Pomorski vjesnik broj 71

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske

br. 71



lipanj 2012



godina 18

Kriminalizacija

Hrvatski pomorac slučajno uhićen?

Održan Peti kongres SPH

V

GLAVNI TAJNIK – PREDRAG BRAZZODURO U hotelu Malin u Malinskoj na otoku Krku je od 30. svibnja do prvog lipnja održan Peti kongres Sindikata pomoraca Hrvatske na kojem je preko stotinu delegata prihvatilo izvješće o radu o proteklom petogodišnjem razdoblju i plan rada za slijedeće razdoblje

U

z to prihvaćen je i prijedlog izmjena Statuta koji umjesto dosadašnjem predsjednika predviđa da će čelnik sindikata biti glavni tajnik.

Treba reći da su predstavnici MMPI, ali Udruge brodara, propustili priliku da se obrate pomorcima i prate rad kongresa, što je posebno

Bez solidarnosti smo izgubljeni

Predrag Brazzoduro - novi Glavni tajnik Sidnikata pomoraca ...

> str.3

istaknuo u svom uvodnom govoru dosadašnji predsjednik Vladimir Svalina. Kao gosti na svečanom otvaranju kongresa, u čijem su programu sudjelovali Klapa Kaštadi i mladi krčki sopilaši, sudjelovali su Z. Marunić (savjetnik za pomorstvo PGŽ-a), J. Karninčić (predsjednik

udruge kapetana i časnika sjevernog Jadrana Kraljica mora), M. Učur (Pravni fakultet, Rijeka), Z. Jabuka i G. Stanković (odvjetnici) te N. Mrgan (predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske). U tijeku svečanog otvaranja dodijeljene su zahval-... > str.2

Slučaj

Plava vrpca

320 dana pakla na Katini

Hrvatski pomorci s dva tankera spasili 122 izbjeglice

Denis Malnar je prvi član posade broda Katina koji se, uz pomoć SPH vratio kući, na brodu su još ostali Davor Brozičević, Giovanni Sencich i Vlado Podobnik, a u bolnici je Branko Mičetić. Do zaključenja Pomorskog vjesnika datum povratka je neizvjestan ...

> str.5

Život zaista piše nevjerojatne priče. Najprije je objavljena vijest Tankerske plovidbe da je njihov tanker spašavao izbjeglice kod libijske obale, a onda je stigla i priča a još jednog tankera s djelomično našom posadom koja je sudjelovala u istom spašavanju ...

> str.10

ijest da je hrvatski pomorac uhićen u Panama Cityju objavljena je na hrvatskim portalima gotovo deset dana zakašnjenja, a SPH je, s istim zakašnjenjem, kontaktirao prijatelj uhićenog pomorca. Hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu odmah je stupilo u kontakt s panamskim odvjetnikom hrvatskog pomorca G.M. (39 godina iz Dugopolja) s kontejnerskog broda MSC Fabienne (IMO 9279965, vlasnik Fabienne Naviera, manager MSC Mediterranean Shipping Co. iz Geneve, zastava Panama) koji je uhićen u Panama Cityju.

Odvjetnik je potvrdio da se u trenutku uhićenja pomorac, zajedno s jednim pomorcem iz Crne Gore, slučajno zatekao u razgovoru s državljanom Kolumbije kod kojeg je pronađena droga. Droga je pronađena u kutiji za cipele u kojoj je bilo 87 kondoma s tekućim kokainom.

Pomorci su prebačeni u zatvor, a odvjetnik je nakon intenzivnog rada uspio prebaciti hrvatskog pomorca u zatvor s boljim životnim uvjetima, a obranu temelji na dokazivanju da se on slučajno zatekao na mjestu uhićenja Kolumbijca. Navodno, su sva trojica uhićena na dojavu prolaznika policiji „da se ponašaju čudno“.

SPH je kontaktirao kadrovskog direktora MSC-a u Piano di Sorrento (koji se osmah javio iako je bila subota) koji je potvrdio informaciju o uhićenju te je pojasnio da je izvršena policijska premetačina njihovih kabina u kojima nije pronađeno ništa te da su dva pomorca bez osobnih dokumenata koji su ostali na brodu. Prema izjavi kadrovskog direktora, kompanija je već imala problema s članovim posade, drogom i policijom na drugim brodovima, pa je odaslala okružnicu da ukoliko netko od pomoraca bude uhićen radi sumnje u krijumičarenje drogom, kompanija se ne upliće. Uz to je napomenuo da je svaki pomorac prilikom potpisivanja ugovora o radu upozoren i usmeno upoznat s tom činjenicom te da kompanija neće davati nikakve informacije o pomorcima.

SPH je iste subote pokušao kontaktirati posrednika koji je posredovao pri ukrcavanju hrvatskog pomorca Bogdan Company d.o.o. iz Sinja, ali nitko nije odgovorio.

SPH je stupio u kontakt i s talijanskim sindikatom pomoraca FIT- CISL, koji je potpisao kolektivni ugovor s kompanijom, od kojega je zatraženo da preuzme aktivniju ulogu u zaštiti hrvatskog pomorca.

Prema sudu SPH to je još jedan slučaj kriminalizacije pomoraca, neodgovornog ponašanja kompanije ze posrednika bez obzira na krajnji ishod istrage.• (dp)

2 Uvodnik

Z

bio se kongres, bez velikih ceremonija, vrlo radno i uz veliko učešće mladih pomoraca. Pitali smo ih za utiske: bili su iznenađeni. Kažu da nisu očekivali da vlada tolika demokracija, gdje se svakoga sasluša, oblikuju prijedlozi.

Zatražili su snimljene DVD-e da ih pokažu na brodu. Kažu: badave možemo mi pričati o utiscima, neka pogledaju pa će im sve biti jasno. Kap. M. Šarac je predložio proširenje rezolucija o pravima pomoraca s djecom s posebnim potrebama ukazujući na probleme koje imaju pomorci u svakodnevnom životu u svezi prava djece (od vrtića nadalje). Ocijenjeno je da je ovaj kongres značajan iskorak SPH prema pomlađivanju i uključivanju većeg broja pomoraca u aktivan rad.

Veliki dio je i prije kongresa pristao da bude kandidat za delegata za Središnji odbor (član i zamjenski član). Bili su iznenađeni i idejom da prođu s ITF inspektorima praktičnu obuku prilikom pregleda brodova. Kažu: mi smo na dobrim kompanijama, pa nemamo baš prilike da ITF inspektori pregledavaju uvjete rada i života, ovo je prilika da budemo s druge strane... Neki su već prošli obuku.

Na kongresu su podijeljene zahvalnice zaposlenicima SPH koji ove godine odlaze u mirovinu, ali i pomorcima koji su bili aktivni u SO SPH i odlaze u zasluženu mirovinu.

Naravno, to je bila zahvala, a oni će i dalje biti članovi i nadamo se aktivni prenoseći mladima svoje iskustvo sindikalnog rada.

Bilo je druženja, priča i anegdota, ali, kao što to obično biva, u tijeku kongresa bilo je i rođendana., a na otvaranju je bilo pjesme (klapa Kaštadi) i autentična krčka svirka na sopilama.

Slijedi pozamašan rad na imenovanju suradnika glavnog tajnika, a ljeto je već počelo.Unatoč sezoni godišnjih odmora, za SPH nema predaha: počeli su problemi sa Splitskom plovidbom (nema plaća, ali pomorci su prihvatili plan), javljaju se pomorci s Euroshipping d.o.o. iz Kopra, brodovi su stari, plove bez ugovora (zastava Sierra Leone), ne upisuje se plovidba u Pomorskoj knjižici, nema latnih listi, ali nema niti plaća.

Nastavlja se drama pomoraca brodova Verzina i Katina...

Onima koji su na zasluženom godišnjem odmoru želimo vrijeme kakvo žele (ovisno o „naredbama“ „bolje polovice“), a ostalima mirno more...

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

nice dugogodišnjim aktivnim članovima i zaposlenicima SPH koji tijekom ove godine odlaze u zasluženu mirovinu: V. Glavočić (ITF inspektor), I. Ćuk (povjerenik s Dunavskom Lloydu), M. Miše (dugogodišnji član SO SPH), I. Špelić (bivši povjerenik Hidroputa), M. Miočić (voditelj ureda u Zadru), A. Manojlović (poslovna tajnica u SU Rijeka), A. Malger-Petrić (zamjenik predsjednika SPH), G. Markić (dugogodišnji član SO SPH) i M. Haramina (dugogodišnji član SO SPH).

Izmjenama i dopunama Statuta SPH koje su prihvaćene na Petom kongresu SPH, novi gl. tajnik P. Brazzoduro je najavio novi način rada – odgovorniji i na temelju programa rada, a kvalitetna kontrola će se obavljati kroz izvješća na tijelima SPH (kvartalno i godišnje). Naravno u tu svrhu drugačije će biti organizirano i tajništvo SPH. Članovi Podružnice SPH Dunavski Lloyd Sisak predložili su da se Program rada za slijedeće kongresno razdoblje dopuni: brodarci koji plove na brodovima u unutarnjoj plovidbi su 15. svibnja 1999. godine izgubili pravo na staž su produljenim trajanjem (tzv. beneficirani staž), pa predlažu da SPH poduzme aktivnosti da se brodarcima vrati prijašnji status kroz izmjene i dopune Pomorskog zakonika. Predlaženo je i da se operacionalizira Rezolucija br. 4 - Rezolucija o inspektoratu na brodovima unutarnje plovidbe pod zastavama pogodnosti , koja je donijeta na Četvrtkom kongresu SPH. Prihvaćeno je i više kongresnih rezolucija koje u velikoj mjeri definiraju zadatke u slijedećem petogodišnjem razdoblju. Što se tiče kriminalizacije članovi SPH na svom Petom kongresu pozivaju: - da se SPH obrati svim institucijama u državi i zatraži pomoć kako bi se utjecalo na smanjenje kriminalizacije pomoraca, - da se državne institucije založe kod međunarodnih organizacija, u kojima je država članicom, da se osiguraju minimalni standardi koji se moraju poštivati kod optuživanja pomoraca, - da se državne institucije založe kod međunarodnih tijela da se donesu propisi kojima će se spriječiti optuživanje pomoraca zbog posla koji obavlja na brodu, i - da se u tijelima na međunarodnoj razini u kojima SPH djeluje sa svojim predstavnicima ili je članom (ETF, ITF, ILO) inicira rasprava i donesu zaključci kojima će se utjecati na smanjenje kriminalizacije pomoraca. Što se tiče piratstva članovi SPH pozivaju: - da se SPH založi na nacionalnoj razini, a posebno kod svih međunarodnih organizacija kojima je član ili u kojima ima predstavnike, da se usvoji stav da se rješenje problema piratstva nalazi na kopnu, a ne na moru, - da se utvrdi i da se radi na tome da Somalija svojim vlastitim snagama započne bitku za uništenje piratskih baza na svom kopnu, - da se somalijskom narodu ponudi alternativa u radu i životu od rada, da se međunarodna zajednica angažira ne samo u humanitarnoj pomoći Somaliji, već i u uklanjanju uzroka piratstva, kao što je odlaganje opasnog otpada na kopnu i u moru oko Somalije i izlov ribe u vodama koji pripadaju Somaliji, i - da se SPH založi kod vlasti u Hrvatskoj da prihvate stav o rješavanju problema piratstva na kopnu i da kroz diplomatske odnose s drugim

Članovi Središnjeg odbora

zemljama taj stav promoviraju dajući mu značaj koji mu pripada.

U svezi socijalnog statusa hrvatskih pomoraca članovi SPH: - pozivaju da SPH svim sredstvima izbori izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva kojima će se hrvatskim pomorcima priznati socijalni status primjeren njihovim životnim i radnim prilikama, i - nalažu svom vodstvu da kroz pregovore, pa i uporabom industrijskih i pravnih akcija, utvrde da zakoni moraju prepoznavati specifičnosti pomorskog zvanja, načina zapošljavanja i rada na brodu i u offshore industriji te ih primjenjivati na način da ne ugrožavaju život pomoraca, da ne otežavaju život i rad pomoraca i život njihovim obiteljima, a još manje da ugrožavaju egzistenciju njih i njihovih obitelji.

U svezi sa zapošljavanjem vježbenika članovi SPH: - pozivaju da se SPH i dalje zalaže za druga rješenja problema vježbenika kao što je izmjena Pravilnika o zvanjima kojim bi se omogućilo da se prvih šest mjeseci praktične obuke priznaje ne samo na brodovima u nacionalnoj plovidbi, već da se priznaje ograničeni broj mjeseci praktične obuke na školskim brodovima u vrijeme školovanja, da se priznaje praksa na brodovima lučke kapetanije, policije, carine i obalne straže te na ribarskim i manjim putničkim brodovima na Jadranu također u ograničenom vremenskom razdoblju, te ističu - da se SPH mora založiti da se praktični rad u MPPI, što uključuje i rad u lučkim kapetanijama kao i rad u inspekcijskim službama SPH priznaje u vježbenički staž također u ograničenom vremenskom razdoblju.

Istaknut je i problem prijenosa vlasništva sindikalne imovine pa stoga delegati Petog kongresa SPH zahtjevaju od državnih institucija da se postojeći prostori (A. Hebranga 83, Dubrovnik; Krešimirova 4, Rijeka; Marmontova 1, Split i C.F. Bianchi 2, Zadar), a koje SPH koristi za potrebe svojih redovitih aktivnosti prenesu u vlasništvo SPH bez odlaganja i bez naknade.

U svezi sigurnijeg rada pomoraca delegati su za tražili: - uvođenje tzv. kategorije „formacijskog sastava“ utvrditi kolektivnim ugovorom, - potpunu kontrolu vođenja sati rada i/ili sati odmora, - kraće trajanje ukrcaja, - ugovore o radu na neodređeno vrijeme, - aktivno sudjelovanje SPH u donošenju izmjena i dopuna Pravilnika o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice - uvođenje novih društvenih tehnologija kao što je „broadband“ na sve brodove za sve članove posade, - obvezu ishodovanja propusnice za kraće izlaske s broda za sve članove posade, - obvezne vježbe raditi na način da se

vodi računa o zamoru pomoraca, i - da ova rezolucija postane predložak za pregovore koje na međunarodnoj razini vodi ITF kroz tijela u kojima sudjeluju predstavnici SPH. Zaključno: odmoran i zadovoljan pomorac je jamstvo smanjenju pomorskih nesreća.

U svezi ekologije zatraženo je da Sindikat pomoraca Hrvatske putem okruglih stolova i radionica stalno ukazuje na opasnost od nebrige za očuvanje našeg mora, podmorja i priobalja te da educira svoje članove, kao i ljude dobre volje, da svijest za očuvanje istog nadvlada nebrigu i lakomost za brzu zaradu. Sindikat pomoraca Hrvatske će štititi svoje članove od pritiska brodara/poslodavca koji ih prisiljava da svojim činom ugrožavaju more, podmorje i priobalje Jadrana, kao i ostalih mora i oceana, kako isti ne bi postali mutna, prljava žabokrečina! Čisto more je garancija zdravog življenja, dobili smo ga u naslijeđe i dužni smo ga čuvati i za buduća pokoljenja!

U svezi problema s ostvarivanjem roditeljskih prava pomoraca zatražene su: - hitne izmjene diskriminirajućih zakonskih odredbi na način da se tim izmjenama pomorci počnu tretirati kao i svi ostali zaposlenici u Hrvatskoj, - da se od nadležnih državnih i lokalnih institucija zatraži prioritetni status pomoraca kod ostvarivanja gore navedenih roditeljskih prava zbog specifičnosti pomorskog zanimanja i činjenice da veći dio godine pomorci nisu prisutni kod kuće pa brigu o djetetu vodi samo jedan roditelj, i - da se hitno definira pravo roditelja pomorca na korištenje porodnog dopusta u pogledu tretiranja vremena provedenog na porodnom dopustu ( vezano za plaćanje poreza i doprinosa, primanja i visinu naknade za porodni dopust, radnog staža, provedenog vremena na brodu u kalendarskoj godini. Potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza i dr.).Kako Hrvatska ima tzv. pronatalitetnu politiku,svaki prijedlog koji bi olakšao brigu za djecu morao bi naići na odobravanje od strane izvršne vlasti pa je za očekivati da će navedeni zahtjevi naići na odobravanje i da će se zakonske odredbe promijeniti u najkraćem mogućem rokuMrgan, predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske. U tijeku svečanog otvaranja dodijeljene su zahvalnice dugogodišnjim aktivnim članovima i zaposlenicima SPH koji tijekom ove godine odlaze u zasluženu mirovinu: V. Glavočić (ITF inspektor), I. Ćuk (povjerenik s Dunavskom Lloydu), M. Miše (dugogodišnji član SO SPH), I. Špelić ( bivši povjerenik Hidroputa), M. Miočić (voditelj ureda u Zadru), A. Manojlović (poslovna tajnica u SU Rijeka), A. Malger-Petrić (zamjenik predsjednika SPH), G. Markić (dugogodišnji član SO SPH) i M. Haramina (dugogodišnji član SO SPH). • (dp)

Belas Rajko Bičak Ljubomir Buneta Aleksandar Fruhwirth Eduard Gate Ada Glad Igor Grga Ivica Jakarić Vladimir Jašović Slaviša Lovrin Leon Majmarić Goran Melvan Neven Mijić Denis Miljanović Pero Mrvica Stipe Pesušić Marin Prakljačić Jakov Radivojević Feđa Radović Karlo Tadić Dino Zamjenski članovi Središnjeg odbora Akrap Dražen Bađen Sany Božić Velimir Cvirn Silvestar Čagalj Branko Dukić Neven Dumanić Toni Fistanić Željko Garvan Mato Gobin Ivica Gubišić Dražen Jurlina Sanjin Kadi Alan Karavida Zvonko Kardum Antonio Kljajić Mladen Kursar Žarko Lukan Joško Magazin Zdenko Mandekić Hrvoje Miše Jelena Miškić Robert Mlikota Bosiljko Načinović Đanfranko Nikolić Stanko Njegovan Marko Padjen Aleksandar Perić Mirko Predovan Goran Pulić Željko Radoš Josip Reljac Svetozar Ribarević Ivan Robotić Danijel Sjauš Milorad Svetac Ivo Šarac Mario Ševerdija Nenad Šimičev Edi Šimleša Božo Škibola Marinko Štivičić Branko Truglio Igor Vukić Ante Članovi i zamjenski članovi odobra za statut Mucić Dragomir - predsjednik Kuzmić Lada - član Stošić Željko - član Jurjević Dario - zamjenski član Članovi i zamjenski član Nadzornog odbora Ilijašić Milkica - predsjednica Kaminski Dubravko - član Višić Željko - član Oparov Damir - zamjenski član

br. 71 • lipanj 2012

3

I ono što je nagore u svemu je da taj red u državnoj administraciji ostaje, neovisno o promjeni vlasti i proklamirane politike vladajućih. Tako da se praktično 20 godina borite s vjetrenjačama. Sreća je u tome što imamo razumijevanja i pomoć u resornom ministarstvu. Nesreća što to nema ili vrlo malo utječe na rezultat.

Mislim da sam najveći nezadovoljnik takozvanom socijalnom reformom, jer su “bogovi i batine“ od nje napravili harač po džepovima pomoraca i smijuriju od zakona. Oni iznad njih, ministri, još uvijek „spavaju“.

Kakav je status pomorca u Hrvatskoj, a kakav u svijetu danas?

Predstavite se našim članovima.

Rođen sam na Sušaku 07.10.1950. diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Rijeci, gdje sam položio i ispit kapetana duge plovidbe.

Plovio na Jugoliniji i na strancima (17 godina 10 mjeseci i 22 dana).

Kada se rodila ideja o Sindikatu pomoraca Hrvatske i kako je započela realizacija?

Ideju SPH promovirao je V. Svalina kome sam se pridružio nakon otkaza u Jugoliniji 1990 godine. Imali smo godine ponovnog učlanjivanja pomoraca u sindikat i učlanjenja u International Transport Workers Federation, gdje smo radom na pomoći pomorcima, bez obzira na nacionalnost, zaslužili i mjesto inspektorata ITF u Hrvatskoj, a kasnije i koordinatora uz dva inspektora.

Tko vas je pratio od samih početaka osnivanja SPH? Entuzijasti kao kolega Anton Malger i mnogi drugi volonteri.

Koje su i čemu služe međunarodne aktivnosti SPH unutar organizacija ITF i ETF u kojima sudjelujete već godinama?

Mnogo su nas naučili. Mnogo smo im dali i time dobili vrlo visoki status među članicama obje organizacije (član najvišeg tijela ITF je kolega V.Svalina, FPC i komisija kolega B.Berlan, u tijelima ETF – V.Svalina). Da ne zaboravimo da je 1. Kongres ETF-a održan u Zagrebu.

Dobili smo i mogućnost da kroz sustav ITF-a pomognemo našim pomorcima širom svijeta. Ali i obvezu da isto činimo za strane pomorce u našim lukama.

U budućnosti ćemo aktivirati više mladih ljudi u tijelima obje organizacije, već smo započeli u sekciji mladih i sekciji žena, a nadamo se da ćemo zadržati i sadašnje pozicije nu tijelima obje organizacije. Jasno je da naš ulazak u EU poziva na pretpostavljanje aktivnosti u ETF onoj u ITF-u i to nećemo zanemariti. Akcije u tom pravcu već su poduzete, a uskoro očekujem i rezultate.

Zašto sindikat?

Koji je osnovni motiv i ideja vodilja u Sindikatu pomoraca Hrvatske kroz proteklih 20 godina?

Pomoć pomorcu i njegovoj obitelji.

Što za vas znači sindikat kao organizacija?

Predrag Brazzoduro - novi Glavni tajnik Sidnikata pomoraca Hrvatske

BEZ SOLIDARNOSTI SMO IZGUBLJENI Udruga čiji članovi vjeruju da je sve moguće kad se udruže. Čiji članovi vjeruju da je SOLIDARNOST snaga koju niti jedna državna administracija ili poslodavac ne može slomiti. Interes pojedinca jest primaran, ali ga je puno lakše ostvariti kad se kreće sa zajedničkog osnova. Kada postoji minimalni standard primjenjiv na sve u struci, lakše je nadograđivati nego počinjati od dna.

S kojim problemima se borite danas i što se poboljšalo od samih početaka 90-ih?

Pomorcu i njegovoj obitelji mora se dati šansu za koliko je više moguće normalan život, a to se ne čini poboljšanjem stanja, već promjenama koje će dugoročno riješiti, a ne rješavati probleme. I tu se ponovno vraćamo na prije spomenuti osobni interes, i na solidarnost za ostvarenje mogućnosti da se zadovolje osobni interesi. Nepostojanje ili nedovoljna solidarnost su drugi veliki problem koji postoji i kojega je nužno riješiti da bi uspjeli u potpunom rješenju statusa hrvatskog pomorca i njegove obitelji. Bez Solidarnosti smo izgubljeni.

Pojest će nas nerazumna, prepotentna državna administracija i brodovlasnici. Sva poboljšanja, od samih početaka jednostavno nije moguće nabrojiti. Recimo da smo uspjeli, nažalost u nedovoljnoj mjeri, amortizirati udar na pomorce vezano za socijalni paket i poreze. Da smo uspjeli, i to na svjetskoj razini, promovirati minimalne uvjete plaća i zaštite pomoraca. Da smo uspjeli ( a tu našu pozitivnu ulogu priznaju i posrednici) ozakoniti posredništvo u uvesti regulativu koja pomaže pomorcu.

Na 5. Kongresu SPH ste izabrani na novu funkciju Glavnog tajnika.

Zašto nova funkcija i što za vas znači petogodišnji mandat na tom radnom mjestu?

Izmjenom Statuta SPH uveli smo Tajništvo pa je nekako bilo i logično da se glavna i odgovorna osoba nominira Glavnim tajnikom (General Secretary). Za mene osobno ovo je mandat koji traži puno rada i ima ogromnu odgovornost. Sindikat se mora reorganizirati. Moraju se aktivirati mladi.

Mora se stvoriti buduće vodstvo SPH. Sve ostalo je rečeno u Prioritetima 2012-2017. kongresnom dokumentu, kao i rezolucijama koje su postale naputak i osnova budućeg rada.

Da li ste zadovoljni socijalnom reformom pomoraca u Hrvatskoj?

Ne. Nažalost su dobre namjere kroz državnu administraciju pretvorene u lošu provedbu. Užasavam se na sastancima s državnom administracijom na kojima je vidljiva zavist, nerazumijevanje i odbacivanje prijedloga, a da se nije niti saslušalo argumente, a da ne govorim o tome da se argumenti, ma kako bili osnovani jednostavno prečuju.

Ministri spavaju, a bogovi i batine haraju Nažalost postoji jedna razina radnika u državnoj administraciji, koja dolazi na pregovore o izmjenama i dopunama postojećeg zakonodavstva, a da nema pojam o uvjetima zapošljavanja, rada i socijalne razine dostupne pomorcima. Ima masu primjera upravo sa tih susreta gdje vam kao argument navedu profesionalna oboljenja pomoraca, a da ne znaju da takva lista ne postoji. Ne znaju da pomorci sami nalaze svoje zaposlenje, da su pomorci ti koji plaćaju za zaposlenje (ovdje ne govorim o nekom uzimanju novca od strane posrednika, već o plaćanju koje poslodavci imaju prema posredniku, a što neminovno ide iz mase za plaće pomoraca), da iako plaćaju taj famozni socijalni paket, zbog načina rada i brzih odlazaka ne mogu ga koristiti u obimu koji im zakon u ovom trenutku daje. Potpuno se ignorantski odnose prema činjenici da su kao građani – pomorci, lišeni prava koja drugi građani i te kako koriste. Koji puta dovode svoje stavove zasnovane na neznanju i nepoznavanju stvari do apsurda, pa ne znate je li to pokušaj vica ili je to „ludilo“ svojstveno administraciji koju jednostavno nije briga.

Svijet je podijeljen na one koji imaju brodove i one koji imaju pomorce. Nema u svijetu onih koji imaju i pomorce i dovoljno brodova za njih. Do nedavno je to bila Kina, ali evo i ona je posegnula za djelom svjetskog brodarstva kako bi zaposlila svoje pomorce. Hrvatska broji previše pomoraca i premalo brodova, a najmanje pod nacionalnom zastavom. U takvim uvjetima jasno je da je i hrvatski pomorac u potrazi za dijelom svjetskog brodarstva. I kad vidite da to državnoj administraciji ništa ne znači i da im je pomorac važan samo kao punjač državnog proračuna, a ne kao osoba koja se bez pomoći te iste države školuje (dapače plaća toj državi harač svjedodžbi uz dvaput položeno), nalazi posao, hrani obitelj i ne koristi ni 50% onoga što plaća državi, možete sami zaključiti kakav je status hrvatskog pomorca. Filipincu država osigurava sve, pa i zapošljavanje na kompanijama širom svijeta. Tako i mnoge druge države koje su osuđene da njihovi pomorci traže posao van zemlje. Hrvatska je još uvijek miljama daleko od pomorske zemlje.

Planovi za budućnost, sljedeći potezi i akcije.

• Izmjene i dopune zakona da se tkz. socijalna reforma u stvarnosti pretvori u reformu od koje će pomorci za svoj novac dobiti i prava koja im pripadaju.

• EU i problemi koji nastaju ulaskom u EU za hrvatske pomorce.

• MLC 2006 (konvencija o radu pomoraca), primjena i izmjena zakonodavstva.

• Povećati usluge pomorcima u hrvatskim lukama.

• Povećati stupanj pomoći našim i stranim pomorcima.

• Bitka protiv kriminalizacije, piratstva i oružanih napada.

• Nacionalni standard na svim brodovima koji su u kabotaži, bilo nacionalnoj, bilo budućoj EU kabotaži.

• Povećati broj članova koji će učestvovati u vođenju SPH, aktivno, volonterski, ali i profesionalno.

• Uključivati što više mladih ljudi koji će biti spremni preuzeti odgovornost vođenja SPH u vrlo skoroj budućnosti.

• I evo za kraj najvažnije – sačuvati u ovoj izuzetno teškoj situaciji na tržištu u prvom redu nacionalnu flotu, a potom i brodove na kojima plove naši pomorci. Najteži i najosjetljiviji zadatak kojega, bez razumijevanja i pomoći pomoraca na brodu, nećemo moći riješiti.

Tko je kamen spoticatelj na putu do bolje budućnosti za hrvatskog pomorca?

Kamen? Bolje recimo kamenje. Odgovor o „stijeni“ je gore naveden. Drugo je razjedinjenost. Treće je nepostojanje ili malo solidarnosti. Četvrto nepostojanje volje za javnim prosvjedovanjem (neki kažu strah od posljedica, ja mislim sa se tu ipak radi o neimanju iskustva u industrijskim akcijama i nerazumijevanju potrebe za javnim iskazivanjem nezadovoljstva). • (bm)

4

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Živi, mrtvi i - pomorci

Isplata plaća ili ...

P

etak, zvoni telefon: čif s Marula. Trebali su za Split, ali su u Koromačnu. Bio je dogovoren sastanak u svezi kašnjenja plaća, pa slijedi dogovor za posjet u ponedjeljak.

Ponedjeljak: obavještava se cementara Holcim o posjeti brodu, nakon nekoliko pokušaja dolazi dozvola za ulazak u krug tvornice. Pokušava se dobiti što više informacija u Splitskoj plovidbi – bez uspjeha. B. Berlan je bio na sastanku s direktorom, pa šalje izvješće...

Popodne – Koromačno na + preko 35... Završava iskrcaj i počinje ukrcaj tereta. Zapovjednik predlaže sastanak u njegovoj kabini: jedino tamo radi prijenosna klima. U salonu posade, također prijenosna klima, ali ne radi...

Unatoč vrućini (grije sa svih strana) veliki dio posade je u kombinezonima. Brod je turske gradnje, tijekom godina produžavan. Postiže skromnu brzinu, pogotovo u slučaju „mora u provu“. Za sada ima dovoljno hrane, ali je problem s pitkom vodom...

Dvanaest članova posade se natiskalo u kabini: žele čuti što će biti sa zarađenim plaćama, kada će ih dobiti. Neki su već dobili rješenja o ovrsi, jer ne plaćaju kredite niti ostale obveze ... I odmah pitanje: čija je obveza plaćanja obveznih doprinosa. Kompanija je u početku plaćala, onda je poslala okružnicu da to više ne može. Ipak, tvrde da im na plaći dodaju nešto dolara

zarađene plaće.

Zapovjednik (demokratski) dozvoljava pušenje, pa u kabini polako (ali sigurno) temperatura dodatno raste.

Osnovno je pitanje: kada će plaće. I dilema: krenuti u industrijske akcije ili prihvatiti (usmena) obećanja ?

Krenulo je s teretima, vozarine se naplaćuju, pa je isplaćena plaća za veljaču i ožujak. Za desetak dana očekuje se isplata dijela plaće za

već mu je SPH pomogao...

Logično je bilo pitanje: tko to jamči da se obećanja održati ?

Nitko! Pomorci mogu birati: iskrcati se ili ostati na brodu. Svi odlučuju ostati do Splita (matične luke), iz Koromačna idu za Ravennu, Taranto i, predviđaju, 12. srpnja biti u Splitu. Tada, traže, da SPH organizira sastanak s upravom i nazočnost nekoga iz MPPI... Do tada će se vidjeti da li se poštuje obećanje i odlučiti o daljnjim akcijama.

U međuvremenu, radi sigurnosti, svi potpisuju punomoći za odvjetnika za poduzimanje zakonskih mjera za isplatu plaća. Punomoći će se aktivirati ukoliko se obećanje ne bude ostvarivalo. Posada Marula očekuje da će se i posade druga dva broda (jedina dva koja još plove, dok su ostali na mrtvome vezu) prihvatiti ovakvo r ješenje. Najvjerojatnije 13. srpnja će sva tri broda biti u Splitu.

Zvone telefoni, pročulo se o problemima posade s plaćama, pa se netko interesira da li da počnu s ukrcajem tereta ili će se brod zaustaviti... Zapovjednik uvjerava da će brod isploviti kako je planirano...

Približava se vrijeme večere (brodska večera je rano), formalni sastanak je gotov, ali očito je da su posjeti brodovima (bez obzira na povod) potrebni, jer je svaka „živa“ informacija - dobra. Iako dio posade odlazi poslom ili na večeru, ostaju oni koji imaju pitanja...

Zapovjednik kopira pomorske knjižice (dokaz o ukrcanju), upisni list broda, popis posade, platne liste s dugovanjima...

Neformalni sastanak se nastavlja u salonu posade (bez klime) uz hladno pivo i –paštašutu. Vrijeme prolazi, novi teret se ukrcava, pada već sumrak, ali ne i temperatura...• (dp)

Izbori za člana NO Jadrolinije

Treća sjednica Povjereništva SPH

ZBOG LOŠEG RADA UPRAVE-MALE PLAĆE N

akon osvrta na netom završeni Peti kongres SPH i novoizabrane članove tijela, raspravljalo se o održanim skupovima radnika i radu Radničkog vijeća, a D. Mucić je podnio izvješće o radu RV-a. D. Mucić je na svim skupovima istaknuo probleme malih plaća, čiji je iznos najmanji od svih javnih poduzeća, što smatra lošim radom

Uprave. Treba reći da je na skupu održanom u Rijeci nazočio i V. Svalina koji je izvijestio o radi Upravnog vijeća AZOLPP-a. Iznio je podatke o visini sredstava predviđenih za linijski obalni pomorski promet, s naglaskom kako nije prihvaćen Plan financiranja za 2012. godinu, između ostalog i zbog malih plaća u ovom sektoru, a nepredviđenih

u to ime. Inače obveza plaćanja doprinosa je na pomorcu, ako nije drugačije dogovoreno i potpisano u kolektivnom ugovoru. Splitska plovidba nema potpisan kolektivni ugovor sa SPH...

Trajanje ukrcaja posade je vrlo šaroliko: neki su se tek ukrcali, nekima su istekli ugovori, pa su ih produžavali, većina se nije htjela iskrcati zbog straha da neće dobiti

travanj, a do kraja srpnja i ostatak za travanj. Do kraja kolovoza bi se isplatile plaće za svibanj i lipanj, pa bi u kolovozu dug bi iznosio samo jednu plaću koja bi se isplaćivala nakon iskrcaja.

Kuhar kasni na sastanak: morao je pripremiti večeru. On se tek ukrcao, pa nema dugovanja, ali bi mogla nastati. Kaže da je bio član sindikata, obustavljali su mu od plaće i

Treća sjednica

na određeno vrijeme bez pokrića u službenim ocjenama, već samo na osnovu „rekla-kazala“ informacija koje, navodno, dolaze s broda. Smatra da je vrijeme donošenja odluke o izmjenama UOR s određenog, na neodređeno vrijeme svima koji su preko tri godine u Jadroliniji, kao i konačno izbacivanje aneksa UOR iz uporabe nakon tri ili šest mjeseci obnašanja određenih poslova.

D. Mucić je iznio i bojazan o mogućoj prodaji trajekata Liburnija i Dubrovnik te je naglasio da je stav podružnice SPH, da se to ne smije dozvoliti, ukoliko se ne nabavi novi brod (brodovi) za održavanje dužobalne i međunarodnih linija, jer bi to uzrokovalo gubitak barem 300 radnih mjesta pomoraca, plus radnika na kopnu.• (bm)

Povjereništva podružnice SPH Jadrolinije održana je 18. lipnja, a osim članova M. Ilijašić, V. Pavlović, A. Gate, N. Predovana, B. Čaglja, D. Mucića i A. MalgeraPetrića, sjednici je nazočio i novoizabrani glavni tajnik SPH P. Brazzoduro. sredstava za njihovo povećanje.

Raspravljalo se i o kadrovskoj politici, pogotovo o neprodužavanju ugovora o radu

Na Devetoj sjednici Radničkog vijeća Jadrolinije jednoglasno je usvojena odluka o provođenju redovnih izbora za člana Nadzornog odbora Jadrolinije kojeg biraju radnici, s obzirom da je sadašnjem članu istekao mandat. Pravo da biraju i da budu birani za člana NO imaju svi radnici i pomorci (RiP) osim članova Uprave. Kandidata za izbor predlaže Radničko vijeće, a pravo predlaganja kandidata ima najmanje 50 RiP koji to potvrde svojim potpisom. Većinom glasova prihvaćen je prijedlog da kandidat Radničkog vijeća bude Grgo Dujmović – predsjednik NSPPBH. S obzirom na tu činjenicu, a u dobroj volji da i SPH – Podružnica Jadrolinija sudjeluje na Izborima sa svojim kandidatom na sjednici Povjereništva podružnice jednoglasno je prihvaćen prijedlog da mu protukandidat bude koordinator podružnice SPH, Dragomir Mucić.

Da bi mogao pristupiti izborima nužno je da u roku od sedam dana skupi najmanje 50 potpisa RiP Jadrolinije koji ostvaruju biračko pravo. Sastav NO Jadrolinije čini pet članova i to četiri člana imenuje i opoziva Skupština, a jednog člana biraju radnici Društva. Zato je važno da svi, a posebno izabrani član, bude uvijek prisutan na sjednicama.• (bm)

br. 71 • lipanj 2012

5

Iskrcaj riže u Hodeidi

Slučaj Denis Malnar je prvi član posade broda Katina koji se, uz pomoć SPH vratio kući, na brodu su još ostali Davor Brozičević,

320 dana pakla na Katini

Giovanni Sencich i Vlado Podobnik, a u bolnici je Branko Mičetić. Do zaključenja Pomorskog vjesnika datum povratka je – neizvjestan.

B

io sam u ratu, ali što sam ovdje preživio, bez struje, vode, s jedva nešto hrane, ne možete ni zamisliti.

Uvjeti su bili nemogući. Užas, za dana još kako tako, ali navečer, bili smo u mrklom mraku, a temperatura viša od 40 stupnjeva i tako mjesecima. Neljudski uvjeti. Nitko ništa nije poduzimao, ali evo, vratio sam se živ, a koliko sam zdrav, to tek trebam vidjeti. Na brod sam otišao s 96 kilograma, prije mjesec dana imao sam 72, a sada sam neprepoznatljiv, izgledam kao kostur. Na brodu su svi očajni, nervozni, na rubu, tamo je pakao - ispričao nam je Malnar na zagrebačkom aerodromu 30. svibnja gdje ga je dočekala majka, koordinator ITF-a za Hrvatsku P. Brazzoduro i novinari.

Nedugo zatim, u više navrata, navratio je u SU SPH u Rijeci da bi ispričao što je sve doživio tih 320 dana na brodu Katina, najprije u Adenu, a onda u Hodeidahu gdje je brod arestiran.

-Dočekali su me financijski problemi. Nisam dobio plaću od rujna 2011. godine. Nitko nema razumijevanja za kalvariju koju smo proživljavali skoro punih godinu dana na brodu Katina. Ne znam što napraviti. Banku ne zanima izvanredna situacija u kojoj sam se nalazio punih deset mjeseci. Očekuje me borba sa sistemom zbog nečije neodgovornosti.

Riječanin se na brod Katina tvrtke Brodarstvo d.o.o. iz Šibenika (direktor Vitomir Juraga) ukrcao u rujnu 2011. godine, ne znavši

Napokon kod kuće – dolazak na zagrebački aerodrom

da ga čeka, kako i sam kaže, desetomjesečni zatvor u najtežim uvjetima života. Bivši radnik u riječkom PIK-u se na odlazak na brod tri godine unazad odlučio zbog kredita. Električar s mnogo godina iskustva iza sebe nije imao nikakvih problema s prilagodbom na novi način života: život pomorca. Sve dok nije dobio poziv za ukrcaj na brod koji će mu narušiti zdravlje, a čiji je drugi brod Verzina arestiran u Togu, gdje iskrcaj čekaju upravitelj stroja i zapovjednik iz Splita. Taj brod je također arestiran, a lokalni „šerif“ oduzeo je hrvatskim pomorcima dokumente, pa ne mogu kući unatoč tome što je SPH platio karte za avion.

Kada je odlazio na brod nije ni sanjao da ga čeka prisilan rad i preživljavanje u luci Hodeidah u Jemenu, gdje je brod zaustavljen nakon dolaska iz luke Aden zbog dugova kompanije. Život bez vode i struje na paklenim vrućinama, bez mogućnosti odlaska na kopno i bez ikakve financijske injekcije ostavili su traga: Denis se vratio 26 kilograma lakši, sa zarađenim osipom kao posljedicom nehumanih uvjeta života i u minusu od 30 tisuća dolara koliko mu kompanija sada duguje.

Položaj im je otežalo što u Jemenu nema predstavnika Međunarodne

federacije transportnih radnika (ITF).

Dok šibensko Brodarstvo ni u jednom trenutku nije reagiralo na agoniju pomoraca, na naše telefonske pozive Vito Juraga uporno nije odgovarao. Zahvaljujući ITF-u i Sindikatu pomoraca Hrvatske, osiguran je iskrcaj dvojice pomoraca i odlazak nekolicine na liječnički pregled.

Osim Malnara, iskrcaj su zatražila još trojica naših pomoraca, no lučke im vlasti u Hodeidahi to ne dopuštaju dok im se ne osigura smjena.

Malnar kaže da je na brodu strašno i ne zna koliko će to još potrajati, svi su željeli otići kući. Kolegi Giovanniju Senčiću u travnju je preminula kći, ali on nije mogao otići na pogreb, kazao nam je. Mičetić je, upozorio je, ozbiljno bolestan i hitno treba pomoć. Ima problema s pamćenjem, orijentacijom, prolupao je, rekao nam je Malnar ljutit na kapetana broda. Ne poduzima ništa i prvi je, tvrdi, htio napustiti brod i posadu.

- Da je bio pravi, ovo se ne bi dogodilo - ogorčen je Malnar.

Vlado Podobnik na poslu

Kokoši – kao u neka stara vremena

Malnar:

»Nastaviti ću ploviti, ali ne bez prethodne provjere kompanije koja me zapošljava.«

Nakon toga je prvi časnik palube B. Mičetić ostao u bolnici i čeka repatrijaciju. Trebao je već odavno u pratnji V. Podobnika kući, ali ... Istekli su im svi dokumenti (putovnica i pomorska knjižica) te se čeka da im hrvatskom veleposlanstvo iz Kaira dostavi nove.

No, to nije kraj: repatrijaciju je tražio i zapovjednik D. Brozičević, ali vlasti traže da netko preuzme odgovornost za sigurnost broda.

U trenutku pisanja ovog teksta još nije prihvaćen prijedlog da to bude Giovanni Sencich koji je odbio odlazak kući.•(bm i dp)

„Ljetna“ kuhinja na palubi

6

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

U Singapuru je od 18. do 20. lipnja održan sastanak ITF Offshore Task

ITF offshore task force

Force Group, točno godinu dana

DUMPING NA SJEVERNOM MORU

nakon što je prethodni sastanak održan u Splitu. Izvješće s tog sastanka je jednoglasno usvojeno, a Sindikat pomoraca Hrvatske je ocijenjen uspješnim domaćinom.

P

oseban naglasak sastanka bio je na North Sea Week of Action koji je održan od šestog do desetog veljače ove godine u čijem je provođenju sudjelovao u SPH. Zaključeno je da takve akcije trebaju nastaviti,da se offshore industrija snažno i ubrzano razvija – pojavljuju se nove kompanije te da treba pružiti pomoć sindikatima zemalja zapadne Afrike na podizanju organizacijskih i kadrovskih kapaciteta.

U svrhu pomoći norveškim sindikatima članovima ITF-a, OTFG je pomagao u razvoju i implementaciji North Sea Social Dumping kampanje koja je pokrenuta u veljači.

U ožujku su se norveški pomorski sindikati (NMU) sastali s norveškom udrugom brodara (NSA) kako bi dogovorili norveški offshore model kolektivni ugovor za brodove zastava pogodnosti koji su u norveškom vlasništvu.

Taj je ugovor istekao 2009. godine, a nakon toga se sindikati i brodari

nisu uspjeli dogovoriti oko bonusa za rad u Norwegian Continental Shelf-u. Upućena je kritika brodarima koji imaju brodove pod NIS zastavom koji imaju dumping nad brodovima pod ostalim zastavama u Sjevernom moru. Brodari su kritiku odbacili tvrdeći da brodovi pod belgijskom i nizozemskom zastavom koriste ILO minim plaća za nižu posadu na offshore brodovima te da

brodovi pod DIS, GIS i UK zastavama koriste ITF TCC ugovore, a ne ITF Offshore standard Colective Bargaining Agreement. Brodari su najavili da se neće odazvati na pregovore o NIS Offshore Agreementu sve dok se brodovima pod nacionalnim zastavama omogućava da koriste niže standarde od ITF Offshore Agreementa.

U međuvremenu je predsjedatelj OTF-a, Norrie McVicar pregledao sve FOC offshore ugovore s ciljem da se utvrdi da li su u skladu s ITF Mexico City politikom, a utvrđeno je da neki sindikati koji nisu uključeni u ITF offshore aktivnosti zaključuju ITF Uniform TCC CBA za offshore brodove što će uskoro biti prekinuto.

U 2012. Godini Offshore CBA ugovor je poskupio za dva posto u skladu s ITF Uniform TCC ugovorom i ostala povećanja koja su u skladu s Norwegian Model ugovorom, a proširen je dijelom ITF CBA ugovora o Service in warlike Operations Areas/High Risk Areas.

Proširen je i popis brodova na koje se primjenjuje Offshore CBA ugovor na tzv.

Wind Farm Construction and Support brodove te Seismic Survey brodove.

Koordinatorica ITF-a Angelica Gjestrum je izvijestila da je OTFG zaključio Norwegian Model Ageement za potpuno novi specijalni brod za postavljanje vjetrofarmi na moru Fred Olsen Windcarrier, ugovor je za 20 posto povoljniji od NMA. Predstavnici Maritime Union of Australia prezentirali su stanje i probleme koji su na sjeveru Australije gdje kompanija Chevron vadi naftu i plin: već godinu dana vode kampanju protiv te kompanije za pravo na kolektivno pregovaranje, pravo na sigurno radno mjesto s namjerom da Chevron preuzme odgovornost za zaštitu okoliša i pravo Australaca da rade na glavnim projektima u svojoj državi.

Slijedeći sastanak OTFG održati će se u Rio de Janeiru.•

Kronični problem brodarstva na Dunavu je nedostatak mladih časnika i ostalih članova posade, a prema dostupnim podacima (56th Conference of Directors of Danube Shipping) prosječna starost posada iznosi 58 godina!

Unutarnja plovidba

N

edostatak interesa mladih za rad na brodovima u unutarnjoj plovidbi uzrokovan je teškim radnim uvjetima, niskim plaćama i nesigurnost zaposlenja.

Prosječna starost brodova u mnogim kompanijama prijelazi 40 godina, a niske vozarine ne omogućavaju veće investicije u obnovu flote i posade.

Uz to, situacija je pogoršana pojavom malih brodarskih kompanijama (Srbija, Rumunjska, Hrvatska) koje koriste bez zakonski zaposlenih posada. Te kompanije zbog niskih plaća i drugih rashoda prema posadama predstavljaju nepoštenu konkurenciju i glavni su razlog

Problemi na Dunavu niskih vozarina. Uz to, sve je više brodova pod zastavama pogodnosti čiji vlasnici zapošljavaju posade bez ikakve socijalne zaštite u zemljama prebivališta ili zemlji zastave broda.

Osim toga, treba naglasiti činjenicu da administrativni servisi u podunavskim zemljama koji su odgovorne za unutarnju plovidbu, uglavnom zahtjevaju poštovanje birokratskih obveza, ali ne pokušavaju olakšati poslovne aktivnosti niti prate situaciju na tržištu.

Stalne krađe tereta i opreme

brodova na nekim dijelovima Dunava (Srbija i Rumunjska) dodatno kompliciraju poslovanje kompanija. Posade ne mogu spriječiti krađu tereta (veliki broj lopova koji napadaju brod) kako se ne bi doveli u situaciju da rizikuju život.

Unajmitelji smatraju brodare krivima za manjak tereta, pa se takvi slučajevi po pravilu rješevaju na štetu brodara.

Brodske posade uglavnom žive u strahu i nemaju nikakvi zaštitu od lučkih vlasti.

Na žalost, nastavlja se tendenci-

ja loših uvjeta poslovanja brodara koje operiraju na Dunavu,a to zahtjeva veći angažman vlasti podunavskih zemalja kako bi se situacija popravila.

Inicijativa Europske komisije o ulaganju 64,4 molijuna eura u unutarnju plovidbu putem programa Marco Polo je teško ostvariva. Naime, brodari s Dunava teško mogu ispuniti zahtjeve za korištenje tih sredstava zbog uvjeta da brodari moraju biti likvidni u svakom trenutku, što je u ovim uvjetima poslovanja, nemoguće.

Sindikat pomoraca Hrvatske i njegov odjel za uutarnju plovidbu napraviti će sve moguće da osigura pronalaženje posada i osiguranje adekvarnih uvjeta rada za svoje članove, na brodovima nacionalnih i stranih brodara.

SPH očekuje pomoć i podršku sekcija za unutarnju plovidbu ETF-a i ITF-a.• V. Svalina

br. 71 • lipanj 2012

SPH za veću zaštitu i sigurnost pomoraca Drugog i trećeg svibnja u Brusselu je u organizaciji SAARPSCO (South Asia and Africa Regional Port Stability Cooperative) održana konferencija na temu „Zajednički odgovor na pitanje oružanih straža na brodovima - rješenje?“ na kojoj je sudjelovao Branko Berlan, tajnik SPH, koji se u svojoj prezentaciji založio za veću zaštitu i sigurnost pomoraca.

Na konferencije je bilo 22 izlagača, a SPH je pozvan da iznese svoju prezentaciju na temu; „Viđenje pomoraca: oružane straže na brodovima - pomoć ili zanemarivanje?“ Većina izlagača bila iz nacionalnih administracija zemalju u okruženju (EU, Belgija, Luksemburg, Danska, Njemačka), predstavnika SAD i Somalije, INTERPOL-a i EUROJUSTa, kuća koje se bave pružanjem usluga oružane zaštite te odvjetničkih ureda odnosno tvrtki koje se bave vettingom istih odnosno mogućim certificiranjem (SAMI).

Iz iznijetih prezentacija evidentan je pomak u razmišljanju i prihvaćanju mogućnosti da privatne tvrtke organiziraju oružane straže na brodovima, poglavito kod predstavnika državne administracije. Interesantno je kako postoji određena konkurencija u smislu omogućavanje držanja privatnih oružanih straža na brodovima pojedinih zastava (Belgija-Luksemburg) te kako i ostale zemlje to žele omogućiti, ali svaka čeka da netko drugi to pokrene i da uče na njihovim eventualnim greškama, jer je očito da još uvijek nema dovoljno međunarodne regulative koja bi sa sigurnošću utvrdila tko, gdje i kako to treba raditi.

Svi se isključivo pozivaju na IMO rezolucije br. 1405,1406 i 1408 te nove BIMCO ugovore.

Još jedan kuriozitet je da se Belgija priprema da u sklopu svojih oružanih snaga ponudi zaštitu na brodovima i ostalih zastava, ali su svijesni da je to za sada nekonkurentno, jer bi cijenom daleko odskakali od ponuda privatnih tvrtki.

Radi svega iznesenog, prezentacija SPH koja bila među posljednjima, bila je temeljena na odnosu zaštite (security) i sigurnosti (safety).

Kako su svi izlagači govorili o novcu (koliko su uložili da bi se sigurno prolazilo kroz Indijski ocean) trebalo je upozoriti da je svima to samo dio posla, osim pomorcima koji su žrtve.

Prikazan je sam način i oblike samozaštite i uređenja broda prije dolaska oružanih straža (ako uopće dođu) te rad i život pomoraca za vrijeme prolaska tim područjima.

Iznijet je stav SPH da se rješenje mora naći brzo -što prije- i da pravo i konačno rješenje ne treba tražiti na brodu već na kopnu, da je razlika između piratstva i terorizma vrlo mala i da bi države za pitanja terorizma daleko ranije poduzele adekvatne mjere, a da ovako na račun ugroze života malog broja civila (većinom ne i njihovi građana) ne poduzimaju dovoljno već to gledaju kroz prizmu novca/koštanja odnosno zaštite i osiguranja kapitala, a pirate okarakteriziraju kao obične kriminalce.

kako bi se omogućilo drugom roditelju neprekinuto pravo korištenja dopusta ili rada u polovici punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju i za vrijeme dok roditelj pomorac ne radi, odnosno čeka ponovni ukrcaj na brod.

Slijedom navedenog, ističemo da se prava zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djetata s težim smetnjama u razvoju uređuju Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, dok se predmetnim pravilnikom kao provedbenim propisom uređuje postupak i način ostvarivanja materijalnog prava.

Vezano za buduće izmjene propisa u ovom području, izvješćujemo Vas da Ministarstvo socijalne politike i mladih planira osnivanje Radne skupine za izradu izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te će Vaši prijedlozi u cilju iznalaženja kvalitetnijih rješenja biti razmotreni u okviru rada Radne skupine.”

Prava roditelja s djecom s posebnim potrebama Dvadesetog lipnja je stigao odgovor potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić u svezi prijedloga i dopuna Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja deteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta kojeg je uputio SPH. Odgovor objavljujemo u cijelosti.

“Zahvaljujemo se na Vašoj inicijativi vezano uz prijedloge dopuna Pravilnika o uvjetima i postupku za sjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN br 18/09 i 25/09)

Najbolji brodostrojari iz Dubrovnika U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Tehničke škole Šibenik u Šibeniku se 17. i 18. svibnja 2012. godine održalo Državno natjecanje učenika za zanimanje tehničar za brodostrojarstvo. Svoja znanja i vještine pokazali su učenici iz Bakra, Malog Lošinja, Dubrovnika, Splita, Korčule, Zadra i Šibenika.

Natjecali su se iz teoretskog dijela, pozn-

7

avanja rada na strojarskom simulatoru, gdje su upućivali diesel motore i vršili sinkronizaciju generatora. U školskoj radionici su zavarivali i vršili mjerenje istrošenja cilindara motora.

Antun Šakić učenik Pomorsko-tehničke škole iz Dubrovnika zasluženo je osvojio prvo mjesto i zlatnu medalju.. Srebrnu medalju je dobio Matko Skaramuca također učenik iz Dubrovnika, dok je brončana medalja pripala učeniku Pomorske škole Split Antoniu Makjaniću.

SPH čestita pobjednicima!

V. Svalina imenovan u Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet U priopćenju sa zatvorenoga dijela 24. sjednice Vlade Republike Hrvatske, objavljenom na Internetskoj stranici www.vlada.hr, ističe se, uz ostalo: Uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, razriješen je Mario Babić, dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet, te članovi Upravnog vijeća Agencije Josip Borić, Ivica Mladineo, Denis Ikić, Goran Begović, Mato Botica i Vladimir Svalina.

Novim predsjednikom spomenutog Upravnog vijeća imenovan je Boris Matošić, a Ksenija Košćević Čuvalo, Hrvoje Radovanić, Denis Ikić, Goran Begović, Mato Botica i Vladimir Svalina novoimenovani su članovi Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet.

8

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Milenijska fotografija iz Malinske Bilo je i telefonskih konzultacija

Delegatkinje Jadrolinije

Foto-album

PETI KONGRES POMORACA HRV Snimili: B. Manojlović, D. Prestint i P. Brazzoduro

Treba pročitati materijal prije rasprave

Mladi krčki sopilaši

Klapa “Kaštadi”

Dobitnici zahvalnica s V. Svalinom: V. Glavočić, I. Ćuk, M. Miše, I. Špelić, M. Haramina, M. Miočić, A. Manojlović, A. Malger-Petrić i G. Markić

br. 71 • lipanj 2012

9

Što je sada po dnevnom redu ?

S SINDIKATA VATSKE Delegati unutarnje plovidbe

Praćenje rasprave uz konzultaciju pisanih materijala

10

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Život zaista piše nevje-

Zanimljivo je da je u veljači

rojatne priče. Najprije je

2011. godine, splitski zapovjednik Robert Agnić tankera New

objavljena vijest Tanker-

York Star, kojeg su napali

ske plovidbe da je njihov

somalski pirati, od visokih

tanker spašavao izbjeg-

koje su im priskočile upomoć

časnika NATO-vih snaga

dobio je za iskazanu izuzetnu

lice kod libijske obale,

hrabrost visoko priznaje, kao i admiralsku kapu. Prilikom

a onda je stigla i priča

napada tanker je teško oštećen.

a još jednog tankera s djelomično našom posadom koja je sudjelovala u istom spašavanju.

D

vadeset i petog svibnja tanker New York Star (IMO 9330355, 41.966 gt, 73869 dwt, izgrađen 2006. godine, vlasnik New York Star Schiffahrts, manager Chemicalien Seetransport Gmbh iz Hamburga, zastava Liberija) je plutao 40 nautičkih milja od obale Libije kada je u 16.12 sati primio telefonski poziv od MRCC iz Rima. Priopćena je informacija da gumena brodica s 122 putnika koji je pred potonućem pred libijskom obalom.

Za posadu tankera bio je to drugi put u kratko vrijeme da se našla pred posebnim zadatkom: 25. travnja kod Barcelone posada je pozvana da pomogne jedrilici kojoj je prijetilo prevrnuće.

- Nakon primitka telefonskog poziva posada je odmah zauzela svoja mjesta, u međuvremenu sam sazvao sastanak na kome sam objasnio svim časnicima kako ćemo djelovati u toj teškoj i stesnoj situaciji. Odmah sam znao da su ljudi u opasnosti – izbjeglice, ispričao je zapovjednik Antonio Eterović.

Na mjesto događaja tanker je stigao u 18.48 sati, a u blizini je bio i tanker Dugi otok (IMO 9334727,

Plava vrpca

Hrvatski pomorci s dva tankera spasili 122 izbjeglice

ljeni u vježbama koje smo provodili svakog tjedna, nastavio je Eterović.

Nakon dovršetka operacije spašavanja, tanker je proslijedio za Tripoli gdje su pretpostavljali da će iskrcati svojih 30 spašenih izbjeglica. Osim kap. Eterovića na tankeru su bila još tri Hrvata: drugi časnik Duje Blažević iz Splita, treći časnik Đivo Pulitika iz Dubrovnika te kadet Rade Perović iz Splita (zahvaljujemo na suradnji Nikoleti Grindaki, crew manageru Chemtrans Crewmanagementa GmbH iz Hamburga koja se spremno odazvala da nam dostavi podatke o Hrvatima na brodu), a ukupno su spasili 33 izbjeglice.

Hrvatski pomorci s tankera Dugi otok pod zapovjedništvom kap.

Olivera Vitlova, stigli su na mjesto događanja odmah nakon New York Stara: zbog velikog broja izbjeglica koje su se htjele ukrcati na brodicu za spašavanje New York Stara ona se prevrnula, pa su se izbjeglice i članovi posade našli u moru – pritekli su upomoć i prihvatili jednog člana posade i ostale izbjeglice. Na tankeru Dugi otok je

“Sada, kada je sve iza nas i kada je cijela operacija uspjela, kao zapovjednik New York Star mogu reći da sam ponosan na cijelu posadu i osobno, kao čovjek, vrlo sam sretan da sam imao priliku da spasim nečiji život, priliku koju nema svatko.”

Antonio Eterović, zapovjednik New York Star 59.315 gt, 108.414 dwt, izgrađen 2008. godine, vlasnik Donat Maritime Ltd., manager Tankerska plovidba d.d. iz Zadra, zastava Hrvatska) Kako im je prijetilo potapanje izbjeglice su vidjevši brodove koji dolaze upomoć počeli skakati u more čime su posadu New York Stara stavili pred novi problem, naime nisu više smjeli koristiti pogonski stroj.

- Kada sam vidio da su ljudi počeli skakati u more, naredio sam da spustimo naš čamac za spašavanje s pripadajućom istreniranom posadom. Ubrzo je prva izbjeglica bila na njemu i odmah smo primijetili da im prijeti hipotermija te smo počeli poduzimati sve mjere da ih vratimo u što normalnije stanje.

Za sve nas je to bio prvi put da se susrećemo s hipotermijom, ali smo, s druge strane, bili dobro priprem-

svim spašenim izbjeglicama, njih 92, pružena je prva pomoć, hrana i piće te adekvatan smještaj te su zaplovili za Tripoli gdje su stigli 26. svibnja rano ujutro. Nakon dogovora o načinu iskrcaja, sve spašene izbjeglice su pod nadzorom libijskih vlasti prekrcane na libijski brod. Nažalost, do zaključenja Pomorskog vjesnika, nismo uspjeli razgovarati s kap.

Vitlovom koji se još uvijek nalazi na brodu.• (dp)

br. 71 • lipanj 2012

Nakon prošlogodišnje posjete dubrovačkoj pomorskoj školi, ove godine smo se krajem mjeseca travnja zaputili na Mali Lošinj, u srednju školu Ambroza Haračića, upoznati maturante pomorskog smjera i popričati s njima o budućnosti koja ih čeka.

Edukacija

D

ogovor je pao s profesoricom te živopisne škole, projektirane u obliku broda, gospođom Aldinom Burić, koja već 12 godina predaje pomorsko pravo i pomorske komunikacije mladim lošinjskim srednjoškolcima. Inspektor ITF-a Milko Kronja je pun razred informirao o važnosti postojanja sindikata, ali i upozorio što ih čeka ukoliko se odluče otići na brod.

Ovakva praksa se prošle godine pokazala izvrsnim načinom suradnje SPH i srednjih pomorskih škola, ali i poticanja budućih hrvatskih pomoraca na solidarnost i razumijevanje struke koju su odabrali kao

Posjet Pomorskoj školi na Malom Lošinju svoje buduće zanimanje.

Učenicima su predstavljeni ciljevi i zadaće SPH, a zornim prikazom slučaja broda Generoso, koji je već više vremena prisilno privezan u luci malološinjskog

Republici Hrvatskoj, trenutni uvjeti obračuna radnog staža, ali i želje za budućnost kojima bi se za pomorce ostvarili bolji uvjeti. Također su predstavljeni slučajevi u kojima je pomoć sindikata od životne važnosti, kao što je npr. bio slučaj kapetana Laptala.

11

Posebna pažnja posvećena je mogućnosti ukrcaja mladih kadeta i asistenata, tj. vježbenika palube i stroja pri čemu je predstavljen prijedlog temeljem kojeg bi se barem dio tog pripremnog staža mogao ostvariti i na manjim brodovima kao što su lučki tegljači, javne brodice ili ribarski i turistički brodovi našeg akvatorija.

Učenicima su podijeljeni edukativni materijali i primjerci Pomorskog vjesnika kojeg naši učenici već dobro poznaju, a ponuđena im je i mogućnost da se već kao učenici učlane u SPH. Treba naglasiti da je za učenike i za sve pomorce koji su tek na početku karijere članstvo u SPH besplatno kako bi se i njima pružila mogućnost da ostvare svoja sindikalna prava dok ne „stanu na svoje noge“, tj. do polaganja časničkog ispita i pronalaska ukrcaja u svojstvu člana plovidbene straže.

Na kraju susreta dogovoren je ponovni sastanak za sljedeću godinu s našom domaćicom i profesoricom dipl.ing.pomorskog prometa, Aldinom Burić.• A. Burić i B. Manojlović

brodogradilišta zbog neisplate plaća ukrcanim pomorcima, učenici su upozoreni na razne probleme pomoraca diljem svijeta. U kratkim crtama je obrazložen mirovinski i porezni sustav za pomorce u

Slučaj

Odbačena kaznena prijava

Slučaj

Swift Cro na dražbi ?

D

vadeset i devet godina stari bulker biti će na dražbi 18 mjeseci nakon što je arestiran zbog dugova. Brod Swift Cro (25.570 dwt, 16320 gt, izgrađen 1983.) koji je trenutno na sidrištu u Chittagongu (kao D. Ocean u managementu Split Ship Managementa iz Splita) biti će na dražbi ovoga mjeseca na Supreme Court zbog duga od preko 8,5 milijuna dolara. Prema pisanju spec. tiska nije vjerojatno da će svi vjerovnici dobiti svoja potraživanja zbog male vrijednosti broda koja je procijenjena na samo tri milijuna dolara.

Swift Cro je kupio hrvatski brodar Rasad Maritime Ltd. (care of Split Ship Management Ltd, PP 305, Boktuljin put 16, 21000 Split) kao dio en-bloc prodaje grčkog brodara u listopadu 2007. godine

za oko 13 milijuna dolara. Prema podacima iz Equasisa to je jedini brod tog brodara.

Prema izvorima iz Bangladeša koje prenosi TradeWinds (od 22. lipnja) brodar je imao problema s plaćanjem kredita od 2009. godine kojeg je uzeo kod Hypo Alpe Adria Bank International AG u visini od oko 5,7 milijuna dolara. Uz to brodar nije platio 2,5 milijuna dolara broking agenciji Dava International Trading & Shipping iz Singapura od 2010. godine.

Neisplaćene plaće posadi iznose oko 500.000 dolara, a dug prema agentu Brothers Shipping u Chittagongu iznosi oko 160.000 dolara.

Prema izjavi tog agenta vlasti Bangladeša ne mogu ući u trag brodaru nakon što je brod uhićen u siječnju 2011. godine. •

Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci je još 29. listopada 2010. godine donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave zbog djela iz čl.

286. i 287. Kaznenog zakona protiv M. Njegovan koja je podignuta zbog pisane anonimne prijave, a u svezi „nezakonitog raspolaganja namjenskim sredsvima Fonda solidarnosti Plemenito srce Jadrolinije sindikalne povjerenice“. To rješenje nikada nije dostavljeno M. Njegovan, ali je 23. svibnja 2012. godine pristiglo rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci da se štedna knjižica mora vratiti.• (dp)

Transadria

Stižu plaće do kraja srpnja !

MLC stupa na snagu 2013 Maritime Labour Convention 2006 (MLC 2006) biti će ratificirana prije kraja godine i stupiti će na snagu 2013.

Godine nakon što je Švedska deponirala obavijest o ratificiranju u International Labour Organisation (ILO). Time će Švedska postati 28 zemlja koja je ratificirala tzv. super konvenciju.

Ukupno 30 ratifikacija je potrebno prije stupanja na snagu, a blizu ratificiranja su Cipar i Rusija. Konvencija stupa na snagu točno godinu dana nakon završetka procesa ratifikacije.• (dp)

Napokon dobre vijesti za radnike Transadrie: s kutinskom Petrokemijom je potpisan ugovor o preuzimanju udjela Transadrije u Luci Šibenik te su uplatili sredstva na račun. Očekuje se da će se (nakon odluke Odbora vjerovnika) do kraja srpnja radnicima isplatiti 60 do 70

posto svih potraživanja.

Do kraja srpnja trebalo bi biti riješeno i pitanje prodaje tvrtke Tranglob i pripadajuće nekretnine u Ljubljani, a prema najavama s tim sredstvima isplatila sva dugovanja vjerovnicima prvog reda do kraja kolovoza.• (dp)

12

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Potpisan kolektivni ugovor s Transocean...

Sredinom travnja je u Središnjem uredu SPH u Rijeci potpisan kolektivni TCC ugovor za hrvatske pomorce koji plove na brodovima tvrtke Transocean Maritime Agencies S.A.M. iz Monaka. Ugovor će se primjenjivati do 31. prisinca 2013. godine.

Potpisani ugovor primjenjuje se na slijedeće brodove: Avalon, Ascanius, Atlantic, Achilles, Azur, Aeneas, Andromeda, Athema i Antwerpia.

... i CMA CGM CMA CGM GROUP/CMA SHIPS LTD i Sindikat pomoraca Hrvatske su zaključili IBF TCC CBA kolektivni ugovor za 2012.

godinu. Početak primjene je retroaktivno sa prvim siječnjom 2012. godine.

Predstavnik kompanije CMA SHIPs za Hrvatsku Petar Dolinšek te predstavnik za Veliku Britaniju Simon Spacey su potpisom potvrdili poziciju hrvatskih pomoraca koja je stabilna bez obzira na krizu koja ostavlja maha u brodarstvu od 2008. godine. Plaće i uvjeti rada se neće mijenjati, a politika zapošljavanja mlađeg kadra ostaje na snazi. S obzirom na veličinu i utjecaj ove kompanije, dugoročni cilj nam je itekako zadržati ovakvu poziciju hrvatskih pomoraca.• (dp)

Foto vijest

Zaplovio je Pearl of Para (IMO 9074925, 12665 gt, 7285 dwt, izgrađen 1994., zastava Marshall Islands) novi brod u floti brodara Livestock Shipping Co. (care of Korkyra Shipping Ltd. Iz Korčule), a ujedno je to jedini brod za prijevoz stoke u sastavu flote nekog hrvatskog brodara.

Pismo Poštovani, koristim ovu priliku da vam čestitam na vašoj podršci i brizi za hrvatske pomorce. Zahvaljujući vama osjetno se promijenio, u pozitivnom smislu, odnos hrvatskih, a i mnogih inozemnih kompanija prema nama pomorcima. Tu prvenstveno mislim na redovnu isplatu plaća, što je gotovo najvažnije. Na žalost još doživljavamo da nam se uskraćuju liječničke usluge, a što se tiče stomatoloških usluga to odavno ne postoji gotovo niti na jednoj inozemnoj kompaniji.

Bankrot

Rosethorn – total loss Brod Rosethorn (IMO 8028307, 1213 gt, 1694 dwt, izgrađen 1982., zastava St. Vincent & Grenadini, brodar Brodo Trading Ltd., manager Kurs d.o.o.

iz Solina) je proglašen totalnim gubitkom (total loss) u početkom srpnja ove godine.. Njegova priča je počela početkom siječnja 2009. godine kada je napušten u luci Brunsbuttel, a na njemu su se nalazila četiri pomorca (Hrvat, Bjelorus, Rus i Ukrajinac).

Napuštanje od strane brodara je uslijedilo nakon što je brod u kolovozu 2008. Pretrpio veliku havariju stroja što je zahtjevalo popravak u toj luci. Radovi su prekinuti zbog neplaćanja

Foto vijest

brodara. Krajem prosinca 2008.

Godine brodar je obavijestio preostalu posadu da je kompanija pred bankrotom, da neće platiti dva mjeseca plaće, ali će platiti repatrijaciju. Tri člana posade su prihvatila, a jedan je odbio iskrcaj bez isplate. U srpnju 2009. Godine tri su pomorca repatrirana, a jedan je ostao na brodu, ali je ubrzo i on otišao.

Nepoznato je da li je brodar isplatio dugovanja s osnova plaća.• (dp)

Fond solidarnosti

Isplaćene pomoći

Zaplovio brod Na Pavlinskom trgu u Rijeci je kršten brod kojeg je izradio istaknuti riječki umjetnik Vjekoslav Vojo Radoičić. Brod su zajednički krstili šampanjcem, ispred odbnovljenih triju pročelja zgrada koje su također oslikane prepoznatljivim rukopisom umjetnika, sam autor i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana osmoga svibnja nakon detaljne analize i razmatranja zahtjeva za pomoć dodijeljeno je kako slijedi: S. Štanfel (Jadrolinija) pozajmica od 3.000 kn, E. Gržalja (Jadrolinija) posmrtno obitelji 3.000 kn, M. Grbić (Uljanik plovidba) 3.000 kn, N. Majić (Plovput) 2.000 kn, Đ. Tatalović (Vugip) 2.000 kn, K. Paskov (strani pomorac) bolesnički paket, M. Čmelješević (Dunavski Lloyd) 2.000 kn i R. Jovanović (Vugip) 1.000 kn.• (dp)

Za hrvatske kompanije ne znam, jer zadnjih dvadeset godina radim za inozemne kompanije. Spomenut ću veliku konkurenciju, ogroman priliv, već odavno, filipinskih pomoraca, a u zadnjih nekoliko godina ruskih pomoraca te pomoraca iz Ukrajine, Litvanije, Estonije, Rumunjske i Poljske. Radi toga je jako teško opstati među tim pomorcima kad si sam kao što sam imao priliku doživjeti na nekoliko kompanija, pogotovo tamo gdje nije naš management. Ali, borim se, nedam se, iako imam 58 godina još sam u dobroj kondiciji iako na leđima nosim terete s preko 35 brodova, počevši davne 1979.

Godine na legendarnoj Jugoliniji, kasnije Croatia Line. Žao mi je što naša hrvatska država nije osnovala flotu od pedesetak što bulkova, što kontejneraša s matičnom lukom u Rijeci. Tada bi bilo posla za mnoge škverove, a mnogi od nas pomoraca ne bi lutali od kompanije do kompanije i bili na milost i nemilost konkurencijama – pomorcima s Filipina, Rusije...

Također, koristim ovu priliku da izrazim negodovanje na odluku Vlade, što se tiče mirovina za pomorce, mislim odlazak u mirovinu.

Zaista nije fer, a ni humano, tražiti da imamo redovno uplaćenih 15 zadnjih godina pred mirovinu, jer mnogi od nas nismo baš svaku godinu uplaćivali. Tako da nas na nehuman način prisiljavaju da moramo ploviti do 65 godina života, što je mnogima teško, posebno strojarima te osoblju stroja, jer mnogi radi toga obole, a tada nas ne mogu spasiti ni svi šoldi svijeta. Tada ne možemo proći na liječničkom pregledu, ne možemo se zaposliti. Od čega tada živjeti?

Mnoge spašava životno osiguranje koje su godinama plaćali, jer dobiti mirovinsku plaću je teško.

U nadi da će te i ovaj vječni problem mnogih pomoraca uspješno riješiti, želim vam puno uspjeha u radu i vašem iskrenom zalaganju za hrvatske pomorce.

Električar Darko

br. 71 • lipanj 2012

ICS za održanje tonnage tax sustava u Europi Udruga brodara International Chamber of Shipping (ICS) zatražila je od institucija EU da zadrže sadašnji sustav za potporu brodarstva, prije svega režim tonnage tax, inače će europsko brodarstvo biti u podređenom položaju u odnosu na konkurenciju, a broj brodara čije je sjedište u državama članicama EU će se smanjiti.

ICS je svoj stav objavio ovaj zahtjev sudjelujući u fazi konzultacija o državnim potporama za pomorski transport koje je pokrenula Europska komisija.

Simon Bennett (ICS) je je pojasnio da udruga prije svega u potpunosti podržava zadržavanja sadašnjeg sustava- uz neke manje izmjene u smjernicama koje je predložila europska udruga brodara European Community Shipowner’s Associations (ECSA), jer smjernice dozvoljavaju uvođenje tonnage tax sustava državama članicama.

Taj se sustav pokazao uspješnim i mnoge druge zemlje su ga kopirale (Indija, Koreja, USA), sličan sustav (porez na tonažu, niski porezi kompanijama) uveli su u neki upisnici u trećim zemljama (Bahami, Liberija, Hong Kong i Singapur), a pod takvim uvjetima radi oko pola svjetske flote, pa su na izravni konkurentni, izjavio je Bennett.• (dp)

Inspektorat

Ishodovano 2.037.785,22 dolara za pomorce U tijeku petogodišnjeg međukongresnog razdoblja koordinator P. Brazzoduro i inspektori M. Kronja i V. Glavočić izvršili su ukupno 1.070 pregleda brodova, a zbog dugovanja posadama na ime zaostalih plaća zaustavljeno je ukupno 42 broda.

Ukupna je ishodovano 2.037.785,22 dolara na ime neisplaćenih plaća.

Tijekom ovog razdoblja M. Kronja je potpisao 15 kolektivnih ugovora/ posebnih ugovora, a nakon provedenih akcija potpisano je još 13 kolektivnih ugovora, a izvršena je repatrijacija 91 pomorca u okviru akcije prema podstandardnim brodovima. V. Glavočić je zaprimio 68 žalbi pomoraca: 47 je riješeno u korist pomoraca, u devet slučajeva su pomorci odustali od potraživanja, a šest potraživanja je bilo neosnovano. P. Brazzoduro je rješavao 242 predmeta: 172 je riješeno u korist pomoraca, 11 je bilo djelomično u korist pomoraca, tri su u tijeku, a 56 je bilo neosnovano.

Najznačajnija akcija u kojoj je inspektorat imao vrlo značajnu ulogu na nacionalnoj i međunarodnoj razini bio je slučaj broda Coral Sea (kap.

Laptalo, prvi časnik palube i vođa palube). Treba istaknuti da je akcijom u velikoj mjeri probuđena aktivnost Ministarstva vanjskih poslova tako da je u kasnijim akcijama suradnja bila mnogo kvalitetnija i svrsishodnija.

Među značajnijim akcijama je i slučaj splitske tvrtke Split Ship Management koja, nažalost, još uvijek traje, jer je veliki dio pomoraca ostao bez zarađenih plaća. SSM – u je oduzeta dopusnica za rad kao posrednika u zapošljavanju, izgubio je veliki dio brodova, ali i dalje radi, jer je nedavno SPH dobio zahtjev za potpisivanje ITF priznatog ugovora za posadu tankera Mongolia (viši časnici Hrvati, ostala posada- Filipinci).

Slična situacija je bila i s brodom Sol Trader, na kojem je većina hrvatskih pomoraca ostala bez svojih plaća, jer

je slovenska država čudnim akcijama brod prodala, a da nisu uvaženi prioriteti isplate pomoraca.

Angažiranje inspektorata u pomoći pomorcima čiji su brodovi oteti od strane pirata rezultiralo je i utemeljenjem Stožera za pomoć hrvatskim pomorcima (SPH. MPPI,Ministarstvo obrane...).

Među mnogim „lošim“ slučajevima ističe se slučaj mladog vježbenika stroja (mazača) koji je obolio od malarije i nažalost preminuo na brodu, a primjer je dastinčno zakašnjenje u tražemu liječničke pomoći. Slučaj je pokazao da u zoni malarije nije vršena profilaksa, da pomorci nisu bili zaštićeni, a da na brodu nije bilo dovoljno kvalitetnih lijekova.

Još je uvijek otvoren slučaj posade broda Generoso (M. Lošinj), čiju je posadu repatrirao SPH, a još uvijek brod nije sudski prodan.

Važno je napomenuti da u hrvatskim lukama strani pomorci mogu očekivati i dobiti pomoć od SPH (slučajevi Ruby Star ...i mnogi drugi)• (dp)

Nesreća

Pomorac stradao kod Aberdeena Prema obavijesti koje su dobili Ministarstvo pomorstva i SPH, ispred Aberdeena nastradao hrvatski kormilar P. K. na brodu E.R. Athina (Offshore Supply Ship, 4488 gt, 4100 dwt, izgrađen 2009.) prilikom vježbe spuštanja čamca za spašavanje. Prema prvim izvješćima kada se čamac približio brodu, zbog nemirnog mora, kormilar se našao prikliješten između brodice i broda. Uskoro je postalo jasno da je došlo do teških unutarnjih povreda, pozvani su policija i prva pomoć, ali je kormilar preminuo na putu do kopna na pilotskoj brodici .Očekuje se službeno izvješće policije.

SPH je stupio u vezu s OSM Ship Management GmbH (Marinka Kovacheva, crew manager) koja je potvrdila da je stradao hrvataski pomorac i da su nominirali odvjetnički ured u Zagrebu koji će kontaktirati obitelj i davati sve informacije.• (dp)

13

Akcije

SPH protiv prijedloga Zakona o reprezentativnosti S

vjedoci smo da prijedlogom Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca (dalje Zakon) Vlada RH direktno zadire u osnovno pravo radnika/sindikata o slobodnom udruživanju, a koje mu omogućava Ustav RH člankom 43. Nedopustivo je da se zakonom ograničava i utvrđuje reprezentativnost sindikata i udruge poslodavaca, jer ono izvire iz izvornog prava sloboda i neotuđivosti sindikalnog organiziranja i organiziranja poslodavaca.

Ustavom RH člankom 60. utvrđeno je da se radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa može osnovati sindikat.

Kao činjenica stoji da je pravo, a ne obveza osnivanje saveza i udruživanja različitih razina i da sindikati imaju pravo obavljati svoju djelatnost, bez drugih ograničavanja, kao i na pravo na štrajk prema zakonu.

Ovim prijedlogom Zakona za Vladu RH reprezentativan je samo onaj sindikat koji je član jedne od reprezentativnih središnjica (da ima najmanje 50. 000 plaćajućih članova, da ima najmanje pet (5) zaposlenih i .....) i samo iz tog razloga ima pravo pregovora oko Kolektivnih ugovora (dalje KU) i participirati u radu Gospodarskog socijalnog vijeća. Činjenica je da su odredbe o postupku utvrđivanja reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje i sklapanje KU protuustavne/ nezakonite i suprotne pravnom sustavu RH.

Navedeni prijedlog Zakona dokida slobodu inicijative glede izmjene KU, kao i ugovorne odredbe KU, tako KU postaju suvišni, kao i potreba za sindikalnom zaštitom. Naime, navedenim prijedlogom Zakona gubili bi pravo ugovarati kvalitetnije uvijete rada od onog što propisuje Zakon, što znači da bi Zakon bio KU. Sindikat pomoraca je sindikat koji je reprezentativan i priznat od brodara s kojim je potpisao niz KU i u državnim institucijama kao sindikat koji je učestvovao putem svojih prijedloga i primjedbi u niz akata koji reguliraju socijalna prava pomoraca.

Sindikat pomoraca Hrvatske će se boriti protiv donošenja ovakvog nehumanog Zakona, koji sindikate svrstava u „nužno zlo“. Vlada se skriva iza „Reprezentativnih središnjica“ koje mu služe kao pokriće za navodnu demokraciju i socijalnu osjetljivost, a ne poštuje ih kao ravnopravnog partnera kao što bi trebali biti.

Sindikat pomoraca Hrvatske je reprezentativan sindikat i ustrajati će u svom daljnjem radu i neće dopustiti da ga ovakav protuustavan zakon svrsta u grupaciju kojoj ne pripada, jer je i punopravni član međunarodne organizacije sindikata ITF, koja broji nekoliko milijuna članova!

Sindikat pomoraca Hrvatske će poduzeti sve legalne i industrijske akcije u odbrani zakonom zajamčenih prava na kolektivno pregovaranje i potpisivanje kolektivnih ugovora. • (dp)

14

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Slučaj

Sveti Liberan – nema plaća Festival Fiumara

Tradicijske N barke za Brest

a riječkom Korzu predstavljene su u sklopu Festivala Fiumare drvene starinske ljepotice, pet tradicijskih barki koje će ovoga ljeta biti predstavljene na Festivalu mora i mornara u Brestu (13-19 srpnja).

Predstavljene su rapska laja, krčka pasara, lovranski guc, kvarnerski guc i rovinjska batana.• (dp)

I

nspektor ITF-a V. Glavočić je petog srpnja posjetio posadu trajekta Sveti Liberan (vlasnik Obšivač d.o.o., Metković), nakon telefonskog poziva SU Rijeka, u uvali Janska i ustanovio da su uvjeti života i rada

neprihvatljivi i u suprotnosti sa zakonima i međunarodnim konvencijama. Uz to utvrđeno je da postoje dugovanja prema posadi (plaće, uplata obveznih doprinosa), ali konačni iznos nije utvrđen s obzirom da je jedan član posade hospitaliziran zbog sumnje u trovanje hranom. Od tvrtke je zatraženo da odmah poduzme mjere za isplatu dugovanja, a u protivnom će SPH za svoje članove poduzeti mjere zaštite potraživanja.

Direktor tvrtke A. Pratežina je odmah odgovorio i najavio da će uskoro biti podmirena sva potraživanja te je izvijestio da je Porezna uprava odobrila reprogram duga (doprinosi) te se po tom reprogramu podmiruju obveze. Demantirana je informacija o trovanju hranom, već je naglašeno da se radi o kardovaskularnim problemima. Najavljeno je raspremanje trajekta, isplata posade te iskrcaj kako se ne bi stvarali veći gubici s obzirom da je posada odbila isploviti prije isplate plaće čime je izgubljen ugovoreni posao na Šipanu.• (dp)

Kultura

Obljetnica

60 godina Pomorske večeri N

a trajektu Marina privezanoj u riječkoj luci večeras je obilježena 60. obljetnica emitiranja Pomorske večeri, najdugovječnije i najpopularnije emisije Hrvatskog radija. Redovnu emisiju

Urednici Pomorske večeri

uživo s broda vodili su sadašnji urednici Budimir Žižović (Pula), Branka Malnar (Rijeka), Gordan Kurtović (Zadar), Jadran marinković (Split) te Božo Brzica i Božica Đurđević (Dubrovnik), a među gostima bili su Vojko Obersnel, gradonačenik Rijeke, Nikola Mendrila, pomoćnik ministra i mnogi drugi...

Zanimljivo je da je emisija, nakon dugog vremena, ponovno započela s nekadašnjom špicom Mornari hrabro k’o legenda glas uz želju svih nazočnih da ona ponovno postane zaštitni znak emisije.

U emisiji je sudjelovao i glavni tajnik SPH, Predrag Brazzoduro.• (dp)

Predstavljena posljednja knjiga Gradimira Radivojevića U

riječkoj gradskoj vijećnici predstavljena je 11. lipnja posljednja knjiga pokojnog novinara i publicista Gradimira Radivojevića, “Čuda i čudaci Jadrana”.

Glavnu riječ u homageu Grandeu i recenziju knjige koja govori o mitovima i legendama Jadrana na 352 stranice, je dao novinar Borislav Ostojić te riječki gospodarstvenik Milan Tumara. Izdavač knjige je riječk naklada Dušević i Kršovnik. Gradimir Radivojević većinu radnoga vijeka radio je u

Vjesniku, kao dopisnik iz Rijeke. Surađivao je i s brojnim drugim listovima i časopisima.

Objavio je 20 knjiga s područja pomorske tematike: pisao je o pomorskim nesrećama, piratima, Domovinskom ratu na moru, sudbinama pomoraca u nizu publicističkih djela te pet romana. Sindikat pomoraca Hrvatske i Grande su bili dugogodišnji privatni i poslovni suradnici, do njegove smrti 2010. u Rijeci, u 74. godini života.• (dp)

15

br. 70 • ožujak 2012

PRISTUPNICA

PRIDRUŽITE SE, MI SMO OVDJE ZA VAS! Plaćanje Sindikat pomoraca Hrvatske je sindikat pomorskih profesionalaca koji okuplja pomorce i brodarce bez obzira na to kod kojeg brodara plove, pod kojom zastavom i na kojoj vrsti broda plovi. Mi pregovaramo s poslodavcima o visini plaća, uvjetima rada, radnim satima da bi osigurali ugovor koji prepoznaje vještine i iskustvo članova.

Pravna pomoć Sindikat pomoraca nudi članovima široku lepezu pravne pomoći. Kada nije moguće dati pravni savjet ili slučaj riješiti unutar SPH koriste se pojedina odvjetnička društva ili samostalni odvjetnici, lojalni SPH, koji su specijalizirani za pomorsko radno pravo ili opće radno pravo.

Podrška SPH ima stručnjake koji mogu dati odgovor i tumačenja ugovora, rješavati probleme neisplate plaća, isplata naknada u svezi povreda na radi ili smrti, diskriminacije...

Porez SPH je predložio, što je i prihvaćeno, da pomorci, ukoliko budu u tijeku

godine najmanje 183 dana na brodu (uključujući putovanje, obrazovanje u inozemstvu, bolovanje...) budu oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak.

Mirovina SPH je predložio, što je usvojeno, da pomorci mogu u mirovinu sa 60 godina života i 15 godina plovidbe, a utemeljio je Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata pomoraca Hrvatske kako bi svojim članovima pružio mogućnost mirovinske štednje po najpovoljnijim uvjetima (dodatna mirovina).

Međunarodna podrška SPH predstavlja stajališta pomoraca na nacionalnim i međunarodnim tijelima uključujući European Transport Workers’ Federation (ETF), International Transport Workers’ Federation (ITF). SPH ima predstavnike u tijelima International Maritime Organisation (IMO) i International Labour Organisation (ILO) gdje se donase globalne odluke u svezi uvjeta rada, zdravlja i sigurnosti te obrazovanja pomoraca.

Foto vijest

SPH je demokratski sindikat temeljen na dorovoljnom članstvu koji nudi članovima mogućnost da budu aktivni i da iznesu svoja mišljenja – na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ime

JMBG

Adresa

Grad

Poštanski broj

NajblIža rodbina

Aktivnost

(molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime

Član SPH u svakom trenutku ima na raspolaganju mogućnost kontaktiranja dužnosnika i pružanja pomoći ( 24 sata na dan bez obzira na vremensku razliku i luke u kojoj se brod nalazi). Dužnosnici posjećuju pomorce na brodovima, učenike i studente u srednjim školama i fakultetima, održavaju kontakte s nacionalnom administracijom, nacionalnim i stranim brodarima, posrednicima pri zapošljavanju.

SPH predstavlja glas dvadesetak tisuća hrvatskih pomoraca-profesionalaca koji rade u svim sektorima industrije na moru i na kopnu, uključujući unutrašnju plovidbu, velike jahte i offshore.

Datum primitka Broj iskaznice

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske

E-mail

M/Ž Tel. Mob.

Prezime

Ime

Srodstvo

Adresa

Grad

Pošt. broj

Brodar Posrednik Brod

IMO br.

Svojstvo Pomorska knjižica br.

Izdana u

Školska sprema

Zvanje

Vrijedi do

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Da li ste prethodno bili član SPH

Datum izdavanja Da

Ne

Čl. broj Da li ste član drugog sindikata

Kada ste prestali biti član Da

Ne

Kojeg

Plaćanje članarine Gotovinom na blagajni SPH

Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom Datum

Vlastoručni potpis

Mjesto

Pridružite nam se na društvenim internet servisima:

97% 90 Postotak nezaposlenih u

LNG brodova u floti je

Somaliji

u planu MOL-a

www.sph.hr

SPH Adresar

300 milijuna dolara Procjena troška spašavanja Costa Concordia

60

kontejnerskih brodova izrezano u posljednjih pet mjeseci Brod za gen. teret Croatia (IMO 7920479) od 2.319 gt, 3.468 dwt izgrađen 1979. godine, vlasnik Croatian Shipping Ltd. (Tulcea, Rumunjska), manager Maritime Ship Management Ltd. (Tulcea), bivši Kerem E., matična luka Zanzibar, zastava Tanzanija.

Sindikat Pomoraca Hrvatske Središnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Kontakt

Vaš sindikat, vaš glas

Popunjava SPH

17

je broj zastava na crnoj listi Paris Memorandum of Understanding

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, ljbobic@sph.hr, amanojlovic@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr, dprestint@sph.hr URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050 E-mail: mmiocic@sph.hr, ivica.jambrek@zd.t-com.hr URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339 E-mail: bberlan@sph.hr, amalger@sph.hr, nmelvan@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993 E-mail: vglavocic@sph.hr, glavocic_vladimir@itf.org.uk

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321 E-mail: mkronja@sph.hr, kronja_milko@itf.org.uk

Impressum Pomorski vjesnik ISSN 1330-736 Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka Za nakladnika: Vladimir Svalina Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint Dizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 Rijeka Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

16

Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

MJESTO U LICI

AUTOR: VALTER

BROD IZ FLOTE “ULJANIK PLOVIDBE”

ITALIJA

BALETNI UMJETNIK MLAKAR

POČETAK NJAKANJA

UKOPAN POSLJEDNJE LUČKI GRAD STEELJAČKI SLOVO U JUŽNOJ ZAKLON NA GRČKOG ITALIJI BOJIŠNICI ALFABETA

BODLJA

NAŠTAMPATI HRVATSKI PJEVAČ, IVO IRSKI NOGOMETAŠ, ROBBIE

BELGIJA LJUDI KOJI HVATAJU ZMIJE “TRANSFER” NEKADAŠNJI ENGLESKI BORAC ZA JEDNAKOST

RAZLIJEGATI SE MJESTO NA UGLJANU RUKOMETNI TRENER ARSLANAGIĆ

LUČKI GRAD U JZ ŠPANJOLSKOJ NA TAJ NAČIN

NAPAD TALIJANSKI GRAD U PIJEMONTU (VINO!)

LINDA EVANS

DIJELOVI DANA NAJMANJI TROZNAMENKASTI BROJ

BROD “ULJANIK PLOVIDBE” EDWARD NORTON

LIK IZ BRITANSKE TV-SERIJE “TORCHWOOD”

Kod Sv. Petra Pojavi se pomorac kod sv.

Petra. Ovaj ga pita: Je si li ikada u životu učinio nešto od posebnog značaja?

Pomorac odgovori: Jesam.

Brod mi je otet, na brodu su bili pirati koji su maltretirali ženu zapovjednika. Zamolio sam ih da je puste, ali nisu htjeli. Prišao sam najvećem, najpakosnijem i najgrubljem, skinuo mu naušnicu s uha i „složio“ ga na pod. Rekao sam mu: Odmah da si prestao ili...

NADIMAK DWIGHTA EISENHOWERA PJEVAČICA KRALJIĆ

ZEMLJA PORCULANAČA STAROFENIČKI LUČKI GRAD

ISTRLJATI, IZMASIRATI ILIJA LONČAREVIĆ

SMJESTITI SE NA STOLICI

Anegdote s mora

POLET, ZANOS RADNI OBLIK GLAGOLA (GRAM.)

UKUPNOST SVIH DIJELOVA (MN.) RUSKI POP-DUET

PREŠA

IVO ĆIPIKO LEGENDARNI PRAOTAC TALIJANA

KINESKA DINASTIJA BROD “ULJANIK PLOVIDBE”

MATERIJE NADIMAK GLUMCA KRISTIJANA UGRINE

OGULIN ZAGREBAČKA KOVNICA

PORTUGAL

ŠPANJOLSKA IME BRODA HRVATSKOG BRODARA IZ PULE

Obljetnica

Potopljen Fotini Carras bivši Jadran

Deset najvećih brodova za krstarenje 1. Allure of the Seas/ Oasis of the Seas (225.282 gt) 6.360 putnika 2. Norwegian Epic (155.873 gt) 5.183 putnika 3. Freedom of the Seas/ Liberty of the Seas/Independence of the Seas (154.407 gt) 4.375 putnika.

. lipanj 1939. – Grčki parobrod Fotini Carras (4.453 gt, dužina 114,48, širina 15,76, visina 8,08 metara), izgrađen je 1918. godine u brodogradilištu Robert Duncan & Co. u Glasgowu (novogradnja 338) kao War Fantail (vlasnikThe Shipping Controller, London). Pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije brzinom od 11,5 čvorova. Tijekom godina mijenjao je imena i vlasnike: 1919. nosi ime Nilemede (Brand-Adams S.S. Co, Newclastle), 1924. godine

Harmattan (Harrison J. & C. Ltd, London), 1928. godine Danybryn (Ambrose, Davies & MatthewsBrynmor S.S. Co.), 1931. postaje Jadran (vlasnik Jadran brodarsko d.d., Bakar), 1933. godine Arafat (Soc. Misr De Navigation Maritime, Alexandria), a 1936. Fotini Carras (Carras Bros., Chios).

Sedmog lipnja nasukao se na South Bellona Reefs u plovidbi iz New Caledonia za Queensland i Europu.•

Rižoto Sastojci: 300 g riže, 200 g liganja, 200 g školjkaša, 200 g manjih škampa, 100 ml maslinova ulja, 40 g maslaca, 1 manja glavica luka, 3 režnja češnjaka, 200 g rajčica,150 ml bijelog suhog vina, sol, papar, peršin i ribani sir.

Vrijeme pripreme: 35 minuta

6. MSC Fantasia/MSC Splendida (137.936 gt) 3.900 putnika 7. Explorer of the Seas (137.308 gt) 3.840 putnika

Savjet: riža se ne smije raskuhati (koristiti parboiled rižu za rižote)

5. Navigator of the Seas/ Mariner of the Seas (138.279 gt) 3.807 putnika

7

Mornarski recept

Priprema: Na ugrijanom maslinovom ulju i maslacu svijetlo propirjati nU posebnoj posudi u malo slane kipuće vode zakuhati rižu, a kada napola omekša procijediti i izmiješati s lignjama, školjkama i škampima. Dodati vino te pirjati miješajući uz dolijevanje vode. Posoliti, popapriti, umješati nasjeckani peršin te poslužiti s ribanim sirom.

4. RMS Queen Mary 2 (148.528 gt) 3.090 putnika

Sv. Petar je bio impresioniran: Kada se to dogodilo?

Pomorac je odgovorio: Prije nekoliko minuta!

NOVI ZELAND HOKEJAŠKI KLUB IZ KLAGENFURTA

RIMSKI: 50

CRTICA U PISANJU (MN.) JEDAN OD BRODOVA “ULJANIK PLOVIDBE”

DUBOKA NESVJESTICA BROD “ULJANIK PLOVIDBE”

AUSTRIJSKA NOVINSKA AGENCIJA OLIVER OD MILJA

NEPOBITNE ČINJENICE GROBAR, UKOPNIK

BROD “ULJANIK PLOVIDBE”

ANTIČKA DRŽAVA NA TLU IRANA

NAČIN GOVORA ILI OBRAĆANJA

STANOVNIK MJESTA NA OTOKU KORČULI

VATROGASNI AVION ČISTITI SE PRANJEM

IME JEDNOG OD BRODOVA “ULJANIK PLOVIDBE”

RAZMJERAN DIO KOJI NA KOGA OTPADA

ROTACIJA LOPTICE U STOLNOM TENISU

“BANK PAYMENT ORDER” UZVIK U KORIDI

SLOVENSKA GLUMICA, ŠPELA TALIJANSKO SLATKO VINO

MUSLIMANSKO MUŠKO IME

ŠPANJOLSKI VOZAČ U FORMULI 1, FERNANDO

NAZIV ZA DRŽAVNI PREVRAT U RUSIJI 1917.

GODINE

PRILOG; UVIDAVNO

ZUBNO MESO ŠLAGER VLAHE PALJETKA RIJEČKI DNEVNIK

URSULA ANDRESS

ČOVJEK KOJI VJERUJE U MOĆ TOTEMA

NORVEŠKA

OPREKA, SUPROTNOST

MJESTO U SREDIŠNJOJ ISTRI

POPULARNA GLAZBENA NEKADAŠNJE JEDAN OD SJEDIŠTE GRUPA ČAKAVSKOG BRODOVA IZRIČAJA S PODRUČJA PATRIJARHA BRODARA NEDALEKO KVARNERA (”DAJ MI DAJ”) IZ PULE TRSTA

JEDAN OD BRODOVA PULSKOG BRODARA

IRIDIJ

8. Voyager of the Seas/Adventure of the Seas (137.276 gt) 3.840 putnika 9. Carnival Magic/Carnival Dream (130.000 gt) 3.690 putnika 10. Disney Dream/Disney fantasy (128.000 gt) 4.000 putnika