Pomorski Vjesnik br. 83 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 83 I travanj 2016 I godina 21

Tražimo smjenu Uprave Jadrolinije / Vozarine padaju, potraživanja rastu / Vi pitate, mi odgovaramo / MLC 2006 (V. dio)

FAIR TRANSPORT EUROPE EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA POBOLJŠANJE RADNIH UVJETA RADNIKA U TRANSPORTU

! A D

Radnici su ti koji drže Europu povezanu, ali to čine pod sve gorim i nehumanijim radnim uvjetima. Gura ih se raditi jače, brže i više za manje novca, te bez ili s vrlo ograničenim ugovorenim sigurnosnim uvjetima ... str.4-6

ZAKONI RH

PRAVNI SAVJET

PORTRET

Nova iznenađenja sa zagrebačke adrese

Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža

Mario Zorović, Zorović Maritime Services

Od dana 01.01.2016. primjenjuju se odredbe Zakona o doprinosima (NN 143/14) ...

U siječnju ove godine, Upravni sud u Splitu donio je za pomorce dugo priželjkivanu presudu ...

Iako možda nije “atraktivno” zanimanje, za strojare uvijek ima više mjesta ...

str.18

str. 27

str.34

Odobravamo popuste za članove obitelji!

logotip s podlogom

15%

Posebne pogodnosti za članove Sindikata

Inovativne terapije

NOVO!

• MBST® - terapijska magnetska nuklearna rezonanca • ORTHOKIN terapija • Vacusac – hipobarična terapija • Shockwave – terapija udarnim valom • 3D Dekompresijska terapija kralježnice • FREMS – revolucionarni biofizikalni tretman za različite boli

Rejuvenation medicinski program

POPUS

TA!

Na navedene usluge

Specijalistički pregledi Fizijatra, reumatologa, interniste, kardiologa, ortopeda, neurologa, dermatologa

Dijagnostika Dijagnostički ultrazvuk, elektromioneurografija, elektrokardiografija, denzitometrija, Biodex izokinetičko testiranje ...

Fizikalna terapija Za bolna stanja vratnog i lumbalnog segmenta kralježnice, program za reumu i artrozu, program za postoperativnu rehabilitaciju, program za sportske ozljede, program neurorehabilitacija

Sistematski pregledi Za muškarce i žene svih dobi • CACI nekirurški lifting lica • Intraderma RF Celulab • Kavitacija • Aromawickel tretman • Vip Lipo Line Duo • Slim Fit Poliklinika Terme Selce 1. prilaz I. L. Ribara 8, 51266 Selce; 051 764 076 Poliklinika Terme Rijeka S. Krautzeka 66c (Trsat), Rijeka; 051 400 420

www.terme-selce.hr | info@terme-selce.hr

Programi unapređenja zdravlja Posebni paketi i akcije

logotip bez podloge

SADRŽAJ SPH Adresar Središnji ured Rijeka Krešimirova 4/II, 51000 Rijeka  Tel.: + 385 51 325 340  Fax.: + 385 51 213 673  Email: info@sph.hr Ured Zadar C. F. Bianchija 2, 23000 Zadar  Tel.: + 385 23 250 230  Fax.: + 385 23 254 050 Email: lmisic@sph.hr Ured Šibenik S. Radića 79A, 22000 Šibenik  Tel.: + 385 22 200 320  Fax.: + 385 22 200 321 Email: mkronja@sph.hr Ured Split Marmontova 1, 21000 Split  Tel.: + 385 21 340 040  Fax.: + 385 21 345 339 Email: nmelvan@sph.hr Ured Dubrovnik A. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik  Tel.: + 385 20 418 992  Fax.: + 385 20 418 993 Email: rperic@sph.hr

Inicijativa 3

Fair Transport Europe

Razgovor: Zap. Dragomir Mucić, Jadrolinija

SPH Aktivnosti 7

Ministre, hitno smjenite Upravu!

Kolektivno pregovaranje

Vijesti

Pregled aktivnosti ITF Inspektorata

Savjeti 16

Pitanja & odgovori

Zakoni RH 18

Predujam

Konvencije 20

Međunarodna konvencija od radu pomoraca iz 2006. godine (5/6)

Ratifikacija konvencija 2015-16

Prijedlozi pomoraca i brodara za izmjene i dopune MLC 2006

Liječnički savjet

Impressum

Pravni savjet 27

Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža

Edukacija 28

Plinsko-dizelski motor Wärtsilä model 50DF

Portret 34

Mario Zorović, direktor Zorović Maritime Services

Plava vrpca 36

Plava vrpca Vjesnika 2016.

Reportaža 38

Modri kavez

Povijest 40

Staro za novo

Kolumna Sretan vam Dan žena drage moje multipraktik žene!

41 Zabava 42

Križaljka

Zika - naša nova popudbina

Pomorski vjesnik ISSN 1330-7363

Foto vijest

Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51000 Rijeka Za nakladnika: Predrag Brazzoduro Glavni i izvršni urednik: Bojana Manojlović Stalni suradnici: Damir Herceg, Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša NIkolić, Zdenko Jabuka, Iva Parlov Dizajn i prijelom: Roman Cetin Tisak: Printera Grupa d.o.o. Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji se ne vraćaju.

Znanje je moć, potvrđuje i ukrajinski kapo makine kojega smo “ulovili” na brodu za kružna putovanja Dolphin u brodogradilištu Viktor Lenac, str 15. Pomorski vjesnik • travanj 2016

INICIJATIVA

Piše: Bojana Manojlović

EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA POBOLJŠANJE RADNIH UV

FAIR TRANSPORT Fair Transport Europe je inicijativa za poboljšanje radnih uvjeta za europske prometne radnike, kategoriju u koju ulaze i hrvatski pomorci. To su radnici koji drže Europu povezanom, međutim u sve lošijim i nehumanimijim radnim uvjetima.

anas Europljani moraju raditi brže i za manje novca, bez ili s malo sigurnosti u poslu. Cilj inicijative je podizanje svijesti europske i svjetske javnosti da bi se ova važna tema konačno stavila na dnevni red Europske komisije. Da bi stigli na taj cilj, moramo prikupiti što više potpisa na europskoj razini. Potrebni su zajednički standardi za pravednim uvjetima rada i socijalnim pravima unutar transportnog sektora EU, zbog čega je pokrenuta kampanja Fair Transport Europe. Iza inicijative stoji europska grana svjetske sindikalne organizacije u transportu International Transport Workers' Federation (ETF), koja predstavlja više od 3,5 milijuna transportnih radnika iz više od 230 prometnih sindikata i 41 europske zemlje. Jednaka i zajamčena plaća i jednaki uvjeti natjecanja i radni uvjeti na razini i prema standardima zemlje u kojoj se rad obavlja, najvažniji su ciljevi ETF-a koje se pokušava postići ovom inicijativom. 4

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Inicijativa FTI traje sve dokle god se uvjeti transportnih radnika EU ne poboljšaju. Početak inicijative bio je u srpnju 2015., dok je rok za prikupljanje milijun potpisa kako bi se problematika uvrstila na dnevni red Europske Komisije rujan 2016. Iskoristimo glas koji nam daje EU! Idemo u Europski parlament, a za to je potrebno da se Europa ujedini! Potpišite peticiju na sljedećoj poveznici i odvojite minutu vašeg vremena za bolju budućnost europskih transportnih radnika, što podrazumijeva i hrvatske pomorce: www.fairtransporteurope.eu

Središnji alat za inicijativu Fair Transport Europe je instrument EU-a pod nazivom "Europska građanska inicijativa" (ECI). Ako barem milijun građana EU potpiše peticiju, možemo pozvati Europsku komisiju da izvrši potrebne zakonske prijedloge za pravedan prometni sektor rada. Navedena inicijativa omogućuje da prikupljanjem minimalno milijun potpisa, građani EU direktno sudjeluju u razvijanju EU politike, i to na

način da natjeraju Europsku komisiju da izvrši potrebne zakonske regulative i mjere u određenom području. Naime, premda se mogu razlikovati po sadržaju, ipak postoje neke općenite točke koje su univerzalne kako za ovu, tako i za svaku buduću organizaciju ovakvih vrsta kampanja, točnije građanskih inicijativa; definiranje nekih općenitih pravila u sa-

mom planiranju strategije kampanje, definiranju prepreka, kako unutar sindikata, tako i onih vanjskih, kao i mogućnosti koje se trebaju iskoristiti kako bi se kampanja što uspješnije provela, organizacija, koordinacija, suradnja s ostalim sindikatima i NGO-ima... Potreba podizanja društvene i političke svijesti u različitim društveno važnim pitanjima,

Fair Transport Europe

JETA RADNIKA U TRANSPORTU

EUROPE

je radnih uvjeta kao Inicijativa za poboljšan tržišnog natjecanja u i osiguranje poštenog rta - inzistiramo na svim granama transpo ljim uvjetima rada, poštenim plaćama, bo e izbjegavanju nelojaln socijalnim pravima, konkurencije. ženu uz Pomorski Ispuni dopisnicu prilo vjesnik ili saznaj više na u fairtransporteurope.e

DA!

od velike je važnosti. U društvu u kojem živimo, točnije u političkom uređenju kao građanima EU na raspolaganju nam stoje instrumenti kojima zaista možemo nešto promijeniti. Stoga je potrebno na društvenoj razini shvatiti važnost ovakvih instrumenata i inicijativa, te upoznati ne samo naše članove nego i širu javnost s istima.

Suradnjom s ostalim sindikatima i NGO-vima na ovakvim projektima, domaćim kao i europskim, postajemo sve snažniji faktor prilikom oblikovanja i unaprjeđivanja socijalnog i društvenog položaja naših članova, ali i radnika općenito.

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Fair Transport Europe

INICIJATIVA

Razgovor: Zap. Dragomir Mucić, Jadrolinija na dno društvene radne ljestvice, čemu je razlog po mom mišljenju činjenica, da članovi uprava hrvatskih brodarskih kompanija najčešće nemaju nikakve veze s pomorskim sektorom.

Što bi naveli kao najgori primjer nepravednog postupanja prema pomorcima? DM: Ovdje bih istaknuo problem ženskih suradnica koje proživljavaju tzv. diskriminaciju na spolnoj osnovi. Ženski članovi posade u većini slučajeva završavaju na pozicijama bijelog osoblja, nažalost rijetkost je vidjeti časnicu palube ili stroja. Iako ima i takvih slučajeva, broj je nedovoljan u usporedbi s brojem zaposlenih pomoraca.

Što za vas znači siguran i pravedan prometni sektor? DM: Sigurnost na prvom mjestu poznata je uzrečica u pomorskom svijetu. Da bi radno mjesto pomoraca bilo sigurno, moraju se poštivati sve pomorske konvencije, poglavice Konvencija o radu pomoraca 2006, koje nalažu regulative vezane uz zdravstvenu sigurnost na brodu, zaštitu zdravlja i života članova posade, a konačno i siguran prijevoz tereta na brodu i sam brod koji je naše radno mjesto.

Da li ste ikada vidjeli ili doživjeli nepravedno postupanje na radnom mjestu? DM: Osobno nikada nisam doživio tzv mobbing na poslu, možda zbog činjenice da radim kao zapovjednik, međutim, moram reći da sam nerijetko doživio 6

Pomorski vjesnik • travanj 2016

nepravedno ponašanje uprave kompanije u kojoj radim.

Da li su se kroz vaš radni vijek uvelike promijenili životni i radni uvjeti pomoraca? DM: Kroz posljednjih trideset godina radni uvjeti pomoraca promijenili su se na bolje, međutim ne u onom omjeru koji bi bio u ravnoteži s razvojem društva i tehnologije. Danas pomorci koji rade u smjenama često rade mnogo više nego li je to do “dozvoljeno” propisima, a vremena za odmor je sve manje. Jedna od pozitivnih promjena jest svakako to da svi pomorci zaposleni u našoj kompaniji imaju regulirane smjene: oni koji su zaposleni na nacionalnim linijama rade 15 dana i sljedećih 15 provode kući, dok pomorci zaposleni na međunarodnim linijama “odrađuju ugovor” 2 mjeseca na brodu i 2 kući.

DA! Zbog čega je važno ujediniti Europu za postizanje pravednog prometnog sektora? DM: Naš cilj je svakako ići naprijed, a ne vraćati se nazad. Ukoliko je pomorac zadovoljan, možete biti sigurni da će i sam brod biti u sigurnijim uvjetima, uspješnije će odraditi zadani posao i zaobići će se niz mogućih problema koji mogu nastati prilikom odrađivanja posla bilo kojeg od zvanja na brodu. Ukoliko govorimo o Europi, nažalost moram reći, da iako tehnički pripadamo Europskoj Uniji kao njezina pridružena država članica, u poštivanju prava pomoraca “debelo kaskamo”. Pomorci su u Hrvatskoj konstantno gurani

Što će po vašem mišljenju učiniti pomorstvo prometnim sektorom koji zastupa pravednije radne uvjete? DM: Radni uvjeti u pomorskom sektoru mogu se poboljšati prvenstveno poštivanjem tzv MLC 2006, Konvencije o radu pomoraca, te konačno potpisivanjem kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce u linijskoj nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, kao i kolektivnog ugovora za radnike na kopnu, koji su odgovorni za cjelokupnu logistiku kompanije i našeg stresnog posla. Dok ovi uvjeti nisu zadovoljeni, situacija će ostati nepromijenjena i “u neredu”. Da bi poboljšali radne uvjete također moramo svesti broj ugovora na određeno radno vrijeme na minimum, osigurati čim veći broj pomoraca koji rade na neodređeno vrijeme i koji su osposobljeni raditi za vrijeme sezonskih gužvi na našim brodovima. 

Jadrolinija

SPH AKTIVNOSTI Sindikat pomoraca Hrvatske od Olega Butkovića, ministra prometa koji je ujedno i predsjednik Skupštine "Jadrolinije", traži smjenu Uprave nacionalnog putničkog brodara predvođenu Alanom

oše upravljanje tvrtkom koje na svojim "kičmama" nose zaposlenici Jadrolinije ili pak bujicom pozitivnih riječi i obećanja koja danas još uvijek ostaju samo u teoriji, možemo ukratko opisati situaciju u našem najvećem brodaru protekle tri godine. Međutim, vrijedi biti precizniji i krenuti iz početka.

ZAŠTO TRAŽIMO SMJENU UPRAVE Imenovanjem nove Uprave, bili smo zadovoljni i poželjeli im sreću, uz znanje u radu. Nakon prvih sastanaka i razgovora smatrali smo da neće biti problema između radnika-pomoraca, odnosno sindikata i uprave, zahvaljujući slatkorječivosti A. Klanca. Vrlo brzo smo zaključili da osim lijepih riječi nemamo ništa s čime možemo biti zadovoljni, jer sve što smo slušali bili su isprazna obećanja: 2013. GODINA Obećanja novog predsjednika Uprave: - Prioriteti su mu pod 1. Jadrolinija, 2. pomorci i 3. brodovi. - Naglašava kako međunarodne i brzobrodske linije čeka tržišna utakmica, te vjeruje u timski pristup radu i zajedništvo, što će rezultirati dobrim rezultatima

Ministar pomorstva Oleg Butković

Ministre, hitno smjenite Upravu! - Nabavka novoga broda za održavanje međunarodnih linija biti će prioritet. Pregovori oko izmjena i dopuna NKUHP sporo napreduju. Uvijek postoji neko „opravdanje“. Očekuje se skori nastavak. - Jedna od osnovnih zadaća je očuvanje dužobalne linije. Ne želi biti taj koji je zatvorio povijesnu liniju. « ..i ja vam čvrsto obećajem da neću biti taj koji će zabiti posljedni čavao (brokvu) u «lijes» dužobalne linje, dapače učiniti ću sve kako bi se ista održavala tijekom cijele godine..», riječi su Predsjednika Uprave društva Jadrolinija dr.sc. Alana Klanca, dipl.ing. - Povećati plaće u Jadroliniji. - Ide se u smjeru povratka režijskih karata za zaposlenike Jadrolinije - Novi NKUHP treba omogučiti jačanje društva, a da ne zadire u prava pomoraca. - Pitanje plaća je uvijek I političko pitanje. Postupak se mora odraditi mudro I pametno, jer kvaliteta rada se rješava povećanjem plaća. - Potrebno je pojačati dijalog uprava – socijalni partneri - Nakon iduće turističke sezone, ako bude dobra pričati ćemo o povećanju plaća.

2014. GODINA G. Klanac «Vjeruje» u pozitivne pomake. - Što se tiče plaća naglasio je kako tu imamo „uravnilovku“. Ističe da će biti mogućnosti za povećanje platnih koeficijenata, nabrojivši tu zapovjednike, upravitelje i ostale. - Režijske karte moraju se riješiti na «jedan korektan način» - Predsjednik uprave je ukratko odgovorio da se danas mogu dogovoriti datumi (prijedlog od tri datuma) za nastavak pregovora o izmjenama i dopunama NKUHP, naloživši gosp. Kreberu dogovorno definiranje datum sa sindikatima i RV, pri čemu je Mucić napomenuo kako je potrebno razdvojiti sindikalni rad od rada RV. - Za primanje vježbenika palube i asistenata stroja iznio je kako će nas obradovati, jer je već zatražio od kadrovske službe da vidi mogućnosti Jadrolinije za prijem u radni odnos još kadeta i asistenata, pošto se treba ulagati u znanje mladih i budućih kadrova, premda će to stajati dodatnih troškova. - Veća je prodaja karata međunarodnih linija. Financijski stojimo vrlo dobro. Smanjeni su troš-

kovi po svim stavkama. - Režijske karte će se riješiti premda je zakonska regulativa dosta stroga Član uprave Marko Čićin Šain iznosi podatak da je sezona odrađena odlično, te da su međunarodne linije povečale prodaju karata I promet za 15%. NKUHP - Mare Nostrum će uputiti svojim članovima i Sindikatima dopis s prijedlogom osnivanja stručnog Povjerenstva koji bi bio sastavljen od diplomiranih pravnika, delegiranih od svake ugovorne strane (jedan od strane poslodavaca, jedan od strane sindikata) te jednog neovisnog pravnog stručnjaka koji bi sastavili prijedlog izmjena Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima (u daljnjem tekstu NKU). Taj prijedlog ne bi sadržavao konkretne "brojke", budući da bi se njihovo konačno definiranje prepustilo pregovorima socijalnih partnera, već bi navedeni prijedlog bio samo normativno usklađen s pozitivnim propisima (Pomorskim zakonikom, Pravilnici>> ma, Zakonom o radu i Pomorski vjesnik • travanj 2016

Foto: HINA/ Damir Senčar

Klancem.

Jadrolinija

SPH AKTIVNOSTI >>

MLC konvencijom). - Predsjednik Uprave g. Klanac ističe kako Uprava traži načina da pravednije nagradi kvalitetan rad pomoraca, odnosno način za nagrađivanje radnika za kvalitetan rad i općenito jedan pravedniji sustav jer je sadašnja situacija takva da kod nekih radnika primanja nisu motivirajuća. Često se događa da kvalitetan djelatnik nije plaćen pravedno. Poseban problem predstavlja i percepcija u javnosti - bez obzira na činjenicu što su neke državne tvrtke povećavale plaću, danas je situacija takva da tko godi digne glavu riskira da mu je odsjeku. - Kupnja novog broda za međunarodnu plovidbu: Predsjednik uprave g. Klanac je na to obavijestio sudionike sastanka da je navedeno još u početnoj fazi, ali da je namjera Jadrolinije razvijati međunarodnu plovidbu koja je predviđena kao pokretač razvoja tvrtke. G. Mucić je na to ponudio pomoć SPH u realizaciji navedenog posla. - Predsjednik Uprave g. Klanac je pojasnio da Pravilnik o nagrađivanju koji je u izradi definira modele plaća te da su za kopno uvedeni varijabilni koeficijenti, a Pravilnik o nagrađivanju definira kako će se plaća radnika kretati unutar raspona koeficijenata. Cilj je nagraditi kvalitetnog radnika i motivirati onog s loši(ji) m rezultatima. Kod pomoraca će se transformirati model plaća jer je trenutačni kompliciran, a znamo i kakve je efekte imala odluka o evidentiranju radnih sati koja se počela primjenjivati od 01.11.2014. godine. - Predsjednik Uprave g. Klanac ističe da treba izbjeći situaciju da su isti ljudi na istim brodovima po 20 godina te treba veća dinamika izmjene. Ne smije se na uštrb kompanije zadovoljavati parcijalne potrebe pojedinih djelatnika. Ako je netko dobar zapovjednik (po liderstvu, vještinama i sl.) ponekad bi trebalo gledati širi kontekst i staviti ga i na "lakšu" liniju, ali bi to bila svojevrsna degradacija dobrog zapovjednika. Zapovjedni8

Pomorski vjesnik • travanj 2016

PRVI ODGOVOR MINISTRA: Odluka o mogućoj smjeni Uprave Jadrolinije nakon analize Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković u četvrtak je u Rijeci, prije susreta s Upravom Jadrolinije, izjavio kako će se o mogućoj smjeni te i svih ostalih 50 uprava tvrtki koje spadaju u nadležnost njegova ministarstva, odlučivati nakon provedene analize koja je u tijeku. Butković je novinarima komentirao zahtjev Sindikata pomoraca Hrvatske za smjenom Uprave Jadrolinije, rekavši kako "nitko nije sveta krava" i da "nema uprava koje su zauvijek, pa tako ni Jadrolnijine”. Sindikate je pozvao da se vrate dijalogu s Upravom, poručivši kako nema problema koji se ne moci su sudski odgovorni za brod, kao što je Uprava za kompaniju. Postavlja se pitanje: ako zapovjednici imaju toliku odgovornost, da li onda razlika plaće od 500,00 kn u odnosu na upravitelja stroja to adekvatno i nagrađuje i da li je tog rizika vrijedna. 2015. GODINA - Predsjednik Uprave g. Klanac nastavlja s pričom da je osnovna filozofija plaća pomoraca: «oni koji dobro rade adekvatno i plaćeni». Radno vrijeme brodova nije svugdje isto pa se neke lakše linije bolje plaćaju u odnosu na neke teže i zahtjevnije. Nastoji se stvoriti model na dobrobit pomoraca da svi imaju priliku napredovati ako su dobri. Uvest će se transparentno nagrađivanje, a želja je svih da ljudi dobiju veće plaće, no ne mogu se svima iste linearno povećati jer bi to izazvalo negativne konotacije. Treba povećati iznos za odrađeni sat. Novi model obračuna bi uključivao dodatak za brod, za dane ukrcaja, dodatak za liniju te za radnu uspješnost koja bi imala svoju težinu. - Na upit Povjerenika SPH D.

že riješiti u normalnom razgovoru te istaknuvši da Uprava Jadrolinije iskazuje spremnost za nastavkom razgovora. Butković je kazao kako su proračunska izdvajanja za Jadrolnijiu jednim dijelom smanjena zbog uštede u cijeni goriva u odnosu na 2013. godinu, kad su se potpisivali ugovori pa nisu bila potrebna planirana sredstva. Standard na svim linijama ostaje isti kao i prošle godine i neće se ukidati linije, kao što se spominjalo, naglasio je. Novinari su o mogućoj smjeni Uprave Jadrolinije pitali i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, na što im je odgovorio kako će se upoznati s poslovanjem Jadrolinije i njezinim potrebama, nakon čega će znati više i donijeti neke zaključke. www.slobodnadalmacija.hr Mucića «što je s nabavkom novog broda za međunarodne (dužobalne) linije», Predsjednik Uprave g. Klanac je izjavio da je to pitanje i dalje otvoreno. Nakon mirnog okupljanja ispred zgrade Jadrolinija i najave štrajka za kolovoz 2015. dobili smo obećanje da se Protokol o plaćama stavlja van snage, jer nije transparentan i u skladu s postojećim NKUHP, kao i MLC 2006. Od predstavnika Jadrolinije (Frković), a u ime Uprave dobili smo potpisanu izjavu da će otpočeti pregovori za KU radnika na kopnu, najkasnije 15. 10. 2015. godine, dok je isto tako dogovoreno kako će NKUHP biti ispregovaran do kraja 2015. godine, gdje će se riješiti pitanje povećanja plaća. Obećano je da će dio pomoraca starije životne dobi moći odlaziti u mirovinu s pripadajućom otpremninom, pod istim uvjetima kao starija populacija radnika na kopnu, koji su navedeni kao višak. Otpremnina može biti maksimalno 250.000,00 kn. Obećanje je vrijedilo dok RV nije dalo suglasnoost, da bi odmah nakon toga bilo odbačeno, iako A. Klanac iznosi u novinskom

članku, kako su uvjeti za odlazak u mirovinu s otpremninom ista za radnike na kopnu i pomorce. Interesantno je samo to kako je ubacio da pomorci. Osim određenog radnog staža i godina života moraju biti ZDRAVSTVENO NESPOSOBNI, odnosno bolesni, te da moraju imati liječničku potvrdu o tome. U prijevodu, to znači da pomorac mora „pljunuti“ na svoju cjelokupnu karijeru, kako bi ostvario pravo na nekakvu otpremninu, a i to je upitno. Nadalje, trebala se formirati radna skupina 2 člana – uprava, 2 člana – RV i 1 član neovisni (van sustava Jadrolinije, čija zadaća je bila napraviti popis pomoraca s uvjetima za odlazak u mirovinu s otpremninom. U radnoj skupini nije izabran 5-ti član. Sindikati se nisu konzultirali za odlazak u mirovinu radnika s kopna, premda je tu bilo naših članova, te su u svim segmentima preskočeni. Međunarodne linije posluju s gubitkom iz razloga nesnalaženja i neznanja odgovrnih rukovoditelja i cjelokupne uprave Jadrolinije. Dužobalna linija je u potpunosti ukinuta, bez obzira na veliki broj upita i interes putnika. Uspostavljena linija od strane naše konkurencije, na relaciji Split – Dubrovnik, posluje toliko dobro da brodar koji održava tu liniju nabavlja brzo plovilo većeg kapaciteta, dok se uprava Jadrolinije hvali nabavkom katamarana za 295 putnika, a znama da su dosadašnje koncesije skoro sve uvjetovale veći broj putnika. Itd, itd.. OD SVEGA NAVEDENOG NIJE NIŠTA NAPRAVLJENO, STALNO SMO BOMBARDIRANI LAŽNIM RIJEČIMA, ŠTO POKAZUJE KARAKTER LJUDI KOJI VODE JADROLINIJU KOJA SE URUŠAVA IZ DANA U DAN, POSEBNO MEĐUNARODNE LINIJE, KOJE SU, UZ BIVŠU DUŽOBALNU LINIJU, BILI TKIVO KOJE JE DRŽALO JADROLINIJU KAO CJELOVITI SUSTAV, NEOPHODAN ZA HRVATSKU ZA OTOKE I TURIZAM.  Podružnica SPH Jadrolinija

SPH AKTIVNOSTI

Smanjenje plaća zbog katastrofalne situacije na bulk tržištu Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe d.d. je još 05. veljače 2016. zatražio izvanredni sastanak sa Sindikatom pomoraca Hrvatske na temu Izmjene Posebnih dodataka (2015-2016) zbog kritičnog stanja na tržištu brodova za prijevoz rasutog tereta. Sastanak je održan u Zadru krajem veljače nakon kojeg su dogovorene izmjene koje stupaju na snagu s 1. travnjem 2016.

Prijedlog/stav Tankerske plovidbe d.d.

prava Tankerske plovidbe d.d. je zbog vrlo loše situacije na tržištu sa brodovima za rasute terete razmotrila opcije prodaje svih svojih brodova za rasute terete, njihovu raspremu (Lamjana/Hrvatska, Kina, Grčka) ili drastično smanjenje operativnih troškova (OPEX-a). Ukoliko ne smanji trošak posade morati će poduzeti jednu od prve dvije opcije, stoga je predložila da se garantirana primanja iz NKU Posebnih dodataka (2015-2016) smanje za 25%, da se naknada za blagdane svede na dodatak za dane blagdana u visini satnice za prekovremeni rad te da se ukine refundaciju za zdravstveno osiguranje svim zvanjima koji trenutno koriste isto pravo i to na Tankerima i Bulk Carrier-ima. U daljnjem objašnjenju složenosti situacije Uprava Tankerska plovidba d.d. je navela činjeni-

cu da je tijekom siječnja 2016. godine izašlo iz brodogradilišta dodatno 105 novih brodova za rasute terete koji čine povećanje kapaciteta prijevoza za dodatnih 5 milijuna dwt. Također da ima preko 1.300 naručenih brodova od čega bi samo tijekom 2016. godine trebalo sa navoza izaći 879 brodova. Pored povijesno niskih vozarina i čekanja na sljedeće putovanje dodatni problem koji je nastao na tržištu je upitna pouzdanost unajmitelja s kojima se zaključuju tereti ili brodovi daju u najam. Poznati unajmitelji su objavili vanredne gubitke te u nekim slučajevima pred-stečajnu nagodbu. Uprava Tankerske plovidbe d.d. navodi da banke nemaju previše razumijevanja posebno ako vide da brodar ne čini ništa na smanjenju troškova. Nažalost trošak plaća Tankerske plovidbe d.d. na Bulk Carrierima mjesečno je neodrživ iako je u vrijeme zaključivanja Posebnih dodataka (2015-2016) u 09. 2015. to nije bio slučaj. Uprava je tada donijela odluku o isplati jednokratnog bonusa svim pomorcima Tankerske plovidbe d.d. u visini od 50% pripadajuće osnovne plaće za svako zvanje na brodu. Isto se odnosilo na pomorce koji su efektivno proveli najmanje 18 mjeseci na brodovima kompanije.

Sporazum Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske naveli su da se u istoj ili goroj situaciji nalaze ostali hrvatski brodari koji u svojoj floti uglavnom imaju brodove za rasute terete. Prednost Tankerske plovidbe d.d. je što drugi dio flote, tankeri, zarađuju. Najgora opcija

Kolektivno pregovaranje gubitak je radnih mjesta do kojeg bi došlo ako se Tankerska plovidba d.d. odluči na prodaju brodova. Rasprema brodova je rješenje koje također pomorcima ne omogućava zaradu. Iz gore navedenih razloga, dogovoren je sporazum o smanjenju plaća Posebnih dodataka (20152016) za najviše 10%. Također je dogovoreno da će na cijeloj floti Tankerske plovidbe d.d. biti zaposleni hrvatski pomorci. Prihvaćen je prijedlog Tankerske plovidbe d.d. oko drugačijeg obračuna dodatka za blagdane kao i prestanku refundiranja svim pomorcima obveza za zdravstveno osiguranje.

Izmjene su stupile na snagu i primjenjuju se s 01. travnjem 2016. SPH je još jednom naglasio da je problem sa tržištem brodova za rasute terete potrebno raspraviti na nacionalnoj razini (SPH i Mare Nostrum) te da će SPH u tom pravcu pokrenuti inicijativu. Također je potrebno otvorili i pitanje zapošljavanja stranih pomoraca na brodove pod hrvatskom zastavom obzirom da neki hrvatski brodari u tome vide svoj spas?  Vladimir Svalina pomoćnik Glavnog tajnika za kolektivno pregovaranje

RADNI SASTANAK U DORIAN LPG MANAGEMENT CORP. Početkom ožujka održan je redovni godišnji sastanak predstavnika Sindikata pomoraca Hrvatske Vladimira Svaline i kadrovskih managera kompanije Dorian LPG Management Corp u Ateni. Dorian LPG je vodeća brodarska kompanija koja ima u vlasništvu i operira sa modernim i novo preuzetim brodovima za prijevoz ukapljenog naftnog plina (VLGC). Uključujući novo preuzeti brod Caravelle, i Grendon koji je prodan, Dorian LPG ima u svojoj floti 19 ECO VLGC kapaciteta 84.000 CBM i 3 VLGC kapaciteta 82.000 CBM. Svi su brodovi pod Bahamskom zastavom. Dorian LPG ima urede u Connecticutu (SAD), Londonu (UK) i Ateni (GR). Flota Dorian LPG je prosječne starosti 1,7 godina za razliku od trenutne prosječne starosti LPG brodova u svijetu koja je 10,2 godine. Dorian LPG je ušao na LPG tržište 2002. godine. Za kompaniju je bila presudna 2014. godina kada je uspješno obavila IPO na NYSE. Za preuzimanje 19 VLGC u vrlo kratko vrijeme zaslužan je Pasat d.o.o. management iz Splita koji obavlja regrutiranje, pripremu i zapo-

šljavanje cijelog časničkog kadra na brodovima Dorian LPG. Na brodovima ove grčke kompanije trenutno su 83 časničke pozicije popunjene hrvatskim pomorcima. Ostalu časničku posadu čine pomorci iz Crne Gore, Latvije, Ukrajine, Bjelorusije, Rusije te Filipina. Nižu posadu u cijelosti čine Filipinski pomorci. Od strane predstavnika grčkog brodara naglašen je stav da će glavninu časničkog kadra Dorian LPG u buduće činiti hrvatski pomorci. U ovom trenutku je na brodovima Dorian LPG 20 vježbenika stroja i palube. Razgovor je vođen o plaćama pomoraca, razlikama prema nacionalnosti i uvjetima rada na brodovima. Dogovorena je izmjena PNO TCC CBA (2016), Anex 3 – Nacionalni blagdani. Naime kompanija želi jasno utvrditi nacionalne blagdane za sve nacionalnosti na brodovima te plaćati uvećanu satnicu/dodatak zarad na blagdane. (vs)

Pomorski vjesnik • travanj 2016

SPH AKTIVNOSTI

JADROPLOV Isplata dugovanja pomorcima Kormilar Renato Sunko na palubi novog broda

Izvršena primopredaja radnog broda ''PLOVPUT SPLIT'' U siječnju je izvršena primopredaja radnog broda ''Plovput Split'' između graditelja Brodograđevne industrije Split d.d. i naručitelja Plovputa d.o.o. iz Splita. Ukupna vrijednost investicije iznosi 54,3 milijuna kn (43,4 milijuna kuna bez PDV-a), a financirana je iz vlastitih sredstava Plovputa i kredita komercijalne banke. Brod je namijenjen prvenstveno za izgradnju novih i održavanje postojećih objekata pomorske signalizacije. Obzirom na tehničke karakteristike, također je namijenjen za izgradnju najsloženijih hidrograđevinskih objekata, a sukladno potrebama primarne djelatnosti bit će raspoloživ i za tržište. Izgrađen je prema projektno-tehničkoj dokumentaciji Brodarskog instituta d.o.o. odobrenoj od strane Hrvatskog registra brodova. Važno je napomenuti da u odnosu na postojeći brod ''Svjetionik'' koji je star 30 godina, novi radni brod ima značajno bolje tehničke karakteristike za obavljanje poslova temeljne djelatnosti. Brod je dug preko svega 49,6 metara, širok 11,3 metra, visine na boku 4 metra, maksimalnog gaza 2,995 metara, bruto tonaže 761, nosivosti 305 tona, brzine 11 čvorova, doplova 600 milja te autonomije rada od 7 dana. Tankovi za prijevoz pitke vode su kapaciteta od 200 kubika vode s pumpom za njezin transfer na visinu od 130 metara, što je dostatno za vodoopskrbu najviših svjetionika. Brod ima automatsku betonaru kapaciteta 60 kubičnih metara betona te brodsku dizalicu koja na kraku od 4 metara može dizati teret od 20 tona, kompresorsku bateriju za potrebe ronioca te dobro opremljenu brodsku radionicu. Specifičnost broda je također i što ima vlastitu pramčanu rampu, putem koje neovisno o ukrcaju vode i građevinskog materijala, ulazi i jedan građevinski stroj (kamion, bager ili autodizalica).

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Zapovjednik broda Svjetionik Rakuljić Tonći - Rus i voditelj ureda SPH u Splitu Neven Melvan

Rješenje o namirenju BRODA ANE Rješenje o namirenju pomoraca s broda Ane objavljeno je na Trgovačkom sudu u Splitu. Pomorci su namireni u iznosu od 51% glavnice potraživanja, Luka d.d. Split je naplatila 40.127,00 EUR (troškovi iskrcaja tereta), a Lučka uprava Split 55.544,45 EUR (brodska ležarina). U preostalom dijelu su odbijeni njihovi zahtjevi. Priznati su i troškovi plaćenih predujmova i zastupanja po odvjetniku obzirom da je Sindikat u cijelosti financirao cijeli trošak ovog ovršnog postupka (kao i troškove odvjetnika). Kao što smo i pretpostavljali, zbog sporosti naših sudova i naplate “zraka koji su udisali” pomorci će dobiti samo 51% svojih ogoljelih potraživanja. Kada bi se Lučka uprava odrekla svojih potraživanja, odnosno kada bi sud poštovao svoja pravomoćna rješenja i nedozvolio naplatu troškova iskrcaja tereta iz novčane mase broda, već isključivo iz tereta, potraživanje pomoraca bilo bi nadoknađeno u 84% njihova potraživanja (govorimo isključivo o plaći, bez naknada i kamata). Nažalost porodice pokojnih pomoraca neće dobiti nikakvu naknadu. Sud bi morao platiti čuvara broda iz sredstava koje mu je davno dostavio tužitelj, brodogradilište Viktor Lenac iz Rijeke, jer su ista i plaćena s tom namjenom. No neke čudne sile spriječavaju sud u donošenju takve odluke. Nadamo se da će se svi ti uvjeti razmotriti i pomorcima nadoknaditi maksimalno mogući iznosi.

Krajem veljače su predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske bili na pregovorima u Jadroplovu d.d. gdje je najvažnija tema razgovora bila stanje u kompaniji i dugovanja prema pomorcima i zaposlenicima Jadroplova. Naglašeno je da tržište rasutih tereta nema pomaka na bolje, eventualne naznake poboljšanja iskorištavaju se u maksimumu mogućnosti no sve je daleko od garancije pozitivnog poslovanja. Priopćeno nam je da je Uprava Jadroplova bila na razgovorima s novoizabranim predstavnicima vlasti odnosno većinskog vlasnika Jadroplova. Uprava je predočila plan prema kojem bi nastavno na prije dva dana izvršene isplate dodatnih 15% plaća iz prosinca 2015., u vremenu od oko 20 dana iz sredstava većinskog vlasnika, platio ostatak dugovanja prema pomorcima i dug prema zaposlenima na kopnu, koji su prekjučer primili minimalnu plaću za siječanj 2016. Nakon ove “vatrogasne” mjere, posudbe, prihvaćen je plan dodatnog financiranja od strane većinskog vlasnika kojim bi se olakšalo kompaniji preživljavanje uz minimalne troškove. Dug po naknadama bio bi rješavan u mjesečnim isplatama koje bi pokrile 2014. i 2015. godinu do kraja lipnja ove godine. Sa Sindikatom pomoraca Hrvatske je dogovoreno da se restrukturiranje prenese i vidi u korekciji kolektivnog ugovora čiji će minimumi biti utvrđeni u pregovorima i s ostalim brodarima u Hrvatskoj, koji imaju isti problem sa svojom flotom brodova za rasute terete. Nadamo se da će prezentirana dinamika pokrića dugovanja biti ostvarena jer je to nužno kako bi pomorci i zaposleni na kopnu mogli normalno raditi i vjerovati da će za svoj rad biti i plaćeni.

Oleg Butković novi je ministar prometa Oleg Butković je izabran za ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Aktualni je gradonačelnik Grada Novi Vinodolski te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije. Aktualni ministar je na Pomorskoj školi u Bakru maturirao 1998. godine, 2001. godine završio je višu, a 2002. stekao visoku stručnu spremu na Pomorskom fakultetu u Rijeci - smjer nautika. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. godine je znanstveni novak, a 2008. godine upisao je doktorski studij na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Obzirom da dolazi iz pomorske struke, od novog ministra očekujemo veće razumijevanje i spremnost na suradnju koja je izostala u prošlom mandatu bivšeg ministra. Neka nam je svima sa srećom....

Ane

51%

Pomorci s broda namireni su u iznosu od glavnice potraživanja, Luka d.d. Split je naplatila 40.127,00 EUR (troškovi iskrcaja tereta), a Lučka uprava Split 55.544,45 EUR (brodska ležarina).

Vijesti

Tisuću izdanja HRTove emisije “More” U nedjelju, 28. veljače, jedna od najgledanijih emisija Hrvatske radiotelevizije, emisija “More”, obilježila je svoje tisućito splitsko emitiranje. Emisija “More” nakon više od tri desetljeća postala je jedan od zaštitnih znakova javne radiotelevizije te je jedna od najgledanijih emisija u hrvatskome televizijskom eteru. Emisiju pod nazivom “Ljudi, more, obale” sad već davne 1982. osmislio je i pokrenuo Branislav Bimbašić, tadašnji dopisnik Televizije Zagreb iz Pule. Prvo “More” iz HRT-ova centra u Splitu emitirano je sredinom listopada 1999. Odri Ribarović urednica je emisije od 1997. godine. Kaže kako “More” otkrivanjem čari i prednosti hrvatskoga mora pridonosi promociji našega pomorstva, ribarstva, turizma i pomorske baštine. Emisija je dvaput dobila nagradu Ministarstva pomorstva za promicanje pomorske znanosti i kulture. SIndikat pomoraca Hrvatske čestita cijeloj ekipi na uspjehu i nadamo se uspješnom nastavku emitiranja, ali i suradnje s nama!

Imenovani novi namještenici lučkih uprava Na zatvorenom dijelu 6. sjednice Vlada Republike Hrvatske 5. ožujka usvojila je sljedeće: U Lučkoj upravi Rijeka razriješen je predsjednik Upravnog vijeća Pavao Komadina te članovi Dražen Bošković, Igor Golec, Miljenko Fičor i Ivo Šantić. Novim predsjednikom imenovan je Bojan Hlača, a članovima Vesna Mrzljak, Josip Rupčić, Renata Blažeković i Darko Glažar. U Lučkoj upravi Zadar razriješen je predsjednik Upravnog vijeća Krešimir Rendeli te članovi Svetko Šarić, Boris Fantulin, Ante Vodopija i Alen Rukavina. Novim predsjednikom imenovan je Božidar Longin, a članovima Živko Kolega, Marino Buturić, Boris Fantulin i Alen Rukavina. Nadalje, u Lučkoj upravi Šibenik razriješena je predsjednica Upravnog vijeća Maja Markovčić Kostelac te članovi Milan Macura, Josip Zanze, Damir Vučak i Robert Baljkas. Novom predsjednicom imenovana je Lidija Bralić, a članovima Paško Dželalija, Gordan Baraka, Igor Radić i Robert Baljkas. Razriješen je i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Split Dražen Ivanušec te članovi Igor Cigula, Renata Blažeković, Snježana Josipović i Davor Vidan. Novim predsjednikom imenovan je Joško Dvornik, a članovima Ante Bačić, Andrija Čaljukšić, Dražen Ivanušec i Davor Vidan.

ITF inspektor Romano Perić u prepunoj predavaonici Pomorskog fakulteta u Dubrovniku

Mladi obrazovani stručnjaci potrebni su tržištu rada

. Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku održao se 25. veljače 2016. uz nazočnost brojnih poslodavaca iz cijele Hrvatske, predstavnika udruga i institucija, te predstavnika lokalne zajednice. Sindikat pomoraca Hrvatske predstavljali su ITF Inspektor Romano Perić, tajnik Sekcije mladih SPH, Ivan Juričević i regionalna koordinatorica Nina Dimkovska. Prisutne su upoznali o situaciji mladog kadra na svjetskom tržištu rada, njihovim pravima, kao i djelovanju samog sindikata i ITF-a u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini. U sklopu održavanja Dana karijera, program je bio popraćen i od strane drugih predstavnika velike važnosti za pomorce, kao što su: Atlanska plovidba, Pasat d.o.o i CROSMA (agencije, posrednici za ukrcaj pomoraca), te ACI MARINA. Rad, zalaganje, aktivnosti, obveze, značajke te ciljevi bili su izneseni u vidu prezentacije koja je napravljena po konceptu pripreme pomoraca za

tržište rada,pa samim time i predstavljanje sudionika. Sama prezentacija, obuhvatila je dosta važnih činjenica vezanih za sve ono što se do sada napravilo te i sve ono na čemu se radi, što je od velike važnosti za pomorce. Željni znanja i novih spoznaja studenti su popratili program u velikom broju, te se također veliki broj studenata i učlanio u Sekciju mladih, putem članske pristupnice. Svojim članstvom uveliko doprinose kvaliteti rada Sekcije mladih, kako za same aktivnosti tako i za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Mnogobrojni studenti imali su priliku doći do odgovora na sva nejasna pitanja, te prikupiti doista korisnih i potrebnih informacija vezanih za sami početak karijere pomoraca pa sve do kraja.  Pomorski vjesnik • travanj 2016

Pišu: Milko Kronja, Romano Perić, ITF Inspektori

SPH AKTIVNOSTI Iako je početak godine krenuo mirno, dalo se naslutiti da će niske vozarine rasutih tereta na svjetskom tržištu utjecati na rad i poslovanje pojedinih brodarskih kompanija.

obzirom na trenutnu preveliku ponudu brodova na tržištu koji su izgrađeni proteklih godina, očekuje se da će stope ostati na nepovoljnim razinama još barem dvije godine dok tržište ne pronađe novu ravnotežu. Iz priloženog grafa vidimo kretanje vozarina kroz posljednje desetljeće. Nažalost, takve nepovoljne utjecaje među prvima osjete pomorci na svojim plaćama, pa vrlo često na rutinskim inspekcijama životnih i radnih uvjeta pomoraca uočavamo kašnjenja plaća. U nekim slučajevima pomorci zovu ITF na intervenciju kada plaće kasne manje od mjesec dana, dok drugi, u nadi za isplatom ili strahom od moguće odmazde brodara čekaju i po 4 mjeseca prije nego se odluče pozvati pomoć. Baltic Dry Index, 1985=1,000

Vozarine padaju, potraživa Tu je vrlo važno da Inspektor (PSC-a, ITF-a) uvidom u dokumentaciju, ponajprije uvidom u platne liste uoči kašnjenje plaće. Problemi nastaju kada brod ne vodi evidenciju o isplati plaća, bonusa prekovremenih sati, već se isplata vrši direktno na račune pomoraca ili u gotovini. Naravno, takva praksa je protivna Konvenciji o radu pomoraca 2006, te se i tada vrše pritisci na brodara za uvođenjem takve dokumentacije. Vrlo bitan dokument, ako ne i najbitniji, za zaposlenog pomorca je njegov Ugovor o radu, koji, pravovaljano ispunjen, potpisan i ovjeren, je legalni dokument za ostvarivanje prava pomoraca. Prilikom inspekcija, vrlo često nailazimo na ugovore koji su protivni konvenciji, zakonu ali i zdravom razumu.

DUBROVNIK Od početka godine pregledana su 22 broda od kojih je većina bila u akvatoriju DubrovačkoNeretvanske županije. MV ˝URANUS˝, TOGO flag – uvidom u platne liste i ugovore o radu pomoraca na brodu doš-

lo se do spoznaje da su pomorci sirijske i egipatske nacionalnosti potplaćeni. Naime, plaće niže posade su na razini 450 $ mjesečno, dok su časnici na razini 1.500 -2.500 $. Stupilo se u kontakt sa vlasnikom kompanije, kome su prezentirane nepravilnosti, i napomenuto da mora prihvatiti ILO (International Labor Organization) minimalne standarde o plaćama, ukoliko ne želi biti izložen industrijskim ak-

cijama. Pozitivan odgovor je dobiven u vrlo kratkom vremenu i potvrda da su izrađeni novi ugovori prema važećim ILO međunarodnim standardima. Time se plaća primjerice kormilara podigla sa prijašnjih 450 $ na 1.078 $. Na mjesečnoj osnovi, ukupna plaća posade je narasla za oko 10.000 $, međutim dugoročno, veliko poboljšanje plaća za sve posade koje budu u budućnosti radile za ovog brodara.

Izvor: Thomson Reuters

Isplata potraživanja na Kemal Kuru

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Pregled aktivnosti ITF inspektorata

nja rastu

MV ˝MAXAL RAISE˝, BLZ flag – brod bugarskog vlasnika i ukrajinske posade, koji je bio vezan u Pločanskoj luci bio je izložen rutinskoj kontroli. Već na prvi kontakt i razgovor sa posadom broda bilo je jasno da se radi o neisplati plaća. Kod urednog brodara posada pri prvom kontaktu kaže da nema problema, dok je ovdje bio odgovor da nastavimo razgovor sa zapovjednikom jer oni ne mogu ništa reći. Naravno da je sistem koji bilježi prijašnje inspekcije dostupan inspektoratu odavao da se radi o problematičnom ˝brodu˝. Utvrđen je dug od 32.200 $ za dva predhodna mjeseca. Otežavajuća okolnost je bila ta da je inspekcija izvršena kasno popodne u subotu pa je komunikacija sa pojedinim državnim vlastima u to doba otežana. Također, nitko od posade nije želio akcije protiv brodara. Zapovjednik je obavjestio brodara da je ITF na brodu, te da brod neće isploviti bez isplate dugovanja prema posadi iz luke. U vrlo kratkom roku je izdano garantno pismo od brodara, a posada je bila isplaćena u punom iznosu.

MV ˝KEMAL KURU˝, PAN flag, već dobro znani brod ITF inspektorata u našim vodama. Nepoštivanje internacionalnih standarda, nedavna zaustavljanja broda od strane ˝chartera˝ (oštećivanja tereta) i od PSC nisu spriječila da brod ponovno uplovi u splitsku luku. Vlasti su obavile svoj dio posla, ITF inspektorat u zajedničkoj akciji je uspio naplatiti potraživanja posade u visini od 58.000 $. MV ˝GRACE S˝, VCT flag, na ovom brodu turskog vlasnika i posade ugovorom o radu, definirano osnovno radno vrijeme sa garantiranim prekovremenim radom ne može prelaziti 300 radnih sati. Međutim uvidom u evidenciju radnih sati i odmora se uočilo da posada radi mjesečno u prosjeku 380 sati. Brodaru su naplaćeni svi prekovremeni sati za svakog pomorca ponaosob od kroz sve mjesece koje je proveo na brodu. Ukupna naplata u iznosu od 14.000 $ prekovremenih sati je više nego usrećila pomorce. Moramo napomenuti da osim navedenih primjera pre>> gledanih brodova koji

MV "Grace S"

MB "Maverik" Pomorski vjesnik • travanj 2016

SPH AKTIVNOSTI

Ukrajinski član posade broda Leo Star I

plove pod stranim zastavama uglavnom zastavama pogodnosti, koji su riješeni u korist posade i niz onih ćiji su procesi u tijeku riješavanja, ali i niz pregledanih brodova koji apsolutno zadovoljavaju sve standarde, te nisu nađeni nikakvi nedostatci i pravo je zadovoljstvo posjetiti te brodove. ˝Vruće˝ je bilo i među domaćim brodarima. Osim onih na kojima redovno radi Sindikat Pomoraca Hrvatske, izdvajamo sljedeće slučajeve: MB˝LOVOR˝ i MB ˝TAMARIS˝, HRV - posade brodova u vlasništvu Orebićkog poduzeća KTD ˝Bilan˝ koje su imali nesuglasice sa poslodavcem od početka kolovoza 2015 godine, kada im je smanjen pomorski dodatak sa 100/85 (zapovijednik/kormilar) na 35 kuna unatoč koncesijskom ugovoru koji jasno definira sredstva koja pokrivaju radne uvijete pomoraca. Osim ovog problema pomorci su se suočavavali sa još nizom pitanja kao što su prekovremeni sati, noćni rad i uplata beneficiranog staža. SPH zajedno sa inspektoratom su preuzima slučaj naših članova te su pregovori, koji su trajali više od 6 mjeseci napokon urodili plodom. Naime, posljednji sastanak održan 04. travnja 2016, sa predstavnicima posladavca, pomoraca i ITF/SPH je protekao u izuzetno pomirljivom tonu, što nije bio slučaj na prijašnjim sastancima. Detaljno su se pregledali svi aspekti poslovanja i ugovora

Pomorski vjesnik • travanj 2016

te je usuglašeno da se pomorcima obročno isplate dugovanja u visini od približno 200.000 kn, te da im se pomorski dodatak vrati na stari iznos. Dogovoreno je na koji način će biti i obračunavati prekovremeni sati i noćni rad. MB ˝MAVERIK˝, HRV - radi se o pozivu posade sa predmetnog broda koji se nalazi na ˝mrtvom vezu˝ u Veloj Luci. Brod je prema navodima posade zaustavljen i vezan od strane banke koja ima potraživanja u vrijednosti od oko 10.000.000 kn. Na istom mjestu je vezan i drugi brod za istu namjenu, i od istog vlasnika

ali u izgradnji. Prema riječima zapovjednika vrijednost oba broda oko 1.500.000 eur (paušalna procjena). Protiv Adria travel d.o.o. koji je u vlasništvu brodova, pokrenut je postupak predstečajne nagodbe i to još 14. siječnja 2015. Godine. Rješenje kojim je otvoren postupak jest od dana 20. veljače 2015. Godine. Proces je u toku, prema željama posade najvjerojatnije će se okončati sudskim epilogom. MB ˝SALONA˝, HRV, dobijena je pisana potvrda od vlasnika broda da je svim pomorcima koji su imali neisplaćene plaće za 4 mjeseca 2015. godine na-

INICIJATIVA SPH - VIZE ZA POMORCE Hrvatska od 1. srpnja 2013., odnosno ulaska u EU primjenjuje zajedničku viznu politiku EU i sudjeluje u njezinu stvaranju. Međutim, način na koji se ta politika provodi razlikuje SE od države do države unutar EU, ali nažalost ističe Republiku Hrvatsku u izrazito negativnom kontekstu, a ponajprije zbog plaćanja naknade od 120 kn za pomorce pojedinih nacionalnosti iako je ova naknada zamišljena kao određena povlastica umjesto vize, čije izdavanje košta cca 60 Eura. Moramo napomenuti da se ovdje ne radi o VIZI za pomorce, nego isključivo o odobrenju ili rješenju da se pomorcu može osigurati kratkotrajni boravak u RH a plaćanje se vrši is-

ključivo državnim biljezima i to 20 kn za zahtjev, te 100 kn za riješenje. Kako se prema informacijama na terenu radi o upravnom postupku Ministarstva unutarnjih poslova, navodno se isti ne može mjenjati bez izmjene Zakona o nadzoru državnih granica. Da bi stvari postale još kompliciranije, plaćanje u administrativnim taksama uključuje i Ministartvo Financija RH u postupak, stoga smatramo da će se osnovanost prijedloga trebati preispitati u državnim pravnim službama, ali bi isti trebao barem služiti kao naputak za moguće riješavanje problema. U osnovi, trenutno primjenjivanje viznog režima za pomorce ne pribavlja financisku korist RH, dapaće

kon prodaje isplaćeno 44.500 $, te da nema dugovanja prema nijednom pomorcu. Ukupne isplate prema pomorcima u proteklom razdoblju iznose cca. 200.000 $. Obzirom na velik broj pomoraca koji podliježu nepovoljnom viznom režimu, pokrenuta je inicijativa za otvaranjem tzv. ˝Crew cornera˝u Luci Ploče koji bi imao niz pogodnosti za pomorce (WI-FI, telefon, napitke …). Kako smo tek u začetku pregovora i traženja adekvatnog prostora, o projektu ćemo vas obavijestiti u sljedećim izdanjima Pomorskog Vjesnika.

osjetan je gubitak novčanog priljeva u državnu blagajnu. Poradi primjera, jedan veći brod za kružna putovanja koji pristaje u Luku Dubrovnik ima oko 1300 članova posade. Od tog broja prema statistikama 75% članova posade je podložno viznom režimu te ne mogu napustiti brod bez plaćanja naknade. Na dnevnoj bazi gotovo da i nema zainteresiranih za izlazak, pa čak i medicinski slučajevi kao odlazak u stomatologa se postponira za druge luke (Venecija, Bar ..) . Renomirana britanska kompanija za krstarenja P&O Cruises je od samoga početka plaćala naknadu za svoju posadu, ali odmah je bilo jasno da to neće dugo potrajati. Nadasve, nakon određenog vremena su pokrenuli akciju gdje je kompletna posada iz solidarnosti ostajala na brodu i nisu posjećivali Dubrovnik.

Pregled aktivnosti ITF inspektorata

Turska posada Kemal Kuru

ŠIBENIK/SPLIT U prvom kvartalu 2016. bilo je nekoliko slučajeva naplate zaostalih primanja pomoraca na brodovima koji su dolazili u hrvatske luke. Tako je u siječnju u Splitu naplaćeno 2.190 $ pomorcima na malom brodu Roger koji plovi pod zastavom DR Konga, a u vlasništvu je albanske kompanije Delmore Ventures iz Tirane. U veljači je zaprimljen poziv za posjet ITF-a od strane ukrajinske posade koja plovi na brodu Leo Star I (zastava Liberija, vlasnik Asterismos Navigation Corp., Attikis, Grčka) koji se ticao neisplate plaća, repatrijacije i oskudice hrane na brodu koji je prethodno nekoliko mjeseci boravio u zapadnoafričkim lukama. Brod je dolazio u Hrvatsku na ukrcaj umjetnog gnojiva za tanzanijski Dar Es Salaam, jedino je bilo upitno koja će biti luka ukrcaja – Šibenik ili Split, na koncu je uplovio u split-

sku Sjevernu luku. Svi problemi su uspješno riješeni i posadi je isplaćeno ukupno 73.173,51 US$ te ih je ukupno 13 repatrirano iz Splita.

RIJEKA U ožujku je u Rijeci pregledan brod Leo Trio, koji plovi pod panamskom zastavom a pravi vlasnici su Turci, kompanija Trio Denizcilik iz Istanbula. Brod je tijekom siječnja bio čak tri puta posjećen od strane španjolskih ITF inspektora zbog neredovite isplate plaća i manjkavosti u vođenju dokumentacije odnosno uvjeta u ugovorima o radu pomoraca. Tako je za vrijeme boravka broda u Rijeci nakon posjeta ITF inspektora brodu pomorcima isplaćena plaća za siječanj u iznosu od 14.258 US$. Najveći problem u ovom razdoblju je i dalje predstavljao turski brod Kemal Kuru, koji plovi pod

panamskom zastavom pogodnosti, a operira ga turska kompanija Fuden Denizcilik Ticaret A.S. Brod je nakon intervencija hrvatskih inspektora koncem 2015. godine zbog kašnjenja isplate plaća, opet stigao u Jadran, prvo u Rijeku pa zatim Šibenik gdje je koncem siječnja trebao krcati teret umjetnog gnojiva za turske luke. Međutim, tu ga je zaustavila osigurateljska kuća koja je primaocu morala isplatiti štetu na teretu željeznih gredica koje je brod polovicom prošle godine prevozio iz Porto Nogara za Oran. Neizvjesna situacija je trajala preko tri tjedna, a onda je brod konačno nakon isplate odštete osiguravateljima oslobođen i, što je još važnije, uspjelo se ugovoriti novi teret za njega u luci Šibenik. Međutim, od vozarine za relativno mali brod (4,107 DWT) nije se mogla u potpunosti pokriti svota koja je trebala za isplatu dviju plaća,

pa je uz suglasnost posade sa brodovlasnikom dogovoreno da se odmah isplati jedna a nakon idućeg ukrcaja i druga zaostala plaća, što će prekontrolirati grčki kolege jer brod u tamošnjim lukama najprije iskrcava pa onda krca teret za Tursku. Brod za kružno putovanje Dolphin u Viktoru Lencu nalazi se od 2014. godine zbog problema u poslovanju, kada su agencije zaustavile brod putem trgovačkog suda. Od strane vlasnika nije bilo želje da se isti problemi riješe, a prilikom posljednje posjete brodu saznali smo da se radi o privatniku iz Indije, koji je u ožujku bio posjetiti brod i četveročlanu posadu. Kako saznajemo od zapovjednika, isplate su posadi već većinom riješene u visini od cca. 60.000 eur, a ostalo je još 50.000 za isplatu. Sadašnja posada je repatrirana, uključujući zapovjednika, te su njihove plaće podmirene. 

MV Dolphin Pomorski vjesnik • travanj 2016

SAVJETI

Sve upite šaljite na službenu email adresu: info@sph.hr

{ P}

Poštovani, U ime mojih kolega, odnosno ljudi koje kao sindikalni povjerenik zastupam, a također i svoje osobno, zamolio bi Vas da mi pomognete potražiti adekvatne odgovore na sljedeća pitanja; 1. Kada je brod na remontu u brodogradilištu tada posada uglavnom ponedjeljkom putuje u brodogradilište, a petkom se vraća doma. Ostale dane posada je smještena u apartmanu u mjestu brodogradilišta.Svaki dan se na brodu radi osam sati i pored satnice,posada ima i dodatnu terensku dnevnicu u svrhu troškova prehrane i sl. Moje pitanje glasi: Ponedjeljkom i petkom, ako se do brodogradilišta odnosno natrag putuje četiri sata, a na brodu radi još osam sati,i pored terenske dnevnice koju posada ima,da li se posadi plaća samo rad na brodu tj.osam sati ili rad plus put što je ukupno dvanaest sati. 2. U slučaju ovrhe na osobni dohodakplaću; S obzirom da su terenske dnevnice i putni troškovi izuzeti od ovrhe,da li se isto odnosi i na pomorski dodatak s obzirom da je on namijenjen za osobne troškove pomorca kod višesatnog boravka na brodu.

U iščekivanju odgovora, od srca zahvaljujem i lijepo pozdravljam! Jere Skorin, Voditelj odjela za pomorski prijevoz

{O}

Poštovani Jere, vezano za vaše upite, - za rad na brodu članovima posade broda mora se isplatiti plaća (za odnosnih 8 sati rada), dok se u odnosu na vrijeme provedeno na putovanju (dakle za cjelokupno vrijeme od izlaska iz kuće do dolaska u kuću) s obzirom na prirodu rada isplaćuje se terenski dodatak za predmetno vrijeme. Naime, zavisno od vremena provedenog van mjesta rada tj prebivališta može se isplatiti dio ili pak cijeli iznos terenskog dodatka (od 8 sati, ili više od 12 sati). - u odnosu na ovrhu nad pomorskim dodatkom, budući u odredbama OZ-a nije eksplicitno naveden isti kao primitak izuzet od ovrhe, mišljenja smo da je moguća pravna analogija kao i u odnosu na terenski dodatak. Naime, nakon zadnjih izmjena Zakona ostalo je neriješeno pitanje ovrhe na terenskom dodatku koji nije izrijekom izuzet od ovrhe u 16

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Pitanja & Odgovori čl. 172. Zakona, mišljenja sam kako u ovom slučaju treba postupati kao sa naknadom troškova za službeno putovanje i naknadom troškova prijevoza na posao i s posla koji su sukladno čl. 172. Zakona izuzeti od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

{ P}

Dobar dan, Ispričavam se unaprijed, ali da li mi možete odgovoriti na, na prvi pogled jednostavno pitanje: Kada i pod kojim uvjetima pomorac može ići u mirovinu najranije? Hvala unaprijed, Lijepi pozdrav, MB

{O}

Poštovani, u odnosu na "najraniji odlazak pomorca u mirovinu" dvije su mogućnosti. Prva mogućnost je naravno tzv pomoračka mirovina, opisana je kako slijedi. Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koje su stupile na snagu 11. lipnja 2011. godine uveden je staž osiguranja s povećanim trajanjem. Za pomorce to znači da će se za plovidbu ostvarenu od tog datuma nadalje svakih 12 mjeseci plovidbe računati u staž osiguranja kao petnaest mjeseci uz obvezu plaćanja posebnog doprinosa. Svi pomorci nakon 11. lipnja 2011. godine imaju pravo na starosnu mirovinu pomoraca ako su napunili 60 godina života i mogu dokazati ostvarenih 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda. Za dokazivanje da je potreban staž osiguranja ostvaren na ukrcaju kao član posade broda prvenstveno se koristi pomorska knjižica. Razdoblja u kojima je pomorac platio doprinos za mirovinsko osiguranje u svojstvu osiguranika-pomorca moraju se poklapati sa

razdobljima kada je pomorac stvarno bio ukrcan na brodu. Iznos umanjenja kod tzv pomoračke mirovine je značajan, budući se ne ostvaruje pravo na mirovinski dodatak od 27% (kao kod mirovina koje su ostvarene sukladno općim propisima), ista je mirovina u tome iznosu i penalizirana. Druga mogućnost je prijevremena starosna mirovina, opisana je kako slijedi Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Iznosi umanjenja kod prijevremene starosne mirovine za muškarce: polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za: • s navršenih 35 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu, • s navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,32% po mjesecu, • s navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,30% po mjesecu, • s navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,25% po mjesecu, • s navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu, • s navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,10% po mjesecu, • s navršenih 41 godinu mirovinskog staža: bez penalizacije Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Ova mirovina određuje se bez penalizacije.

Vi pitate, mi odgovaramo

{ P}

Pozdrav, Šaljem Vam uplatnice koje sam dobio u tekućem mjesecu velja či za mirovinsko i zdravstveno pa bih volio da mi pojasnite sljedeće: Iskrcao sam se 17.11.2015. i nisam se više ukrcavao na brod... U rangu sam drugog časnika palube na kompaniji Stena Bulk (Švedska), ali nam je management Northern Marine Manangement (NMM Glasgow) na permanent plaći. U poreznoj upravi na Malom Lošinju su mi rekli da to nije nikakav dug od 2015. godine, već je to za prvi mjesec 2016. godinu. Mene zanima da li ja moram plaćati svaki mjesec te doprinose bio ja na brodu ili ne!??? Ugovor mi je permanent kao što sam i napomenuo!

{O}

Poštovani, Kod ugovora na neodređeno vrijeme plaćate obvezna davanja tijekom cijele godine s tom razlikom što za vrijeme provedeno na brodu plaćate i dodatak za tako zvani beneficirani staž. No to ovisi o Individualnom ugovoru kojega koristite. Ako ste pod ugovorom na određeno vrijeme onda plaćate samo u vrijeme boravka na brodu.

{ P}

Lijep pozdrav, imao bih upit u vezi članstva u SPH. Zanima me ako se pomorac, zaposlen preko agencije koja ima potpisan kolektivni ugovor sa Vama, želi učlaniti u SPH da li je potrebni plaćati članarinu ili se automatski postaje član ako postoji ugovor sa Vama? Pozdrav L.I.

{O}

Poštovani, postoje različite vrste kolektivnih ugovora, tako da nam je potrebno više informacija kako bi Vam mogla dati odgovor. Kako bi postali članom SPH potrebno je ispuniti pristupnicu, jer nažalost potrebne informacije o onima koji su pokriveni kolektivnim ugovorom kompanije/ posrednici nam ne dostavljaju. U pristupnici stoje sve potrebne rubrike, po kojim mi onda znamo jeste li jedan od onih koji plaća ili ne plaća članarinu. Nema automatizma u članstvu već je ono isključivo na osnovu ispunjenja pristupnice i plaćanja pune članari-

ne. Pomorci na kompanijama pokrivenim našim kolektivnim ugovorom u osnovi imaju pravo na savjet u vezi s primjenim obveza i prava iz kolektivnih ugovora. Pristupnicu možete pronaći na našim internetskim stranicama www.sph.hr Za sve dodatne informacije, slobodno nam se obratite.

{ P}

Poštovana/i, molim Vas da mi pošaljete potvrdu ministarstva mora o uvjetima ukrcaja kadeta na jahte ili brodove u obalnoj plovidbi. S postovanjem, A.C.

{O}

Poštovani, službena obavijest od strane Ministarstva iz svibnja 2014 glasi: "...Sukladno članku 17. stavak 1. Pravilnika za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1) potrebno je ostvariti najmanje 12 mjeseci plovidbene službe kao vježbenik palube, a od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe mora biti ostvareno na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi. Kao uvjet za ispunjavanje preostalog dijela plovidbene službe u trajanju od najmanje 6 mjeseci, prihvaća se i plovidbena služba ostvarena na jahtama. U službi stroja je analogija ista."

{ P}

Poštovani, Pomorci sa M/B Veruda - Uljanik plovidbe imaju upit da li se u obračun dana plovidbe ubrajaju i slušanje/polaganje razno raznih tečajeva i tko izdaje takve potvrde (ustanova koja organizira tečajeve??) i gdje se potvrda dostavlja (u ured LK kapetanije gdje se ovjerava navigacija)??. Molimo Vas da nam odgovorite na ovo gore i da li je bilo slučajeva da su pomorci prilagali takve potvrde koje spadaju u "OBRAZOVANJE" Zakon kaže ''DANI IZOBRAZBE'' SE RAČUNAJU. Unaprijed zahvalni, posada M/B Veruda

{O}

Poštovani, sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu/Pravilniku o porezu na dohodak, u 183 dana potrebna za oslobođenje pomoraca u međunarodnoj plovidbi od porezne obveze, ulaze: 1. dani plovidbe, 2. dani provedene na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, te dane potrebne za povratno putovanje, prvenstveno se računaju stvarni dani provedeni na putovanju ako su preko određenog paušala (isto je potrebno dokazati). Porezna uprava je također paušalno odredila dane provedene na putovanju: a) Jedan dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja ili iskrcaja u županiji prebivališta ili uobičajenog boravišta člana posade broda. b) Dva dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja ili iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta ili uobičajenog boravišta člana posade broda. c) Četiri dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske Član posade broda u međunarodnoj plovidbi mora lučkoj kapetaniji dostaviti izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili mećunarodnog prometa. d) Ako je na putu za ukrcaj ili na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta koristio privatni automobil priznaje se jedan dan za put na ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. 3. stvarni dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu, prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio, 4. stvarni dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja, prema potvrdi liječničke ustanove ili liječnika privatne prakse, Ako je stvarni broj dana plovidbe i broj dodatnih dana iz točki 2., 3., i 4. u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje, odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa, u slijedećem poreznom razdoblju. Dakle u odnosu na vaš upit, uračunavaju se dani provedeni na stručnoj izobrazbi koji su provedeni u (isključivo) inozemstvu. Nadalje, sve gore navedeno evidentira se na Lučkoj kapetaniji.  Pomorski vjesnik • travanj 2016

ZAKONI RH

Nova godina donosi nova iznenađenja sa zagrebačke adrese:

Pomorski vjesnik • travanj 2016

M. Künstler

bavijest članovima Sindikata pomoraca Hrvatske koji su osigurani s osnova pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi Od dana 01.01.2016. primjenjuju se odredbe Zakona o doprinosima (NN 143/14, na snazi od 01.01.2015) čija je primjena bila prolongirana za godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona, a koje se odnose na obvezu osiguranika po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi. Naime, od 01.01.2016. osiguranik po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa u iznosu – umnoška iznosa mjesečne osnovice koju propisuje ministar nadležan za pomorstvo sukladno posebnom propisu, te propisane stope za obračun doprinosa. Osiguraniku s osnova pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi ubuduće bi tako Porezna uprava izdavala rješenje po proteku poreznog razdoblja (kalendarske godine), a do izdavanja rješenja plaćali bi predujam doprinosa u visini propisane mjesečne obveze doprinosa (kako je prije navedeno). Prilikom donošenja ovih zakonskih izmjena Vlada RH iste je argumentirala, iako pritome nije uvažila sugestije i zahtjeve Sindikata pomoraca Hrvatske (vidi komentar Glavnog tajnika), da se poradi specifičnosti osiguranika s osnova pomorac – član po-

Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u slijedećim rokovima:

pomorci

članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi

doprinos za mirovinsko osiguranje

do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

doprinos za mirovinsko osiguranje za staž s povećanim trajanjem

do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž s povećanim trajanjem

do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

doprinos za zdravstveno osiguranje

do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

doprinos za zaštitu zdravlja na radu

do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.

sade broda u međunarodnoj plovidbi koje karakteriziraju učestale promjene statusa u osiguranju kao i kratka razdoblja osiguranja, time omogućava brže i pravovremenije evidentiranje obveze doprinosa u obliku predujma, kako bi im se čim prije omogućilo plaćanje doprinosa i ostvarivanje prava iz obveznih osiguranja. Budući su zakonske izmjene stupile na snagu od 01.01.2016. te će osiguranici s osnova pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi morati samostalno obračunavati i plaćati obvezne doprinose, Sindikat pomoraca Hrvatske osmislio je i omogućio svojim članovima Kalkulator za izračun doprinosa. Kalkulatorom, koji se nalazi na našim web stranicama a postoji i u obliku mobilne aplikacije, se sve prije navedeno u odnosu na obračun obveznih doprinosa maksimalno pojednostavljuje i olakšava, te se u konačnici i sam iznos doprinosa koje je potrebno uplatiti izlistava na općoj uplatnici. Dakle, u odnosu na prijašnja pravila koja su se odnosila na postupak obračuna i plaćanja obveznih doprinosa za osiguranike s osnova pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi, prilikom kojih je Porezna uprava naknadno donosila rješenje o plaćanju obveznih doprinosa, te su se tek tada na uplatnicama koje je dostavljala Porezna uprava plaćali obvezni doprinosi, novim se pravilima o postupku obračuna i plaćanja obveznih doprinosa mijenja obveza osiguranika. Stoga, osiguranik s osnova pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi mora samostalno obračunavati i plaćati predujam obveznih doprinosa za vrijeme koje je proveo u takvom status osiguranja (dakle u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme – obvezni doprinosi se obračunavaju i plaćaju samo

Predujam

www.sph.hr za vrijeme provedeno u radnom odnosu, dok u slučaju ugovora o radu na neodređeno vrijeme – obvezni doprinosi se obračunavaju i plaćaju kao i prije, sukladno odredbama Pomorskog zakonika, za cijelo vrijeme trajanja ugovora osim predujma dodatnih doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem („beneficirani staž“) koji se i dalje plaća isključivo za razdoblje ukrcaja na brodu). Dok će Porezna uprava, po novim pravilima o postupku obračuna i plaćanja obveznih doprinosa, tek po proteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) donijeti rješenje o plaćanju obveznih doprinosa prilikom kojeg će se utvrditi iznos uplaćenih doprinosa u predmetnom poreznom razdoblju, te pritome utvrditi i eventualnu razliku iznosa koju je potrebno uplatiti ili pak preplaćenog iznosa. Obvezu plaćanja predujma doprinosa nemaju pomorci koji u Republici Hrvatskoj nisu prijavljeni na obvezna osiguranja iz razloga što su sukladno odredbama međudržavnog ugovora o socijalnom osiguranju ili sukladno Uredbi (EZ) 883/2004 obvezno osigurani u drugoj državi.  Luka Mišić Voditelj ureda SPH Zadar

U nastavku Vam prenosimo komentar Glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske Poštovane kolegice i kolege, u sadašnjem tekstu Zakona KRIVO je upotrebljena riječ PREDUJAM, jer se ne radi o predujmu troška već o plaćanju NAKON što je pomorac i faktično vrijeme proveo na brodu. Ovdje se barata PREDUJMOM u odnosu na rješenje Ministasrtva financija koje se donosi nakon što je pomorac već platio. Treba paziti da se izabere odgovarajuća osnovica u odnosu na dužnost na brodu te tako neće biti razlike između obračuna koje napravi ministastvo i plaćanja koje je napravio pomorac pa će faktično rješenje na kraju godine biti svojevrsna potvrda visine uplate. U Kolektivnim ugovorima u kojima brodar nadoknađuje uplate ne bi se trebalo ništa mijenjati, jer će se brodaru dostavljati potvrda uplate prema svakom mjesecu, pa bi se samo poboljšala naplata. U ovom trenutku ovo je slično rješenjima kojima su pribjegavali neki pomorci i sami obračunavali i plaćali kako ih ne bi opteretio akumulirani dug jer ministarstvo financija nije na vrijeme poslalo obračun obveznih davanja pa je pokušavalo, ne rijetko, i opteretiti dug s kamatom za koju pomorac nije

imao ama baš nikakvu krivicu. Držim da se radi o “brigo moja pređi na drugoga”, što je vidljivo iz prenošenja obveze javljanja na prekid zdravstvenog osiguranja po samom pomorcu, a sada evo i o obračunavanju. Sindikat pomoraca Hrvatske će

se potruditi da za svoje članove napravi sustav kojim će prema uputama pomorca-člana, vršiti sve administrativne poslove prijava, odjava i obračuna davanja. kap. Predrag Brazzoduro Glavni tajnik SPH

OBAVIJEST ZA SVE POMORCE NA tzv. "Permanent" UGOVORU Status ugovora o radu na neodređeno pomoraca u međunarodnoj plovidbi Sukladno izmjenama Pomorskog zakonika iz 2013. godine izmijenjen je status pomoraca koji imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Naime, u čl. 129. st 7. PZ-a propisano je da član posade broda koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu. Stoga, pomorci u međunarodnoj plovidbi koji imaju sa poslodavcem sklopljen ugovor o radu ne neodređeno (tzv. permanent ugovor), nakon što isti registriraju pri lučkoj kapetaniji, dužni su za sve vrijeme važenja pred-

metnog ugovora samostalno obračunavati i plaćati obvezne doprinose. Navedena obveza obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa se ne odnosi na dodatne doprinose za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem („beneficirani staž“) koji se plaćaju isključivo za razdoblje ukrcaja na brodu. Pa tako pomorci u međunarodnoj plovidbi koji tek sa svakim ukrcajem na brod sklapaju i ugovor o radu na određeno vrijeme, nisu dužni obračunavati i plaćati obvezne doprinose za razdoblja kada nisu ukrcani na brod, već je pri HZZO-u potrebno regulirati prijavu u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa te imaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kao nezaposlene osobe, a pri HZMO-u imaju mogućnost uplaćivanja “produženog osiguranja”.

Pomorski vjesnik • travanj 2016

KONVENCIJE

MLC 2006

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O RADU POMORACA IZ 2006. GODINE [5/6]

Zaštita zdravlja i sigurnosti i sprečavanje nezgoda - Pravilo 4.3

POGLAVLJE 4 Zaštita zdravlja, zdravstvena skrb, socijalna skrb i zaštita socijalne sigurnosti

eđunarodna konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine (Maritime Labour Convention, u daljnjem tekstu: MLC, 2006) predstavlja tzv. «povelju o pravima pomoraca» i jedan je od osnovnih međunarodnih ugovora usmjeren na poboljšanje života i rada pomoraca. Poglavlje 4 MLC, 2006 odnosi se na zaštitu zdravlja, zdravstvenu skrb, socijalnu skrb i zaštitu socijalne sigurnosti.

Zdravstvena skrb na brodu i kopnu - Pravilo 4.1 Osnovna svrha ovog pravila je: zaštiti zdravlje pomoraca i osigurati neodgodivu dostupnost zdravstvenoj skrbi na brodu i kopnu. Ovim pravilom osigurava se da se na sve pomorce na brodovima koji plove pod zastavom države članice primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite njihovog zdravlja te da im je dostupna neodgodiva i odgovarajuća zdravstvena skrb dok rade na brodu. Takva zaštita i skrb, u načelu, mora biti besplatna za pomorce. Primjerice, država mora osigurati: mjere kojima se priznaje pomorcu pravo na odlazak liječniku ili zubaru u lukama pristajanja gdje je to moguće; mjere preventivnog karaktera; pružanje pomorcima zaštite zdravlja i zdravstvene skrbi koja je, koliko je to moguće, usporediva s onom koja je općenito dostupna radnicima na kopnu... MLC 2006 detaljno uređuje postupak zaštite zdravlja pomoraca. Tako svi brodovi moraju imati medicinski ormarić, medicinsku opremu i zdravstveni vodič propisane vrste podvrgnut redovitim inspekcijama nadležne vlasti. Brodovi koji prevoze 100 ili više osoba i redovito obavljaju međunarodna putovanja dulja od tri dana, u pravilu, moraju imati liječnika. 20

Pomorski vjesnik • travanj 2016

smještaja može se i ograničiti državnim zakonima i to za razdoblje koje ne smije biti kraće od 16 tjedana od dana ozljede ili početka bolesti. Također, odgovornost brodara može se državnim zakonima i isključiti i to primjerice kada se radi o ozljedi koja nije nastala u službi broda; ili o ozljedi ili bolesti zbog namjernog izazivanja bolesti ili smrti pomoraca; ili bolesti ili nesposobnosti koja je namjerno zatajena pri stupanju u službu.

Obveze brodovlasnika - Pravilo 4.2 Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati oslobađanje pomoraca od financijskih izdataka u slučaju bolesti, ozljede ili smrti povezane s njihovim zaposlenjem. Sve države članice dužne su osigurati da, pomorci koji plove na brodovima pod njezinom zastavom, imaju pravo na materijalnu pomoć i podršku brodovlasnika za izdatke u slučaju bolesti, ozljede ili smrti koji su se dogodili dok su služili pod ugovorom o zaposlenju ili su uzrokovani zaposlenjem prema takvom ugovoru. Tako su, primjerice, brodovlasnici dužni snositi troškove u slučaju bolesti ili ozljede pomoraca koji su se dogodili od dana početka službe do dana kad se smatra da su uredno repatrirani ili su uzrokovani njihovim zaposlenjem između tih datuma odnosno moraju snositi pogrebne troškove u slučaju smrti koja se dogodila na brodu ili kopnu za vrijeme zaposlenja… Međutim, odgovornost brodara za namirenje troškova zdravstvene skrbi na brodu i

Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati da radna okolina pomoraca na brodovima unapređuje radnu sigurnost i zdravlje. Država mora osigurati da je pomorcima na brodovima koji plove pod njezinom zastavom omogućena radna zdravstvena zaštita i život, rad i obrazovanje na brodu u sigurnoj i higijenski odgovarajućoj okolini. Provedbu ovog pravila država bi trebala osigurati usvajanjem zakona, propisa i drugih mjera kojima će se osigurati usvajanje i učinkovita primjena i promicanje politike i programa sigurnosti na radu i zdravlja na brodovima. Nadalje, moraju se poduzeti razumne mjere opreza da bi se spriječile nezgode na radu, ozljede i bolesti na brodovima; moraju se usvojiti brodski programi sprečavanja nezgoda na radu, ozljeda i bolesti; mora se ustanoviti nadzor, izvještavanje i otklanjanje nesigurnih uvjeta i istraživanje i izvještavanje o nezgodama na radu na brodu.

Pristup do sredstava socijalne skrbi na kopnu - Pravilo 4.4 Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati da su pomorcima koji rade na brodu dostupna sredstva i službe na kopu kojima će osigurati zdravlje i dobrobit. Država mora osigurati laku dostupnost sredstava kojima se osigurava dobrobit pomoraca. Moraju se razviti i promicati razvoj takvih sredstava/mjesta u određenim lukama kako bi se omogućilo pomorcima na brodovima koji su u njezinoj luci da imaju pristup do takvih sredstava i službi. Takva mjesta moraju biti dostupna svima, neovisno o državljanstvu, spolu, rasi, boji, vjeri, političkom mišljenju ili socijalnom porijeklu i bez obzira na državu zastave broda na kojem su oni zaposleni, uzeti na rad ili rade.

RATIFIKACIJA KONVENCIJA 2015 -16 Socijalna osiguranja - Pravilo 4.5

JAMAICA JORDAN KIRIBATI CLC/FUND 92

ILO MLC

KUWAIT STCW 78

LL 66 (and 88 Protocol)

KENYA MARPOL Annexes III - VI

* UK dependent territories

MARPOL including Annexes I - II

Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati poduzimanje mjera kojima će se pomorcima pružiti zaštita socijalnog osiguranja. Država mora osigurati da svi pomorci i od njih uzdržavane osobe imaju pristup socijalnom osiguranju. Takve osobe moraju imati pravo na pogodnost zaštite socijalnog osiguranja koje ne smije biti manje povoljno od one zaštite koju uživaju radnici na kopnu. Djelatnosti koje MLC 2006 propisuje (i za koje se Republika Hrvatska izjasnila da ih primjenjuje) su: zdravstvena skrb, naknade u slučaju bolesti, nezaposlenosti, starosti i ozljede na radu, obiteljske naknade, naknade za majčinstvo, invalidnost i naknade potomcima.

SOLAS 74 (and 88 Protocol)

JAPAN

LATVIA LEBANON LIBERIA LIBYA

ALBANIA

LITHUANIA

ALGERIA

LUXEMBOURG

ANTIGUA & BARBUDA

MALAYSIA

ARGENTINA

MALTA

AUSTRALIA

MARSHALL ISLANDS

BAHAMAS

MAURITIUS

BAHRAIN

MEXICO

BANGLADESH

MONGOLIA

BARBADOS

MOROCCO

BELGIUM

MYANMAR

BELIZE

NETHERLANDS

BERMUDA *

NEW ZEALAND

BOLIVIA

NIGERIA

BRAZIL

NORWAY

BULGARIA

PAKISTAN

CAMBODIA

PANAMA

CANADA

PAPUA NEW GUINEA

CAYMAN ISLANDS *

PHILIPPINES

CHILE

POLAND

CHINA

PORTUGAL

COLOMBIA

QATAR

COMOROS

REPUBLIC OF KOREA

COOK ISLANDS

REPUBLIC OF MOLDOVA

COSTA RICA

ROMANIA

COTE D’IVOIRE

RUSSIAN FEDERATION

CROATIA

ST. KITTS & NEVIS

CUBA

ST. VINCENT & GR.

CURACAO

SAO TOME & PRINCIPE

CYPRUS

SAUDI ARABIA

DPR KOREA

SIERRA LEONE

DR CONGO

SINGAPORE

DENMARK

SOUTH AFRICA

DOMINICA

SPAIN

EGYPT

SRI LANKA

ESTONIA

SWEDEN

FAROE ISLANDS

SWITZERLAND

FINLAND

SYRIAN ARAB REPUBLIC

FRANCE

TANZANIA

Konvencija LL - Međunarodna konvencija o tretnim linijama (IMO)

GEORGIA

THAILAND

GERMANY

TOGO

GHANA

TONGA

Konvencija STCW - Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (IMO)

GIBRALTAR *

TRINIDAD & TOBAGO

GREECE

TUNISIA

HONDURAS

TURKEY

HONG KONG (CHINA)

TUVALU

Konvencija MLC - Međunarodna konvencija o radu pomoraca

ICELAND

UKRAINE

INDIA

UNITED ARAB EMIRATES

INDONESIA

UNITED KINGDOM

IRAN

USA

IRELAND

URUGUAY

ISLE OF MAN *

VANUATU

ISRAEL

VENEZUELA

ITALY

VIET NAM

U slijedećem broju Pomorskog vjesnika: Međunarodna konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine 6/6 - Udovoljavanje i provedba  Dorotea Zec

Provodi se Ne provodi se

Izvor: IMO izvještaj ‘Status of Conventions’, IMO web stranica (www.imo.org), ILO web stranica (www.ilo.org) (na dan 1. prosinca 2015). PRIJEVOD: Konvencija SOLAS - Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (IMO) Konvencija MARPOL - Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova (IMO)

Konvencija CLC/FUND - Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti zbog onečišćenja uljem/Međunarodna konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem (IMO)

Pomorski vjesnik • travanj 2016

KONVENCIJE U Ženevi, u sjedištu Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization, dalje u tekstu: ILO) u veljači se sastao drugi Posebni tripartitni odbor osnovan prema članku XIII Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006). Osnovna pitanja o kojima se raspravljalo bili su prijedlozi predstavnika pomoraca i predstavnika brodara za izmjene i dopune MLC 2006. Sindikat Hrvatske pomoraca predstavljala je Dorotea Zec.

redstavnici pomoraca predložili su izmjene kako bi se osigurala isplata plaće pomorcu za slučaj da je pomorac otet ili nezakonito zarobljen, čak i u slučaju da ugovor o zaposlenju pomoraca istekne ili bude raskinut. Drugi prijedlog predstavnika pomoraca bio je usmjeren na razvijanje politike i planova radi spriječavanja zlostavljanja i uznemiravanja na brodovima koji viju zastavu država članica (koje su ratificirale MLC, 2006). Predstavnici brodara predložili su izmjenu i dopunu MLC 2006 usmjerenu na obnovu svjedodžbe o radu pomoraca u slučaju da brod nastavi ispunjavati uvjete predviđene nacionalnim zakonodavstvom koje je usklađeno s MLC 2006, a zbog postupka izdavanja obnovljene svjedodžbe nije u mogućnosti istu dobiti u potrebnom roku (prije ili po isteku prvotne svjedodžbe). Na taj se način želi uskladiti postupak izdavanja svjedodžbe o radu pomoraca s postupkom usvojenim u IMO Konvencijama. Prijedlog brodara bio je prihvaćen od velikog broja država bez potrebe za daljnjim intervencijama. Tako su primjerice svoje slaganje s prijedlogom izjavile države kao što su Bangladeš, Bahami, Norveška, Singapur, Nizozemska, Filipini, Kina, Panama, Rusija, Danska… 22

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Prijedlozi pomoraca i brodara za izmjene i dopune MLC 2006. Prijedlozi predstavnika pomoraca bili su generalno prihvaćeni uz napomene da bi se o tim pitanjima, prije donošenja konačnih odluka, trebalo detaljnije raspraviti te razmotriti kakve utjecaje bi te promjene imale na brodare i na države članice. Napomenuto je da se prepoznaju problemi koje pomorci imaju (primjerice u slučaju otmice kada ne trpi posljedice samo pomorac već i cijela njegova obitelj koja ostaje bez zaštite i novčanih prihoda). Međutim pojavljuju se brojna pitanja koja idu i šire od pitanja isplate plaće, zbog čega je generalni stav bio da se o tome nastavi raspravljati.

Nakon dugotrajne rasprave jednoglasno su donesene slijedeće odluke: 1. Standard A5.1.3 – Svjedodžba o radu pomoraca i deklaracija o zadovoljavanju uvjeta rada pomoraca prijedlog brodara je usvojen kao novi stavak 4 Standarda A5.1.3, dok je dosadašnji stavak 4. prebačen na kraj stavka trećeg ovog standarda. U slučaju da brod, nakon obnovne inspekcije nastavi udovoljavati propisanim uvjetima (dakle, nacionalnom zakonodavstvu kojim se implementiraju uvjeti i zahtjevi MLC, 2006) valjanost svje-

dodžbe može se obnoviti za daljnji period koji ne može biti duži od pet mjeseci od dana isteka postojeće svjedodžbe. Na prijedlog predstavnika pomoraca uneseno je da nova svjedodžba, neovisno kada je izdana, ne može biti valjana duže od 5 godina (kako bi se izbjegla mogućnost da se odredba tumači na način da svjedodžba može biti valjana 5 godina i 5 mjeseci). 2. Prijedlog predstavnika pomoraca koji se odnosi na spriječavanje zlostavljanja i uznemiravanja na brodovima, nije uveden u obvezni dio MLC, 2006 (Standard A4.3 – Zaštita zdravlja i sigurnosti i spre-

Hrvatska je jedina članica EU koja

nije ratificirala konvenciju

144. o tripartitnom savjetovanju.

čavanje nezgoda, kao novi stavak 9) već je uvršten u Smjernice i to B4.3.1 – Odredbe o nezgodama na radu, ozljedama i bolestima i B4.3.6 – Istraživanje. 3. Prijedlog pomoraca koji se odnosi na isplatu plaće pomorcu u slučaju da je otet ili nezakonito zarobljen nije naišao na razumjenvanje od strane brodara te je u konačnosti odbijen prijedlog za novim stavkom u standardu A2.2. Međutim, utvrđeno je i dogovoreno da će se na ovom pitanju nastaviti raditi te je donesena rezolucija kojom se osniva posebna radna grupa koja će se sastojati od četiri predstavnika pomoraca, četiri predstavnika brodara te četiri predstavnika država članica. Osnovna uloga ove radne grupe utvrđena je na način da su dužni najkasnije devet mjeseci prije slijedećeg, trećeg, posebnog tripartit-

nog sastanka dostaviti socijalnim partnerima i državama članicama prijedlog novog uređenja ovog pitanju u sklopu MLC 2006. Osim rasprave o novim izmjenama i dopunama MLC, 2006, Guy Ryder, generalni direktor ILO-a pozdravio je sve prisutne delegate te je istaknuo važnost MLC, 2006 – Konvencije koja je do danas (veljača 2016. godine) ratificirana od strane 70 država. Također je napomenuo da veliki uspjeh predstavlja i činjenica da je u tijeku i postupak ratifikacije od pet zemalja, i to: Ukrajina, Slovenija, Mianmar, Portugal i Novi Zeland. U protekle dvije godine, od zadnjeg sastanka (u travnju 2014. godine) mnogo se toga promijenilo u industriji zbog čega je nužno nastaviti prilagođavati se novim izazovima. Konačno, posebno je pohvaljen i rad Odbora eksperata koji je zadužen za nadzor nad primjenom MLC, 2006. Ovaj Odbor, između ostalog, zadužen je i za davanje obavijesti i uputa o primjeni MLC, 2006 državama članicama. Predstavljen je i rad Odbora eksperata koji je u 2014. godini pregledao ukupno 14 izvješća koje su države podnjele ILO-u. Jednak broj izvješća pregledan je i u 2015. godini, dok se u 2016. godini očekuje novih 28 izvješća kao i 15 izvješća država članica koje su to bile dužne ali nisu napravile u ranijim godinama te 14 izvješća onih država koje su dobile odgodu podnošenja takvog izvješća. Najčešća pitanja (ili nedostaci) koji su bili prisutni u većini izvješća su primjerice definicija pomorca (što nije ostavljeno na volju državama, već je jasno određeno u samoj Konvenciji); pitanje socijalnog osiguranja; sati rada i sati odmora; ugovori o zaposlenju pomoraca… Također su navedeni i osnovni problemi koji prate primjenu MLC 2006 i to primjerice: nacionalne konzultacije, definicija pomorca, mogućnost država za opće izuzeće, osnovna prava i principi, suštinski jednaka odredba, pribavljanje i zapošljavanje, ugovor o zaposlenju pomoraca, sati rada i sati odmora, socijalno osiguranje... Predstavnici međunarodne grupe P&I klubova ukratko su pred-

stavili prisutnim delegatima strukturu i rad P&I klubova. Važnost klubova posebno se ističe kod primjene IMO konvencija (npr. Bunkers Convention 2001, Civil Liability Convention 1969/1992, Athens Protocol 2002, Wreck Removal Convention 2007). Napomenuto je da odgovornost za isplatu plaća sukladno MLC 2006 uobičajeno nije obuhvaćena u programe P&I klubova te zahtjeva posebno reosiguranje (iz razloga jer se ne radi o pomorkom riziku, teško je utvrditi točan rizik…). Nova Pravila P&I klubova, od 2013. godine nadalje uključuju i odredbe kojima se pokriva odgovornost brodara za repretaciju sukladno odredbama MLC-a. Također, pokrivenost broda odgovarajućom svjedodžbom P&I kluba može se pro-

Minimalna plaća kormilara za 2017/2018 ostala ista Nakon susreta u Ženevi od 6. do 7. travnja 2016. na sastanku Pododbora za plaće pomoraca unutar Zajedničke pomorske komisije (Joint Maritime Commision) prihvaćena je rezolucija o MOR minimalnom iznosu mjesečne plaće ili plaće kormilara. Brodari tražili smanjenje, ali uspjeli jedino održati postojeću - po drugi puta u povijesti pregovaranja (prvi puta 2009. nisu imali mandat za pregovore) na razini ILOa, nije postignut dogovor. Argument lošeg tržišta je nama neprihvatljiv jer kada je isto to tržište (pa i kalkulacija) bilo u korist brodara, nisu se "ubili" da pokažu volju podijeliti "kolač" s pomorcima koji su im ga osiguravali. No u loše vrijeme, najprije posežu za plaćama pomoraca, a nažalost i drugim načinima koji uzimaju danak među pomorcima (Previše je padanja u skladište, padanja čamaca i sličnih nesreća i povećavaju se. Zašto? Očigledno je da raste pritisak, smanjuje se broj posade, smanjuju se plaće, otpuštaju se ljudi).

MLC 2006 vjeriti na njihovim web stranicama (www.skuld.com/vessel-search). Konačno je zaključeno da je nužno nastaviti na radu i prilagodbi MLC, 2006 izmjenama u pomorskoj industriji. Utvrđeno je da je potrebno da se neki prijedlozi izmjena i dopuna (u odnosu na zaštitu pomoraca od pirata) detaljno razrade na manjoj radnoj grupi u kojoj će sudjelovati i socijalni partneri i predstavnici država članica. Važnost MLC, 2006 nesporno je velika te je dovela do mnogih promjena kod zaštite prava pomoraca, međutim potrebno je još mnogo rada i truda da bi se standardi utvrđeni konvencijom primjenjivali u potpunosti od strane svih država.  Dorotea Zec

Pregledom rezolucije glede MOR minimalne plaće mornara, usvojene na 26. sjednici Zajedničke pomorske komisije (listopad 1991) (JMC 26), 1. Potvrđuje se da je trenutni mehanizam, uključujući i formule, kako je predviđeno u Rezoluciji koja se odnosi na MOR minimalnu plaću kormilara, koja je usvojena na 26. sjednici ZOP, mora se održavati sve dok nije dogovorena alternativa; 2. Napominje se da ne postoji dogovor da se poveća iznos MOR minimalne plaće kormilara i da je trenutna brojka od US 614 $ zadovoljavajuća; 3. Dogovoreno je da iznos od US 614 $ počevši od siječnja 2017. godine treba biti korišten kao osnova za ponovno izračunavanje svrhe; 4. Prepoznaje se da dogovoren minimalni iznos mjesečne osnovne plaće ni na koji način ne utječe na proces kolektivnog pregovaranja ili usvajanje viših iznosa u drugim međunarodnim mehanizmima postavki plaća; i 5. Poziva se Upravno tijelo na sazivanje sjednice Pododbora u prvoj polovici 2018. godine u svrhu ažuriranja minimalnog mjesečnog iznosa osnovne plaće koji će stupiti na snagu od 1. siječnja 2019, i svake dvije godine nakon toga, te traži od Pododbora izravno izvještavanje Upravnom tijelu. Usvojeno, Ženeva, 7. travnja 2016.

Pomorski vjesnik • travanj 2016

LIJEČNIČKI SAVJET

Piše: Dr. Nebojša Nikolić

Stara je priča da su nam pomorci nekad nosili ne samo materijalna dobra, već i neželjenu poputbinu - razne egzotične bolesti. Pomorci su ustvari bili prvi globalni putnici koji su se izlagali bolestima kojih nije bilo kod kuće i koji su te bolesti donosili sa sobom. Koliko je rano prepoznata izuzetnost situacije na moru pokazuje da je Hipokrat pisao o slučaju tetanusa kod kapetana broda. Rimljani su imali Lex Didio kojim se trebalo bolesnog čovjeka iskrcati u prvoj luci i osigurati mu njegu. Rimljani grade i prve bolnice za pomorce i imaju liječnike na brodu - tzv duplicarii jer su imali duplu plaću zbog teškog rada na brodu.

Malo o povijesti i pojavi pojma "karantene"

starim vremenima morski put je bio i najisplativiji i najbrži pa su prva pravila o zdravstvenoj zaštiti stanovnika ustvari donesena za obalne gradove - famozna karantena osnovana je za uvjete plovidbe i nije važila, primjerice, za karavane s robom dopremljenom kopnom. Karantena je ustvari bila izolacija broda na sidrištu i čekalo se četrdeset dana (otuda karantena = quranta) da se dopusti kontakt s kopnom. Pametni liječnici onog vremena to su uočili kao maksimalno vrijeme u kojem se bolest može pojaviti nakon infekcije. To je u to vrijeme bio vrhunac znanstvenog promišljanja. Tih četrdeset dana je uvedeno po uzoru na Mojsijeve zakone, ali baš i nema medicinskog opravdanja jer je inkubacija gotovo svih zaraznih bo24

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Zika - naša nova pop lesti za koje karantena ima smisla, kraća. Tih četrdeset dana se smatralo granicom između akutnih i kroničnih bolesti. Trebamo biti jako ponosni na Dubrovnik jer Veliko vijeće je 27 srpnja 1377. donijelo odluku u karanteni i to se smatra jednim od najznačajnijih događaja u povijesti medicine uopće. Razne odredbe o izolaciji bolesnika su postojale i ranije ali Dubrovnik je bio prvi grad koji ju je službeno uveo. Inače Dubrovačka karantena nije trajala četrdest dana nego trideset dana i neki je zovu trentina. To su preuzeli drugi Mediteranski gradovi a u Marseju su bili prvi koji su brod zadražavali punih četrdeset dana.

Pomorci i epidemije Danas naravno ljudi i brže i više putuju avionima, pa se problem unosa zaraznih bolesti premjestio tamo gdje ima više pacijenata, a pomorci su postali onaj manji dio putničke populacije. Iako je ponikla u području infektologije i u okrilju instituta tropske medicine, danas je pomorska medicina većinom vezana za područje medicine rada. No to se sada ponovo mijenja jer zarazne bolesti poput SARSa ili Ptičje gripe postaju globalna prijetnja, a s pojavom epidemije Zika virusa opet se otvara nova tema o globalnom širenju zaraznih bolesti. Pomorstvo naravno i tu ima svoju

ulogu i pomorci su htjeli ili ne htjeli, izloženi i tom riziku. Na pomorskim školama svi su slušali „pomorsku medicinu“ i uglavnom zapamtili da komarci koji prenose malariju najviše grizu u zoru i sumrak. Ono što su svi zapamtili, iz meni ne baš jasnih razloga, jest potpuno nebitni podatak da su opasne samo ženke komarca malaričara. I sada se taj muški pomorski mozak mora adaptirati na novog neprijatelja koji napada i po danu. Novinski tekstovi i vijesti na televiziji baš i ne pomažu previše pa je možda dobro da se upoznamo s „novim neprijateljem“ koji vas čeka u lukama Južne amerike i Afrike, a uskoro i kod kuće.

Tekst pod pokroviteljstvom: Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka Medical Centre for Occupational Health Rijeka

Zika virus može se prenijeti i transplacentarno ili tijekom porođaja zaražene majke, te spolnim putem. Da riješimo odmah i tu malu dilemu - koliko za sada znamo: prenosi ga muškarac ženi a ne obratno. Dakle ako sa sobom i donesete takvu popudbinu, ne mogu vas optužiti da ste ga dobili od neke Brazilke. Zašto kažem „za sada“ - pa zato jer svi tek prikupljamo saznanja o ovoj epidemiji i mnogo je neodgovorenih pitanja.

udbina

- pitajte na nekom drugom mjestu ali ako nam krene epidemija - znat ćete tko je odgovoran. Ako ste među onima koje interesiraju teorije zavjere, ne morate dalje čitati ovaj tekst jer vam je sve naravno jasno i nitko vas neće uvjeriti da se ne radi o „umjetno uzgojenom virusu namjerno puštenom u svijet da bi se veliki proizvođači (osim našeg imunološkog zavoda) obogatili na cjepivu.“

Zika Virus

Podrijetlo virusa i područja zahvaćenosti

Zika virus je virus kojeg primarno prenose komarci iz Aedes porodice, za koje je karakteristično da su aktivni danju, pri čemu su najaktivniji sredinom jutra i u razdoblju od kasnog popodneva do sumraka. Prenosi ga i tzv. tigrasti komarac koji nam se odomaćio i već par godina nas podsjeća kako smo barem po tome postali dio svijeta. Prošlog ljeta u Grčkoj je registriran i prijenos Dengue, bolesti vrlo slične Zika infekciji pa to polako možemo očekivati i kod nas. E sad, zašto već dugo vremena niste vidjeli da se kod nas zaprašuju komarci

No virus i nije tako nov. Do 2007.godine cirkulirao je na području tropske Afrike i Jugoistočne Azije gdje je zabilježeno nekoliko epidemija, a od 2007. godine širi se izvan Afrike i Azije te se bilježe epidemije na otocima Pacifika (Savezne Države Mikronezije, Francuska Polinezija). U 2015. godini prvi autohtoni slučajevi zabilježeni su u zemljama Južne Amerike gdje je u nekoliko mjeseci infekcija poprimila razmjere široko rasprostranjene epidemije. Dakle, za sada vas čeka vas u lukama Brazila, Kolumbije, Venezuele, El Salvadora, Surinama,

Riva Boduli 1, 51000 Rijeka T: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324 E: travel-medicina@ri.htnet.hr + www.travelmedicina.org Francuske Gvajane, Hondurasa, Martiniquea, Meksika, Paname, Paragvaja, Barbadosa, Bolivije, Ekvadora, Guadalupa, Saint Martina, Gvajane, Guatemale, Nikaragva, Costa Ricae, Dominikanske Republike, Jamajke, Haitija, Puerto Rica, Cape Verde, Djevičanskih otoka Sjedinjenih Američkih Država, Kurakaoa, Fidžija, Maldiva, Samoe, Solomonskih otoka, Tonge, Nove Kaledonije, Tajlanda) te se očekuje njegovo daljnje širenje. A kod nas? Ako ga netko od vas ne donese brodom, očekujte vrlo brzo da će ga donijeti neki avionski putnik, a sasvim sigurno nakon povratka s olimpijade u Riju biti će i onih koji će njime biti zaraženi a da to i neće znati. Naime, 80% zaraženih nema simptome bolesti i mogu prenijeti virus, bilo spolnim putem, bilo ako ih ugrize komarac i prenese virus na drugu osobu. Na sreću, Olimpijada je u kolovozu kada je kod njih zima i broj komaraca manji, ali svejedno infekcija će biti i virus će biti prenesen u Europu. Uostalom i tome smo već svjedočili nakon Olimpijade u Vancouveru gdje je izbila epidemija ospica, Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj kada je izbila epidemija Noro virusa ili Svjetskog nogometnog prvenstva prije dvije godine kada nam je stigla Denga. Dakle, ništa novoga, sve to smo već vidjeli.

Simptomi Zika virusa Pa kako to sve skupa izgleda kada vas ugrize zaraženi komarac? Inkubacija Zika virusne bolesti iznosi 3 do 12 dana nakon uboda zaraženog komarca. Za vas pomorce to znači da ćete vjerojatno prve simptom osjetiti na brodu. Kao što smo već napomenuli - većina infekcija je asimptomatska, a kod simptomatskih oblika najčešće se radi o blažim kliničkim slikama akutne febrilne bolesti s osipom, bolovima u mišićima i kostima i glavoboljom i možda jedinim karakterističnim simptomom - upalom spojnice oka. Rjeđe su prisutni retroorbitalna bol i gastrointe-

stinalni simptomi. Nažalost to su simptomi koji mogu biti bilo što, ali ako liječnicima kažete odakle dolazite najvjerojatnije će se dvoumiti između Zike i Dengue (oni malo upućeniji pomisliti će na Čikungunju) jer su simptomi gotovo identični. Bolest obično traje 4 do 7 dana, rijetko zahtijeva hospitalizaciju te u pravilu prolazi bez teških komplikacija i smrtnih ishoda, a lijeka - nema. Dakle mirovanje, snižavanje temperature i njega osipa koji obično dosta svrbi. Otkada je započela epidemija Zika virusne infekcije u zemljama Južne Amerike, uočen je značajan porast u učestalosti mikrocefalije i drugih prirođenih malformacija središnjeg živčanog sustava novorođenčadi čije su majke tijekom trudnoće bile izložene zika virusu. Također, u nekim od epidemijom zahvaćenih zemalja zabilježena je i veća učestalost neuroloških poremećaja (Guillain Barré-ov sindrom) u odraslih osoba, što je također predmet intenzivnog istraživanja. Prije desetak dana objavljena je studija koja pokazuje jasnu korelaciju između broja slučajeva Zike u Brazilu i slučajeva neuroloških oštećenja. Krivulje se praktično poklapaju, ali stručnjaci su još u dilemi zašto to nije primijećeno, npr. u Kolumbiji gdje je epidemija također u tijeku. No stvari se razvijaju brzo, pažnja svijeta je uperena na taj problem i možda ćemo imati nova saznanja dok ovaj tekst bude u tisku. Detekcija Zika-specifičnih IgM protutijela moguća je od petog dana nakon početka bolesti, ali stvar nije tako jednostavna jer postoji takozvana unakrsna osjetljivost s drugim sličnim virusima pa postoji mogućnost (poprilična) da vam Ziku dijagnosticiraju kao Dengu. Ta se testiranja naravno ne rade rutinski kod svih pomoraca koji dolaze iz zaraženih područja, nego samo na indikaciju, tj ako ste oboljeli i napomenete doktoru da ste bili u zaraženom području i nisu prošla više od tri tjedna od od>> laska iz tog područja. Pomorski vjesnik • travanj 2016

LIJEČNIČKI SAVJET >>

Ugrize li vas komarac...

I što onda - ništa, lijeka nema i liječite se kao i od primjerice gripe: snižavajte temperaturu paracetamolom (ne aspirinom) i odmarajte se. A ako vas osip svrbi vaš će vam liječnik dati nešto da vam ublaži i tu neugodu. No ipak treba biti odgovoran i misliti na svoju okolinu, pa ako baš hoćete na svoje najbliže. Ugrize li vas komarac, u prvom tjednu infekcije može lako prenijeti infekciju na drugu osobu, a najugroženiji su oni koji s vama žive u istom stanu. Zato biste se vi kao nosilac zaraze trebali štititi od komaraca, mrežama, sprejevima, dugim rukavima itd. Sve ono što su vas nekada naučili o zaštiti od komaraca malaričara. Ah da, i kondom postaje obavezan. A kada sve prođe - najvjerojatnije ćete biti zaštićeni jer ćete razviti imunitet prema bolesti.

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Zika - naša nova popudbina

Prevencija i zaštita od virusa A kako se zaštititi kada putujete u zaraženo područje: Cjepiva nema i ponovite sve ono što ste u pomorskim školama učili o zaštiti od malarije uz izmjenu da se radi o komarcima koji grizu po danu najviše sredinom jutra i sredinom popodneva. Dakle: upotreba repelenata, nošenje dugih rukava i dugih hlača, naročito u vrijeme najveće aktivnosti komaraca. I bez improvizacija i internetskih čudotvornih lijekova. Nedavno se na tržištu pojavio flaster s B vitaminom koji navodno štiti od komaraca i uz te reklame uvijek ide veliki broj komentara onih kojima je pomogao. Ali stvar je jednostavna - taj flaster ne djeluje i da djeluje bio bi na recept i odobrila bi ga FDA. A ako imate vremena proguglajte po internetu pa ćete vidjeti da isti proizvođač prodaje dvadesetak

Dakle: upotreba repelenata, nošenje dugih rukava i dugih hlača, naročito u vrijeme najveće aktivnosti komaraca. I bez improvizacija i internetskih čudotvornih lijekova. raznih flastera, praktično za sve bolesti. Umjesto takvih improvi-

zacija jednostavno uzmite limenku sa sprejem protiv komaraca i pročitajte što se nalazi u njoj. Ako piše DEET (ili izuzetno duga riječ s nekim brojevima dietil…) to je to. Prema podacima ECDC-a, na području Europe je do sada zabilježeno nekoliko importiranih slučajeva Zika virusne bolesti (Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Njemačka, Švicarska, Italija, Španjolska, Portugal, Danska, Finska, Švedska) u osoba koje su prethodno boravile u državama zahvaćenim epidemijom zika virusne infekcije. I na kraju hoće li Zika stići i do nas. Hoće, itekako. Ovo je ljeto u Riu Olimpijada a organizatori očekuju oko 600.000 turista i 120.000 sportaša. Barem pola će biti iz Europe a 80% ugrizenih neće znati da su zaraženi virusom. Vratiti će se krajem kolovoza kada još itekako ima komaraca, pa dalje zaključite sami. 

PRAVNI SAVJET

Piše: Iva Parlov

Tekst pod pokroviteljstvom: Odvjetničko društvo VUKIĆ & PARTNERS www.vukic-lawfirm.hr

Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža Upravni sud: Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža, a činjenica da lučke kapetanije tek od 2008. godine vode evidenciju o ukrcajima i iskrcajima pomoraca sa brodova strane zastave ne smije ići na štetu pomoraca.

siječnju ove godine, Upravni sud u Splitu donio je za pomorce dugo priželjkivanu presudu kojom je jasno dao do znanja svim upravnim tijelima, a u prvom redu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da matrikula nije i ne može biti jedini dokaz plovidbenog staža. Vjerujemo da će se mnogi naši pomorci prepoznati u ovoj presudi pa u nastavku ovog članka iznosimo kratku pozadinu spora koji se vodio pred upravnim sudom, kao i zaključak suda, uz napomenu da je presuda o kojoj pišemo pravomoćna.

Postupak u prvom stupnju Pomorac koji je pretežit dio radnog vijeka plovio na stranim brodovima (a kraće razdoblje na hrvatskim brodovima), obratio se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sa zahtjevom za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, pozivom na odredbu članka 129.a Pomorskog zakonika (NN 61/11) beneficirani radni staž pomoraca (12 mjeseci = 15 mjeseci). Radni staž pomorac je dokazivao rješenjima Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, iz kojih rješenja su bile vidljive uplate doprinosa za vrijeme rada pomorca na stranim brodovima. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznao je pomorcu staž ostvaren na hrvatskim brodovima, ali mu nije priznao staž ostvaren

na stranim brodovima uz obrazloženje da ovaj staž pomorac nije dokazao jer da nije posjedovao matrikulu kao jedini valjani dokaz u tom smislu. Iz tog razloga, pomorcu je odbijen zahtjev za beneficiranim radnim stažom u smislu odredbe članka 129.a Pomorskog zakonika.

Postupak u drugom stupnju Protiv prvostupanjske odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pomorac je podnio žalbu, međutim, žalba je u drugom stupnju odbijena, uz isto obrazloženje kao i u prvom stupnju: Bez matrikule nije moguće dokazivati plovidbeni staž.

Upravni spor Protiv prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pomorac je putem svojih punomoćnika pokrenuo upravni spor zahtijevajući njihov poništaj, inzistirajući na činjenici da je riječ o nezakonitim odlukama obzirom da matrikula nije i ne može biti jedini dokaz plovidbenog staža. Tako

primjerice, sukladno odredbama Pravilnika o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (Narodne novine br. 54/13), plovidbeni staž može se utvrđivati uvidom u pisani nalog kompanije, ugovor o radu, iskrcajnu listu, izvadak iz brodskog dnevnika, putne karte, stranu pomorsku knjižicu, drugi dokument izdan sukladno propisima države zastave broda i druge odgovarajuće isprave. Osim toga, rješenja Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske što ih je pomorac već bio dostavio uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, javne su isprave u smislu odredbe članka 60. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku pa ih se u tom smislu ima tretirati kao dokaz. Unatoč navedenom, tuženo tijelo (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) je i dalje ustrajalo u navodu da je matrikula jedini dokaz plovidbenog staža na stranim brodovima, a u jednoj fazi postupka pokušalo cijeli postupak dokazivanja usmjeriti prema lučkoj kapetaniji na način da je inzistiralo da

se dostavi evidencija o ukrcajima/ iskrcajima pomorca. Međutim, lučka kapetanija vodi evidenciju o ukrcajima i iskrcajima pomoraca tek od 2008. godine. Činjenica da se takva evidencija nije vodila ranije, ne može ići na štetu pomorca. Ovo je već potvrdio Ustavni sud, ali i Europski sud za ljudska prava u sličnim takvim predmetima.

Zaključak Upravni je sud stoga usvojio tužbu i tužbeni zahtjev, poništio oba rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i vratio predmet na ponovni postupak. Sud je prihvatio stav da pomorska knjižica nije jedini dokaz plovidbenog staža već to mogu biti i ostali dokumenti kao što su primjerice ugovor o radu, potvrda poslodavca, iskrcajna lista, i sl., ali i javne isprave u smislu odredbe članka 60. Zakona o općem upravnom postupku. Sud je također prihvatio stav da činjenica da lučke kapetanije nisu vodile evidenciju ukrcaja i iskrcaja pomoraca prije 2008. godine ne može ići na štetu pomorca.  Pomorski vjesnik • travanj 2016

EDUKACIJA

Pripremio: Frane Martinić, dipl. ing., pom. str. I. klase, Upravitelj stroja

1. Uvod

ärtsilä 50DF je četverotaktni motor koji može biti pogonjen s različitim vrstama goriva. Wärtsilä plinsko-dizelski motori koriste kemijsku energiju triju vrsti goriva, a to su prirodni plin (engl. Methane - CH4), zatim brodsko dizel gorivo (engl. Marine Diesel Fuel - MDO) i teško brodsko gorivo (engl.Heavy Fuel Oil - HFO). Jedna od glavnih značajki je pouzdana tehnologija koja osigurava nesmetan rad tog motora i s plinskim i s tekućim gorivima. Tijekom rada motora prebacivanje s jedne vrste goriva na drugo odvija se jednostavno, bez ikakvih problema u radumotora. Motor ima maksimalnu toplinsku učinkovitost od oko 47% - veću nego bilo kojidrugi plinski motor. Motor semože automatski prebaciti iz rada na tekuće gorivo u rad naplinsko gorivo pri opterećenjunižem od 80% punog opterećenja. Prijenos se po naredbi rukovaoca odvija automatski. Tijekom prelaska, koji traje oko jednu minutu, tekuće gorivo se postupno zamjenjuje s plinskim. U slučaju prekida opskrbe plinskog goriva, motor automatski prelazi na rad s tekućim gorivom. Pri prijelazu s teškog goriva na plinsko zahtijeva se prethodni rad na dizelsko gorivo u minimalnom trajanju od 30 minuta. Dostupne izvedbecilindara su 6, 8 ili 9 u liniji, te 12, 16 ili 18 cilindara u V konfiguraciji, tako da pokrivaju raspon snage od 5,7 MW do 17,5 MW. Brzina vrtnje im je 500 o/min za frekvenciju od 50 Hz i 514 o/min za frekvenciju od 60 Hz. Wärtsilä 50DF je pogodan za širok raspon primjene u različitim aspektima ili kao glavni propulzijski stroj, ili kao pomoćni motor za proizvodnjuelektrične energije. Prema maksimalnoj snazi, težini ili raspoloživu prostoru nude se razne mogućnosti za različite tipove brodova. 28

Pomorski vjesnik • travanj 2016

PLINSKO-DIZELSKI MOTOR WÄRTSILÄ MODEL 50DF Fleksibilnost u operaciji stvarna je prednost koju nudi sustav ovog plinsko-dizelskog motora. Prirodni plin dobavlja se motoru kroz plinsku jedinicu, pri čemu plin prolazi kroz filtar da nečistoće iz plinskog cjevovoda ne bi dospjele u cilindar motora. U toj jedinici se kontrolira tlak dobave plina. Sustav uključuje zaporni ventil i ventil za odzračivanje kako bi se osigurala slobodna i sigurna opskrba bez problema s niskim tlakom plina. Plin se na motoru isporučuje preko cijevi koja prolazi uzduž motora. Svaki cilindar ima individualnu cijev za prijam plina na usisni ventil na glavi motora. Plinski cjevovod je standardno dizajniran s dvostrukom stijenkom. Kad motor radi s plinom kao gorivom, smjesa zraka i plina se pali s malom količinom dizel goriva preko pilot- ventila koji je optimiziran za najkvalitet-

nije izgaranje. Napredni sustav automatizacije pruža potpunu sigurnost rada motora te lokalni nadzor. Wärtsilä 50DF je dizajniran da omogući visoku izlaznu sna-

gu uz visoku fleksibilnost, niske emisije ispušnih plinova, visoku učinkovitost i pouzdanost tijekom rada motora na plinsko ili tekuća goriva. Funkcije motora se kontroliraju pomoću napred-

Slika 1 - Filtar u plinskom cjevovodu

Strojarstvo lacija se može postaviti za svaki cilindar zasebno. Isto tako se podešava i dobava minimalne količine goriva kroz pilot-ventil da se osigura sigurno i stabilno paljenje. Wärtsilä 50DF motor je jednostavno dizajniran. Cjevovodi i vanjske poveznice su minimizirane, sigurnost u radu je maksimalna, održavanje je jednostavno i brzo. Rad motora kontroliran je elektronički, pa je eliminirano nepotrebno opterećenje prilikom smanjenja ili gašenja. Wärtsilä 50DF je osmišljen kako bi zadovoljio visoke standarde kontrole emisije ispušnih plinova u atmosferu.

2. „Lean-burn“ proces izgaranja u motoru

nog integriranog automatskog sustava koji osigurava optimalne uvjete rada koji ne ovise o uvjetima okoline i vrsti goriva na kojoj motor radi. Otvaranje i zatvaranje ventila za dobavu plina i pilot-ventila su kontrolirani elektronički, što omogućuje ispravan omjer zraka i goriva za svaki cilindar. Naime, regu-

Izgaranje goriva u Wärtsilä 50DF motoru odvija se po „lean -burn“ procesu. Naime, u smjesi zraka i plina u cilindru motora ima više zraka nego je potrebno za potpuno izgaranje. Ovakvo „mršavo“ izgaranje smanjuje temperaturu izgaranja u cilindru, a time i količinu dušikovih spojeva u ispušnim plinovima motora. Učinkovitost motora i izlazna snaga su povećane zbog sprječavanja dodatnog lupanja (engl. - „knocking“) u cilindrima motora „Knocking“ je izraz za

Slika 3 - Linijski motor

Slika 2 - Cijevi za dobavu plina u cjevovodu prije usisnog ventila

male eksplozije (detonacije) do kojih može doći u cilindru motora prilikom izgaranja plina, a područje detonacija prikazano je na slici 5. Važno je napomenuti da je za plinska goriva karakterističan „metanski broj“ (engl. Methane number - MN), a on je mjerilo za procjenu otpora goriva prema lupanju u cilindrima. Prilikom izgaranja plina veći „metanski broj“ dava veću otpornost goriva prema detonacijama u cilindrima motora i obrnuto. Izračun metanskog broja u plinovitom gorivu moguć je ako su poznate količine svih komponenti u plinu. Teži ugljikovodici (etan, propan i butan) smanjiti će vrijednost metanskog broja, a time će se povećati detonacje u cilindru motora. Paljenje siromašne smjese i plina izvodi se ubrizgavanjem male količine tekućeg dizel goriva u cilindar motora kroz pilot-ventil. Mala količina dizel goriva u cilindru motora pali se kompresijom kao i u svakom drugom tradicionalnom dizelskom motoru.

To čini dobar energetski izvor za paljenje i izgaranje plina koji se uštrcava u pojedinačni cilindar. Da se dobije najveća učinkovitost i najmanja emisija ispušnih plinova iz motora, svaki cilindar pomoću elektroničkih uređaja pojedinačno je kontroliran i reguliran ispravnom količinom i vremenom uštrcavanja dizel goriva za zapaljenje te ispravnim omjerom zraka i plinskog goriva. U tu svrhu u Wärtsilä-i su razvili poseban elektronički sustav kontrole koji zadovoljava zahtjevni zadatak kontrole izgaranja u svakom cilindru da bi se osigurale optimalne performanse u svim uvjetima rada. Točan omjer zraka i goriva u bilo kojim operacijskom uvjetima je bitan za optimalne performanse i kontrolu emisija. Za ovu funkciju, Wärtsilä 50DF motor je opremljen s posebnim zaobilaznim ventilom (engl. Waste gate valve). Taj ventil elektropneumatski regulira količinu ispušnih plinova koji će proći kroz turbo>> puhalo, a na taj način i Pomorski vjesnik • travanj 2016

EDUKACIJA

Plinsko-dizelski motor Wärtsilä model 50DF

Slika 6 - Shema kontrole količine usisnog zraka pomoću ventila na ispušnom cjevovodu

Slika 4 - V motor

količinu svježeg zraka koja će ući u cilindre motora. Funkcija ovoga ventila je da namjesti pravilan omjer zraka i goriva prilikom visokih opterećenja u radu motora. Wärtsilä 50DF motor je opremljen jednocijevnim modularno ugrađenim sustavom za turbopuhalo, koji mora osigurati kontinurani tlak punjenja zrakom. Visoka učinkovitost turbopuhala osigurana je ugradnjom kvalitetnih ležajeva koji se podmazuju uljem iz sustava za podmazivanje motora.

3. Sustav dobave goriva Sustav dobave goriva Wärtsilä 50DF motora podijeljen je na

tri dijela. Jedan sustav je za dobavu plina, drugi je za dobavu tekućeg goriva, a treći je za dobavu dizel goriva na pilot-ventil za za paljenje plinskog goriva u cilindru. Wärtsilä 50DF motor se normalno starta na dizel gorivo, a na plin se prebacuje nakon što se motor stabilizira u radu. Kad motor radi na plinsko gorivo, ukupna potrošnja dizel goriva kroz pliot ventil manja je od 1% ukupne potrošnje goriva pod punim opterećenjem motora. Količina goriva koja ulazi u cilindar motora kroz pilot-ventil podešava se elektronički preko kontrolnog sistema motora. Dizel gorivo se dobavlja na pilot-ventil i tijekom rada motora na tekuće (dizel ili teško) gorivo, kako bi se osiguralo hlađenje mlaznice.

Slika 5 - Omjer zraka i goriva u odnosu na tlak u cilindru motora

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Slika 7 - Ventilska stanica za dobavu plina

Prirodni plin radi dobave motoru prolazi kroz ventisku stanicu koja je prikazana na slici 7.

3.1 Dobava plina Prirodni plin se dobavlja motoru prolazeći kroz ventilsku stanicu. Prije ulaska u motor, plinsko gorivo se filtrira da se osigura čistoća prije ulaska u cilindre motora. Tlak plina je kontroliran pomoću regulacijskog ventila smještenog u ventilskoj stanici. Tlak dobave plina ovisi o opterećenju motora. Pri punom opterećenju motora tlak plina iznosi 3.9 bara za donju ogrjevnu moć od 36 MJ/ m3. Ako je vrijednost donje ogrjevne moći ispod 36 MJ/ m3, potrebno je povisiti tlak dobave. Ovaj sustav opremljen je s ventilima za trenutno zaustavljanje dobave plina te sa susta-

vom za ventiliranje ventilske stanice u slučaju zaustavljanja. Na samome motoru plin se dobavlja u cilindre kroz zajednički cjevovod smješten uzduž motora. Svaki cilindar ima zasebnu cijev za dobavu koja izlazi iz zajedničkog cjevovoda. Ovaj plinski cjevovod standardno je dizajniran s dvostrukom stijenkom.

3.2 Dobava tekućeg goriva Dobava tekućeg goriva podijeljena je na dva odvojena sustava. Jedan sustav je za dobavu tekućeg (dizel ili teškog) goriva, a drugi je za dobavu dizela kroz pilot-ventil. Vrijeme i dužina otvaranja pilot-ventila regulirana je i kontrolirana elektronički. Tlak dizel goriva koje se uštrcava u cilindar motora kroz pilot-ventil iznosi oko 900 bara. Sustav za dobavu dizel goriva

Strojarstvo

Slika 8 - Shema sustava dobave goriva kada motor radi na plinsko gorivo

pilot-ventilu je odvojen od sustava za dobavu tekućeg goriva motoru, kao što je prikazano na slici 8. Tekuće gorivo se dobavlja motoru pomoću pumpe goriva privješene na bregastu osovinu.

4. Sustav hlađenja motora Wärtsilä 50DF motor ima fleksibilan sustav za hlađenje, koji je dizajniran za optimalan rad pri različitim uvjetima hlađenja. Rashladni sustav ima dva odvojena kruga rashladne vode visoke i niske temperature rashladne vode. Motor je opremljen s dvije pumpe, jedna za temperaturni krug toplije, a druga za krug hladnije rashladne vode. Obje pumpe su preko odgovarajućih zupčanika pogonjene preko samog motora. Krug toplije rashladne vode hladi košuljice i glave cilindara, dok krug hladnije rashladne vode služi za hlađenje sustava ulja za podmazivanje motora. Ovi krugovi rashladne vode spojeni su na odgovarajuće dijelove dvostupanjskog rashladnika zraka.

5. Sustav podmazivanja motora Wärtsilä 50DF motor ima ugrađenu uljnu pumpu za pod-

Slika 9 - Shema sustava dobave goriva kada motor radi na tekuće gorivo

mazivanje, koja je pogonjena preko zupčanika motora. Pumpa mora osigurati podmazivanje cijeloga motora. Ulje za podmazivanje se filtrira u papirnatim ulošcima filtra i separira se u centrifugalnim filtrima koji su ugrađeni u motoru. Odvojeni sustav za pretpodma zivanja se koristi prije startanja motora. Pumpa pretpodmazivanja je pogonjena pomoću elektromotora. Kada se motor starta, pumpa za pretpodmazivanje se automatski zaustavlja, a glavna pumpa ulja preuzima funkciju podmazivanja motora. U sustav podmazivanja motora još je ugrađen i dodatni filtar ulja, prije ulaza ulja u glavne ležajeve motora.

ugrađen magnetski ventil za ubrizgavanje dizel goriva kroz pilot-ventil, koji je individualno kontroliran da uvijek ima optimalan vremenski period za otvaranje i zatvaranje pilot-ventila i optimalno trajanje dobave dizela kada motor radi na plin. Količina dušika u ispušnim plinovima motora direktno ovisi o količini dizel goriva ubrizganog u cilindre motora kroz pilot-ventil. Dizajn ovog motora omogućava nisku vrijednost dušika prilikom stabilnog rada motora. Ovaj način izgaranja mora biti u cijelosti pojedinačno kontroliran za svaki cilindar.

6. Dijelovi motora

Plin ulazi u cilindar motora neposredno prije otvaranja usisnog

6.2 Ventil za dobavu plinskog goriva

ventila zraka. Ventil za dobavu plina elektronički se pokreće i kontrolira preko sustava kontrole motora, koja mora dati točno određenu količina plina za svaki cilindar. Kako ovaj ventil može vremenski biti neovisan od usisnog ventila, cilindar može biti propuhan i očišćen bez rizika da će se zagaditi s ispušnom plinovima. Samostalni ulaz plina kao goriva osigurava ispravan omjer zraka i goriva i daje optimalne radne uvjete s obzirom na učinkovitost i emisiju ispušnih plinova. Isto tako omogućuje pouzdan rad motora bez zaustavljanja, lupanja ili nepravilnog izgaranja u cilindrima. Ventil za dobavu plina ima kratak hod i izrađen je od specijalnog kvalitetnog materijala, što mu omogućava dug radni vijek i duge intervale između održavanja.

6.1 Raspršivač goriva Raspršivač goriva, Wärtsilä 50DF motora ima na vrhu dvije mlaznice za ubrizgavanje goriva. Veća mlaznica se koristi kada motor radi na tekuća goriva (dizel ili teško), a manja mlaznica se koristi tijekom rada motora na plinsko gorivo, ali i tijekom rada motora na tekuća goriva radi hlađenja mlaznice. Uštrcavanje goriva kroz manju mlaznicu pilot-ventila elektronički je kontrolirano, a ubrizgavanje tekućeg goriva kroz raspršivač kontrolirano je hidromehanički. Svaki cilindar ima

Slika 10 - Raspršivač goriva Pomorski vjesnik • travanj 2016

EDUKACIJA

Slika 11 - Presjek klipa i košuljice cilindra

6.3 Visokotlačna pumpa goriva

Wärtsilä 50DF motor koristi dobro dokazane konvencionalne visokotlačne pumpe za ubizgavanje tekućih goriva. Ova pumpa izdržava velike tlakove tijekom rada motora i ima ugrađen ventil za održavanje konstantnog tlaka, kako bi se izbjegla kavitacija. Pumpa je spremna za rad u svako doba i bez problema preuzima rad ako motor u radu prelazi s plinskog goriva na tekuće. Klip pumpe je napravljen od materijala koji je otporan na habanje.

6.4 Visokotlačna pumpa za dobavu dizel goriva na pilot-ventile Dobavna pumpa pogonjena je pomoću motora preko bregaste osovine, a visokotlačna pumpa s elektromotorom. VT pumpa prima signal za ispravan odlazni

Plinsko-dizelski motor Wärtsilä model 50DF đenje ispušnih ventila te samih glava cilindra motora i raspršivača goriva. Ovakav sustav rashladne vode smanjuje toplinska naprezanja i jamči nisku temperaturu ispušnih plinova iz motora. Tijekom rada motora, oba ventila, i usisni i ispušni, rotiraju, čime se postiže ujednačeno toplinsko i mehaničko naprezanje.

tlak goriva iz kontrolne jedinice motora i samostalno postavlja i održava tlak na potrebnoj razini te prenosi prevladavajući tlak goriva na upravljački sustav motora. Pod visokim tlakom gorivo je dostavljeno svakom cilindru kroz zajednički cjevovod („common rail“ sustav), koji djeluje kao akumulator tlaka i prigušivač pulsirajućeg tlaka u tom sustavu. Sustav dizel goriva za pilot-ventile ima dvostruki cjevovod s ugrađenim alarmom, što omogućava brzu detekciju u slučaju curenja goriva.

6.5 Klip i prsten klipa motora Klipovi su izrađeni od nodularnog ljevanog željeza s time da im je vrh (kruna) napravljen od kovanog čelika, pa im je trenje nisko. Sam dizajn je prilagođen za motor ove veličine, a uključuje brojne inovativne pristupe. Dugi vijek klipova se dobio pomoću Wärtsilä-inih patentiranih sustava za podmazivanje klipa i njegove krune. Najopterećeniji dio klipa su klipni prstenovi, koji se uslijed trenja najviše i troše. Klipni prstenovi u Wärtsilä 50DF motoru su optimalni s obzirom na funkcionalnost i učinkovitost. Nalaze se na kruni klipa; dva prstena su kompresijska, a treći je uljni. Svaki prsten je dimenzioniran na način da kvalitetno obavi

6.7 Košuljica cilindra motora

Slika 13 - Košuljica cilindra motora

svoj zadatak. Ovaj koncept s tri prstena se dokazao kroz svoju djelotvornost tijekom rada u ranijim Wärtsilä motorima.

6.6 Glava cilindra motora Glava cilindra motora pričvršćena je pomoću četiri vijka za blok cilindra motora. Pri visokim tlakovima u cilindru mo-tora, glava cilindra je dokazala svoju superiornost, osobito pri velikim i dinamičnim naprezanjima. Pouzdana je i jednostavna za održavanje. Osim toga, s ovom vrstom glava cilindra motora može se izvesti veća učinkovitost usisnih i ispušnih kanala. Sustav rashladne vode je optimiziran da osigura odgovarajuće hla-

Košuljica cilindra je dizajnirana na temelju opsežnog iskustva iz tribologije i otpornosti na trošenje, koje se steklo tijekom mnogih godina pionirskog rada u dizajnu dizelskih motora. Tribologija je znanost o interakciji površina u relativnom gibanju, a studije se provode o trenju, trošenju, podmazivanju i dizajnu košuljica, ležajeva, itd. Košuljice je potrebno pravilno hladiti da bi se deformacije svele na minimum. Materijal i površine košuljice cilindra su brušene strukture i moraju biti izrađene od materijala maksimalno otpornih na trošenje. Prsten protiv poliranja je ugrađen u gornjem dijelu košuljice cilindra i služi da minimizira rizik trošenja košuljice cilindra, a isto tako i da tijekom rada motora osigura minimalnu potrošnju ulja za podmazivanje košuljice cilindra.

6.8 Ojnica

Slika 12 - Glava cilindra motora

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Slika 14 - Ojnica u tri dijela

Ojnica je dizajnirana iz tri dijela i snagu nastalu prilikom izgaranja u cilindrima motora ravnomjerno raspodjeljuje na ležajeve motora. Pomicanja između površina materijala su svedena na minimum. Na ojnicama se može napraviti remont bez rastavljanja letećih ležajeva i isto tako inspekcija letećih ležajeva se može napraviti bez rastavljanja ojnica. Dizajn u tri dijela smanjuje i ukupnu težinu. Kučište letećih ležajeva stegnuto je pomoću hidraulike, čime su ležajevi zaštićeni od korozije.

Strojarstvo Rad motora na

Wartsila 50DF - Tablica 1 (za V tip motora) Broj okretaja Izlazna snaga Diametar cilindra Hod klipa Tlakovi u cilindru Brzina klipa

Plinsko gorivo rpm kW mm mm Mpa (bar) m/s

Dizel ili teško gorivo 514 11700 500 580 2.0 (20.0) 9.9

(vidi tablicu 1)

8. Zaključak

Sustav dobave zraka Protok pri opterećenosti od 100% Maksimalna temperatura na ulazu u turbopuhalo Temperatura na izlazu iz rashladnika zraka Sustav ispušnih plinova Protok pri opterećenosti od 100% Protok pri opterećenosti od 75% Protok pri opterećenosti od 50% Temperatura poslije turbopuhala pri opterećenju od 100% Temperatura poslije turbopuhala pri opterećenju od 75% Temperatura poslije turbopuhala pri opterećenju od 50% Maksimalni povratni tlak

kg/s *C *C

18.3

22.5

kg/s kg/s kg/s *C *C *c kPa (bar)

18.8 14.2 10.8 373 424 426

23.1 17.9 12.7 343 352 385

kJ/kWh kJ/kWh kJ/kWh kJ/kWh kJ/kWh kJ/kWh g/kWH g/kWH g/kWH

7300 7620 8258 7258 7562 8153 1 1.5 2.4

kPa (bar) kPa (bar) °C

475 (4.75) 555 (5.55) 0...60

4 (0.04)

Potrošnja goriva Ukupna potrošnja goriva pri opterećenosto od 100% Ukupna potrošnja goriva pri opterećenosto od 75% Ukupna potrošnja goriva pri opterećenosto od 50% Potrošnja plina pri opterećenosto od 100% Potrošnja plina pri opterećenosto od 75% Potrošnja plina pri opterećenosto od 50% Potrošnja tekućeg goriva pri opterećenosto od 100% Potrošnja tekućeg goriva pri opterećenosto od 75% Potrošnja tekućeg goriva pri opterećenosto od 50%

189 192 204

Sustav dobave plina Minimalni tlak plina prije ulaska u motor Minimalni tlak plina prije ulaska u ventilsku stanicu Temperatura plina prije ulaska u ventilsku stanicu Sustav dobave tekućeg goriva Tlak prije visokotlačnih pumpi Viskozitet teškog goriva prije ulaska u motor Maksimalna temperatura teškog goriva prije ulaska u motor Viskozitet dizel goriva prije ulaska u motor Maksimalna temperatura dizel goriva prije ulaska u motor Viskozitet dizel goriva pilot ventila prije ulaska u motor Tlak dizel goriva pilot ventila prije ulaska u motor Tlak dizel goriva iza pilot ventila prije ulaska u motor

kPa (bar) cSt °C cSt °C cSt kPa (bar) kPa (bar)

800 ±50 (8±0.5) 16...24 140 2.8 45 2...11 400...800 (4...8) 80 (0.8)

Sustav podmazivanja Tlak ulja prije Iežajava Tlak poslije pumpe ulja Temperatura ulja prije Iežajava Temperatura ulja na izlasku iz motora Kapacitet glavne pumpe ulja pogonjene motorom Protok ulja kroz motor Kapacitet pumpe pretpodmazivanja Potrošnja ulja pri opterećenju od 100% Protok ulja iz kartera pri opterećenju od 100% Količina ulja u regulatoru brzine okretaja

7. Tehničke karakteristike Wärtsilä 50DF motora V tipa

kPa (bar) kPa (bar) °C °C m3/h m3/h m3/h g/kWH l/min I

400 (4.0) 800 (8.O) 63 78 221 170 65 0.5 2600 6.2

kPa (bar) kPa (bar) °C m3/h kPa (bar) kPa (bar) kPa (bar) m3

250(2.5) 480 (4.8) 91 270 50 (0.5) 150(1.5) 70...150 (0.7...1.5) 1.7

kPa (bar) kPa (bar) °C °C m3/h kPa (bar) kPa (bar) kPa (bar)

250(2.5) 440 (4.4) 38 25 270 30 (0.3) 200 (2.0) 70...150 (0.7...1.5)

kPa (bar) kPa (bar) kPa (bar) Nm3 Nm3

3000 (30) 1000(10) 1800 (18) 6 7.2

Wärtsilä 50 DF motori pogodni su za širok raspon primjene. Zahvaljujući fleksibilnosti u pogledu tri različite vrste goriva koje koriste te širokom rasponu snaga koje pokrivaju savršeno se uklapaju kao motori koji mogu biti instalirani i optimizirani za kontinuirane i promjenjive brzine agregata. Nadalje, kompaktan i modularni dizajn Wärtsilä 50DF motora pruža savršenu priliku za uštedu prostora pogotovo u manjim aplikacijama kao što su glavni propulzijski strojevi na manjim teretnim brodovima, trajektima ili tegljačima. Mogućnost rada s više vrsti goriva pruža nove mogućnosti tih strojeva za primjenu na različitim plovilima. Na većim plovilima, tankerima, platformama za istraživanje i vađenje nafte i plina, ovakvi motori uglavnom se ugrađuju za proizvodnju električne energije. Tehnologija izgaranja s tri različita goriva, donosi izvrsne pogodnosti za brodovlasnike i operatore. Kako je već

rečeno, Wärtsilä 50DF motori rade na „lean-burn“ principu gdje mješavina zraka i plina u cilindru sadrži više zraka nego što je potrebno za potpuno izgaranje. Ovakvo siromašno izgaranje smanjuje vršne temperature i emisije dušikovih i sumpornih spojeva u atmosferu.  LITERATURA [1] B. Thijssen (2004). Dual-Fuel-Electric LNG Carrier Propulsion. Wärtsilä Ship Power Solution, Finland. [2] Wärtsilä Land & Sea Academy (2008). Engine W50DF Operation Advanced. Wärtsilä Network, Korea. [3] Wärtsilä Land & Sea Academy (2013). Training programme catalogue. Wärtsilä Corporation, Finland. [4] Wärtsilä Land & Sea Academy (2013). LNG Systems. Wärtsilä Oil and Gas Solution, Finland. [5] I. Kallio & V. Aimala (2015). Wärtsilä Technical Journal - In Detail. Wärtsilä Corporation, Finland. IZVORI: [6] www.wartsila.com (pristupljeno 29.04.2015). Objavljeno u časopisu Udruge pomorskih strojara Split „Ukorak s vremenom“ br. 51/52 (str. 102/113)

Sustav toplije rashladne vode Normalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe Maksimalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe Izlazna temperatura Kapacitet pumpe rashladne vode Ukupni pad tlaka rashladne vode u motoru Maksimalni pad tlaka rashladne vode izvan motora Tlak u ekspanzionom tanku Volumen rashladne vode u motoru Sustav hladnije rashladne vode Normalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe Maksimalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe Temperatura rashladne vode prije motora Temperatura rashladne vode poslije motora Kapacitet pumpe rashladne vode Ukupni pad tlaka rashladne vode u rashladniku zraka Maksimalni pad tlaka rashladne vode Tlak u ekspanzionom tanku Sustav zraka za upućivanje motora Nominalni tlak Minimalni tlak zraka za upućivanje motor kod 20 *C Minimalni tlak u spremniku zraka za upućivanje Potrošnja zraka pri ručnom upućivanju Potrošnja zraka pri automatskom upućivanju

Slika 15 - Ojnica u tri dijela Pomorski vjesnik • travanj 2016

PORTRET

Piše: Bojana Manojlović

Tko je Mario Zorović, jedan od važnijih ličnosti u hrvatskom pomorskom klasteru, predsjednik CROSMAe, hrvatskog udruženja posrednika pri zapošljavanju pomoraca, član vijeća EUROCREW, istog europskog udruženja, te direktor Zorović Maritime Services, agencije za posredovanje u zapošljavanju pomoraca.

ako ako sam za sebe kaže, Lošinjanin na privremenom radu u Rijeci, doduše već posljednih 20 godina. Jako vezan za svoj rodni otok gdje je proveo idilično djetinjstvo, završio pomorske škole. Koliko god da je dugo u Rijeci, osjeća se Lošinjaninom, i tako će i biti dok ne parti… “Nisam bio siguran što želim biti u životu. Otac je želio da budem pomorski kapetan s obzirom da smo na Lošinju živjeli uz more i slavu lošinjskih pomoraca i brodograditelja, a i u familiji smo imali pomoraca. Krenuo sam na fakultet, završio ga i otišao na brod. Teško je bilo ukrcati se jer je baš bilo vrijeme rata, konačno sam završio i kadeturu na Lošinjskoj. Problemi sa ukrcajem za časnika i dalje traju pa sam nakon dužeg traženja i uz pomoć obiteljskih veza uspio pronaći ukrcaj na tankerskoj firmi iz Monte Carla. U početku mi je bilo jako teško, nije bilo naših ljudi, bio sam jedini Hrvat. Sjećam se da se prvu noć na brodu nisam niti raspakirao već htio pobjeći kući drugo jutro. Na kraju sam ipak ostao 8 mjeseci na tom brodu, jer ploviti se mora… Na istoj kompaniji ostao sam 3 godine i položio kapetanski ispit. Kompanija je bila jako zadovoljna, kako sa mnom, tako i nekolicinom ostalih Hrvata, i htjeli su zajedno sa talijanskim partnerom otvoriti pomorsku 34

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Iako možda nije “atraktivno” nje, za strojare uvijek ima viš agenciju u Rijeci, koja bi između ostaloga i zapošljavala naše pomorce. Ponuđeno mi je mjesto u uredu koje sam prihvatio i tako ostao kapetan na papiru.”

Život je odlučio drugačije “Zavolio sam Rijeku, zavolio sam rad sa pomorcima, proširio poslovanje i evo me još uvijek ovdje. Kao i u svakom ozbiljnom poslu uloženo je puno truda i vremena. Bilo je to davne 1996. godine…” Upravo te godine Mario je započeo raditi zapošljavanje, odnosno crewing za talijansku kompaniju s podružnicom na riječkoj adresi. Počelo je sa jednim klijentom, ali Mariov nemiran duh i poslovni angažman rezultirao je dolaskom novih klijenata i poslovnom rastu agencije. Put od službenika do direktora i dioničara same tvrtke trajao je 9 godina, a deseta je Maria odvela u samostalne vode, kada sa

svojom suprugom, bez koje kako kaže ništa ne bi bilo, otvara vrata agencije Zorovic Maritime Services. Startali su sa skromnim financijskim sredstvima, ali sa prezimenom koje su gradili proteklih devet godina i stekli reputaciju u tom dijelu industrije, ali prvenstveno kod hrvatskih pomoraca. Od 2005 do danas broj klijenata i zaposlenih pomoraca konstantno je rastao. Danas ZMS posreduje pri zapošljavanju preko 1200 pomoraca za više od deset brodarskih kompanija, a u samoj agenciji radi 24 zaposlenih u uredima na jedanaestom katu riječkog nebodera, dok je kat ispod training centar. Osim posredovanja u zapošljavanju pomoraca, ZMS posreduje i pri zapošljavanju newbuilding inspektora sa završenom brodogradnjom, kako u hrvatskim, tako i ostalim svjetskim brodogradilištima. Slijedeći projekt je trening i edukacija pomoraca. Sve je započelo kada su klijenti počeli

tražiti i određenu dodatnu edukaciju pomoraca za kojeg sama agencija posreduje - tzv in-house treninzi. “Naši instruktori obučeni su za te tečajeve u brodarskim kompanijama koje predstavljamo, a što je bio i uvjet za tu vrstu suradnje. U našem Training centru sada radi troje ljudi, imamo dvije potpuno opremljene učionice i nekoliko radnih soba. Osim navedenih in-house treninga, nudimo gotovo jedini sve ECDIS specific kurseve na svim konzolama, te smo kupili prava na dva međunarodno priznata tečaja Marpol i MRM training. Slijedeći korak jesu STCW kursevi i dobivanje dopusnica od nadležnog Ministarstva za one programe za koje nam nisu potrebni vrlo skupi i zahtjevni simulatori.”

SVAKI DOBAR KLIJENT JE - ODLIČAN Sigurno jedna od najzvučnijih kompanija koju agencija Zorovic opskrbljuje radnom snagom

Mario Zorović

direktor Zorović Maritime Services

je Hoegh LNG. LNG je danas atraktivan sektor mnogim pomorcima, a Hoegh LNG je cijenjena stara norveška kompanija, koja tradicionalno već 25 godina zapošljava hrvatske pomorce. Izrazito su vezani za hrvatske pomorce, te ih trenutno zapošljava 170 što čini većinu časnika na njihovim brodovima. Prema riječima Zorovića, plaća nije najbolja na LNG tržištu, ali po dužini ugovora i ostalim uvjetima, ako nisu naj-

zanimae mjesta! bolji onda su sigurno među top 3 poslodavaca. A ono što je izuzetno bitno je i da zapošljavaju hrvatske kadete i asistente. “Sa svakim klijentom s kojim radimo, inzistiramo na zapošljavanju kadeta i asistenata. To sigurno nije laka borba, a ta mjesta su nam posebno nedostupna u ovim razdobljima krize. Jer kako bi zadovoljili budgete u ovim nepovoljnim financijskim vremenima mnogi brodari posežu za kvalitetnijim i skupljim rukovodećim kadrom iz Hrvatske ili Europe, a niži časnici i posada su jeftiniji i često nekvalitetniji pomorci iz istočnih zemalja. No postavlja se pitanje tko će onda školovati buduće kapetane i upravitelje stroja? To je vječita borba nas koji se bavimo crew

managementom ili upravljanjem ljudskim resursima. U ovih 20 godina, ako sam nešto naučio, onda je to da bez zapošljavanja mladih ljudi, naša pomorska industrija će izumrijeti.“ STENA je također vrlo poznata brodarska kompanija koja zapošljava preko 120 hrvatskih časnika. TORM, danski brodar,

zapošljava čak 180 hrvatskih časnika. Protekle godine je konačno potpisan i kolektivni ugovor za sve hrvatske pomorce koji rade za ovu dansku kompaniju, nakon nekoliko godina pregovora predstavnika sindikata, brodara i agencije. “TORM je velika kompanija, koja ima preko 100 brodova, gdje mi šaljemo naše časnike uglavnom na product tankere. Kompanija je odlična, nije permanent pay, ali uvjeti su dobri i ono što je bitno, zapošljavaju naše vježbenike.”

Najbrže rastuća kompanija na svijetu Scorpio također je jedan od giganta koji hrvatski časnički kadar zapošljava putem ove agencije. Danas je na toj kompaniji preko 200 časnika, međutim Scorpio stalno povećava potražnju i prema riječima Zorovića, ponestaje im resursa za broj časnika stroja sa iskustvom na tankerima koji se traži. Sa Scorpiom je također potpisan kolektivni ugovor. Još jedna od kompanija s kojom je Sindikat pomoraca Hrvatske također potpisao kolektivni ugovor za hrvatske po-

morce posredstvom agencije Zorović, jest i grčka kompanija Almi Tankers. “U nekoliko navrata sam radio s Grcima, mogu reći da su dosta zahtjevni, ali su vrlo stručni u pomorstvu i jako dobro znaju svoj posao. Tri godine unazad dobili smo čak deset novogradnji Aframax tankera, pobijedili smo inozemne tendere, na što sam jako ponosan.” No to nije jedino na što je Zorović ponosan, na listi kompanija je i “domaća” Uljanik plovidba, za koju agencija posreduje i priprema kompletnu posadu za čak pet tankera. Takva suradnja traje već šest godina i radi se o brojci od preko 230 pomoraca i časnika i posade. Našim brodarima Zorović želi sve najbolje, jer kako i sam kaže, “bez njih nema ni nas.” Danas je naših brodara malo, a što je važno za naše gospodarstvo, imidž i školovanje kadrova u pomorstvu općenito, lobiranja su slaba jer je relativno malen broj naših ljudi koji rade po svijetu (dok npr ne možete naći brodarsku kompaniju po svijetu gdje ne radi nekoliko Indijaca), a i Hrvatska je mala i vrlo neprepoznatljiva u ekonomskom, gospodarskom i političkom smislu. “Mi smo za snažne hrvatske brodare koji imaju puno hrvatskih brodova i puno hrvatskih pomoraca.”

Kako do posla Iako pronalazak novih poslova nije prioritet već ulaganje i održavanje kvalitete uz postupno širenje, ZMS je itekako prisutan na tržištu i uz svoju dobru repu-

taciju često kontaktiran od strane raznih brodara. “Potražnja postoji, ali moram napomenuti da je nešto manja u ovoj godini. S druge strane ono što se zna nuditi nerijetko ne zadovoljava tržišne plaće pomoraca u Hrvatskoj. Isto tako potražnja je dosta usmjerena na senior časnike sa točno određenim iskustvom. Tako da nije lako biti između pomoraca i brodara, odnosno zadovoljiti i jedne i druge. A zna se da poslodavac, odnosno brodar ima zadnju riječ.” “Pitanje strojara je nešto što želim istaknuti i u planu nam je napraviti kampanju koja će osvijestiti javnost o nedostatku brodostrojara. Kao zanimanje je možda manje atraktivno, ali zapravo su strojari više traženi, lakše će naći posao na brodu, ali i na kopnu. Mi uvijek imamo otvorene pozicije za radna mjesta superintendenta po svim kontinentima uz odlične uvjete. Nema dovoljno strojara!” Proces regrutacije u Zorovic Maritime Services je jako važan jer svaki pomorac kojeg uposlimo predstavlja i samu agenciju, pa i Hrvatsku kao zemlju. Kada šaljemo kandidate, nastojimo poslati najboljeg u datom trenutku. Tri su osnovna kriterija: Sea Service Records je pomorčev životopis gdje se prvenstveno gleda iskustvo koje pomorac ima. Drugi kriterij jesu preporuke od bivših poslodavaca i njihovih kolega s kojim su pomorci plovili. Treći je svakako osobni dojam o kandidatu kojeg smo izoštrili s obzirom na dugogodišnje iskustvo u poslu. Hrvatska pomorska industrija bazira se na postojećem kvalitetnom kadru, prvenstveno na pomorcima koji svojom profesionalnošću i odličnim radom čuvaju svoja radna mjesta i otvaraju ih drugima. Stoga Zorović apelira na svakoga da ima to uvijek na pameti kad odlazi na brod jer istina je samo ta da moramo biti bolji nego drugi da bi zadržali svoj posao.  Pomorski vjesnik • travanj 2016

PLAVA VRPCA

Jadrolinijin katamaran „Silba“ plovio je tog

Piše: Damir Herceg

Olujni vjetar prijetio je da „Silbu“ baci na benzinsku postaju te na vezane jahte i barke

jutra 15.siječnja 2016. na redovnoj liniji Ist-Zadar,a devetero još pomalo snenih putnika promatralo je iz topline i sigurnosti brodskog salona svu zimsku negostoljubivost mora i vjetra.

lujno jugo okrenulo je prema tramontani, ali to nije smetalo 36,5-metarskom katamaranu da plovi uobičajenom brzinom od 22 čvora prema odredištu. Međutim, tijekom plovidbe došlo je do prodora mora u strojarnicu katamarana, zbog čega je desni motor morao biti ugašen. Prema podacima iz dnevnika traganja, pomenutog dana u 7,15 sati u Lučkoj kapetanija Zadar zaprimili su dojavu 36

Pomorski vjesnik • travanj 2016

od djelatnika Postaje pomorske policije Zadar da je zapovjednik „Silbe“ kap. Tihomir Ivanov zvao vatrogasce zbog prodora mora u katamaran. U 7,25 sati Lučka kapetanija Zadar stupila je u vezu putem VHF uređaja sa Ivanovim, koji im je rekao da su imali prodor mora u strojarnicu, ali da s u međuvremenu vodu ispumpali iz katamarana, te da sa jednim

motorom te brzinom od 8 čvorova plove put Zadra. U 7,26 sati naloženo je posadi brodice RH 3 ST Lučke kapetanije Zadar,Mariju Kalmeti i Stjepanu Klarinu, da za svaki slučaj isplove u susret havariranom katamaranu te da ga prate do vezivanja u zadarskoj luci. U 7,28 o havariji „Silbe“ MRCC Zadar izvjestio je i Na-

cionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja Rijeka. U 7,40 brodica RH 3 ST isplovila je u susret „Silbi“. „ U 8,05 sati, tri milja ispred Zadra, našli smo se u pratnji havariranog katamarana, spremni priteći u pomoć posadi i putnicima ako zatreba“, ispričao je Stjepan Klarin za Pomorski Vjesnik. Prilikom pristajanja „Silbe“ u

Plava vrpca Vjesnika 2016. zadarskoj luci u 8,20 sati, uslijed olujnog udara vjetra, došlo je do pogibeljne situacije, te je Ivanov zatražio asistenciju brodice RH 3 ST. Voditelj 13-metarskog plovila Lučke kapetanije Zadar Marijo Kalmeta odmah je zaplovio bliže havariranom katamaranu, a Stjepan Klarin je prihvatio konop bačen sa njegove krme. Dva motora , svaki po 380 ks, kojima je „naoružana“ aluminijska brodica RH 3 ST, uspjela su zadržati „Silbu“ da ne napravi „nered“

u zadarskoj luci. „Bilo je dramatično, prijetila je opasnost da „Silba“ nošena jakim vjetrom bočno udari u benzinsku postaju ili u vezane jahte i barke. Ja i Kalmeta smo se čudili koliko su jaki motori na našoj brodici, koja nije namijenjena za tegljenje. Sretni smo što smo pomogli da se u 8,30 sati havarirani katamaran sigurno veže uz obalu u Gradskoj luci Zadar,a putnici živi i zdravi iskrcaju na kopno“ zaključio je Klarin. 

rošlogodišnji dobitnik Plave vrpce Vjesnika Mario Čurkov smatra da se danas previše olako shvaća vrijednost ljudskog života „Filipinski pomorac kojega sam onesviještenog izvukao iz vatrom zahvaćene kabine na brodu Ocean Drover u australskoj luci Freemantle, 9.listopada 2014., stalno mi šalje poruke u kojima zahvaljuje što sam mu spasio život. Na žalost, zbog dosta teškog oštećenja organa za disanje izazvanih vrelim dimom i zrakom on više neće moći ploviti,“ ispričao je prošlogodišnji dobitnik Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji Mario Čurkov (27), prilikom posjeta sjedištu Sindikata pomoraca Hrvatske u Rijeci, 18. ožujka ove godine. Da podsjetimo, zbog ukrcaja na brod Čurkov nije mogao nazočiti svečanoj dodjeli priznanja dobitnicima Plave vrpce Vjesnika 2015., održanoj 6. prosinca u dubrovačkom Gradskom kazalištu Marina Držića, već su zlatni prsten i svileni plamenac primili njegovi roditelji - Anamaria i Miljenko Čurkov. Sve one koji su nazočili toj emocijama nabijenoj svečanosti, posebno su dojmile „tri riči“ tate Miljenka, kojima je Maria još kao kadeta ispratio na brod :“Sine, budi čovik!“ Čurkov je kao drugi časnik palube ovaj zadnji tromjesečni ugvor nedavno odradio upravo na singapurskom brodu za prijevoz žive stoke Ocean Drover, na kojemu je godinu dana ranije spasio pomenutog kolegu Filipinca.

„Super Mario“: Kolega Filipinac kojemu sam spasio život stalno mi šalje poruke zahvale! „Brod ima novo nadgrađe, jer je staro progutao požar, koji je prema rezultatima istrage prouzročen kvarom na električnim instalacijama. Raspored kabina, svlačionica i hodnika novog nadgrađa

ostao je isti kao i ranije,te mi se po dolasku na brod 'vratio film' o tome kako sam kroz zadimljeni hodnik i svlačionicu najprije puzao četveronoške te potom vukao onesviještenog kolegu, a na dva-

desetak metara dugačkom hodniku svakih sedam koraka bila su vrata. Stvarano sam ga spasio u posljednji trenutak. Znam, mogao sam pritom i ja zaglaviti u tom labirintu ispunjenom vatrom i dimom, ali u datom trenutku razmišljao sam samo o tome kako pomoći kolegi. Ponovno bih isto postupio, jer sekunde su odlučivale o jednom životu. Ponosan sam na činjenicu da su mi ljudi od struke dodijelili zlatni prsten Plave vrpce Vjesnika, a riječ je o jedinstvenom priznanju na svijetu. Smatram da se danas previše olako shvaća vrijednost ljudskog života, te da smo postali zabrinjavajuće neosjetljivi na muku i smrt drugih ljudi. Mislim da je premalo solidarnosti među ljudima, koja je od posebnog značaja na moru,“ mišljenja je Mario. Uz 14 hvtaskih časnika, ukrcanih posredstvom Korkyra Shippinga iz Korčule, na Ocean Droveru je i 35 filipinskih pomoraca, koji su rekli da se osjećaju sigurnima kad je Mario na brodu. Na Pomorskom fakultetu u Splitu Mariju su do završetka studija nautike ostala još četiri ispita, te bi za koji mjesec mogao i na kapetanski ispit. Nedavno, na predavanju iz Tehnologije putničkog prometa, predavač kap. Zoran Mikelić upitao je oko 120 studenata u dvorani da li znaju tko je među njima? Studenti su se začuđeno međusobno zagledali, a kap. Mikelić im je onda skrenuo pozornost na kolegu Maria Čurkova, dobitnika Plave vrpce Vjesnika 2015.  Pomorski vjesnik • travanj 2016

REPORTAŽA

bzirom da je pomoračka struka još uvijek posao za kojega zanimanje na području Hrvatske ne jenjava, ovakav dokumentarni film možemo pohvaliti kao realnu sliku onoga što buduće hrvatske pomorce čeka i na što se tek moraju pripremiti. Hrvatska je pomorska zemlja i kao takva, mora vrendovati hrvatske pomorce upravo kao ponos naše zemlje izvan granica i najbolje ambasadore Hrvatske diljem svijeta. Modri kavez je premijerno prikazan 24.10 na Jadrolinijinom brodu MARCO POLO, koji se nakon nenadano velikog interesa publike seli u splitski CINEPLEXX jer film puni dvoranu do zadnjeg mjesta. Slijede premijere u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci i Zadru, a portal Dokumentarni film.net uvrštava Modri kavez u 10 najboljih dokumentarnih filmova u 2015. godini.

Piše: Bojana Manojlović

MODRI KAVEZ Modri kavez je edukativni dokumentarni film o životu hrvatskih pomoraca, snimljen pod redateljskom palicom Brune Bajić. Istina o zahtjevnom životu pomoraca i njihovih obitelji samo je dio ovog uratka kojega svesrdno preporučujemo kao obvezno štivo za sve koji jesu ili tek planiraju postati pomorci.

Bračni par Gojanović proveli su 30 godina zajedno na brodu

Medijska podrška filmu: Jadran Marinković

Pomorski vjesnik • travanj 2016

Modri kavez je prvi hrvatski dokumentarac o našim pomorcima koji su ostavili trag diljem svijeta. Ovo je film o odlascima, dolascima, pustolovinama i odgovornosti. Film o ljudima čiji je život, baš kao i život njijovih obitelji, generacijama obilježilo more i pomorstvo. Prvi je film koji je snimljen na temu pomorstva i života pomoraca i samim time ostaje kao svojevrstan povijesni dokument. Redateljica nakon 30 godina života u obitelji pomorca, potaknuta ljudima koji žive od mora

i za more, potaknuta ljubavi prema ocu, potaknuta ljudima koji su napustili svijet, bez iti jedne dokumentacije o nevjerojatnim podvizima po kojima su mediteranski pomorci bili poznati dijelom svijeta, ostavlja trag u vremenu,''Modri kavez'', film koji otvoreno progovara o 12 nevjerojatnih priča odabranih da svjedoče o svim tajnama, prednostima i manama, kao i specifičnostima pomoračkog poziva. Inspiracija mladoj Bruni za film bio je tata kojeg je otimalo more. Kao kći kapetana punih

Modri kavez ''Ima godinu dana da sam mislima uplovila u luku o filmu koji ću posvetiti svome tati. Tati kojeg mi je otimalo more. Tati za kojim sam čeznula cijeli život. Kojega sam obožavala, krivila, vikala, za kojim sam plakala, a sve samo iz jednog razloga. Želja za ljubavlju. Ono što ženskom djetetu može pružiti otac, nezamjenjivo je. Možete imati najbolju majku, braću, sestre, prijatelje, ali ako se u vašem oku jedan put zazrcali tuga zbog tate koji odlazi u rano jutro i tiho vam pjeva na uho, stihove Olivera, teško mi je putovati, dok miriše na svježe opeglanu košulju s kojom će zakoračiti u čeličnu pticu i pojaviti se pola godine kasnije... nakon toga ne možete biti isti. Odrastati kao dijete pomorca potpuno je neobična priča. Od kada znam za sebe govorio 30 godina, osjetila je na svojoj koži što znače rastanci, sastanci, odlasci, dolasci, suze i bespomoćnost kada vas napušta netko koga volite i odlazi s obećanjem da će se vratiti. Jedna od zanimljivosti vezanih uz samu produkciju ovog filma, jest da je Bruna pokrenula crowdfunding kampanju kako bi ga uspjeli završiti. Na Indiegogo internetskoj stranici svatko zainteresiran mogao je kupiti takozvane perkove, male pakete, koje ljudi dobiju zauzvrat doniranja financijskih sredstava. Paketi

Bruna Bajić

je još ovaj ukrcaj i onda ćemo nešto smislit. Ali nikad nije bilo tako. Još ovaj, još ovaj, još ovaj i tako 30 godina. '' Bruna Bajić, autorica Modrog kaveza

su uključivali, ovisno o iznosu, različite digitalne pakete, zahvalnice putem društvenih mreža i na A4 formatu, razgovore sa ekipom filma i još puno toga. Uz film je izašla i knjiga "Redateljski memoari:Put u Modri kavez", redateljice filma Brune Bajić, kao i autorski soundtrack. Prema riječima autorice, distribucija dokumentarnog filma Modri kavez u DVD formatu očekuje se krajem godine - nadamo se da pravi filmski uspjeh za mladu Splićanku tek slijedi! 

Ekipa za vrijeme snimanja filma Pomorski vjesnik • travanj 2016

Piše: Milko Kronja, ITF Inspektor

POVIJEST Stanje na svjetskom pomorskom tržištu izuzetno je teško, vozarine brodova za prijevoz suhih tereta su na povijesno niskim brojkama i nema naznaka da će se takvo stanje značajnije poboljšati. Štoviše, kada se usporedi broj brodova za prijevoz šipkih tereta prodanih za rezanje u prva dva mjeseca ove godine s onima u prošloj, 2015. godini, dolazi se do podatka od čak 107 plovila nasuprot 81u istom razdoblju prošle godine.

kupno 7,75 milijuna DWT je tim prodajama povučeno sa tržišta, ali oporavka još nema. Iako je staro pravilo da se u krizi ide u kupnju brodova, teško da ćemo takav scenarij vidjeti u današnje doba kada domaći brodari doslovce preživljavaju odnosno prisiljeni su prodavati brodove da bi zadržali kakvu-takvu likvidnost. Ne bi bio problem čak i u teškim vremenima poslati u rezalište brod koji je odslužio svoje jer se takva plovila na današnjem nemilosrdnom tržištu teško mogu profitabilno uposliti, već je razlog za glavobolju prodaja još mladih i vrijednih brodova koji bi u normalnim uvjetima zaradili za kupnju još koje novije jedinice u floti. Problem uvjeta gradnje brodova za domicilne kompanije na ovim prostorima traje već skoro pola stoljeća bez kvalitetnih rješenja. Zlatno doba za domaće prinove sa hrvatskih navoza trajalo je petnaestak godina, od polovice pedesetih godina prošlog stoljeća pa do kraja šezdesetih odnosno početka sedamdesetih godina kada su isporučeni zadnji od čak 112 većih teretnih brodova izgrađenih u Puli, Rijeci, Splitu, Kraljevici, Trogiru i Malom Lošinju. Kada im se pridodaju brodovi izgrađeni za Jadroliniju praktički se stiže do impresivne brojke od 150 novogradnji. Na40

Pomorski vjesnik • travanj 2016

STARO ZA NOVO kon posvemašnje suše do kraja sedamdesetih godina i nešto intenzivnije gradnje u vremenu do 1990., u recentno doba tek pokoji „domaći“ brod sklizne sa pulskih ili splitskih navoza i to je sve. Brodovi se uglavnom prodaju, a kupnja je teško dostižan cilj, čak i u doba niskih cijena. Kako se postupa u takvim situacijama, pokazuju nam Kinezi, koji svojim brodarima nude izrazito povoljne uvjete za gradnju novih brodova ukoliko se odluče u tamošnja rezališta otpraviti svoja plovila koja su napunila 25 godina starosti. Tako stari brodovi praktički postaju učešće za gradnju novih. I kod nas ima sličnih primjera, no oni datiraju iz davnih vremena odnosno početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se u Puli, Rijeci i Splitu gradilo po sistemu „staro za novo“. Jedini je problem predstavljala činje-

nica da su gradili grčki brodari a ne naši, te su za učešće davali ostarjele parobrode tipa „Liberty“, koji su najvećim dijelom već bili u raspremi. Brodogradilišta su se tako našla u situaciji da grade nove brodove pod povoljnim uvjetima Grcima, a da njihove islužene teretnjake (pre)prodaju domaćim brodarima. Tako su iz kompenzacijskih poslova profitirali i to dobro Grci, jer su im isporučena suvremena plovila, pretežno od po 24 000 DWT i to nekoliko godina prije zatvaranja Sueza, kada su zarade iz solidnih pretvorili u izrazito profitabilne. Naši brodari su se do kraja šezdesetih riješili skoro svih Libertyja iz kompenzacijskih poslova a zamjene su im tražili na tržištu inozemne rabljene tonaže. Tako je došlo i do jednog kurioziteta, odnosno stvaranja situacije da neki od brodova izgrađenih po gore opisa-

nim uvjetima za grčke naručitelje pojača domaću flotu. Radilo se o splitskom Jadroplovu, koji je u ožujku 1971. u francuskoj luci Le Havre preuzeo motorni brod Mitera Kalliopi od 14 400 DWT, građen u ožujku 1963. u riječkom brodogradilištu kao drugi iz serije od četiri trampera za grčke brodovlasnike Paterasa odnosno Lemosa. Prinova je dobila ime Podgora i pod njim je idućih petnaest godina vjerno služila Splićane. Većinu tog vremena provela je ploveći kao tramper, ali će je starije generacije pomoraca koji su plovili za splitskog brodara ponajprije zapamtiti po plovidbama na liniji Jadran – Australija – Novi Zeland. Na tim relacijama brod je plovio od rujna 1971. do ožujka 1973. te od svibnja 1975. do listopada 1977. godine. Kraj je došao u srpnju 1986. godine kada je u Splitu predan kupcu, malteškoj tvrtki Wave Marine Ltd. Novo ime Wave potrajat će kratko, do odlaska u indijsko rezalište Alang u studenome iste godine. 

Dan žena

KOLUMNA

eminstkinja sam, žena sam i želim da svaka žena bude cijenjena i poštovana za sve ono što daje, a daje život i ljubav. Kada sam bila mala, nosila sam ključić oko vrata i upozorenje ne otvaraj vrata nikome, ne uzimaj bombone od nepoznatih ljudi, a čuvala sam samu sebe. Recimo da su to bile šezdesete, kada bi moja majka i mnoge druge majke svako jutro sjedale na tramvaj ili bi pješačile do posla. Radile bi od 7 do 15 sati i tada bi trčale kući nahraniti svoje voljeno djete, uz to bi kuhale za danas i sutra, čistile, peglale, krpale čarape, na ruke prale veš i čuvale nas od svih mogućih opasnosti koje su vrebale. A gdje je tata? On ima povlaštenu poziciju, tako smo odgajani da je muško taj koga treba dvoriti, čuvati i davati mu se bezuvjetno.....možda !!! Kako danas stvari stoje...ponekad mislim da smo kao multipraktik mikser ili proizvod za sve namjene i primjene. U ovom modernom dobu doista nije lako biti žena. Danas moram biti uredna, u radnom odnosu, svestrana, funkcionalna, odgajati djecu, biti napredna odnosno školovana mama jer nije dovoljna ljubav već morate usaditi u dijete radne navike i naučiti ga mnogo toga, socijalizirati ga da može ako dobije mjesto u vrtiću kao dobro dijete tamo i ostati. Žena mora držati obitelj na okupu, biti nadasve sposobna za svaki radni zadatak i podrazumijeva se da ima fleksibilno radno vrijeme, a to je od osam ujutro pa do sedam, osam, može i devet navečer ako to poslodavac traži od nje. Frizura mora biti postojana, šminka također, žena mora biti upućena u sva događanja na biznis sceni, političkoj i domicilnoj svakodnevnici, mora raditi na svim frontovima i boriti se da uspije biti dobra majka i dobra žena. To znači davati se bezuvjetno u svojoj ljubavi svojoj obitelji, a možda se i izgubi u toj trci davanja pa zaboravi na sebe. Žene moje drage, koliko funkcija u svom dnevnom programu imate. Baš me zanima gdje su prinčevi na bijelom konju koji su u trenutku ljubavi obećavali da ćemo zajedno sve i ono pred bogom i na-

U mnogim kompanijama su žene časnice, imamo i kapetanice, a većinom se mogu naći na putničkim brodovima ili privatnim jahtama gdje rade kao domaćice, hostese, konobarice, kuharice, itd. Popis poslova je dugačak jer kompanije su odavno shvatile da žena doprinosi boljitku kompanije te da je sreća imati ženu na brodu, a kod nas obitavaju žene na rijetkim odnosno samo na jednoj poziciji kao da ste neka biljka pa rastete samo po rubovima napuštenih puteva... Mnoge kompanije na kopnu u sklopu svojih poslovnih tornjeva imaju vrtić za svoje djelanike i omogućen im je rad od kuće, a mi drage kolegice žene možemo o tome još samo sanjati. Mi još uvijek tražimo ravnopravnost i nismo jednako zastupljene

Sretan vam Dan žena drage moje multipraktik žene! Lijepo je kad vam čestitaju dan ŽENA. Ma super, sjetili smo se, zamisli postoje žene.....Postoji jedna priča koju pričaju naše majke koje su svojevremeno bile pune ljubavi i zaljubljene u svog princa na bijelom konj. Doduše, nije onda bilo bijelih konja niti bijelih prinčeva, bili su to ajmo reći, ružičasti trenuci odnosno kratak film u srcu mlade djevojke i obećanjem "sve ćemo zajedno postići" i tako to krene.. rodom u dobru i zlu.... aloooo ima li koji rasni princ? Čak ne mora imati konja, može neki autić sa nekoliko konja.... Da bi uspjela u muškom svijetu, žena mora misliti kao muškarac i raditi kao konj. Tu nema princa na bijelom konju, ja vidim samo ženu,ženu ,ženu.... A kako stvari stoje u poslovnom okruženju. Kako da žena u nekim radnim sredinama napreduje? Gotovo nemoguće, a ako i napreduje, tada je to rad bez radnog vremena uz stalno dokazivanje, pa i uz odricanje majčinstva ili odbacivanja stvaranja obitelji kako bi mogla posvetiti se zadacima posla i dokazati da je najbolja i sposobna raditi kao svaki muški kolega. Nije novost

da mnogo poslodavaca u svojim upitima i razgovorima prethodno zaposlenju, upitaju da li ćete rađati, imate li djece, da li ste udana, i čitavi niz pitanja na temelju čega bi neko odredio vaš profil. Mnogi traže i visinu i težinu, pa i sliku, a o dobnoj granici ne treba ni govoriti uz sve to. Morate imati vrhunski životopis, a kada na kraju dobijete taj toliko željeni posao, niste plaćena po svojoj kvalifikaciji ili je za to isto radno mjesto kolega pijetao plaćen više, a i on se brže penje ljestvicom uspjeha ili piramidom za razliku od vas. U mom radnom okruženju žena je sedmo svjetsko čudo, u pomorskom svjetu je više nepoželjna nego poželjna, ali ima nas i tu.

na radnim mjestima. Mi još uvjek ne napredujemo, još uvijek čekamo mogućnost zaposlenja koje nije radno mjesto sobarice. Još uvijek nismo dovoljno plaćene. Još uvjek imamo niže plaće u odnosu na kolegice na kopnu u sličnim ili istim zanimanjima. Odvojene smo od svega, od života, izbivamo iz kuće duže od dva mjeseca jer se od nečega MORA živjeti i školovati djecu. Žene koje rade na brodu ne smiju biti bolesne jer si to ne mogu dopustiti. Danas kada imamo ženu za predsjednicu, ja očekujem, a vjerujem i mnogi drugi, da ćemo ipak dobiti jednakost za koju se od davnina borimo. Cilj je izjednačiti prava žena sa pravima muškaraca, imamo i zakon o ravnopravnosti spolova,,,,koji se još uvijek ne primjenjuje. Sretna sam da imamo divnih žena, sposobnih žena i hvala im za sve..  Sretan vam dan žena drage moje multipraktik žene! Tatjana Božić Predsjednica Sekcije žena SPH Pomorski vjesnik • travanj 2016

ZABAVA AUTOR: VALTER

LINIJA DO BROD BOKSAČKI KOJE SMIJE KRISTOFORA UDARAC URONITI KOLUMBA ODOZDO NAKRCANI NA SLICI PREMA GORE BROD

POZNATA MARKA SKIJA

RIJEKA

SLUŽBENIK U DIPLOMATSKOM PREDSTAVNIŠTVU

MESARSKA SJEKIRA

TEK

TALIJANSKI GLUMAC, FRANCO ("BITKA NA NERETVI")

AUSTRIJA SVETA KNJIGA PARSA

ČOVJEK KOJI PATI OD TREME

SLOŽENA ČVRSTA TVAR GRAÐENA OD ISTOVRSNIH MOLEKULA SASTAVLJENIH OD ATOMA DVAJU ILI VIŠE ELEMENATA

ENA OD MILJA

"RECEIVE DATA REGISTER"

LOVAČKA ZASJEDA

GLATKO, BEZ PROBLEMA (FIG.)

ANTUN VRDOLJAK

GLASAČI (LAT.)

SVA IMOVINA I POTRAŽIVANJA PODUZEĆA (MN.) BIVŠI VRATAR NK "RIJEKE", IVAN DRAMA K. ČAPEKA

OPERA GIUSEPPEA VERDIJA

MORSKI PROLAZ IZMEÐU AZOVSKOG I CRNOG MORA

"SINE ANNO" NAJJAČA BOJA U KARTAMA LATICE (PJESN.) SLAVNI AUTOMOBILIST LAUDA

BROD JAMESA COOKA BROD FERNANDA MAGELLANA PRVA NEPOZNANICA

KNJIŽEVNIK BOŽIĆ

PRAŽITELJI JAPANA JAPANSKA BORILAČKA VJEŠTINA

GLAVNI GRAD SAMOE

RIMSKI: 99

GRUBO, AROGANTNO

SUMPOR

OSOBNA ZAMJENICA

MICHAEL CAINE BROD ABELA TASMANA "INDUSTRIJA KOVINSKIH IZDELKOV" PRVI MAÐARSKI KNEZ

SVEĆENIČKA BIJELA HALJINA VIŠEGODIŠNJI SNIJEG RUSKI PISAC, ILJA ARNOLJDOVIČ KONJSKA OPREMA

RUDARSKI GRADIĆ U ZAPADNOJ SLOVENIJI

"IRELAND" NAŠA NAJDUŽA RIJEKA PRVI TAJNIK NATO-PAKTA, HASTINGS PAPUČICA U AUTOMOBILU

PRINOS, LJETINA "BRITISH FORCES NETWORK"

BROJČANA JEDINICA GLASNOĆE

SADRŽAJ I CILJ RADA KAKVE DJELATNOSTI RADIJ

RIMSKI CAR IZ 3. STOLJEĆA, MARKO AURELIJE ISTRAŽIVAČKI BROD FRIDTJOFA NANSENA MAÐARSKA

DRUGI PO REDU PREDSJEDNIK SAD-a

ISTRAŽIVAČKI BROD JACQUESA COUSTEAUA

SUNCOSTAJ NJEMAČKI FILOZOF I SOCIOLOG, THEODOR

NA NAČIN, POPUT (ZAST.)

OTTO NICOLAI

ROMAN IVANA ARALICE STRUČAK CVIJEĆA ONO ŠTO SE ŽELI POSTIĆI

PROZORI UZVIK BOLA

"AMPER"

Pomorski vjesnik • travanj 2016

PORTUGAL MORSKI GREBEN, PUNTA FRANCUSKO IME ZA LUKU ANTWERPEN U BELGIJI MALTA ODVJETNIK NOBILO

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Erste vam pruža sigurnu financijsku plovidbu. I kada ste na pučini, želite da kod kuće sve funkcionira. Odaberite Erste Gold paket za sigurno i neopterećeno bankarenje gdje god se nalazili. Od niza kvalitetnih proizvoda i dodatnih pogodnosti, ističemo podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka bilo gdje u svijetu bez naknade. Osim toga, na raspolaganju Vam je osobni bankar, koji će se pobrinuti za sve aspekte Vaših financija. Očekuje Vas i Visa Gold kreditna kartica bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva. Obratite nam se s povjerenjem!

novo!

Vodič za pomorce kroz hrvatsko zakonodavstvo za 2016. godinu Propisi koji uključuju HZZO, HZMO, HZZ i poreznu upravu sada su svi na jednom mjestu s ciljem lakšeg snalaženja u moru pravila kojima je hrvatsko zakonodavstvo uredilo status hrvatskog pomorca. Zatražite svoj primjerak u najbližem uredu SPH ili ga potražite u online verziji na www.sph.hr.

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE www.sph.hr