljen i spreman za rad odnosno isplovljenje u veljači 1945. godine. Čekalo se pogodan trenutak za aktiviranje broda Kuckuck, kako mu je bilo novo ime, jer su u to doba učestali zračni napadi Saveznika na Rijeku. Tako je osvanuo 24. veljače 1945., oblačan dan u kojem se nisu očekivale opasnosti iz zraka i Kuckuck je bio spreman za isplovljenje. Međutim, na nebu se iznenada pojavila eskadrila aviona Južnoafričkih zračnih snaga (SAAF) koja je djelovala pod britanskom zastavom. Avioni su mitraljirali i bombardirali brod, koji je nakon napada potonuo na dno uz obalu na vrhu lukobrana, na dubinu od 23 metra te se nagnuo na lijevi bok. Kasnije je otklizao do sredine ulaza u brodogradilište jer su ga morske struje tamo odnijele preko muljevitog dna. Tako je završio posljednji od sedmero blizanaca iz

brodogradilišta Cantieri navali del Quarnaro, a u tom trenutku njegovih šest prethodnika su već davno bili bivši – petero ih je potonulo nakon zračnih i morskih napada a šesti, Nicolo Tommaseo ga je nekako preživio, no ne zadugo. Brod je napadnut 16. svibnja 1943. u luci Catania, a potonuo je 26. srpnja iste godine. Izvađen je i nakon toga otegljen u Trieste gdje je izrezan. Foscolo je prvi izbrisan s popisa - torpediran je 13. prosinca 1942. za vrijeme plovidbe iz Napolija u Tripoli (Libija). D’ Annunzio je dana 16. siječnja 1943. nakon mitraljiranja potopljen kod Lampeduse, dok je plovio iz Tripolija u Palermo. Slijedeći je stradao Manzoni - dana 22. ožujka 1943. je bombardiran je u plovid-

- POVIJEST -

bi iz Bizerte u Napoli te je potonuo nepunih 5 milja od otoka Capri. Alfieri je pogođen 29. srpnja 1943. dok je bio na putu iz Messine u Napoli, a potopljen torpedom slijedećeg dana, 9 nautičkih milja sjeverno od rta Licosa. Jedini brod koji je doživio 1944. godinu bila je Leda (ex Leopardi), ali je i ona vrlo brzo otišla na dno, nakon zračnog napada 2. veljače 1944. kraj grčkog otoka Amorgos. Tako je svih sedam brodova iz Rijeke dočekalo brz i tragičan kraj. No, pošto je Kuckuck praktički zapriječio siguran ulaz u riječko brodogradilište, a u to doba su se vadili brodovi i s većih dubina da bi bili popravljeni i predani na korištenje trgovačkoj mornarici koja ih je očajnički trebala, donesena je odluka da se brod podigne s dna. To je učinio Brodospas neposredno prije no što će iz obnovljenog brodogradilišta izići prva velika novogradnja, brod Zagreb, koji je tako nesmetano isporučen 20. lipnja 1949. godine. Bivši Kuckuck se popravljao u Rijeci dvije godine kada je uvršten u flotu tadašnje Jugolinije, ulazak u eksploataciju bio je dana 11. studenoga 1951., a brod je dobio ime Učka. Pod njim će ploviti za riječkog brodara do srpnja 1968. kada je u Splitu predan novom vlasniku, to je bila Lošinjska plovidba koja mu ostavlja isto ime. Kod njih će se zadržati nepunih deset godina, a kraj je došao na mjestu gdje su neposredno prije svog kraja plovili njegovi davno izgubljeni blizanci – libijskoj luci Tripoli. Učka se nasukala na ulazu u luku Tripolija 6. siječnja 1978., nakon obavljenih trgovačkih operacija proslijedila je u Mali Lošinj na popravak, međutim nakon pregleda broda i utvrđivanja znatnih i skupih oštećenja odlučeno je da ga se otpiše te je tako brod prodan Brodospasu konačno završio svoj put u rezalištu Sveti Kajo 12. ožujka 1978. godine. Nakon 34 godine to bi konačno bio i kraj serije

Avala-porinuće

brodova koji su redom svi stradali, ali je jedan ipak na koncu uspio preživjeti, da se u Rijeci po nacrtu spašenog broda Učka u vrlo kratkom razdoblju – od prosinca 1952. do prosinca 1954. nije izgradilo još 6 istih odnosno sličnih brodova s imenima planina i svi su oni u doba konačnog odlaska Učke još plovili. Početnu seriju isporuka tri Učkina blizanca započela je Avala 10. prosinca 1952., nastavila Dinara 24. ožujka 1953. te završila Romanija 13. lipnja 1953. godine. Konačno, još tri ponešto modificirana broda su predana tijekom 1954. godine – Triglav 22. svibnja, Velebit 8. rujna te Lovćen 19. prosinca 1954. godine. Ovi brodovi su plovili pretežno ka lukama Srednjeg i Dalekog istoka, a kasnije i za Sjevernu Ameriku te na kraju za Sjevernu Europu. Svi su imali miran plovidbeni vijek, te su ga završili u rezalištima, prva trojka je u prosincu 1970. odnosno siječnju 1971. bila prodana u inozemstvo – Avala, kasnije Star je pod imenom United Pioneer izrezana u Gadani Beachu 8. svibnja 1978, Dinara, poslije Alga, kao United Prosperity skončala je u Calcutti, 9. veljače 1979., dok je Anthoula ex Sandrina, odnosno bivša Romanija 19. studenoga 1979. završila plovidbe u Gadani Beachu. Tri broda iz druge serije je baš kao i Učku kupila Lošinjska plovidba; Lovćen je u veljači 1981. postao Selce, a svoja putovanja završio je 8. prosinca 1985. u Svetom Kaji, Dolfin, bivši Velebit je u Lošinjsku stigao u studenome 1980. da bi bio preprodan poznatom brodovlasniku Dabinoviću u prosincu 1986., kraj je uslijedio vrlo brzo - u rezalište Alang stigao je 13. veljače 1987. Triglav je u siječnju 1981. postao Čikat. On je i najdulje ostao u plovidbi, za Lošinjsku je prevozio terete sve do konca veljače 1987. kada je u brodogradilištu Bijela također predan Dabinoviću, a zatim i on brzo završio putovanja u indijskom rezalištu Sachana, bilo je to 30. ožujka 1987. Tako je nakon početnog ekspresnog gubitka sedam originalnih brodova iz Rijeke potpuno jednaki broj njihovih nasljednika građenih na istim navozima zaplovio svjetskim morima, a svi su imali miran i dug plovidbeni staž te uglavnom završili u rezalištima Indije i Pakistana kamo su i plovili dobar dio karijere.

Dinara-u plovidbi

Kuckuck-zračni napad

Lovćen-zadnji brod iz serije

Avala-navoz

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 37 -

SVI BA NJ - 2019.

- ISKUSTVO PLOVIDBE -

Najuzbudljiviji ukrcaj ikada

K PIŠE

JULIJANA ALEKSIĆ Chief stewardess

ako sam prije i najavila, sada definitivno mogu potvrditi da nakon preživljenog Mayday-a davnih godina, ovo je za sada najuzbudljiviji ukrcaj ikada. Neobičan po svemu i prepun novih avantura. Sama navigacija od Charlestona u Južnoj Karolini do Paname preko Karipskog mora protekla je u redu. Mora je bilo, vjetra također, valjalo nas je, ali zato jedrenjaci i jesu predviđeni. Ja sam u toj snazi i sili prirode ojačala psihički i fizički. Po samom dolasku u teritorijalne vode Panama države i prije samog sidrenja ispred mjesta Portobelo (koje je sve samo ne bello-lijepo) odmah nas je dočekalo upozorenje da smo u zoni ISPS level 2, a sve popraćeno dokumentacijom o pljačkama jahti, manjih jedrilica, ozljeđivanju posade itd. Ja u blagom šoku s upitom u glavi što uopće tu radimo? Ni dan danas nisam dobila odgovor na to pitanje jer ovo je sve samo ne običan, standardni ukrcaj na jahti (sailing yacht). Ubrzo je uslijedila improvizacija osiguranja broda i posade, improvizacija citadele, kreiranje mogućih scenarija napada itd. Istovremeno strah i izazov rada na brodu. O tome koliko su nas upozorili na moguće opasnosti u samoj Panami, a naročito u gradovima Colon i Panama City nemam volje niti pisati. U Colon nisam niti izlazila (samo ime sve govori) jer se doslovno nalazi kao crijevo na ulasku u Panamski kanal (iskusni pomorci su zasigurno upoznali čari i draži ovog grada čekajući na utovar/istovar tereta i na sam prolaz kroz kanal) čiji je prolaz za mene zaista jedno veliko iskustvo. Međutim, mi nismo kanal prošli kako je bilo predviđeno u tih cca 6 -7 sati prolaza. Mi smo Panamski kanal prošli kroz 3 dana jer smo zbog gubitka propulzije broda ostali 2 dana u Gatun jezeru kanala gledajući krokodile i slušajući komunikaciju među majmunima pa sam imala priliku sam Panamski kanal proći i po danu i po noći kad smo iz istog izašli treći dan. Zaista odlično iskustvo. Po samom dolasku u Panama city i sidrenja ispred grada odmah me uhvatila tuga gledajući nasukane brodove (ispred Colona ih je daleko više) koji tako leže tko zna otkada. Jednako tako nakon Hong Konga i talijanske Messine me obradovao rado viđen prizor tankera, kontejneraša, Lng-a, Ro-Ro brodova . Zaista ih je puno, naročito na izlasku iz kanala u Tihi ocean. Takvi prizori su me oduvijek tjerali na razmišljanje kako je svim pomorcima i njihovim obiteljima? Moj zaključak sada: kako kome! No moja osobna avantura počinje kad sam zbog osipa po cijelom tijelu završila u, kao, najboljoj klinici u gradu Panama. Ukratko, krivo postavljena dijagnoza, krivo propisana terapija i doziranje iste pa evo još uvijek patim od posljedica kortikosteroida koje uopće nisam trebala uzimati. Zahvaljujući internetu i komunikaciji sa svojim obiteljskim liječnikom, ipak sam izvukla živu glavu, ali doslovno. Ipak se radilo o sunčanoj alergiji, a ne o nečem opasnijem. Dakle, nisu sva ona upozorenja s početka bila ni za što. Panama city je lijepi grad, ali itekako opasan, bar za mene osobno. Prošli smo i otoke koji su i nacionalni parkovi kao Coiba, San Blas, bila sam i na otoku Isla Contadora. Egzotika totalna, ali meni ipak nema do Dalmacije i Mediterana. Nakon Paname smo plovili za Kostariku gdje smo se zadržali mjesec dana. Obišla sam pola otoka, uživala u vrućim vulkanskim termama, usput se otrovala hranom jer to je tu tako najnormalnije. Kako smo već punih 7 mjeseci bez gostiju, koji uskoro napokon dolaze na brod, veselim se dovesti u red cijeli interijer da napokon unutrašnjost ugleda svoje svjetlo u punom sjaju. Dok ovo pišem upravo smo napustili Papagayo marinu Costa Rica i evo nas narednih 700 nm u navigaciji za San Cristobal Galapagos. Nakon Galapagosa idemo via Francuska Polinezija -3400 nm ili otprilike 18 dana plavog mora i neba. I što drugo reći nego ploviti se mora pa i s ovu stranu Pacifika jer onu drugu već sam oplovila. Ja se po svom dobrom starom običaju nadam skorom odlasku doma, te posjetu redakciji Pomorskog vjesnika i aktiviranju Sekcije žena u pomorstvu. P O M O R SK I VJ E SN I K

- 39 -

SVI BA NJ - 2019.

N - KOLUMNA -

akon dugo godina kao stalni promatrač i pratitelj naših pomorskih zbivanja, ali i kao bivši pomorac, mogu zdušno pozdraviti usvojene izmjene i dopune Pomorskog zakonika. Koliko je riječi i sati utrošeno da bi se došlo do više razumnih rješenja kako bi naš pomorac imao status kao i svi zaposleni na kopnu. Dakako valja još pričekati i samu provedbu, ali i konac godine kada ćemo saznati hoće li pomorci u međunarodnoj plovidbi i dalje morati ispisivati besmislene porezne prijave, od kojih je inače državni proračun bio bogatiji za mizernih 2-3 milijuna kuna. „Sve što imam mogu zahvaliti moru, a za sve što nemam sam sam kriv“- rekao je davno naš najpoznatiji radiotelegrafista pokojni Nikica Mrđen. Znam, mnogi se mladi i mlađi pomorci ne bi složili s ovom porukom jer sada se plovi i živi u nekim drugim vremenima. Internetskim i satelitskim, a više i nemamo na brodovima radiotelegrafistu. Majka jednog pomorca na jednom portalu napisala je znakovitu poruku koja i dalje pomorce svrstava u građane drugog reda. Imam sina koji navigaje 18 godina, sada mu je 38 godina, a još nikada nije uspio glasovati na svim mogućim hrvatskim izborima. Zašto? Zato što kao i ostalih desetak tisuća hrvatskih pomoraca plovi pod inozemnim zastavama, a stalno im je boravište dakako u Hrvatskoj. Ne bi li stoga bilo normalno i pošteno, za ljude koji Hrvatskoj donose milijune dolara i eura, a uostalom su i porezni obveznici - uvesti dopisno glasovanje!? Ili još banalnije kako se hrvatska birokracija odnosi prema svo-

P O MO RS K I VJESNI K

- 40 -

SVIB A N J - 2019.

PIŠE

JADRAN MARINKOVIĆ

POMORSKA VEČER (2.)

jim pomorcima kada im se matrikula ispuni do zadnjeg retka. Naime, za novu pomorsku knjižicu ne vrijedi „stara“ krvna grupa i valja ponovno na provjeru i potvrdu koja vrijedi tristotinjak kuna. Koliko je meni kao laiku poznato, a to će potvrditi i svi uvaženi medicinski znanstvenici, za života se krvna grupa ne mijenja! Ovo su male, ali velike sitnice koje u krajnjem slučaju vrijeđaju ljude koji savjesno i teško godinama tuku debela mora i oceane. Ove nebuloze sami pomorci posve sigurno ne mogu pojedinačno riješiti, ali vjerujem da će se uz upornost Sindikata pomoraca Hrvatske i po kojeg „morskog“ saborskog zastupnika pravo glasovanja za pomorce, dakako, kada su u vrijeme izbora izvan domovine, izmijeniti i konačno riješiti u njihovu korist. Kada bismo imali državnog tajnika za more možda bi se ova problematika, ako ne odmah ispravila, barem stavila u proceduru. Ali u ministarstvu mora ili štede, ili se čekaju EU izbori i novi koalicijski partner. Kako polako i sigurno prolazi prvi kvartal 2019. razmišljam što će biti sa splitskim Jadroplovom, jedinim našim brodarom u

državnom vlasništvu. Pomorski Split spao je na jednog brodara s tek 6 brodova u floti, a uskoro možda to bude i jedan manje. Restrukturiranje ide po planu i čeka se odgovor Europske komisije. Hoće li nakon toga Jadroplov na bubanj ili će ostati u Splitu odlučit će se naravno u Zagrebu. No bez obzira na sve probleme koje posljednjih godina prate ovog brodara, valja ih pohvaliti što vode brigu o kadetima i asistentima jer su na svim brodovima pripravničke kabine maksimalno popunjene. Inače šuška se i to glasno kako na našim brodovima (kao i na kopnu) nedostaje kuhara i konobara. Kao rješenje se spominje da će netko od posade, najvjerojatnije kormilari, prijeći u bijelo osoblje!? I na koncu ću ponoviti onu s početka ove priče neponovljivog Nikice Mrđena - sve što imam mogu zahvaliti moru, a za sve što nemam sam sam kriv…Pomorci i njihove obitelji znaju da im more život znači, ali za ono što nemaju kriva je hrvatska (pomorska) birokracija. Pomorcima želim dobro i pitomo more i naravno pozdrav posadi broda!

- ZABAVA -

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 41 -

SVI BA NJ - 2019.

- ZABAVA -

P O MO RS K I VJESNI K

- 42 -

SVIB A N J - 2019.

Popunjava SPH Broj iskaznice

Datum primitka

(molimo ispuniti TISKANIM slovima) Spol

Ime i prezime

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE SEAFARERS’ UNION OF CROATIA

Opći podaci

Broj iskaznice

Datum primitka

Datum rođenja

OIB

Grad

Adresa

Telefon

Poštanski broj E-mail

PRISTUPNICA

Posrednik u zaposlenju Kompanija zaposlenja Svojstvo

Kategorija članstva Pokriveni kolektivnim ugovorom

Neznam

Vrsta kolektivnog ugovora

Brod, IMO Broj Zanimanje Stručna sprema

Napomene Kao član SPH želim se pretplatiti na časopis Pomorski vjesnik:

Tiskano izdanje

e-izdanje

Adresa za dostavu časopisa Članstvo u sekcijama SPH: U Sekciju mladih automatski se učlanjuju svi članovi SPH do 35 godina koji su popunili Pristupnicu. Isto se provodi i kod Sekcije žena SPH.

Datum

Mjesto

Vlastoručni potpis Ovime potvrđujem da sam pročitao/la i da sam suglasan/a sa statutom Sph što potvrđujem svojim potpisom na pristupnici. Suglasan/na sam da Sindikat koristi moje podatke za potrebe identifikacije i evidencije u svom informatičkom sistemu

P O M O R SK I VJ E SN I K

- 43 -

SVI BA NJ - 2019.