Pomorski vjesnik br. 84 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 84 I siječanj 2017 I godina 22

Vizni režim napokon povoljan za pomorce / Rad, staž, prijevoz i plovidba za hrvatske vježbenike / MLC 2006 (VI. dio)

U Opatiji dodijeljena priznanja 52. Plave vrpce Vjesnika

Večer kad su junaci od mora pustili suzu sreće i ponosa! str.4

TEMA BROJA

LIJEČNIČKI SAVJET

INTERVJU

Što smo radili u 2016., te što nas čeka u ovoj godini

Test probira u pomorskim medicinskim pregledima

Lahor Magazinović i Globtik Express Agency

Budućnost Sindikata počiva na vizijama mladih ...

Već smo pisali o pregledima pomoraca i muci koju većina vas prolazi prije svakog ukrcaja ...

Tražimo pomorski kadar dok ga ne nađemo, vrhunski smo organizirani i istrenirani kao kolektiv ...

str.10

str. 34

str.44

SADRŽAJ SPH Adresar Središnji ured Rijeka F. La Guardia 13/7, 51000 Rijeka  Tel.: + 385 51 325 340  Fax.: + 385 51 213 673  Email: info@sph.hr Ured Zadar C. F. Bianchija 2, 23000 Zadar  Tel.: + 385 23 250 230  Fax.: + 385 23 254 050 Email: lmisic@sph.hr Ured Šibenik S. Radića 79A, 22000 Šibenik  Tel.: + 385 22 200 320  Fax.: + 385 22 200 321 Email: mkronja@sph.hr Ured Split Marmontova 1, 21000 Split  Tel.: + 385 21 340 040  Fax.: + 385 21 345 339 Email: nmelvan@sph.hr Ured Dubrovnik A. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik  Tel.: + 385 20 418 992  Fax.: + 385 20 418 993 Email: rperic@sph.hr

Impressum Pomorski vjesnik ISSN 13307363 Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Fiorello la Guardia 13, 51000 Rijeka

SPH Aktivnosti 4

52. Plava vrpca Vjesnika

Što smo radili u 2016. te što nas čeka u ovoj godini Budućnost Sindikata počiva na vizijama mladih

Vijesti

22 25

Jadrolinija - Pregled aktivnosti u 2016.

Liječnički savjet 34

Kolektivno pregovaranje 37

Pregled aktivnosti ITF Inspektorata

Međunarodna konvencija od radu pomoraca iz 2006. godine (6/6)

MLC 2006 trening - Europska agencija za pomorsku sigurnost

MLC 2006 i ILO 185 - primjena u Republici Hrvatskoj

Specifični tipovi korozije u parnoturbinskih postrojenja

Intervju

Sekcija mladih

Konvencije

Tablica KU 2016.

Edukacija

44 28

Test probira u pomorskim medicinskim pregledima

Lahor Magazinović i obiteljsko poslovno carstvo Globtik Express Agency iz Splita

Portret Izv. prof. dr. Alen Jugović Dekan Pomorskog Fakulteta u Rijeci

Povijest 48

Svi putovi vodili su u - Milwaukee

Zabava 50

Križaljka

Foto vijest

Za nakladnika: Predrag Brazzoduro Glavni i izvršni urednik: Bojana Manojlović Stalni suradnici: Damir Herceg, Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša NIkolić, Zdenko Jabuka, Iva Parlov Dizajn i prijelom: Roman Cetin Tisak: Printera Grupa d.o.o. Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji se ne vraćaju.

"Stari asovi" i Dobitnici Plave vrpce Vjesnika 1969. godine: treći stroja Marko Šarić i vođa makine Milin Bene, Slobodna plovidba Šibenik, brod "Šubićevac". Sreli smo ih na proslavi dana pomoraca u Šibeniku. Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI „Tata, čvrsto ga drži za ruke, nedaj da ti klizne u valove i mrak! Arijane drži tatu za noge!“, vikala je Anabel Babić (16) dok je sa ocem Marijanom i prijateljem Arijanom

Piše: Damir Herceg

U Opatiji dodijeljena priznanja 52. Plave vrp

Večer kad su junaci o pustili suzu sreće i p

(17) u lipnju ove godine spašavala iznemoglog češkog jedriličara dvije milje od Poreča.

a ovaj poduhvat Marijan je 5. prosinca na svečanosti u opatijskom Hotelu Royal primio zlatni prsten i svileni plamenac Plave vrpce Vjesnika 2016., a pred 120 uzvanika ponosno je izašao sa dvoje spomenutih mladih hrabrih ljudi. Emocije su preplavile hrabrog Porečananina, srce je pustilo suzu sreće i ponosa šta su on i „dica“ u posljednji trenutak spasili neznanca.

Srce puno sreće! „Nije važno što mi se nakon spašavanja Čeh nije javio te zahvalio: mislim da on ni ne zna tko ga je spasio. Ustvari, to uopće nije važno, glavno da je meni srce puno sreće što smo moru oteli jedan ljudski život“, opravdao je Babić Jaroslava C., koji izgleda nije našao potrebu da mu zahvali za ponovno rođenje. „Kad su četvorica spašenih kubanskih ribara napuštala naš brod, proradile su emocije, svi smo plakali, oni i cijela posada“, ispričao je suznih očiju zapovjednik tankera „Vinjerac“ kap. Milan Grbić iz Ražanca primajući u Opatiji srebrnu plaketu i svileni plamenac Plave vrpce Vjesnika 2016. namijenjene dobitniku u momčadskoj konkurenciji. Kad govori o plovidbi, Grbić napominje da svaki pomo4

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

rac mora biti spreman na odricanje, pri čemu je važna psihička stabilnost, jer plovidba je ozbiljan i opasan posao. Opis ovih vrlo emotivnih trenutaka svjedoči da je Plava vrpca Vjesnika 2016. došla u ruke hrabrih i časnih ljudi, koji su svoj život svjesno izložili opasnosti da bi spasili tuđi.

Osmero ponosnih urednika „Pomorske večeri“ Ove godine posebno priznanje Plave vrpce Vjesnika pripalo je emisiji Hrvatskog radija „Pomorska večer“, koja već 64 godine (!) vjerno

„plovi“ s našim pomorcima i pomorstvom - Jadranom i svim morima svijeta. U Opatiji se okupilo sedmero urednika te emisije, od kojih su neki u mirovini: Božo Brzica iz Dubrovnika, Jadran Marinković iz Splita, Gordan Kurtović i Vladimir Šetka iz Zadra, Branka Malnar iz Rijeke te Dori-

52. Plava vrpca Vjesnika

ce Vjesnika

d mora onosa!

Dobitnik Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj kategoriji: Marijan Babić s obitelji

na Tikvicki i Budimir Žižović iz Pule. Nedostajala je Božica Đurđević, koja je te večeri vodila „Pomorsku večer“ iz Dubrovnika. Svi ostali urednici javljali su se iz privremenog studija „emisije za pomorce“ u Hotelu Royal, ponosni na činjenicu da su dobili tako cijenjeno priznanje kao što je

Plava vrpca Vjesnika. Branka Malnar prisjetil se zgode kad je pomorac iz Vele Luke preko „Pomorske večeri“ zaprosio djevojku iz Blata. „Jako smo ponosni na „Pomorsku večer“, a ovo priznanje govori da slušatelji, posebice pomorci prepoznaju naš trud i rad“, rekla je Dorina Tikvicki. Predsjednik Odbora Plave vrpce Vjesnika kap. Predrag Brazzoduro je pojasnio da se prema Pravilniku to priznanje može dodijeliti i onim osobama i skupinama ljudi koje su svojim naročitim djelom, zaslugom ili ostvarenjem pridonijele općem priznanju hrvatskog pomorstva ili Republike Hrvatske kao pomorske zemlje. Posebno je naglasio da su hrvatski pomorci po znanju, stručnosti i hrabrosti među prvima >> u svijetu.

Voditeljica svečanosti Irena Grdinić i Glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

1966.

Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je Ratko Zvrko u to vrijeme urednik Pomorstva u Vjesniku.

Urednici legendarne Pomorske večeri HRT-a, dobitnici posebnog priznanja na ovogodišnjoj dodjeli u hotelu Royal u Opatiji

Pljesak za hrabrost Nikši, Martinu, Marku, Mariju, Josipu,... U nominaciji za ovogodišnju Plavu vrpcu Vjesnika bilo je još pet poduhvata, a junaci koji su ih počinili, redom veliki na djelu ali škrti na riječima, nagrađeni su prigodnim staklenim statuama te srdačnim pljeskom uzvanika. Nazočni u dvorani bez daha su slušali Dubrovčane Marka Žutića (21) i Nikšu Boro (31) koji su se 21. listopada ove godine duže od sat vremena borili sa ogromnim valovima podno hotela Rixos Libertas kako bi spasili gošću iz Njemačke. Taj njihov okršaj na život i smrt sa pobješnjelim morem sa obale je promatrao i suprug spašene Njemice, koji je zahvalio hrabrim momcima što su mu spasili životnu družicu. Dvojica časnika palube sa „Antona Topića“ Marko Ugrinić i Vlado Vidulin opisali su dramatično spašavanje ozlijeđenog britanskog jedriličara Richarda Tolkiena na Atlantiku u svibnju ove godine, kojemu su tako stručno „zašili“ rane na glavi steri-strip flasterima da po dolasku u SAD nije bila potrebna dodatna liječnička intervencija. Posada brodice Lučke kapetanije Zadar RH3ST Marijo Kalme6

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Heroji iz Dubrovnika, marko Žutić i Nikša Boro

Posada brodice Lučke kapetanije "Zadar" RH3ST Marijo Kalmeta i Josip Klarin

52. Plava vrpca Vjesnika ta i Josip Klarin prisjetili su se 15. siječnja ove godine kad su po olujnom vjetru sa svojim plovilom zadržali havarirani katamaran „Silbu“ da ne napravi „nered“ u zadarskoj luci. Djelatnici Sea Helpa iz Orebića Josip Tomašić i Neven Radovančić rekli su da su „samo radili svoj posao“ kad su za olujne bure u Prigradici na Korčuli spasili 16-metarsku jedrilicu bez pogona sa tročlanom njemačkom posadom ; oni su pritom svojom odlučnošću, hrabrošću i sposobnošću „za sobom povukli to cilo malo misto“, domaće ljude i njihove goste, koji su sa čak trinaest konopa uspjeli uz rivu privući te vezati jedrilicu. Svečanosti u Opatiji jedino nije mogla nazočiti posada plivarice „Pauk 1“ iz Kali, koji su u tom trenutku lovili srdelu daleko na moru. Međutim, zapljeskalo se i njihovoj hrabrosti, spašavanju peteročlane posade austrijske jahete „Danpedro“(20m) kod Malog Ždrelca, 3.rujna ove godine. Jahta je izgorjela i potonula, a odvažni Kaljani jedini su pomogli posadi u nastojanju da ugasi požar.

Nominirani časnici palube s "Antona Topića" Marko Ugrinić i Vlado Vidulin

Dominacija junaka sa zadarskog područja Minule godine Plava vrpca Vjesnika pripala je šestorici hrabrih momaka iz Cromarisa za uspješno spašavanje gliseraša koji se pretvorio u živu baklju na svom plovilu u Maloj Lamjani. I ove godine bilježimo dominaciju junaka od mora sa zadarskog područja, počev od slavodobitnika Plave vrpce Vjesnika (ponovno u momčadskoj konkurenciji) posade „Vinjerca“ Tankerske plovidbe do nominacije - Kaljana te „dvojca“ iz zadarske Lučke kapetanije.

Nominirani djelatnici Sea Helpa iz Orebića Josip Tomašić i Neven Radovančić

Hrabrost i solidarnost na moru „Uz pomoračka zanimanja uvijek se vezuju najplemenitije ljudske osobi>>

U ime posade broda "Vinjerac" zadarske Tankerske plovidbe priznanje u momčadskoj kategoriji preuzeo je zapovjednik Milan Grbić Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

Članovi Odbora Plave vrpce, prošlogodišnji pobjednici i posebni uzvanici zauzeli su prvi red na dodjeli nagrade za hrabrost na moru

ne - hrabrost i solidarnost, koje se na moru ističu i kod onih koji nisu profesionalni pomorci“, rekla je izaslanica premijera Andreja Plenkovića na ovoj svečanosti, državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac. Dodala je, među ostalim, da strategiju razvoja hrvatskog pomorstva, donesenu prije dvije godine, treba pretočiti u konkretne i kvalitetne akcijske mjere, kojima će se završiti socijalna reforma za pomorce, a hrvatsku zastavu učiniti atraktivnom za domaće ali i druge svjetske brodare.

Gradonačelnik Opatije, Ivo Dujmić

Državna tajnica u MPPI Maja Markovčić Kostelac

Zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula

Goran Karan odgovoran je za vrhunsku glazbu i aranžman posvećen upravo hrvatskim pomorcima

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

52. Plava vrpca Vjesnika Odbor PVV Predsjednik Odbora za dodjelu Plave vrpce Vjesnika je kap. Predrag Brazzoduro, a članovi su: kap. Edo Šarunić, ravnatelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru; kap. Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole Bakar; kap. Željko Vuković, dobitnik PVV 2014.; Branka Malnar, novinarka Radio Rijeke; dr.sc. Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci; Kristijan Pavić, direktor ACI-ja; Luka Simić, student i Damir Herceg, tajnik PVV.

Naši članovi zapovjednik Damir Oparov i Goran Majnarić

Zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula je izrazio divljenje hrabrosti svih nominiranih za Plavu vrpcu Vjesnika, a opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić nije krio zadovoljstvo što se ovom prigodom našao „među svojima“, obzirom da je i on pomorski kapetan.

Karanova čestitka za ustrajnost i viziju „Hvala vam na prilici da se družim s tako kvalitetnim ljudima.Svaka čast na ustrajnosti i viziji“, rekao je pjevač Goran Karan, koji je sudjelovao u umjetničkom dijelu dodjele Plave vrpce Vjesnika 2016.

Helena Bastić iz nekadašnjih "The Bastardz"

Ratko Zvrko - sjajan dječji pjesnik i boksač Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966. Konavljanin Ratko Zvrko, u to vrijeme urednik Pomorstva u Vjesniku. Zvrko je bio sjajan dječji pjesnik, a kao mlad i odličan boksač, koji je 1943. u Dubrovniku pobijedio tadašnjeg talijanskog prvaka Ludovica Gobbija, što mu okupatorska vlast nije mogla oprostiti, te je odveden u zatvor. 

Live emitiranje "Pomorske večeri" nakon dodijele PVV u hotelu Royal u Opatiji Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

Što smo radili u 2016. te što nas čeka u ovoj godini

Budućnost Sindikata počiva na vizijama mladih

2016. smo započeli vijestima iz redova Ministarstva financija, tzv. novim predujmom za pomorce. Država je 25 tisuća hrvatskih pomoraca “nagradila” novim Zakonom o doprinosima za pomorce u međunarodnoj plovidbi, čemu smo doskočili izradom kalkulatora za izračun doprinosa i poreza, kojega članovi mogu pronaći na našoj internet stranici www.sph.hr.

d 1.siječnja 2016. pomorci u međunarodnoj plovidbi obavezni su plaćati doprinose do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Kako bi olakšali snalaženje i plaćanje doprinosa bez zateznih kamata, Sindikat pomoraca Hrvatske je na službenim stranicama isključivo svojim članovima osigurao kalkulator za izračun doprinosa koje pomorci sada moraju sami izračunati i platiti. Ovo je bila i godina u kojoj smo dva puta odlazili na glasovanje i odlučivali tko će voditi lijepu našu naredne četiri godine. Krajem kolovoza Sindikat pomoraca Hrvatske je organizirao Okrugli stol u Hrvatskom novinarskom domu gdje je za predstavnike političkih stranaka uoči izbora za govornike pripremio 10 tema (problema) koji se odnose na status hrvat10

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Okrugli stol u Hrvatskom novinarskom domu na temu Izbora i političkih opcija za hrvatske pomorce. Vladajuća garnitura obećala je pojačati fond za stipendiranje učenika i studenata pomorskih zvanja, no nije nam odgovorila tko će ih zaposliti.

skih pomoraca na koje su se prisutni imali priliku očitovati: Jadranka Fržop, pomoćnica ministra pomorstva, prometa i infrastrukture u Vladi u odlasku i predstavnica Hrvatske demokratske stranke istaknula je projekt subvencioniranja vježbenika od 2,5 milijuna kuna koji će u sljedećoj godini biti "jači" za 500 tisuća kuna u istu svrhu. Iako hvalevrijedan potez, nije nam odgovorila na pitanje tko će buduće hrvatske pomorce (godišnje iz učeničkih/fakultetskih klupa izađe 500) zaposliti nakon škole/fakulteta.

Kap. Dragomir Mucić (SPH), Davor Bregovac (Laburisti) i Mirando Mrsić (SDP).

19 pomoraca članova posade broda Marul naplatilo je cca. 103.000,00 € na ime plaća i kamata, uz dodatak kojega su naplatili čuvari broda u iznosu od dodatnih cca. 20.000,00 €. Ostatak od otkupne cijene je uprihodila Lučka Uprava Split.

Mirando Mrsić, bivši ministar rada i predstavnik Narodne koalicije traži potpuno oslobođenje plaćanja poreza na dohodak (183 dana) i redefiniranje beneficiranog staža, tj. uvođenje profesionalne mirovine. Maro Kristić, predstavnik Mosta nezavisnih lista istaknuo je problem neusklađenih propisa za pomorce na različitim uči-

lištima, kapetanijama, poreznim upravama itd. te je kako kaže Most već pokrenuo inicijative u Saboru. Petar Baranović, saborski zastupnik i potpredsjednik Narodne stranke – Reformisti za propast hrvatskog pomorstva krivi sve Vlade zadnjih 20 godina koje su zanemarivale hrvatske pomorce i pomorstvo. Kao najvažniju MJERU ističe ulaganje u školovanje pomoraca jer su oni generatori hrvatskog gospodarstva. Hrvatskoj se isplati sufinancirati 6 mjeseci kadeture, te zagovara ukrcavanje vježbenika kroz zakonsku obvezu svim brodovima koji viju hrvatsku zastavu.

Davor Bregovac, Laburisti, istaknuo je kao goreći problem vježbeničke prakse te kao rješenje nudi školske brodove koje bi država trebala napraviti. Bude li ispunjeno samo 50% obećanoga biti će to veliki iskorak u priznavanju posebnosti zanimanja pomorac i korak prema Hrvatskoj. 2016. godina je godina kada smo odlučili ući u federaciju Nautilus, te rame uz rame

Novi koordinator ITF inspektorata u SPH - Romano Perić

Tema broja rješavati probleme naših pomoraca uz ostale najjače pomorske sindikate na svijetu. Godina 2016. značila je i završetak agonije za napuštene posade broda Ane i Marul, gdje su pomorcima vraćena potraživanja nakon što su nemarom brodovlasnika ostavljeni u luci u Splitu: ANE: Pomorci s broda Ane napokon će dobiti dio svojih plaća, odlučeno je 2. studenoga 2016. na Visokom trgovačkom sudu u Splitu. Trenutno se radi o iznosu od 52% cjelokupnog dugovanja u smjeru pomoraca, iako je moguće da će iznos u konačnici biti i veći, nakon što Sud preispita iznos koji će naplati Luka Split i Lučka uprava. MARUL: 19 pomoraca koji su bili članovi posade broda Marul naplatilo je cca. 103.000,00 eura na ime plaća i kamata, uz dodatak kojega su naplatili čuvari broda u iznosu od dodatnih cca. 20.000,00 eura. Ostatak od otkupne cijene je uprihodila Lučka Uprava Split. ITF inspektorat u SPH je u 2016. godini preuzeo Romano Perić, voditelj ureda Dubrovnik. Do 1. prosinca 2016. godine ITF inspektorat u SPH uprihodio je milijun dolara backpaya posadama brodova te je izvršeno 280 inspekcija brodova u Jadranu. >>

www.sph.hr Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

Piše: Bojana Manojlović

Nova adresa Središnjeg ureda SPH - Nova platforma za nove ideje >>

Dva mjeseca unazad otvorili smo vrata novog ureda u Rijeci te nas od sada možete pronaći na adresi Fiorello la Guardia 13 u centru Rijeke. Novi ured nakon 26 godina spreman je za novu mladu sindikalnu snagu koja će se brinuti o pravima hrvatskih pomoraca, a to su i dokazali ovu godinu. U razgovoru s glavnim tajnikom kap. Predragom Brazzodurom koji je kormilo naše organizacije preuzeo 2012. godine doznajemo zašto novi ured, kakvi su planovi za nastavak rada SPH do i nakon Kongresa 2017. godine. Koncem protekloga tjedna svjedočili smo otvaranju novih ureda SPH u Rijeci. Nakon 26 godina postojanja, zašto odluka o preseljenju Središnjeg ureda SPH? O sindikalnoj imovini u RH mogao bi se napisati roman. Sadržaj bi bio neprimjeren za djecu i za odrasle slabih živaca. U nekoj skraćenoj verziji «horora» u režiji hrvatskih sindikalnih središnjica i države imamo imovinu koja je formalno pravno u rukama državne agencije. Ova, a ni sindikalne središnjice, ne ulažu u imovinu, pa niti da bi je zaštitili. Zgradi u kojoj smo boravili 26 godina urušio se krov, kiša i snijeg postali su dijelom prostora, ali to gospodu u DUDIu ili kako se sve nazivala Državna uprava za nekretnine, nije i ne smeta. Sindikat pomoraca Hrvatske, je dio imovine koji je koristio, o svom trošku zaštitio novim krovom, uredio unutrašnjost, 12

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

da bi uvijek bio podstanarom u tuđem prostoru kojega će ili njegovu materijalnu vrijednost uživati netko drugi. Nedopustivo, ali naša stvarnost. Zatražili smo pomoć naše krovne organizacije Međunarodnog sindikata transportnih radnika (International Transport Workers Federation) i dogovorili da nam posudbom omoguće kupnju vlastitog prostora i evo konačno uživamo u njemu i nadamo se da će članovi i dalje doprinositi. Naime, slijedeći korak je uređenje prostora za edukaciju pomoraca, a prvi upravo pomoć u polaganju obveznih ispita. Funkciju glavnog tajnika preuzeli ste nakon Kongresa 2012. godine. Vaš mandat ističe sredinom sljedeće godine: koje bi odluke izdvojili kao važne i koje tek planirate provesti, već ste započeli ili ste iste završili od dolaska na čelo SPH? Temelj programa za mandat od 2012. su bili reorganizacija i podmlađivanje. Ostvareno je i jedno i drugo. Mladi su preuzeli poslove i odgovornost. Ostaje im još dovršiti projekt pomoći svim završenim studentima i đacima da dođu do svojih prvih zvanja, časnika. Problem svjedodžbi i priznavanja navigacije na jahtama je riješen. Kao i sve drugo ni to nije savršeno, ali imamo vrlo dobar okvir i možemo unutar njega napraviti dodatne pomake kojima ćemo pomoći da pomorci imaju čim manje problema kod

Glavni tajnik ITF-a, Stephen Cotton i glavni tajnik SPH, kap. Predrag Brazzoduro

ostvarenja svojih prava stečinih u plovidbi na jahtama. I svakako projekt koji je otvoren davne 2008. godine: Pomorci na zaradu u međunarodnoj plovidbi ne plaćaju porez u Republici Hrvatskoj. Prema iskazanom na zadnjem Okruglom stolu posvećenom hrvatskim pomorcima i strankama koje dolaze na vlast imamo se pravo nadati da će to konačno biti i riješeno DO KRAJA. Ne bih volio otići u mirovinu, a da nemamo konačno ono što svaka pomorska zemlja u svijetu ima – Ministarstvo pomorstva. Nadam se da su obnašatelji vlasti konačno postali svjesni činjenice da se u ovako organiziranom ministarstvu mnogo toga izgubilo. Nedavno smo svjedočili prozivanju zbog gospodarskog pojasa. Da smo imali svoje ministarstvo, imali bi i rješenje i bolji odnos u Jadranu.

Ane

52%

Pomorci s broda napokon će dobiti dio svojih plaća. Trenutno se radi o iznosu od cjelokupnog dugovanja u smjeru pomoraca, iako je moguće da će iznos u konačnici biti i veći, nakon što Sud preispita iznos koji će naplati Luka Split i Lučka uprava.

Temelj programa za mandat od 2012. su bili reorganizacija i podmlađivanje. Ostvareno je i jedno i drugo. Mladi su preuzeli poslove i odgovornost. Ostaje im još dovršiti projekt pomoći svim završenim studentima i đacima da dođu do svojih prvih zvanja, časnika. Problem svjedodžbi i priznavanja navigacije na jahtama je riješen. Gotovo većinu svog životnog vijeka posvetili ste moru i pomorstvu. Nakon dugog niza godina rada u navigaciji, početkom 90-ih postali ste jedan od vodećih sindikalnih lidera u RH. Kako je do istoga došlo i što bi naveli kao okidač za aktivno bavljenje zaštitom životnih i radnih prava pomoraca i ljudi zaposlenih u pomorskom sektoru?

Nakon 26 godina Sindikat pomoraca Hrvatske ušao je u vlastite poslovne prostore.

Okidač je bio otkaz koji sam dobio u Jugoliniji, posljedica reorganizacije koje su uvijek išle na štetu zaposlenih. Menadžmenti su naravno ostali netaknuti, ma koliko nizbrdo kola krenula. Uvijek je bio krivac "mali čovjek"...ponekad i čistačica ili vozač, ali nikad mr. Menadžer. Imao sam sreću da se u početku mog profesionalnog bavljenja sindikalnim poslom nađem među znalcima koji su htjeli i pomogli mi, na primjer prof. Marinko Učur, Prof. Predrag Stanković (pok), prof. Petar Šarčević (pok). Kako doma u Hrvatskoj, tako i u međunarodnim organizacijama, Međunarodnoj organizaciji rada kolega, u to vrijeme, Guy Ryder (od 2012. Direktor ILOa), gospodin Max Kern, vrsni pravnik. Bio sam prvi predstavnik radnika u delegaciji Republike Hrvatske. Da ne govorim o pomoći kolega iz

Tema broja ITFa, posebno našeg studenta Ali Memona koji je već bio Koordinator ITFa u Njemačkoj (sada Verdi). i ekipa koju je Vladimir Svalina okupio i s kojima je stvarao SPH, htjela je promjeniti stvari i žrtvovala se za taj cilj. Umirovljeni Antun Malger s kojim sam prošao ratna područja donoseći pakete i novac kolegama od Dubrovnika do Osijeka (tada smo imali i lučke radnike u zajedničkom sindikatu). Branko Berlan, kap. Vladimir Glavočić i svakako jedan od najstarijih i vrijednih suradnika Marko Miočić, koji je dugo vremena pomagao pomorcima na teritoriju Zadarske županije. Zatim vrijedne kolegice Ane Manojlović i Ksenije Ševerdija. Svi su me oni obogatili znanjem i saznanjima koja su mi pomogla u radu u sindikatu. Pomorstvo u Hrvatskoj, kao i status hrvatskih pomoraca uvelike se promjenilo od osnutka države kakva danas postoji. Što to danas imamo, što prije nismo, te što nas po vašem mišljenju očekuje u budućnosti? Kakva su vaša očekivanja od buduće Vlade i resornog Ministra? Sami početci pomorstva u Republici Hrvatskoj bili su teški, posebice linijsko poslovanje. Međutim, ne zbog tržišta, već zbog lošeg vođenja kompanija. Hrvatski pomorci su imali gdje stjecati svoja prva zvanja. U to je vrijeme još uvijek postajala Croatia line, Dalmatinska plovidba, Mediteranska plovidba iz Korčule, Lošinjska plovidba, Splitska plovidba. Sve smo to izgubili. Izgubili smo već u početku Ministarstvo pomorstva i cijelo se vrijeme "busali u prsa" krsteći se pomorskom zemljom. Koja to pomorska zemlja nema resorno ministarstvo, nema pomorsku politiku?! Zar ne govori dovoljno o pomorskoj orijentaciji činjenica da je tamo davnih godina >> Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI prošla saborsku proceduru razvojna politika u svim segmentima osim ona u pomorstvu koju su, hvale se s tim, neki pomoćnici u «ministarstvu svega i svačega – usput i pomorstva» držali u ladici. Tek smo u srpnju 2014. dobili dokument koji je nazvan Pomorskom strategijom. Najbolje ga je nazvati «Moje želje moji snovi», ili još bolje, «Moji neostvarivi snovi». Naime ubrzo je vrlo uspješno izveden još jedan od mnogobrojnih bankrota u pomorstvu, umanjen broj brodova koji je trebao po «strategiji» rasti iz godine u godinu. Naši su pomorci, časnički kadar pa i niža zvanja bili itekako poželjni, pa je veliki broj osigurao egzistenciju kod stranih brodara. Razvili smo sustav privatnika u posredovanju u zapošljavanju, za razliku od sustava koji je najprije bio vezan za državnu agenciju za posredovanje u zapošljavanju koja je već 2007. «uspjela» posredovati u zaposlenju čak JEDNOG pomorca. Imali smo zakonski okvir koji je doveo do udara na imovinu pomorca. Naime pomorci su imali obvezu prijaviti, izračunati i platiti u roku od 15 dana od dana primitka plaće na svoj račun tzv. predporez i sva obvezna davanja na ukupnu zaradu. Nakon gotovo godinu dana uspjeli smo uvjeriti zakonodavca da to nije uobičajno u niti jednoj pomorskoj zemlji. Uspjeli smo napraviti izmjene koje su u prvom redu odredile osnovice, niže od stvarnih primanja za obračun obveznih davanja. Oslobođenje od plaćanja poreza kada se navrši 183 dana u koje se ubrajaju dani brodu, na putu, bolesti na i sa broda, edukaciji u inozemstvu. Morali smo se zadovoljiti ovakvim rješenjem iako smo inzistirali, a to činimo i danas, da se pomorci oslobode bilo kakvog plaćanja poreza i prireza na prihode ostvarene na brodu u međunarodnoj plovidbi. Nadam se, vjerujem opravdano, jer su nam nedavno

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Problem vježbenika je još jedan od gorućih problema koji je neshvaćen iz jednostavnog razloga što odluke o tome donose ljudi koji o moru znaju malo ili ništa.

stranke vladajuće koalicije potvrdile da su spremne prihvatiti potpuno oslobađanje pomoraca od poreza. Naime sama evidencija boravka na brodu zahtjeva veći broj izvršitelja koji državu koštaju više nego što dobiju od onih koji su u obvezi plaćanja poreza. I to zato što se radi o pomorcima koji su imali tu nesreću da su oboljeli ili pak da su izgubili posao i nisu ga našli dulje od šest mjeseci. Dakle upravo od onih kojima su sredstva najpotrebnija. Što su gorući problemi na koje Sindikat pomoraca Hrvatske upozorava zakonodavce, a koji se tiču (ne) reguliranog radnog statusa hrvatskih pomoraca? Na koji način se mogu isti riješiti? Problem vježbenika je još jedan od gorućih problema koji je neshvaćen iz jednostavnog razloga što odluke o tome donose ljudi koji o moru znaju malo ili ništa. Kako su dali obećanje da će dolaskom na vlast konačno rješiti ili bar ublažiti taj problem, nadam se da će im to biti jedna od dvije važne odluke: Da vježbenici ne sklapaju ugovor o radu, već ugovor o vježbeničkom stažu, što bi oslobodilo dodatna sredstva koje sad plaćaju brodovlasnici. Državu ne košta ništa više, a ako se konačno potrude od EU mogu dobiti bespovratna stredstva u iznosu od 6.000 Eura godišnje za vježbenike. Sustav koji bi bio na taj način financiran za vrijeme od 4 godine omogućio bi da su u međuvremenu izmjenama zakonodavstva i načina školovanja

ITF inspektori u Sindikatu pomoraca kap. Mario Šarac i Romano Perić ponosno viju naše zastave na svjetskom seminaru ITF inspektora u Panami.

sami pobrinemo da svaki onaj tko završi školovanje za zvanje na brodu isto i bude omogućen da stekne. Početkom ljeta funkciju Koordinatora ITF inspektorata u Hrvatskoj preuzeo je mlađi kolega pomorac Romano Perić. Vi ste ujedno i osnivač ITF inspektorata u Hrvatskoj. Nakon niza godina pomaganja pomorcima na napuštenim brodovima u često puta neljudskim uvjetima rada i života, možete li izdvojiti primjere kada je solidarnost pobjedila profit? Kakva je situacija na Jadranu danas u usporedbi sa situacijom unazad deset ili dvadeset godina? ITF/SUC Inspektorat sam je po sebi dokaz solidarnosti kao najjačeg oružja sindikalne borbe. Nažalost u Hrvatskoj i nakon dvadeset i pet godina nije se ukorjenila solidarnost.

Prosvjed SPH u lipnju 2010. u Splitu

Gledajući postojeću flotu i postojeće ljudske resurse, zaključuje se da postoji manjak od više od

50.000 pomoraca kojih je danas na svijetu cca.1,5 milijuna.

Cijeli sustav borbe protiv zastava pogodnosti koje su veliki broj godine bile sinonim za podstandardnost u svim segmentima, od visine plaće, od prekobrojnih sati rada, od nedovoljnog odmora koji je prečesto rezultirao nesrećom, sinonim za profitom s podstandardnim plaćama i socijalnim uvjetima, osnovan je na solidarnosti pomoraca i lučkih radnika. U našim godinama restruktuiranja, kako u brodarstvu tako i u lukama, dobili smo samo još jednu podstandardnost, onu u luci. Nismo uspjeli izboriti se za siguran posao lučkih radnika, kao ni za više standarde brodova u dolasku u naše luke. Danas su neke nacionalne zastave preuzele vodeću poziciju u podstandardnosti u svakom obliku. Turska, Egipat, Libija i da ne nabrajam. Brodovi predstavljaju nelojalnu konkurenciju, pa i našim brodarima. Ta je, od naših vlasti dopuštana podstandardnost, otjerala našeg bivšeg brodara Lošinj-

sku plovidbu sa Mediteranskog tržišta, a i neke druge naše brodare, manje, pa i privatne do stečaja. MLC2006 ojačala je oruđa u borbi protiv podstandardnosti i sada nam predstoji usuglašavnje u tumačenju kako bi konačno pravi brodovi i pravi brodari dobili mogućnost konkuriranja na tržištu, posebno kad se radi o Mediteranu i Jadranu uključivši i Crnomorski dio. Treba puno raditi i učiti i ipak najvažnije, poticati solidarnost pomoraca i lučkih radnika. Prema riječima glavnog tajnika ITF-a Stephena Cottona, hrvatski pomorci su u samom vrhu svjetskog pomorstva te kao jedni od najcijenjenijih u tom sektoru po pitanju radnih vještina, ne i trebali imati problema naći posao na brojnim inozemnim kompanijama. Međutim, zadnjih godina svjedočimo ogromnoj konkurenciji koja danas dolazi i iz istočne Europe, ne samo iz Azije. Što se događa? Da li je hrvatski pomorac postao preskup? Pomorstvu predstoje novi izazovi. Tehnologija je napredovala. Gledajući postojeću flotu i postojeće ljudske resurse, zaključuje se da postoji manjak od više od 50.000 pomoraca kojih je danas na svijetu cca.1,5 milijuna. Dovoljan razlog da se tehnološkim inovacijama popuni manjak. No kad vam tehnologija krene uzimati posao ona postaje isplativa u primjeni tek kad cijena bude manja od cijene radne snage. To znači da treba nadoknaditi veliki broj ljudi. Opada minimalni broj članova posade, a prijetnja dolaska autonomnih brodova, brodova bez posade, sve je izvjesnija. Naši su pomorci u svjetskom vrhu kvalitete, no ne budemo li oprezni u načinu školovanja, teškom mukom stečene pozicije, vrlo brzo se izgube.

Tema broja

Mi imamo sve veći problem u školovanju, kako u načinu, tako i u mogućnostima. Ako se ne pobrinemo da tu učinimo neophodne iskorake i podignemo kvalitetu i uskratimo dozvolu raznim «priučenim» učilištima uskoro nećemo biti komplimentirani. Hrvatski časnički kadar, još uvijek, zbog svoje dokazane kvalitete, nije preskup. Preskupi su rejtinzi, niži kadar. To je posljedica standarda na kopnu kojemu pomorstvo ne može više konkurirati. To je ponavljanje priče o rejtinzima iz razvijenih europskih zermalja koje su to osjetile 30 godina unazad. Nema načina da se tome odhrvamo. Pa i Filipinci će uskoro biti preskupi u segmentu rejtinga. Onda dolaze na red Indonežani i Burmanci. I krug se završava s tehnološkim inovacijama koje će dopustiti vez broda bez rejtinga, a kasnije i bez časnika. 

Moje mišljenje je da smo već odavno došli u vrijeme kad moramo razmotriti koja su to prva radna mjesta koja će nam tehnološki napredak uskratiti na brodu, a koja su radna mjesta koja ćemo dobiti na kopnu kao kompenzaciju ili kao nove poslove. Trebamo se pripremiti za tu novu eru u pomorstvu, jer tehnološki napredak ne možemo zaustaviti, ali se možemo pobrinuti da ljudi budu zbrinuti. Samo jaki sindikati biti će u mogućnosti odgovoriti na ovaj izazov. Jak sindikat je onaj s brojnim, aktivnim članstvom. Zato poruka svim pomorcima, Sindikat pomoraca Hrvatske sa svim manama i vrlinama, vaš je sindikat i vi ste jedini koji mu možete dati moć da vam pomaže u životu sa sedam kora. Učlanite se i upravljajte Sindikatom pomoraca Hrvatske.

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske su na nekoliko lokacija diljem naše obale obilježili dan Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i brodaraca.

vogodišnja središnja proslava obilježavanja Dana pomoraca održala se u Šibeniku. S broda Kraljica mora vijence za sve stradale pomorce su kod otoka Zlarina položili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i Milko Kronja, voditelj ureda SPH u Šibeniku. Rijeci smo prisustvovali tradicionalnoj molitvi za poginule pomorce Jadrolinije u Domovinskom ratu. Sindikat pomoraca Hrvatske predstavljali su kap. Dragomir Mucić i Veljko Reljac. Voditelj ureda Split, Neven Melvan tradicionalno je odao počast pomoračkom zvanju ispred svjetionika Pomorac na Katalinića brigu, uz podršku ITF Inspektora zap. Marija Šarca. Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske u Zadru, voditelj ureda SPH Zadar Luka Mišić i članovi središnjeg odbora SPH Marinko Škibola i Leon Lovrin sa članovima SPH-a obilježili su

Molitva za poginule pomorce Jadrolinije u Domovinskom ratu.

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

blagdan sv. Nikole polaganjem vijenca u čast svim preminulim pomorcima na spomeniku Pomorca u Zadru. Također, predstavnici SPH-a prisustvovali su i obilježavanju blagdana sv Nikole u Vrsima, koje je organizirano od strane Udruge pomoraca Vrsi a koje je predsjednik naš Povjerenik u Jadroliniji Neven Predovan. Istom prilikom otvoren je u Vrsima park pomoraca. Romano Perić, koordinator inspektorata u SPH položio je vijenac u luci Ploče u spomen na nestale i poginule pomorce. Održana je i Svečana sjednica Fakultetskog vijeća Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Sindikat pomoraca Hrvatske predstavljala je Dorotea Zec. Čestitamo predsjedniku Sekcije mladih Luka Simić na osvojenoj Dekanovoj nagradi za uspjeh ostvaren na fakultetu i zahvalnici za rad u Studentski zbor Pomorskog fakulteta u Rijeci. 

Pišu: Milko Kronja, Romano Perić, ITF Inspektori

Središnja proslava balgdana Svetog Nikole - Polaganje vijenca u šibenskom akvatoriju

Dan Svetog Nikole

Obilježavanje Dana pomoraca

Povodom obilježavanja Dana pomoraca, u Vrsima je otvoren Park pomoraca u organizaciji Udruge pomoraca Sveti Nikola.

Počast pomoračkom zvanju ispred svjetionika Pomorac na Katalinića brigu

Romano Perić sudjelovao je kao predstavnik SPH na obilježavanju Svetog Nikole u Dubrovniku i Pločama

Vijesti

Obilježavanje blagdana sv Nikole u Vrsima

Voditelj ureda Zadar Luka Mišić i članovi Središnjeg odbora SPH Marinko Škibola i Leon Lovrin Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

Vizni režim napokon povoljan za pomorce! N

a inicijativu Sindikata Pomoraca Hrvatske u suradnji sa saborskim zastupnikom Marom Kristićem, izmijenjen je zakon o

upravnim pristojbama za inozemne posade brodova u hrvatskim lukama. Naime, kako smo ranije upozoravali, zbog visokih pristojbi

Maro Kristić (MOST)

članovi posada na brodovima za kružna putovanja, a koji su rezidenti trećih zemalja (118 nacionalnosti) nisu izlazili na kopno za vrijeme boravka brodova za kružna putovanja u luci. Ova izmjena zakona ne odnosi se isključivo na spomenute članove posada "kruzera", već i za sve članove posada brodova koji dolaze u naše luke u međunarodnoj plovidbi! Način na koji se taj zakon provodio razlikuje se od države do

DOBRE VIJESTI ZA HRVATSKE POMORCE U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI

Konačno do naknade za bolovanje

akon dopisa SPH upućenog Pučkoj pravobraniteljici, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje konačno mijenja proceduru za ostvarivanje naknade plaće za bolovanje za pomorce u međunarodnoj plovidbi, te će hrvatski pomorci istu konačno moći ostvariti pod uvjetom: 18

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

• da je privremena nesposobnost za rad nastala za trajanja plovidbe, • da se najkasnije u roku od 3 dana od iskrcaja javite svom izabranom liječniku primarne zaštite, • te da vam je izabrani liječnik izdao izvješće o privremenoj nespsosbnosti za

rad (doznake za bolovanje) s naznakom dana iskrcaja s broda kao početnog dana privremene nesposobnosti za rad. Sindikat pomoraca Hrvatske je u više navrata predlagao zakonske izmjene kojima bi se hrvatskim pomorcima u međunarodnoj plovidbi omogućilo

države unutar EU, ali je nažalost isticao Republiku Hrvatsku u izrazito negativnom kontekstu. U osnovi, dosadašnje primjenjivanje viznog režima za pomorce nije bilo od financijske koristi za lijepu našu, dapače, rezultirao je gubitkom novčanog priljeva u državnu blagajnu. - Ovom odlukom konačno stopiramo diskriminatornu politiku prema pomorcima! Također vrijedi napomenuti da će se znatno povećati prihodi od dodatne potrošnje te državnoj blagajni donijeti znatan plus, obzirom da neke analize pokazuju da posade brodova za kružna putovanja troše više novca nego sami putnici s "kruzera" – Romano Perić, Koordinator ITF inspektorata, Dubrovnik. Ovo je izvrstan primjer dobre suradnje Sindikata pomoraca Hrvatske s predstavnicima političkih stranaka koji pokazuju volju za rješavanjem zakonskih zavrzlama, u ovome slučaju s Marom Kristićem, s kojim se planiraju novi projekti, ali ovaj put u smjeru poboljšanja statusa hrvatskih pomoraca. Suradnju smo započeli u lipnju 2016. kada je Maro na Središnjem odboru Sindikata pomoraca Hrvatske u Splitu podržao zahtjeve SPH i krenuo u realizaciju istih!  ostvarivanje prava na naknadu plaće za bolovanje preko HZZO-a. Prema aktualnim zakonskim propisima pomorcima u međunarodnoj plovidbi ne mogu ostvariti naknadu plaće za bolovanje preko HZZOa nakon iskrcaja, jer bolovanje treba utvrditi izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite 8 dana prije iskrcaja (odnosno prestanka radnog odnosa) - što ni teoretski nije moguće. Službeni odgovor Pučke pravobraniteljice možete pročitati ili preuzeti na vaša računala na našoj internet stranici www.sph.hr, a za sva pitanja možete se obratiti emailom ili pozivom u bilo koji od naših ureda. 

Vijesti

Novi Pravilnik o pomorskim knjižicama U Narodnim novinama broj 112/2016 objavljen je Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Isti možete pronaći na internet stranicama SPH, www.sph.hr. Raniji Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje donesen je još 2004. godine te je u više navrata mijenjan i dopunjavan. Zbog promjena u sustavu i prilagodbe razvoju bilo je potrebno Pravilnik izmjeniti i prilagoditi sustavima.

Ovim Pravilnikom propisuju se: • Uvjeti za stjecanje pomorske knjižice, odobrenja za ukrcavanje, odnosno identifikacijske isprave pomorca; • Podaci koji se opisuju u pomorsku knjižicu, odobrenje za ukrcavanje, odnosno identifikacijsku ispravu pomorca; • Nadležnost za upisivanje i ovjeru podataka te za izdavanje pomorske knjižice, odobrenja za ukrcavanje, odnosno identifikacijske isprave pomorca; i • Postupci lučkih kapetanija te način prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje članova posade kao i uvjeti, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu. Važna izmjena odnosi se nauvođenja novog sustava CIMIS (hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav) kao i sustava e-Pomorac. Prijava podataka o plovidbenoj službu (ukrcaj, iskrcaj) uvodi se u Sustav CIMIS u propisanim rokovima. Ovisno o tome radi li se o nacionalnoj ili međunarodnoj plovidbi odnosno tko je brodar, kompanija, poslodavac ili posrednik podatke

u navedeni Sustav CIMIS podatke unosi lučka kapetanija, ispostava lučke kapetanije nadležna za luku ukrcaja, zapovjednik, brodar, kompanija, posrednik, član posade. Djelomično su izmjenjene i odredbe koje se odnose na sadržaj pomorske

knjižice, odobrenja za ukrcaj i identifikacijske isprave pomorca te postupak izdavanja istih, postupak i način prijave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje pomorca ukrcanog na pomorski objekt u međunarodnoj plovidbi i sl.

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

vjetska korporacija Shell čiji časnički pool čine većinom hrvatski i britanski pomorci, potvrdila je status lidera u pomorskoj industriji: godina i pol dana suradnje i pregovora sa Sindikatom pomoraca Hrvatske te Nautilus federacijom rezultirala je tzv. priručnikom za sve pomorce koji plove na Shellu naziva Shell Fleet Officer Handbook. IBF ugovor i odredbe i uvjeti pod kojima se zapošljavaju pomorci dio su novog dokumenta kojega će dobiti svaki pomorac u ovoj brodarskoj kompaniji. Svaki časnik zaposlen će se kroz ovaj priručnik upoznati sa svojim pravima i obvezama kroz IBF ugovor, koji vrijedi do 31.12.2017. godine.Obzirom da europski časnički pool u ovoj kompaniji čine hrvatski i britanski, te u manjem broju litvanski pomorci, svaki sindi-

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

NOVOST ZA HRVATSKE POMORCE NA SHELLU

Vijesti kat koji zastupa pomorce će na godišnjoj razini,u siječnju, pregovarati odredbe i uvjete pod kojima su zaposleni pomorci, iako su ovim priručnikom unificirana prava za sve časnike na Shellu. Shell je ovim potezom kroz suradnju i socijalni dijalog postavio nove standarde koje će naposlijetku morati pratiti i ostali koji konkuriraju na svjetskom pomorskom tržištu. Supotpisnici Handbook-a su i ITF (International Transport Workers Federation) te IMEC (The International Maritime Employers' Council) koji su ovom projektu dali veliku potporu. Globtik Express Agency iz Splita danas snabdijeva Shell hrvatskim časničkim kadrom, o čemu možete više pročitati u razgovoru s direktorima agencije Globtik na 44. str u ovom broju Pomorskog vjesnika. 

Odobravamo popuste za članove obitelji!

logotip s podlogom

15%

Posebne pogodnosti za članove Sindikata

Inovativne terapije

NOVO!

• MBST® - terapijska magnetska nuklearna rezonanca • ORTHOKIN terapija • Vacusac – hipobarična terapija • Shockwave – terapija udarnim valom • 3D Dekompresijska terapija kralježnice • FREMS – revolucionarni biofizikalni tretman za različite boli

Rejuvenation medicinski program

POPUS

TA!

Na navedene usluge

Specijalistički pregledi Fizijatra, reumatologa, interniste, kardiologa, ortopeda, neurologa, dermatologa

Dijagnostika Dijagnostički ultrazvuk, elektromioneurografija, elektrokardiografija, denzitometrija, Biodex izokinetičko testiranje ...

Fizikalna terapija Za bolna stanja vratnog i lumbalnog segmenta kralježnice, program za reumu i artrozu, program za postoperativnu rehabilitaciju, program za sportske ozljede, program neurorehabilitacija

Sistematski pregledi Za muškarce i žene svih dobi • CACI nekirurški lifting lica • Intraderma RF Celulab • Kavitacija • Aromawickel tretman • Vip Lipo Line Duo • Slim Fit Poliklinika Terme Selce 1. prilaz I. L. Ribara 8, 51266 Selce; 051 764 076 Poliklinika Terme Rijeka S. Krautzeka 66c (Trsat), Rijeka; 051 400 420

www.terme-selce.hr | info@terme-selce.hr

Programi unapređenja zdravlja Posebni paketi i akcije

logotip bez podloge

SPH AKTIVNOSTI Prošla je i 2016. godina kroz koju smo sindikalnim radom i aktivnostima pokušali riješiti veliki broj problema s kojima živimo i radimo u Jadroliniji. Dijelom smo uspjeli, dijelom nismo.

lanirane zadaće, koju smo postavili ispred sebe, većinom su realizirane, što se tiče samoga rada u podružnici. Nažalost, postignuti rezultati u samoj praksi, kroz naše zahtjeve dostavljene upravi Jadrolinije su i dalje maleni i nedostatni. To se odnosi, a i dalje će biti aktualno, na povećanje plaća, zatim nastavak pregovora na izmjeni i dopuni NKUHP, te izradi KU za radnike na kopnu, odnos uprave spram pomoraca i njihovim, neispunjenim obećanjem o mogućem odlasku u mirovinu uz pristojnu otpremninu, kao i dio „zaslužnih“ radnika na kopnu, koji su „časno“ ispraćeni u mirovinu s velikim (kažu zasluženim) otpremninama itd. U više navrata dotakli smo se statusa šalterskih radnica, a odnosi se na sve šalterske radnic(k)e, zbog nejednakog platnog razreda. Netko prima plaću s koeficijentom 2,10, dok netko drugi (opet miliji raznim šefićima), bez ikakvog obrazloženja ili transparentnog postupka, za potpuno isti rad, prima plaću s koeficijentom 2,25 uz mogućnost primanja iste do koeficijenta 2,60. Želimo da se počne napokon pošteno raditi od strane svih u Jadroliniji, te da se prekine s pogodovanjem imenima i prezimenima, rodijačkim i inim vezama. Opetovano smo o istoj problematici raspravljali tijekom više sastanaka, s tim da je tema proširena na pojedina zvanja na brodovima Jadrolinije u lokalnom linijskom pomorskom prometu. Naime, 1. časnici palube se ukrcavaju, po nalogu ukrcaja, baš kao 1. časnik palube, jer na 22

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

svim brodovima preko 3000 BT mora biti osposobljeni časnik sa završenom višom ili visokom stručnom smjenom i odgovarajučim zvanjem. To bi bilo sve u redu kada bi i plaće pratile te naloge ukrcaja. Na žalost, kolege koje časno obavljaju taj posao primaju plaću 2. časnika palube, što je još jedan apsurd u Jadroliniji. Isto se odnosi i na sve ostale 1. časnike palube na brodovima do 3000 BT. Smatramo kako bi pojedinačne ili zbirne tužbe, s konkretnim imenima i prezimenima, puno brže donijeli prava rješenja. Ponavljamo kako bi cjelokupnu pravnu zaštitu dao SPH, čak ako se radi o zaposleniku, koji nije član SPH. U „prijevodu“ bi to značilo kako niti jedan pomorac ili radnik na kopnu ne bi imao novčanih izdataka kod tih sudskih sporova. Kroz godinu, u više navrata smo od članova SPH i svih ostalih radnika u društvu Jadrolinija zaprimali razne prigovore i pritužbe na njihov status u Jadroliniji, kao i njihov odnos

Pregled aktivnosti s nadređenim rukovoditeljima, koji je većinom bio baziran (a i sada je) na strahu od primjene razno-raznih metoda pritiska na njih tijekom odvijanja radnog procesa, uz izricanje prijetnji otkazivanja UOR ili premještanja na druga (lošija) radna mjesta. Isto tako smo ukazivali na dugogodišnje ugovore na određeno vrijeme, sa zamolbom za njihovo konačno rješavanje, ali ne otpuštanjem, već primanjem radnika na neodređeno radno vrijeme. Ponovno smo svjedoci raskidanja UOR za dosta veliki broj pomoraca i radnika na kopnu, iako nedostaju pomorački kadrovi u Jadroliniji.

Svu problematiku smo u pisanoj formi dostavili Pučkoj pravobraniteljici, koju smo zamolili za pomoć kod rješavanja postojećih nepravdi spram pomoraca i radnika Jadrolinije. Zaprimili smo njen odgovor iosobno nismo zadovoljni s njim. Naglašavamo, opetovano, da ako želimo bolju i jaču Jadroliniju moramo zajednički djelovati i ne dozvoliti njeno urušavanje.

U iščekivanju Kolektivnog ugovora Stalno smo i uporno tražili da se nastave pregovori oko izrade (izmjena) NKUHP, podsjećajući ih kako su davno, davno obećali

Radni dan izvan sezone na M/T Petar Hektorović, relacija Split - Vis

Jadrolinija

Piše: Dragomir Mucić

u 2016.

(opet) dostaviti pisano očitovanje na naš prijelog. I, gle čuda, dobili smo nešto što je predstavljalo cjelokupni (većinom) prepisani (s umanjenim materijalnim pravima pomoraca) stari NKUHP, te smo 3. 5. 2016. održali sastanak PO SPH, na koji je naknadno došao i gosp. Frković, opet s raznim izjavama kako nema ovlasti za pregovarati o puno tema, ali da će „sutra“ dostaviti pisani prijedlog ili neku vrstu očitovanja. E to „sutra“ još nije došlo. Želja nam je bila da s kolegama iz NSPPBH napravimo zajednički sastanak s osvrtom na NKUHP i usuglašavanjem stavova, te smo prihvatili njihov prijedlog za sastanak 12. 5. u Splitu. Zbog naknadno iskrslih obveza sastanak je, na njihov zahtjev odgođen za 16. 5. 2016. Kroz ljetni period održano je par sastanaka socijalnih partnera o sklapanju NKU (31. 5. 16- Zg, 16. 6. 16- Zg, 21. 7. 16. Zd) ali s malim uspjehom, dijelom zbog ne postojanja želje za potpisivanje kod Jadrolinije, te stalnog zavlačenja od Rapske plovidbe i dijelom zbog ne razumijevanja našeg prijedloga NKU od strane kolega iz drugih sindikata (na zadnjem sastanku bio prisutan predstavnik HSP). Tako da smo sada u poziciji „čekanja“, jer je bilo potrebno odraditi zajednič-

ki sastanak s AZOLP, brodarima i sindikatima, zbog više uplaćenih sredstava za troškove brodarima (po izračunu AZOLP).

Skupovi radnika Ovaj vremenski period iskoristili smo za aktivno druženje s našim članovima po plovnim područjima i na brodovima. Tako smo razgovarali s članovima u Splitu, Zadru, M. Lošinju (mt „Zadar“), Pločama i Dubrovniku (mt „Dubrovnik“). Većini sastanaka prisustvovao je i Glavni tajnik SPH, koji je upoznao prisutne sa zakonskom regulativom, vezanoj za industrijske akcije, s opaskom kako profesionalni i volonterski kadar SPH, bez učešća članova, sam ne može ništa napraviti. Naglasio je kako samo članstvo i članska iskaznica u SPH predstavlja i policu osiguranja u slučaju nezgode ili gorega. Ukratko, teme su bile sindikalne i uobičajene; plaće, UOR, otpremnine i sl. Dalo se je iščitati ogorčenje pojedinih članova zbog stalnog preskakanja u napredovanju i neprimanja u stalni radni odnos. Iz toga razloga je u travnju upućen dopis Izvršnom direktoru za ljudske resurse u Jadrolinije, s molbom da se povede računa kod izmjena UOR o poštivanju donesenih kriterija, te da napokon svi članovi posada koji rade u Jadroliniji, a imaju UOR na određeno vrijeme 6, 7, 8 i više godina, mogu biti punopravni s ostalim kolegama. Stalno smo vodili, a i dalje vodimo računa o mogućnostima ponovnog zapošljavanja naših članova, trenutačno na prekidu radnog odnosa, u Jadroliniji, prateći natječaje i o nijma obavještavali sve zainteresirane kolege.

Izbori za člana Nadzornog odbora Na preporuku naših članova Radničkog vijeća, dana 12. 5. 2016. godine održana je izvanredna telefonska sjednica Povjereništva samo s jednom točkom

dnevnog reda; Prijedlog kandidata za izbor novog člana NO, imenovanog od strane radnika. Predložena su dva kandidata. Većinom glasova za kandidata člana NO Jadrolinije biti će nominiran Damir Oparov. Izbori su održani kroz mjesec listopad, ali na jedan nezakoniti i apsolutno ne prihvatljivi način. Naš kandidat je, usprkos manipuliranjem cjelokupnim izborima, osvojio isti broj glasova kao i još jedan kandidat – 283. Najteže nam je bilo što je imenovana Predsjednica Izbornog povjerenstva, izabrana u RV s liste SPH i što je bila član Povjereništva SPH, kao i član NO SPH, a odradila je sve kako bi naš kandidat izgubio izbore, u konačnici i krivim prezentiranjem glasova Izbornog povjerenstva u korist drugog kandidata za člana NO. Moram napomenuti da nam ni na kraj pameti nije bilo poticanje iste na radnje koje nisu sukladne zakonima i pravilima fer i korektnog ponašanja. Na 14. Sjednici Povjereništva zaključeno je da održani izbori za člana NO imenovanog od strane zaposlenika Jadrolinije 13. i 14. 10. 2016. godine nisu omogučili svim pomorcima i radnicima Društva Jadrolinija pošteno i (ili) bilo kakvo glasovanje na demokratski način, iz razloga nedorečenosti hodograma i uputa dostavljenih Biračkim odborima, od strane Izbornog Povjerenstva (IP). Iz toga razloga, a zbog djelovanja g-đe Milkice Ilijašić u IP protivno programu SPH glasujući za kandidata koji je imao isti broj glasova kao kandidat SPH i ne uvažavajući mišljenje većine članova IP za novim izborima, te njenom ne prihvaćanju naše pomoći i savjeta, na sastanku održanom 10. 11. 2016. godine u Uredu SPH, Rijeka, je nakon detaljne rasprave od strane svih učesnika i prezentiranjem cjelokupne pisane i elektronske dokumentacije, donesen jednoglasni zaključak da se gđa Milkica Ilijašić isključuje iz SPH zbog postupanja suprotnih politici i stavovima SPH, >> Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

Jadrolinija

po osnovi Statuta SPH, članak 10. Osim toga, sudskim putem tražimo zaštitu prava pomoraca i radnika, te je otpočeo sudski proces, koji bi trebaom omogučiti nove izbore. Kroz 13. i 14. sjednicu Povjereništva, te na godišnjim skupštinama podružnice, održanim u rujnu i listopadu, proanalizirali smo članstvo i donijeli zajedničke zaključke o mogućim kandidatima za nove članove Povjereništva, koji će se, ujedno nalaziti i na listi kandidata za članove RV u novom sazivu. Izborne skupštine u podružnici će se napraviti kroz siječanj i veljaću 2017. godine, po plovnim područjima.

Provjera ispravnosti opreme za spašavanje

Socijalni dijalog s novom Vladom RH Imenovanjem nove, pa opet nove Vlade RH, te iščitavajući riječi starog- novog ministra MPI, uskratili smo potporu upravi Jadrolinije, koju smo joj dali 11. 5. 2013. godine, iz razloga stalnog neispunjavanja obećanja, posebno zbog ne nabavljanja broda za međunarodne linije i gubljenja radnih mjesta. Od obećanja nikada nije ništa ostvareno. I dalje tražimo i podržavamo smjenu uprave što je detaljno, u pisanoj formi, obrazloženo i nalazi se na web stranici SPH. Naš pokušaj za održavanjem zajedničkog sastanka socijalnih partnera (sindikati i uprava), nakon dostavljenog poziva upravi Jadrolinije, s pitanjima o kojima je prijeko potrebno razgovarati i pregovarati (ne ultimativno) je propao, jer jednostavno, Predsjednik uprave Jadrolinije „nema vremena“, iako je zakazao datum i vrijeme sastanka. Vidjeti ćemo da li će pronači malo vremena u siječnju 2017. Mi smo i dalje voljni pomoći u iznalaženju rješenja, koja bi zadovoljila sve. Posebno će Jadrolinija trebati pomoć u pokušaju da osigura sve postojeće i dobije nove koncesije. Stari koncesijski ugovori ističu, a novi će biti dostupni za takmičenje svim brodarima EU. 24

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Situacija pod kontrolom u makini - M/T Petar Hektorović

Aktivnosti i akcije Broj članova nam i dalje raste, ali završetkom turističke sezone, dio naših članova ponovno ide na prisilne prekida radnog odnosa. Oni su i dalje punopravni članovi SPH. Nadamo se njihovom skorom povratku na poslove koje su obavljali do sada. Nažalost imamo i 50-ak članova na bolovanju. Želimo im brzo ozdravljenje. Dobro je to što nam se povećava broj članova u Splitu, zbog aktivnijeg rada u Povjereništva. Tako je od početka ove godine primljeno tridesetak novih članova. Nažalost kraj godine nosi i loše vijesti; prije mjesec dana iznena-

da je preminuo naš član, Upravitelj stroja, Mladen Brnić u 51-oj godini. Neka mu je Slava. Predstavnici SPH su bili na posljednjem ispraćaju. Organizirana je humanitarna akcija prikupljanja novčanih sredstava za obitelj pok. Ratka Goić, koji je preminuo na brodu. Napomenuo bih da pok. kolega nije bio naš član, ali kako su iza njega ostala dva sina i supruga, smatrali smo da je naša obveza i dužnost pokušati pomoći. I do sada smo uspješno organizirali razne vrste pomoći svima. Dostojno je obilježen Dan Svetog Nikole, našeg zaštitnika, diljem Jadrana. U holu Jadrolinije ispred SPH je položen vijenac na

spomenik poginulim pomorcima Jadrolinije i svima ostalim stradalima i poginulima braniteljima i civilnim žrtvama kroz Domovinski rat. Dio naših članova je završio svoj radni vijek u Jadroliniji te otišao u mirovinu. HVALA našim umirovljnicima na svemu što su pružili dobroga u radu. Dragim kolegicama, kolegama, svim zaposlenicima i upravi društva Jadrolinija želimo USPJEŠNU 2017. GODINU.  Koordinator Povjereništva SPH Podružnica Jadrolinija kap. Dragomir Mucić

SPH AKTIVNOSTI

Preko 40 sudionika guralo se za riječ kada su u pitanju mladi vježbenici. Da li će to ostati tako samo u teoriji?

Održan Okrugli stol u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture

Rad, staž, prijevoz i PLOVIDBA za hrvatske vježbenike!

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture početkom prosinca održan je Okrugli stol u organizaciji Sekcije mladih Sindikata pomoraca Hrvatske na temu problema ukrcaja hrvatskih vježbenika palube, stroja i elektronike. Sekcija mladih Sindikata pomoraca Hrvatske pripremila je prijedlog rješenja kroz mjeru “Rad i staž i prijevoz i PLOVIDBA” kojom bi se vježbenicima isplaćivala naknada u iznosu od 2.400,00 kn. Ta naknada bila bi uvećana za stvarni trošak prijevoza i vježbenik bi bio oslobođen plaćanja obveznih doprinosa. Na ovaj način brodar više ne bi imao trošak plaće i trošak odlaska i povrataka vježbenika s broda. Više od 40 prisutnih predstavnika najvažnijih državnih i privat-

nih pomorskih institucija, učilišta i posrednika u zapošljavanju pomoraca, kao i mladih pomoraca imalo je priliku dati svoje mišljenje o problemu na koji mladi pomorci nailaze na samom početku svoje karijere. Luka Simić, predsjednik Sekcije mladih SPH predstavio je prisutnima problem ukrcaja vježbenika kroz brojke: Vježbenik trenutno ima mjesečne troškove obveznih doprinosa u iznosu od 1.259,93 kn mjesečno ako plovi u međunarodnoj plovidbi, dok u nacionalnoj plovidbi troškove obveznih doprinosa snosi brodar, obzirom na visinu plaće vježbenika. Ostali troškovi koje vježbenik ima su od 5.000,00 do 10.000,00 kn, ovisno o kompaniji i brodu na koji se planira ukrcati.

Sekcija mladih Branimir Farkaš, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, podržao je prijedlog i naglasio kao dobar povod kojim se može pronaći način kako uključiti vježbenike u već postojeći program Ministarstva rada “Rad i staž i prijevoz”. Ana Puh, Ministarsvo rada i mirovinskog sustava, napomenula je da je ta mjera namijenjena hrvatskim građanima i hrvatskim poslodavcima jer dolazi iz državnog proračuna. Kao prepreku vidi činjenicu da se radi o iznozemnim poslodavcima i vježbeničkom stažu koji se odrađuje pod hrvatskom zastavom na nehrvatskom teritoriju. Trenutne mjere su u fazi redizajniranja u koje su uključeni i predstavnici sindikalnih središnjica te se očekuje izmjena radnog zakonodavstva. Pozvala je sve predstavnike pomoraca da putem svojih sindikalnih podružnica pošalju svoje prijedloge koji će se raspraviti prilikom izmjene zakona. Ivana Šimek, Hrvatski zavod za zapošljavanje zaključila je da je prisutan problem koji postoji već jako dugo i da ga treba riješiti, a okrugli stol vidi kao temelj i početak za suradno riješenje. Ističe da je vrijeme promjena zakonodavstva i da očekuje da će opredstavnici SPH dati prijedloge čim prije kako bi se krenulo u traženje rješenja. >>

Luka Simić, predsjednik Sekcije mladih SPH Pomorski vjesnik • siječanj 2017

SPH AKTIVNOSTI >>

Boško Ercegovac, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dao je podatke koji su potvrdili sliku koja je dana u prezentaciji od strane Sekcije mladih SPH: Brojke kažu da je u zadnje dvije godine (2014. i 2015.) evidentirano 1952 vježbenika u međunarodnoj plovidbi. Od toga 208 je ukrcano preko hrvatskih poslodavaca, 500 preko hrv. brodara, 770 preko hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca te su 474 pomorca bila samostalno ukrcana. Na temelju ovih podataka jasno je da se mjere subvencioniranja moraju revidirati. U raspravi je također spomenuo ekonomske vrijednosti koju donose hrvatski pomorci dala i Hrvatska narodna banka nedavnim upitom o broju i registraciji pomoraca jer je prepoznala važnost i vrijednost njihovog doprinosa ekonomiji Hrvatske. Posrednici su istaknuli probleme s kojima se susreću u traženju vježbeničkog staža kod stranih brodara koje zastupaju od kojih je najveći to što njihove države u potpunosti pokrivaju troškove vježbeništva, dodatno trebaju vježbenike na vrijeme od najmanje 12 mjeseci., itd. Smatraju da je nužno potrebno i u tom segmentu učini iskorak, da subvencionira ne samo brodare, već i posrednike pri zapošljavanju. Kao argument navode da su oni ukrcali čak i više od 70% vježbenika u prošloj godini! Udruga Crosma zapošljava 70% hrvatskih kadeta! Nema razloga da posrednici za zapošljavanje budu isključeni iz mjere subvencioniranja vježbenika! Predstavnici pomorskih učilišta dali su punu podršku prijedlozima za poboljšanje statusa vježbenika, ustvrdili su da su i oni uključeni u pronalaženje poslova vježbenika kroz ugovore s poslodavcima. Ravnatelj Pomorske škole Bakar Gordan Papeš naglasio je da se ne radi o vježbenicima koji nakon školovanja stječu posao. Pomorci nakon završavanja pomorske škole i fakulteta nastavljaju školovanje da bi mogli odraditi stručni, tj. časnički ispit. Zahtjeva pomoć države za staž 26

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Denis Vukušić (Globtik Agency) i Kap. Ino Munitić (Pasat)

Članovi SPH i Sekcije mladih SPH

Sekcija mladih koju možemo nazvati peta godina školovanja jer danas učenici i studenti nemogu naći prvi ukrcaj: "Prvi primjer upravo sjedi kraj nas: Luka Simić. Prvi ukrcaj nije posao već nastavak školovanja!" Prijedlog Sandra Vidasa, udruga brodara Mare Nostrum, jest da se postojeće mjere subvencioniranja vježbenika od strane Ministarstva mora povise. Neki od hrvatskih brodarskih kompanija imaju kapacitet ukrcati puno više vježbenika. Sekcija mladih SPH učinila je kvalitetan iskorak u prezentiranju problema te je jednoglasno zaključeno bez mladih nema nastavka poslova na svjetskom pomorskom tržištu. Sljedeći korak su konkretne ponude i prijedlozi koji mogu doprinijeti rješenju problema ukrcaja vježbenika, prvi sastanak s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada dogovoren je za početak 2017. godine. 

Iste potvrdnice za (skoro) sve studente pomorskih učilišta

vi koji planiraju postati studenti pomorskih fakulteta u Rijeci, Splitu te pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru u akademskoj godini 2017./2018. dobiti će iste potvrdnice o osposobljenosti za stjecanje prvog časničkog ovlaštenja bez naknade za održanu nastavu. Studenti Pomorskog odjela sveučilišta u Dubrovniku zasada nisu obuhvaćeni ovom odlukom, te neće dobiti iste potvrdnice kao studenti s ostalih fakulteta. Navedeno bi trebali dobiti ako ispune sve uvjete propisane Pravilnikom o zvanjima i svjedožbi o osposobljenosti Pomoraca. Različiti fakulteti - različit broj potvrdnica po završetku studija U ožujku 2016. su predstavnici Sekcije mladih SPH poslali upite na adrese riječkog, zadarskog i dubrovačkog sve-

Ako imate svoj cilj i želju, ostvarite ga zbog sebe, a ne zbog drugih

laudija Brdarić naša je članica Sekcije mladih i Sekcije žena. Nakon niza godina rada na brodovima Jadrolinije u svojstvu bijelog osoblja, Klaudija je odlučila poslušati svoje srce i krenuti stopama pomorskih nautičara. Zašto? Zbog ljubavi prema moru. Pročitajte u nastavku kratko pismo i poruku svima koji su odlučili svoj život satkati sami i posvetiti ga plovidbi. Došao je i taj dan – upisala sam školu za pomorskog nautičara nakon četiri godine rada kao sobarica na Jadroliniji. Vidim se na brodu, to je posao koji volim, ali ne kao sobarica već kao kadetkinja, danas sutra možda ča-

učilišta vezano uz objašnjenja o pojedinim programima iz Priloga D Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljavanju pomoraca (Narodne novine broj: 130/13, 45/14 i 124/15, dalje u tekstu: Pravilnik) koje stječu studenti nakon završetka studija te se nadamo uskorom odgovoru. Naime, radilo se o broju potvrdnica koje učilišta izdaju studentima po završetku studija te eventualnim razlozima neizdavanja istih na različitim adresama. Na sjednici skupštine Udruge visokoškolskih pomorskih učilišta Republike Hrvatske održanoj 16. lipnja 2016. godine u Splitu, a koje su osnivači i članice sve visokoobrazovne pomorske ustanove u Republici Hrvatskoj Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku i Pomorski odjel Sveu-

čilišta u Zadru, donesen je zaključak vezano za izdavanje potvrdnica studentima: 3) Predstavnici ustanova članica suglasni su da studenti trebaju nakon završnog rada odnosno ispita dobiti sve potvrdnice o osposobljenosti koje su uvjet za stjecanje prvog časničkog ovlaštenja bez naknade za održanu nastavu. Izdvojeno mišljenje imaju predstavnici Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku koji smatraju da nema obveze prema kojoj su dužni osigurati osposobljenost koja se uobičajeno stječe u srednjoj pomorskoj školi te studenti koji tu osposobljenost prethodno nisu stekli trebaju pohađati odgovarajući program izobrazbe i snositi njegove troškove. Uspjeh mladih snaga SPH pokazatelj je da zajedno možemo sve. Veliki pozdrav svim hrvatskim pomorcima i onima koji to tek planiraju postati! 

snica, pa možda i buduća zapovjednica. Iako podrške od strane okoline nema, ovo je moj cilj i sama ću ga ostvariti. Vjerujem da razlog nerazumijevanja ljudi oko mene nije zbog toga što sam nesposobna ili lijena, već zbog toga šta sam žena. Sebe ne vidim niti mogu zamisliti u uredskom poslu od 8 do 16 sati, među gomilama papira. Volim pokret, muving, volim more i brodove,

tako da ide sve svojim putem kojim sam zamislila i da vjerujem da će se moj san ostvariti. Kada sam došla prvi put na brod nisam znala što znači biti pomorac, ali kroz priče kod kuće naslušala sam se majke koja je jedva čekala da joj muž ode na brod jer je stekla naviku da ima svoj mir i život bez njega. Sada razumijem, a još više osjećam na svojoj koži što znači biti žena pomorac iako još uvijek radim kao sobarica na brodu. Teško je izbivati od kuće po pet do šest mjeseci iako se u konačnici naviknete na brodski život. Jednako tako je teško kada konačno dođete svojoj obitelji jer se morate svaki put ispočetka prilagođavati životu na kopnu. Nikada nisam mislila, pogotovo po završetku srednje škole, da ću raditi na brodu. Međutim život piše svoje priče i nije mi žao zbog toga: stekla sam bezbroj iskustava zbog kojih se nadam da ću uspjeti u ovome što sada započinjem i da ću jednom statin a palubu kao kadetkinja, a ne kao sobarica. Ako imate svoj cilj i želju, ostvarite ga zbog sebe, a ne zbog drugih.  Klaudija Brdarić Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Pišu: Milko Kronja, Romano Perić, ITF Inspektori

SPH AKTIVNOSTI "Nemojte mi dirati moga Perića, dvaput mi je pomogao u proteklih

Dva poziva upomoć u 6

6 mjeseci," započeo je telefonskim razgovorom pričati svoju priču kogo Mladen Juričić. Konačno je u svom domu sa suprugom na zagrebačkoj adresi, daleko od radnog mjesta zbog kojeg danas ima traume.

petak je uspješno repatriran svojoj kući, nakon što je ITF inspektor capt. Mario Šarac Mladena dovezao iz luke u Veneciji u lijepu našu. No, to nije prvi susret ITF inspektorata i Juričića: "Na proljeće sam se ukrcao na englesku kompaniju. Plaća je kasnila, na kraju je nije ni bilo. Nakon poziva Romanu Periću, inspektoru u Sindikatu pomoraca Hrvatske, iskrcao sam se s broda i do kraja kolovoza dobio sva dugovanja u tri rate. Da nije bilo pritiska sindikata, ne bih ni danas ništa vidio, a bogami ni oni Poljaci i Indonežani koji su bili samnom na brodu." "Soon, soon soon, bili su jedini odgovori od kapetana na pitanje kad će plaća, a doma čekaju računi. Nakon 6 dana doktoru sam rekao da me iskrca. Kapetan naravno nije bio zadovoljan, htio je da ostanem, međutim ja nisam više htio čekati. Po povratku kući sam preko Linkedina od prijatelja dobio email adresu od Perića i javio mu se. Romano je odmah stupio u kontakt s kompanijom koja mi je dugovala plaću za tri mjeseca rada i počeo sve rješavati. " To nije bio kraj Mladenovim mukama: "Na preporuku prijatelja sam nakon mjesec dana boravka kući krenuo odraditi novi ugo28

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

ITF Inspektor kap. Mario Šarac i kuhar Mladen Juričić

vor na talijanskoj kompaniji. Odradio sam sva 4 mjeseca, ali uz psihičke tegobe, posebice zadnjeg mjeseca," priča Juričić. Nakon što je brod stigao u Ve-

neciju, plan je bio iskrcati teret i poći za Trst. U Trstu je Mladen dogovorio susret sa suprugom. Međutim sve je krenulo nizbrdo:

"Na brodu je zavladala tišina. Nismo krenuli put Trsta jer je kapetan pobjegao s broda. Vjerojatno je znao što se događa i da je kompanija bankrotirala. Postavi-

Lady Gaia - matična luka Napoli

Pregled aktivnosti ITF inspektorata

mjeseci li su chiefa kuverte za zapovjednika, nakon čega su počeli veliki problemi. Na uvid sam dobio novi ugovor s uvelike manjom plaćom, a stari je ISPARIO i dan danas ga nema. Kompanija mi je ostala dužna plaću za kolovoz, rujan i listopad, ali koliki iznos ne znam, jer pravog i originalnog ugovora o radu nema, " ispričao nam je Juričić. Početkom listopada krenuo je u trodnevni štrajk glađu s pet članova posade i poslao na adresu kompanije pismo kojim traži pomoć. Nikad nije dobio odgovor. Razočaran je ponašanjem zapovjednika koji se mora brinuti za svoju posadu, osigurati im sve što im treba, a

taj "posao" je na kraju odradio Mladen: "Moj posao je koncentriran na kuhanje i konačno, to da ljudi ne budu gladni na brodu. Nažalost, ja sam odradio posao kapetana u konačnici, a to još doživio nisam u svojih 40 godina radnog staža." Zbog situacije na pomorskom tržištu Mladen Juričić dobio je otkaz na kompanijama gdje je radio dugi niz godina i zamijenjen je jeftinijom radnom snagom. Na pitanje kako je završio raditi za kompanije "sumnjive" reputacije, odgovor je preko poznanika. PORUKA SVIM POMORCIMA: Nažalost, većina nesretnih slučajeva dugovanja plaća i napuštanja posade posljedica su loše preporuke prijatelja ili poznanika, te vas stoga molimo da dobro provjerite profil brodarske kompanije za koju namjeravate otići raditi. 

Zadnje jutro na palubi broda Lady Gaia

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

KONVENCIJE

POGLAVLJE 5 Udovoljavanje i provedba

eđunarodna konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine (Maritime Labour Convention, u daljnjem tekstu: MLC, 2006) predstavlja tzv. «povelju o pravima pomoraca» i jedan je od osnovnih međunarodnih ugovora usmjeren na poboljšanje života i rada pomoraca. Poglavlje 5 MLC, 2006 odnosi se na obveze svake države članice da u potpunosti primjeni i provede načela i prava iz ove Konvencije. U ovom poglavlju propisane su obveze države zastave broda i obveze države luke te podrška države u radu privatnih službi za pribavljanje i zapošljavanje pomoraca.

Obveze države zastave Pravilo 5.1 Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati da svaka članica izvršava svoje obveze prema ovoj Konvenciji prema brodovima koji plove pod njezinom zastavom. Država članica osigurava primjenu ovog pravila kroz djelotvoran sustav inspekcije i izdavanja svjedodžbe o radu pomoraca i prateće deklaracije o zadovoljavanju uvjeta rada pomoraca. Za provođenje inspekcija i izdavanje svjedodžbi o radu pomoraca i deklaracija o zadovoljavanju uvjeta rada pomoraca država može ovlastiti određene javne ustanove ili druge organizacije (npr. Hrvatski registar brodova). Međutim, neovisno o tome tko prvodi inspekciju i izdaje navedene svjedodž30

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Piše: Dorotea Zec

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O RADU POMORACA IZ 2006. GODINE [6/6] be i deklaracije, država članica je uvijek u cijelosti odgovorna za inspekciju i izdavanje svjedodžbe o radnim i životnim uvjetima pomoraca na brodovima koji plove pod njezinom zastavom. MLC, 2006 se primjenjuje na sve brodove, javnog ili privatnog vlasništva, koji se redovito bave trgovačkim poslovima (uz iznimke brodova koji se bave ribolovom ili sličnim poslovima i brodova tradicionalne gradnje te ratnih brodova ili brodova ratne mornarice). Međutim, svjedodžbu o radu pomoraca i deklaraciju o zadovoljavanju uvjeta rada pomoraca moraju imati brodovi: - od 500 bruto tonaže i veći, zaposleni na međunarodnim putovanjima; i - od 500 bruto tonaže i veći, koji plove pod zastavom članice i djeluju iz luke ili između luka u drugoj zemlji. Svjedodžba o radu pomoraca izdaje se na vrijeme koje ne smije biti dulje od pet godina uz obvezu provođenja međuvremene inspekcije radi osiguranja kontinuiranog udovoljavanja zahtjeva propisanih ovom Konvencijom. Deklaracija o zadovoljavanju uvjeta rada pomoraca mora biti priložena svjedodžbi o radu pomoraca i mora imati dva dijela: - Dio I koji sastavlja nadležna vlast (sadrži: popis elemenata koji se podvrgavaju inspekciji; posebne zahtjeve za vrstu broda prema

državnom zakonodavstvu; posebna osolobođenja koja je odobrila nadležna vlast...), - Dio II koji sastavlja brodovlasnik (utvrđuje kojim mjerama brodovlasnik osigurava trajno udovoljavanje zahtjevima MLC, 2006). Konačno, u slučaju da pomorac smatra da su njegova prava propisana ovom Konvencjom povrijeđena ima pravo podnjeti prigovor za zaštitu svojih prava na brodu – tzv. prigovor na brodu. Naime, svaka država članica mora osigurati i zahtjevati da brodovi koji plove pod njezinom zastavom imaju utvrđene postupke na brodu za pravedno, uspješno i brzo rješavanje svih prigovora pomoraca zbog navodnog kršenja zahtjeva propisanih MLC 2006. Također, svaka članica mora zabraniti i kazniti bilo koju vrstu šikaniranja pomoraca zbog podnošenja prigovora.

Obveze države luke Pravilo 5.2 Osnovna svrha ovog pravila je: omogućiti svakoj članici da izvrši svoje obveze iz ove Konvencije koje se odnose na međunarodnu suradnju u primjeni i provedbi standarda Konvencije na stranim brodovima. Naime, svaki strani broj koji u tijeku svog redovitog poslovanja ili iz drugih razloga,

MLC 2006 uplovi u luku države članice, može biti podvrgnut inspekciji kako bi se provjerilo da li udovoljava zahtjevima ove Konvencije koji se odnose na radne i životne uvjete pomoraca na brod. Brodovi koji polove pod zastavom države koja je ratificirala MLC, 2006 i spadaju u kategoriju brodova koji moraju imati svjedodžbu o radu pomoraca i deklaraciju o zadovoljavanju uvjeta rada, takvu svjedodžbu i deklaraciju moraju imati na brodu. Također, ta svjedodžba i deklaracija predstavljaju prima facie dokaz da taj brod udovoljava zahtjevima ove Konvencije i prvi se provjeravaju pri provođenju inspekcije. Inspekcije koje se obavljaju u luci moraju obaviti ovlašteni službenici primjenjujući odredbe ove Konvencije i druge primjenjive međunarodne zahtjeve kojima se uređuje inspekcijski nadzor države luke (npr.

Pariški memorandum). Nadalje, svaka država članica mora osigurati da pomorci na brodu koji su došli u luku na području članice a koji se pozivaju na kršenje zahtjeva ove Konvencije, imaju pravo podnijeti prigovor kako bi se omogućio brz i praktičan postupak – tzv. prigovor na kopnu. Takav prigovor može se podnijeti ovlaštenom službeniku u luci u koju je pomorac stigao i taj službenik mora poduzeti početno istraživanje te po potrebi i detaljniju inspekciju. Ukoliko ovlašteni službenik ne može razrješiti prigovor, bez odgađanja obavijestiti će državu zastave broda tražeći u propisanom roku savjet i plan djelovanja radi ispravljanja nedostatka. Ako se niti na taj način prigovor ne razrješi, obavijestit će se Glavni direktor Međunarodne organizacije rada te odgovarajuće organizacije brodovlasnika i pomoraca. Važno je napomenuti da su svi ko-

ji sudjeluju u postupku po prigovor dužni poduzeti odgovarajuće korake radi zaštite tajnosti prigovora koji je podnio pomorac.

Obveze podrške radu Pravilo 5.3 Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati da svaka članica izvrši svoje obveze prema ovoj Konvenciji koje se odnose na pribavljanje i zapošljavanje pomoraca i socijalnu zaštitu pomoraca. Svaka država članica je odgovorna i dužna osigurati da se ispune svi zahtjevi koje ova Konvencije propisuje glede pribavljanja i zapošljavanja pomoraca i osiguranja socijalne sigurnosti pomoraca koji su njezini državljani, stanovnici ili su smješteni na njezinom području. Kako bi ispunila te svoje obveze, država mora imati učinkoviti sustav inspekcije. 

uropska agencija za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency - EMSA) održala je u Lisabonu, u razdoblju od 13. do 14. srpnja 2016. godine, seminar na temu Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (Maritime Labour Convention, dalje u tekstu: MLC, 2006) odnosno implementacije i primjene ove Konvencije u državama članicama Europske unije (dalje u tekstu: EU). Na seminaru su većinom bili pristuni predstavnici pomorskih administracija država članica EU te PSC inspektori. Prije svega, prisutni su upoznati s amandmanima MLC, 2006 iz 2014. i 2016. godine kojima se ova Konvencija dopunjavala i mijenjala. Posebna važnost stvaljena je na prve izmjene i dopune iz 2014. godine koji stupaju na snagu početkom slijedeće godine. Brojne administracije suočene su s problemom nedjelovanja unutar Europske unije. Naime, iako je dvogodišnji period za prilagodbu tim izmjenama pri kraju, još uvijek nije promjenjeno zakonodavstvo unutar Europske unije. Države nisu sigurne da li da usklađuju svoje zakonodavstvo s donesenim izmjenama ili da pričekaju usklađivanje europskog zakonodavstva (direktive) s navedenim promjenama.

MLC 2006 trening Europska agencija za pomorsku sigurnost Nažalost, niti na seminaru nisu doneseni zaključci kako postupiti u ovoj situaciji već je samo napomenuto da postoji mogućnost da se europsko zakonodavstvo izmijeni do siječnja 2017. godine. Nadalje, prisutni su detaljno upoznati s nacionalnim zakonodavstvom Španjolske gle-

de implementacije i primjene MLC, 2006 u toj državi. Ovdje je važno napomenuti da je Španjolska pojam pomorca definirala negativno (navodeći tko nije pomorac). Nadalje, i pojam brodova na koje se ova konvencija primjenjuje definiran je na način da su isključene su pojedine kategorije brodova koje nisu

isključene samom Konvencijom. Navedeno su prisutni prepoznali kao problem, međutim predstavnik španjolske administracije istaknuo je da su takve definicije prihvaćene i od Odbora stručnjaka Međunarodne organizacije rada (International Labour Organisation, dalje u tekstu MOR). Prisutni su kroz praktične vježbe i grupni rad upoznati s djelovanjem i nadzorom države luke (Port State Control). Posebna pažnja usmjerena je na Smjernice Pariškog Memoranduma (Paris MoU) – Upute Odbora za nadzor države luke broj 49/2016 – Smjernice za inspekciju primjene Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine. Navedenim smjernicama uređuju se osnovna pitanja vezana za nadzor države luke. Tako se primjerice daju upute kako se inspektori pripremaju za provođenje inspekcije prije odlaska na brod, koje su prve radnje koje inspektori provode (provjera svjedodžbi i drugih dokumenata), kada se provodi detaljna inspekcija i slično. Konačno, navedenim treningom prisutni su imali mogućnost upoznati se s iskustvima u raznim državama članicama Europske unije te na taj način eventualno u budućnosti uskladiti različita zakonodavstva i praksu u državama članicama.  Pomorski vjesnik • siječanj 2017

KONVENCIJE

Piše: Dorotea Zec

Države članice Međunarodne organizacije rada (dalje u tekstu: MOR) su, sukladno članku 22. Statuta MOR-a, dužne u određenim vremenskim razdobljima dostavljati izvješća o primjeni konvencija ove organizacije kako bi se osigurao nadzor i kontrola nad primjenom konvencija kao i zaštita temeljnih prava radnika.

epublika Hrvatska je, između ostalih, obvezna dostaviti izvješća o primjeni tzv. pomorskih konvencija MOR-a: Međunarodne kokvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (Maritime Labour Convention, dalje u tekstu: MLC, 2006) te Međunarodne konvencije br. 185 o identifikacijskoj ispravi pomoraca iz 2003. godine (Seafarers’ Identity Documents Convention, dalje u tekstu: ILO 185). Ovim putem Vam se obraćamo kao jedini pomorski sindikat u Republici Hrvatskoj koji zastupa i štiti prava hrvatskih pomoraca i brodaraca te radnika čiji su poslovi vezani za pomorsku djelatnost i unutrašnju plovidbu. S obzirom na našu djelatnost iz dana u dan imamo prilike vidjeti na koji način se odredbe naprijed navedenih konvencija (MLC, 2006 i ILO 185) ne poštuju u Republici Hrvatskoj te nisu u cijelosti implementirane u hrvatskom zakonodavstvu. Međunarodna konvencija br. 185 o identifikacijskoj ispravi pomoraca iz 2003. godine – ILO 185 Konvenciju ILO 185 Republika Hrvatska ratificirala je još u rujnu 2011. godine kako bi se hrvatskim pomorcima omogućio pristup u pojedine svjetske luka (npr. u Brazilu) te kako bi im se olakšalo boravak i dolazak/odlazak s 32

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

18. siječnja 2017. stupile su na snagu izmjene MLC 2006. Više o boljem financijskom osiguranju pomoraca pročitajte na www.sph.hr

Konvencija o radu pomoraca iz 2006. i Konvencija br. 185 o identifikacijskoj ispravi pomoraca iz 2003. – primjena u Republici Hrvatskoj broda u određenim državama. Prema dosupnim nam podacima, do sredine 2016. godine, jako mali broj pomoraca je zatražio izdavanje takve iskaznice (njih oko 40) jer im ista ne donosi nikakve olakšice. Iako je Republika Hrvatska implementirala navedenu Konvenciju do danas je mali broj drugih država učinio isto. Zbog navedenog, sama funkcija takve identifikacijske isprave nije postigla željene uspjehe: olakšano kretanje pomoraca i boljitak njihovog psihičkog i fizičkog zdravlja. Izdavanje navedene isprave, načelno, nije problem. Međutim, zbog neusklađenosti pomorske administracije (posebice lučkih kapetanija), pomorci su se žalili da dugi vremenski period nisu uspjeli dobiti navedenu iskaznicu. Problem proizlazi zbog pojedinih lučkih kapetanija koje, neovisno o svojim dužnostima i obvezama, ne poštuju važeće propise te

otežavaju pomorcima ostvarivanje njihovih prava iz ove Konvencije. Međunarodna konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine – MLC, 2006 Republika Hrvatska ratificirala je MLC, 2006 još 2010. godine. Navedena Konvencija stupila je na snagu 2013. godine te je u primjeni već gotovo 3 godine. Prvo izvješće o primjeni ove Konvencije dostavljeno je tek sredinom 2016. godine, dakle s zakašnjenjem od gotovo dvije godine. Što se tiče primjene ove Konvencije u Republici Hrvatskoj, prvenstveno ističemo da službeni prijevod MLC, 2006 u izdanju Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (objavljeno u službenom glasilu Republike Hrvatske – Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 11/2009) ne odgovara izvornoj

verziji Konvencije na engleskom jeziku. O navedenom smo u više navrata upozoravali nadležne u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu: MPPI), međutim do danas nisu poduzete mjere da se navedeni prijevod izmjeni. Niz je primjera iz kojih proizlazi navedeno. Primjerice Poglavlje 4 – Zaštita zdravlja, zdravstvena skrb, socijalna skrb i zaštita socijalne sigurnosti (engl. Health protection, medical care, welfare and social security protection). U navedenom djelu obvezuje se državu članicu da osigura kvalitetne uvijete života i rada pomoraca na kopnu. Međutim, prijevod walfare facilities (Standard A 4.4) pogrešno je preveden kao “socijalna skrb”. Na taj način u cijelosti se mijenja smisao izvornog teksta Konvencije. Kako bi se izbjegle negativne posljedice, predlagali smo da se pristupi ispravku prijevoda kako bi se obveze mogle u cijelosti poštivati.

MLC 2006 Nadalje, ističemo da Pravilo 1.1 – Najniža starosna dob, Standard A1.1, stavak 4. propisuje: “zaposlenje, uzimanje na rad ili rad pomoraca mlađih od 18 godina mora se zabraniti ako je vjerovatno da će rad ugroziti njihovo zdravlje ili sigurnost. Vrste takvog rada moraju se odrediti državnim zakonima, propisima ili odlukama nadležne vlasti, nakon savjetovanja sa zainteresiranim organizacijama brodovlasnika i pomoraca, u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima”. U Republici Hrvatskoj takve vrste rada za pomorce mlađe od 18 godina nisu propisane niti su na tu temu konzultirane zainteresirane organizacije pomoraca. Republika Hrvatska, o čemu smo također upozoravali u više navrata, nije primjenila odredbe MLC, 2006 koje su propisane u Pravilu 4.4 – Pristup do sredstava socijalne skrbi na kopnu i odnose se na pristup objektima za poboljšanje kvalitete života i rada pomoraca, kao npr. prostorije za sastanke i odmor, sredstva za sport i igre, obrazovna sredstva, sredstva za vjerske obrede i sl. Do danas nije provedeno savjetovanje sa zainteresiranim organizacijama pomoraca oko pitanja koje će se luke smatrati odgovarajućima za pružanje naprijed navedenih usluga pomorcima koji dolaze u luke na području Republike Hrvatske. Isto tako, jedini centar u koji pomorci mogu dolaziti jest centar u Dubrovniku (Crew Service Center Dubrovnik) u čijem je osnivanju i radu, uz trgovačko društvo Sunčana vura d.o.o., sudjelovao Sindikat pomoraca Hrvatske. Nadalje, drugi takvi objekti na području Republike Hrvatske ne postoje, iako je Sindikat pomoraca Hrvatske u više navrata predlagao osnivanje istih (čak i uz financiranje i drugu pomoć Sindikata, ITF-a i drugih organizacija). Nadalje, Pravilo 4.5 – Socijalno osiguranje kao i Standard A4.5 propisuje, između ostalog, da su područja djelatnosti koje treba razmotriti u cilju postupnog postizanja sveobuhvatne zaštite socijalnog osiguranja: zdravstvena skrb, naknade u slučaju bolesti, nezaposlenosti, starosti i ozljede na radu, obiteljske naknade, naknade za

majčinstvo, invalidnost i naknade potomcima. Svaka država članica je dužna u vrijeme ratifikacije navesti područja djelatnosti za koje je predviđena zaštita sukladno ovoj Konvenciji. Sukladno navedenom, Republika Hrvatska je navela da su pomorcima priznata sva socijalna prava predviđena MLC, 2006, na isti način kako je to priznato za radnike na kopnu. Sukladno postojećem zakonodavstvu, pomorac – član posade u međunarodnoj plovidbi je obveznik plaćanja: 1. doprinosa za mirovinsko osiguranje, 2. doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja), 3. dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem, 4. dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem, 5. doprinosa za zdravstveno osiguranje i 6. doprinosa za zaštitu zdravlja na radu. Sukladno navedenom, ukupan zbroj doprinosa na pripadajuću osnovicu za pomorce u međunarodnoj plovidbi iznosi 43,34%. Na temelju navedenog, pomorci imaju i određena prava, međutim uz velike nejednakosti s radnicima na kopnu te uz velika ograničenja: Zdravstveno osiguranje Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu i bolničku zaštitu, pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO), pravo na dentalno-protetsku pomoć i nadomjestke, pravo na ortopedska i druga pomagala te pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. No sva navedena prava iz zdravstvenog osiguranja pomorac u pravilu ne stječe kao osoba u radnom

odnosu, budući se za pomorce u međunarodnoj plovidbi smatra da im radni odnos prestaje danom iskrcaja a za vrijeme plovidbe naravno nisu u mogućnosti koristiti prava iz zdravstvene zaštite u Republici Hrvastkoj, već prava iz zdravstvenog osiguranja nakon iskrcaja pomorac stječe kao nezaposlena osoba. Pored takve situacije u kojoj su pomorci u međunarodnoj plovidbi obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje koje faktički ne mogu koristiti, dodatno su diskriminirani u odnosu na ostale građane u Republici Hrvatskoj prilikom ostvarivanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad po prestanku radnog odnosa. Naime, HZZO isplaćuje naknadu plaće u slučaju privremene nesposobnosti za rad u trajanju od 30 dana po prestanku radnog odnosa temeljem izvješća o bolovanju (doznake) izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, i to pod uvjetom da mu je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa. Međutim, “osam dana prije prestanka radnog odnosa” za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi ostaje kao nešto nedostižno, bilo uslijed dijelovanje prirodnih zakona ili pak zakona RH-a – u tom su periodu na brodu te izabrani doktor ne može utvrditi takvu nesposobnost. Sukladno navedeno, pomorcima u međunarodnoj plovidbi nije omogućeno ravnopravno korištenje prava na naknadu plaće uslijed privremene nesposobnosti za rad po prestanku radnog odnosa kao što imaju pravo i svi radnici na kopnu. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti Pomorci u međunarodnoj plovidbi nisu obveznici osiguranja za slučaj nezaposlenosti, no mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost pod posebnim uvjetima u skladu sa čl. 56. St. 2. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Naime, tamo je propisano da hrvatski državljanin koji je radio u državi s kojom Republika Hrvatska

nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti, može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama tog Zakona, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu za zapošljavanje (dalje u tekstu: HZZ) za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu. Da bi ostvario pravo na novčanu naknadu u slučaju kad je pomorac radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti, potrebno je sklopiti ugovor o plaćanju doprinosa radi stjecanja uvjeta prethodnog rada. Dakle u praksi, nakon što dobije Ugovor o zaposlenju od poslodavca, a prije ukrcaja, pomorac pristupa HZZ-u radi sklapanja Ugovora o plaćanju doprinosa za zapošljavanje za vrijeme zaposlenja u inozemstvu. Potrebno je napomenuti da se za svaki novi Ugovor o zaposlenju u inozemstvu odnosno plovidbu sklapa i novi Ugovor sa HZZ-om. Pomorac može ostvariti novčanu naknadu, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao HZZ-u za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu odnosno plovidbe. S obzirom na prirodu pomoračkog posla, gotovo je nemoguće ispuniti uvjete za ostavrivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti budući pomorci nažalost u pravilu Ugovor o zaposlenju dobiju u «zadnji čas» ili tek na samom brodu. Sukladno naprijed navedenom, ističemo da odredbe Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine nisu u cijelosti primjenjene u Republici Hrvatskoj. Kao što je navedeno, niz pitanja do danas nije uređeno. Posebno napominjemo da jejedan od osnova MLC, 2006 upravo suradnja s socijalnim partnerima - ovlaštenim predstavnicima brodara i pomoraca. Nažalost do danas takve suradnje (konzultacije) nije bilo.  Pomorski vjesnik • siječanj 2017

LIJEČNIČKI SAVJET

Piše: Dr. Nebojša Nikolić

Na ovim stranicama već smo pisali o pregledima pomoraca i muci koju većina vas prolazi prije svakog ukrcaja čekajući laboratorijske nalaze o kojima može ovisiti opstanak vas i vaše obitelji. Ova rečenica zvuči dramatično? Velike riječi: OPSTANAK, OBITELJ…… Da, stvarno zvuči dramatično za nekoga na kopnu, ali vas pomorce i visoki kolesterol u krvi može otjerati na ulicu.

ešto što je uobičajeni životni suputnik vaših susjeda kada uđu u pedesete godine i zbog kojeg im nitko ni ne pomišlja oduzeti kruh iz ruke vama postaje najozbiljniji problem. Kada mi dođu pacijenti u pedesetima i zapanjeno se čude pa kako to sad odjednom? Obično im kažem: Ja, pa kada ste imali 18, metabolizam vam je bio malo drugačiji. I vi i oni ulazite u pedesete, i vama i njima taj kolesterol je jednak rizik ali ono što je kod njih suočavanje sa starenjem, kod vas može biti suočavanje s egzistencijom. Reći će netko: pa ima lijekova s kojima se može smanjiti – ima, ali što ako ste među onima kojima će ti lijekovi narušiti nalaze jetre zbog kojih također gubite posao. U ovom slučaju nešto što je vrlo česta nus-pojava jednog od najpropisivanijih lijekova na kopnu, za vas znači gubitak posla. I ovo nije izmišljena priča. Neke od kompanija ili bolje rečeno neki od P&I klubova koji nastojeći zaštititi svoj kratkoročni interes, koriste statistike rizika obolijevanja tumačeći ih naravno na svoj način i određujući što je za njih prihvatljiv (financijski) rizik. Već dugo radim s takvim klijentima i bez ikakve zadrške mogu kazati da sam u trideset godina imao posla samo s jednim takvim osigurateljem koji je mogao do34

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Test probira u pomorskim medicinskim pregledima kazati zašto koristi neki laboratorijski kriterij i pružiti bar neko obrazloženje o neprihvatljivosti takvog rizika.

Kolesterol u krvi je samo primjer i on je rizik O tome nema dvojbe i treba ga držati u „normalnim“ granicama i izvjesno ćemo si time produžiti život ali kakve to veze ima sa vašom radnom sposobnošću da odradite ugovor do kraja – nikakve. Nevjerojatno je da je dobar dio industrije prihvatio takvo raz-

mišljanje i opteretio preglede pomoraca nepotrebnim laboratorijskim pretragama uopće ne razmišljajući o činjenicama, primjerice pojavnosti nekog stanja na brodu a da ne govorimo o procjeni da li će broj skretanja brodova, havarija ili smrti u plovidbi biti manji zato što je u pregled uvedeno mjerenje razine kolesterola u krvi. Činjenica je da su laboratorijski testovi ili kako mi to pametno znamo reći testovi probira, široko korišteni kao dio pomorskih medicinskih pregleda. Koriste se u različite svrhe: kao dio pregleda prije ukrca-

ja na brod i kao dio nadzora zdravlja, primjerice procjene individualnog izlaganja otrovnim tvarima. Pa počnimo od ovog posljednjeg – to nekako izgleda najlogičnije; bili ste na kemikalcu izloženi kemikalijama i to će se vidjeti „u krvi“. Većina kompanija koja ima takve brodove testira pomorce i pretragama krvi. Običaj je pregledati broj krvnih stanica i jetrene enzime u pomoraca koji rade sa uljem , plinom ili kemikalijama. Iako je to nedvojbeno utvrđeno još ranih 90tih, industrija danas prihvaća da pomorci na kemikal-

Tekst pod pokroviteljstvom: Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka Medical Centre for Occupational Health Rijeka moru. Imao sam upite takvih kompanija da im testiramo pomorce nakon iskrcaja, ali kada smo im rekli što bi trebalo učiniti odgovor je vjerovali ili ne bio: a što ako se pokaže da su bili izloženi?! Očito nije bio interes spriječiti problem nego beskorisnim testovima zaštititi sebe na sudu ako pomorac oboli nakon iskrcaja jer: nalazi su mu bili u redu kada se iskrcao pa mi nemamo ništa s time!

Pa što sada, kako bi i kada ustvari laboratorijske testove trebalo koristiti?

cima nakon godina izloženosti imaju veći rizik oboljeti od leukemije i dio ih zato testira pomorce nakon iskrcaja. No problem je: što ustvari dobivate s tim krvnim testom? Broj krvnih stanica će biti normalan dok se leukemija ne pojavi i svih tih godina izloženosti prije toga neće na temelju takvih testova biti indikacije da će osoba oboljeti od leukemije. Takva pretraga je gubitak vremena i novaca - ako je cilj testiranja stvarno bio izbjeći bolest kod radnika na riskantnim radnim mjestima. Ako stvarno želite znati je li pomorac izložen riziku, u vrijeme kada je još moguće intervenirati, ne treba vam broj krvnih stanica niti jetreni enzimi. Ono što vam treba je izmjeriti metabolite supstanci u urinu osobe koja je u riziku- npr. metabolita benzena. Tek to će vam reći nešto vezano uz stvarnu izloženost i može biti korisno za upravljanje takvim rizicima na

Ni za mnoge doktore ovo baš i nije najjednostavnije pitanje i kod nas se stvarno troši previše na laboratorijskim pretragama a bogami i HZZO je počeo kažnjavati zbog toga. Laboratorijski testovi ustvari ne bi trebali biti dio pregleda kod ukrcaja sve dok nema racionalnog razloga za njihovo provođenje. Čak i ako postoji povećana sklonost za neku bolest moramo znati zašto želimo test probira i kako ga želimo provesti. Laboratorijski testovi mogu biti vrijedni u mnogim situacijama kada za njih postoje medicinske indikacije ali nema mnogo testova koje bi trebalo provoditi ukoliko ne postoje indikacije za probir na bolest. Uzmimo za primjer anemiju. On a je za mnoge kompanije razlog da vas proglase kao NOT FIT. U slučaju anemije zbog nedostat-

Riva Boduli 1, 51000 Rijeka T: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324 E: travelmedicina@ri.htnet.hr + www.travelmedicina.org ka željeza treba kao prvo isključiti krvarenje kao uzrok ali pretpostavimo da smo to isključili. Za anemiju postoje laboratorijski testovi koji su u pravilu dio one liste koju ima vaš doktor i na temelju kojih će on ili netko drugi kojemu šalje nalaze na provjeru zaključiti ono famozno FIT ili NOT FIT. Zvuči jednostavno: na listi je popis pretraga, vaše vrijednosti i kraj njih referentne (normalne) vrijednosti. Ako se neka vrijednost u nalazu „podeblja“ ili kraj nje stoji L (low) ili H (high) to znači da nešto ne valja i to „ne valja“ može biti razlog za NOT FIT, gubitak posla i nebrojene probleme. Ali to jednostavno nije baš tako jednoznačno. Kako bi se moglo koristiti takve testove na pravi i pouzdani način svi koji donose takve odluke morali bi biti upoznati sa pojmovima pred-testne vjerojatnosti i post-testne vjerojatnosti. Zvuči komplicirano ali pokušajte zapamtiti te izraze.

Procjena pred-testne vjerojatnosti ovisi o prevalenciji, povijesti bolesti i kliničkom pregledu Pa počnimo od prevalencije , tj od pojavnosti bolesti na nekom području. Ona varira u različitim populacijama. Dobar primjer je nedostatak željeza. U odraslih bijelih Amerikanaca prevalencija je 2 %, dok je kod meksičko-američkih žena u istoj državi prevalen-

cija do 20 %. Dakle deset puta je veća. Većina vas plovi sa Filipincima pa vrijedi znati da muški Filipinci stari 20-39 godina imaju prevalenciju od 14,5% dok dobna skupina od 40-69 g ima skoro duplo višu prevalenciju od 27, 7%. Dakle to je ono što možete očekivati ako ih testirate: od njih 100 – 27,7 će imati niže željezo u krvi. Kod asimptomatskih pojedinaca, a pretpostavimo da je to vaš mornar filipinac, prevalencija se može povezati sa vjerojatnošću za oboljenjem sve dok se ne naprave dodatni medicinski testovi. Dakle sve dok ih se ne pregleda/ testira brodar može pretpostaviti da će od 100 filipinaca 27,7 imati anemiju a on naravno ne želi na svom brodu tih 27,7. Ako osoba ima jasne i karakteristične simptome bolesti vjerojatnost za tu bolest se povećava od razine prevalencije do 100%. To je rijetko slučaj, ali ostali simptomi mogu povećati sumnju pa doktor mora pravilno prilagoditi svoje razumijevanje pred-testne vjerojatnosti. Npr. ako naš pomorac kaže da je umoran ili ima zaduhu pri hodanju uzbrdo to će povećati sumnju na anemiju. Klinički pregledi mogu dodatno poboljšati procjenu pred-testne vjerojatnosti. Ako je osoba blijeda sa visokim otkucajima srca to će dodatno povećati mogućnost da osoba boluje od anemije a procjena pred-testne vjerojatnosti se povećava. Procjena pred-testne vjerojatnosti dakle počinje sa prevalencijom a postotak prevalencije se nadalje prilagođava s povijesti bolesti i samim kliničkim pregledom. Tada bi vaš doktor trebao razumjeti na čemu je – i prije nego započne laboratorijske testove, imati razlog za nešto tj. razlog da izvrši neki test. Pretpostavimo da naš doktor sada smatra da je pred-testna vjerojatnost za sideropeničnu anemiju kod vas 15%. Dakle uzeo je u obzir prevalenciju u Hrvatskoj, vašu povijest bolesti i pregledao vas. Sljedeće što bi on morao uzeti u obzir je osjetljivost testa. To je sposobnost te- >> Pomorski vjesnik • siječanj 2017

LIJEČNIČKI SAVJET >>

sta da pokaže bolest kao bolest (“true positive rate). U idealnim uvjetima testovi bi trebali imati osjetljivost od 100%, no to obično nije slučaj. U ovom našem slučaju anemičnog pomorca osjetljivost testa serumskog feritina od 15 mcg/L ili manje kao indikatora za nedostatak željeza je 62 %. To znači da će od pomoraca kojima je dokazan nedostatak željeza samo 62% imati koncentraciju serumskog feruma od 15 mcg ili niže. 38% od onih sa tako niskom razinom feritina neće imati nedostatak željeza. Ako je osjetljivost testa niska, vaš doktor riskira da neće pronaći anemične pomorce koje traži. Nažalost u stvarnom životu na ovo ne misle ni pomorci ni doktori ali ni netko u nekom uredu u Indiji koji gleda skeniranu listu vaših laboratorijskih nalaza, vidi da uz feritin stoji slovo L (low) i pošalje nazad odluku NOT FIT. No ni tu nije kraj problema jer postoji i nešto što se zove specifičnost testa. To je sposobnost testa za identificiranje točnog kao točnog (true negative rate). Ako je specifičnost niska riskirate pretpostavku da je više ljudi bolesno nego što je. Specifičnost serumskog feritina koji smo koristili kao primjer je 98,5% što znači da ako je razina serumskog feritina iznad 15 mcg (preko donje granice) samo 1,5% pacijenata će imati deficijenciju željeza. E sad sve bi bilo dobro kada bi svi testovi imali viskou specifičnost ali – nemaju. I još bolje, da li o tome uopće razmišlja vaš doktor ili onaj netko za ekranm u Indiji kojemu je P&I Club poslao listu testova i koji mora napisati FIT of NOT FIT na temelju nekog testa. No što da se radi; nema ukrcaja ako se ne izvadi krv a test je pokazao rezultat serumskog feritina kao 14,9 mcg/L. I što sad? I tek sada počine prava komplikacija koja zalazi u sferu science fiction i mogao bih se kladiti u što god hoćete da kod ocjene vaše radne sposobnosti o tome nitko ne razmišlja. Ta komplikacija se zove Post-testna vjerojatnost Tu bi stvar trebale stajati ovako: temeljeno na onome što nam je 36

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

poznato možemo izračunati post testnu vjerojatnost korištenog testa upotrjebljenog na stvarnom pojedincu kao pripadniku promatrane populacije. Korištenjem Bayse-ovog teorema post-testna vjerojatnost može biti izračunata uz pomoć sljedeće jednadžbe: Post-testna vjerojatnost = predtestna vjerojatnost x osjetljivost / ( pred-testna vjerojatnost x osjetljivost + (1-pred-testna vjerojatnost) x (1-specifičnost)) Npr. Sa pred-testnom vjerojatnošću od 15%, osjetljivošću od 62 % i specifičnošću od 98,5% dobivamo rezultat: Post-testna vjerojatnost = 0,15x (0,62)/ (0,15 x 0,62) + (( 1-0,15) x (1-0,985)) = 0,87 To znači da postoji 87-postotna vjerojatnost da imate nedostatak željeza . To je značajni porast u odnosu na onih 15 % prije provođenja testiranja. Nakon toga samo 13% takvih kao vi neće imati nedostatak željeza. Ali ako vaš doktor koristi isti test na pred-testnu vjerojatnost od 2% - post-testna vjerojatnost bit će reducirana na 49% što test ne čini baš korisnim. Samo 49 od 100 pomoraca s takvim rezultatom pati od deficijencije željeza a 51% ne. Nažalost i tih 51% biti će proglašeno kao NOT FIT Ovo je bilo komplicirano i možda ste na sredini ovog odjeljka odustali ali možda će poslužiti vašem advokatu kada bude tražio odštetu za vas. Pa pokušajmo s nečim jednostavnijim – sedimentacija krvi (SE) je čak i u našem zakonu obavezan lab nalaz. Koliko je korist od takvog testa kod nekoga tko nema nikakve simptome bolesti, tj vas? Da budemo iskreni, kod nesimptomatskih pojedinaca taj test je beskoristan s obzirom da je njegova post-testna vjerojatnost vrlo mala. Za situaciju kada je prevalencija u populaciji 5% i nađemo povećanu SE , ni osjetljivost ni specifičnost tog testa nisu više od 60% a post-testna vjerojatnost 7%, što znači da je vjerojatnije da će vas procijeniti bolesnim iako ste zdravi veća nego obrnuto (ako se u pregledu vaš doktor

Test probira u pomorskim medicinskim pregledima osloni samo na taj test). No, još jednom – znade li to onaj za ekranom u Indiji koji je uz SE vidio i slovo H (high). Bojim se da ne zna i uz vaše ime upisati će NOT FIT. Nije sve u medicini jednostavno kako bi mnogi htjeli prikazati i nisu tu problem samo laboratorijski testovi. Neke kompanije primjerice traže i skupi UTZ pregled abdomena i dobar ih dio pomorca sa žučnim kamencem proglasi kao NOT FIT.

Logično – može mu pozliti na brodu ili ipak ne? Od onih kod kojih se nađe kamenac 80 % nikad neće imati simptome povezane sa kamencem. Od preostalih 20% oko tri četvrtine će imati slabije simptome koji se lako tretiraju čak i na brodu. Jedna četvrtina njih ( 5% od svih kojima su nađeni asimptomatski žučni kamenci) imat će veliki napad. To znači da će od 100 pojedinaca sa asimptomatskim kamencem 80 moći raditi na moru, 15 će riskirati manji problem vezan uz kamenac, a 5 će imati velike simptome koji vode do skretanja broda, evakuacije ako je moguće, hospitalizacije i repatrijacije. Većina testova korištena danas za probir pomoraca nije validirana u populaciji u kojoj je korištena. Taj je zaključak temeljen na ranije spomenutom da korist od testova varira sa populacijom. Sjetite se ovdje filipinaca i amerikanaca s početka testa. Testovi koji su korisni na jednom mjestu ne moraju biti potrebni ili jako malo doprinose odlukama u drugoj populaciji. Važno je biti svjestan tih aspekata jer krvni testovi mogu biti korisni u raznim situacijama ali je važno interpretirati ih vrlo pažljivo. Mora se znati svrhu testiranja, prikladnost testa, prevalenciju, a kao najvažnije - osjetljivost i specifičnost. Nadalje, važno je uzeti povijest bolesti i pravilno odraditi fizikalni pregled. Onda je čvrsta klinička procjena korisna da bi se postavila pred-testna vjerojatnost kao baza za razumijevanje rezultata testova.

Interese u kvalitetnom pregledu imaju svi I pomorac koji želi biti siguran da mu na moru zdravstveno stanje neće ugroziti život, ali i da mu se neće nepotrebno oduzeti sposobnost za rad; i brodari koji žele zdravu, sposobnu posadu koja u trajanju ugovora može u potpunosti obaviti svoj posao. IMO/ILO Guidlines osigurale su međunarodno prihvaćen standard koji osigurava da se liječničkim pregledom ispune zahtjevi iz MLC2006 i STCW konvencije. One također pružaju liječnicima preporuke o načinu provođena pregleda i predstavljaju konsenzus o dobroj praksi utemeljenoj na dokazima. Počivaju na filozofiji da zdravstveno stanje pomorca mora biti procijenjeno u odnosu na njegov svakodnevni rad na brodu i situaciju hitnosti u slučaju uzbune na brodu. Ove upute umjesto liste onog što je prihvatljivo i neprihvatljivo daju prilog s informacijama o oštećenjima zdravlja i zdravstvenim stanjima za koja je malo vjerojatno da će pomorca spriječiti da obavlja rutinske poslove i zadatke u hitnosti na brodu, one koje zahtijevaju adaptaciju ili ograničenje u rutinskim i hitnim dužnostima kao i one koji rezultiraju u privremenoj ili trajnoj nesposobnosti za rad na brodu. Nažalost osim jedne pametne rečenice u dopuni pravilnika o pregledu onih koji plove na unutrašnjim vodama a koji je omogućio njihovu upotrebu još uvijek čekamo takvu rečenicu u našem pravilniku o pregledima pomoraca. I na kraju poruka brodarima: najvažnije je tko vam pregledava pomorce, a od one tri stranice laboratorijskih nalaza i druge dijagnostike nećete imati velike koristi ni vi ni pomorci. I još jedno nagradno pitanje: Kako to da pregled pomoraca u Velikoj Britaniji ne uključuje ni vađenje krvi ni EKG a rezultati takvih pregleda nisu ništa lošiji od onih koji zahtijevaju sve moguće i nemoguće testove ? 

KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Tablica KU 2016.

KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U 2016. GODINI Naziv kompanije

Poslodavac i/ili Posrednik

Tijek kolektivnog pregovaranja

Valjanost

Vrsta KU

01. 01. 2015. - 31. 12 2017.

SUC IBF CBA

Fairmont Shipping (Canada) Ltd. & Pasat d.o.o.

Završeni pregovori

AZALEA MARITIME BV.

www.azalea-maritime.com

CARL BÜTTNER SHIPMANAGEMENT GmbH

www.carlbuettner.de

01. 01 2016. - 31. 12 2016.

SUC TCC CBA

C.B. Maritime d.o.o.

Završeni pregovori

CLEARWATER GROUP

www.clearwatergroup.com

01. 01 2016. - 31. 12 2016.

SUC TCC CA

Maritimae Regionis d.o.o. & Globtik Express Agency d.o.o.

Završeni pregovori

CMA SHIPS SINGAPORE PTE. LTD.

www.cma-cgm.com

01. 01. 2015 - 31. 12 2017.

SUC IBF CBA

Company Maritime Adriatic d.o.o. & C.M.A. Brodovi Hrvatska d.o.o.

Završeni pregovori

FEEDERCREW BV

www.feederlines.nl

01. 01 2016. - 31. 12 2016.

SUC TCC CBA

Alicubi d.o.o. & M.O.D.I.N. Ukrcaj d.o.o.

Završeni pregovori

HRVATSKA UDRUGA BRODARA

www.csamarenostrum.hr

30. 06. 2015. - 30. 06. 2017.

SUC NCA

Atlantska Plovidba d.d., Jadroplov d.d.,Brodospas d.d., Tankerska Plovidba d.d., Uljanik Plovidba d.d., Splitska Plovidba d.d.

Završeni pregovori

JAN DE NUL GROUP

www.jandenul.com

01. 01 2015. - 31. 12 2016.

SPH CA

Maritimae Regionis d.o.o. & Globtik Express Agency d.o.o.

Završeni pregovori

KORKYRA SHIPPING D.O.O.

www.korship.com

01. 11. 2015. 31. 10 2016.

SUC NCA & SUC TCC CBA

NORWEGIAN SHIPOWNERS’ ASSOCIATION

www.rederi.no

01. 01. 2015. - 31. 12. 2016.

SUC MODEL AGREEMENT SUC NIS CBA

Završeni pregovori Höegh LNG & Zorovic Maritime Services , OSM & Orion Marine d.o.o., Seatrans A.S. & More Trans Adriatiac d.o.o., Awilco LNG & V Brodovi Croatia, Wilhelmsen Ship Management Ltd. & Croatia Office, KGJS AS & Ta Na d.o.o., NCM & Colship d.o.o., Knutsen Shipping OAS, Solvang Maritime.

Završeni pregovori

OOST ATLANTIC LIJN BV.

www.atlantic-horizon.nl

01. 01 2016. - 31. 12 2016.

SUC TCC CA

Maritimae Regionis d.o.o. & Globtik Express Agency d.o.o.

Završeni pregovori

OPTIMUM SHIP SERVICES LTD.

www.optimumship.net

01. 01. 2016. - 31. 12 2016.

SUC TCC CBA

Zorovic Maritime Services d.o.o.

Završeni pregovori

SCORPIO SHIP MANAGEMENT S.A.M.

www.scorpiogroup.net

01. 01 2015. - 31. 12 2017.

SUC IBF INTER. Zorovic Maritime Services d.o.o. CBA

Završeni pregovori

SELANDIA CREW MANAGEMENT PTE. LTD.

www.selandia-group.com

01. 01 2015. - 31. 12 2017.

SUC IBF CBA

SHELL INTERNATIONAL SHIPPING SERVICES (PTE.) LTD.

www.shell.com

01. 01. 2016. - 31. 12 2016.

SPH CA

Globtik Eexpress Agency d.o.o.

Završeni pregovori

SHELL INTERNATIONAL SHIPPING SERVICES (PTE.) LTD. & QGTC (M.I.) INC.

www.shell.com

01. 01. 2016. - 31. 12 2016.

SPH CA

Globtik Eexpress Agency d.o.o.

Završeni pregovori

TORM A.S.

www.torm.com

01. 05. 2015. - 31. 12. 2017.

SUC IBF CBA

Zorovic Maritime Services d.o.o.

Završeni pregovori

TRANSOCEAN MARITIME AGENCY S.A.M.

www.transocean.mc

01. 01.2016. - 31.12.2016.

SUC TCC CBA

Završeni pregovori

TST INTERNATIONAL S.A.

www.tstshippinggroup.com

01. 01. 2015 - 31. 12 2017.

SUC IBF CBA

Završeni pregovori

V SHIPS

www.vships.com

01. 01 2015. - 31. 12 2017.

SUC IBF CBA

V Brodovi Croatia

Završeni pregovori

ALMI TANKERS S.A.

www.almitankers.gr

01. 01.2017 - 31.12.2017.

SUC TCC CBA

Zorovic Maritime Services d.o.o.

Pregovori u tijeku

DORIAN LPG LTD.

www.dorianlpg.com

01. 01.2017 - 31.12.2017.

SUC TCC CBA

Pasat d.o.o.

Pregovori u tijeku

MARINCONSULT D.O.O.

www.marinconsult.com

01. 01.2017 - 31.12.2017.

SUC TCC CBA

Marinconsult d.o.o.

Pregovori u tijeku

Završeni pregovori

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

EDUKACIJA

Pripremio: Frane Martinić, dipl. ing., pom. str. I. klase, Upravitelj stroja

ljedeći opisi pokrivaju većinu uzroka određenih specifičnih korozijskih reakcija koje se javljaju u parnopropulzijskih postrojenja.

1. KOROZIJA UZROKOVANA KISIKOM Kisik igra važnu ulogu u pojavi korozije u parno propulzijskih postrojenja. To je jedan od najmanje poželjnih zagađenja koji se mogu naći u sustavu kotlovske vode. On ubrzava koroziju katodne depolarizacije i poništava pasivnost čeličnih ili bakrenih površina. Kako bi se spriječila takva korozija većina kisika iz kondenzata i nadopunske vode (engl. supplement) uklanja se u otplinjavaču (engl. deaerator) i spremniku napojne vode. Za uklanjanje onog malog dijela kisika koji se nije uspjelo ukloniti u otplinjavaču i spremniku napojne vode, a koji još uvijek može uzrokovati korozijske probleme koristi se hidrazin koji jako reagira s kisikom, tako da tretiranje napojne vode hidrazinom, sprječava da kisik nagriza sustav napojne vode i generatora pare. Za sprječavanje korozije uzrokovane kisikom u kotlovsku vodu može se dodavati i natrijev sulfit. Korozija uzrokovana kisikom najčešće se javlja u generatoru pare uslijed izloženosti vrućeg metala generatora otopljenom kisiku u kotlovnoj vodi. Općenito govoreći , ako čelik nije zaštićen željeznim oksidom (magnetitom), a izložen je vodi koja sadrži kisik, tada je korozija znatno olakšana. U takvom slučaju slijedi reakcija: 2Fe + H2O + O2 → Fe2O3 + 2H ↑ Za sprječavanje ove kemijske reakcije primjenjuje se intenzivno mehaničko i kemijsko otplinjavanje (uklanjanje zraka, tj. kisika). Zajednička primjena ovih dvaju metoda tipična je za sve programe pročišćavanja vode, a koji su u praksi uglavnom uspješni. Ustvari, pojava korozije uzrokovane kisikom u generatorima pare općenito nastaje pri 38

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Specifični tipovi korozije u parnoturbinskih postrojenja određenim uvjetima. Na primjer, vlaga kondenzirana na površini cijevi pregrijača pare će rastvoriti atmosferski kisik. Međutim, lomovi u zaštitnom sloju magnetita uzrokovani kontrakcijskim naprezanjem (kad se pregrijač pare ohladi na ambijentalnu temperaturu) pogoduju razvijanju korozije. Prijelomi cijevi pregrijača pare se događaju u području gdje kisik sadrži vlagu i gdje može reagirati s golim, nezaštićenim metalom. Rezultati toga mogu biti različita duboka i gotovo poluloptasta udubljenja (slika 1) koja se s vremena mogu pokriti kvržicama uzrokovanim daljnjom korozijom (slika 2). Često će se „pitting“ pojaviti i na dnu pregrijača pare gdje se vlaga može akumulirati (slika 3).

Osim oštećenja cijevi pregrijača pare, korozija uzrokovana kisikom problematična je i iz druge perspektive. Udubljenja uzrokovana korozijom mogu djelovati i kao stres na koncentracijskim stranicama, a time potiču razvoj korozije koja rezultira puknućem materijala, ili stvaranjem kaustičnih pukotina i drugih srodnih stresnih oštećenja. Tri su ključna čimbenika koji upravljaju nastajanjem i napredovanjem korozije uzrokovane kisikom, a to su prisutnost vlage ili vode, prisutnost otopljenog kisika i nezaštićena površina metala. Korozivnost vode raste ako se temperatura i otopljene krute tvari povećavaju, a pH vrijednost smanjuje. Agresivnost se općenito povećava s povećanjem kisika.

Metalne površine unutar kotla i cijkevi mogu ostati nezaštićene. radi slijedeća tri uzroka: metalna površina je gola, na primjer, nakon čišćenja generatora pare s kiselinom za čišćenje, metalna površina je prekrivena s marginalnom zaštitom, ali ne s zaštitom kao što je hematit Fe2O3 (crvene boje), metalna površina je prekrivena zaštitnim slojem željeznog oksida, kao što je magnetit, Fe3O4 (crne boje), ali u premazu postoje pukotine. Oštećenje sloja magnetita nastaje uglavnom zbog mehaničkih i termičkih naprezanja izazvanih tijekom normalnog rada parnog generatora. Tijekom paljenja i gašenja generatora pare, te tijekom brzih izmjena opterećenja ta

Strojarstvo 2. VRSTE KOROZIJA KOJIMA UZROČNIK NIJE KISIK

2.1 Korozija izazvana ugljikovim dioksidom

oštećenja se povećavaju, a i štete su dakako veće. Tijekom normalnog rada generatora pare, atmosfera u generatoru pogoduje brzom oporavku oštećenog magnetitskog sloja. Međutim, ako je prisutna prekomjerna razina kisika u kotlovskoj vodi u generatoru pare, bilo tijekom rada ili prekida, pukotine magnetita ne mogu se adekvatno popraviti i korozija počinje. Slike 4 i 5 pokazuju tipičnu koroziju uzrokovanu kisikom, te pojavu „pittinga“, a rezultat su nepravilnog rukovanja za vrijeme mirovanja generatora pare. Neadekvatna količina kemikalija za sprječavanje korozije i loša cirkulacija vode u generatoru pare može isto tako biti uzrok koroziji. Na slici 4 se vidi dokaz o vrlo niskom protoku vode tijekom mirovanja generatora pare. Na slici 5 prikazani su tipični oblici produkata korozije u obliku gomile željeznog oksida (kvržice).

I ugljikov dioksid može izazvati koroziju. Većina ugljikovog dioksida u kotlovskoj vodi formirana je unutar isparivača generatora vode. Toplina uzrokuje stvaranje karbonata i bikarbonata u otpadnoj slanoj vodi generatora vode koji se dalje razgrađuju u generatoru pare. Ugljikov dioksid koji nastaje na ovaj način uzrokuje koroziju na cijevima povratne linije kondenzata. Sljedeće reakcije pokazuju način na koji se CO2 formira razgradnjom karbonata i bikarbonata: NaHCO3 → NaOH + CO2 ↑ Na2CO3 + H2O →2NaOH + CO2 ↑ Ugljikov dioksid uzrokuje koroziju na cjevovodu kondenzata jer tvori kiselinu u vodi. Sljedeće reakcije pokazuju kako ugljikov dioksid stvara ugljikovu kiselinu u vodi: CO2 + H2O → H2CO3 CO2 + H2O → H+ + HCO3 Ovo pokazuje da nastanak slobodnih vodikovih iona definira kiselo stanje. Ugljikov dioksid ubrzava koroziju na nekoliko načina. Prvo, smanjuje pH vrijednost kondenzata, a time ubrzava katodnu reakciju. Drugo, ovakva kemijska reakcija ima i druge utjecaje. Primjerice, smanjenjem pH vrijednosti i formiranjem ugljikove kiseline smanjuje se količina hidroksida i uništava se zaštitni magnetitni sloj prema sljedećoj reakciji: Fe + 2H2CO3 → Fe(HCO3) 2 + H2 ↑

2.2 Korozija uzrokovana kiselinom Korozija uzrokovana kiselinom (koja ne proizlazi iz prisutnosti ugljičnog dioksida) također se može pojaviti u generatorima pare. Ako je došlo do curenja morske vode kroz glavni kondenzator ili je generator pare kontaminiran s otopljenim solima u napoj-

Slika 1 - Udubljenja na cijevi pregrijača pare nastala korozijom uzrokovanom kisikom Slika 2 - Kvržice od željeza pokrivaju udubljenja Slika 3 - Udubljenja na dnu pregrijača pare Slika 4 - Udubljenja na unutarnjoj površini cijevi Slika 5 - Udubljenja pokrivena kvržicama od željeza Slika 6 - Korozija uzrokovana kiselinom na unutarnjoj površini cijevi noj vodi uslijed nepravilnog rada generatora vode (prenošenje soli preko isparivača za vrijeme proizvodnje kotlovske vode) u kotlovskoj vodi se pojavljuje magnezijev klorid. Magnezij je drugi najviše izdašan kation u morskoj vodi, a kloridi su najobilniji anion. Kad magnezijev klorid uđe u generator pare, pri visokoj temperaturi vode magnezijevi ioni reagiraju s fosfatima i hidroksilnim ionima u generatoru pare. Tako magnezijevi ioni reagiraju s hidroksilnim ionima na visokoj temperaturi i

stvaraju magnezijev hidroksid, pa pH vrijednost kotlovske vode u generatoru pare padne na približno pH = 4. To ugrožava pravilan tretman kotlovske vode. Ako pH vrijednost nije pažljivo kontrolirana, koncentracija hidroksilnih iona je svedena na nisku razinu, a kao rezultat, proizlazi stvaranje solne kiseline koja napada metalne površine generatora pare prema sljedećim reakcijama: MgCl2 + 2K2O → Mg(OH) 2 + 2HCl , i Fe + 2HCl → Fe(Cl) 2 + H2 Prisutnost depozita na površini cijevi generatora pare može dovesti do koncentracije klorovodične kiseline ispod tih naslaga. Kada se to dogodi, korozija postaje iznimno visoka i može doći do ozbiljnih oštećenja u vrlo kratkom vremenu. Korozija na unutarnjim površinama generatora pare, koja proizlazi iz niske pH vrijednosti, može nastati radi čišćenja kemikalijama, ukoliko se odgovarajući postupci nisu slijedili. Jedno od prvih područja koje može biti zahvaćeno su cijevi na kojima se nataložio mulj ili cijevi koje se spajaju na parni bubanj. Isto tako ova korozija se može pojaviti i na poklopcima za zatvaranje >> bubnjeva i na zavarenim Pomorski vjesnik • siječanj 2017

EDUKACIJA >>

mjestima glavnih cijevi vodnog i parnog bubnja. Unutrašnja površina cijevi za prijenos topline (slika 6) i zavareni spojevi (slika 7) mogu doživjeti snažan napad korozije uzrokovane kiselinom. Izgled bilo koje metalne površine generatora pare napadnute jakom kiselinom lako je prepoznati. Površina obično ima grub ili nazubljen izgled, ovisno o težini napada (slika 8). Ispitivanje u laboratoriju će pokazati diskretne jame, koje su često podrezane. Na cijevima generatora pare, jame će se često poredati uzdužno, uz stjenku cijevi.

2.3 Kaustična korozija Kaustična korozija proizlazi iz prisutnosti natrijeva hidroksida u kotlovskoj vodi i javlja se u generatorima pare. NaOH (natrijev hidroksid) je jedan od glavnih kemijskih aditiva koji se koriste za tretman kotlovske vode. Svrha natrijevog hidroksida je da održava hidroksilnu ionsku koncentraciju u optimalnom stanju radi formiranja dobre zaštite magnetita na čeličnim površinama. Njegova druga uloga je da spriječi formiranje taloga, kada u generator pare uđe tvrda kotlovska voda. Općenito, kaustična korozija ograničena je na vodeno hlađenje cijevi u predjelima visokog toplinskog toka, u kosim ili horizontalnim cijevima, ispod teških depozita u predjelima prijenosa topline. Osjetljivost čelika na napad natrijevog hidroksida temelji se na amfoternoj1 prirodi željeznih oksida. Radi se o oksidu željeza koji korodira uslijed niske ili visoke pH vrijednosti kotlovske vode. Visoka vrijednost pH tvari, kao što su natrijev hidroksid, rastopit će magnetit: 4NaOH + Fe3O4 → 2NaFeO2 + Na2FeO2 + 2H2O Prevelike količine natrijevog hidroksida zasigurno dovode do korozije. Ako ima previše natrijevog hidroksida prisutnog na čeličnoj površini, ta kemikalija može reagirati na čelik u obliku topivog materijala koji ubrzava poroznost magnetita. Kada se magnetit 40

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Specifični tipovi korozije u parnoturbinskih postrojenja 7

potpuno ukloni, natrijev hidroksid reagira izravno s željezom prema sljedećim reakcijama: Fe + 2NaOH → Na2FeO2 + H2 ↑ 3Na2FeO2 + 4H2O → Fe3O4 + H2 ↑ Normalna koncentracija natrijevog hidroksida za održavanje generatora pare nije štetna. Međutim, moguća je koncentracija natrijevog hidroksida samo u određenim područjima generatora pare, što može izazvati koroziju. To se obično događa kada se teški slojevi naslaga formiraju na cijevima generatora pare, koncentrirajući natrijev hidroksid ispod naslaga na metalnu površinu. Dva ključna čimbenika doprinose kaustičnoj koroziji. Prvi čimbenik je prisutnost natrijevog hidroksida ili lužnata proizvodnja nadopunske vode koja je previše lužnata. Loše kontrolirana ili neispravna oprema za kemijski tretman kotlovske vode može također uzrokovati pretjeranu lužnatost. Drugi faktor je mehanizam koncentracije. Zbog natrijevog hidroksida i lužnatosti proizvode se soli koje su rijetko prisutne na korozivnim razinama u rasutom stanju okoliša. Sredstva za sprječavanje korozije moraju biti prisutna. Međutim, prisutnost koncentriranog natrijevog hidroksida Amfoteri ili amfoterne tvari su oni spojevi koje ovisno o uvjetima mogu djelovati dvojako, ili kao kiseline ili kao baze. Tako će se natrijev hidroksid u reakciji s kiselinama ponašati kao lužina, a u reakcijama s lužinama kao kiselina.

Slika 7 - Korozija uzrokovana kiselinom na zavarenim mjestima cijevi Slika 8 - Udubljenja povezana s velikim stupnjem korozije uzrokovane kiselinom Slika 9 - Duboka kaustična korozija

i drugih korozivnih koncentrata ugrozit će tanki sloj magnetitskog željeznog oksida, uzrokujući oštećenje metala. Ova situacija se događa kada naslage štite metal od vode. Tada se formira para ispod termalno izolacijskih naslaga i prolazi pokraj korozivnih ostataka te duboko prodire u metalnu površinu (slika 9).

2.4 Korozija uzrokovana amonijakom Prethodno opisane vrste korozije su tipične za generatore pare u parnih propulzijskih postrojenja na brodovima. Osim kod generatora pare, korozija uzrokovana kisikom i korozija uzrokovana ugljikovim dioksidom jednako su važne i u sustavima kondenzata i u sustavima napojne vode. Također, bitno je znati da su ove dvije korozije važne s obzirom da obje utječu na površine od ugljičnog čelika ili od bakra. Drugi važan oblik korozije koja može utjecati na bakrene cijevi u kondenzatoru i na zagrijače napojne kotlovske vode nastaje uslijed prekomjerne prisutnosti amonijaka. Amonijak se koristi za odr-

žavanje optimalne pH vrijednosti sustava kondenzata i sustava napojne vode. To se može učiniti dodavanjem amonijaka izravno ili dodavanjem malo više hidrazina nego je potrebno za uklanjanje kisika. Hidrazin reagira s kisikom kako slijedi: N2H4 + O2 → 2H2O + N2 ↑ Višak hidrazina koji ostane u bubnjevima generatora pare raspasti će se na visokim temperaturama u pregrijačima prema sljedećoj reakciji: 3N2H4 → 4NH3 + N2 Kada se para kondenzira na površini kondenzatora, uslijed razgradnje formira se amonijak u plinovitom stanju koji se otopi u kondenzatu prema sljedećim reakcijama: NH3 + H2O → NH4OH ili NH3 + H2O → NH4+ + OH Iz ovih reakcija može se vidjeti da je amonijak jedan lužnati materijal i da bi trebao imati učinak podizanja pH vrijednosti otopine, a to dovodi do stvaranja slobodnih hidroksilnih iona. Kada amonijak uzrokuje stvaranje dovoljno slobodnih hidroksilnih iona za održavanje pH vrijednosti u normalnom rasponu to nije nikakav problem. Međutim, kad je kisik prisutan uz prekomjerne količine amonijaka tada se javlja korozija. Kisik uzrokuje reakciju s amonijakom te se formiraju bakreno amonijačni spojevi koji su vrlo topivi. Ako je zaštitni sloj oksida

Strojarstvo uklonjen s bakrene površine, pasivnost površine je uništena, pa korozija može vrlo brzo napredovati. Ovakvom reakcijom sve bakrene legure mogu biti izgrižene.

Slika 11 - "Chelant" korozija na unutarnjoj površini cijevi

2.5 „Chelant“ korozija „Chelanti“ (izgovara se kilejnti) su kiseli aditivi (kiseline NTA i EDTA) koji se dodavaju u napojnu vodu radi kontrole tvrdoće kotlovne vode. Uz prisutnost tvrdoće u vodi stvaraju se topivi spojevi koji se eliminiraju protjerivanjem kotlovne vode. Međutim oni mogu u pojedinim slučajevima izazvati i koroziju. Parni bubanj generatora pare je područje koje je najčešće pogođeno "chelant" korozijom. "Chelanti" su kemikalije koje formiraju otopive složene molekule s određenim metalnim ionima. Ovakve mo lekule deaktiviraju ione, tako da oni ne mogu normalno reagirati s drugim elementima. Uređaji za odjeljivanje pare u parnom bubnju najviše su osjetljivi na ovu vrstu korozije. "Chelant" korozija također se može pojaviti i u cijevima zagrijača napojne vode, na krajevima donjih cijevi, te u područjima visokog toplinskog toka. Rotori napojnih pumpi od bakra i bakrenih legura također mogu korodirati na ovaj način. Koncentrirani "chelanti" napadaju magnetit prema sljedećoj reakciji: Fe3O4 + Fe + 8H+ + 4 "chelant" → 4Fe(II) "chelant " + 4H2O Površine napadnute "chelantima" obično su vrlo glatke i neizražene. U situacijama u kojima postoji dovoljna brzina tekućine, površine mogu imati glatke rotirajuće konture obilježene ulegnućima u obliku potkova (slika 10). Ove značajke su usklađene sa smjerom toka. Metalna će površina biti ravnomjerno prekrivena mikroskopskim filmom ili crnim staklastim materijalom. Površina pod aktivnim napadom bit će bez naslaga i proizvoda korozije, jer su oni već kelirani pomoću "chelanta". Na slici 11 se vidi veliki napad ove korozije uslijed brzine i turbulencije u jednom erozijskom procesu koji uključuje "chelante". Oštećenja metala su teška

Slika 10 - Ulegnuća u obliku potkove izazvana "chelant" korozijom

Slika 12 - Korozija uzrokovana niskom pH vrijednosti kotlovske vode Slika 13 - Stanjivanje stjenke uslijed korozije uzrokovane pepelom izgorenog goriva

Slika 14 - Korozija uzrokovana pepelom izgorenog goriva na cijev od nehrđajućeg čelika pregrijača pare Slika 15 - Korozija na cijevima vodenog zida Slika 16 - Korozija s hladnim završetkom na cijevima zagrijača vode

u dijelovima gdje je turbulencije na ulaznoj strani cijevi. Napad se smanjuje s udaljenošću dužinom cijevi, ali uopće ne prestaje tamo gdje je osnova laminarno strujanje. "Chelant" sam nije bio dovoljno agresivan da uzrokuje koroziju. Umjesto toga, oštećenje metalne površine je rezultat zajedničkog međudjelovanja "chelanta" s lokalnom turbulencijom.

2.6 Korozija izazvana niskom pH vrijedošću Iako relativno rijetka, korozija uzrokovana niskom pH vrijednošću može se dogoditi ako su određeni zagađivači ušli u generator pare. Generatori pare koriste kotlovsku vodu čija pH vrijednost u tankovima destilata može pasti na vrijednost manju od 5, ukoliko je ta voda zagađena morskom vodom, a katkada i kloridnom ili sumpornom kiselinom. Da bi došlo do korozije uzroko vane niskom pH vrijednošću moraju biti zadovoljena dva uvjeta. Prvi izvor onečišćenja je ako generator pare radi s zagađenom kotlovskom vodom u koju su ušle nečistoće i koja je neadekvatno tretirana. To se može dogoditi ako kroz kondenzator dolazi

do curenja morske vode ili ako u recirkulacijskom sustavu u izmjenjivačima topline dođe do curenja morske vode u sustav. Drugi izvor onečišćenja je ako prilikom proizvodnje vode u generatorima vode dođe do nehotičnog ispuštanja kiselih regeneracijskih kemikalija u napojni sustav. Da bi u kotlovskoj nastala niska pH vrijednost mora također postojati mehanizam za koncentraciju kiseline što lokalno proizvodi soli. Ovaj uvjet postoji prilikom zagrijavanja i vrenja vode. Adekvatno miješanje ometa nastajanje poroznih depozita ili pukotina. Ondje gdje su depoziti ili pukotine prisutni, koncentracija kiseline može proizvesti soli i time izazvati hidrolizu, što rezultira niskom pH vrijednošću u tom području, dok glavnina kotlovne vode ostaje lužnata prema sljedećoj reakciji: M + Cl + H2O → MOH + H + Cl Gdje postoji niska pH vrijednost, tanki sloj magnetitskog željeznog oksida se otopi i površina metala bude napadnuta. Rezultat toga je

gubitak metala. Taj gubitak može imati glatke, okruglaste obrise s izgledom kao kod udubljenja uzrokovanih kaustičnom korozijom. Iskopano područje često će biti prekriveno zaštitnim slojem neželjeznih oksida (Vidi sliku 12).

2.7 Korozija izazvana pepelom izgorenog goriva Korozija uzrokovana pepelom izgorenog goriva je visokotemperaturna tekuća faza korozije, a uglavnom se javlja na metalnim površinama gdje su temperature u rasponu od 600 ° C do 820 ° C. Ona je pronađena u pregrijačima pare i na dijelovima generatora pare. Takva korozija može postati problem kada se promijeni dovod ili vrsta goriva, a promjena može dovesti i do stvaranja "agresivnog" pepela. Korozija uzrokovana pepelom izgorenog goriva nastaje kada se rastaljena troska koja sadrži vanadijeve spojeve formira na stjenkama cijevi prema sljedećim uvjetima: ako su vanadijevi i natrijevi spojevi prisutni u gorivu, i oksidiraju u plamenu kao V2O5 i Na2O, ako se čestice pe- >> Pomorski vjesnik • siječanj 2017

EDUKACIJA pela nakupljaju na metalnim površinama s Na2O, pa djeluju kao vezivo, ako je V2O5 + Na2O reagirao na me talnu površinu, stvarajući tekućinu, ako tekućina formira strujanja u magnetit, izlažući temeljni metal brzoj oksidaciji. Smatra se da ova vrsta korozije nastaje katalitičkom oksidacijom metala na vanadijev pentoksid (V2O5) ili na još složenije vanadijeve okside. Rezultat je brza oksidacija metala, zatim smanjenje debljine stjenke, što pak smanjuje područje opterećenja same stjenke. Ovo smanjenje opterećenja površine, rezultira u povećanju napetosti kroz stanjenu stjenku. Kombinirani utjecaj povećane razine stresa i visokih temperatura na metalnu površinu na kraju rezultira pucanjem stjenke. Slika 13 ilustrira pojavu korozije uzrokovanu pepelom izgorenog goriva na niskolegirane čelične cijevi. Dio nehrđajućeg čelika cijevi pregrijača pare, koja je pretrpjela ovu koroziju prikazan je na slici 14.

Specifični tipovi korozije u parnoturbinskih postrojenja 17

Slika 17 Oštećenje cijevi uzrokovano vodikom Slika 18 Ruptura cijevi proizašla iz oštećenja vodikom

Slika 19 Uzdužne pukotine koje proizlaze iz fluktuacije unutarnjeg pritiska

2.7 Korozija na cijevima vodenog zida u ložištu

Slika 20 Poprečne pukotine na unutarnjoj površini cijevi

Korozija vodocijevi često nastaje u području plamenika ložišta generatora pare. Ova korozije može se razviti uslijed nepotpunog izgaranja goriva. Nepotpuno izgaranje goriva uzrokuje oslobađanje promjenjivih sumpornih spojeva, koji mogu tvoriti pirosulfate. Natrijevi i kalijevi pirosulfati (Na2S2O7 i K2S2O7) mogu imati talište od 430 °C ili manje. Također razvijaju jaku kemijsku aktivnost i u vidu rastaljene šljake često oštete zaštitni magnetitni sloj na površinama cijevi, uzrokujući ubrzano slabljenje metala uzduž krune cijevi. Ovisno o količini SO3 u soli, točka topljenja može biti manja od 400 °C za K2S2O7 i oko 390 °C za Na2S2O7. Ako se povećavaju temperature, SO3 prisutan u pirosulfatima formira tekuću fazu i također se značajno povećava. Korozija na cijevima vodenog zida često se karakterizira kao gubitak metala uz krune cijevi i može se proširiti ravnomjerno preko nekoliko cijevi na

Slika 21 Opsežna uzdužna pukotina na cijevi propuhivača čađe

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

određenoj lokaciji (slika 15). Izgrižena područja mogu biti prekrivena nenormalno debelim slojevima željeznog oksida i željeznog sulfida nastalim uslijed korozije materijala. U napadnutim područjima metala s vremena na vrijeme, uočava se jak protok tekućih pirosulfida.

2.8 Korozija s hladnim završetkom Korozija s hladnim završetkom pojavit će se bilo gdje, kad temperatura metala padne ispod rosišta sumporne kiseline u ispušnim plinovima. Većina problema uzrokovanih ovom korozijom pojavit će se pri relativno niskim temperaturama komponenti kotla poput zagrijača vode, zagrijača zraka, ventilatora dovodnog

Slika 22 Uzdužna pukotina duž zavoja cijevi zagrijača vode

Slika 23 Izgled stresa korozije pukotina na vanjskoj površini Slika 24 Izgled pukotine na unutarnjoj površini cijevi

zraka, itd. Ispušni plinovi hlade parnu fazu sumporne kiseline. Ako pare sumporne kiseline padaju na glatku površinu, tada se kondenziraju u vidu tekuće sumporne kiseline. Temperatura na kojoj se sumporna kiselina prvi put kondenzira (rosište sumporne kiseline) varira od 120 °C do 170 °C ili više, ovisno o koncentraciji sumpornog trioksida u vodenoj pari u ispušnim plinovima.

Korozija nastala kondenzacijom sumporne kiseline na metalnim površinama naziva se "korozija s hladnim završetkom" jer općenito utječe na hladnija područja u sustavu izgaranja. U principu, ovaj problem je povezan s izgaranjem goriva koje sadrži sumpor ili sumporne spojeve. Sumpor u gorivu oksidira u sumporni trioksid u slijedećim reakcijama: S + O2 → SO2

Strojarstvo mjestima vezivanja ili krute prisile, kao što su veze do ulaznih ili izlaznih zaglavlja.

2.11 Stres – korozija pucanja

Mali dio (1% do 3%) sumpornog dioksida dodatno oksidira u sumporni trioksid izravnom reakcijom s atomskim kisikom u plamenu: SO2 + O → SO3 Katalitička oksidacija na SO3 također je moguća ako su kao katalizatori prisutni željezov oksid, vanadijev pentoksid ili pak nikalj: SO2 + ½O2 + katalizator → SO3 Količina sumpornog trioksida i vlage u ispušnom plinu utječe na temperaturu na kojoj je postignuto rosište. Korozija se može dogoditi bilo gdje kad su temperature metala niže od temperature rosišta sumporne kiseline. Ispod točke rosišta, sumporna kiselina na metalnim površinama nagriza metal prema slijedećoj reakciji: H2SO4 + Fe → FeSO4 + H2 ↑ Treba imati na umu da je u ovom slučaju bitna temperatura metala, a ne temperatura ispušnih plinova. Iako je temperatura ispušnih plinova znatno iznad točke rosišta, mogućnost korozije postoji ako je temperatura metala niža od temperature točke rosišta. Korozija se događa na cijevima zagrijača vode gdje se sumporna kiselina kondenzira iz ispušnih plinova. Takva kondenzacija, ako se dogodi, općenito utječe na završetke cijevi zagrijača vode gdje ulazi napojna kotlovska voda. Ova korozija uočljiva je na slici 16 i predstavlja kronični problem u generatorima pare.

2.9 Oštećenja uzrokovana vodikom Atomi vodika nastaju na katodi i dovoljno su mali da se unesu na metal generatora pare. Kad uđu u metal cijevi, atomi vodika reagiraju s ugljikom koji je normalno prisutan u čeliku. Proizvod reakcije vodika s ugljikom je metan. Metan je vrlo velika plinska molekula, te uzrokuje unutarnji pritisak na metalnu površinu cijevi. Ovi visoki pritisci metana mogu uzrokovati zrnata oštećenja čelika i na kraju izazvati pukotine u metalnim cijevima prema slijedećoj reakciji: C + 4H → CH4 Vodik koji oštećuje cijevi generatora pare je najčešće se dogodi nakon incidenata korozije uzrokovane kiselinom, proizašlom uslijed curenja morske vode iz kondenzatora i nepravilne pH kontrole kotlovske vode. Općenito, oštećenja vodika su ograničena na vodeno hlađenje cijevi. Šteta se obično javlja u područjima visokog toplinskog toka, ispod teških naslaga, u kosim ili horizontalnim cijevima ili u blizini drugih uređaja koji narušavaju protok. Iskustvo je pokazalo da se oštećenja izazvana vodikom rijetko javljaju u generatorima pare koji rade ispod 69 bara. Koncentrirani natrijev hidroksid otapa željezni oksid u skladu sa slijedećim reakcijama: 4NaOH + Fe3O4 → 2NaFeO2 + Na2FeO2 + 2H2O

Ovom reakcijom zaštitni sloj se uništava i voda je zatim u mogućnosti da reagira izravno sa željezom i da se razviju atomi vodika: 3Fe + 4H2O → Fe3O4 + 8H ↑ Natrijev hidroksid i sam može reagirati sa željezom za proizvodnju vodika: Fe + 2NaOH → Na2FeO2 + 2H ↑ Kad je atom vodika oslobođen, on je sposoban ući u čelik. Neki od ovih atoma vodika će se kombinirati na granicama zrna u metalu i proizvoditi molekularni vodik, ili će reagirati sa željeznim karbidima u metalu i proizvoditi metan prema reakciji: Fe3C + 4H → CH4 + 3Fe

2.10 Oštećenja uslijed zamora materijala Ova oštećenja mogu se pojaviti na bilo kojem mjestu gdje se pojavljuju operativni ciklički stresovi dovoljno jake magnitude. Zamor materijala najčešće se javlja u generatorima pare koji se koriste povremeno, ili na drugi način ciklički djeluju. Neka ozbiljnija oštećenja uslijed zamora materijala eliminirana su modificiranim upućivanjem i zaustavljanjem generatora pare. Uobičajena područja ove vrste oštećenja su cijevi zagrijača vode, zagrijača zraka, pregrijača pare, te spremnika napojne vode i otplinjivača. Osim toga, oštećenja uslijed zamora materijala su česta na

U načelu, „stres korozija pucanja“ može se dogoditi svugdje gdje specifičan nagriz koegzistira s dovoljno naprezanja. Zbog poboljšanih programa za pročišćavanje vode i poboljšanih izvedbi generatora pare pojava stresa korozije pucanja je mnogo rjeđa nego što se to dešavalo ranijih godina. Međutim, stres – korozija pucanja i dalje se povremeno pojavljuju u cijevima vode, cijevima pregrijača i/ili zagrijača. Stres – korozija pucanja također se može pojaviti i u stresnim komponentama parnog bubnja. Pojam stres korozija pucanja proizlazi iz zajedničke interakcije vlačnog naprezanja te posebnog i osjetljivog nagriza metala. Vlačni stresovi su uzrokovani unutarnjim tlakom. Generatori pare od ugljičnog čelika posebno su osjetljivi na koncentraciju natrijevog hidroksida, dok generatori pare od nehrđajućeg čelika posebno su osjetljivi na koncentraciju natrijevog hidroksida i klorida.  LITERATURA [1] F. N. Kemmer (1988): The Nalco Water Handbook, 2nd Edition. McGrawHill Book Company, Usa [2] H. M. Herro, R. D. Port (1991): The Nalco Guide to Boiler Failure Analysis. McGrawHill Book Company, USA [3] H. M. Herro, R. D. Port (1993): The Nalco Guide to Cooling Water System Failure Analysis. McGrawHill Book Company, USA [4] www.haywardgordon.com (15.03.2012) Objavljeno u časopisu Udruge pomorskih strojara Split „Ukorak s vremenom“ br. 47 od 7. svibnja, 2013. Pomorski vjesnik • siječanj 2017

INTERVJU

Piše: Bojana Manojlović

Lahor Magazinović osnivač je i više od 25 godina vlasnik najvećeg posrednika za zapošljavanje pomoraca u Splitu – tvrtke Globtik Express Agency. Razgovarali smo i s Denisom Vukušićem, direktorom tvrtke koja hrvatskim pomorcima pronalazi radna mjesta na inozemnom tržištu.

ako je sve započelo? “Plovio sam 18 godina, na strancima i kod nas. Tri godine sam bio zapovjednik i 1987. sam odlučio nešto promijeniti jer sam osjećao cijeli radni vijek da mogu napraviti više. Dvije godine kasnije, shvatio sam što želim raditi i nakon poslanih 300 molbi po cijelom svijetu, dobio sam odgovor,” započeo je Magazinović. Odgovor koji je značio i početak nove karijere i osnivanja svoje tvrtke stigao je iz Hong Konga. Manageri Suaz max tankera koji se gradio u Splitu pozvali su ga na intervju 1989. u vrijeme kada je to prema riječima Magazinovića bilo “praktički zabranjeno”: “Stan mi je bio ured, ured je bio telefon, faks je bio na pošti. Početak je kao i svaki težak, a rat nije pomogao. Te godine sam prvi puta otišao na pomorsku konferenciju u Singapur, ali trebalo je platit kartu. Otišao sam samo pod uvjetom da platim pola troškova jer za više nemam i uspjelo je. Početak je značilo surađivati s raznoraznim kompanijama dobrog, ali i sumnjivog pedigrea, nagledao se kaže svega, ponajviše podstandardnih brodova. No kroz vrijeme 44

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Jan De Nul - Alexander von Humboldt

Lahor Magazinović i obiteljsko poslovno carstvo Globtik Expr

Tražimo pomorski kadar ne nađemo, vrhunski sm nizirani i istrenirani kao i mnogo putovanja i pregovaranja, stvari su počele sjedati na svoje mjesto.”

OSNIVANJE NOVE TVRTKE – MARITIMAE REGIONIS “Iako smo na početku bili samo nas dvojica, danas nas je 26. Pod jednim krovom su dvije tvrtke – Globtik Express Agency i Maritimae Regionis d.o.o. koja je osnovana netom prije ulaska u Europsku Uniju. Razlog tome je prvenstveno da se omogući našim pomorcima neometan rad i plovidba pod europskim zastavama, a da im se pritom

ne mijenjaju uvjeti zaposlenja te da plaćaju doprinose u državi u kojoj i žive, Hrvatskoj. To je bio prvi i osnovni uvjet i razlog. Danas tvrtka Maritimae Regionis zapošljava 680 pomoraca na tri kompanije, u pitanju su zastave Belgije, Luksemburga i Nizozemske, “ rekao je Vukušić. Upravo zbog problema oko dvostrukog oporezivanja pomoraca koji primaju davanja u državama u kojima su zaposleni osnovana je sestrinska tvrtka Maritimae Regionis, no država u ovome slučaju nije ponudila riješenje: “Ministarstvo je bilo recimo do mjesec i pol dan pred ulaska u EU u potpunom nezanju o tome što ih čeka, nisu

znali što su potpisali, niti su čitali što u njima piše. Morali smo preko veza i poznanstava na visokim mjestima u Vladi i pomoći Sindikata to pogurat, i 15 dana pred ulazak u EU smo to uspjeli riješiti,” dodao je Vukušić. “Hrvatski pomorac ne smije bit skup jer ga nitko neće zaposliti i tu se nije ništa s tom tvrtkom izmjenilo, samo su se izbjegli dodatni porezi koji bi povećali cijenu naših pomoraca i stavili im radna mjesta u opasnost,” dodaje Magazinović. Globtik danas zapošljava najveći broj pomoraca u RH prema evidenciji Ministarstva mora, prošle godine je to bio impresivni broj od 930 pomoraca i gore

Lahor Magazinović

direktor Globtik Express Agency navedenih 680 preko sestrinske tvrtke. Malo koji hrvatski poduzetnik se može pohvaliti ovolikim brojem zadovoljnih zaposlenika, no ni ovdje ih država nije prepoznala do Službene proslave Dana pomoraca 6.prosinca 2016. kada je tvrtka Maritimae Regionis dobila priznanje Ministarstva mora za doprinos pomorskom gospodarstvu. Magazinović: “Mi smo profesionalna tvrtka i radimo na visokom nivou, pratimo što rade naši klijenti na međunarodnom tržištu. Trenutno surađujemo s 15 brodara, a izdvajamo tri najjača: Shell, Jan de Nul i Exmar. Unazad 19 godina predstavnici Shella došli su u Split, njih četvero, planirajući “uzeti” 20

ess Agency iz Splita

dok ga o orgakolektiv pomoraca i ostati par dana, ali ja sam im odmah rekao da će ta brojka narasti na 90, koliko je i bilo na kraju, i ostali su 7 dana umjesto tri.”

Krenulo se s 90 ukrcanih hrvatskih pomoraca, a danas je ta brojka narasla na mnogo više. Nakon spajanja Shella i tvrtke Nakilat, dolazi do veće potražnje naših pomoraca, zbog narudžbe 25 novih LNG brodova koje je trebalo “opremiti” dobrom radnom snagom, “Puno je pomoraca danas koji rade na Shellu od samog početka, iako je danas ta brojka poprilično velika i naši pomroci rade u mnogo segmenata Shellovog poslovanja, ne samo kao članovi posade broda. Mnogi rade kao inspektori na kraju na Bliskom istoku, u Nigeriji, itd,” napominje Magazinović. Na pitanje kako pomorci mogu dobiti radno mjesto u Shellu ili u nekoj od korporacija koje u Republici Hrvatskoj predstavlja Globtik Express Agency, odgovara Magazinović: “ Danas je situacija u svijetu po pitanju zapsolenja pomoraca kompliciranija nego što je to bila do nedavno. Svi traže iskustvo na pojedinim, specifičnim tipovima brodova, te većinom traže mlađe kadrovemvjerujući da su bolje upoznati s novim tehnologijama na brodovima. Važno je biti ukorak sa novostima iz svijeta pomorstva. Neki put se čini da im je skoro pa nemoguće udovoljiti, ali mi to na kraju ipak sve uspijemo. Tražimo kadar dok ga ne nađemo, vrhunski smo organizirani i istrenirani kao kolektiv.“ Obzirom da se u Globtiku traže pomorci koji imaju iskustva

na LNG ili LPG brodovima, težak start čeka sve pomorce koji su prethodno radili na drugim vrstama brodova: “ Oni koji su radili na bulku ili kontejnerašu i nemaju iskustva na brodovima za prijevoz nafte i ukapljenog plina, moraju uložiti dodatni napor da bi pronašli posao u ovom segment plovidbe. Nažalost očekuje se da pomorac zna rukovati brodom na kojega se ukrcaje, iako je to prethodno iskustvo teško steći bez šanse koju danas nije lako dobiti.”

PROBLEM UKRCAJA HRVATSKIH KADETA “Kadete nitko ne ukrcava, to je najveći problem. Zašto? Uzimaju uglavnom one kadete ili asistente koje im sufinanciraju države iz kojih oni dolaze. Shella engleski kadet ne košta ništa jer to plaća država. Nažalost u Hrvatskoj to nije slučaj i kadeti su prepušteni sami sebi i vezama. Kod nas mladi s fakultetima čekaju u redu i posla nema. Godinama pokušavamo Ministarstvu otvoriti oči i ukazati na ovaj rastući problem, ali sluha nema.” istaknuo je Magazinović. Vukušić rješenje vidi u sufinanciranju od strane države: “Država bi godišnje potrošila na kadeturu za 500 kadeta, uz pretpostavku da ih zaposlimo 400, 40 milijuna kuna. S tim da im se iz tih 40 milijuna kuna odmah vraćaju davanja za mirovinsko, socijalno i zdravstve-

no, što dovodi do konačnog, “golog” troška od 28 milijuna kuna. Ne vidim kako bi to za državu trebao bit problem, obzirom na zaradu koju pomorci kasnije pridonose u državni budžet.” Vukušić zaključuje da moramo gledati 10 godina unaprijed. Ako danas imamo 20 tisuća pomoraca, iako nitko nije siguran koji je pravi broj, moramo znati da pomorci stare, a mladih je sve manje. Ako ovako nastavimo bez podrške budućem naraštaju, piše nam se loše. Novac koji pomorci godišnje unose u RH, više neće biti tolikog iznosa, već mnogo manji. Na državi je da se zapita u kojem smjeru vodi svoju politiku, i konačno toliko važnu radnu snagu. Savjet hrvatskim pomorcima jest ići ploviti: “Što prije, to bolje. Pomorac je od 21. godine spreman za ić na brod pod uvjetom da je odradio kadeturu. Do 40. godine života pomorac može zaraditi preko milijun eura i biti svoj čovjek.” Na pitanje kako ponukati državu da konačno počne raditi u interesu svojih pomoraca, Magazinović traži našu pomoć. Upravo ćemo tom notom i završiti ovu reportažu jer smo u prosincu održali prvi zajednički okrugli stol u Ministarstvu mora po pitanju vježbeničkog staža, te se nadamo da ćemo u 2017. nastaviti ZAJEDNO raditi u smjeru bolje SADAŠNJOSTI naših pomoraca. 

KAKO DO POSLA Danas se intervjui za radna mjesta u Globtiku vrše preko interneta, informatička znanost je hrvatskim pomorcima omogućila lakši pristup poslodavcima na međunarodnom tržištu. “Svaki pomorac koji je zaposlen na Shellu, prošao je osobni razgovor s predstavnicima tvrtke. Mi smo samo posrednici koji to omogućuju našim pomorcima,” napominje Vukušić.

Shell - Tonna Pomorski vjesnik • siječanj 2017

PORTRET S početkom jeseni i nove akademske godine na Pomorskom fakultetu, izvanredni profesor Alen Jugović preuzeo je funkciju dekana ove institucije na kojoj se godišnje obrazuje stotine budućih pomoraca. Ne dugo zatim izabran je i na funkciju predsjednika Udruge visokoškolskih pomorskih učilišta Republike Hrvatske.

len Jugović je menadžer - strateg koji želi omogućiti svojim studentima kvalitetnije obrazovanje i veće mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija, a instituciju koju će voditi naredne tri godine, financijski i infrastrukturno ojačati, i to upravo - dobrom poslovnom politikom i strategijom. Jugović koordinira 108 zaposlenih na Pomorskom Fakultetu, uz dvadesetak stalnih vanjskih suradnika. Prošao je cijeli put – “od asistenta do docenta”, voditelja doktorskog studija, izvanrednog profesora, prodekana za poslovne odnose i konačno, dekana. Specijalizant je za ekonomiku luka i brodarstva, radio je na svim skoro najznačajnijim projektima vezanim uz luke, strategije razvoja kruzinga, a trenutno sudjeluje u stvaranju Master plana razvoja županijskih i lokalnih luka Republike Hrvatske. Uključen je bio i u proces razvoja Desetogodišnjeg plana razvoja luka Republike Hrvatske, državnog dokumenta o strateškom razvoju luka. Svaki ponedjeljak u 9 sati radni tjedan započinje zajedničkim sastankom s prodekanima i tajnikom u Dekanovom uredu, 46

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Piše: Bojana Manojlović

Svaka ocjena je bitna, se napor cijeni i nagra gdje se dogovara radni plan za naredni tjedan/mjesec te imenuju nositelji planiranih aktivnosti kao i rokovi za njihovu implementaciju. To je svojevrsna strategija odnosno modus operandi u kojem se točno znaju zaduženja, rokovi i odgovorne osobe, a sve u skladu s strategijom Fakulteta i programom rada koje je on prezentirao kao budući dekan. Bez takvog modela rada dekan Jugović ne vidi napredak. Posao često nosi i doma, a što znači da večeri i vikend najčešće znači slobodno vrijeme za – obaviti još posla. Kada govori o svojem timu dekan Jugović ističe da je okružen ljudima koji posjeduju znanje, vještinu i energiju u svom resoru, ali i u ostalim područjima te kako je siguran da će kao tim doprinijeti daljnjem uspješnom rastu i razvoju fakulteta, zaposlenika i studenata.

NOVA AKADEMSKA GODINA I NOVI IZAZOVI Od ove akademske godine Dekan očekuje daljnje povećanje razine kvalitete obrazovanja i to kako zbog nove opreme (simulatori) tako i zbog redovnog usavršavanja naših nastavnika. ”Svi smjerovi na preddiplomskom i diplomskom studiju su “prepuni”, no diplomski studij brodostrojarstva u akademskoj godini 2016/2017. pohađa samo 8 redovnih studenata, a razlog leži u činjenici visoke traženosti prvostupnika brodostrojarstva na pomorskom tržištu. Jugović zaključuje: „Malo ih je upravo stoga što idu raditi (ploviti) nakon preddiplomskog studija“. Zanimanje brodostro-

jara je danas jedno od najtraženijih djelatnosti na svjetskom pomorskom tržištu. Iako zapadnoeuropske zemlje bilježe stalan pad broja mladih pomoraca, u Hrvatskoj tog problema nema. O popularnosti pomorskog zvanja u nas danas govori i činjenica da je na jedno mjesto nautičara “pucalo” gotovo tri kandidata za vrijeme upisa u ljeto/jesen 2016 (na mogućih 60 upisnih mjesta prijavilo se 160 kandidata). Nažalost, prema riječima dekana Jugovića i prodekana Rudana, čim je lošija ekonomska situacija u državi, želja za odlaskom na brod je veća, zbog čega se na Pomorskom fakultetu trude stalno biti korak naprijed. Nije uvijek krivo pomorsko tržište, napominje dekan Jugović: “Pomorsko tržište se trenutno nalazi na najnižim razinama u zadnjih moglo bi se skoro reći 100 godina. Posebno je pogođeno bulk tržište, odnosno tržište rasutih tereta koje se nalazi

na povijesno najnižim razinama. Oporavak tog segmenta se predviđa tek krajem 2019. godine. Konsolidacija tankerskog tržišta se očekuje 2018. godine, dok se za breakbulk ili tržište generalnog i projektnog tereta oporavak predviđa krajem ove godine što bi se trebalo poklopiti sa očekivanim rastom cijene nafte. Kontejnersko tržište trenutno prolazi vrlo turbulentno razdoblje i rezultat je stvaranje velikih koalicija, ali i nestanak nekih bitnih igrača, kao Yang Ming ili HMM. Tri Japanska brodara su se spojila krajem prošle godine, trenutno se događa spajanje Hapag Lloyda i UASC-a, a ove godine se očekuje još sličnih promjena. Jedan od uzroka ovakve krize je apsolutni višak svjetske flote u svim segmentima brodarstva. Slijedeće godine bi trebale biti godine konsolidacije flote i konsolidacije brodara. Puno igrača koji su ovisni o bankama će nestati, a očekuje se i pojačano rezanje

Izv. prof. dr. sc. Alen Jugović

Dekan Pomorskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci

a svaki đuje

brodova i pomlađivanje flote. Inovacije u poslovanju su izrazito bitne i smatram da će pomorstvo danas i pomorstvo za 10 godina biti neusporedivo ! Ukoliko bi to gledali, vidljivo je koliko je teško i kakav je izazov pred pomorskim institucijama u kreiranju svoje poslovne politike (obrazovne strategije) u cilju stvaranja kvalitetnog diplomanta.

KVALITETA ISPRED KVANTITETE Jedna od takvih pozitivnih stepenica je i suradnja s međunarodnim brodarima, pa su tako organizirani i razgovori s predstavnicima više stranih brodarskih kompanija (Almi tankers, Torm, NYK-a i drugi), koji su u pohodu na najbolje studente nautike i strojarstva. U nekoliko zadnjih godina veći broj nautičara i brodostrojara s najboljim ocjenama i “zalaganjem” imalo je šansu uz pomoć Fakulteta razgovorom s brodarskim kompanijama pridobiti svima željenu - kadeturu. Jedan od ponajboljih je i Luka Simić, predsjednik Sekcije mladih SPH i ponajbolji student riječkog Pomorskog fakulteta. Posebno smo ponosni na brojke o zapošljavanju naših studenata koje ukazuju da u proteklom vremenu gotovo 90 % završenih studenata preddiplomskog studija Nautike i Brodostrojarstva pronalazi svoj prvi ukrcaj u relativno kratkom vremenu od 180 dana. Vjerujemo da je takav, po nam izuzetan rezultat, barem mala posljedica kvalitetnog rada profesora sa studentima i njihovog nesebičnog angažiranja. Unazad nekoliko godina smanjili ste upisne kvote na pojedinim smjerova! Zašto? Prvenstveno zbog kvalitete te konstantnog praćenja tržišta i potreba za određenim kadrovima. Veći broj studenata zahtjeva veći broj

profesora i asistenata i veće financijsko opterećenje Fakulteta, što umanjuje godišnji budžet namijenjen - studentima. Jugović drži da ne želi žrtvovati kvalitetu nauštrb postojećih i budućih studenata.

DOBRIM STUDENTIMA OTVARAJU SE ŠANSE U svibnju je bio organiziran treći po redu i najuspješniji Dan karijera prilikom kojeg se poslodavci predstavljaju studentima svih smjerova: “Pokušavamo poslodavce aktivno angažirati u praktičnoj nastavi. Iskustvo koje poslodavci imaju iz prve ruke od neprocjenjive je važnosti za naše studente,” napominje Jugović. Potrebno je napomenuti da na Danu karijera se i poslodavci upoznaju i sa studentskim programima te imaju mogućnost da daju prijedloge i smjernice za korekciju istih. Posebno Jugović ističe da upravo u ovom Pomorski fakultet u Splitu bio je krajem studenoga domaćin redovne skupštine Udruge visokoškolskih pomorskih učilišta Republike Hrvatske na kojoj je za njenog predsjednika, umjesto dosadašnjeg prof. dr. sc. Serđa Kosa kojem je mandat prestao, većinom glasova izabran izv. prof. dr. sc. Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci. Mandat je na tri godine, a ciljevi djelovanja su promicanje, razvijanje i unapređivanje visokoškolskog

segmentu žele i slušaju gospodarstvenike jer ipak što znači diplomirani student ako ne uspije negdje na tržištu pronaći posao i osigurati si kvalitetan život. U prosincu je održan tradicionalni Bal Pomorskog fakulteta gdje se na istome mjestu zabavljaju studenti i profesori te pomorski gospodarstvenici i obilježavaju Dan zaštitnika pomoraca, Svetog Nikole. Mnogo je mogućnosti za odlične studente; najbolji odlaze na međunarodna natjecanja i konferencije na sve kontinente (Australija, Turska, Kanada, Bugarska, Vijetnam, …) i osvajaju priznanja za stečeno znanje upravo ovdje, na Pomorskom fakultetu u Rijeci. “Potičemo ih na rad i ističemo da je svaka ocjena bitna, ali i da se svaki napor cijeni. “ Ovo je ujedno i ohrabrenje svima koji ne znaju da li je upis na riječki Pomorski fakultet dobar ulog ili nepotrebna “muka” uložite u sebe i svoje znanje jer se tako otvaraju sva vrata.  pomorskog obrazovanja, znanosti i struke u RH. Udrugu čine sva visokoobrazovna pomorska učilišta u Republici Hrvatskoj: Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku i Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru te pridružene članice iz inozemstva, Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore i Fakulteta za pomorstvo i promet Portorož Univerze v Ljubljani.

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Piše: Milko Kronja, ITF Inspektor

POVIJEST (Pra)stara fotografija vraća nas unazad čak 56 godina, a mjesto radnje je američki grad i luka Milwaukee na obali jezera Michigan. Naime, 8. svibnja 1960. u popodnevnim satima u luku je uplovljavao brod Zenica, iz flote splitske Jadranske Slobodne Plovidbe.

rethodno je čekao na sidru gotovo 55 sati (trebao je uploviti 5. svibnja uvečer, ali zbog obavijesti o zakrčenosti luke brod je usporio i stigao na sidrište 6. svibnja u 11 sati ujutro). To je bilo dovoljno da ga prestigne još nekoliko teretnjaka i da vez dobije tek dva dana kasnije. Unatoč lošem vremenu i kiši, nekih stotinjak ljudi u automobilima pratili su dolazak broda, a na otvorenom ih je bilo još pedesetak, od čega desetak ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Međutim, sve ih je nadmašila gđa Mary Basack, tada stara 63 godine, koja je skoro tri sata strpljivo čekala pristajanje broda i obavljanje carinskih formalnosti kako bi se mogla popeti na palubu Zenice i njene pomorce darivati cvijećem i slatkišima koje je nosila u torbama. Naime, bilo je to prvo pristajanje jednog našeg broda u luku Milwaukee i zbog toga je Zenicu čekalo toliko ljudi. Gđa Basack koja se jedina družila sa pomorcima na brodu je u SAD prispjela još 1912. godine da bi državljanstvo dobila tek 1940. Kapetan broda, pedesetdvogodišnji iskusni pomorac Filip Vranković primio ju je u brodskom salonu s još nekolicinom časnika. Tu su bili i novinari koji su prepoznali priliku za pisanje članka o dolasku broda, a zauzvrat su 48

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

Svi putovi vodili su u - Milwaukee počašćeni šljivovicom i cigaretama „Morava“. Posadi broda su postavljana uobičajena pitanja o shoppingu i ženama, a oni su jedva čekali izići na kopno; od ukupno 35 pomoraca, 25 ih je dobilo dozvolu provesti nedjeljnu noć u gradu, a na ruku im je išla činjenica da je brod uplovio u luku kasno popodne i da je kiša ometala trgovačke operacije koje su trebale završiti za samo 5 – 6 sati, a ovako su potrajale gotovo cijeli dan.

Zenica, Vareš i kronologija ostalih «prvoboraca» na prekooceanskoj liniji Zenica je, kako kažu kronike, u luci Milwaukee iskrcala jednu jedrilicu i 200 sanduka vina, a ukrcala 31 tonu odjeće i 10 tona aluminijskog otpada. Inače, u to vrijeme brod je plovio na redovnoj liniji između jadranskih odnosno medite-

ranskih luka u pravcu luke Velikih jezera. Dolazak oceanskih brodova u to područje SAD-a i Kanade omogućen je prokopom kanala St. Lawrence na dionicama od Port Colbornea do Montreala, što je nakon petogodišnjeg rada okončano u lipnju 1959. godine. Nedugo zatim, na tom području pojavljuje se splitski brodar, čiji brod Vareš, blizanac Zenice već početkom listopada 1959. preplovljava kanal i dolazi do krajnje moguće točke za prekooceanska plovila – američke luke Duluth na jezeru Superior. Inače, Vareš i Zenica bili su linijaši od 3 740 DWT, građeni 1951. odnosno 1952. kao Paranagua i Ilheos za Šveđane, a nakon dolaska u Jadran sve do prodaje, koncem 1971. godine bili su stalno uposleni na liniji preko Atlantika, a izuzetak su bili zimski mjeseci kada led okuje taj pomorski put; tada su plovili za istočnoafričke luke.

Poslije švedskih blizanaca na ovoj liniji pojavljuje se trio Marko Marulić, Luka Botić i Natko Nodilo, novogradnje iz splitskog brodogradilišta od po 13 000 DWT. Zatvaranjem Sueskog kanala oni su prebačeni na druge rute, a prema Kanadi i SAD su povremeno plovili i manji brodovi kao Omiš, Jelsa,

Svi putovi vodili su u - Milwaukee

Bol i Solin, svi po 3 000 DWT (prije produljenja 1968. godine) te znatno veći Uskok, bivša Siletta, od 10 627 DWT, a stalno brod Jadro, ex Tautra od 4 775 DWT. Zvjezdani trenuci ove linije počinju 1967. godine uvođenjem brodova Alka, Split i Makarska od po 9 909 DWT, specijalno građenih za plovidbu kroz područja leda. Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća tu je bio angažiran i brod Biokovo od 12 060 DWT, prijašnji engleski Manchester Port. Nažalost,

zlatne godine su prilično brzo završile brzim razvojem kontejnerizacije, iako su splitski brodovi prilagođavani prijevozu manjeg broja spremnika na palubi, brzo su postali zastarjelima (Jadro je svoje zadnje putovanje preko Atlantika napravio u prosincu 1978. godine), a bilo je i pomorskih nesreća. Prvo se 1979. potopio brod Makarska nakon sudara ispred španjolske obale s njemačkim Sydney Expressom, uz gubitak života trojice pomoraca, a iduće godine je u požaru u talijanskoj luci Civitavecchia izgubljen brod Biokovo. Jadro je 1981. prodan Dalmatinskoj plovidbi iz Vela Luke, a Split i Makarska su pred kraj karijere zamijenili transatlantske rute onima za Istočnu Afriku. Zadnji put su zajedno plovili po Velikim Jezerima u prosincu 1982. godine a nakon toga je samo Alka, tijekom studenoga i prosinca 1983. napravila „đir“ po Jezerima, preko Toleda i Chicaga za Duluth i time simbolično zatvorila puni krug nakon 24 godine. Jer, tim su rutama do kraja te 1983. godine plovili samo višenamjenski blizanci Admiral Purišić i Priština od po 14 930 DWT, a brodovi angažirani na prijevozu tereta u spremnicima, prvo zakupljeni Este, Nordwelle, Istranka, Germanic i Adriatic Trader išli su samo do Montreala, kao i kasnije nabavljeni rabljeni brodovi Split, Solin i Biokovo.

A što su nam donijele devedesete? U svibnju 1992. temeljem ugovora o suradnji na ove rute u aranžmanu Jadroplova dolaze i brodovi za prijevoz spremnika tvrtke Canadian Pacific – CanMar Venture i San Lorenzo. U kolovozu te godine iz linije izlazi brod Solin, a u svibnju 1993. i Split, kada je posljednji put zabilježeno i ticanje domaćih luka, bila je to Rijeka. Još će samo Solin napraviti jedno putovanje od svibnja do srpnja 1993. kada na liniji ostaju samo „čisti“ kontejneraši; dva kanadska broda i Biokovo. U travnju 1994. brodovi mijenjaju imena, svi će od tada nositi prefiks CanMar, a uskoro i gospodara – novoosnovana tvrtka Split Ship Management je naslijedila kompletan kadrovsko-tehnički sektor splitskog brodara. Unatoč toj činjenici, brodovi se sve do kolovoza 1997. službeno prikazuju kao dio flote Jadroplova, kada i konačno sele na popis brodova SSM-a, gdje se još uključuju brodovi CanMar Triumph i CanMar Valour. Upravo je potonji bio okidač konačnog nestajanja ove linije - nakon nasukanja na

Azorima u prosincu 2005. iza kojeg je slijedio potpuni gubitak broda. To se dogodilo u trenutku kada je iz mediteranskih luka prema Montrealu bilo angažirano čak šest kanadskih brodova na kojima su plovili hrvatski pomorci. Tako je u prosincu 2006. potpuno završena priča o liniji za Velika Jezera, iako je ona praktički završila još 1983. godine jer nakon toga niti jedan naš brod nije zaplovio kanalom St. Lawrence prema kanadskim i američkim lukama na obalama pet tamošnjih jezera. Unatoč staroj uzrečici „nikad ne reci nikad“, nažalost sa potpunom sigurnošću se može reći da u budućnosti više nema nikakve šanse da neka nova Mary Basack dočeka hrvatski linijski brod u Milwaukeeju, Chicagu, Detroitu, Toledu, Duluthu i ostalim lukama Velikih jezera, i to ne samo zbog činjenice da je kontejnerizacija učinila da Montreal bude praktički jedina luka za uvoz spremnika koji se kasnije transportiraju željeznicom na zapad, već i zbog tužne istine da naše linijsko brodarstvo više uopće ne postoji.  Pomorski vjesnik • siječanj 2017

ZABAVA VELIKA TALIJANSKA KONTEJNERSKA LUKA NA OBALI TIRENSKOGA MORA

KORALJNI OTOCI

UČITELJ GLADIJATORA LUČKI GRAD U LAŽIRU U ANTIČKOM RIMU

LUDOLFOV BROJ

SATURNOV PRIRODNI SATELIT

LJUDI KOJI ŽIVE OD SVOG RADA

KONJ IZVJEŽBAN ZA NAJBRŽE TRČANJE GLUMICA IZ FILMA "EROTIKON" GUSTAVA MACHATYJA KIRK DOUGLAS

IME SUPRUGE CHARLIEJA CHAPLINA

GLUMICA KNEZ

MAKEDONSKI NACIONALNI PRAZNIK SUPROTNI VEZNIK REVOLUCIONAR CHE GUEVARA

KROMATSKI POVIŠEN TON "A" VELIKA ŠPANJOLSKA KONTEJNER- POGODBENI KONTEJNERSKA LUKA U SKA LUKA VEZNIK ZAPADNOJ NA SLICI ITALIJI NEDALEKO GIBRALTARA, PREMA PROMETU NAJVEĆA NA MEDITERANU

BIBLIJSKI GRAD RAZVRATA

ŠPANJOLSKA

BIVŠI AMERIČKI ARGENTINSKI KNJIŽEVNIK TENISAČ, LEVIN GUILLERMO

RUBIDIJ

ASTRID OD MILJA TURSKA KONTEJNERSKA LUKA "RADIJUS" NAJVEĆA GRČKA KONTEJNERSKA LUKA

SUVREMENI HRVATSKI ARHITEKT, DRAŽEN IZVRNUTI

NA NAČIN, POPUT

NAJDUŽA TALIJANSKA RIJEKA SKLADATELJ COPLAND

PASMINE, SOJEVI PLESNA UMJETNICA MLAKAR

STANOVIT DIO CJELINE

AUTOR: VALTER

ISTARSKO CRNO VINO POKRETAČ MOTORA AUTOMOBILA

"TONA"

GLAVNA EGIPATSKA KONTEJNERSKA LUKA NACRTI

DRŽANJE, STAV VJEDRO, VEDRICA (REG.)

GLASNIK NA KONJU (TURC.) RADIŠNI KUKCI

TALIJANSKI NOGOMETNI REPREZENTATIVAC, DANIELE BIBLIJSKI LIK, SIN ABRAHAMOV I SARIN TALIJANSKA RADIOTELEVIZIJA GRANIČNA VRIJEDNOST

ŽELJKO IVANJEK

UKRAS UKLESAN U KAMEN IME VIŠE SIRIJSKIH VLADARA

"RAILROAD RETIREMENT BOARD" SJEVERNI JELEN

REDATELJICA KODAR TALIJANSKI TENOR, BENIAMINO "USER GROUP NETWORK" LAÐA U OBLIKU KOVČEGA

VELIKA ŠPANJOLSKA KONTEJNERSKA LUKA NA MEDITERANU AUSTRIJA

RIMSKI: 50 NEISTINE

STANKA, MEÐUVRIJEME (MN.) "ESCOLA VIA NET"

VELIKA AUSTRALSKA PTICA TRKAČICA SLIČNA NOJU (MN.) KARLOVAC ČEŠKA TENISAČICA, PETRA NEKI OD LIJEKOVA KOJI SE KORISTI KOD ALERGIJA

SILAŽENJE SUNCA NA DNEVNOJ PUTANJI

Pomorski vjesnik • siječanj 2017

LANTAN STARO IME RIJEKE RAJNE AUSTRIJSKI GRAD U ŠTAJERSKOJ RANKO MARINKOVIĆ

VRTLOG OSOBNA ZAMJENICA HRVATSKI KNJIŽEVNIK, MIROSAV ("ZASTAVE") TAJLAND

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Erste vam pruža sigurnu financijsku plovidbu. I kada ste na pučini, želite da kod kuće sve funkcionira. Odaberite Erste Gold paket za sigurno i neopterećeno bankarenje gdje god se nalazili. Od niza kvalitetnih proizvoda i dodatnih pogodnosti, ističemo podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka bilo gdje u svijetu bez naknade. Osim toga, na raspolaganju Vam je osobni bankar, koji će se pobrinuti za sve aspekte Vaših financija. Očekuje Vas i Visa Gold kreditna kartica bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva. Obratite nam se s povjerenjem!

Pomorski vjesnik • siječanj 2017