Pomorski vjesnik br. 76

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske

NAPUŠTENI !

br. 76



listopad 2013

eki brodari ne mare za svoju odgovornost prema posadama. To dovodi do napuštanja brodova (prestanak vođenja brige o opskrbi broda gorivom, hranom vodom nakon što se mjesecima ne isplaćuju plaće) i posada u lukama daleko od njihovih kuća na brigu uglavnom ITF-a, lokalnog sindikata pomoraca, humanitarnih organizacija, Apostolata mora i ljudi

dobre volje.

Brodar napušta brod jer brodari imaju financijskih problema (kriza na tržištu) ili ne može zaraditi dovoljno novca za plaćanje računa (loše vozarine) uključujući plaće pomoraca. Uglavnom se to događa sa starim brodovima koji su na kraju svog života na moru. Takvi se brodovi nakon dugotrajne procedure prodaju na suds-

godina 19

Padna: moderni robovi

U posljednje vrijeme sve je češću slučaj da brodari u financijskim problemima napuštaju brodove i posade svojim sudbinama...

N



kim dražbama po cijeni starog željeza, a dobiveni novac ne uspije pokriti niti troškove sudskog postupka, pa ostali vjerovnici, među su i pomorci, ostaju bez ikakve naknade.

U doba krize i velike nezaposlenosti, pomorci uglavnom ne provjeravaju brodara koji im nudi posao i sretni su što su se uspjeli ukrcati (to što od plaće neće vidjeti

niti centa saznaju tek kada je prekasno).

Sindikati pomoraca i ITF preporučuju pomorcima da prije ukrcaja provjere brodara (eventualne žalbe, zapisani slučajevi neuredne isplate, plaće ispod mimimuma).

Jedna od prvih provjera je: da li je brod pokriven prihvatljivim ITF ugovorom i zapisi o pregledima broda od strane ITF inspektora odnosno Port State Controla (česta zaustavljanja).

Ukoliko se pomorac ukrcava putem posrednika, treba se uvjeriti da taj posrednik ima dopusnicu za rad i da ima sustav za provjeru stabilnosti brodara za kojeg nabavlja posadu. Važan alat mogu biti i društvene mreže na kojima pomorci objavljuju svoje žalbe na kompanije ili brodove... > str.8-9

Hrvatski brodari

Plava vrpca

Zaboravljene priče

Sekcija žena

“Priroritet su nam oduvijek hrvatski pomorci”

Kornati u duhu tradicije

Odiseja riječke posade broda Foscolo

Svaki član posade zaslužuje lijepu riječ

Brod Foscolo potopljen je 15/5/1940. godine u napadu njemačkih Štuka, a osim što je to priča o brodu koji je potopljen prije početka Drugog svjetskog rata, zanimljiv je i po odiseji posade koja je bila uglavnom iz Rijeke. Bio je u vlasništvu Societa Anonima di Navigazione Tirrenia ...

Nazovimo stvari pravim imenom: gruba riječ, uvreda, ponižavanje, spolno diskriminiranje, to je nepregledna sirova praznina u kojoj ste se izgubili. U želji da zaustavimo svaki oblik nasilja, dobivamo ga sve više. Nedavno me je mladić na brodu znatiželjnog pogleda pitao ...

> str.14

> str.11

Razgovor s čelnikom brodarske kompanije Atlantska plovidba, Perom Kulašem, obavili smo protekloga tjedna u Dubrovniku. Predsjednik Uprave AP je iznio svoje mišljenje o trenutnoj situaciji u brodarstvu, ali i položaju hrvatskih pomoraca u svijetu ...

> str.5

> str.12

2 Uznemiravanje i zlostavljanje u pomorstvu su problem koji se go-

Uvodnik

dinama prati, o njima se provode

S

redišnja tema ovog Pomorskog vjesnika su napuštene posade od strane brodara koji su u financijskim teškoćama. Neki pomorci/posade se javljaju SPH, a druge se obraćaju medijima. Tako je Gibraltar Chronicle krajem srpnja objavio apel dviju posada jednog njemačkog brodara (objavljen je podatak da je na jednome zapovjednik iz Kraljevice) u Gibraltaru. Nisu dobili plaće od veljače (jedan član posade od prosinca prošle godine), a napušteni su od svibnja ove godine. Još dva broda istoga brodara su napuštena u Casablanci (Maroko) i Sousse (Tunis), a jedan još plovi.

Zapovjednik tvrdi da pomorci na dva broda u Gibraltaru nisu osigurani (isteklo), da su bili devet dana bez vode, više dana bez hrane, a zahvaljujući brodskom agentu dobili su hranu po koju odlaze čamcem za spašavanje. Mogu izlaziti, ali većina nema dokumente za ulazak u Španjolsku. Posadi je istekao ugovor (na brodu su između 9 i 14 mjeseci).

No, sve je više slučajeva da posrednici (zakoniti i nezakoniti) šalju pomorce na brodove na kojima su uvjeti života i rada nemogući (suprotno Konvenciji o radu pomoraca). Najnoviji je primjer 12 članova posade koje je jedan riječki posrednik poslao na brod u Kanadu. Dolaskom su ustanovili da je brod bez posade, da mu je zabranjeno isplovljavanje, da je nagnut na jednu stranu i da su neke kabine pod vodom, da nema pogona... Snašli su se: pozvali kanadsku pomorsku administraciju, predstavnika ITF-a te kontaktirali SPH. Pet njih, na čelu sa zapovjednikom je, nakon toga, potjerano s broda od strane predstavnika vlasnika, a sedam ih je ostalo.

Možemo samo zamisliti kakav će biti njihov položaj u nadolazećoj kanadskoj zimi. Naime, vlasnik niti ne pomišlja da pošalje brod u brodogradilište na popravak, nego očekuje da brod osposobi za plovidbu – posada.

Putem društvenih mreža često kontaktiramo s pomorcima- nečlanovima koji redovito kažu da nisu imali potrebe biti članovima jer nisu imali problema! Uvjeravamo ih da SPH ne postoji samo u slučaju kad ih pomorac treba... Ne navodimo ime (znamo da je zapovjednik na offshore sektoru), ali ovo je jedan tipičan odgovor: Facebook stranice i web stranica su prilično ažurniji nego ranije, posebno vijestima iz pomorstva i tekućim problemima pomoraca. U principu, stanje kakvo je, skroz je zadovoljavajuće i ljudi čitaju, to znam iz prve ruke. Što se tiče članstva, nažalost je tako. Iskreno, plovim već 16 godina i ne znam niti jednog kolegu koji je član SPH. Valjda, kako ste naveli, ljudi ne mare dok ne upadnu u probleme. S druge strane neki su već i dosegli nekakav status gdje nisu izloženi rizicima problematičnih poslodavaca, pa su šanse za intervencijom sindikata i potrebom za članstvom minimalne. Članovi su i drugih sindikata (Nautilus) i udruga poput Nautical Instituta, IDPOA i sl. pa se nakupi godišnji račun za članarine drugih adresa. Opet, iako nisu članovi, priznaju ulogu SPH donekle i prate vijesti iz SPH. Među pomorcima je uobičajeno mišljenje da se sindikat većinom financira iz proračuna (?)

Nakon što je SPH u medijima iznio slučaj posada brodova Padna, Istra i Lucky Ned – počeli su se javljati supruge pomoraca ili sami pomorci (često nisu u mogućnosti) s novim slučajevima neplaćanja zarađenih plaća odnosno prepoznavanja situacije napuštenog broda. Tako je SPH saznao za slučaj jednog hrvatskog pomorca, jedinog na brodu, koji je usidren kod Malacce.

Ugovor je istekao, dosad je primio samo minimlanu akontaciju plaće za prvi mjesec ugovora, a nakon toga ništa! Filipinska posada prijeti štrajkom, a brod je pri kraju sa zalihama goriva, hrane i vode. Drugi brod, ima samo ta dva broda, je na mrtvom vezu (sidrište) u Južnom kineskom moru, a posada – bez plaće. Posrednik je iz Rijeke...

Oba broda viju zastavu Singapura.

U međuvremenu pojedine države striktno provode Konvenciju o radu pomoraca na korist posada brodova koje se zateknu u njihovim lukama. Na potezu su države zastave broda!

istraživanja i donose zaključci, a on je sve veći pogotovo s pojavom novih komunikacijskih alata (društvene mreže) - rečeno u Opatiji na radionici koja je J. Kanadić, P. Brazzoduro, P. Alfonso i C. Tytgat

nizaciji ETF-a i ECSA-e.

ETF

Uznemiravanje nije prihvatljivo P

hilippe Alfonso, politički tajnik ETF-a za pomorski transport je istaknuo da se radi o svojevrsnom nastavku projekta, koji je započet 2004. godine, koji nije polučio veće rezultate iz više razloga. Novi projekt, koji je pred završetkom (završna radionica biti će u Bruxellesu 4. prosinca), financira svojim sredstvima EU, materijali će biti svima na raspolaganju besplatno i moći će se slobodno preuzimati (uz priručnik već je izrađen i video koji ima titlove na svim jezicima EU, uključujući i hrvatski).

Problem uznemiravanja i zlostavljanja nije jednostavno riješiti: u rješavanje se predviđa uključivanje svih zainteresiranih - od obrazovnih institucija, do brodara, posrednika, sindikata do IMO-a (npr. kroz tečajeve osobne sigurnosti i društvene odgovornosti prema STCW koncenciji). Christophe Tytgat, iz ECSAe, je naglasio da ECSA okuplja udruge brodara iz EU zemalja, među kojima nema hrvatske udruge Mare Nostrum, pa je izrazio nadu da će i ona uskoro postati članom. Istaknuo je da ECSA, zajedno s ETF-om, usko surađuje s institucijama EU, da je zajednički rad prepoznat i da se zajednički izražena mišljenja često prihvaćaju (npr. sati rada na brodu, Konvencija

održana 17. listopada u orga-

o radu pomoraca itd). Što je uznemiravanje: neprimjereno, nepoželjno, namjerno ili nenamjerno, ponašanje koje izaziva nelagodu, a zlostavljanje je: osvetničko ponašanje, postavljanje nerazumnih zahtjeva licem u lice ili u javnosti...

Ideja projekta je da svaki brodar u konačnici potpiše izjavu kojom potvrđuje svoju namjeru da suzbija uznemiravanje i zlostavljanje na svojim brodovima, da se unaprijedi mogućnost prijave svakog takvog slučaja (sada je prijavljuje tek polovina slučajeva) te da se osigura pravičnost prema obje strane. Snježana Vasiljević, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ocrtala je hrvatski pravni okvir u procesiranju takvih djela i naglasila da ulaskom Hrvatske u EU, ukoliko je oštećeni nezadovoljan hrvatskim propisima, može posegnuti za propisima EU. Ona je preporučila da zakonsko rješavanje (sudska tužba) slučaja bude posljednje za čime treba posegnuti te da veliki problem predstavlja samo prepoznavanje mobbinga (odnosi se samo na radno mjesto u odnosu prema diskriminaciju) odnosno njegovo dokazivanje. Politički tajnik ETF-a za pomorski Transport, Philippe Alfonso je u drugom dijelu

rada radionice zaključio da će snimljeni film, s primjerima uznemiravanja i zlostavljanja na brodu, biti značajan alat koji će se besplatno podijeliti svim mogućim kanalima kako bi brodari, sindikati, škole, fakulteti i pomorci bili upoznati s time što im se može događati na radnom mjestu.

Nakon što su sudionici radionice pogledali dvadesetminutni film (s glumljenim scenama uznemiravanja i zlostavljanja u realnim uvjetima na brodu) rasprava je pokazala da je pogodio u srž problema. Istaknuto je da, ako nakon distribucije uslijedi veliki broj prijava takvih ponašanja, to će značiti da je film ispunio cilj.

U raspravi su pomorci, a pogotovo članice SPH koje plove na brodovima za krstarenje, istaknuli da se prijave za mobbing u praksi često koriste na neprimjeren način: neradnik i neznalica poseže za prijavom kako bi se riješio pretpostavljenog koji traži da se odradi posao. To će biti jedan od najvećih zadataka u budućnosti: da se odredi (vrlo tanka) linija koja razdvaja stabla od šume. Preporučeno je da se film dostavlja u srednje pomorske škole, na pomorske fakultete, vježbenicima prije prvog ukrcaja, a pogotovo brodarima.

Na kraju je najavljen završni sastanak projekta koji će se održati 4. prosinca u Bruxellesu, a istaknuto je da je opatijska radionica bila vrlo konkretna, jer je ukazala na neke aspekte problema koji na prethodne dvije radionice (u Italiji i Finskoj) nisu spomenuti (kulturološke razlike među članovima posade, zlostavljanje europskih članova na brodovima za krstarenje posade od strane rukovodećih kadrova iz Azije, drugačije poimanje seksualnog uznemiravanja, nedostatak zakonske regulative....). Projekt neće završiti završnom radionicom, već će se stalno evaluirati donijete preporuke. • (dp)

Izmjene zakona

Što se valja iza brda?

Spremaju se izmjene dva najbitnija zakona za radnike u RH: Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju. Prezentacije i rasprave su u tijeku... Poslodavci i sindikati su (ne)zadovoljni.

Zakon o radu Izmjenama se pokušavaju riješiti pitanja nezaposlenosti, rada na crno, zaštite radnika te regulirati tržište rada u očekivanju radnika iz zemalja EU. Kako se misli zaštititi radnike i jačati njihovu sigurnost ? Kroz osiguranje brže prilagodbe poslodavaca (sezonsko zaposlenje), uvođenje fleksibilnih oblika rada, rada kod kuće, rada preko agencije na nepuno radno vrijeme, onemogućavanje jednostanog smanjenja plaće od strane

poslodavca (ako nema dogovora između poslodavca i radnika) i jasnije određivanje prava na godišnji odmor, štrajk ( u slučaju neisplate plaća, pokretanje štrajka bez mirenja... Te zakonskog uređenja prava na otpremnine . Analize pokazuju da se otpremnine ne isplaćuju u slučaju stečaja, uvela bi se zakonom zajamčena otpremnina svim radnicima nakon tri godine rada neovisno o poslodavcu te uspostavio fond na ime radnika (isplata otpremnine u svim slučajevima osim otkaza zbog vlastite krivnje). Sredstva bi se u fondu akumulirala iz plaća. Ukidaju se pravilnici o radu i promovira kolektivno pregovaranje i potpisivanje kolektivnih ugovora.

Zakon o mirovinskom osiguranju Prijedlog izmjena ovog zakona sadrži: odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina (nakon 2030., s primjenom samo na rođene 1963. i kasnije); uvođenje bonifikacije koja bi bila ovisna o mirovinskom stažu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu; korištenje dijela starosne mirovine uz rad i uvođenje starosne

mirovine za dugogodišnje osiguranike (41 godina mirovinskog staža i 60 godina života za muškarce odnosno 58 godina za žene).

U prijedlogu se navodi: voditi će se računa o mogućnostima kod pojedinih zanimanja (policija, vojska, vatrogasci ...).

I još: blaža odnosno stroža penalizacija mirovine ovisno o duljini mirovinskog staža; izjednačavanje oba spola u prijelaznom razdoblju uz produženje dobne granice sa 60 na 62 godine života nakon 2030.; uvođenje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja uz uvjet statusa nezaposlene osobe u trajanju od dvije godine. Što se tiče invalidskih mirovina: stavljaju se u mirovanje upitne mirovine (potrebno dokazivanje) i osniva se Centar za invalidsko vještačenje – jedinstveno tijelo liječničkog vještačenja uz istovjetne uvjete invalidnosti. Što bi se još mijenjalo: formula za određivanje osnovne mirovine, minimalna mirovina zamjenjuje pojam najniže mirovine, mirovine bi se razdvojile na dio ostvaren prema posebnim propisima i ostvarena na temelju staža pokrivenog doprinosima.

Posebna rasprava o tzv. beneficiranom stažu zakazana je za slijedeću godinu. • (dp)

br. 76 • listopad 2013

Završnom konferencijom za medije, u Pomorskoj školi u Bakru, 16. rujna obilježen je odvršetak projekta „Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih strukovnih škola“.

IPA projekt

CILJ: CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Sudionici projekta

P

rojekt (Bridging the Gap between Education and Employment through Modernized Maritime VET School Curricula) financijski je poduprla Europska unija u sklopu višegodišnjeg operativnog programa Razvoj ljudskih potencijama u Hrvatskoj, Instrument pretpristupne pomoći, shema dodjele bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost projekta je 211.220,17 Eura od kojih je EU

financirala 91,75 posto.

Projekt je osmišljen kako bi se povećala konkurentnost hrvatskih pomorskih kadrova na tržištu rada te pružila mogućnost cjeloživotnog obrazovanja koje bi pratilo razvoj novih tehnologija i međunarodnih konvencija, a pomoću LMS-a (Learning Management Systemsustav učenja na daljinu).

Nositelj projekta je bila Pomorska škola Bakar, a partneri su bili Srednja škola Ambroza Haračića iz Malog Lošinja i Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji sa Sindikatom pomoraca Hrvatske (D. Prestint). Projekt je podržala i Primorsko-Goranska županija te gradovi Bakar i Mali Lošinj.

Cilj je bio razvijanje novih mogućnosti strukovnog obrazovanja u pomorskim školama te podizanje kapaciteta za pružanje praktičnih znanja koja učenicima omogućuju da s više praktičnih

Početkom listopada podružnica SPH u Jadroliniji održala je sjednicu na kojoj su donijeti zaključci da se od predsjednika uprave zatraži pokretanje kolektivnog pregovaranja za radnike ne kopnu...

Podružnica Jadrolinija

Zahtjev: kolektivni ugovor za radnike na kopnu!

N

aime, od uručivanja prijedloga teksta kolektivnog ugovora upravi Jadrolinije proteklo je više od tri godine, stara uprava je otišla, nova došla - više od tri mjeseca na čelu uprave nalazi se Alen Klanac, a nikakva odgovora nema. Prijedlog kolektivnog ugovora izradila su oba sindikata koji djeluju u Jadroliniji te, smatra povjereništvo, predstavlja dobar okvir za pregovore.

Povjereništvo smatra da je nakon uspješno odrađene turističke sezone došlo vrijeme da

se uprava odazove pregovorima.

U svezi izmjena i dopuna kolektivnog ugovora za pomorce rečeno je da se pregovarački odbor sindikata više puta sastao, usaglasio izmjene, ali je problem nastao kod pregovaračkog odbora Jadrolinije. Naime, istupanjem Jadrolinije iz Udruge Mare Nostrum, pregovori nisu nastavljeni.

Iako je predsjednik uprave bio pozvan na sjednicu povjereništva i potvrdio dolazak, on je to naknadno otkazao, pa je konstatira-

no da SPH mora biti spreman na drastičnije sindikalne akcije ukoliko predsjednik uprave nastavi izbjegavati dijalog.

Na istoj sjednici povjereništva zaključeno je da se žurno treba održati sastanak predstavnika SPH s predsjednikom uprave Jadrolinije kako bi se raspravljalo o rješavanju problema koji muče sve zaposlene: osim nastavka pregovora za kolektivni ugovor za radnike na kopnu i potpisivanje protokola o pregovaranju, treba riješiti i problem zapošljavanja i izmjena ugovora na određeno vrijeme, s određenog na neodređeno, za pomorce i radnike na kopnu. Naime postoji obećanje uprave o prijemu određenog broja radnika na kopnu u stalni radni odnos, ali i pomoraca. Problem je i visina plaća – zadnje povećanje plaća bilo je davne 2008. godine i to s zanemarivim postotkom. Predlaže se izjednačavanje minimalne plaće u Jadroliniji s minimalnom plaćom u Hrvatskoj – što bi bio značajan iskorak. Traži se u razgovor o plaćama pomoraca s osvrtom na predloženi pilot program plaća (plaća prema zvanju, liniji i brodu). Predlaže se i rješevanje problema isplate otpremnina za sve radnike, ali i o ostalim problemima ( sudbina međunarodnih i uzdužobalne linije, internetsko povezivanje, voda za piće, praćenje TV programa na svim brodovima...).

Prekinuta sjednica Radničkog vijeća Sjednici Radničkog vijeća, koja je sazvana krajem rujna, prisustvovao je, u jednom dijelu, i predsjednik uprave A. Klanac koji je dao ocjenu poslovanja, najavio poteze za jačanje međunarodnih linija (nabavka

3

vještina uspješnije konkuriraju na tržištu rada. Konkretno to znači povećanu zapošljivost pomoracabivših učenika škola partnera, kroz fakultativnu nastavu učenika završnih razreda i stjecanje dodatnih svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca za programe izobrazbe Ro-RO i Passenger Ship Safety (D21-D26) te Tanker Safety (D13) kao i kroz razvoj i provjeru sustava za, upravljanje učenjem na daljinu (LMS), razvoj on-line obrazovnih sadržaja za novi LMS te poboljšanu komunikaciju s regionalnim čimbenicima u pomorstvu.

Kao rezultat prvog dijela projekta nastavnici iz Bakra i Malog Lošinja pripremili su i na LMS postavili edukativne materijale ( bakar.e-pomorstvo.eu ; losinj.epomorstvo.eu). Npr. Aldina Burić, profesor iz M. Lošinja je izradila materijal o astronomskoj navigaciji, a Davor Oštrić, profesor engleskog jezika iz Bakra je obradio englesku gramatiku (šest glagolskih vremena, pravila za pretvorbu).

Uz to projektom je poboljšana kvaliteta nastave kroz informatizaciju dviju učionica, po jedne u svakoj školi ( dva prijenosna računala, poslužitelj s jedinicom za neprekidno napajanje električnom energijom, projektor s projekcijskim platnom, 14 računala all-in-one sa slušalicama/mikrofonom, sustav za audio i video-konferencije; laserski pisač/kopirka/skener te pripadajući software).

LMS će se stalno nadopunjavati, a najavljeno je da će i SPH priprediti neke materijale. • (dp)

kvalitetnijeg broda) i očuvanja uzdužobalne linije na komercijalnoj osnovi te je najavio isplatu zarađenih sati iz preraspodjele koji nisu iskorišteni za 2012. godinu u siječnju 2014. Uz to najavio je izradu Pravilnika o radnoj i zaštitnoj odjeći i obući, namjeru povratka tzv. režijskih karata te ekipiranje Jadrolinije izvršnim direktorima.

Na upit o mogućnosti povećanja plaća, predsjednik uprave je rekao kako najprije mora vratiti plaće od deset posto vodećim ljudima društva koje su smanjene uredbom prije dvije godine. I – napustio sjednicu zbog ranije preuzetih obveza.

Nakon toga je predstavnik radnika u Nadzornom odboru G. Dujmović podnio izvješće o svom radu što je izazvalo prijepore, jer je postavljeno pitanje (N. Predovan) zašto članovi radničkog vijeća nisu nikada dobili pisano izvješće te je zatraženo da se svi zapisnici odnosno izvješća NO moraju dostavljati članovima RV. Nakon toga došlo do verbalnog sukoba te prijetnji fizičkim obračunom, pa je predsjednik RV sjednica naprasno i neslavno završila bez dogovora o nastavku. •

Zbog EU

Novi hrvatski poslodavci Ulaskom Hrvatske u EU nastali su problemi ukoliko hrvatski pomorac plovi na brodovima koji viju zastave država EU. Počela se primjenjivati Rezolucija 883 koja propisuje plaćanje doprinosa u zemljama države zastave bez obzira na sjedište poslodavca. No, da bi se osiguralo da hrvatski pomorci ne izgube radna mjesta (preskupi) u Hrvatskoj su osnovane tvrtke koje brodarima ustupaju pomorce, a pomorci nastavljaju plaćati doprinose u Hrvatskoj.

Prva takva tvrtka bila je Maritimae Regionis iz Splita koja dobavlja pomorce belgijskom brodaru Jan de Nul, a nakon toga utemeljene su još dvije tvrtke: Alicubi iz Splita koja dobavlja pomorce za nizozemskog brodara Feederlines BV te Company Maritime Adriatic iz Rijeke koja dobavlja pomorce za francuskog brodara CMA CGM. (dp)

4 Unutrašnja plovidba

Početak raspleta u Dunavskom Lloydu O

bzirom da je zadnja plaća isplaćena polovicom ožujka 2013. godine, SPH je dobio od brodaraca zaposlenih u Dunavskom Lloydu zeleno svijetlo za početak akcija u svrhu naplate potraživanja, što uključuje i tužbu na sudu protiv same kompanije, ali i industrijske akcije (bojkot, štrajk itd.).

U utorak 24.rujna predstavnici SPH su održali sastanak sa poslovodstvom Dunavskog Lloyda, u kojemu je ukazano na neprihvatljivost trenutnog stanja, te smo kao predstavnici brodaraca zatražili da se poslodavac očituje o tome KADA ĆE IZVRŠITI OBVEZU PREMA ZAPOSLENICIMA. Istoga dana, nekoliko sati kasnije, održan je i sastanak u Davoru na kojemu je prisustvovalo 32 brodarca te je dogovoreno da se prihvaća isplata 14 plaća u 2013. godini, čime bi se dug sveo na

3 mjeseca do 1.1.2014, te bi se dalje početkom 2014. godine isplata dovela na princip “mjesec za mjesec”, odnosno redovite isplate plaća.

Od poslovodstva tvrtke smo dobili pismenu obvezu s kojom nismo zadovoljni te smo im uputili odgovor u sljedećem dopisu: Poštovani, dužnost nam je upozoriti Vas da je strpljenje brodaraca i radnika Dunavskog Lloyda odavno iscrpljeno obećanjima koja se nikad nisu ostvarila. To je najvažnija poruka koju smo čuli na skupu u Davoru.

Kako bi mogli najbolje odgovoriti našem poslu, zaštititi interese radnika, a usto i pomogli sačuvati „Dunavski lloyd“ molimo Vas da utvrdite točno vrijeme ispunjenja Vaših obveza u isplatama do kraja

EU

OBAVIJEST ZA POMORCE POD ZASTAVAMA EU Z

a određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na pomorce postoje dva osnovna pravila: A) ako pomorac obavlja djelatnost kao zaposlena osoba ili kao samozaposlena osoba na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom države članice EU1, na njega se primjenjuje zakonodavstvo te države članice EU B) ako pomorac obavlja djelatnost kao zaposlena osoba na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom jedne države članice EU, ali 1) prima naknadu za rad od osobe ili poduzeća koje ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugoj državi članici EU i 2) ima prebivalište u toj drugoj državi članici EU,na njega se primjenjuje zakonodavstvo te druge države članice EU.

PRIMJER 1.

Hrvatski državljanin ima prebivalište u R Hrvatskoj. Radi kao pomorac na brodu koji plovi pod nizozemskom zastavom. Naknadu za rad isplaćuje mu poduzeće koje ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u R Hrvatskoj. Prema navedenim pravilima, budući da ima prebivalište u istoj državi u kojoj poduzeće koje mu isplaćuje naknadu za rad ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja, na njega se primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo.

Pojam države članice EU dalje se u tekstu odnosi i na države Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Lihtenštajn i Island) te na Švicarsku, od datuma od kojeg je to primjenjivo.

PRIMJER 2.

Hrvatski državljanin ima prebivalište u R Hrvatskoj. Radi kao pomorac na ribarskom brodu koji plovi pod talijanskom zastavom.

Naknadu za rad isplaćuje mu poduzeće koje ima registrirano sjedište u Austriji. Prema navedenim pravilima, budući da nema prebivalište u istoj državi u kojoj poduzeće koje mu isplaćuje naknadu za rad ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja, na njega se primjenjuje zakonodavstvo države članice pod čijom je zastavom brod na kojem plovi. Dakle, talijansko zakonodavstvo.

Osoba ili poduzeće koje pomorcu isplaćuje naknadu za rad smatra se njegovim poslodavcem. Poslodavac koji ima registrirano sjedište u jednoj državi članici EU, a ima zaposlenog pomorca na brodu koji plovi pod zastavom druge države članice, obvezan je, kad je god moguće, unaprijed, o tome obavijestiti nadležnu ustanovu države članice EU čije se zakonodavstvo primjenjuje. Navedena ustanova, bez odgode, obavještava nadležnu ustanovu države članice EU pod čijom zastavom je brod na kojem pomorac plovi o zakonodavstvu koje se na njega primjenjuje.

Jednako treba postupiti i hrvatski poslodavac koji zapošljava pomorca koji ima prebivalište u R Hrvatskoj i ukrcava ga na brod koji vije zastavu druge države članice EU – potrebno je da pošalje o tome obavijest Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

U dodatku treba priložiti sljedeće dokaze:

godine.

Na primjer: prva puna plaća koja pokriva ½ ožujka do ½ travnja biti će isplaćena do 30.09.2013. jedna plaća koja pokriva drugu polovinu travnja i prvu polovinu svibnja biti će isplaćena do najkasnije 15.10.2013.... i tako redom do kraja 12. mjeseca, te isto tako za prvo polugodište 2014. godine sve do pune isplate dugovanja.

Isto je nužno i za radnike koji su dobili otkaz Ugovora o radu uz otpremninu, a koja nije isplaćena.

Neophodno je da isplata zaostalih plaća napokon postane stvarni prioritet Uprave i vlasnika. U protivnom će svi biti na gubitku, a najviše „Dunavski Lloyd D.D.“ Koristimo priliku da Vas pozovemo da ponovno raspravimo otkaze o radu koje ste dali brodarcima Šišić Vjekoslavu i Simić Davorinu, te predlažemo da iste povučete. Umjesto rigorozne mjere otkaza svrsishodnije je da iskoristimo priliku da nam to posluži za zajedničko obraćanje posadama u kojemu ćemo se odrediti prema radnom vremenu, slobodnom vremenu kao i alkoholu na brodu.

S poštovanjem.

Nadamo se da će odgovor stići ODMAH, u protivnom poduzimamo dogovorene mjere.• Neven Melvan • popunjena tiskanica Zahtjeva za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje – pomorci, • ugovor o radu za pomorca.

S obzirom da se prema Zakonu o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (NN 54/2013) potvrda A1 smatra odlukom u upravnom postupku, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavljat će skupnu dostavu poslodavcu koji je zatražio izdavanje potvrde A1, uz jednu dostavnicu i popis naslovnika za svaku potvrdu A1, a dostavnicu potpisuje odgovorna osoba (osoba koja redovito preuzima poštu).

Odstupanje od osnovnog pravila.

Također, postoji mogućnost odstupanja od osnovnog pravila. Moguće je da dvije ili više država članica, nadležna tijela tih država članica ili nadležne ustanove zajedničkim dogovorom predvide odstupanja od pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje.

Odstupanje od pravila moguće je dogovoriti za određenu osobu ili za kategoriju osoba i to samo ako je to u interesu te osobe ili osoba. U tom slučaju poslodavac ili pomorac ili osoba koja obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba podnosi zahtjev za odstupanje nadležnoj ustanovi one države članice EU primjenu čijeg zakonodavstva traži, ako je moguće unaprijed. Navedena ustanova obavještava nadležnu ustanovu druge države članice i traži njenu suglasnost, te ako postoji dogovor obavještava osobu i izdaje joj potvrdu A1.

Uz zahtjev za odstupanje potrebno je dostaviti sljedeće dokaze: • popunjena tiskanica Zahtjeva za odstupanje prema članku 16.

Uredbe 883, • dopis inozemnog poslodavca.

Skupna dostava potvrda A1 agenciji ovlaštenoj za posredovanje pri zapošljavanju hrvatskih pomoraca na stranim brodovima, kada se radi o odstupanju prema članku 16. Uredbe 883/04, obavljat će se ako je ta agencija dostavila jedan ili više individualnih zahtjeva pomoraca jedinstvenim dopisom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, uz napomenu da u tom slučaju treba biti priložen i dopis inozemnog poslodavca (na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom ili talijanskom jeziku) koji traži odstupanje i koji se u tom

Pitanja i odgovori Sindikat pomoraca Hrvatske dnevno dobiva upite

sve moje podatke u dokumentima, ali matrikula mi je prazna ili poluprazna.

- Prema informacijama koje dobivamo iz ministarstva, naputak je već trebao biti u lučkim kapetanijama da izdaju potvrdu o navigaciji sukladno dokuemntaciji koja se inače priznavala za upis u pomorsku knjižicu.

(telefonom, elektronskom poštom...) o najrazličitijim pitanjima. Ovo su samo neka pitanja s odgovorima koja će zanimati veći broj naših članova. · Kontaktirao sam Lučku kapetaniju Dubrovnik i nisu mi znali objasniti zašto brevete koji su standardni moram obnavljati (ističu 4/2014) ?

- Breveti se standardno obnavljaju svakih 5 godina. Ako nije u tom razdoblju bilo plovidbe od najmanje jednu godinu, onda obnova breveta se radi polaganjem ispita koje odredi ministarstvo. · Kompanija mi plaća 6 mjeseci bolovanja, no kako se radi o problemu s kičmom, gdje mi je potreban duži oporavak, zanima me zašto plaćam doprinose za mirovinsko i zdravstveno, kada mi za ostatak bolovanja neće isplatiti nikakvu plaću?

- Kompanija plaća sukladno ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Kad se radi o bolesti, onda su obveze od kompanije obično kraće, a po ITF standardu to najduže 120 dana. Kad se radi o povredi, onda su naknade do izlječenja i nisu vremenski ograničene nego ovis eo lječničkoj dijagnozi ipreporuci. HZMO ne plaća bolovanje, on može biti involviran u plaćanje mirovine s osnova invalidnosti ( invalidska mirovina). HZZO plaća 30 dana po prekidu ugovora o radu, nakon tog vremena ne plaća naknadu za bolovanje, ali i dalje snosi troškove lječenja.

Pomorac koji je prije odlaska na brod sklopio ugovor sa HZ za zapošljavanje, imao bi pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost koja je ovisna o dužini trajanja ugovora i plaćanja hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Davna je propruka ovog sindikata da pomorci sklapaju ugovor sa zavodom i koriste beneficiju naknade u vrijeme nezaposlenosti. · Imam problema s matrikulom, odnosno Zavodom za zapošljavanje. Ukrcavao sam se preko njih, ali još 73’ godine, oni naime imaju

smislu obraća agenciji da za njega kod nadležne ustanove u R Hrvatskoj obavi taj posao. Nadležnost za izdavanje potvrde A1. Potvrda A1 zadani je obrazac koji vrijedi na čitavom području EU kao dokaz o zakonodavstvu koje se na osobu primjenjuje, da se doprinosi plaćaju u navedenoj državi članici i da ne postoji obveza plaćanja doprinosa u drugim državama članicama u kojima se obavlja djelatnost. U slučaju pomoraca, obvezno ju je izdati u dva slučaja, i to ako se na pomorca primjenjuje zakonodavstvo države članice u kojoj ima prebivalište, ako u toj istoj državi poslodavac koji ga plaća ima registri-

· Kontaktiram vas u nadi da ćete mi pružiti informaciju vezanu za izdavanje STCW certifikata za Electric Technical Officer. Po Manilskoj konferenciji, usvojila su se neka određena pravila da će i ETOi morati si napraviti taj certifikat za ukrcaj. Također čujem od svojih kolega da su i kompanije počele tražiti taj papir. Istrijan sam i spadam pod pulsku kapetaniju, jos uvijek čekam njihov odgovor, stoga se obraćam vama.

Inače ukrcan sam kao ETO na brodovima za potporu ronjenja i vaš sam član.

Srdačan pozdrav iz Malezije.

- Novi Pravilnik o zvanjima je u pripremi i predviđa svjedodžbu za ETO. · Plovim kao prvi časnik stroja već dugi niz godina, ali sam jedan od mnogih koji nemam završenu Višu školu, te ujedno ne mogu napredovati do pozicije Upravitelja stroja. Trenutno nisam u mogućnosti sebi platiti školovanje u Hrvatskoj po sistemu tzv brže više, ali mi se otvorila mogućnost da mi kompanija plati isto u WARSASHU u UK. Cijena je manja i tečaj je kraći. UK MCA prihvaća sve moje predmete iz Srednje Pomorske Skole, a čak imam pravo i polagati prvu klasu kod UK MCA i dobiti njihov brevet. Zanima me što će Hrvatske kapetanije reći kada se pojavim sa diplomom da sam zavrsio za Upravitelja stroja u UK, u jednom od najpoznatijih pomorskih učilišta, tj da li će se pravit pametni i reći da oni to ne priznaju. Drugim riječima da li će odbiti da mi izdaju Hrvatski brevet za Upravitelja stroja jer nisam završio isto u Hrvatskoj???? Hrvatska je sada u EU i koliko znam to se nebi smijelo dogoditi tj svi građani RH sada imaju opciju ići studirati i školovati se bilo gdje u EU po istim pravima kao i ostali građani EU. Zahvaljujem na odgovoru.

- Prema našim saznanjima jasno je da će vam kapetanija odbiti izdati brevet na osnovu položenog kursa u Velikoj Britaniji. No, vaš će stečeni certifikat uz uvjet da je priznat u Velikoj Britaniji, biti i priznat u Hrvatskoj, jer su zemlje članice EU.

rano sjedište ili mjesto poslovanja i u slučaju odstupanja od pravila koje se na pomorca primjenjuje, prema članku 16. Uredbe 883/2004. Nakon stupanja R Hrvatske u članstvo EU, za izdavanje potvrde A1 za pomorce u oba navedena slučaja nadležna je posebna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ured za provedbu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i propisa Europske unije, A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb, a zahtjevi se mogu podnositi tom uredu ili svim područnim službama i područnim uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. •

br. 76 • listopad 2013

S čelnikom brodarske

Vijesti

kompanije Atlanstka plovidba, Perom Kulašem, razgovarali smo u Dubrovniku. Predsjednik Uprave AP je iznio svoje mišljenje o trenutnoj situaciji u brodarstvu, ali i položaju hrvatskih pomoraca u svijetu, te odgovorio na naša pitanja vezana uz budućnost Atlantske plovidbe...

S 1.srpnjem ove godine vatili ste prethodno smanjene plaće iz 2012. godine - kakogledate na politiku plaća općenito, s obzirom da se može očekivati da će se i ITF minimumi povećati kroz pregovore u 2014. godini?

Točno je da smo od 1. srpnja ove godine vratili dio prethodno smanjene plaće, točnije povećali smo postojeća primanja pomoraca 5%, a u pojedinim zvanjima (1. časnici palube i stroja) 10%. Obzirom na trenutni deficit kvalitetnog pomorskog kadra mi također vjerujemo u da će se ITF minimumi u bliskoj budućnosti povećavati međutim, uzimajući u obzir činjenicu da su primanja pomoraca Atlantske plovidbe uvijek bila iznad propisanih minimuma ne očekujemo uskoro dodatni pritisak povećanja plaća.

Drugo pitanje je vezano uz strukturu posade na Atlantskoj plovidbi; naime kakav je plan za budućnost iste, s obzirom da smo mi mišljenja da Hrvatska ima dovoljan kapacitet za nižu posadu i časnike? Možete li s nama podijeliti iskustva vezana uz filipinsku posadu?

Atlantska plovidba je uvijek isticala da su joj prioritet naši pomorci, osobito u časničkim zvanjima ali s naglaskom na kvalitetu kadra.

Nažalost, uz deficit primjećen je i nagli i izniman pad kvalitete naših pomoraca. nisam nostalgičar za prošlim vremenima ali moram primjetiti da su prije naši ljudi odlučivali provesti u pomorskom zvanju cijeli svoj život i tome posvećivali cijeli svoj radni vijek. Uz takve stavove je u principu dolazila i odanost i neupitna posvećenost poslu, što je podizalo vrijednost i cijenu ne samo hrvatskog pomorskog kadra već i vrijednosti naših kompanija. Danas smo svjedoci da se mladi ljudi vrlo teško odlučuju cijeli svoj život provesti na moru, vide u tome samo prolaznu stanicu koja će im trenutno omogućiti da dođu do većih materijalnih sredstava. U svemu tome bitan faktor je svakako i povećanje životnog standarda na kopnu. Za razliku od ovakvih stavova filipinski pomorci već godinama stalno ulažu u sebe kroz razne vidove obuka i školovanja značajno su napredovali te su trenutno neupitno

5

Pero Kulaš

Hrvatski brodari

“Priroritet su nam oduvijek hrvatski pomorci” prva pomorska nacija na svijetu.

Kad se takva želja uz to poveže sa iznimnim osjećajem za disciplinu i poštivanjem hijerarhije treba vam samo dobar lider na brodu u vidu zapovjednika, upravitelja ili prvih časnika i uspjeh neće izostati.

Atlantska plovidba trenutno posjeduje 18 brodova. Pitanje je vezano uz vaše viđenje bulk tržišta, što ste poduzeli i planirate dalje poduzimati s ciljem prevladavanja krize? Kakvi su planovi oko razvoja flote i gradnje, odnosno kupovine novih brodova?

Nažalost svjedoci smo, usudio bih se reći, do sada najdublje krize pomorske industrije u svim sektorima. Prošlo je pet godina od početka recesije i bankrota Lehman Brothersa, a pravi oporavak vozarina još se ne događa. kompanije su iscrpile tijekom ovog dugog perioda svoje rezerve i poslovanje postaje vrlo teško. Ipak, vjerujemo da će posljednji kvartal ove godine i iduća godina biti prekretnica te da će vozarine ipak polako početi dobijati pozitivnije predznake.

Moram naglasiti da ne treba očekivati visoke vozarine kakve smo imali tijekom 2006. i 2007. godine.

Oporavak će biti spor i polagan.

Mi i dalje vjerujemo da je pravi put praćenje novih tehnologija te ćemo i dalje, shodno mogućnostima, nastojati obnavljati flotu modernim i novim brodovima.

U tom smjeru je i naša narudžba za 2+2 broda nosivosti 38.800 tona za isporuku u 2015. i 2016. godini. Radi se o brodovima ‘Green Dolphin’ tipa koji je razvio klasifikacijski zavod Det Norske Veritas (DNV) u suradnji sa proizvođačem motora Wärtsilä i institutom ‘SDARI’, najvećim kineskim zavodom za dizajniranje brodova.

SPH smatra da se mora urediti sustav prigovora od strane pomoraca, tzv. procedura prigovaranja. Naš prijedlog jest da

bude transparentan te da istu zajednički napravimo. Kakvo je vaše mišljenje o istome?

Sustav prigovora, shodno konvenciji o radu pomoraca, je već ugrađen u opći dio kolektivnog ugovora potpisanog sa Sindikatom pomoraca hrvatske. Što se tiče same procedure nemamo ništa protiv da se ista uskladi na razini udruge hrvatskih brodara ‘Mare Nostrum’ i SPH, uvijek s naglaskom na poštivanje svih odredbi konvencije.

Ukoliko je moguće, možete li s nama podijeliti statistiku broja nezgoda tijekom 2012. i 2013. godine, slučaja koji uključuju i bolest, koja je uvjetovala iskrcavanje i prekid ugovora. Što poduzimate da se unaprijedi siguran rad? Kakva sredstva zaštite su uključena i kakva im je procedura?

U 2012 . godini imali smo 3 prekida ugovora o radu nastalih zbog nezgoda i 17 prekida ugovora zbog odlazaka pomoraca na bolovanje. u nijednom slučaju predmetna bolovanja nisu uzrokovana ozljedom ili nezgodom na radu.

Nezgode klasificiramo kao ‘incidente’ i ‘accidente’. Incidenti su nezgode koje su rezultirale značajnom materijalnom štetom na brodu, teretu, štete trećima ili zagađenje okoliša. Accidenti su nezgode koje su prouzročile ozljedu i smrtni slučaj člana posade ili nekoga trećega. Nakon incidenta/ accidenta poduzimaju se radnje od strane nadležnih na brodu i kompaniji da se istraže i okolnosti pod kojima se nezgoda dogodila kao i stvarni uzroci nezgode. Utvrđuju se inicijalne popravne radnje radi spriječavanja širenja nezgode kao i trajne popravne radnje koje će dovesti do smanjenja rizika da će se ista ili slična nezgoda dogoditi na tome ili drugom brodu kompanije.

Te radnje mogu uključivati promjenu procedura, dodatnu obuku posade, ciljane treninge i seminare,

izvještavanje svih brodova kompanije o pretrpljenoj nezgodi sa uputama kako spriječiti sličnu nezgodu na njihovom brodu, iznalaženje stručne pomoći od trećih ako je potrebno, podizanje svijesti kod posade na brodovima kompanije i nadležnih u kompaniji. Kompanija stalno prati broj i učestalost pretrpljenih nezgoda po brodu, vrsti, opsegu, težini i drugim parametrima te donosi potrebne mjere radi njihovoga smanjenja.

Siguran rad na brodu je opisan je našem u AMS manualu ‘Safety and Environmental manual’, poglavlje br.4 ‘Safe working practice’. točka 4.2 navedenog poglavlja jasno opisuje osobnu zaštitu te je priložen i tablični prikaz o osobnoj zaštitnoj opremi koja se koristi na brodu i lokaciji i/ili operacijama kada su u primjeni. Osim navedenog, cirkularom ADM 005 ‘Personal Protective Equipment (PPE)’ propisana je količina pojedine osobne zaštitne opreme po članu posade.

Vaš stav oko trenutne situacije u državnoj administraciji, da li ste u kontaktu s predstavnicima MPPi u Zagrebu?

U kontaktu smo s predstavnicima MPPI po potrebi, a prvenstveno kroz udrugu brodara ‘Mare Nostrum’. tijekom svih ovih godina u resornom ministarstvu je uvijek bilo sluha za probleme pomoraca i brodara te nemamo pravo sumnjati da tako neće ostati i dalje.

Posljednje pitanje je vezano za politiku zapošljavanja mladih kadeta. Naime, s obzirom da je i Tankerska plovidba uvodi sistem 2+2 (2 kadeta plaube i 2 kadeta stroja) uzimanja mladih pomoraca na brod, kakvu inicijativu sprovodi Atlantska plovidba?

Atlantska plovidba je oduvijek na svojim brodovima školovala mlade pripravnike palube i stroja. u pojedinim trenucima mi smo na našim brodovima znali imati i po 6 i više pripravnika. stoga nemamo nikakvu novu inicijativu i politiku zapošljavanja kadeta i asistenata, ona je u Atlantskoj plovidbi oduvijek prisutna. Nažalost, nama se događa da mi pripravnike primamo na brod, ulažemo u njih, školujemo ih i podučavamo da bi većina njih u konačnici otišla na strane kompanije koje u principu ne zapošljavaju pripravnike u cilju izbjegavanja dodatnih troškova.• Bojana Manojlović

• U pulskom brodogradilištu Uljanik 3. listopada je na navoz položena kobilica za prvi od ukupno četiri ugovorena trajekta koje Uljanik gradi za hrvatskog nacionalnog brodara Jadroliniju.

Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac na svečanosti je istaknuo značaj sinergije domaćih brodara i brodogradilišta napominjući kako će trajekti koji se grade u Uljaniku ploviti na najvažnijim linijama Jadrolinije.

Riječ je o ro-ro putničkom brodu predviđenom za plovidbu u oba smjera, kapaciteta 600 putnika ljeti, odnosno 320 zimi u zatvorenom salonu koji će uz to moći prevoziti 145 standardnih automobila ili 16 trailera svaki do 40 tona.

Svi brodovi iz serije bit će dugi 99,8 te široki 17,5 metara, nosivosti 950 tona i brzine 12,5 čvorova.

Porinuće prve novogradnje planirano je sredinom siječnja, a primopredaja u ožujku iduće godine.

• Atlantska plovidba d.d. je 12. rujna sklopila dva ugovora o prodaji svoja dva broda: Oluja (IMO 9117624) i Sveti Nikola I (IMO 9102966).

Istovremeno je s kupcem ta dva broda sklopljen bareboat charter party na vrijeme od 5 godina tako da će spomenuta dva broda i dalje, kroz narednih 5 godina, ploviti u floti Atlantske plovidbe d.d.

• Jadroplov d.d. je prvog listopada 2013. godine u 16:35 sati po lokalnom vremenu u Singapuru preuzeo brod za prijevoz rasutih tereta koji će ploviti pod imenom Bene (IMO 9237204).

Novonabavljeni brod ima 50.212 tona nosivosti, 27.993 GT ukupnu duljinu 189,80 metara i širinu 32,26 metara.

Brod je izgrađen 2001. godine u Japanu kao Futuro Dos (nakon toga Jin Kang, Moonstar i Typhoon) plovit će u floti Jadroplova pod hrvatskom zastavom.

Brod je kupljen od brodara Typhoon Shipping Ltd. (manager Mistral Shipping & Trading Co.) iz Istanbula Kupovinom ovog broda nosivost flote Jadroplova penje se na brojku 378.107 DWT, što predstavlja dobru osnovu za nastavak poslovanja na međunarodnom tržištu pomorskog prijevoza.

• U brodogradilištu Uljanik 28. listopada porinut je brod za prijevoz rasutog tereta Valovine, koji Uljanikovo brodogradilište gradi za kompaniju “Uljanik financije”, društvo u sastavu Uljanik Grupe.

To je društvo namijenjeno izgradnji brodova za vlastitu flotu u vrijeme niskog intenziteta svjetskog tržišta te nižih cijena novogradnji.

Gradnjom ovog broda Uljanik zadržava kontinuitet zaposlenosti vlastitih proizvodnih kapaciteta i radnika u vremenima kada se oporavak polako nazire, ali još uvijek nije došlo do značajnijeg pomaka na brodograđevnom tržištu, istaknuo je na svečanosti porinuća direktor grupe Uljanik brodogradilište Eduard Milovan.

Brod Valovine je nosivosti 52.000 tona, dug je 189,9 i širok 32,24 metra, a pokretat će ga Uljanikov MAN motor snage 8.600 kW, s kojim će brod postizati oko 15 čvorova brzine plovidbe.

Ugovor za gradnju ovog broda potpisan je u lipnju 2010. godine, a kobilica je položena krajem 2011. godine.

6 koji su zahvatili Tankersku plovidbu, možete li nam reći da li je u ovome trenutku presudna komunikacija s državnom administracijom, da li su i zagrebački činovnici jedna od karika u lancu spašavanja kompanije?

Mario Pavić, Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe d. d. odgovorio je na naša pitanja, u vrlo delikatnom trenutku za jedinog hrvatskog tankerskog brodara Molim Vas da se predstavite: kada ste došli u Upravu Tankerske plovidbe i koje ciljeve imate kao predsjednik Uprave?

U Upravi Tankerske plovidbe sam od prvog srpnja ove godine.

Prije toga šest godina radio sam u Londonu u podružnici Tankerske plovidbe Alan Shippingu, zadnje dvije godine kao direktor, prije toga kao broker. Karijeru sam počeo na Tankerskoj 1993. Godine kao kadet, s broda sam se iskrcao 2002.

Godine kao prvi časnik palube. Od 2003. do odlaska u London 2007.

Godine radio sam u komercijali Tankerske plovidbe. Kratkoročni i srednjoročni cilj nam je prevladati krizu i dočekati oporavak tržišta sa kvalitetnom flotom, a trajni cilj je stvoriti modernu kompaniju spremnu na brze i pravovremene reakcije.

Nova Uprava je donijela nova pravila i mjere štednje.

Možete li nas uputiti u iste, da li ste si zacrtali cilj dolaskom u Tankersku plovidbu i na koji način planirate doći do njega?

Tankerska Plovidba kao i svaka druga brodarska kompanija ima veliki broj dobavljača. Otvorili smo pregovore doslovno sa svima njima.

Ni za koga nema eksluziviteta. Isto vrijedi za agencije koje se vežu za poslovanje, registre, sevise, revizore, osiguranja, itd… Paralelno smo načeli pregovore s bankama radi refinanciranja postojećih kredita. Smanjili smo plaće Upravi i direktorima, uskladili plaće na

Mario Pavić

brodovima s konkurencijom gdje su se nekim zvanjima primanja povećala, a nekim smanjila. Smanjili smo broj članova posade na tankerima tako da su ukinuta radna mjesta mladića sobe i kuhinje, broj kormilara smanjen je sa 4 na 3, te je ukinut dodatni drugi časnik palube.

Strana konkurencija otprije je napravila isto ili slično, a za razliku od njih Tankerska će na brodove ukrcavati uvećan broj pripravnika.

Sve poslovne procese optimiziramo.

Vratili smo dio voznog parka leasing kući. Planiramo dodatno smanjenje plaća na kopnu. Najveći dio poslova londonske podružnice Alan Shipping prebačen u Zadar, te kroz određeno vrijeme planiramo zatvaranje ureda. Planski pristupamo sukcesiji kadra na kopnu bez zapošljavanja novih ljudi.

Jasni cilj ovih mjera je osigurati likvidnost koja će nam omogućiti da oporavak tržišta dočekamo sa što većom flotom, a svo vrijeme uredno servisiramo obveze prema bankama, dobavljačima i naravno zaposlenima. ‘’Know how’’ koji ima Tankerska sa ovako stvorenom konkurentnošću, zasigurno će kreirati prilike koje treba prepoznati i realizirati.

Koliko brodova je trenutno u floti Tankerske plovid-

Hrvatski brodari

Nećemo strane pomorce be? Kakvi su planovi za budućnost, okrenuti se tržištu bulkova ili tankera?

Flota trenutno broji 14 brodova, od čega sedam tankera i sedam bulk carriera. Jedan tanker naručen je za isporuku u 2015. godini. Ako u kratko vrijeme procjenimo da smo sposobni ići u rizik ulaganja, to će biti u tankerskom segmentu.

Smatramo da će tijekom slijedeće godine biti idealno vrijeme za ulaganje u nove brodove.

S obzirom da SPH predstavlja pomorce, u prvome redu nas zanima posada. Nakon mjera štednje, veliki broj pomoraca je postao višak. U prvome redu tu je riječ o nižoj posadi.

Saznajemo da trenutno inten-

zivno radite na pronalaženju novih radnih mjesta za njih?

Istina, smanjenje broja članova posade u kombinaciji s prodajom dijela flote dovelo je do viška kadra.

Intenzivno radimo na raznim modelima uključujući razvoj vlastite agencije kako bismo uposlili višak posade.

Planirate li u budućnosti hrvatsku posadu zamijeniti stranom?

S obzirom da je javnost upoznata s problemima

drugih osoba na brodu ili predstavljaju veći rizik za zdravlje same osobe, jer mogu dovesti do komplikcija koje bi zahtjevale žurnu kiruršku ili drugu medicinsku intervenciju tijekom plovidbe, i koje se zbog nemogućnosti dijetalne ishrane, štetnih čimbenika radne okoline ili drugih posebnosti rada i duljeg boravka na brodu mogu značajnije pogoršati.

Na koja se oboljenja to odnosi: epilepsija i druge bolesti koje mogu dovesti do privremenog gubitka

ili poremećaja svijesti, psihoze, alkoholizam, narkomanija, teže neuroze, poremećaji osobnosti, duševna zaostalost, intelektualna insuficijencija, smanjenje ili odsutnost pažnje i koncentracije, poremećaju percepcije, mišljenja i pamćenja, senzomotorna usporenost i nekoordiniranost, organske bolesti središnjeg živčanog sustava i perifernih živaca s poremećajima funkcije od važnosti za obavljanje poslova i dužnosti kao člana posade... i još mnogo toga (između ostaloga: vid, gluhoća, dijabates, kronične anemije, organske bolesti srca, preboljeli infarkt miokarda i nakon učinjene premosnice, astma, kronični bronhitis, teži defekti zubala, kronične bolesti bubrega, prostate i mokraćnih puteva, psorijaza, teže deformacije kralježnice, zloćudne novotvorine...).

Treba napomenuti da naputci Međunarodne organizacije rada i Međunarodne pomorske organizacije prema kojima će se uskoro mijenjati postojeći pravilnici daju nešto blaže formulacije, pa bi odgovor na postavljeno pitanje mogao biti: teoretski DA, osobe s takvim simptomima mogu na brod (platformu), ali se odmah postavlja pitanje da li je onaj tko izdaje liječničku svjedodžbu spreman odgovarati za eventualne posljedice , a praktično NE, ne bi smjele na brod (platformu)! No, u našem sustavu (koji nije takav kakav bi trebao biti i kako bi trebao funkcionirati) – sve je moguće! •

moguće da na platformi (stupanjem na snagu Konvencije o radu pomoraca: i oni se smatraju pomorcima) rade ljudi koji redovito koriste psihofarma lijekove. Prema Pravilniku: alkoholizam i psihički problemi u potpunosti

pomorac!

P

ostavlja se pitanje da li je moguće da na platformi (stupanjem na snagu Konvencije o radu pomoraca: i oni se smatraju pomorcima) rade ljudi koji redovito koriste psihofarma lijekove. Prema Pravilniku: alkoholizam i psihički problemi u potpunosti diskvalificiraju za zvanje pomorac!

Alkohol i psihički problemi

NA BROD ILI NE ?

U pravilniku jasno piše (čl.15): Uvjete za obavljanje poslova i dužnosti na brodu, brodici i jahti ne ispunjava osoba za koju se liječničkim pregledima utvrdi da boluje od boles-

ti, odnosno za koju se utvrde zdravstvene zapreke: koje nepovoljno utječu na sposobnosti za uspješno obavljanje poslova i dužnosti na brodu; koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost

Na koncu vas pozivam ukoliko želite uputiti poruku našim članovima, ali i pomorcima koji su zaposleni u Tankerskoj plovidbi, i hrvatskoj javnosti.

U Tankerskoj plovidbi rješenja problema ćemo radije tražiti u bolnim mjerama nego u prodaji brodova dok su njihove cijene niske. Koristim priliku zahvaliti pomorcima i ostalim zaposlenima na razumjevanju i podržavanju tih mjera. Svim hrvatskim pomorcima želim puno sreće i mirno more. • Bojana Manojlović

Ispraviti ću svoj gornji navod da ni za koga nema ekskluziviteta.

Jedini ‘’ekskluzivitet’’ za koji ne tražimo substitut je hrvatska posada. Nemamo namjeru hrvatsku posadu mjenjati stranom.

Postavlja se pitanje da li je

diskvalificiraju za zvanje

Bez obzira na krizu globalnih razmjera i teškoće koje imamo u poslovanju, ‘’spašavanje kompanije’’ je preteški termin. Tankerska redovno isplaćuje plaće zaposlenima na brodu i u službama na kopnu, a mjere štednje omogućiti će da tako i ostane. Svaka kriza kreira i povoljne prilike i ideje za nove projekte, te se nadamo da će u Zagrebu biti sluha za neke od njih. Dobili smo informaciju da će u prijedlog proračuna za 2014. Godinu ući subvencioniranje pripravnika na brodovima, što apsolutno podržavamo.

Mladim ljudima u tom slučaju nastojati ćemo u što većem broju osigurati pripravnički staž. Čvrsto vjerujem da će Vlada prepoznati prijedlog. U svijetu je i dalje konstantan trend porasta broja brodova, pogotovo u tankerskom segmentu. To se na tržištu rada naravno reflektira kroz povećanu potražnju kadra. Hrvatski pomorski časnik je izvrstan brend koji se lako izvozi, a u proizvodnji brenda Zagreb definitivno može pomoći. Nakon završenog pripravničkog staža gotov časnik ne ide na Zavod za zapošljavanje, već praktički odmah dobiva posao.

br. 76 • listopad 2013

Pomorski zakonik

Tankerska plovidba

Kome podnijeti Usaglašene prigovor? plaće Sukladno odredbi članka 133. a Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13) članovi posade broda koji smatraju da su povrijeđena njihova prava vezana za životne i radne uvjete na brodu imaju pravo podnositi usmene i pisane prigovore nadređenom časniku, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, odnosno kompaniji i Ministarstvu.

Ako se takav prigovor podnosi na brodu, prigovor se unosi u brodski dnevnik a podnošenju prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda kao svjedok. Vlasnik broda, brodar i kompanija dužni su osigurati da je svakom članu posade broda pri ukrcaju na brod dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru, uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod, te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć.

Ukoliko se prigovor podnosi Ministarstvu, isti se može dostaviti na slijedeće načine: na adresu: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra Prisavlje 14, 10000 Zagreb ili na adresu: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Uprava sigurnosti plovidbe Prisavlje 14, 10000 Zagreb ili na e-mail adresu: pomorci@pomorstvo.hr (pb)

Činjenica je da je Tankerska plovidba promijenila Upravu, koja je najavila radikalne rezove unutar poslovanja TP i to uštedama na svim razinama i povećavanjem efikasnosti rada brodova i svih pratećih službi u kompaniji. Nažalost nova uprava je poslala SPH dopis, kao najavu za nove pregovore, i određeno reduciranje plaća posada brodova.

SPH je sa prijašnjom upravom zaključio 20.4.2013 Posebne dodatke NKU, koji su vrijedili do 31. ožujka 2014. godine, međutim nova uprava je pozvala SPH s ciljem da se pregovara o izmjenama istih, konkretno plaća. Pregovori su vođeni u dva navrata, 2. i 10. rujna u kojima je SPH zastupao stav da su pomorci zadnji kojima treba smanjiti plaću i predlagao da se učine svi drugi koraci prije nego što se pomoraca diraju. Međutim kompanija je izašla s planom aktivnosti gdje oni ne odustaju istovremeno zahvatiti sve segmente poslovanja i tražiti uštede.

Nakon pregovora koji su obavljeni u Zadru, usaglašene su nove plaće pomoraca na tankerima i brodovima za rasute terete. Dogovoreno jest da plaće ne mogu nikako ići ispod ITF-ovog minimuma za posade brodova pod FOC zastavama, što je i učinjeno: 3. časnici palube i stroja dovedeni su na iznos od 2946 dolara mjesečno, što je na tankerima 3100 dolara mjesečno, dok su kormilari na bulk carrierima plaćeni 1806 dolara mjesečno, a na tankerima 1860 dolara. Kompanija je napravila preraspodjelu ukupnog troška na plaće pomoraca, ali i preraspodjelu u korist tzv. top 4 časnika. Tankerska plovidba će kroz sustav bonusa posebno nagrađivati top 4 časnike, kao i druge članove posade broda.

SPH je primarno branio stav da

NIKAKO ne dođe do zamjena članova posade s nekom drugom jeftinijom posadom, što je u ovom trenutku uspjeh jer je Tankerska zagarantirala isto, kao i osiguravanje njihovog boravka i rada na brodu najmanje 183 dana kroz kalendarsku godinu te potvrdila i jasno iskazala da nema namjeru zamijeniti hrvatske pomorce. Činjenica jest također da je Tankerska plovidba u početku odustala od sustava refundiranja obveznih doprinosa za pomorce, što je od početka činila, a u travnju je reducirano za 50%. Kroz pregovore se uspijelo zadržati da Tankerska refundira u cijelosti doprinose za zdravstveno osiguranje nižim članovima posade.

Zaključeno je također da će se ovakve izmijenjene plaće i novi sustav bonusa početi primjenjivati od 1.listopada ove godine.

Tankerska plovidba je prodala tri broda, a tom činjenicom je ostala na 14 brodova, od čega je sedam tankera i sedam bulk carirera.

Svi osim broda Nin, koji je pod malteškom, su pod hrvatskom zastavom.

Došlo je i do redukcije članova posade; bulkovi imaju 19, a tankeri 20 članova posade. S Upravom je dogovoreno da se redovito ukrcava po 2 kadeta na svaki brod i na taj način pomogne mladim budućim pomorcima da steknu vježbenički staž. Nažalost Uprava nije prihvatila prijedlog SPH da se ugovori ne mijenjaju pomorcima koji su otišli na ukrcanje na brod pod prijašnjim uvjetima.

Dogovoreno je da će se predstavnici SPH i Uprave kompanije zbog ozbiljnosti financijske situacije koja vlada u kompaniji i mjera refinanciranja i rada na uštedama, redovito sastajati s ciljem praćenja učinaka takvih mjera ušteda u kompaniji: primarno jest u ovome trenutku da se Tankerska plovidba izvuče iz loše poslovne situacije i očuvaju radna mjesta za hrvatske pomorce.

SPH je podržao želju Tankerske plovidbe da stavi u funkciju svoj management i za operativan rad s brodovima drugih brodara, da uzmu brodove u svoj management kako bi zaposlili višak broja pomoraca, pogotovo nižeg časničkog kadra. (bm)

7

Nova aplikacija za smartphone N

ajnovija aplikacija za smartphone ITF SEAFARERS APP kombinira prethodne dvije aplikacije (Potražite brod i inspektora / sindikat) u jedan tzv. app koji nudi besplatnu podršku pomorcima u potrazi za informacijama vezanim za plovila, kontakt podatke za ITF inspektora i podružnice ITF-a. Informacije dolaze izravno iz ITF-ovog centraliziranog sustava.

Aplikacija donosi: • Kodirani sustav označen bojama na brodovima s ciljem utvrđivanja koji su pokriveni nacionalnim zastavama.

-

Zelena boja - Brod pokriven kolektivnim ugovorom Žuta boja - Brod je u postupku pregovaranja Crvena - Brod pod Zastavom pogodnosti Narančasta - Brod pod nacionalnom zastavom Plava - Brod za kružna putovanja

Korisnik također može pronaći: • kontakt informacije sa sindikatom, potpisnikom kolektivnog ugovora • ITF Helpline izravno telefonom ili putem e-maila • Linkovi na ITFglobal i ITFSeafarers internet stranice • Informacije o ITF-ovoj kampanji protiv Zastava pogodonosti.

Aplikacija je besplatna i dostupna je za Apple i Android uređaje. www.itfseafarers.org/seafarer-apps.cfm

8 Kako znati da je brod odnosno posada napuštena?

Plaće kasne (svako zakašnjenje preko dva mjeseca je znak da se nešto događa s brodarom bez obzira na njegova obećanja odnosno isprike/opravdanja, brod je bez tereta duže vrijeme u luci ili sidrištu, brodogradilište ne daje dozvolu za isplovljavanje, jer nisu plaćeni računi, nema opskrbe gorivom (zbog dugova prema dobavljačima), zalihe hrane i vode se ne obnavljaju, brodar ne odgovara na pozive odnosno pisane poruke, i - brodski agent sve rjeđe dolazi na brod. Situacija je znatno jasnija ukoliko brodar pismeno dostavi dokument da se odriče broda (što je rijetkost)...

Što činiti ?

Kontaktirati najbližeg ITF inspektora kako bi vas savjetovao (svaka zemlja ima svoje zakonodavstvo).

Ponekad će ITF inspektor pomoći posadi/pojedincu da zaustavi brod, zatraži isplatu zaostalih plaća te zatražiti repatrijaciju (obično pomorci podignu uzbunu na neisplaćene plaće kad ističe ugovor o radu). Ukoliko u luci nema ITF inspektora treba kontaktirati sjedište ITF-a u Londonu. Ako država pomorca ima veleposlanstvo ili konzularno predstavništvo u luci u kojoj je brod napušten treba zatražiti pomoć i vidjeti što mogu učiniti. Lokalni sindikat pomoraca, humanitarne organizacije, Apostolat mora, Stella Maris i lokalno stanovništvo mogu biti mogući izvori pomoći i podrške. Pomorac ima pravo na repatrijaciju prema Konvenciji o radu pomoraca, 2006 „u slučaju da brodovlasnik nije u mogućnosti nastaviti ispunjavati svoje zakonske ili ugovorne obaveze kao poslodavac pomoraca zbog svoje nesposobnosti za plaćanje...“.

Padna i Istra Taj brodar upravlja s dva broda: Padna (IMO 9014298, izgrađen 1993. godine, 4.793 gt, 5.649 dwt, vlasnik Lubin Corp. Inc., manager Euroshipping d.o.o. iz Kopra, zastava St. Vincent and Grenadines) i Istra (IMO 8103389, izgrađen 1982. godine, 4.281 gt, 4.510 dwt,vlasnik i manager Euroshipping d.o.o., zastava Togo), a odgovorna osoba je Bogdan Glavina (predstavlja se kao vlasnik). Na brodovima su ukrcani časnici iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Ukrajine, a niži članovi posade su iz Gruzije i Rumunjske.

Padna je od 20. lipnja vezana u brodogradilištu u Kraljevici gdje čeka obnovu dokumenata koji su istekli, a na poziv članova posade brod je 15. srpnja posjetio ITF inspektor Milko Kronja. U trenutku posjete posada je zadnju plaću primila za veljaču, a nakon višekratnog urgiranja 30. srpnja je odgovorna osoba poslala 500 eura zapovjedniku za nabavku hrane (na brodu je 12 članova posade). Istra je nakon iskrcaja tereta drva u alžirskoj luci Bejaia, oko dva tjedna boravila na sidrištu ispred te luke s minimalnim zalihama goriva, vode i hrane. Brodar je obećao brod opskrbiti hranom i gorivom, ali...

Na tom brodu posada je zadnju plaću primila za siječanj.

Nakon što je SPH platio repatrijaciju posade trajekta slovenskog brodara Transeuropa Shipping Lines Ltd. iz belgijske luke Ostende, koji su mjesecima bili na mrtvom vezu zbog nemogućnosti tog brodara da podmiruje svoje obaveze, još jedan koparski brodar našao se u problemima – Euroshipping d.o.o.

Zanimljivo: oba brodara imaju u imenima euro...

Zanimljivo je da su pomorci potpisali ugovor o radu u kojem je jedna od klauzula da će se plaća isplaćivati sa zakašnjenjem od dva mjeseca – zbog krize! Većini pomoraca su istekli ugovori i trebali bi biti repatrirani. Devetog kolovoza ITF koordinator Predrag Brazzoduro (plus novinar Novog Lista) posjetio je brod Padna – zalihe hrane na kraju, brod pun žohara, a posada je napisala transparent: moderni robovi... Slijedećeg dana izlazi napis u riječkom dnevniku – istog dana na brod stiže hrana, donijeli su je volonteri riječke Socijalne samoposluge, ali i žene i ribari iz Kraljevice. Odgovorna osoba koja se predstavlja kao vlasnik broda se ne javlja... Na brodu pakleno vruće - klimatizacija ne radi, a ne može se niti popraviti: postojeća je koristila plin koji je sada zabranjen, a za preinake nema novaca... Na pramcu manjka jedno sidro (kažu da je izgubljeno)... Pramčani vijak – nema ga: otišao je na popravak, račun nije plaćen, pa je ostao u radionici... Osovinski generator: i on na popravku... Da li takav brod uopće može dobiti svjedodžbe?

P. Brazzoduro u razgovoru s posadom

Posada od SPH dobiva mogućnost javljanja mobitelom i računalom... Važna je veza s obitelji. Kako objasniti da se vraćaju kući nakon mjeseci plovidbe - bez novaca? SPH naručuje zalihe hrane koje stižu na brod...

Nema straha od gladi, a krug brodogradilišta mogu napuštati samo Hrvati i Rumunj (motorman) – građani EU. Ostali ne smiju.

Slijede sastanci s posadom: jedini prihvatljivi izlaz je repatrijacija uz zaštitu potraživanja (od 4.700 do čak 17.300 dolara). Neki se još nadaju da će vlasnik nešto platiti, a on tvrdi u slovenskim medijima da je u telepatskoj vezi s posadom. U slovenskim medijima vlasnik tvrdi i da je on organizirao dostavu hrane na brod.

U međuvremenu na brod dolaze novinarske i tv-ekipe... Novinar i snimatelj ljubljanske televizije donose cigarete i -pivo... Da li će vlasnik broda popustiti ? Tvrdi da su slučajevi brodova povezani i kako je riječ o administrativnom zapletu s bankama, a ne financijskim problemima. Ako ne riješi taj problem morati će prodati oba broda, jer neće moći bankama vraćati kredite kojima ih je kupio...

Tvrdnje kako su pomorci na njegovim brodovima ostali bez hrane nazvao je izmišljotinama...

O plaćama kaže: dogovor je da se isplate u Kopru! U slovenskim medijima potvrđuje da je koparski sud odlučio da, zbog duga njegove tvrtke Novoj Ljubljanskoj banci i Porsche Leasingu, će u rujnu, na dražbi, biti prodan poslovni prostor Euroshippinga po početnoj cijeni od 58.000 eura.

NAPUŠTENI !

Brod Padna je riječki Trgovački sud zaustavio na traženje opskrbljivača goriva – zbog neplaćenih računa. Posada potpisuje punomoći odvjetniku, pa i oni zaustavljaju brod zbog neisplaćenih plaća. Koliko će vremena proći do isplate plaća? Hoće li uopće pomorci dobiti nešto od zarade?

Sud bi mogao objaviti prodaju broda (ako vlasnik ne podmiri dugovanja) brzo, ali i za tri-četiri godine, a tada (kao niti sada) brod star 20 godina neće imati nikakvu vrijednost. Izgrađen je u nekom argentinskom brodogradilištu i naknadno su mu ugrađene dvije dizalice na boku. Uz to prednost

pri isplati imaju sudski troškovi (uključujući eventualne čuvare broda), a plaća se i vez broda (po metru duljine na dan)... Upitno je da li će posada uopće dobiti nešto od svojih plaća...Svjesni su toga! Prihvaćaju prijedlog SPH da se iskrcaju i potraže novo zaposlenje (od nečega trebaju živjeti).

br. 76 • listopad 2013

do Istanbula zajedno će letjeti .

Odatle do Odese nastavljaju istog dana, dok Gruzijci moraju prespavati i letjeti slijedećeg dana za Batumi (Turkish Airlines osigurava spavanje). Dobili su vize i rano ujutro, kombijem se prebacuju u Zagreb ... Prijevoz organizira i plaća SPH! Dobivaju i džeparac.

Zahvaljuju svima, a želja im je da se preostala hrana dade ljudima iz Socijalne samoposluge, nekome će dobro doći, a na brodu bi se pokvarila. Želja im je ispunjena! U međuvremenu brod Istra, nakon mnogih peripetija, dobiva gorivo, a alžirska obalna straža je upozorila posadu da čim dobiju gorivo moraju napustiti sidrište. Vlasnik zabranjuje brodu da isplovi! Istra je opasna, istekle su svjedodžbe i nema osiguranje... Uskoro je vezana u Valenciji. Pod paskom je tamošnjeg ITF inspektora.

Država zastave broda pristaje da plati repatrijaciju (prvi efekti Konvencije o radu pomoraca). Na brodu Padna ostaju zapovjednik, upravitelj i drugi strojar... Ubrzo zapovjednik ostaje sam na brodu bez pogona... SPH brine o njemu, a brodogradilište traži premještaj broda tridesetak metara naprijed.

Kao da je to samo tako – pismeno su, prilikom iskrcaja posade, dobili obavijest o odlasku. Sada se čude. Angažira se bivši upravitelj stroja, treba struju s kopna, treba pokrenuti pomoćni motor, dobiti struju, treba napuniti boce zraka i tek onda sigurno premjestiti brod.

9

Lucky Ned na sidrištu ispre luke Ploče

Lucky Ned

Padna na mrtvom vezu u Kraljevici

Prihvaćaju !

Prvi s broda odlazi Rumunj Casian, njemu ne treba nikakva viza. SPH organizira prebacivanje automobilom do Trsta, plaća autobusnu kartu do Tulcee i daje džeparac za put. Kaže da mu nije prvi put da nema plaće, ali da je dosad uvijek uspijevao sve dobiti...Ovih dana njegova kćer prvi put ide u školu... Ostali čekaju hrvatske vize, Gruzijci ( Badri, Amiran, Beka, Mindia i Guram), jer Ukrajincima (Viktor, Fedir i Sergiy) ne trebaju... Od Zagreba

Prazni brodski frižideri

Brod sretnog imena i nesretne sudbine: Lucky Ned (IMO 7917006, izgrađen 1983. godine, gt 4.610, dwt 7.578, vlasnik Ned Shipping SA, manager Nideir Maritime Inc. iz Pireja, zastava St. Vincent & Grenadini) iskrcao je teret u luci Ploče i otišao na sidrište. Brodar se više ne javlja nakon obavljene djelomične smjene posade. Stiže poziv upomoć ITF inspektoru Romanu Periću: nema zaliha hrane, vode i goriva, a zalihe tehničke vode su pri kraju. Kad se potroše – brod ostaje bez pogona! Građani Ploča, Crveni križ priskaču upomoć, ali i mnogi drugi (70 tona vode, prijevoz na sidrište) koji ne žele da ih se spomene. 16. listopada kiša pada kao iz kabla, ukrcavaju

Posada s inspektorom R. Perićem nakon ukrcaja hrane i vode

se voda i hrana i plovi prema brodu... Nekih 4-5 milja... Pod jakom kišom ukrcava se hrana mrežama. Penjemo se na brod, dok se priprema prekrcaj vode...

Posada je odahnula: kažu jedu samo tjesteninu danima i na sto načina... Ne smiju na kopno (Ukrajinci, Pakistanci, Rumunj).

Zahvala

Zapovjednik još uvijek vjeruje da će brod pronaći teret i da će plaće biti isplaćene... SPH pokušava s MPPI dogovoriti da se brod veže (ev. da se posada može repatrirati)... Priča se ponavlja: pomorci vjeruju u čudo, a vrijeme prolazi, dugovi prema posadi se gomilaju, a brod ne zarađuje.

I dok se rješava sudbina posade i broda Lucky Ned, novi poziv upomoć iz Splita: brod My Rose (IMO 7639642, izgrađen 1978 godine, gt 2.361, dwt 3.481, vlasnik Tower Shipping Ltd., manager Viramarine Denizcilik iz Istanbula, zastava Cook Islands) - nisu dobili plaće mjesecima... • (mk/rp/dp)

10 Iz dnevnika ITF inspektora

Projekt Transunion

Početak širenja vizije mladih u EU Inspektor M. Kronja

Sava Lake: posada isplaćena N

Evelin Toth i sudionici seminara

Čak 85 sudionika iz cijele Europe je 14.listopada bilo prisutno na završnoj konferenciji Transunion u Zagrebu, koja je ujedno i zadnja, s obzirom da su konačno izabrani predstavnici za novoustanovljeni Odbor mladih Europske federacije transportnih radnika (ETF) i Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).

K

onferenciju je pozdravnim govorom otvorio predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Zoran Maršić, a upravo je taj sindikat suorganizator ovoga događaja u Zagrebu. Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro je također imao čast pozdraviti sve prisutne u ime našega sindikata i naših članova, hrvatskih pomoraca, govoreći o problemima s kojima se sindikati danas u Hrvatskoj, ali i Europi bore (bitka za postojeća i osvajanje novih radnih mjesta), te o statusu mladih, čije su ideje potrebne poslodavcima da bi se ozbiljno loša ekonomska situacija u Europi prevladala i okrenuo novi list za sve one koji danas plaćaju cijenu globalne krize.

Prvi radni dan na konferenciji je bio sažet u tri radne grupe, gdje su sudionici radili na završnim koracima u realizaciji projekata na tri teme: rodna ravnopravnost, kilmatske promjene i ekonomska

kriza u Europi.

Na drugom i posljednjem danu ETF-ove konferencije, mladi izaslanici iz 27 zemalja usmjereni na raspravu o izazovima u radničkom pokretu u Europi, izabrali su skupinu od 12 članova koji će predstavljati mlade u ETF- u te raditi kroz tijelo Odbora mladih ETF-a. Marco Rafolt iz njemačkog transportnog sindikata EVG i Sara Tripodi iz talijanskog Filt CGIL-a izabrani su kao predsjedavajući novog tijela u Europskoj federaciji transportnih radnika.

Kao i druge regije u svijetu, Europa je i dalje proživljava utjecaj financijske krize i mjera štednje koje nameću financijske institucije, vlade i Europska komisija. Mladi aktivisti su u središtu promjena. Također, na dnevnom redu uz delegiranje 12 mladih sindikalista na Konferenciji mladih ETF-a, raspravljalo se i usvojio program rada za naredne četiri godine, koji će ratificirati odbor ETF-a na sjednici Izvršnog odbora koja se održava 14. i 15. studenog. Odbor će se fokusirati na rješavanje utjecaja europske krize i klimatskih promjena na mlade radnike u transportu i promicanje ravnopravnosti spolova u sindikatima i prometnom sektoru.

U novome tijelu, ETF Odboru mladih, izabrana su dva predsejdavajuća člana i tri mlada sindikalista koji će biti predstavnici mladih u ETF-ovom Izvršnom i Upravnom odboru. Uključivanje mladih u rad ETF-a i u proces donošenja odluka je formalizirano kroz Statut ETF-a, usvojen na Kongresu u Berlinu u svibnju 2013. Time je ETF dokazao svoju namjeru da se usredotoči na mlade radnike u svojim prioritetima rada.

Sindikat pomoraca Hrvatske ovoga puta predstavljali su Ivan Juričević, član Sekcije mladih SPH, Luka Mišić, voditelj Ureda SPH u Zadru te Bojana Manojlović, zamjenica voditelja informativne službe u Središnjem uredu u Rijeci. • Bojana Manojlović

akon odlaska broda Sava Ocean iz Rijeke (vidi prošli broj PV), na sidrištu se pojavio njegov blizanac Sava Lake (IMO 8719073, izgrađen 1990. godine, gt 2.030, dwt 3.050, vlasnik Sordic Shipping Co. Ltd., Manager AtricaMarine Ltd. iz Tallina, zastava St. Vincent and Grenadini). Na brod, na poziv posade koja se žalila na uvjete rada i života te neisplatu plaća, zajedno s inspektorom ITF-a Milkom Kronjom odlaze i inspektori Port State Controla iz Rijeke.

Prvi zajednički pregled uvjeta života i rada prema Konvenciji o radu pomoraca.

I zaista: brodske svjedodžbe su istekle (zbog toga čeka odlazak u brodogradilište), zalihe goriva su pri kraju, nema dovoljnih količina pitke vode, higijenski uvjeti u kuhinji i kabinama su ispod dozvoljenih granica, rasvjeta u

Brod Sabrina

P

rije samog ulaska u nadgrađe broda, zbog rutinskog pregleda, Sabrina (IMO 9240471, izgrađen 2002. godine, gt 7.406, dwt 10.643, vlasnik Sabrina Conship Gmbh, manager Intersee Schiffahrtsges iz Harena/Ems, zastava A&B) u luci Ploče, ITF inspektor R. Perić je po običaju popričao s posadom u straži na krmi broda. Odmah je primijetio da je posada umorna i napaćena, ali razlog nisu htjeli reći. Prema iskustvu s brodovima tog brodara moglo se zaključiti da ima problema s redovitom isplatom plaća – što su potvrdili.

Ulaskom u nadgrađe, inspektor je odmah primijetio da klima ne radi: procijenio je da je temperatura oko 35 stupnjeva i –zatražio

prostorijama je problematična ...

I dok PSC pregledava brod, ITF inspektor razgovara s posadom koja pokazuje radnu odjeću koju

su dobili – veća je za barem četiri broja i neupotrebljiva. Dva člana posade žurno su trebala liječničku pomoć: jedan se ozlijedio još u prethodnoj luci i ima netečeno koljeno. Zapovjednik nije nesreću na radu zabilježio u brodski dnevnik i tvrdi da nema ozljede.

Istovremeno mu daje lijekove protiv boli. Upozoren je da će snositi posljedice ako bude eventualnih posljedica ozljede. Drugi član posade, prvi časnik, pokazuje nam potkoljenice s otvorenim ranama: kaže posljedica šećerne bolesti i nedostatka lijekova. U tijeku pregleda stigla je potvrda o isplati plaća za svibanj, ali ne svim članovima posade. Opet, nezadovoljstvo.

PSC brodskom agentu daje ultimatum: brod mora u brodogradilište u roku od 24 sata inače će biti protjeran iz hrvatskih voda, a bilo bi mu to treći put, pa ne bi mogao uploviti u nijednu drugu luku EU. Brod je slijedećeg dana uplovio u brodogradilište u Kraljevici gdje je dokovan, članovi posade su otišli liječniku... Uskoro je brod promijenio vlasnika, posada je isplaćena i repatrirana. Krajem rujna brod s novom posadom je isplovio iz Kraljevice. •(mk/dp)

Razgovor sa zapovjednikom

Vrućina, problem veći i od zaostalih plaća objašjenje od zapovjednika. Posada je živjela i radila bez klime oko 20 dana, o čemu je brodar redovito izvještavan, ali nikad nije došao odgovor. Temperatura na mostu, iznio je zapovjednik, zan dosegnuti do 37 stupnjeva.

Uz to, uočene su nepravilnosti i zaostaci u isplati plaća za lipanj i srpanj. Inspektor je odmah uputio protestno pismo brodaru i manageru o nemogućim uvjetima života i rada posade uz prijetnu

pozivanja PSC-a. Odgovor je stigao odmah: nemaju podatak da klima ne radi, ali su odmah odobrili sredstva za popravak. Brodski agent se uskoro pojavio na brodu sa ljudima iz servisa. Kvar je lociran u elektronici i – otklonjen.

Istog dana stigla je i potvrda o uplati plaća na račune pomoraca (21.000 eura) za lipanj uz obećanje da će slijedećeg tjedan biti isplaćena plaća za srpanj. • (rp/dp)

br. 76 • listopad 2013

Sekcija žena

Svaki član posade zaslužuje lijepu riječ Nazovimo stvari pravim imenom: gruba riječ, uvreda, ponižavanje, spolno diskriminiranje, to je nepregledna sirova praznina u kojoj ste se izgubili. U želji da zaustavimo svaki oblik nasilja, dobivamo ga

raditi? Iz vlastite želje rekla sam, želim bit kući, biti majka, žena.... dodao je “kraljica” da doista, žena je u svakom slučaju hrabra kraljica....

Prolazi vrijeme a s tim i društvene promjene “na bolje” ..nekada davno plemenski vođa je okupio pleme i koristeći fizičku silu “slikovito” objasnio što želi da učinite. Tko je preživio, znači da je zadatak izvršio....Evoluirali smo, stigli u EU, no da li smo evoluirali u civiliziranog čovjeka? Jesmo li naučili u doba kompjuterizacije posl ovnu komunikaciju ili se obraćamo brdsko- planinskim

rječnikom po dijalektu poslovnih domorodaca? Težak je to predmet komunikacija, hvala bogu nije i obavezan predmet jer bi sigurno mnogi još bili u klupi na popravnom.

Zabrinjavajuće je da sve više muških članova posade doživljava razne uvrede, bivaju psihički maltretirani iz dana u dan od pojedinaca koji prelaze okvire pristojnog komuniciranja, ali kad su muškarci u pitanju očekuje se držanje stare dobre narodne “veliki dečki ne plaču” ....pobogu!!!!

Mornari, mladići, makinisti, pomoćno osoblje, to su zdravi

sve više.

N

edavno me je mladić na brodu znatiželjnog pogleda pitao... kako je vama kao ženi raditi na brodu? Pitanje me pomalo iznenadilo, spontano sam odgovorila... veoma teško...ovo je muški svijet, brutalno grubi obrasci ponašanja, komuniciranja. Klimnuo je glavom...razumijem itekako, te nastavio: A što po vama žena treba

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

ljudi koji tesko rade da bi zaradili plaću, mnogo puta nisu plaćeni za rad; nedovoljno i ispod prosjeka, mizernim plaćama koju šalju svojim obiteljima...Skromni su, tihi i ponizni u svojoj patnji, baš kao i žene koje su najčešće izložene seksualnoj fantaziji muških kolega pojedinaca, koji misle da su neodoljivi sa krezavim osmjehom, zadahom septičke jame,i ucrvanim krastavcem u hlačama... ne znamo otkad su znak krokodila i rayban naočale predispozicija za pamet? Nasilnici sve više šire spektar djelovanja, osim što ulaze u prostor diskrecije, sustavno vrše pritisak na pojedince koji se ne žele povinovati suludim idejama nadređenog.

Kako bi nahranili svoj ego tjerati će ostale članove da timski slome pojedinca, podbadaju ga, omalovažavaju, podmeću u poslu, veoma složno vas izruguju. Brod je posebna sredina u kojoj ne postoje reakcije ponašanja kao na kopnu: brzo pada samopouzdanje, reakcije nisu predvidive, potiskuje se bijes te na koncu žrtva počinje preispitivati samu sebe - s ve s ciljem mira u poslovnoj sredini.... vi trpite iz dana u dan mjesec dva i više. oslovljavaju vas pogrdnim imenima i otvoreno vam daju na znanje da odete jer ne igrate po pravilima bolesnog uma. Rezultati u poslu se jednostavno postižu, učinkovitost je100% samo ako umijete na kulturan način i pravim riječima izreći što je potrebno.

Vjerujem da je na svakom brodu izvrstan tim pomoraca koji znaju posao, koji su tu da zarade, da ostanu i odrade svoje te odu kućama, međutim mnogi odlaze zbog jedinki, zbog psihičkog mučenja, uništeni i poniženi.

Odlazite, a inkvizitori su odnijeli

11

pobjedu za svoj egoistični i bešćutni um. Nitko ne preispituje “uzrok” odlaska, vjeruje se pljesnjivoj receniči “nije zadovoljio”, samo uhodane igrače ne preispituje nitko.

Ima li žrtva pravo na ispriku i obrazloženje tko je “ pinokio” u priči,.Pravno je teško dokazati psihičko zlostavljanje, svjedoci neće svjedočiti iz straha da ne izgube to što imaju. To je bitka sa vjetrenjačama. Žrtva zlostavljanja je u društvenom sistemu osoba koja nije sposobna, osim mobinga je moguć i fizički obračun, gdje žrtva može ostati krivac, nasilnik.

Svakodnevno smo svjedoci psihofizičkog ponašanja, do kad će se tolerirati postupci istrošenih ljudi, koji naprosto gotovo da i ne koriste nikakav model komunikacije, potrebno ih je zamijeniti sukladno dobu u kojemu živimo, novim, učinovitijim modelima. Što je to u ljudima, da li u njima živi virus gadosti, bakterija zlobe, pohlepe, što nam daje za pravo vrijeđati, zlostavljati, ogovarati, pa i fizički pokazatj tko je alfa mužjak. Kako se osjeća žrtva koja samo radi pošteno svoj posao, a za nagradu ga optužujemo bez mogućnosti obrane. Svi smo samo ljudi, ljudski je griješiti.

Učenje nas oplemenjuje, otvara nove spoznaje, postižemo kao cjelina mnogo više, u konačnici sretni smo. Svaki član posade zaslužuje minimum, a to je lijepa riječ.

Posadi broda gdje god bili mirno more, miran radni dan i noć bez mobinga. • Tatjana Božić predsjednica Sekcije žena SPH

Ljeto koje je netom iza nas, obilježile su prve edukacije organizirane za članove Sekcije mladih SPH: prva je održana 18.srpnja u Središnjem uredu u Rijeci, a teme o kojima smo razgovarali sa glavnim tajnikom SPH Predragom Brazzodurom i ITF inspektorom Romanom Perićem iz ureda Dubrovnik su bile MLC 2006, Zastave pogodnosti, ITF inspektorat i kriminalizacija pomoraca.

Sekcija mladih

Uvertira u Prvu konferenciju za mlade SPH P

et sati smo proveli raspravljajući o budućnosti koja čeka pomorce nakon 20. kolovoza, kada na snagu stupa dugo očekivana Konvencija o radu pomoraca, o problemima koje nosi zapovjednička odgovornost na brodu, ali i kampanji protiv zastava pogodnosti, koju je ITF pokrenuo unazad 60-ak godina.

Prvu edukaciju su popratili

mladi pomorci iz Zadra, Splita i Dubrovnika, a drugu koja je bila na rasporedu 29.kolovoza u Uredu SPH u Zadru, 15 članova Sekcije mladih iz gore navedenih gradova, ali ovoga puta i uz snage iz riječnog brodarstva. Gost predavač mladim članovima SPH je bio Petar Kragić, direktor pravnog sektora/osiguranja u Tankerskoj plovidbi.

Ovoga puta smo razgovarali o obveznim doprinosima, poreznom sustavu za pomorce, stažu s povećanim trajanjem, teme za koje je prethodno voditelj ureda Zadar, Luka Mišić pripremio Vodič kroz prava pomoraca u Hrvatskoj. Voditelj ureda Split, Neven Melvan je govorio o organizaciji mreže aktivista unutar sindikata sa posebnim osvrtom na SPH. Naglasio je važnost stalne kmunikacije s članstvom te slušanja i razumjevanja radnika i njihovih problema čak i kada nisu direktno vezani uz sindikalni rad i mogućnosti. Upozorio je mlade o mogućim zamkama u sindikalnom radu pogotovo u komunikaciji s poslodavcem i Upravama.

Gosp. Kragić je na naš poziv pristao održati predavanje mladim pomorcima, koje je završilo nakon 2 powerpoint prezentacije i 2 sata razgovora s prisutnima, uz veliki pljesak :) Članovi Sekcije mladih bili su vidno zadovoljni dolaskom gosta iz Tankerske plovidbe, koji je

svojim prezentacijama prikazao situaciju u brodarstvu danas i unazad 5 godina, položaj pomorca danas, ali i empirijski pokušao prikazati blisku budućnost koja čeka pomorski sektor. Također je bilo riječi i o resornim ministarstvima, pregovorima brodara i sindikata s istima, kroz presjek u periodu od zadnjih 10 godina.

Oba sastanka su uvertira u prvu konferenciju Sekcije mladih SPH u jesen ove godine, kada ćemo formalno izabrati članove na dogovorene funkcije, napraviti plan rada Sekcije za sljedeću godinu te uključiti mlade

pomorce u rad Središnjeg odbora SPH. Svi vi koji se želite pridružiti i sudjelovati u radu i druženju s mladim pomorcima u Sekciji mladih SPH, javite nam se na info@sph.hr ili popunite zahtjev kojega možete pronaći na našoj internetskoj stranici.

Također očekujemo vaše prijedloge, ideje i mišljenja vezana za budući rad Sekcije mladih jer nam je cilj oformiti jak i aktivan ogranak SPH. S obzirom da je glas mladih budućnost, Sekcija mladih SPH jest budućnost Sindikata pomoraca Hrvatske. • (bm)

12 vornost i veliku osjetljivost u humanitarnim slučajevima. Zahvaljujući intervenciji broda pod vašim zapovjedništvom bilo je moguće izbjeći dramatičan slučaj koji se, na nesreću, često događaju u moru između Libije i Sicilije.

Vaša raspoloživost potpuno se slaže ne samo s duhom pomorskog međunarodnog prava, već i s posebno dubokim smislom za nepisanu tradiciju koja temeljito karakterizira ljude s mora.

Zbog navedenih razloga, molimo vas da primite najveću zahvalnost od srca od talijanskog Maritime Rescue Coordination Center i cijele talijanske Obalne straže.

Spašeno 2.200 putnika?

Pred ukrcaj na brod

Plava vrpca

Kornati – u duhu tradicije P

ribližava se vrijeme za pripremu kandidatura za dodjelu ovogodišnjih priznanja Plava vrpca Vjesnika za humanitarne pothvate na moru.

Spašena 22 emigranta Unatoč pozivu SPH da hrvatski brodari i posrednici sudjeluju u kandidiranju svojih posada za humanitarne pothvate na moru, slučajno smo pročitali na web stranici Tankerske plovidbe (objavljeno devetog kolovoza) da je posada tankera Kornati spasila 22 emigranta.

Vijest glasi: 26. na 27. srpnja motorni tanker Kornati je sudjelovao u spašavanju emigranata s potonule brodice izvan libijskih teritorijalnih voda. U toj prilici 22 emigranta je spašeno i prebačeno na talijanski otok Lampedusu gdje ih je preuzela talijanska Obalna straža.

Iz izvješća zapovjednika kap. Gordana Baždarića: 26. srpnja 2013, brod je plovio prema La Coruni (Španjolska) kada je u 16:35 LT (14:35 UTC) primljen SAR distress poziv od MRCC Roma sa zahtjevom za pružanje pomoći brodici u nevolji na 33 25 56N/12 1914E. Zapovjednik je u 16:40 kontaktirao Office Emergency Team brodara. Te je proslijedio prema primljenoj poziciji.

16:51 zapovjednik kontaktira e-mailom MRCC Roma za daljnje instrukcije 17:02 obavještava najmitelja broda o situaciji 17:35 prima poruku preko Inmarsat C od MRCC ROMA – SAR Distress da bude u kontaktu s brodom Gaz United u potrazi i operacijama spašavanja 18:30 kontaktira Gaz United za SAR izvješće i instrukcije 18:36 Gaz United kontaktira Kornati s instrukcijom da proslijedi na 33 27 5N/12 17 7E i NE za SAR operacije 18:36 zapovjednik preuzima zapovjedništvo, uspostavljena dodatna straža 19:00 stižemo na SAR poziciju, 33 25,5N/ 12 17,7E i NE za SAR operacije.

19:15 nepoznati objekt/ i jedan ribarski brod uočen na 33 27 27N/ 12 18 45E, obaviješten Gaz United 19:30 telefonski poziv od MRCC ROMA o situaciji; pretpostavlja se da je 53 osoba u opasnosti.

20:35 primljen Inmarsat C poziv od MRCC Roma za sve brodove 22:54 primljen telefonski poziv s Gaz United da MRCC ROMA traži transfer 22 emigranta s Gaz United/Gaz Synergie na Kornat zbog prebacivanja na Lampedusa 27. srpanj 2013 9: 36 spuštena spasilačka brodica, operacija transfera 22 emigranta s Gaz United/Gaz Synergie na Kornat završena. Proslijeđuje se za otok Lampedusa.

17:24 kontaktiran MRCC ROMA tele-

Posada tankera Kornati: Zapovjednik: Gordan Baždarić, Prvi časnik: Ivan Mijatović, Drugi časnici: Joško Banov i Emil Krpić, Treći časnik: Mario Vlatković, Vođa: Tomislav Crnjak, Kormilari: Zoran Galić, Goran Rodić, Marinko Uzelac i Željko Kolega, Mornari: Josip Matešić i Ivan Paleka, Upravitelj stroja: Igor Adžić, Drugi strojar: Igor Sekula, Treći strojar: Ivan Panjičko, Četvrti strojar: Milan Vidaković, Elektročasnik: Alen Šarić, Mehaničar: Novica Torić, Poslužitelj sisaljki: Dražen Grbas, Tesar: Ivica Vukić, Čistač: Ante Šango, Mazač: Nikola Dušević, Gl. konobar: Ivan Mustać, Mladić: Eugen Glavan, Gl. kuhar: Zoran Papić, Mladić: Klaudijo Lovrić. fonom, SAR izvješće. Dobio položaj sastanka za transfer (22 emigranta), pozicija 25 Nm SW od Lampeduse.

18: 26 kontaktiran od talijanskog broda obalne straže CP322 na VHF CH 16/14 u svezi operacije transfera 18:45 talijanski brod obalne straće CP322 uz brod 19:00 počinje operacija tranfera emigranata (22 osobe) na CP322 19:12 transfer završen 19:18 nastavak plovidbe prema destinaciji 19:45 informiran e-mailom MRCC Roma, DPA/CSO, brodar, najmitelj Zapovjednik Kornati je 8. kolovoza dobio pismo Ministarstva infrastrukture i transporta, gl. stožera talijanske Obalne straže kojega je potpisao viceadmiral Vincenzo De Luca, čelnik planskog i operativnog odjela u kojem stoji: Dragi kapetane, talijanski Maritime Rescue Coordination Center želi da vam izrazi veliku zahvalnost za suradnju koju ste promptno ponudili u operaciji traganja i spašavanja koja je završila spašavanjem 22 emigranata na moru, uključujući 2 trudne žene, koji su preživjeli potonuće nesigurne brodice ako 29 milja sjeverno od libijske obale 26. srpnja 2013.

Osim toga, sljedećeg dana ste plovili prema Lampedusi i, oko 22 milje SE od tog otoka, prebacili ste migrante na brod talijanske Obalen straže.

Vaš dragocjeni napor spasio je mnogo ljudskih života, pokazujući sposobnost, djelot-

Najspornije, odnosno spašavanje s najmanje podataka za kandidaturu je sudjelovanje hrvatskih pomoraca u spašavanju putnika sa zapaljenog broda za krstarenje Grandeur of the Seas (IMO 9102978, izgrađen 1996. godine, gt 73.817, dwt 7.000, vlasnik Grandeur of the Seas Inc., manager Royal Caribbean Cruises Ltd., zastava Bahamas) oko 35 milja sjeverozapadno od West Enda (Bahami) u plovidbi prema CoCoCayu.

Vijest o spašavanju je objavila Slobodna Dalmacija drugog lipnja pod naslovom „Hrvatski pomorci spasili iz kruzera u plamenu 2.200 putnika“: Osamnaest hrvatskih pomoraca među najzaslužnijima su što u požaru koji je prošlog utorka izbio na kruzeru Grandeur of the Seas među 2.200 putnika nije bilo ozlijeđenih i što je „ploveći hotel“ u jednom komadu stigne iz američkog Baltimorea u Freeport na Bahamima.

Slobodnoj Dalmaciji je potvrđeno da je više od 70 posto časnika (?), koji su sudjelovali i rukovodili akcijom spašavanja, iz Hrvatske te da su oni najzaslužniji što se pomorska havarija nije pretvorila u tragediju. Jedan od njih, u rangu najviših oficira upravljao je evakuacijom, drugi je rukovodio pripremom čamaca za spašavanje, treći pazio na pogon broda, četvrti na sustav ventilacije, peti i šesti su predvodili grupe koji su smirivali goste... Časnici koji su bili na brodu nisu željeli da im se spominju imena, jer im nije do medijskog eksponiranja, ali kažu da im je bila želja da se dozna što se na brodu događalo i da je nakon gotovo četverosatne borbe s vatrom sve završilo bez ljudskih žrtava i s velikom materijalnom štetom.

Nakon objavljene vijesti stupili smo u vezu s autorom članka (Vinko Vuković), ali nismo uspjeli kontaktirati hrvatske

Emigranti u čamcu

Emigranti

pomorce (vjerojatno je da su dobili zabranu od brodara), a ni brodar ni američka Obalna straža nisu odgovorili na naše upite. U stranom tisku nigdje nisu spominjani hrvatski časnici.

Spašen veslač Nizozemski pustolov može biti sretan što je živ nakon što je njegov čamac u noći udario tanker nasred Indijskog oceana.

Ralph Tuijn je pokušavao preveslati razdaljinu od Australije do Afrike kada ga je udario tanker nekih 1.200 milja od Cocos island i oko 2.500 milja od australske obale. Čamac se prevrnuo pet puta i napunio morem, pa je Ralph spas potražio na prevrnutom trupu čamca nakon što je bezuspješno pokušao napuhati svoj čamčić za spašavanje, a nije uspio niti navući pojas za spašavanje.

Nekih pet sati nakon sudara, uspio je aktivirati radio-plutaču pa je Australian Maritime Safety Authority (AMSA) poslala poziv upomoć brodovima na tom području. Poziv je primio i LNG Sokoto (IMO 9216303, izgrađen 2002. godine, dwt 79.822, gt 114.354, vlasnik Bonny Gas Transport Ltd., manager NLNGSS, zastava Bermuda). Unatoč upitima nismo dobili nikakav odgovor, pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je na brodu bilo hrvatskih pomoraca (na tom tankeru je uobičajeno bilo nekoliko hrvatskih časnika). • (dp)

Prebacivanje s broda na brod

br. 76 • listopad 2013

Prenosimo

Administracija opterećuje zapovjednika

U tijeku sjednice FAL komiteta u travnju, danski kapetan Christian Rørbeck govorio je o administrativnim opterećenjima

K

ap. Christian Rørbeck ima 27 godina iskustva plovidbe oceanim kao zaposlenik najvećih danskih brodara- posljednjih devet godina je zapovjednik. Preplovio je ekvivalent od 66 putovanja oko svijeta te je ticao 113 različitih luka u 38 zemalja tako da zna administrativna traženja koje brodovi susreću diljem svijeta.

Na humorističan i provokativan način on je izložio svoje osobno iskustvo s administrativnim opterećenjima s kojima se susreo.

U fokusu prezentacije bili su FAL (Convention on Facilitation of International Maritime Traffic) dokumenti i bezbroj njihovih lokalnih inačica u svezi ulaska u luku u 17 slučajno odabranih svjetskih luka.

Prema njegovim riječima, problem nisu same luke i dokumenti potrebni prije dolaska u njih; problem leži u njihovoj količini i u činjenici da svaka luka ima svoje zahtjeve u svezi papirologije koju treba dostaviti prije dolaska i na dolasku.

Prema njegovoj procjeni, potroši

80% svog rada na papirologiju.

Mnoge luke imaju zahtjeve o potrebnim informacijama prije dolaska. Vremenski limit za slanje tih informacija nije globalno jednak, što znači da neke luke žele informacije 24 sata unaprijed, druge 48, a neke čak 72 sata. Ima i primjera da luke traže neke informacije 48 sati ranije, a druge informacije 24 sata prije uplovljavanja. Kap. Rørbeck je iznio da neke lučke vlasti ne potvrđuju primitak tih dokumenata.

I još – negdje se dokumenti šalju brodskim agentima koji ih proslijeđuju, a drugdje zapovjednik mora komunicirati izravno s lučkim vlastima.

Nakon dolaska, svaka luka ima vlastite zahtjeve u svezi dokumenata koji se moraju dati. Neke od informacija se moraju slati elektronski, a onda dolaskom u luku moraju se ispisati, potpisati i pečatiti.

Prema riječima kap. Rørbecka: Bez brodskog pečata, brodarstvo bi stalo...

zapovjednika na dnevnoj bazi u lukama diljem svijeta.

U svojoj prezentaciji, kap. Rørbeck pokazao je koliko kopija istog dokumenta treba u 17 slučajno izabranih luka. 12 je onih od kojih luke zahtjevaju više kopija nego što je preporučeno u FAL konvenciji, a 11 je razvilo svoje vlastite nacionalne dokumente. Ti lokalni dokumenti su ponekad na jeziku zemlje u kojoj je luka što stvara probleme zapovjedniku broda koji ne poznaje taj jezik.

Među najčudnijim dokumentima, kap. Rørbeck je naveo luku koja traži količinu vina u spremnicima ili bačvi koje se nalaze na brodu, ili pitanje broja deterdženata na brodu koji sadrže alkohol.

Primjer različitih traženja pojedinog dokumenta, kap. Rørbeck je prezentirao na primjeru popisa posade. U lukama koje je ticao

naišao je na mnogobrojne različite formate pisanja imena članova posade. Iako se misli da su imena svugdje ista, na nesreću nisu. Neke luke traže da se ime napiše kao na zrakoplovnoj karti: Rørbeck, Christian E. Ali kako zarez nije u putovnici, neke luke traže drugi format: Rørbeck Christian E. Druge traže obratno: Christian E. Rørbeck.

Konačno, neke traže svako ime u posebnoj koloni.

I još, neke luke traže da se „Mr.“ piše u popis posade, negdje je se to apsolutno ne smije pisati u popisu posade. Sve promjene u popisu posade moraju se izvršiti ručno kada tičete luku, što je veliko trošenje vremena.

Neke europske zemlje su u tzv.

Schengenskoj zoni. Nema graničnih kontrola kada prolazite iz jedne u drugu zemlju u tom režimu. Ipak, svaki put kad brod tiče luku, sva papirologija mora biti pripremljena i predana. Kap. Rørbeck pokazao je da, brod koji plovi između šest država u Schengenu, treba pripremiti ukupno 80 dokumenata, a 42 dokumenta mora poslati unaprijed. Čak i kad brod tiče više luka u istoj državi ima primjera da neke države traže pripremu i davanje dokumenata u svakoj luci!

Nakon nabrajanja primjera administrativnih zahtjeva koje brod mora udovoljiti kada tiče neku luku diljem svijeta, kap. Rørbeck je predložio rješenja koja bi smanjila količinu papirologije za zapovjednike.

Prije svega, jedno jedino izvješće za svaku državu/regiju. To se može usporediti s putovanjem zrakoplovom gdje putnik može putovati slobodno bez granica jednom kad je ušao u državu. Drugo, države i luke bi trebale prihvatiti elektronske dokumente kako bi se brodovima olakšala njihova ponovna uporaba u slijedećoj luci. I konačno, broj dokumenata u lukama treba svesti na minimum, a međunarodne forme bi trebale biti prihvaćene umjesto da luke razvijaju svoje vlastite, lokalne dokumente.

Prema mišljenju kap. Rørbecka, ta rješenja su potrebna jer, s jedne strane, će smanjiti operativne troškove broda, a s druge strane smanjiti će administrativne zahtjeve prema zapovjedniku omogućujući mu da troši vrijeme na primarni ciljda osigura sigurnu plovidbu svog broda kako bi zaštitio posadu, teret i okoliš. • (IMO News, The Magazine of the International Maritime Organization, Issue 3, 2013 / dp)

13

Vijesti

Uljanik plovidba Novi brod Punta U flotu Uljanik Shipmanagementa Inc. iz Pule je početkom listopada ušao novi bulk pod imenom Punta (IMO 9606118, gt 29.850, dwt 52.000, vlasnik Maritime Transport Pula Three).

Izgrađen je u brodogradilištu Uljanik u Puli, a luka upisa je Pula (hrvatska zastava). Na brodu je u cijelosti hrvatska posada.

I za ovaj, najnoviji brod (u seriji od četiri, tek je porinut brod Valovine) brodar je potpisao posebne dodatke Nacionalnom kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi sa SPH. (dp)

Nova agencija i novi KU U Splitu je s radom započeo novi posrednik u zapošljavanju pomoraca, Scapha d.o.o . SPH je odmah dogovorio otvaranje pregovora za kolektivni ugovor za prvi brod na koji su poslani pomorci putem tog posrednika. Tako su pomorci na tankeru Aurelia (IMO 9342621, izgrađen 2007 godine, gt 4.292, dwt 7.511, vlasnik Straits Shipping 2 Corp., manager Seawave Shipping Serv Pte.Ltd. iz Singapura, zastava Singapur) pokriveni hrvatskim kolektivnim ugovorom do kraja prosinca 2014. godine (bm)

14 Zaboravljene priče

Odiseja riječke posade broda Foscolo

Brod Foscolo potopljen je 15/5/1940. godine u napadu njemačkih Štuka, a osim što je to priča o brodu koji je potopljen prije početka Drugog svjetskog rata, zanimljiv je i po odiseji posade koja je bila uglavnom iz Rijeke.

B

io je u vlasništvu Societa Anonima di Navigazione Tirrenia iz Rijeke kojoj je pripao 1937. godine. Prije toga brod je plovio u floti društva Adria Societa Anonima di Navigazione Marittima iz Rijeke. Izgrađen je u Scotstounu 1919. godine kao War Ripple, a pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije. Iste godine mijenja ime u Rogier (Cie Maritime Belge), 1926. godine plovi kao Maringa, a 1934. godine kupuje ga društvo Adria koje joj daje konačno ime – Foscolo (3.108 grt). Održavao je tzv. teretnu lijinu za sjevernu Europu. Posljednje putovanje: iz Rijeke je brod isplovio prema talijanskim lukama Catania, Reggio Calabria i Napoli. Slijedila je Barcelona iz koje je isplovio 8/4/1940. godine prema Rotterdamu. Prema nekim najavama to je trebalo biti posljednje putovanje jednog broda pod talijanskom zastavom prema

lukama sjeverne Europe (zbog najave ulaska Italije u rat).

Isplovljavanjem iz Barcelone počeli su događaji koji su nagovještavali ono što će doživjeti brod i posada. U noći devetog na deseti siječnja engleska obalna straža zaustavila je brod kod Gibraltara. Nakon što je brod identificiran, engleska patrola se popela na brod kako bi pregledala brodske dokumente. Ne zna se razlog, ali odmah je zapovjedniku naređeno da skrene prema Gibraltaru. Došavši na sidrište, zapovjednik Dario Lucano je odbio prijedlog službenika Control Office da se pridruži konvoju kako bi mogao nastaviti putovanje. No, prihvatio je da potpiše obavezu da se zaustavi u Weimouthu u južnoj Engleskoj kako bi se pregledao teret. Nije imao izlaza - potpis je bio uvjet da može nastaviti putovanja bez da se pridruži konvoju, a dobro je znao da njemačke podmornice napadaju sve neutralne brodove u konvojima.

Daljnji događaji odvijali su se filmskom brzinom: 15/4. Foscolo je stigao u Weimouth gdje je izvršen cijeli niz pregleda, a njegovi dokumenti poslani su u London.

Dokumenti su vraćeni tek 24/4. kada zapovjednik dobiva dozvolu za nastavak plovidbe s obavezom da plovi određenim rutama, a da noću plovi ugašenih svjetala.

Tog dana, pri zalasku sunca, brod nastavlja plovidbu. Dva dana kasnije, 26/4. brod stiže u Dover gdje se provodi ponovni pregled dokumenata i tereta. Slijedećeg dana dobivena je dozvola za nastavak plovidbe. Brod plovi u gustoj magli, susreće konvoje i ratne brodove i umješnošću posade izbjegava mnogobrojne mine.

Foscolo Izgrađen: 1919.

Prvo ime: War Ripple Prvi vlasnik: The Shipping Controller,London Brodogradilište: Lloyd Royal Belge, Scotstoun Grt: 3.108 Dimenzije: 104,24x14,17 m Pogon: triplex Brzina: 11,5 čv 1919 Rogier – Cie Maritime Belge, Antwerpen 1926 Maringa 1934 Foscolo – Adria Societa Anonima di Navigazione Marittima, Fiume (Rijeka) Konačna sudbina 15/5/1940 - Potopljen U Rotterdam stiže 28/4. Nizozemske vlasti su iznenađene njegovim dolaskom. U toj luci Foscolo boravi sve do 7/5. kada isplovljava za – Dordrecht. Iz te luke 8/5. isplovljava za Antwerpen.

Dva dana kasnije njemačke snage okupiraju Nizozemsku. U Antwerpenu brod boravi od 12. do 15/5.

Dozvolu za isplovljavanje dobiva 14/5. uz uvjet da, bez pristajanja u usputnim lukama, plovi za Genovu.

Na brod se ukrcava osam talijan-

skih putnika.

Foscolo isplovljava 15/5. u zoru. Luka je prazna, oglašena je zračna opasnost. Osim njega luku napuštaju još dva broda pod talijanskom zastavom: Fidelitas i A. Locatelli. Nekoliko artiljerijskih projektila ispaljeno je s istočne obale rijeke Schelde prema Foscolu. Nekoliko gelera pada na brod. Zapovjednik je naredio radio šutnju ... u 12:00 brod stiže

u Flushing gdje je izvršena smjena pilota, a nastavlja se plovidba kroz minsko polje Vielingen. U 14:00 iznad broda prelijeći njemački lovci koji mitraljiraju brod. Nakon toga, slijede bombarderi koji izbacuju mnogobrojne bombe.

Odmah je pogođen brod A. Locatelli. Foscolo je teško oštećen, pa zapovjednik odlučuje prekinuti radio šutnju te emitira poziv upomoć bez označavanja svoje pozicije:... SOS de IBZR Italian S/s Foscolo bombed requires immediate assistance... Njemački zrakoplovi stalno nadlijeću brod koji se počinje naginjati. Kraj je blizu... Nema naznaka da bi ikakva pomoć mogla stići. Pada odluka o napuštanju broda. Spuštaju se čamci, evakuiraju se putnici i dio posade. Slijede svi drugi, pa se bez problema iskrcavaju na nedaleko kopno.

Slijedećih dana, s obzirom da je brod potonuo na plitko more pokušava se njegovo spašavanje.

Ali sve je uzalud- nema adekvatnih sredstava. Putnici i posada se privremeno smještaju u Hotel Casino. Generalni konzul Italije 16/5. preuzima osmoricu putnika i prebacuje ih u Bruxelles.

17/5. proglašen je policijski sat i nitko ne može izlaziti iz hotela.

Dva dana kasnije predleže se ukrcaj na parobrod pod latvijskom zastavom Sigurd Faulbanus koji treba isploviti za Dunkerque, ali posjet brodu pokazuje da brod nije sposoban za plovidbu. Navečer, zbog sve teže situacije, u dvije zasebne grupe, posada pješice odlazi prema Dunkerqueu pod stalnim bombardiranjem. 20/4., negdje na pola puta, posada biva smještena u prostorije jedne škole, a četiri dana kasnije bivaju odatle izbačeni, jer je potrebna za smještaj francuskih vojnika.

Njemačka ofenziva je u punom jeku, posada je bez hrane, ali nastavljaju put.

27/5. članovi posade broda Foscolo nalaze sklonište u podrumu komunalne biblioteke, koja je ubrzo bombardirana i zapaljena te

posada bježi u polja. Nastavljaju se bombardiranja, a posada se nalazi između dvije linije fronte.

2/6. francuski vojnici napuštaju položaje i nastaje kaos. Posada odlučuje sačekati razvoj situacije, umorni su, od potonuća broda već je prošlo 17 dana. Slijedećeg dana stižu njemačke trupe, posada ne zna što da čini i na kraju se odlučuje javiti njemačkoj vojsci.

Službeno su njihovi saveznici.

Dobro su primljeni te su napokon dobro nahranjeni. Obavješteni su da će biti prebačeni u Bruxelles gdje stižu 4/6. preko Ghenta.

Putovanje je obavljeno njemačkim kamionima.

Slijedećeg dana cijelu posadu prima talijanski generalni konzul u Belgiji – bit će repatrirani, polazak je zakazan za 8/6. Tog dana se posada ukrcava u autobus i preko Kolna kreću za domovinu. U Kolnu se ukrcavaju na vlak i, preko Munchena, u 23:00 stiže u Rijeku odakle je većina posade. Tako je sretno dovršeno ono što je nazvano odisejom posade broda Foscolo koji je potopljen manje od 18 sati prije ulaska Italije u rat...Zapovjednik Lucano odmah je ukrcan kao časnik za plovidbu na krstaricu Duca d’Aosta – preživio je rat. Nije poznata sudbina ostalih članova posade ... • (priredio dp)

Dokumentarni film “Modri kavez” Ured Split Sindikata pomoraca Hrvatske zaprimio je neobičan poziv “upomoć”: naime, mlada redateljica Bruna Bajić kreće u realizaciju dokumentarnog filma posvećenog pomorcima i njihovom načinu života, a za što joj trebaju “arhivske snimke”, vas hrvatskih pomoraca, na radnome mjestu. Kako kaže, ovo je prvi dokumentarni film sa ovakvom tematikom, posvećen emotivnim preprekama, zamkama i izazovima pomoraca, a ne o pomorskoj tehnologiji i industriji.

Kako je film u predprodukciji, potporu je dobio od Grada Splita, HAVC-a, Zagrebačke banke, kao i Kapetana Zorovića iz Rijeke, koji se prvi odazvao i prepoznao važnost pristupanja ovakvom projektu. Autorsku glazbu za film potpisuje Tonči Huljić.

Kako Bruna i njezina majka Žana nisu u prilici snimati po brodovima, niti financijski, a niti kao fizičke osobe, uputile su poziv svim pomorcima ukoliko imaju kakve materijale koji su snimani po brodovima, da ih ustupe za film.

Ukoliko ste spremni pomoći mladoj režiserki, posjedujete snimke svakodnevnog života na brodu, imate zanimljivu životnu priču vezanu uz navigaciju ili svoj privatni život, snimke nevremena, oluja ili interventnih situacija i svega ostalog što vam se učini zanimljivo, javite se gospođi Žani putem emaila: zana.bajic@gmail.com ili na broj mobitela: 091/544-3223

15

br. 76 • listopad 2013

Malo smijeha

Bombastična crpka U

pravo je bilo prošlo osam sati ujutro. Kapetan, nad velikim pisaćim stolom, upravo je proučavao popis brodova u Porto Margheri.

Bio sam tih: svi u lučkoj kapetaniji znaju da je u to jutarnje doba, najbolje izbjegavati kapetana....

-Treba posjetiti taj brod !

Da neće biti lagan posao saznao sam čim sam stigao do broda. Zarđali trup izgledao je kao da je dobio vrtnjak gojzericama s čavlima. Na krmi ime: Omar, a matična luka Basseterre. Nikad čuo, a nikad nisam vidio zastavu koja je visjela s krmenog jarbola. Otvorio sam torbu: Saint Kitts & Nevis? Nikad čuo.

Zatvorio sam torbu i popeo se na brod, možda ću gore biti pametniji: pitati ću zapovjednika o imenu broda, vezi između brodara i zastave.

Na crew listi vidim da je zapovjednik – Hrvat, koji najvjerojatnije, kao niti ja, ne bi znao na karti pokazati Saint Kitts & ono drugo.

Ostatak posade: dva Crnogorca, tri Ukrajinca, tri Filipinca i kuhar – Grk. Miješano meso...

Hrvat je bio overweight: okruglo lice kao Louis XIV, brada od nekoliko dana.

Melje nešto talijanskog. Počeo sam ispunjavati report. Do prije nekoliko mjeseci brod je vijao zastavu Liberije i nosio ime Sea Queen. Lijepo ime, ali neadekvatno. Pitam zapovjednika ime i adresu vlasnika/brodara. Njegov pogled odgovara: - Baš lijepo pitanje.

Odlazi i vraća se s papirićem s kojega čita: - D&O Shipping Co.Ltd...

Republic of Panama...R.D. Street...Swiss Tower...Urbanizacion Obarrio...

Adresa nije značila ništa, bez okusa i mirisa, kao čaj bez limuna. Kako ući u labirint imena i mjesta koji je namjerno takav da se sakrije tko je vlasnik?

Zapovjednik se počeo znojiti, bio je nervozan: imao sam osjećaj da me gleda s nepovjerenjem. Bilo je jasno da sam mu pokvario dan. Njegov glavni cilj sada je bio kako sa što manje štete odraditi posjet Obalne straže... Panično je razmatrao odgovore na još nepostavljena pitanja...

- Zaustaviti ću ga, ionako ću pronaći dosta nedostataka: makar pokvareni motor na čamcu za spašavanje ili probušen protupožarni cjevovod...

Pojavio se neishranjeni grčki kuhar: na pladnju tetrapak soka od manga i dvije čaše - ne previše čiste... Taman sam upisivao ime tvrtke koja je preuzela odgovornost za brodsku sigurnost – i ona iz Grčke: SAMOS Company..., Piraeus,... Greece. Sumnjivo: Panama i Piraeus. Svijet je zaista mali za onoga tko plovi.

U reportu pišem adresu: Agyos Spyridonos Street... Za trenutak sam poželio s tim brodom u Grčku, ali našao sam se u strojarnici: zauljene santine, smrad nafte... Ovdje prijeti požar...

- Cheef!... Cheef! Oil leakage!

- zovem Ukrajinca koji se blesavo smijulji, a u ustima zlatni zub se sjaji. Pokazujem mu prema pomoćnim motorima s kojih se slijevaju ulje i gorivo. Ukrajinac ne zna

SEDAM KORA

nova Internet TV emisija Sindikata Pomoraca Hrvatske www.sph.hr

talijanski – sumnjam da bi mu engleski bio razumljiviji.

- Next step...master, idemo provjeriti emergency protupožarnu crpku i vidjeti da li baca do palube...

Sumnjam. Hrvat naređuje Filipincima da spoje protupožarna crijeva.

Iz dimnjaka crni dim, startala je crpka.

Prolaze minute, ali voda ne dolazi.

Zapovjednik viče na Filipince koji samo klimaju glavama.

Ukrajinci ga očito izbjegavaju, gledaju me mrko, a kuhar puši pred kuhinjom naslonjen na čamac za spašavanje u papučama i bijelim čarapama. Mora da je poludio, jer mu se ručak hladio!

- OK master... stop... kraj priče! U kabinu da popričamo ...

Pazuh mu se popišao, brada mokra, oči ... Čekao sam da nešto kaže, a on nudi hladnu Coca Colu u kantici iz frižidera iz sedamdesetih godina.

- Non va bene...captain, no good... la pompa non funziona... ship detained!

-Funziona!, odgovori kao da je našao zlato kopajući u rudniku.

- You see water ?

- No, no..., ponavljao je zapovjednik kao da je osuđen na strijeljanje. Vjerojatno mu je na pamet pao vlasnik.

Znao sam da posada nije kriva, jer vlasnik ne šalje dijelove...

Vlasnik bi mu vjerojatno zamjerio: - Govno jedno, nisi uspio prevariti Coast Guard... mogao si uputiti glavnu crpku, nitko ne bi primijetio, samo da ona p.... od upravitelja stroja to zna!

Zapovjednik se pokazao tvrdom kosti: imao je svoju verziju o događaju: - Crpka radi, brod je prazan i zbog toga ne usisava, usis nije ispod vode!

Moja verzija: - Manometar ne radi, nema usisa, ne radi...no such!

Njegova: - Such! Funziona! Probali smo je prije tri dana u Kopru! Funziona! Such...

Moja verzija: - Crpka ili radi u svim uvjetima ili... ne radi!

Razmišljam da izvadim računalo i otvorim konvenciju gdje je propisano koliko je minimalna dužina mlaza, količina vode...Odjednom mi sine ideja: na njegovom stolu, među papirima bila je ilustrirana revija imena vrlo primjerenog našem slučaju: Hot Such. Na slici obilna plavuša koja slamčicom pije mlijeko iz čaše. Odustao sam od konvencija i propisa, uzeo sam reviju: - Evo! Ovo je crpka koja radi! Vidi koji usis! Bomba!

Uslijedila je tišina.

Zapovjednik je bio bez riječi, a onda je prasnuo u smijeh.

Predao se argumentima, nije bilo više mjesta raspravi.

Zatvorio sam report te smo se rukovali. Otpratio me.

Zahvalio sam mu: - Thanks for your collaboration.

Na povratku, nakon predaje izvješća, kapetan je bio zadovoljan: - Dobar posao!

I dodao: - Je si li pregledao i glavnu crpku?

Odgovorih: - Druga ? Da, radila je, odličan usis... Bomba! • (priredio dp)

PRISTUPNICA

Popunjava SPH

Sindikat Pomoraca Hrvatske Središnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Datum primitka Broj iskaznice

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske Prezime

(molimo ispuniti TISKANIM slovima) Ime

JMBG

Adresa

Grad

Poštanski broj

E-mail

M/Ž Tel. Mob.

NajblIža rodbina Prezime

Ime

Srodstvo

Adresa

Grad

Pošt. broj

Brodar Posrednik Brod

IMO br.

Svojstvo Pomorska knjižica br.

Izdana u

Školska sprema

Zvanje

Vrijedi do

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Da li ste prethodno bili član SPH

Datum izdavanja Da

Ne

Čl. broj Da li ste član drugog sindikata

Kada ste prestali biti član Da

Ne

Kojeg

Plaćanje članarine Gotovinom na blagajni SPH

Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom Datum

Vlastoručni potpis

Mjesto

Pridružite nam se na društvenim mrežama:

www.sph.hr

SPH Adresar SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr; jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hr URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050 E-mail: lmisic@sph.hr URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339 E-mail: nmelvan@sph.hr, kseverdija@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993 E-mail: rperic@sph.hr

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321 E-mail: mkronja@sph.hr

Impressum Pomorski vjesnik ISSN 1330-736 Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka Za nakladnika: Vladimir Svalina Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint Dizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 Rijeka Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

16 AUTOR: VALTER

JEDAN OD TRAJEKATA BRODARA IZ KRIŽALJKE

OLIVER (MLAKAR) OD MILJA

MUTAVAC

SILAZAK GIMNASTIČARA SA SPRAVE

STARA MJERA ZA ZAPREMINU (MN.)

KALIJ

GLUMICA WINSLET

PROTIVNICI, SUPARNICI

REKVIZIT ZA IGRU I SPORT

“OTOK”

NARODNI PLES BEZ GLAZBENE PRATNJE UPRAVITELJ STROJA “JADROLINIJIN” KATAMARAN

KATAMARAN U FLOTI “JADROLINIJE”

PEPELJAST IZRAZ U SMISLU: VI NEMATE PROBLEMA

LANA BANELY “JADROLINIJIN” TRAJEKT

JEDAN OD GLUMICA TRAJEKATA ŠERBEDŽIJA RIJEČKOG BRODARA IZ KRIŽALJKE

LJEČILIŠTE U SLOVENIJI KOD LAŠKOG AKSENIJA OD MILJA PODVODNI ULTRAZVUČNI LOKATOR

“ČELIK”

VELIKI “JADROLINIJIN” TRAJEKT NA SLICI

JEDAN OD TRAJEKATA U FLOTI “JADROLINIJE”

OPERA SERGEJA RAHMANJINOVA

VELIKA “RESEARCH POSUDA ZA GRANTS KUPANJE OFFICER”

KISIK

“JADROLINIJIN” TRAJEKT

PRILOG; UBRZO ORESTIJA OD MILJA POKOJNI ČELNIK NK “RIJEKE”, ROBERT BEZ TEŠKOĆA

LIK OSOBE S RUKAMA UZDIGNUTIM NA MOLITVU OSOKOLITI

VODENA BILJKA BIZANTSKA CARICA, ŽENA JUSTINIJANA I. ABRAHAM OD MILJA AFRIČKA SREDOZEMNA DRŽAVA

EUGEN KUMIČIĆ TRAJEKT U FLOTI BRODARA IZ KRIŽALJKE AUSTRIJA VELIKI TRAJEKT U FLOTI “JADROLINIJE”

APARAT KOJI ŠTO REGISTRIRA PRAŽITELJ BALKANA

TRAJEKT BRODARA IZ KRIŽALJKE PJEVAČ RAHIMOVSKI

PUTNIČKI BROD NAŠEG BRODARA SUDAC (ARAP.)

Pas

KOJE SE ODNOSI NA USTA

“JADROLINIJIN” TRAJEKT ISTOČNJAČKE UDARALJKE

RIMSKI: 5 LOŠA OCJENA, JEDINICA (FIG.) URANOV SATELIT GLUMICA PROHASKA

PRIPADNIK ŽIDOVSKE SLJEDBE SMRDLJIVA ZVJERKA

TRAJEKT U FLOTI BRODARA IZ KRIŽALJKE

ŠPIJUN

Stradali u listopadu ruti Napoli-Trapani. Izgrađen je 1904. godine kao Luque (Robert MacAndrew & Co., London) u brodogradilištu Sir Raylton Dixon & Co. Ltd. u Middlesbroughu (novogradnja 509), imao je 1.391 grt ( dužina 75,7, širina 10,9 metara), pogon triplex, brzina 9,0 čvorova. Godine 1915. mijenja vlasnika (Moss Steamship Co.Ltd. iz Liverpoola), 1923. postaje Mexican Lady (Steele-Warriner Co. Ltd., London), 1925. postaje Žiga Kopajtić (Jadranska plovidba d.d.), a od 1938. je u vlasništvu Brodarskog društva Oceania. Rekviriran je 31. ožujka 1941. od talijanske vlade na dolasku u Genovu kada je bio u najmu švicarske vlade.

Kapetan nastavi: - Baš lijepa noć za šetanje i relaksaciju. Slažeš li se ?

Mornar jednostavno odvrati: - Dobra trgovina, gospodine!

PULA

Obljetnica

Nije bila, ali mornar nije želio kačiti se s kapetanom: - Da, gospodine!

A kapetan nastavi: - Dobio sam ga za moju ženu!

HIDROBUS U FOLTI “JADROLINIJE”

GLEDATI SVOJ POSAO (FIG.) ŠVEDSKA

Kapetan željan razgovora, odvrati pozdrav: - Dobra večer, momče.

Lijepa noć, zar ne?

Nije se baš složio, ali odgovori: - Da, gospodine!

TRKALIŠTE FORMULE 1 KOD MADRIDA

IGORA OD MILJA KOJI NEMA OSJETILO SLUHA

GLUMAC MATULA VLADAN DESNICA

- Dobra večer, gospodine!

Kapetan, pokazujući psa, nastavi: - Ovo je zlatni retriver, lijepi pas!

PTICA IZ PORODICE DROZDOVA GRAD BLIZU SPLITA

RIMSKI BOG LJUBAVI IME VIŠE TURSKIH SULTANA

IRIDIJ BIVŠI SPRINTER BOLDON

Mrak, oluja, noć. Mornar je na straži. Kapetan šeta psa. Nervozni mornar ga propisno salutira:

Nije se slagao, ali odgovori: - Da, gospodine!

JOHN TRAVOLTA DOZNAKE ZA RACIONIRANU ROBU ZAOBLJEN

OTOK KOD SUMATRE TEŠKA KOVINA (ZNAK TL)

RASTAVNI VEZNIK IGOR TUDOR

STRUČNJAK ZA ARAPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Anegdote s mora

STAROGRČKI PJEVAČI PISAC IZ VOJVODINE, MARKO

SUDAC U GRČKOM PODZEMLJU PJEVAČICA REDŽEPOVA

NARODOZNANAC GLUMICA MIRANDA

GLUMICA I PJEVAČICA NEWTONJOHN PUTNIČKI BROD U FLOTI “JADROLINIJE”

ISPUPČENJE NA STUPU (ARHIT.) OMERA OD MILJA

 Parobrod Vido izgrađen je 1906. godine u brodogradilištu Howaldtswerke A.G. u Kielu kao Secalia za danskog brodara P.L. Fiskera. Četiri godine kasnije preimenovan je u Borgum, a novi vlasnik je C.K. Hansen. Godine 1928. postaje Aaro ( J.J. Petersen), a pred Drugi svjetski rat, 1939. godine, kupuje ga brodar Jugolevant i postaje Vido.

Brod je imao 2.639 grt, dug je bio 86,6 i širok 12,8 metara, a pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije (triplex). Šestoga listopada 1940. godine udario je o minu 18 nautičkih milja istočno od Suline i potonuo.  Talijanski putnički liner Eridania (u njemačkim rukama) je 7.

listopada 1943. godine torpedirala i potopila poljska podmornica Sokol kod rta Kamenjak. Na brodu je bio teret municije. Izgrađen je kao Innsbruck (Lloyd Austriaco, Trst) 1915. godine u brodogradilištu Stabilimento Tecnico Triestino u Trstu. Od 1919. godine je u floti Lloyd Triestina, 1921. mijenja ime u Aquileia, 1924. je u floti Lloyd Sabaudo Soc. Anon. Per Azioni iz Genove, a 1931. vraća se u Lloyd Triestino. Godine 1933. mijenja ime u Amazzonia, 1935. je Palestina, a 1940. Eridania.  Parobrod Una torpediran je 11. listopada 1941. godine od britanske podmornice HMS Unruffled 4 nautičke milje od Caprija na

 Parobrod Orao (Jugoslavenska plovidba d.d., Sušak) torpedirala je talijanska podmornica Enrico Tazzoli 12. listopada 1940. godine u plovidbi iz Bahia Blanca za luke V. Britanije s teretom brašna.

Izgrađen je kao War Cedar 1919. godine u brodogradilištu Greenock & Grangemouth Dockyard Co. Ltd. u Greenocku za The Shipping Controller, London, novogradnja broj 395. Imao je 5.135 grt (dužina 122, širina 15,9 metara). Godine 1919. postaje Beechpark ( J. & J. Denholm Ltd., Glasgow), 1937. godine mijenja ime u Ger-Y-Bryn (Brynmor SS Co., Swansea), a 1938. postaje Orao. Kao razlog potapanja navodi se da je brod radiom javio svoj položaj Gibraltaru (i podmornicama), čime je prekršio neutralnost.

• (dp)

Kuhinja

Morski kolač SASTOJCI: Biskvit: 4 jaja, 2 dcl šećera, 1 dcl ulja, 2 dcl brašna, 1 dcl mlijeka, 2 žlice kakaa, vrećica praška za pecivo.

Punjenje: 0,5 l mlijeka, 2 vrećice vanilin šećera, 6 žlica brašna, 200 gr margarina,6 žlica brašna,4 žumanjka Ostalo: 2 vrećice šlag kreme od vanilije; 2,5 dcl mineralne vode (koristiti umjesto mlijeka) Priprema biskvita: pjenasto umutiti jaja sa šećerom, dodati mlijeko ručno miješajući, dodati prosijano brašno s kakaom i praškom za pecivo, dodati ulje. Peći u limu (25x35cm) na papiru za pečenje na 180 stupnjeva u pećnici. Ohlađeni biskvit presjeći napola ili podijeliti masu pa peći dva biskvita.

Punjenje: žumanjke umutiti s 3 žlice šećera i kuhati 3-4 minute na pari. Nakon kuhanja promiješati dok se hladi. U 3 dcl mlijeka umutiti brašno. Preostalo mlijeko zakuhati s vanilin šećerom i preostalim šećerom te u kipuće dodati smjesu s brašnom.

Kuhati par minuta dok se ne zgusne.

Ohladiti. Pjenasto izraditi margarin (ili maslac) te dodavati u kremu. Dodati ohlađene žumanjke.

Slaganje: preko prvog dijela biskvita premazati kremu pa preklopiti s drugim dijelom biskvita. Nanijeti umućeni šlag kremu od vanilije.

Posluživanje: ostaviti preko noći.