Pomorski vjesnik br. 85 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 85 I travanj 2017 I godina 22

Tražimo demokratske izbore / Prava za vrijeme nezaposlenosti / Projekti "Ekobrodova" / Dnevnik rada na jahti

Jedan od najvećih uspjeha SPH u protekloj godini

Vježbenički staž I na jahtama

PLAVA VRPCA

LIJEČNIČKI SAVJET

SIGURNOST

Zadranin spasio četvoricu Indonežana s tonuće ribarice!

Kad paluba prokuha

Smrtonosnih 12

Šesteročlana posada tonuće indonežanske ribarice grozničavo je odašiljala pozive upomoć ...

Svi koji plove, bilo da se radi o onima na brodu, onima na nekoj regati, ili onima u čamcu za spašavanje, izloženi su ...

Bezbroj puta do sada, kako putem novinskih članaka tako putem TV emisija, ali i usmenom primopredajom kolega, imali ste priliku čuti ...

str.18

str. 26

str.44

SADRŽAJ SPH Adresar Središnji ured Rijeka F. La Guardia 13/7, 51000 Rijeka  Tel.: + 385 51 325 340  Fax.: + 385 51 213 673  Email: info@sph.hr Ured Zadar C. F. Bianchija 2, 23000 Zadar  Tel.: + 385 23 250 230  Fax.: + 385 23 254 050 Email: lmisic@sph.hr Ured Split Marmontova 1, 21000 Split  Tel.: + 385 21 340 040  Fax.: + 385 21 345 339 Email: nmelvan@sph.hr Ured Dubrovnik A. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik  Tel.: + 385 20 418 992  Fax.: + 385 20 418 993 Email: rperic@sph.hr

SPH Aktivnosti 4

SPH u borbi za prava pomoraca

Tema broja - Vježbenički staž i na jahtama

Izbori za Radnička vijeća Jadrolinija, Plovput

Vijesti

Savjeti - Pitanja i odgovori

Intervju 14

Dr. sc. Nevenka Kovač, dr. med. ravnateljica Specijalne bolnice Medico

Zakon RH 16

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi

Sigurnost 22

Liječnički savjet 26

Impressum Pomorski vjesnik ISSN 13307363 Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Fiorello la Guardia 13, 51000 Rijeka

Zadranin spasio četvoricu Indonežana s tonuće ribarice

ITF Inspektorat 20

Održan Seminar za posade brodova za kružna putovanja

Kad paluba prokuha

Edukacija 30

Projekti “Ekobrodova” (1/2)

Putopis 36

Dnevnik rada na jahti

Povijest 38

Putnici na teretnim brodovima

Kolumna

Plava vrpca 18

Najučestaliji faktori ljudske pogreške u pomorstvu Smrtonosnih 12

Rodna (ne)ravnopravnost na tradicionalno muškim radnim mjestima

Zabava 42

Križaljka

Foto vijest

Za nakladnika: Predrag Brazzoduro Glavni i izvršni urednik: Marijana Smokvina Stalni suradnici: Damir Herceg, Tatjana Božić, Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša NIkolić, Zdenko Jabuka, Lina Lončar Dizajn i prijelom: Roman Cetin Foto na naslovnici: Excellencecharteryacht.com Tisak: Printera Grupa d.o.o. Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji se ne vraćaju.

Povjerenik SPH podružnice Jadrolinija kapetan Dragomir Mucić u posjeti Agenciji za prodaju karata Jadrolinije u Malom Lošinju Pomorski vjesnik • travanj 2017

SPH AKTIVNOSTI Ususret VI. Kongresu SPH: Glavni tajnik kapetan Predrag Brazzoduro - Ostva

SPH u borbi za prava Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, kapetan Predrag Brazzoduro, na kraju svog petogodišnjeg mandata osvrnuo se gdje i kako je sve počelo te što je sve uspio ostvariti. Peti Kongres Sindikata pomoraca Hrvatske održan je u Malinskoj od 30. 5. do 1.6. 2012. godine, a na njemu je donesena politika SPH koja je obvezala izabrano vodstvo.

rije pet godina Brazzoduro je Kongresu ponudio Prioritete za vrijeme između dva kongresa, u kojima je na početku istaknuo da nema iluzija da će se promjene dogoditi odmah. No mandat posvećen promjenama u organizaciji i pomlađivanju, samouvjereno je ustvrdio, dat će pozitivne rezultate do kraja mandata. Obveze su nastale kroz usvojene rezolucije, kao i kroz program Glavnog tajnika, koji je jednoglasno prihvaćen na Kongresu. U nastavku donosimo najbitnija pitanja i rezolucije na kojima je SPH radio u ovom mandatu:

Dekriminalizacija pomoraca i Rezolucija o Piratstvu Slučaj kapetana Kriste Laptala bio je dobar primjer kako državne institucije i sudovi mogu biti 4

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Predrag Brazzoduro

neuki i mogu implicirati odgovornost koje u stvari nema i koju je nemoguće dokazati. U vremenu između dva Kongresa inicirane su rasprave unutar organizacija kojima smo članovi: ETF (European Transport Workers Federation) te ITF (International Transport Workers Federation), ali i u IMO i ILO. Ne treba zaboraviti da je predstavnik Hrvatske u UN Vijeću sigurnosti otvorio i pitanje piratstva kao prijetnje pomorcima, a na nagovor Glavnog tajnika SPH. Na inicijativu SPH na nacionalnoj razini osnovan je Stožer za koordinaciju aktivnosti u slučajevima ugroze hrvatskih brodova i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Inicijativa je uslijedila nakon otmice brodova i pokušaja otmice hrvatskih brodova, ali nije ostala samo na piratstvu već se proširila i na slučajeve kad su hrvatski pomorci ostajali napušteni na brodovima ili u slučajevima kada su zatvoreni zbog istrage. U više je navrata Stožer pokazao opravdanost svog postojanja jer

su se razmjenjivale informacije i pružena je pomoć s više strana, diplomatskim putem i sindikalnim kanalima. Rezolucija o Socijalnom statusu hrvatskih pomoraca zahtijevala je, tijekom vremena između dva kongresa u kojem su se promijenile tri Vlade RH, puno rada, napora, lobiranja da se u prvom redu državna administracija dovede na razinu da razumije pomorstvo i specifičnosti poslova pomoraca, posebno u međunarodnoj plovidbi. Ostalo je puno otvorenih pitanja i neuspješnih akcija. Ostao je otvoren status pomoraca u nacionalnoj plovidbi, naime, nema nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi zaštitio minimalna socijalna prava kod budućih koncesionara. Tu je najveći problem Jadrolinija, čije se poslovodstvo postavlja kao država u državi, a da stvar bude gora, nemaju puno znanja o poslu kojim se bave, ističe Brazzoduro. Rezolucija o vježbenicima pozvala je da se izmjenama zakona učini lakšim stjecanje pr-

vog zvanja. Od brojnih nastojanja, jedino je uspješno izlobirana promjena kojom je ostvareno priznavanje navigacije na komercijalnim jahtama, kako u ishodovanju svjedodžbi, tako i u njihovu obnovu. U ovom se trenutku nastoji proširiti državna subvencija na sve koji, bez obzira na zastavu broda, omogućavaju vježbenicima stjecanje vježbeničkog staža. Na Kongresu je donesena i Rezolucija o Reprezentativnosti sindikata kojom se inzistiralo na borbi za osiguravanje statusa kojim se garantira pregovaranje i potpisivanje kolektivnih ugovora. Ovaj je zadatak vrlo brzo ostvaren i SPH je ostao reprezentativan u pomorskom sektoru i nastavio s pregovaranjem i potpisivanjem kolektivnih ugovora, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Dapače, tijekom razdoblja između dva kongresa povećao se broj kolektivnih ugovora pregovaranih i potpisanih od SPH, čime su osigurana minimalna prava hrvatskih pomoraca. U svom radu SPH je posebnu pažnju posvetio i Rezoluciji o očuvanju okoliša te Rezoluciji o Ostvarenju roditeljskih prava, koja se najviše odnosila na prava roditelja djece s posebnim potrebama. - Nismo uspjeli u mandatu prve Vlade uvjeriti ministricu socijalne skrbi da je potrebno izvršiti izmjene i dopune zakona i pravilnika, kako bi se obitelji pomoraca omogućilo korištenje roditeljskih prava. Zbog toga smo posegnuli za alternativom i u izmjenama Pomorskog zakonika omogućili pomorcima da sami izaberu mogućnost ostvarenja prava.

Ususret VI. Kongresu reni uspjesi u mandatu 2012. – 2017.

pomoraca

Neven Melvan, Vladimir Svalina i Branko Berlan

Nažalost, neki posrednici su si uzeli za pravo da oni budu ti koji će određivati želi li pomorac ili ne dokazivati stalni radni odnos, pa su nam priskrbili ogorčenost pomoraca kojima su povećani izdaci za obvezna osiguranja, a da to oni nisu tražili. U ovom trenutku se radi na ishodovanju tumačenja kojim će se spriječiti nepravilnosti, pojasnio je Glavni tajnik SPH. Rezolucija kojom se osigurava odmor pomoraca naputila je u prvom redu inspektorat ITF/SPH da dodatno vodi računa o evidenciji sati rada i sati odmora, a u SPH oduvijek ističemo da je odmoran pomorac garant smanjenja pomorskih nesreća. Na kraju mandata i pred 6. Kongres valja istaknuti da je proces pomlađivanja u potpunosti dovršen, kaže Brazzoduro. Inspektorat ITF/SPH ima mladog koordinatora Romana Perića (40 god) na radu u Dubrovniku i Pločama i koji se već etablirao i u ITF-ovim krugovima. Kapetan

Mario Šarac (39 god) je preuzeo obvezu zagorčati život lošim brodarima u dolasku u Riječku luku i okolna mjesta, a kolega Milko Kronja (56 god) pokriva Split, Šibenik i Zadar. U uredu u Splitu mlada pravnica, Vana Bosto (28 godina), odgovara na upite i pomaže pomorcima iz splitske regije, dok zadarsko okružje pokriva Luka Mišić (32 god), koji je već na dolasku osmislio novi priručnik za pomorce - «Argonauti».

«Hrvatski pomorci – nove generacije u vječnoj profesiji» Oko 150 sudionika okupit će se na VI. Kongresu Sindikata pomoraca Hrvatske što će biti održan 18. i 19. svibnja u Šibeniku. Kongres je najviše tijelo SPH i održava se svakih pet godina. Osim izvješća o radu svih tijela SPH za vrijeme između dva redovna kongresa, te prijedloga izmjena i dopuna Statuta, bit će održani i izbori za novog glavnog tajnika SPH te će se donijeti ciljevi rada za buduće mandatno razdoblje. U Rijeci je sve opće poslove prihvatila tajnica Jana Kanadić (34 godine), kojoj se pomorci obraćaju s povjerenjem, jer znaju da će njihove potrebe za rješavanjem problema usmjeriti na prave adrese. Međunarodni odjel je pod rukom Dorotee Zec (30 godina), koja je već sudjelovala u radu na međunarodnim instrumentima Međunarodne organizacije rada i Međunarodne pomorske organizacije. Povjerenje su joj dali i ETF i ITF, gdje predstavlja mlade u svim tijelima koja donose važne odluke za pomorce širom Europe i svijeta. Najnovija utuženja kojima smo morali pribjeći, jer se u Jadroliniji ništa ne postiže na po zakonu osnovan način odradila je Dorotea. Vrlo suvereno i uspješno financije vodi Ingrid Poleti (46 godina). Odjel informiranja i promidžbe je vodila Bojana Manojlović (34 god) koja je nedavno napustila SPH i na njeno mjesto je

Članovi Sekcije mladih SPH na ITF Kongresu u Sofiji

došla Marijana Smokvina (34 god), nadamo se na duže vrijeme. Bojana je osmislila aplikaciju za mobilne uređaje koja daje pomorcima nužne informacije te Kalkulatore koji im olakšavaju izračune obveznih davanja. U tom segmentu našeg rada imamo još mnogo prostora za poboljšanje, pa se nadamo da ćemo ga iskoristiti s novim snagama, ističe Brazzoduro. Odjel za kolektivne ugovore i kolektivno pregovaranje vodi Pomoćnik Glavnog tajnika, ing Vladimir Svalina (63). Otkad je preuzeo kolektivno pregovaranje, napravio je izuzetno veliki iskorak i povećao broj posebnih ugovora, a time i prihodovnu stranu Sindikata pomoraca Hrvatske. Nadam se da će uspjeti pripremiti svoju zamjenu u dijelu sljedećeg mandata i osigurati SPH za budućnost. Pomoćnik Glavnog tajnika za nacionalne poslove je kolega Neven Melvan (51 god) koji je odnedavno i kandidat Središnjeg odbora za Glavnog tajnika SPH. Neven je došao iz “Plovputa” gdje je bio vrlo uspješan povjerenik. Neven je i predstavnik SPH u ITF Fair Practice Committee te u Predsjedništvu vijeća SSSH. Sudjeluje u radu tijela ITF-a i ETF-a, kao i u pregovorima s Nautilus International o eventualnom budućem udruživanju. Kao što sam naglasio u zaključcima Prioriteta SPH 20122017, bez pomlađivanja nema nam opstanka. Nadam se da sam zadaću obavio i da smo osigurali budućnost SPH, zaključio je Brazzoduro.  Pomorski vjesnik • travanj 2017

Piše: Lina Lončar, mag. iur., odvjetnička vježbenica

SPH AKTIVNOSTI

riznavanje plovidbene službe na jahtama u svrhu stjecanja svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1) Posljednje izmjene članka 17. Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, iz kolovoza 2016. godine, donose važnu i dugo iščekivanu učinkovitu mjeru ministra Pomorstva, prometa i infrastrukture koja bi u budućnosti mogla uvelike olakšati zapošljavanje i napredovanje mladih pomoraca, a s vremenom, nadamo se, i općenito povećati konkurentnost hrvatskih pomoraca na tržištu rada budući da se stjecanjem svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima, hrvatskim pomorcima otvaraju mnoga vrata na tržištu zapošljavanja pomoraca i pružaju brojne prilike za daljnje usavršavanje i stjecanje pomoračkog iskustva. Škole i fakulteti svake godine proizvode nove obrazovane kadrove koji trebaju odraditi obaveznu plovidbenu službu u trajanju od najmanje 12 mjeseci budući da nakon srednje pomorske škole odnosno, pomorskog fakulteta, mladi pomorci nemaju nikakvo klasificirano pomoračko zvanje sve dok ne završe vježbenički staž. Prvi ukrcaj na brod po završetku Pomorskog fakulteta ili škole, odnosno odrađivanje vježbeničkog staža, nedvojbeno je jedan od najvećih izazova u karijeri budućih pomoraca. Nažalost, zaposlenicima u pomorskom gospodarstvu je vrlo dobro poznato da globalna ekonomska kriza u svijetu nije zaobišla ni pomorce i pomorstvo pa je ukrcavanje pomoraca na brodove postalo sve teže, pogotovo za mlade ljude bez iskustva. Eskalacija krize na pomorskom tržištu značajno je utjecala i na hrvatsko brodarstvo koje prije svega obilježava gašenje bro6

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Jedan od najvećih uspjeha SPH u protekloj godini

Vježbenički staž I na jahtama darskih kompanija, neadekvatna te, uz časne iznimke, tehnološki zastarjela flota. Uslijed trenda gašenja brojnih hrvatskih brodara te posljedično trenda značajnog smanjivanja flote brodarskih kompanija koje su ranije zapošljavale veliki broj kadeta, vježbenika stroja i iskusnih pomoraca, problem ukrcaja mladih školovanih kadrova za pomoračka zvanja postao je jednom od nepremostivih prepreka zapošljavanju pomoraca i realizaciji pomoračke karijere.

Otvaranje stečajnih postupaka nad brojnim hrvatskim brodarskim kompanijama i njihova likvidacija prisilila je hrvatske pomorce da posao traže sami ili putem ovlaštenih pomorskih agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na stranim brodarskim kompanijama, u «off-shore» industriji, na kruzerima ili jahtama. Česta ukazivanja na predmetnu problematiku od strane Sindikata pomoraca Hrvatske i pomoraca zatečenih takvom situacijom napokon su

rezultirala spoznajom Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture kako je neophodno poduzeti određene mjere u cilju olakšavanja prvog ukrcaja mladih pomoraca na brod radi stjecanja neophodnog staža. U tom kontekstu, nadležno ministarstvo nije propustilo primijetiti prisutnost sve većeg broja jahti u Jadranu, pa ova posljednja izmjena Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, svakako donosi dodatnu mogućnost za mlade pomorce kako bi uspjeli odraditi onih nužnih 12 mjeseci kadeture ili asistenture koji su preduvjet za dobivanje temeljnih breveta i

Foto: Suki Finnerty / YachtingToday

Tekst pod pokroviteljstvom: Odvjetničko društvo VUKIĆ & PARTNERS www.vukic-lawfirm.hr

daljnjeg rada na brodovima odnosno eventualni nastavak školovanja. Dakle, posljednje izmjene i dopune Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca stupile su na snagu dana 14. kolovoza 2016. godine pa od tog datuma omogućuju pomorcima u službi palube stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1) - Officer of the Watch (Deck) STCW REG II/1 (Unlimited) Certificate of Competency, obavljanjem dijela propisane plovidbene službe i na jahtama upisanim za gospodarske svrhe, umjesto obavljanja nužnog razdoblja plovidbene službe isključivo na brodovima 500 BT ili većima. U tom smislu izmijenjena je i odredba čl. 3. st. 1. toč. 26. (prije 24.) Pravilnika, pa »plovidbena služba« sada označava službu na brodu i/ili jahti koja je uvjet za

Nikole Tesle 9/V-VI, 51000 Rijeka, Croatia Phone: +385 51 211 600, Fax: +385 51 336 884 e-mail: info@vukic-lawfirm.hr

izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti, odnosno dopunske osposobljenosti. Pomorci u službi palube - zapovjednik broda, prvi časnik palube i časnik plovidbene straže - osposobljavaju se za obavljanje plovidbe, rukovanja i slaganja tereta, te upravljanja poslovima na brodu i skrb za osobe na brodu. Svjedodžbom o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1) potvrđuje se kako je pomorac savladao minimalne standarde osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi te ista sadrži i ovjeru kojom se pomorac ovlašćuje obavljati brodske djelatnosti na dužnostima i razinama odgovornosti svojstvenim časniku plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1), uz moguća ograničenja, i rok valjanosti, kako je u toj ispravi naznačeno. Časnik plovidbene straže je časnik palube operativne razine na komercijalnom brodu u međunarodnoj plovidbi, a njegova djelatnost sadrži, ali se ne ograničava na dužnosti istovjetnog časnika u nacionalnoj plovidbi. Kako bi stekao svjedodžbu o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1), pomorac koji ima najmanje 18 godina života i udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, mora prije polaganja ispita za stjecanje takve svjedodžbe, sukladno programu iz Priloga C6 Pravilnika: • završiti srednjoškolsko obrazovanje nautičkog smjera ili drugog odgovarajućeg smjera u trajanju od najmanje 4 godine, u kojem su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu iz dijela A-II/1 STCW Pravilnika odnosno iz Priloga A1 ovog Pravilnika ili, • odslušati i položiti sve ispite prve dvije godine preddiplomskog sveučilišnog studija nautičkog smjera, odnosno drugog

odgovarajućeg smjera u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji iz dijela A-II/1 STCW Pravilnika odnosno iz Priloga A1 Pravilnika ili, • završiti preddiplomski sveučilišni studij nautičkog smjera, odnosno drugog odgovarajućeg smjera u trajanju od tri godine u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu iz dijela A-II/1 STCW Pravilnika odnosno iz Priloga A1 ovog Pravilnika. Prije preuzimanja dužnosti na brodu, sve osobe koje obavljaju poslove na brodu u bilo kojem svojstvu, moraju svladati i poseban program izobrazbe o postupcima u slučaju opasnosti na brodu (STCW A-VI/1), sukladno programu iz Priloga D1. Pomorac koji želi steći svjedodžbu STCW II/1 mora savladati i programe iz priloga D, dio D2 Pravilnika (Temeljna sigurnost na brodu), D6B (Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj razini), D11 (GMDSS radiooperator), D12 (Upravljanje gašenjem požara), D17 (Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice), D19 (Medicinska prva pomoći), D44 (Korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS)), D45 (Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu), D47A (Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu - radna razina) i D48 (Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša). Osim što mora položiti ispit za stjecanje svjedodžbe, pomorac mora ostvariti najmanje 12 mjeseci plovidbene službe kao vježbenik palube, ali prema posljednjim izmjenama Pravilnika, samo 6 mjeseci plovidbene službe mora biti ostvareno na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi dok preostalih 6 mjeseci plovidbene službe pomorac može ostvarivati u svojstvu vježbenika palube na jahti upisanoj za gospodarske svrhe.

Tema broja Drugim riječima, pomorac koji ima najmanje 12 mjeseci plovidbene službe kao vježbenik palube, može steći svjedodžbu o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1), ako je 6 mjeseci plovidbene službe ostvario na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi, a preostalih 6 mjeseci obavezne plovidbene službe u svojstvu vježbenika palube na jahti upisanoj za gospodarske svrhe. Naime, u posljednjim izmjenama pravilnika, iz čl. 17. stavka 1. točke 7. izostavljene su riječi "od 500 BT ili većoj", što znači da pomorac u svrhu stjecanja svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1), može plovidbenu službu ostvarivati na svakoj jahti gospodarske namjene odnosno, na svakoj jahti namijenjenoj iznajmljivanju s ili bez posade, neovisno o njezinoj veličini i državnoj pripadnosti, iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno. Zaključno, navedena novina Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti mladim pomorcima uvelike olakšava ulazak u svijet rada, obavljanje kadeture i stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1), jer će se nakon odrađenih 6 mjeseci plovidbene službe na brodovima 500 BT ili većima, za potrebe ispunjavanja uvjeta za stjecanje ove svjedodžbe, pomorcima uračunavati plovidbena služba ostvarena na jahtama. U duhu pozitivnog sagledavanje predmetne problematike naglasimo da predmetne izmjene pokazuju kako nadležno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, unatoč nekim kritičkim pristupima tematici, prati promjene i trendove u pomorstvu te se prilagođava postojećim okolnostima i potrebama kako pomoračkog zanimanja, tako i potrebama pomorskog gospodarstva za neophodnim kadrovima.  Pomorski vjesnik • travanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

Tražimo demokratske izbore Izbori za Radničko vijeće u Jadroliniji se spremaju u nedemokratskom i privilegiranom ozračju. Aktualno Radničko vijeće je prekršilo Zakon o radu tako što je u Izborni odbor „imenovalo“ dodatne članove iz redova NSPPBH (iako za to Radničko vijeće u odlasku nema nikakav zakonski mandat), a kako bi onemogućili glasovanje SVIM zaposlenicima Jadrolinije po principu „dvostrukih omotnica“ ili elektronskim glasovanjem, za što se zalažu Sindikat pomoraca Hrvatske i lista „Glas struke“, a sukladno Pravilniku o postupku izbora Radničkog vijeća (čl.7, st.6).

aime, na dosadašnjim, neposrednim izborima koji su se provodili u Jadroliniji nije bilo omogućeno svim radnicima koji imaju pravo glasati da pristupe izborima i izaberu svoje predstavnike (npr. izbori za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca održani u drugoj polovici 2016. godine, gdje je zbog očiglednog manipuliranja biračkim odborima kod glasovanja, ne poštivanja loše napravljenog hodograma i samim glasovima izbornog povjerenstva izabran radnik koji nije osvojio većinu glasova). SPH je ovoga puta takve postupke u provođenju samih izbora htio spriječiti. Kako bismo na ovim izborima izbjegli dosadašnje nepravilnosti, predložili smo i predlažemo da se izbori provedu na jednom biračkom mjestu u sjedištu poslodavca (Riva 16, Rijeka), dok bi svi ostali radnici (i pomorci i radnici na kopnu) kojima radno mjesto nije u glavnoj zgradi Jadrolinije glasovali putem pošte (pisanim putem), a sve u skladu sa stavkom 4. i 7., članka 7. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća. Podsjetimo, Radničko vijeće Jadrolinije Rijeka je 08. siječnja 2017. godine donijelo Odluku o raspisivanju redovitih izbora za radničko vijeće, no prekršilo je navedeni Zakon i Pravilnik ime8

Pomorski vjesnik • travanj 2017

novanjem dodatna dva člana iz Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske (NSPPB). Koordinator povjereništva SPH, podružnice Jadrolinija kapetan Dragomir Mucić i predstavnik liste Glas struke Darko Kokić su, zbog dodatno imenovanih članova iz redova NSPPBa, koji nisu dali na uvid vjerodajnice o tome tko ih je postavio u Izborni odbor, napustili prvu sjednicu Izbornog odbora za predstojeće izbore za novi saziv Radničkog vijeća što je održana 1. ožujka u Rijeci. - Upozorio sam ih da na takav način ne možemo raditi jer svaka lista sindikata ili grupe

radnika treba imati jednaki broj članova u izbornom odboru, a oni su se opravdavali da su imenovani od strane Radničkog vijeća te da rade po njegovom naputku. Odbili su prihvatiti mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava o ovom pitanju - da svaka lista sindikata i grupe radnike daje svog člana izbornog odbora te da radničko vijeće donosi odluku o imenovanju izbornog odbora, ali ne smije i ne može predlagati članove izbornog odbora, niti

SPH je na ovu temu održao i konferenciju za novinare na koju je prozvani Sindikat reagirao napisima na svojoj internetskoj stranici, iznošenjem niza neistina.

imenovati Predsjednika Izbornog odbora istaknuo je kapetan Mucić i upozorio ih da će, ako se nastavi s nezakonitim radnjama, povući listu kandidata SPH za izbore radničkog vijeća. Kako aktualno Radničko vijeće nije uvažavalo prigovore, Sindikat pomoraca Hrvatske je tražio očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava po ovom pitanju, koje je odgovorilo da: «Radničko vijeće kojemu mandat ističe, ima Zakonom propisanu dužnost i ovlast donijeti odluku o imenovanju izbornog odbora, ali ne i predlagati članove i zamjenike članova izbornog odbora.» Unatoč upućenim prigovorima od strane SPH i liste «Glas struke» te očitavanju nadležnog ministarstva, Radničko vijeće i dalje nastavlja postupati suprotno obvezujućim propisima te postupa na štetu svih radnika Jadrolinije Rijeka i samog poslodavca. - Tvrdim da se tu radi o jednoj sprezi između ljudi u Radničkom vijeću s rukovodstvom Jadrolinije jer pomažu u odgađanju kolektivnog pregovaranja i donošenja kolektivnog ugovora koji već dugo vremena stoji na čekanju i na koji se ne odaziva-

Izbori za Radnička vijeća ju u Upravi Jadrolinije, rekao je glavni tajnik SPH kapetan Predrag Brazzoduro, dok je koordinator povjereništva SPH – podružnice Jadrolinija kapetan Dragomir Mucić istaknuo da Sindikat pomoraca Hrvatske traži da se omogući svim djelatnicima, svim pomorcima u Društvu Jadrolinija da iskoriste svoje pravo i da mogu glasovati. Sindikat pomoraca Hrvatske i njegov predstavnik u Izbornom odboru, i dalje će predlagati i inzistirati da se glasovanje provede na način kako bi svi radnici koji imaju pravo glasa, mogli na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati svoje predstavnike – radničko vijeće, koji će ih zastupati u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa, a sukladno članku 141. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14).

- Pomorci i radnici Jadrolinije nisu zaštićeni Kolektivnim ugovorom, socijalni dijalog ne postoji, Ugovori na određeno vrijeme se rastežu desetljećima, kadrovira se isključivo po principu nepotizma i preporuka uskog kruga privilegiranih. I sve to u vrijeme kada je Jadrolinija, nakon otvaranja tržišta, pred najvećim izazovom u svojoj povijesti istaknuo je pomoćnik glavnog tajnika SPH za nacionalne poslove Neven Melvan.

Sindikat pomoraca Hrvatske i lista „Glas struke“ traže dvije stvari: - Izborni odbor sukladno Pravilniku (čl.3, st.2 i 3) - svaki sindikat ili lista predlažu člana u Izborni odbor koji između sebe biraju predsjednika (čl.5, st. 5)

Najvažniji je uvijek ljudski faktor! Pravi ljudi na pravom mjestu. Oni koji su pokazali i dokazali da žele raditi za dobrobit radnika. Oni koji nisu tražili osobni boljitak i probitak zato što su u jednom trenutku izabrani da predstavljaju radnike i koji mogu i žele sagledati problem iz kuta radnika te voditi računa o njegovim potrebama.

kupština podružnice Plovput, Sindikata pomoraca Hrvatske je kandidirala takve ljude. Nositelj liste je Ivan Karin dipl. ing, a na listi su predstavnici pomoraca, direkcije, obalnih radijskih postaja i ronilaca. Cilj nam je dati širinu radničkom vijeću kako bi sve kategorije radnika imale svog predstavnika, a jednim od većih uspjeha ove liste smatramo mladost kandidata. Okupili smo mlade radnike koji i svoju budućnost vide u Društvu kojeg žele sačuvati i učiniti boljim, ali i zadržali one koji su skoro cijeli radni vijek proveli u Plovputu. Jedan od njih je Ivica Grga, pred-

Plovput - Izbori za Radničko vijeće stavnik radnika u Nadzornom odboru i nalazi se na posljednjem, 10. mjestu liste. On je čovjek koji želi svojim imenom poduprijeti generaciju koja dolazi. Važnost radničkog vijeća i predstavnika radnika u Nadzornom odboru dolazi do izražaja kada i ako kola krenu nizbrdo. U stabilnim Društvima gdje postoji Kolektivni

ugovor - plaće se redovito isplaćuju, nema jednostranih odluka o otpuštanjima radnika, vrši se kontrola poslovanja, kadrovske politike, sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te se vodi računa o uobičajenim „detaljima“ kao što su plan godišnjih odmora, raspored radnog vremena i noćni rad. No, nažalost iz primjera koji nas okružuju vidimo

- Predlažemo takvom Izbornom odboru da omogući svim pomorcima i radnicima da konzumiraju svoje pravo glasa. Tako provedene izbore prihvaćamo bez obzira na konačan rezultat. S obzirom na to da su se pripreme izbora nastavile protivno Zakonu i sa „šetajućim“ kutijama nad kojima ne postoji kontrola svih članova Izbornog odbora i što takvi izbori onemogućavaju glasovanje svih pomoraca i radnika (što je višegodišnja praksa) SPH i lista „Glas struke“ nemaju izbora te: - Neće sudjelovati u nezakonitim izborima i predložiti svoje liste - Tužbom su zatražili zaštitu prava pomoraca i radnika Jadrolinije na demokratske i zakonite Izbore za Radničko vijeće.  Dorotea Zec Marijana Smokvina da to nije uvijek tako. Tada Radničko vijeće i Nadzorni odbor ovlastima koje im daje Zakon o radu mogu ukazivati i sprječavati odluke koje idu na štetu Društva i radnika. Radnici u Plovputu su kušali oba uzorka. Zato je odziv na izborima uvijek preko 70%. Svjesni su da je dovoljna neka ishitrena odluka Vlasnika koja može dovesti u pitanje poslovanje i opstojnost Društva, a tada radničko vijeće i njihov predstavnik u Nadzornom odboru uz sindikat postaje prva linija fronte u borbi za njihovu budućnost. Na izborima će se birati između dvije liste- Sindikata pomoraca Hrvatske i Sindikata zaposlenika Plovput. U prošlom mandatu lista SPH je imala većinu, ali niti jedna Odluka nije donesena bez konsenzusa i suglasnosti predstavnika drugog sindikata. Nema razloga za provođenje loše prakse hrvatskih političara i stvaranja vlastitog imidža vrijeđajući kolege iz drugog sindikata. Tako je bilo i tako će biti dok SPH vodi radničko vijeće u Plovputu. Želimo fer izbore i dobar odaziv. Sve ostalo je u rukama radnika. Oni najbolje znaju tko zastupa njihove interese.  Neven Melvan Pomorski vjesnik • travanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

5. Kongres Europske federacije transportnih radnika (ETF) Peti Kongres Europske federacije transportnih radnika (ETF) bit će održan od 24. do 26. svibnja u Barceloni.

logan ovogodišnjeg Kongresa je “FAIR TRANSPORT FOR EUROPE - SOCIAL JUSTICE, SOLIDARITY, UNITY”, odnosno poboljšanje radnih uvjeta za europske prometne radnike, jednaka

prava za sve, solidarnost i jedinstvo. ETF je organizacija sindikata koja obuhvaća sindikate transporta iz Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i srednje i istočne Europe, a predstavlja više od 2,5 milijuna prometnih radnika iz 231 prometnog sindikata i 41 europske zemlje. Njegova glavna djelatnost je zastupanje i obrana interesa transportnih radnika diljem Europe. ETF oblikuje i koordinira transpor-

Sekcija mladih SPH na Danima karijera

„Rad i staž i prijevoz i plovidba“. Posebno smo naglasili, da je Sekcija mladih SPH uspjela izjednačiti izdavanje potvrdnica na tri od četiri Pomorska fakulteta u Hrvatskoj, no na našu žalost Pomorski odsjek u Dubrovniku još to nije realizirao. Dani karijera, održani 16.2.2017. u prostorijama Sveučilišta u Dubrovniku, ispunili su naša očekivanja, te su rezultirali velikim interesom i pozitivnim reakcijama.  Ivan Juričević

a Danima karijera, pod temom „Kadet“ namijenjenoj za studente Pomorskog fakulteta, odnosno za sve buduće mlade pomorce, sudjelovali su Sindikat pomoraca Hrvatske, Atlantska plovidba d.o.o., Lučka Kapetanija, CROSMA (Udruga hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca) i ACI d.d. (ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB). Događaj je popratio veliki broj zainteresiranih studenata, koji su imali priliku razgovarati o poslu, problemima tijekom studiranja i problemima koji ih čekaju prilikom prvog odlaska na brod. Bitno je naglasiti da studenti, budući mladi pomorci prate situaciju u Republici Hrvatskoj po pitanju odrađivanja kadeture i asistenture. Tijek cijele rasprave se vodio o tome kada se mogu očekivati bolja vremena o navedenom problemu, na što većina prisutnih gostiju nije imala konkretan odgovor, međutim svi smo se složili da je krajnji trenutak da RH intervenira i pomogne u rješavanju navedenih problema. 10

Pomorski vjesnik • travanj 2017

tne sindikate i socijalnu politiku, organizira zajedničke industrijske djelatnosti, sudjeluje u obrazovanju i osposobljavanju i provodi inovativna istraživanja o različitim temama o zdravlju radnika i sigurnosti na radu. ETF je priznati socijalni partner u europskom socijalnom dijalogu, te zastupa interese transportnih radnika diljem Europe vis-à-vis Europske komisije i Vijeća ministara. 

Sindikat pomoraca Hrvatske predstavljali su inspektor ITF Romano Perić kao moderator i Ivan Juričević ispred Sekcije mladih SPH. Sve prisutne smo upoznali s aktivnostima Sekcije mladih SPH, koja se aktivno bavi isključivo problemima mladih pomoraca u RH. Objasnili smo im poslove ITF inspektora, te što mogu očekivati od SPH i poslove koje odrađujemo za sve svoje članove. Buduće mlade pomorce upoznali smo s njihovim mogućnostima i s nedavno održanim Okruglim stolom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, gdje smo pripremili prijedlog i rješenje kroz mjeru

Vijesti

ODRŽANE REGIONALNE SKUPŠTINE

akon Zadra, Šibenika i Splita, 20. ožujka održana je regionalna skupština u Dubrovniku. Bila je to prilika za druženje i razgovor pomoraca s predstavnicima SPH. Voditelj ureda SPH u Dubrovniku i ITF koordinator, Romano Perić prisutnima je predao Izvješće o radu ureda za proteklo mandatno razdoblje, dok je pomoćnik glavnog tajnika za nacionalne poslove Neven Melvan, kao kandidat Središnjeg odbora SPH za mjesto Glavnog tajnika SPH, pozvao pomorce da daju prijedloge za budući rad i kritiku dosadašnjeg rada. Glavni tajnik SPH kapetan Predrag Brazzoduro je istaknuo najbitnija pitanja na kojima Sindikat pomoraca Hrvatske trenutno radi. Sindikat pomoraca Hrvatske lobiranjem i pritiscima pokušava promijeniti zakonodavstvo u onom dijelu u kojem se pokazalo lošim, a trenutno najvažniji problem koji nastojimo riješiti je pitanje kadeta i asistenata koji nam ostaju doma, istaknuo je Brazzoduro. Naime, postoje različiti podaci. Pomorski fakultet Sve-

Fond solidarnosti

Isplaćeno 607.000 kuna u pet godina Fond solidarnosti Sindikata pomoraca Hrvatske osnovan je radi pomoći svojim članovima i njihovim obiteljima u slučajevima kada se nađu u izuzetno teškim prilikama, koje se ne mogu poboljšati njihovom voljom, aktivnostima i mogućnostima. Sredstva Fonda solidarnosti formiraju se iz: dijela izvornih prihoda SPH i doprinosa brodara kroz kolektivne ugovore u visini utvrđenoj godišnjim financijskim planom, namjenski prikupljanjem sredstava putem akcija solidarnosti i drugih izvora. U protekloj godini putem Fonda solidarnosti SPH je isplatio 25 osoba u ukupnom iznosu od 58. 082,16 kuna te su isplaćene četiri pozajmice u iznosu od 13. 000 kuna. Najveći broj pomoći, njih deset isplaćeno je zaposlenicima Jadrolinije. Pravo na novčanu pomoć ili pozajmicu iz Fonda solidarnosti imaju članovi SPH i njihova uža obitelj, a odluku donosi tročlana Komisija Fonda solidarnosti. U proteklih pet godina kroz Fond solidarnosti isplaćeno je 96 tisuća kuna pozajmica i 511 tisuća pomoći. – Fond solidarnosti trebao bi služiti pomorcima za dodatnu naobrazbu I prekvalifikacije kako bi im se poboljšala kvaliteta života. Pomoć Fonda solidarnosti za zadovoljenje osnovnih životnih potreba je najgora vrsta pomoći jer bi tu ulogu trebali odraditi država i poslodavac

Regionalna skupština u Rijeci

Regionalna skupština u Dubrovniku

učilišta u Rijeci objavio je podatke da 90 posto njihovih diplomanata u roku od dva mjeseca dobiju mogućnost za odraditi kadeturu. No, drugi pomorski fakulteti i škole nemaju takva iskustva pa dolazi do akumuliranja kadra jer pojedinci na kadeturu čekaju i do dvije godine. Nešto smo u tom smislu uspjeli napraviti s izjedna-

čavanjem, odnosno davanjem mogućnosti za odradu i priznavanje kadeture na jahtama, a pokušali smo dokazati i da bi posao do 6 mjeseci u nekim institucijama, jer obrađuje određeni dio poslova koji nužno trebaju praksu nakon završetka škole, trebao biti priznat u kadeturu. Idući cilj je prisiliti državu da u što kraćem vremenu onaj dio koji ide preko ministarstva pomorstva (75 kuna koje plaća našim brodarima po danu za kadeta preko minimuma koje imaju određeno kroz tonnage tax u sustav) proširi na strane brodare i da poveća taj iznos. Time bi brodaru ostali troškovi hrane, osiguranja i repatrijacija, a kadet bi dobio naknadu od države. To je sustav koji Ministarstvo rada primjenjuje prema svima pa ako se primjenjuje prema drugima zašto ne i prema kadetima. Drugo pitanje na kojem radimo je Izmjena pravilnika o porezu. Ono što Sindikat pomoraca Hrvatske zastupa od početka je stav da «pomorci u međunarodnoj plovidbi na zaradu ostvarenu u međunarodnoj plovidbi ne plaćaju porez». To je bio naš prijedlog od početka, a računamo da bi to moglo uskoro biti riješeno, zaključio je Brazzoduro. Na regionalnoj skupštini je, uz predstavnike SPH, nazočilo petnaestak pomoraca s različitih kompanija, predstavnici Lučke kapetanije i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić. U srijedu, 23. ožujka održana je Regionalna skupština u Rijeci.  MS

kroz svoj socijalni paket. No, obzirom da to nije tako SPH mora trošiti sredstava kako bi pokrio ono što bi trebala država. Najveća pomoć je nekome omogućiti zaradu za kvalitetan život, rekao je glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro. MS

Potpisan Nacionalni KU

Zaštićeni pomorci na brodovima “Jadro” i “Sveti Duje” Pomorci koji plove na brodovima «Jadro» i «Sveti Duje» od veljače ove godine zaštićeni su Nacionalnim kolektivnim ugovorom za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi. Pregovori o potpisivanju ugovora započeli su na inicijativu ITF inspektora Marija Šarca koji je tijekom rutinske inspekcije broda utvrdio da brod nije pokriven ugovorom te je vlasnika broda pozvao da potpiše ugovor. Nakon gotovo jednogodišnjih pregovora pomoćnik glavnog tajnika za kolektivne ugovore i kolektivno pregovaranje u Sindikatu pomoraca Hrvatske Vladimir Svalina i ITF inspektor Mario Šarac uspjeli su s opunomoćenikom vlasnika brodova Juricom Pevecom potpisati Nacionalni kolektivni ugovor i posebne dodatke. Naime, brod «Jadro» plovi pod hrvatskom zastavom i poslodavac je kompanija Makar

Navis d.o.o. , dok brod «Sveti Duje» plovi pod zastavom St. Vincent and The Grenadines i čiji je poslodavac Panamaris d.o.o. - Kompanije su preuzele obveze prema pomorcima sukladno NKU, rekao Svalina. - Pozdravljamo ovu odluku brodara. Pristupanjem kolektivnom ugovoru brodar je pokazao da i mali brodari mogu imati kolektivni ugovor. Ugovorom su definirana prava i obveze i pomoraca i brodovlasnika pa smatram da je brodar, isto kao i pomorci zadovoljan što je pristupio kolektivnom ugovoru, istaknuo je Šarac. Nakon potpisivanja ugovora inspektor Šarac je s g. Pevecom posjetio brod Sveti Duje gdje je posadi objasnio prava i obveze koji proizlaze iz ugovora, a u idućih nekoliko dana planirana je i posjeta brodu Jadro. MS Pomorski vjesnik • travanj 2017

SPH AKTIVNOSTI

{ P}

Poštovani, bio sam zaposlen u Hrvatskoj do srpnja 2016.g. Polovicom srpnja sam se ukrcao na brod u međunarodnoj plovidbi. Zanima me da li sam obveznik plaćanja poreza na dohodak, pošto sam plovidbu započeo tek u drugoj polovici kalendarske godine i fizički nisam mogao ispuniti kvotu od 183 dana?

{O}

Poštovani, - sukladno pozitivno pravnim propisima kojima je regulirana obveza plaćanja poreza na dohodak za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi nije relevantno u kojem ste momentu predmetne kalendarske godine ostvarili prvi ukrcaj. Stoga, iako ste prvi ukrcaj ostvarili polovinom srpnja prošle godine te tehnički niste u mogućnosti ostvariti broj dana plovidbe potrebnih za oslobođenje od porezne obveze, smatrate se za obveznika poreza na dohodak.

{P}

Poštovani, Slomio sam nogu 12.12.2016. Zbog složenosti prijeloma podvrgnut sam operativnom zahvatu. Imao sam letove za na brod 13.01.2017, te nisam bio u mogućnosti zbog loma noge. Koja su moja prava i što mi je činiti u svezi prijave bolovanja?

{O}

Poštovani, s obzirom na navedene informacije iz upita nije nam poznat vaš status zaposlenja kao ni kompanija na kojoj ste zaposleni odnosno eventualni Kolektivni ugovor koji se primjenjuje na vas, stoga smo vam u mogućnosti odgovoriti općenito u odnosu na primjenjivo pozitivno pravo. Budući da pomorcima u međunarodnoj plovidbi po iskrcaju prestaje radni odnos te ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje preko HZZO-a kao nezaposlene osobe, kao i svim nezaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj, ukoliko im se za vrijeme nezaposlenosti dogodi bolest ili ozljeda tada uslijed privremene ne-

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Pitanja & Odgovori sposobnosti za rad ne ostvaruju pravo na naknadu plaće. Naime, pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ostvaruju one osobe kojima je bolest ili ozljeda odnosno privremena nesposobnost za rad uslijed istih u vezi s radnim odnosom odnosno za trajanja radnog odnosa ili po prestanku radnog odnosa - ali u tom slučaju pomorci u međunarodnoj plovidbi se moraju prijaviti na HZZO u roku 3 dana od iskrcaja, pod uvjetom da je takva privremena nesposobnost za rad nastala za vrijeme plovidbe.

{P}

Poštovani, Radim za stranu kompaniju i uplaćujem sve svoje doprinose i kad sam na brodu i kući, s ugovorom 4-2 i plaćom kad sam na brodu i kući. Sada mi se je dogodio problem prvi put kako 17 godina plovim da sam po redovnom trebao ići na brod početkom 8.mj ali mi to kompanija nije osigurala te sam morao ostati kući duže 2.mj koja su mi neplaćena. Moje pitanje je, da li ja imam pravo na kakvu vrstu novčane naknade i kome da se obratim za to? Jer sam trenutno kući i bez primanja 2 mj iako mi ugovor traje i čekam poziv na brod. Unaprijed hvala.

{O}

Poštovani, vezano za vaš upit, kao hrvatski pomorac u međunarodnoj plovidbi za vrijeme neza-

poslenosti nemate pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanja ukoliko niste samostalno uplaćivali doprinose za zapošljavanje temeljem Ugovora o plaćanju doprinosa s HZZ-om. Navedeno ste za ubuduće u mogućnosti regulirati s HZZ-om prema vašem mjestu prebivališta te ugovoriti plaćanje doprinosa za zapošljavanje te u konačnici i ostvariti korištenje novčane naknade za vrijeme nezaposlenost. U odnosu na materijalna prava odnosno potraživanja prema vašoj Kompaniji, nismo vam u mogućnosti odgovoriti budući da nam nije poznato postojanje Kolektivnog ugovora niti sadržaj istoga.

{P}

Poštovani, Upravo sam položio ispit za Yachtmastera do 500 bt uz GMDSS i D2 ispit. Poslao sam upit nekim francuskim i španjolskim agencijama za posao zapovjednika, međutim odgovorili su mi da moram komercijalizirati brevet to jest da ne mogu s hrvatskom certifikatima upravljati charter yahtama te da postoje određena ograničenja u odnosu na zastave. Molim da mi pojasnite ili me uputite na adresu koja će mi sa sigurnošću objasniti status hrvatskih svjedodžbi u odnosu na RYA svjedodžbe.

Savjeti

Sve upite šaljite na službenu email adresu: info@sph.hr

{O}

Poštovani, trenutačno ne postoji obvezujući međunarodnopravni dokument koji bi se odnosio na brodice i jahte, a temeljem kojeg bi se osiguralo ujednačavanje nacionalnih propisa i programa izobrazbe u ovom sektoru. Dakle, pitanje priznavanja stranih svjedodžbi koje se odnose na osposobljenost pomoraca za upravljanje brodicom odnosno jahtom za gospodarske namjene, ovisi o tumačenju svake pojedine države jer svaka država zadržava pravo imati neke posebne uvjete pod kojima će uvažiti stranu svjedodžbu, ili će ipak zahtijevati da se ispune njihovih specifični propisi za upravljanje brodicama i jahtama njihove državne pripadnosti. Dakle, gore navedena svjedodžba o osposobljenosti za zapovjednika jahte do 500 BT koju ste vi ishodili u RH ne garantira da će ista biti priznata u drugim državama. Potrebno je da provjerite s nadležnim tijelima države koja Vas zanima konkretne uvjete koje morate ispunjavati kako biste

dokazali osposobljenost upravljanja jahtom, odnosno da li se u konkretnoj stranoj državi priznaju hrvatske svjedodžbe ili se zahtjeva i neki dodatni certifikat. Što se RYA (Royal Yachting AssociationUK) svjedodžbe tiče, ni takva svjedodžba ne daje garanciju da će nužno biti priznata u svakoj državi, jer se ne radi o pravno obvezujućem dokumentu, i on ne služi kao neka vrst " međunarodne dozvole" za upravljanje brodicama i jahtama. Iako je naziv svjedodžbe izdane od RYA tzv. Međunarodna dozvola za upravljanje rekreacijskim plovilima ( ICC- International Certificate for Operators of Pleasure Craft), ona nije pravno obvezujuća i ne znači da će nužno vrijediti u svakoj drugoj državi.

{P}

Poštovani, član sam SPH, drugi časnik palube. Imam jedan upit vezano za uredbu o oslobađanju plaćanja poreza ako se ima preko 185 dana u plovidbi. Zanima me je li moguće dio odraditi na

dugoj, a dio na obalnoj plovidbi? Naime, zimi bi odradio 3 do 4 mjeseca duge plovidbe, a ljeti bio zapovjednik na turističkom brodu u obalnoj plovidbi. Uz dužno poštovanje, unaprijed zahvaljujem na savjetima i pomoći.

{O}

Poštovani, Radi se o zakonskoj odredbi koja se isključivo odnosi na pomorce na brodu u MEĐUNARODNOJ plovidbi. Treba imati ukupno tijekom kalendarske godine 183 dana. U dane se uračunavaju dani puta, paušalno za ukrcaj u inozemstvu 4 dana za odlazak i četiri za povratak s broda, što ne znači da u slučaju da provedete više dana na putu na i s broda iste nećete moći koristiti uz potrebne dokaze (putne karte, hotelske račune, potvrde kompanije itd.). Također se pribrajaju dani na obuci u vezi s poslom i to isključivo oni na obuci (ne i dani puta, ako nisu pokriveni svjedodžbom o obuci ili sličnim dokumentom). Dani na bolovanju koje je započelo na brodu ili na putu na i s broda. 

Pomorski vjesnik • travanj 2017

INTERVJU Radi pogodnosti za naše članove i njihove obitelji Sindikat pomoraca Hrvatske je

Piše: Bojana Manojlović

Popusti za članove SPH veće bogatstvo čega obično postanemo svjesni kada ga izgubimo. Zato je naša misija razviti svijest o potrebi aktivne cjeloživotne brige o zdravlju, poglavito kroz redovite preventivne i sistematske preglede po kojima je Medico prepoznat u svom radu više od četvrt stoljeća.

sklopio ugovor o suradnji s jedinom privatnom bolnicom s integriranom kompletnom dijagnostikom i minimalno invazivnom kirurgijom

Što bi izdvojili za hrvatske pomorce kao ciljnu skupinu u ponudi usluga Specijalne bolnice Mediko?

u Hrvatskoj.

Medico je zaista brend privatnog zdravstva, ne samo na Kvarneru, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Privukla me je poslovna odluka vlasnika odnosno vizija razvoja Medica u pravcu integrirane zdravstvene usluge dijagnostike i kirurgije. To je jedinstven koncept u hrvatskom privatnom zdravstvu i vidjela sam to kao osobni izazov. Za to je trebalo preoblikovati Polikliniku Medico u Specijalnu bolnicu što smo i uspjeli prošle godine. Naime, dobivanjem Rješenja Ministarstva zdravstva 14. listopada 2016. godine Medico je postao 14

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Foto: La Vie

iplomirali ste na Medicinskom fakultetu, a doktorirali na Ekonomskom fakultetu što se je pokazalo kao dobitna kombinacija jer je iza Vas zavidna menadžerska karijera u zdravstvu. Radili ste kao direktorica marketinga u Belupu, bili ravnateljica Specijalne bolnice Sveta Katarina u Zaboku, glavna savjetnica ministra zdravlja Siniše Varge, v.d. ravnateljica Imunološkog zavoda… Od svibnja 2016. godine ravnateljica ste privatne Specijalne bolnice Medico. Kako vas je put doveo iz metropole u Rijeku?

jedina privatna zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj s integriranom kompletnom dijagnostikom i minimalno invazivnom kirurgijom. Uz iskusan i educiran medicinski kadar, Specijalna bolnica Medico danas ima 16 registriranih djelatnosti koje obavlja kroz 24 specijalnosti i supspecijalnosti; imamo 95 zaposlenih, od kojih čak 45 liječnika; godišnje se brinemo za više od četrdeset tisuća pacijenata. Uz suvremen medicinskobiokemijski laboratorij imamo 14 specijalističkih ambulanti koje su na raspolaganju pacijentima svakoga dana od 07:00 do 21:00 sat, a na trećem katu je novi bolnički odjel koji uz dnevnu bolnicu ima moderan operacijski blok s dvije operacijske

sale, jedinicu za postoperativni nadzor (JPON) te komforne smještajne kapacitete za oporavak i liječenje pacijenata. Osim što imam privilegiju biti na čelu vodeće regionalne privatne zdravstvene ustanove, uvijek sam željela živjeti na moru.

Zbog čega ste se odlučili za početak suradnje sa Sindikatom pomoraca Hrvatske? Zašto pomorci? Rijeka je grad duge pomorske tradicije. Vaš cilj je štititi interese i prava te unaprijediti socijalni i društveni položaj hrvatskih pomoraca, a mi kao vaš partner u zdravlju želimo vam u tome pomoći. Zdravlje je naj-

Kao što sam već istaknula, Medico ima 16 registriranih djelatnosti koje obavlja kroz 24 specijalnosti i supspecijalnosti: anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje, dermatologija i venerologija, endokrinologija, gastroenterologija, ginekologija i opstetricija, interna medicina, kardiologija, opća kirurgija, nefrologija, neurokirurgija, neurologija, oftalmologija, ortopedija, otorinolaringologija, plastična kirurgija, pulmologija, radiologija, urologija, vaskularna kirurgija te medicinsko – biokemijski laboratorij. Uz bolničko liječenje provodi se i liječenje u dnevnoj bolnici za sve registrirane djelatnosti kao i sistematski pregledi te individualni zdravstveni programi. U jednom danu, na jednom mjestu obavljamo kliničku i dijagnostičku obradu, različite specijalističke preglede te dajemo završno mišljenje i prijedloge o daljnjem liječenju. Kod nas možete u moderno opremljenom medicinsko-biokemijskom laboratoriju obaviti više od sto pretraga iz područja opće i specijalne medicinske biokemije – bez naručivanja, a nalaz koji je gotov unutar dva sata možete preuzeti osobno i/ili mailom, faksom, poštom. Iz navedenog je vidljivo da gotovo nema zdravstvenog

dr. sc. Nevenka Kovač, dr. med.

ravnateljica Specijalne bolnice Medico

problema kojeg pomorci ne mogu riješiti u Medicu, pa čak ako trebaju obaviti i neki operativni zahvat. Kako je boravak pomoraca na kopnu prilično vremenski limitiran mislim da im je od izuzetne važnosti sve zdravstvene potrebe riješiti u najkraćem roku kako bi im što više vremena ostalo za njihove obitelji. To im Medico sigurno može osigurati.

Na što naši članovi mogu računati kod Vas, a ne kod ostalih? Što privatnu bolnicu Medico izdvaja na tržištu? Prije svega brza usluga koju ne mogu dobiti u javnom zdravstvenom sektoru, a širina ponude zdravstvenih usluga (24 specijalnosti od dijagnostike do operativnih zahvata) izdvaja Medico u odnosu na sve druge privatne zdravstve-

ne ustanove. Omogućili smo popust od 10% na zdravstvene usluge vašim članovima te 5% članovima njihove uže obitelji (supružnici, djeca). Imamo tim vrhunskih stručnjaka, ambulante nam rade svaki dan do 21 sat, radimo i subotom, sve preglede možete obaviti u jednom danu na jednom mjestu (štedimo dragocjeno vrijeme naših pomoraca jer su ionako (pre)kratko kod kuće!), a posebno smo ponosni na cjelovit individualan pristup svakom pacijentu koji SB Medico osigurava kroz multidisciplinarne zdravstvene centre izvrsnosti kao što su: Centar za minimalno invazivnu kirurgiju (spinalnu, urološku, ginekološku i abdominalnu), Centar za dojku, Centar za zdravlje žena, Centar za zdravlje i ljepotu, Centar za vene, Centar za poremećaje spavanja i Centar laserske medicine.

Obzirom da pogodnosti ostvarene našom suradnjom ostvaruju i obitelji naših članova, za što Vam se mogu obratit supruge/partnerice i djeca naših članova? Osim navedenih specijalističkih i sistematskih pregleda, brojnih zahvata kojih je svakim danom sve više, za članove SPH i njihove obitelji formirat ćemo posebne ponude. Tako smo tijekom travnja i svibnja samo za vaše članove i njihove obitelji pripremili dodatni popust od 5% na funkcionalne i estetske operacije glave i vrata. Dakle, u našoj suvremeno opremljenoj ambulanti za bolesti uha, grla i nosa možete učiniti operaciju tonzila (krajnika, mandula...), nosa (rinoseptoplastiku, rinoplastiku, septoplastiku) kao i kirurško odstranjivanje nosnih polipa. Isto tako smo za vaše „Penelope“ koje

strpljivo čekaju svoje muževe pripremili čarobne proljetne pakete Ljepote i zdravlja na koje one sve do kraja mjeseca svibnja ostvaruju dodatnih 5% popusta što znači da će uz ostale pogodnosti koje imaju ostali pacijenti one imati ukupno 10% popusta! Naravno i na sve druge naše usluge možete ostvariti dogovorene popuste, ali ovo su dodatni akcijski popusti samo za vaše članove i njihove obitelji.

Na koji način naši članovi mogu najbržim putem stupiti u kontakt s vama i saznati sve o uslugama Specijalne bolnice Medico? Sve o našim uslugama možete saznati na mrežnim stranicama www.medico.hr ili pozivom u naš Centar za naručivanje i informiranje na 051 263 109. Mirno more! 

Pomorski vjesnik • travanj 2017

ZAKON RH

Piše: Luka Mišić

Foto: dreamstime.com

Novim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji je na snazi od 02.03.2017. godine, između ostalih, promijenjen je i postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi.

omorci u međunarodnoj plovidbi imaju tako status dobrovoljnih platioca doprinosa za zapošljavanje. Stoga su pomorci još uvijek jedina kategorija radnika isključena iz ostvarivanja prava na novčanu naknadu za vrijeme po prestanku radnog odnosa, već za pomorce važi posebna procedura da bi ostvarili novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti - sklapanje Ugovora o plaćanju doprinosa za zapošljavanje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje prije svakog ukrcaja na brod. Značajna promjena za pomorce u međunarodnoj plovidbi koji su dobrovoljno sklopili Ugovor o plaćanju doprinosa za zapošljavanje s HZZ-om te plaćali spomenuti doprinos za zapošljavanje jest u visini iznosa novčane naknade. Tako pomorci više neće kao prije plaćati doprinos za zapošljavanje sukladno minimalnoj osnovici te primati minimalnu novčanu naknadu, već će se visina iznosa doprinosa za zapošljavanje i novčane naknade referirati na pripadajuću im osnovicu po kojoj plaćaju ostala obvezna osiguranja ( s obzirom na njihov čin). Dakle, ako sklope Ugovor o plaćanju doprinosa za zapošlja16

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi vanje plaćat će HZZ-u za vrijeme provedeno u plovidbi doprinos za zapošljavanje u iznosu 1,7% pripadajuće im osnovice, a u konačnici će nakon 9 mjeseci provedenih u radnom odnosu primati novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u iznosu od 70% predmetne osnovice prvih 3 mjeseca, a 35% osnovice za preostalo vrijeme. Za sva ostala prava i obveze u odnosu na pomorce u međunarodnoj plovidbi primjenjuju se opća pravila u odnosu na ostvarivanje i prestanak prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Ostvarivanje novčane naknade za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi u 3 koraka:

2. Nakon što je Ugovor potpisan od strane pomorca, isti će nakon što je potpisan od strane ravnatelja/ice HZZ-a biti poslan poštom na kućnu adresu pomorca.

1. Nakon što dobije Ugovor o radu od poslodavca, a prije ukrcaja, pomorac pristupa HZZ-u radi sklapanja Ugovora o plaćanju doprinosa za zapošljavanje (dalje: Ugovor).

3. Pomorac može ostvariti novčanu naknadu, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao HZZ-u za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije

Sva međusobna prava i obveze regulirana su istim, te je pomorac dužan plaćati doprinos za zapošljavanje sukladno pripadajućoj osnovici za obvezna osiguranja za pomorce u međunarodnoj plovidbi za 2017. godinu po stopi od 1,7%, mjesečno razmjerno za razdoblje provedeno na radu odnosno plovidbi. Potrebno je napomenuti da se za svaki novi Ugovor o zaposlenju odnosno plovidbu sklapa i novi Ugovor s HZZ-om.

prestanka zaposlenja odnosno plovidbe. Isto se dokazuje matrikulom te uplatnicama doprinosa za zapošljavanje koje se odnose upravo na vrijeme zaposlenja odnosno plovidbe. Rok za prijavu na evidenciju Zavoda i podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu naknadu je 30 dana od dana prestanka zaposlenja odnosno plovidbe. Visina iznosa novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje se sukladno osnovici za obvezna osiguranja za pomorce u međunarodnoj plovidbi, po kojoj su plaćali i doprinos za zapošljavanje, i to u iznosu od 70% predmetne osnovice prvih 3 mjeseca, a 35% osnovice za preostalo vrijeme. Trajanje novčane naknade utvrdit će se sukladno odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. 

Odobravamo popuste za članove obitelji!

logotip s podlogom

15%

Posebne pogodnosti za članove Sindikata

Inovativne terapije

NOVO!

• MBST® - terapijska magnetska nuklearna rezonanca • ORTHOKIN terapija • Vacusac – hipobarična terapija • Shockwave – terapija udarnim valom • 3D Dekompresijska terapija kralježnice • FREMS – revolucionarni biofizikalni tretman za različite boli

Rejuvenation medicinski program

POPUS

TA!

Na navedene usluge

Specijalistički pregledi Fizijatra, reumatologa, interniste, kardiologa, ortopeda, neurologa, dermatologa

Dijagnostika Dijagnostički ultrazvuk, elektromioneurografija, elektrokardiografija, denzitometrija, Biodex izokinetičko testiranje ...

Fizikalna terapija Za bolna stanja vratnog i lumbalnog segmenta kralježnice, program za reumu i artrozu, program za postoperativnu rehabilitaciju, program za sportske ozljede, program neurorehabilitacija

Sistematski pregledi Za muškarce i žene svih dobi • CACI nekirurški lifting lica • Intraderma RF Celulab • Kavitacija • Aromawickel tretman • Vip Lipo Line Duo • Slim Fit Poliklinika Terme Selce 1. prilaz I. L. Ribara 8, 51266 Selce; 051 764 076 Poliklinika Terme Rijeka S. Krautzeka 66c (Trsat), Rijeka; 051 400 420

www.terme-selce.hr | info@terme-selce.hr

Programi unapređenja zdravlja Posebni paketi i akcije

logotip bez podloge

PLAVA VRPCA

Piše: Damir Herceg

Šesteročlana posada tonuće indonežanske ribarice grozničavo je odašiljala pozive upomoć, navodeći da se nalaze 100 milja od otoka Kalimantana, te 250 milja od Singapura.

a drama odvijala se 1. prosinca 2016. u večernjim satima po lokalnom vremenu, a poziv je uhvaćen u 22,22 sati na tankeru „STI Beryl“ (52.000 dwt), brodara Scorpio Tankers, pod zastavom Maršalskih otoka, na čijem je komandnom mostu u tom trenutku na dužnosti bio 3.časnik palube Luka Peroš (29) iz Zadra. Luka je utvrdio da se ribarica nalazi 40 milja ispred njih, ali 13 milja van planirane plovidbene rute „STI Beryla“. Peroš je o pozivu u pomoć odmah obavijestio zapovjednika, Indijca Singha Jitendru, te drugog časnika palube kojemu je u ponoć predao dužnost. Drugoga dana, oko 3 sata ujutro, Luku je probudila sirena za uzbunu, a dežurni časnik je preko razglasa pozvao 23-članu posadu, 20 Indijaca i 3 Hrvata, da se pripreme za spašavanje ribara koji su večer prije zatražili pomoć. Osim Peroša, na brodu su bila još dvojica pomoraca iz Hrvatske – upravitelj stroja Neven Hero i 3. časnik stroja Hadi Aji. Pramac ribarice bio je pod vodom. Kroz mrak i valove „STI Beryl“ se pramcem približio tonućoj ribarici na svega desetak metara udaljenosti, osvijetlivši ju reflektorima, a posada je pritom ribarima uspjela dobaciti dva koluta za spašavanje vezana konopcima. Dvojica ribara uhvatila su te kolutove, te skočila u more, a s tankera su ih odmah počeli vući prema brodskim stepenicama spuštenim niz bok broda. Njihovo spašavanje uspo18

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Zadranin spasio četvoricu Indonežana s tonuće ribarice! ravali su dvometarski valovi, a na kraju i činjenica da je paluba praznog tankera bila 21 metar iznad površine mora( visina sedmerokatnice). Uvidjevši da je ribarica usidrena, na 25-30 metara dubine, zapovjednik Jitendra je naredio da se tanker lagano udalji od nje stotinjak metara kako kormilom ili propelerom ne bi zahvatili sidreni konop. „ Dvije trećine ribarice, od pramca prema krmi, već su bile pod vodom, te nam nije preostalo puno vremena da spasimo preostalu četvoricu ribara. Uzeo sam u ruke spravu za izbacivanje konopa, ali zbog mraka, vjetra i valova nije ju bilo moguće upotrijebiti. Zatražio sam od 1.časnika palube i zapovjednika da me spuste u more u čamcu za spašavanje, jer je to bio jedini način da spasimo ribare. Sa mnom se u 5-metarski čamac ukrcao i

Luka Peroš

Nominacije za PVV

prvi časnik stroja, Indijac Prasad Shinde, a posada nas je počela spuštati u – mrak i neizvjesnost. Iskreno, u tim trenucima adrenalin radi sto na sat, a ja sam pomislio, ako se sigurno spustimo u more, ribari će biti spašeni; međutim, više od izvođenja operacije spašavanja me brinula pomisao na činjenicu da nas poslije treba i podignuti iz mora na brod, “ ispričao je za Pomorski Vjesnik odvažni Peroš. U mrak i valove spušteni sa „sedmerokatnice“ Nakon što su u more uspješno spušteni sa „sedmerokatnice“ (21m visine), mali čamac je počeo opasno poskakivati na valovima, a Luka i Prasad odmah su odspojili sajlu

s kojom su spuštani, te pramčanu, dok su, prema dogovoru s kapetanom, s krmenom sajlom ostali vezani za brod, u slučaju da im stane motor. Po mraku i valovima nije bilo lako doći do brodolomaca, koji su prethodno napustili tonuću ribaricu skočivši na improviziranu splav napravljenu od drvenih paleta u koje su ugurali stiropor. „Zbog opasnosti od prevrtanja, ako odjednom spasimo svu četvoricu brodolomca, najprije smo u brodicu podigli dvojicu, te ih odvezli do brodske skale, kojom su se popeli na palubu. U međuvremenu sam nožem nekako uspio prerezati i sidreni konop ribarice, koji nam je u mraku stvarao problema. Potom smo spasili i preostalu dvojicu. Onda je uslijedilo pomenuto dizanje na brod nas u čamcu što je po mraku i lošim vremenskim uvjetima poprilično opasna operacija, što god tko mislio o tome. Kad smo napokon stigli na brod, poljubio sam palubu,“ kazao je Luka. Kad je akcija spašavanja šestorice Indonežana okončana, njihova ribarica je već u potpunosti bila pod vodom, što se vidi i na slici,a „STI Beryl“ je nastavio plovidbu. Treba reći da su pozive u pomoć šestorice ribara večer prije uhvatili još neki brodovi, uključujući jednu ribaricu, obzirom da je u tom području pomorski promet vrlo živ, al' su se valjda pravili da ne razumiju što ti ribari hoće, obzirom da vikali u eter „MADAA MADAA“, a ne „MAYDAY“. 

Spuštanje u more spasilačke brodice s Lukom i Prasadom

Tonuća indonežanska ribarica

Pomorski vjesnik • travanj 2017

ITF INSPEKTORAT Više od sto pomoraca okupilo se na Seminaru za posade brodova za kružna putovanja što je održan na Filipinima.

Pišu: Romano Perić i Marijana Smokvina

Održan Seminar za posade brodova za kružna putovanja

Hrana i neadekvatan smještaj problemi broj 1

ilj ovakvoga seminara je educirati posade putničkih brodova koji su pokriveni bilo kojim od ITF priznatih Kolektivnih Ugovora o općenitim informacijama iz Cruise industrije, IMO/ILO i njihovom ulogom u pomorstvu, sindikalnoj svijesti i informacijama o različitim sindikatima, kolektivnom pregovaranju, Konvenciji o radu pomoraca 2006, te o HIV – u i AIDS - u i važnosti testiranja. Seminar organizira ITF (International Transport Workers Federation) u suradnji s Norveškim Sindikatom Pomoraca, a povremeno se u organizaciju uključe i drugi međunarodni pomorski sindikati. Na ovogodišnjem seminaru istaknuto je da je ovo dosad najuspješniji seminar uzevši u obzir broj sudionika, obrađenih tema, ali i otvorene komunikacije s pomorcima. Seminar je trajao tjedan dana, a bio je podijeljen na osnovni i napredni tečaj. Na Filipinima je, kao gost predavač i predstavnik ITF-a Hrvatska ove

Sportske igre bile su važan dio seminara

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Stotinjak pomoraca raspravljalo je o najvažnijim problemima pomoraca na brodovima za kružna putovanja

godine sudjelovao naš koordinator Romano Perić, čija je zadaća bila kroz predavanja, primjere iz prakse i otvorenu diskusiju prezentirati MLC 2006 konvenciju prilagođenu za uvi-

jete života i rada na putničkim brodovima. Isto tako, educirao je pomorce o ITF-u i načinima i vrstama pomoći te ILO i IMO organizacijama i njihovom utjecaju na pomorce.

Sudionici seminara s certifikatima

˝Sami seminar nije bio samo edukativnog i informativnog karaktera, već su na neki način kroz njega protkani svi aspekti pomoračkog života. Kroz sedam dana boravaka u ovom

Edukacija lijepom Filipinskom gradu (Cebu City) smještenom na centralnom dijelu otočja imali smo se prilike upoznati i sa znamenitostima grada, ali i s povijesti koja je ostavila dubok pečat i u svjetskoj pomorskoj povijesti. Naime, poznato je da je poznati moreplovac i istraživač Magellan koji je organizirao i vodio prvo putovanje oko svijeta baš tu i izgubio svoj život pokušavajući ugušiti bunu i nezadovoljstvo lokalnog stanovništva … Nadalje, imali smo priliku pokazati solidarnost te donirati poklone i novac štićenicima sirotišta u tom gradu. Svakodnevna druženja s pomorcima i njihovim familijama, te igre i natjecanja u po-

podnevnim satima su bile dio programa kako bi skrenuli pažnju na dobrobit, zdravlje i socijalnu osjetljivost pomoraca. Na kraju i od posebne važnosti, kroz predavanja smo uspjeli doprinijeti tome da pomorci budu dobro upoznati s njihovim pravima i obvezama na brodu i doma te ponudili, nadam se pregršt odgovora, pojašnjenja i primjera kako bi njihov pomorski život bio puno lakši i sigurniji.˝ Sljedeći Cruise seminar će biti organiziran na Baliju krajem Lipnja zato što će se ovaj put posvetiti pomorcima s područja Indonezije koja se prepoznaje kao jedna od većih svjetskih sila što se tiče distribucije pomoraca. 

Problemi s kojima se pomorci na brodovima za kružna putovanja najčešće susreću i koje su na seminaru istaknuli kao prioritetne su:

Hrana – većina pritužbi je glasila da je hrana na brodu jednolična, te da nedostaje varijacija. Objašnjavaju da je njihov ugovor od po 8-9 mjeseci, te da je prehrana vrlo bitan dio njihovog ugovora. Također su napomenuli da oficiri uživaju svježe pripremljenu hranu dok se njima nerijetko servira hrana koja je ostala od prethodnog obroka. Na seminaru je istaknuto da MLC 2006 nalaže da hrana za posadu mora biti kvalitetna nutricionistički te da mora biti raznolika. Ako se događaju ovakve vrste pritužbi, najbolje bi bilo uložiti zajednički službeni prigovor starijim časnicima (staff captain) te inzistirati na promjeni i poštivanju konvencije u ovom segmentu.

ITF Inspektor Romano Perić bio je gost predavač

Spavaće sobe – Sudionici su imali pritužbe da su sobe u kojima posade borave manje od propisanih standarda te da u njima boravi veći broj članova posade od onog koji je propisan konvencijom. Predavači su se opet reflektirali na poštovanje MLC konvencije i objasnili u kojem djelu konvencija govori o ovim pravima te

ih detaljno objasnili da bi prilikom sljedećeg ugovora pomorci mogli uputiti argumentirani prigovor. Prigovor nije isključivao umiješanost Port State Controla i Flag statea.

Repatrijacija pomoraca – neke kompanije za kružna putovanja još uvijek naplaćuju od pomoraca njihov put prema brodu što je, istaknuto je na seminaru, apsolutno neprihvatljivo. Ovaj dio prigovora su preuzeli za rješavanje prisutni pomorski sindikati koji imaju potpisan jedan od kolektivnih ugovora sa spomenutim kompanijama.

U nekim zemljama (Filipini, Indija, Indonezija) još je uvijek prisutan problem naplate naknade za ukrcaj pomoraca od strane agencija ili posrednika za ukrcaj. Također je pomorcima objašnjeno da je takva praksa neprihvatljiva. Naime, pomorac može samostalno platiti certifikate, liječnički pregled i pomorsku knjižicu, ali nikako vizu ili naknadu za ukrcaj. Za takvo što je odgovoran brodar koji koristi agenciju i prigovor mora biti upućen brodaru, a nadalje Flag stateu.

Predavači su pomorce upoznali s njihovim pravima i obvezama Pomorski vjesnik • travanj 2017

Piše: Romano Perić, ITF Inspektor

SIGURNOST Bezbroj puta do sada, kako putem novinskih članaka tako putem TV emisija, ali i usmenom primopredajom kolega, imali ste priliku čuti o faktorima ljudske pogreške na brodovima. Koliko su oni prisutni i koji je omjer ljudske pogreške naspram nesretnog i slučajnog niza okolnosti koje vode nesreći, pokušat ćemo odgovoriti u ovom broju Pomorskog vjesnika.

aktor ljudske pogreške se zasigurno ne može vezati isključivo za pomorca koji svoju zadaću obavlja po pravilima struke. Isti se može odnositi također na brodovlasnika ili organizaciju koja upravlja brodom i ljudskim potencijalom na brodu. Zaposlenici luka i različitih službi na kopnu kontribuiraju sigurnosti pomorskog prometa također, pa tako lanac sigurnosne osviještenosti, odnosno korijen problema može sezati toliko daleko da nitko ne može biti isključen da izravno ili neizravno bude uzrokom pomorske nesreće, bez obzira na udaljenost ili vrijeme. Širok je spektar utjecajnih faktora koji mogu rezultirati u nesrećama, incidentima i greškama. Uglavnom rezultiraju iz kombinacije nekoliko, a ponekad i cijelog niza faktora koji mogu varirati od:

• faktora tehničke pogreške, • faktora okoliša, • proceduralnog faktora, • sistemski faktor • faktor kompetentnosti ili

stručnosti • te faktora ponašanja i vladanja

LJUDSKI FAKTOR Faktor koji se provlači kroz gotovo sve vrste nesreća, incide22

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Najučestaliji faktori ljudske pogreš nata, tragedija i grešaka je tzv. ljudski faktor. Definicija ljudskog faktora je - sposobnost i mogućnost čovjeka da djelotvorno i sigurno s utjecajima kompleksnosti, opterećenja (vremenskog i količinom posla) obavlja dnevne zadatke, ne samo za vrijeme rutine već i za vrijeme izvanrednih situacija. Većina pogrešaka koje dovode do nesreća se potencijalno mogu izbjeći ako su ljudi upoznati, educirani i primjernog vladanja u stresnim situacijama.

Svjesnost 1. situacije – znate li što se zaista događa? Shvaćanje što se zaista događa oko vas je vrlo bitan faktor u prevenciji nesreća. Tijekom godina i primjera iz prakse, krenuvši od Titanika pa preko trajekta Esto-

SMRTONOSN nija, imali smo prilike vidjeti da dobar dio posade i putnika nije znao u kakvoj se situaciji nalaze, a nemali broj je slavio i uživao u krstarenju ili radio rutinske poslove do posljednjeg trenutka. U pomorskom rječniku situacijska svjesnost je definirana kao sposobnost identificiranja, procesuiranja i shvaćanja kritičnih elemenata i informacija o tome što se može dogoditi tijekom krizne situacije, ali i kako će pomorac riješiti opasnosti koje mu prijete prije negoli ga ugroze. Većina ljudi ne obraća pozornost na najočitije znakove ugroza koje im prijete, što stavlja njih te ostatak okoline u opasnost i sami postaju žrtve nesreće.

Foto: viking-life.com

Ljudski faktor Razlozi zbog kojih se javlja gubitak svjesnosti situacije su uglavnom:

• nedostatak informacija • situacija se odvija odviše

brzo da bismo mogli razumjeti • problemi se nadovezuju jedan na drugoga • nedostatak iskustva za procjenu stanja • ometanje od vaših primarnih poslova • umor

Alarmiranje i 2. ukazivanje na potencijalnu opasnost

– hoćete li govoriti kad treba?

ške u pomorstvu

IH 12

Oglašavanje alarma ili upozorenja u vezi opasnosti ili opasnog ponašanja drugim osobama djelotvorno i na vrijeme je također jedan od ključnih faktora u prevencijama nesreća. Veliki broj nesreća je upravo nastao radi kasnog ili neučinkovitog alarmiranja. Na brodovima postoje razne vrste alarmiranja te procedura za alarmiranje što je stručni dio izobrazbe, ali i dio s kojim se svaki član posade upoznaje pri svom prvom ukrcaju. Ono što je bitno napomenuti, ako niste sigurni je li potrebno alarmirati uvijek se obratite iskusnijem članu posade te mu skrenite pažnju na događaj. Tako možete spasiti živote.

Komunikacija 3. – da li se zaista razumijete? Slanje i primanje punih i točnih informacija osiguravajući da se razumijete sa sugovornikom bi bila definicija komunikacije. Greške u komunikaciji su uzrokom mnogih pomorskih nesreća. Komunikacijski sistemi na brodu moraju biti pouzdani i ispravni, a nerijetko postoje i alternativne metode komunikacije u slučaju greške primarnog sustava. Uglavnom se koristi

praksa gdje pošiljatelj i primatelj ponavljaju rečenice da bi potvrdili ispravnost poruke. Loša komunikacija se može dogoditi zbog niza okolnosti:

• Različiti materinji jezici

(preporuka na brodovima s multinacionalnom posadom je koristiti isključivo engleski jezik) • Riječi i fraze mogu zvučati isto s potpuno drugim značenjem • Riječi čine 30% komunikacije, dok ton, govor tijela, geste čine ostatak • Govorni izrazi i slengovi, šale mogu biti različito protumačeni s obzirom na druge kulture • U slučaju opasnosti, panike i pritiska ljudi prelaze na materinji jezik • Također pričaju brže, nerazumljivije i glasnije pod stresom

Zadovoljnost – 4. je li sve zaista u redu? To je pogrešan osjećaj uvjerenosti da je sve kako treba. Poznat nam je stari izraz da ˝ako nešto može krenuti krivim smjerom – i hoće˝. Vrlo opasna i česta zamka u kojoj smo se već više puta našli i u privatnim životima. Na brodu, kao potencijalno opasnoj sredini, ona još više dolazi do izražaja. Postoji dosta razloga zašto smo podložni ovom osjećaju:

• Isti posao je obavljen mnogo puta ranije bez problema • Radnik nema iskustva prepoznati promjenu stanja/ situacije • Loše izvješće prilikom preuzimanja smjene/odgovornosti • Loše praćenje i monitoring • Loš timski rad i ko>> munikacija te umor Pomorski vjesnik • travanj 2017

SIGURNOST >> Kultura – imate 5. li zaista visoku kulturu sigurnosti? Sigurnosna kultura - je skup usvojenih stavova, načina ponašanja, znanja i vještina o potrebi, kao i načinima zaštite, ne samo osobnih vrijednosti nego vrijednosti samog društva. Stoga se pojam kultura vrlo često zna i pogrešno protumačiti. Svatko ima svoju osobnu kulturu, međutim kada dolazimo do pojma profesionalne kulture, stavovi i ponašanja se moraju uskladiti prema zahtjevima pomorske industrije i potrebnim treninzima i usavršavanjima, a sve u cilju sigurnog rukovođenja brodovima bez opasnosti na okolinu.

Nepoštivanje 6. procedure – učinkovitost ili opasni ˝short cut˝?

Apsolutno sam uvjeren da se gotovo svaki pomorac koji čita ovaj članak bez obzira bio strojar ili nautičar susreo s ovom praksom na brodu. Procedure i njihovo poštovanje i provođenje su dio života pomoraca i nerijetko ćemo čuti od pomoraca da im taj dio posla odnosi najveći dio vremena te otežava ionako težak život. Međutim, one su nastale iz prakse i u većem dijelu su argumentirano uvrštene u dnevne obaveze. Između ostalog, tu su zbog smanjivanja faktora ljudske pogreške, da bi posao bio obavljen točno, sigurno, legalno i po standardu, a ponajprije da bi zaštitio ljude, imovinu i okoliš. Nabrojat ćemo nekoliko razloga zašto se lokalna praksa razlikuje od propisanih procedura:

• Nisu jasno napisane, teško

se sprovode ili nisu učinkovite • Predviđeni uređaji nisu dostupni • Obuka i trening su nedjelotvorni, pomorci smatraju da rade točno 24

Pomorski vjesnik • travanj 2017

• Nadzor i upravljanje je nedjelotvorno • Nedostatak ljubavi prema poslu i karijeri • Manjak ljudskog potencijala, alata ili vremena za izvršenje procedure • ˝short cut˝ je bolje rješenje • Nerazumijevanje rizika i posljedica njihovih poteza

rad – radite li 7.Timski zaista dobro kao tim? Tim vrijedi onoliko koliko vrijedi i njegova najslabija karika. Njegova zajednička zadaća je komunicirati i podupirati jedni druge djelotvorno kako bi se zadovoljio učinak te da bi se radne operacije sigurno dovele do kraja. Ljudi su spremniji da rade više, bolje, motiviranije ako znaju da su i ostali spremni „povući” kad treba. Timski rad je prihvaćen kao rješenje za većinu problema s kojima se susreću kompanije na današnjem tržištu. Svaki pojedinac postiže više u timu, nego što bi ikada mogao sam. Pomorac može biti dio:

• Stalnog tima (posada strojarnice ili mosta) • Privremenog tima (protupožarni tim, tim za prevenciju zagađenja) • Više timova u isto vrijeme

Sposobnost – jeste 8. li vi ili posada zaista sposobni? Sposobnost je smjesa osobnog znanja, vještina i stava. Ako osobi ili timu nedostaje jedna od prethodno spomenutih osobina, vrlo je vjerojatno da učinak neće biti u potpunosti zadovoljavajući. Vještina je mogućnost pojedinca za brzo i točno izvođenje niza sustavno organiziranih operacija ili sklopova operacija za lakše i uspješnije obavljanje nekog zadatka. Sposobnost, vještine i znanja pomoraca se dobivaju isključivo kroz pomorsko obrazovanje, a koje je vrlo specifično uspoređujući ga s drugim oblicima

obrazovanja. Stoga bi pomorske škole i fakulteti trebali kroz obrazovanje pripremiti svoje učenike i studente za raznovrsna zanimanja koja su potrebna kako bi brod funkcionirao. Isto tako, potrebno je mlade ljude, buduće pomorce, pripremiti na specifičnost radnog okružja te redovitu odvojenost od obitelji. Osim redovnog obrazovanja za stjecanje pomorskih vještina vrlo je bitno da pomorci zadovoljavaju uvjete koji su propisani organizacijama kao što su ILO i IMO, te propisima iz STCW. Naravno, najbitnije je da je pomorac mentalno i fizički izrazito zdrava osoba.

Stres – zaposlen 9. ili opasno prekrcan poslom? Stres ponekad može biti motivacijski faktor i inspirirati dobru izvedbu za postizanjem vrhunskih rezultata, međutim isključivo ako je dobro doziran. Previše stresa, nadasve može uroditi potpuno suprotnim učinkom pa čak i dovesti do zdravstvenih problema,

a ponekad i do smrtonosnih posljedica. Što dovodi do prekomjernog stresa? Povećanje stresa uglavnom uključuje previše posla koji se normalnim radnim rutinama ne može obaviti na vrijeme ili u predviđenim rokovima. Isti može biti povećan ili pogoršan naprasnim mijenjanjem rasporeda ili plana rada, kašnje-

Foto: bourbonoffshore.com

Ljudski faktor njem obima posla, mnoge revizije i inspekcije kojima su izloženi kada je brod na doku. Ovo povećanje opterećenja u luci također izaziva pad razine zadovoljstva izlaska na kopno jer količina posla često ide nauštrb vremena za opuštanje. Osim toga, veliki broj pomoraca napominje da kvalitetan izlazak na obalu prilično košta, što također predstavlja veliku prepreku i smanjuje silaske s broda te utječe na opuštanje i odmor pomoraca.

Ometanost – ima10. te li višak obaveza ili ste opasno ometani?

Umor – jeste li 11. umorni ili opasno premoreni? Umor je smanjenje fizičke i mentalne sposobnosti uzrokovan emocionalnom iscrpljenošću ili nedostatkom sna. Negativno se odražava na gotovo sve sposobnosti čovjeka uključujući snagu, brzinu, vrijeme reakcije, koordinaciju, donošenje odluka ili ravnotežu. Umor ubija. Razlozi umora su sljedeći:

• Prirodni biološki ritam –

Foto: Sharice Walker / UAF

njima, prevelikom izmjenom posade, i raznoraznim lučkim i inim inspekcijama koje mogu dovesti do prekomjernog rada i nedostatka odmora. Zanimljiv detalj iz najnovijeg istraživanja je da se kod pomoraca pojavljuje povećanje stresa neposredno prilikom uplovljavanja u luku. Razlog tome je dodatno opterećenje uzrokovano poveća-

Vrlo često se u zadnje vrijeme spominje obaveze npr. zapovjednika broda koji je ponekad viškom posla ili različitim obavezama ometan za vrijeme obavljanja njegovog ˝core˝posla. Različita istraživanja idu u tom smjeru, pa nerijetko, a pogotovo na brodovima za kružna putovanja imamo i pojavu 2 zapovjednika (staf Captain and Captain) ili ponegdje 3 - 4 prva časnika stroja/nautike. Upravo iz razloga kvalitetne razdiobe posla. Najčešći problem kod ove pojave se javlja kad osoba ima obaviti vrlo važan zadatak ili više njih, te bude ometana pojavom novog problema ili zadatka te se može dogodi-

ti da se zaboravi na prioritetnost situacije. Znanstveno proučavanje multitaskinga naznačilo je da paralelno obavljanje više poslova smanjuje produktivnost. Provedeno ispitivanje psihologije pokazalo je da ljudi gube prilično vremena kad se prebacuju s jednog zadatka na drugi. Taj se gubitak vremena povećava što su zadaci složeniji. Kad bi ispitanici prelazili s jedne aktivnosti na drugu, gubili bi i na brzini i na preciznosti. Procijenjeno je da radnicimultitaskeri izgube 20 do 40 posto efektivnog radnog vremena na prebacivanje i ponovno zagrijavanje. Otkriveno je da je pomorcu potrebno oko 25 minuta da se oporavi od prekida u poslu, kao što je telefonski razgovor ili odgovaranje na e-mail, prije nego što se vrati izvornom zadatku. Multitasking se povremeno svodi na gubljenje vremena poslodavca. Lako je zaključiti da dolazi i do materijalnih gubitaka kad zaposlenici prelaze sa zadatka na zadatak i natrag.

organizam traži odmor navečer ili popodne • Dužina vremena koji smo proveli budni • Dužina vremena koji smo proveli radeći • Težina posla • Stres • Dužina kvalitetnog i neometanog sna koji je neophodan za oporavak Pomorci na trgovačkim brodovima često su izloženi umoru. Naime, upravo se umor pokazao kao

vrlo česti uzrok nesreća i bolesti, pa onda i nije čudo da se o njemu među pomorcima mnogo raspravlja, a u zadnje vrijeme sve više i među ozbiljnijim brodarima. Ipak, valja reći da se smatra kako su upravo brodari glavni uzrok umora – posljednjih godina drastično se smanjio broj članova posade i povećao broj sati rada. Iako je pomorcima ograničen broj sati rada, te se o njima treba voditi savjesna evidencija propisana Konvencijom o radu pomoraca, često se tijekom pregleda evidencije pronalaze liste popunjene i potpisane od pomoraca i časnika, i to za cijeli mjesec unaprijed! Dodatni rezultati projekta pokazali su da motivacija za rad proporcionalno pada s duljinom ukrcaja. Za vrijeme istraživanja pomorci su rekli da je najveće smanjenje motivacije za rad ako smjena ne dođe u dogovoreno vrijeme. Na kraju putovanja razina umora i stresa se povećava kod većine posade, a neki pomorci su izjavili i da je za njih rad u lukama zahtjevniji od rada tijekom plovidbe.

Zdravlje – Jeste 12. li zaista zdravi za preuzimanje odgovornosti posla?

Svaki pomorac da bi se ukrcao na brod mora ispunjavati stroge medicinske i zdravstvene propise. Ipak, koliko god bili u dobroj kondiciji, život na brodu nije nimalo zdrav. Neredovan san, izloženost stresu, neprirodno okruženje, nedostatak svježe hrane, i neadekvatna medicinska njega drastično utiču na zdravlje pomorca. Zdrav pomorac je od kritične važnosti za pomorsku sigurnost. Ovim tekstom smo zaokružili 12 najučestalijih ljudskih faktora iza kojih se kriju razlozi pomorskih tragedija, a u idućem broju Pomorskog vjesnika pokušat ćemo dati rješenja i načine kojima se mogućnost nesreća može smanjiti ili potpuno ukloniti, a sve u cilju Vaše sigurnosti, kao i očuvanju sigurnosti okoliša i imovine.  Pomorski vjesnik • travanj 2017

LIJEČNIČKI SAVJET

Piše: Dr. Nebojša Nikolić

Svi koji plove, bilo da se radi o onima na brodu, onima na nekoj regati, ili onima u čamcu za spašavanje, izloženi su akutnim i kroničnim posljedicama djelovanja sunca.

slijed insolacije, ljeti - o tropima da i ne govorimo, zrak se zagrijava i do temperature koja može premašiti granicu tzv. temperature lagodnosti, a koju određuje intenzitet tjelesnih napora koji se moraju ulagati prilikom izvršavanja poslova na plovilu. Naime, tijelo i samo proizvodi toplinu koja je veća nakon obroka ili mišićne aktivnosti. Rad na brodu, bilo palubi ili stroju neizbježno uključuje i zadatke koji se moraju obaviti povećanim intenzitetom bez obzora jesmo li u tropima ili ljeti na Mediteranu kada su temperature visoke. U stroju treba raditi i kada ventilacija ne radi, a „piketirati“ se mora i u tropima. To može postati ozbiljan problem, posebno za ljude koji dolaze iz hladnijih područja. Bilo da se radi o adaptaciji na toplu ili hladnu klimu, ekstremno prenaprezanje cirkulacijskog sustava može dovesti do zatajivanja srca. Ne zaboravite, glavni uzrok smrti pomoraca su kadio-vaskularne bolesti!. Debljina, slaba kondicija, neophodna prilagodba na skučeni prostor, nedostatak sna, napetost, psihološka nestabilnost i na kraju, neumjereno korištenje alkohola i nikotina, glavni su faktori na brodu koji predstavljaju dodatni rizik za svakog pomorca. U suštini, zagrijavamo se kada primamo više topline nego je odajemo, a hladimo se kada je gubimo više nego je primamo ili je sami stvaramo. Ljudski organizam svoju temperaturu regulira vrlo precizno, a čak i najmanje varijacije u temperaturi vitalnih tjelesnih organa mogu uzrokovati da se ne osjećate dobro. Velike va26

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Kad paluba prokuha rijacije mogu vas i ubiti. Normalna temperatura tijela je 36,7°C (± 0,2°C), a postoji i dnevna varijacija od 0,5 – 07°C. Termo-neutralna zona okoliša za odraslu osobu je 28°C. Viša temperatura, ili bilo kakav tjelesni napor blizu te temperature prisiljava tijelo da aktivno odaje toplinu kako bi zadržalo normalnu temperaturu jezgre. Temperaturu jezgre tijela (mozak, srce, jetra i bubrezi) naš termostat u mozgu održava konstantnom i već promjena temperature jezgre od 1,5°C uzrokuje poremećaje. Jezgru tijela okružuje ljuštura koju čine udovi, masno tkivo i koža, a ima svrhu svojevrsnog «pufera» i temperatura joj oscilira ovisno o količini krvi koja u nju pritječe. U toploj klimi temperatura će joj odgovarati jezgri; vene će bi-

ti vidljive, a koža topla i crvena. Toplina se uvijek prenosi s toplog objekta na hladni, tj. s tijela na okoliš ili obratno zračenjem, kondukcijom (direktnim kontaktom), konvekcijom (preko zraka ili vode) ili evaporacijom. Mirni zrak je dobar izolator, ali njegovo kretanje povećava isparavanje znoja i tijelo se efikasnije hladi. U toploj klimi takvo djelovanje je poželjno dok vam u hladnoj može opasno sniziti temperaturu tijela. Odjeća usporava konvekciju, a voda je za razliku od mirnog zraka dobar konduktor, pa ćete se u moru brzo rashladiti. Naravno i zrak će vas rashladiti ako se kreće, kao što je to na palubi. Toplina je potrebna da bi se tekućina pretvorila u paru pa znoj koji nam na površini kože isparava, ustvari nam snižava

temperaturu kože. No onaj znoj koji nam kaplje s tijela ničemu ne služi i samo može dovesti do dehidracije. Vlaga zraka je također važan faktor jer voda odvodi toplinu 30 puta brže od zraka, a vlažni zrak odvodi toplinu brže od suhog. No, vlažni ambijenti su ustvari manje ugodni od suhih, jer vlažni zrak umanjuje isparavanje znoja pa se tijelo slabije hladi. I radijacija je vrlo važan utjecaj na temperaturu pa postoji značajna razlika između temperature izmjerene u hladu i one na suncu. Odbijanje od glatkih površina je pojačava. Zbog ovako kompleksnog utjecaja na temperaturu tijela, u vojsci ili kod organizacije sportskih takmičenja koristi se «Wet Bulb Globe Temperature» indeks (WBGT heat indeks) koji je

Tekst pod pokroviteljstvom: Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka Medical Centre for Occupational Health Rijeka

pokazati onima koji pričaju o vašoj zaradi. Količina dobivene ili izgubljene temperature koja se može postići ovim fiziološkim mehanizmima može se modificirati aktivnošću, odjećom, sjenom, i tehnološkim pomagalima, a postoji još jedan važan proces kojim se tijelu može pomoći a zove se aklimatizacija.

Aklimatizacija

osmišljen kako bi se dala ispravna procjena opasnosti okoliša kad je vrijeme toplo, vlažno i sunčano. Dobiva se proračunom temperatura vlažnog, suhog i crnog termometra po formuli: WGBT = 0,7Tw + 0,2Tg + 0,1 Tamb, gdje je: Tw = temperatura vlažnog toplomjera Tg = temperatura termometra okruženog s crnom kuglom promjera 15 cm Tamb = temperatura suhog toplomjera Nije mi znano da ga ijedan brodar koristi i spominje na nekom od bezbrojnih tečajeva koje morate prolaziti, ali oni koji žele mogu se poslužiti ovom tablicom uz korištenje WGBT indeksa. Ili barem dobri zapovjednici koji čuvaju svoju posadu morali bi. Siguran sam da vas se dobar dio nasmijao na ovo posljednje, ali možda biste ovu tablicu trebali

To je ustvari niz promjena u tijelu kojima se ono nastoji prilagoditi novonastalim uvjetima visokih temperatura okoliša. Temperatura tijela regulira se kardiovaskularnim sustavom, povećanjem cirkulacije u koži, čime se uz znojenje odvodi temperatura iz tijela. Temperatura tijela u toku napora raste to više što je intenzitet napora i njegovo trajanje duže, a temperatura i relativna vlažnost okoline viši. Ulaskom u klimatsku zonu visokih temperatura svaki napor postaje za tijelo iscrpljujući jer srce i cirkulacija moraju istovremeno mišićima osigurati dovoljnu količinu energije, a i dovoljnu količinu tekućine u cirkulaciji, u perifernim dijelovima tijela za hlađenje. Povećava se broj udisaja u mirovanju, te pulsa u mirovanju i naporu, uz značajne ortostatske poremećaje cirkulacije. Zbog potrebe hlađenja tijela šire se periferne krvne žile, a kako tijelo nastoji održati tlak u cirkulaciji, srce radi brže. Znojenjem se ujedno gube soli iz organizma što može značajno narušiti naše sposobnosti. Gubi se i voda, što lako dovodi do dehidracije koja je jedan od važnih faktora umora kod radnika. Ovo je posebno važno za pomorce u tropima. Uostalom, svima nam je znano kako se i kod kuće malaksalo osjećamo prvih dana ljetnih vrućina. Organizam se na takvo stanje nastoji prilagoditi, pa se s aklimatizacijom počinje efikasnije znojiti i u znoju ima manje soli. Također je u stanju resorbirati više vode iz crijeva i staviti je na raspolaganje cirkulaciji. To je proces prilagodbe tijekom kojeg se u organizmu

Riva Boduli 1, 51000 Rijeka T: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324 E: travelmedicina@ri.htnet.hr + www.travelmedicina.org

događaju značajne fiziološke promjene, koje do dovršetka adaptacije značajno utječu na psihofizičke sposobnosti. U prvoj fazi adaptacije dolazi do pada fizičkih sposobnosti, vremena reakcije i potrošnje kisika. Bivaju aktivirani hormonski sustavi koji reguliraju ravnotežu tekućina u tijelu, povećava se resorpcija

TEMP °C < 10

sne sposobnosti, što može biti ozbiljan problem u uvjetima plovidbe i rada na brodu. Ove funkcionalne promjene nestaju u roku par dana nakon povratka u hladniju klimu. Mršave i tjelesno spremne osobe lakše se aklimatiziraju. Ne zaboravite, i neaklimatizirani organizam i organizam koji je u

OGRANIČENJA Nizak rizik za hipertermiju a visok za hipotermiju

< 18,5

Nizak rizik za hipertermiju

18,5 – 23

Umjeren rizik pred kraj rada

23 – 27,9

Oni s visokim rizikom za toplinski poremećaj ne bi smjeli nastaviti raditi; Ako je moguće- raditi u kratkim hlačicama i T majici tijekom prvog tjedna na brodu

28 – 29,9

Svi pomorci trebaju obratiti pažnju na hidrataciju

30 – 31

Neaklimatizirane osobe trebaju prestati s radom

31,1 – 32 32,1 ili više

Aklimatizirani pomorci mogu nastaviti rad uz oprez samo uz smanjeni intenzitet; samo u laganoj odjeći Ne raditi

natrija u bubrezima. I u znoju se dešava slično. Koncentracija soli u znoju adaptiranih pojedinaca je manja od one kod neadaptiranih kao i svi oni kardiovaskularni parametri koje smo spomenuli. Tjelesno spremna i aklimatizirana osoba može apsorbirati i iznojiti oko 1 litre tekućine na sat, gotovo dvostruko više od neaklimatizirane. Ovisno o težini toplotnog stresa i tjelesnoj kondiciji za aklimatizaciju je potrebno od 1 – 3 tjedna. Neki autori smatraju da je potrebno i više te smatraju da period aklimatizacije ima dvije faze, od kojih svaka traje oko 60 dana, a 80-90% završi se u prva dva tjedna. Ako znamo da većina brodova do tropa dođe u par dana, ta nagla promjena klime za one koji dolaze iz hladnijih zona, može imati značajan utjecaj na zdravstveno stanje. Budući da nema dovoljno vremena za potpunu aklimatizaciju, opadaju im tjele-

procesu aklimatizacije koji još nije završen, zbog promjena koje se u njima događaju, imaju značajno manju radnu sposobnost. Pomorac koji se nije stigao aklimatizirati i mora radi na brodu u tropima jednostavno je manje sposoban za rad. Netko će reći. Pa na moru je svježije, brod se kreće! Točno, ali promjene u organizmu tijekom procesa aklimatizacije zbivaju se i na kopnu, u luci, ili na vezu, pa im praktično i ne možete izbjeći. Zbog fenomena globalnog zatopljenja za očekivati je da će aklimatizacija u budućnosti biti vrlo značajan problem, a na njega nas upozoravaju i ovosezonske visoke temperature. Ljudi su ustvari vrlo efikasni u promjeni okoliša kako bi im najbolje poslužio, i klimatizaciju ćete naći na većini brodova, ali plovidba je i neizbježno suočavanje s prirodnim okolišem i takve tehnološke mogućnosti mogu biti limitirane ili neupotrebljive. >> Pomorski vjesnik • travanj 2017

LIJEČNIČKI SAVJET >>

I previše je priča onih koji su morali raditi na 40 °C na nekoj podrtini. Na bilo kakvom brodu bili, na vas će neizbježno djelovati okoliš kojega određuju: temperatura, brzina vjetra, vlaga i količina sunčeve radijacije U svakom slučaju, temperaturu zraka nastalu sunčevim zračenjem iznad granice lagodnosti treba smatrati štetnim utjecajem na zdravlje pomoraca, ako oni u takvoj temperaturi duže i češće rade ili borave. Rad i boravak članova posade na brodu u vrijeme jake insolacije, dakle, kada je temperatura zraka nastala uslijed toplotnog zračenja sunca, veća od temperature lagodnosti, ne mora značiti nužno i izloženost štetnom utjecaju povećane temperature vanjskog zraka. Tomu je tako, budući da na brodu u plovidbi postoji i vjetar koji efikasno hladi tijelo. No, svatko tko je ljeti plovio niz vjetar zna kako je tada na brodu vruće. U toj situaciji jednostavno putujemo s vjetrom i oko nas je mirni zrak pa nam ne odvodi toplinu od tijela. Problem je u tome što posada zbog prirode posla na brodu mora višekratno silaziti i u potpalublje pa neprekidno višekratno ulaženje i napuštanje takvih prostora predstavlja dodatni kardiovaskularni napor za organizam. Najbolji primjer takve izloženosti su situacije u bonaci ili kod popravaka broda. Naravno u luci, na vezu kada vjetra nema problem je još izraženiji.

Dehidracija Iz svega opisanoga jasno proizlazi da je ključ dobrog funkcioniranja organizma u uvjetima povišene temperature na moru dobra hidratacija, tj. voda. Osim što je potrebna za ispunjavanje proširenih krvnih žila u koži i znojenje, čime se tijelo hladi, te osim što je potrebna za cirkulaciju u mišićima, na jednu molekulu glikogena u mišićima vezano je tri molekule vode što čini osnovni energetski kompleks, a što znači da ako ne28

Pomorski vjesnik • travanj 2017

ma vode neće biti ni energetskog kompleksa a ni energije. U plovidbi je problem dehidracije vrlo delikatan zbog uvjeta rada na palubi, utjecaja vjetra i sunca ili zbog nepropusne (ili barem nesavršeno propusne) opreme. I u stroju je tako pogotovo ako klimatizacija van kontrolne kabine ne radi dobro. U radnom naporu velika količina tekućine može biti izgubljena znojenjem ili disanjem, a uz nju se gube i elektroliti, poglavito natrij i kalij. Dehidracija djeluje nepovoljno na funkcije organizma jer smanjuje propusnost stanične membrane, ograničava aktivnost fermenata, a povećava viskoznost krvi, otežava rad i smanjuje funkcionalne sposobnosti srca. Gubitak više od 5% tjelesne mase značajno smanjuje radnu i psihičku sposobnost, a prvi znakovi uočljivi su već kod gubitka od 1,4 l znoja. Ako napor traje više sati može se izgubiti i do 8 l vode i do 0,5 g/kg mase. Ako se želi nadoknaditi izgubljena tekućina iz tijela, osim vode, sredstvo za rehidraciju bi moralo sadržavati i odgovarajuće elektrolite. Danas su na tržištu vrlo kvalitetne izotonične otopine i treba ih koristiti. Preporučuju se češći manji gutljaji. Kako radni napori traju duže od 60 minuta dobro je koristi one koji imaju i odgovarajuću količinu ugljikohidratnih polimera kao što je maltodekstrin. Juice i voćni sokovi su hipertonični i ne služe za rehidraciju, ali se mogu upotrijebiti za nadoknadu minerala nakon rehidracije. Nije jednostavno precizno odrediti količinu koju bi trebalo popiti, ali najjednostavnije mjerilo dobre hidratacije bila bi svijetla mokraća. Žeđ nije dobar pokazatelj i kad se pojavi već je kasno. Na brodu nikada nemojte biti žedni! Naravno i odjeća mora biti odgovarajuća kako bi vas zaštitila od insolacije, a ujedno i omogućila isparavanje znoja i hlađenje tijela. I aklimatizaciju je moguće ubrzati, a pokazalo se da je ubrzava fizički rad. Ovo sljedeće sasvim sigurno nećete učiniti, ali možda će vas interesirati kako to rade vrhunski sportaši kada

idu na Olimpijadu u trope. Oni ubrzavaju aklimatizaciju ovom metodom: maksimalni efekt ubrzavanja aklimatizacije dobiva se vježbanjem 1 sat tijekom 8 – 10 dana na povišenoj temperaturi (proučite tablicu WGBT). Aklimatizaciju je moguće provesti čak i kod kuće za što možete upotrijebiti saunu. No problemi s visokim temperaturama mogu nas zateći i nespremne kao što se stalno događa, a

kako su neki od tih problema opasni i po život, treba znati ih prepoznati a i pomoći. Iako su to vrlo kratka poglavlja u knjižicama prve pomoći takvi problemi znani su od davnina. Još su Rimljani zabilježili da su imali značajne gubitke od visokih temperatura 25 godine BC a Egipćani su izgubili oko 20000 ljudi u šestodnevnom ratu s Izraelom 1967 godine. Tijekom godina različiti izrazi su se koristili za opis različitih bolesti

Foto: Dirk Septer / Shipspotting

Kad paluba prokuha

Toplotna sinkopa (kolaps) je epizoda kratkotrajnog gubitka svijesti koja nastaje kao kombinacija dehidracije i pada tlaka zbog širenja perifernih krvnih žila. Temperatura tijela je uvijek normalna i dovoljno je unesrećenog poleći i dati mu da pije. Toplotni grčevi se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada neaklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. U takvim uvje-

Foto: Baldizzone Pietro / Shipspotting

uzrokovanih povišenom temperaturom: toplotna iscrpljenost, toplotni udar, sunčanica, a svi oni u suštini opisuju različiti raspon simptoma povezanih s pretjerano povišenom temperaturom jezgre tijela i nesposobnošću mehanizma znojenja da dovoljno ohladi tijelo. Usprkos opsežnih istraživanja suštinski razlog zbog čega neki ljudi iz stanja obične toplotne iscrpljenosti prelaze u za život opasan toplotni udar, nije razjašnjen.

tima dolazi do intenzivnog znojenja, što dovodi do gubitka soli iz organizma, a to opet izaziva grčeve. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima i, ako ne interveniramo, mogu se ponavljati satima. Unesrećenog treba položiti na leđa, i dati mu da pije neku elektrolitsku otopinu ili otopite jedan gram soli, tj. oko ¼ ravne žličice u dosta vode, i to mu dajte da pije svakih 30 do 60 minuta, a što treba ponoviti 5 do 10 puta. Toplotni edemi skočnih zglobova nekad su nazivali «deck ankles» jer su se javljali kod putnika na krstarenjima tropima. Radi se o nakupljanju vode u nižim dijelovima tijela i s aklimatizacijom nestaju. Toplotna iscrpljenost je izraz koji se koristi za opis iscrpljenosti i slabine kod unesrećenih s normalnom ili lagano povišenom temperaturom jezgre tijela, ali treba reći da je granica prema toplotnom udaru prilično «sivo područje» i bolje ih je promatrati kao dvije faze istog problema. Obično ga dijele u onu uzrokovanu nedostatkom vode, onu uzrokovanu nedostatkom soli i onu uzrokovanu nedostatkom znojenja koju se praktično ne može vidjeti u našim uvjetima i uzrokovana je začepljenjem/poremećajem u radu žlijezda znojnica. Unesrećeni je apatičan, omamljen ili u nesvijesti, a može biti i uzbuđen, konfuzan i nemiran. Koža mu je blijeda, vlažna, orošena hladnim znojem, a znojenje može biti vrlo obilno. Temperatura tijela je normalna ili neznatno povišena, a u svakom slučaju ispod 41°C, unesrećeni mokri malo koncentriranog urina. Ovakvom stanju mogu prethoditi glavobolja, vrtoglavica, žeđ, slabost, mučnina, pomućeni vid, a ponekad i grčevi mišića. Unesrećenog smjestite u hlad, neka se odmara i rashlađujte ga.

U svakom slučaju daje mu se da pije mnogo vode, a po mogućnosti neki elektrolitski napitak, sve dok urin ne postane svijetao. Toplotni udar je prava hitnoća i znajte da je nekad i do 50% žrtava umiralo, a događa se kod naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Javlja se u dva oblika kao klasični, kada duže vrijeme povećane temperature polako podižu temperaturu jezgre, obično kod starijih osoba i kao toplotni udar uzrokovan tjelesnim naprezanjem obično kod mlađih osoba koje se jako tjelesno naprežu u visokoj temperaturi, recimo u sportskom naporu na visokoj temperaturi. Obično se javlja u situacijama kada je temperatura zraka visoka, a zrak zasićen vodenom parom. U brodskim uvjetima do njega može doći u potpalublju obično u strojarnici ili pri izrazito sparnim danima, a osobito pri naporima ako odjeća nije prilagođena takvim uvjetima. Toplotni udar može početi naglo, bez najave. Koža je topla, suha i crvena, temperatura je visoka (41°C ili više), a puls ubrzan (čak i preko 160). Mogu se javiti i grčevi, zjenice su u početku sužene, a kasnije proširene. Takvom stanju obično prethodi razdoblje u kojem unesrećeni osjeća vrtoglavicu, žeđ, umor, slabost i mračenje pred očima. U najtežim slučajevima može doći do nesvijesti, kome i smrti. Intervenirati morate brzo i energično, a pomoć se pruža rashlađivanjem unesrećenog. Treba ga staviti u hlad, skinuti odjeću, polijevati ga hladnom vodom i masirati. U ovoj situaciji izraz «polako hladiti» ne znači ništa i rashlađivanje treba vršiti energično! U tome budite uporni dok mu ne smanjite temperaturu – ne ispod 38°C (38,5°C rektalno). Ako je pri svijesti i ako ne povraća, daju mu se hladni napici. Dakle tropi su tropi, ljeto dolazi, kada barba naredi da se radi – mora se posao obaviti, pa pokušajte sebi barem malo olakšati.  Pomorski vjesnik • travanj 2017

EDUKACIJA

Pripremio: Boris Abramov

Projekti "Ekobrodova" [1/2] S obzirom na visoku ekološku osviještenost i sve strože propise organa međunarodne zajednice, te na ograničenost svjetskih rezervi zemnog ulja, danas nema vodećih učesnika ili institucija u brodarskoj i brodograđevnoj industriji koji već nemaju ili ne pripremaju projekte i koncepte inovativnih tipova brodova.

akvi brodovi trebaju u manjoj ili većoj mjeri zadovoljiti glavne ciljeve zbog kojih su i zamišljeni, a to su; štednja energije, maksimalna zaštita morskog i obalnog okoliša, te mogućnost sagorijevanja plinskih fosilnih goriva – LNG-a i LPG-a. Još od početka industrijske revolucije fosil-na goriva su omogućila svjetski ekonomski rast i napredovanje. Preraslo se dugotrajno razdoblje konjske vuče, a suvremeni kopneni, morski i zračni promet postupno se razvio. Nafta je danas prisutna svugdje oko nas u svakodnevnom životu, od vozila i cesta kojima se vozimo pa sve do hrane koju jedemo. Nafta je neophodna u proizvodnji žitarica, a u svijetu čija populacija prijeti da se oko 2050. godine udvostruči treba što prije pronaći alternativne energente koji će zamijeniti tekuća fosilna goriva, kada im dođe kraj. Kako danas stvari stoje, prije ili kasnije uslijedit će vrhunac, a zatim slijedi opadanje proizvodnje fosilnih energenata. Da li će to biti za slijedećih 20, 50 ili 100 godina teško je predvidjeti. Nasreću, zalihe zemnog plina još uvijek su obilate, tako da će taj prirodni energent za neko vrijeme odgoditi energetsku krizu. Tu su još zalihe fosilnih gori30

Pomorski vjesnik • travanj 2017

va u uljnim pijescima i škriljevcu, ali za njihovu ekstrakciju potrebno je uložiti mnogo sredstava i energije, pa će to podignuti cijene. Na institucijama, brodograditeljima i proizvođačima strojeva je dakle da razvijaju koncepte novih brodova i brodskih postrojenja koja će osim klasičnih tekućih goriva koristiti i LNG, fosilno gorivo kojeg još uvijek ima u velikim količinama. Na taj će se način brodari moći i financijski i praktički prilagoditi ovoj zamjeni u nekom razumnom roku od, recimo, 20 do 30 godina. Osim toga, ti novi brodovi moraju zadovoljiti i druge ciljeve. Jedan od njih je što je moguće veća ušteda potrošnje energenata. To se može postići na razne načine, od jednostavnog smanjivanja plovne brzine pa do boljeg hidrodinamičkog oblikovanja podvodnog dijela trupa, aerodinamičkog oblikovanja nadvodnog dijela trupa i nadgrađa, primjene poboljšanih sustava propulzora i oblikovanja kormila, primjene naprednih dizelelektričnih pogonskih sustava ili kombiniranih sustava parne ili plinske turbine i dizelskog motora itd., itd.

Vodik je idealno gorivo za izgaranje u motorima na unutarnje izgaranje. Međutim njegova proizvodnja i skladištenje još nisu u potpunosti riješeni. Vodik će se zasigurno koristiti i za izgaranje u brodskim gorivnim ćelijama. Dakle, s obzirom na sve dosad rečeno, može se zaključiti da će brodovi u neposrednoj budućnosti sve više koristiti zemni plin u obliku LNG-a, najčišćeg fosilnog energenta. Prosječni životni vijek današnjih brodova iznosi oko dvadesetak godina. Stoga nacionalne vlade i industrija trebaju što prije osigurati LNG terminale za opskrbu brodova širom svijeta, kako bi na vrijeme bili spremni za novu generaciju brodova pogonjenih LNG-om. U kojoj mjeri će se brodovi građeni 2030. godine razlikovati od današnjih možemo samo nagađati. Po mišljenu BIMCO-a brodovi će se i dalje kretati u smjeru povećane specijalizacije. Boljim upravljanjem putovanjima smanjit će se broj plovidbi bez tereta, tj. u balastu. U tome će prednjačiti velike brodarske kompanije. Jedno je sigurno – ti brodovi će biti efikasniji u smislu

potrošnje goriva uz bolje strojeve i snižene emisije. Radi ekonomičnosti gradit će se sve veći brodovi svih vrsti, uz uvjet da su ih luke i infrastruktura sposobni opslužiti. U području sipkog tereta možemo očekivati neke revolucionarne promjene. Naime, u željeznoj rudači nalazi se mnogo stijenja koje se uz rudu nepotrebno prevozi na dugačkim oceanskim putovanjima. Taj će se problem morati riješiti separiranjem rudače na licu mjesta, prije ukrcaja na brod. Isto tako, umjesto prijevoza sirove rudače porasti će transport mineralnih poluproizvoda. U tankerskom prijevozu može se očekivati pojava tankera s ledolomnom sposobnošću za putovanja sjevernom polarnom rutom i za servisiranje eventualne eksploatacije uljnih nalazišta u arktičkoj regiji. Napokon, možda ćemo dočekati i povratak na dužobalne brodske transportne usluge koje će odteretiti i pojeftiniti zagušeni cestovni promet u mnogim industrijski razvijenim zemljama. Očekuje se sve veća primjena solarne i vjetrene energije na brodovima. Oblaganje solarnim panelima

Foto: Nick Kaloterakis

Strojarstvo

velikih površina brodskog nadgrađa izloženih suncu već daju značajne rezultate. Primjena pomoćnih „jedara“ ili vučnih letećih jedara obećava izvrsne rezultate, naročite za one brodove čije se prekooceanske rute poklapaju sa vjetrenim zonama na oceanima. Prestati će se i s izmjenama balastne vode na otvorenom moru i prijeći na obradu balasta na samom brodu. I još nešto, ljudska inventivnost nikad ne miruje. Primjerice, obavljaju se istraživanja pretvaranja ugljičnog dioksida i vode u metan i druge ugljikovodike pomoću titanijskih nanocijevi obloženih bakrom i platinom i izloženih sunčanoj svjetlosti. Proizvedeni metan nazvan je „solarnim metanom“. Bit će još svakakvih iznenađenja. Može se reći da će se ujedinjenim naporima svih učesnika u brodarskoj industriji učinkovitost slijedeće generacije brodova značajno povećati, a štetan utjecaj na okoliš smanjiti. To je u svačijem interesu, a osobito u interesu samih brodara koji moraju biti sposobni opstati i profitirati na vrlo nepouzdanom i oscilirajućem svjetskom tržištu

brodskih tereta. Suradnja zavoda i konstruktora Kineski konceptni bulkcarrier srednje veličine (handy size 35.000 dwt) nazvan „Emerald“ imat će 18 % veću učinkovitost nego dosadašnji standardni bulk-carrieri te veličine. Dizajnirao ga je kineski projektni biro „Bestway Marine Engineering Design“ iz Šangaja u suradnji s klasifikacijskim društvom Lloyd's Register (China). Ocjenjivan je prema IMO-ovom Indeksu dizajna energetske učinkovitosti (EEDI – Energy Efficient Design Index). U slučaju „Emerald“ usporedbom sa dosadašnjim prosječnim tipom bulk-carriera, prema tom indeksu ocijenjeno je da su ovim projektom premašeni zadani ciljevi. Tako će se težina čelika ovog broda moći smanjiti za 12 % (ciljano je bilo 10 %) i prevesti za toliko više tereta. U isto vrijeme smanjiti će se potrošnja goriva za 19,5 % (cilj je bio 15 %). Sveukupna energetska učinkovitost prema EEDI-ju povećala bi se za 18 %. Lloyd's i Bestway još su se jednom vratili za dizajnerski stol kako bi istražili koja se još poboljšanja mogu napraviti na ovom konceptu ekonomičnog bulk-carriera srednje veličine, obzirnog prema okolišu. Ovo je zoran primjer suradnje lokalne dizajnerske kuće i vodećeg klasifikacijskog zavoda. lr.org/news and events/ press-releases

Viking Lady 2009. godine zaplovio je „Viking Lady“, opskrbni brod za platforme, prvi komercijalni brod koji ima

eksperimentalno ugrađene gorivne ćelije posebno prilagođene za brodsku primjenu, a koje proizvode dio električne snage za potrebe broda. 16. i 17. prosinca 2009. povodom klimatske konferencije „COP 15“ brod se vezao usred kopenhaške luke radi demonstriranja uspješne integracije tehnologije gorivnih ćelija s klasičnim postrojenjem. Ovaj relativno mali (5900 dwt) ali značajan brod važan je u tome što najavljuje eru primjene gorivnih ćelija u brodarstvu. Gorivne ćelije mnogo uspješnije pretvaraju gorivo u snagu nego strojevi na unutarnje izgaranje. Prema tome, one značajno smanjuju gubitak energije, emisije štetnih stakleničkih plinova i lokalno zagađivanje. Vodik je najprikladnije gorivo za ćelije, ali one mogu raditi i na metanol, LNG, biogoriva ili slično. Viking Ladyjine ćelije troše LNG, isto kao i njena četiri brodska dizelelektrična agregata.

Viking Lady izabrana je kao dio projekta FellowSHIP u kojem udruženo sudjeluju DNV, norveški brodar Eidesvik, i Wärtsilä kao integrator sustava. Ćelije, kao i sustav za njihovu kontrolu razvio je i isporučio četvrti partner, njemački MTU Onsite Energy (Tognum Group). Paket ćelija koji je ugrađen proizvo-

di oko 380 kWe električne snage. Propulzijsku snagu proizvode četiri Wärtsilä „dual fuel“ dizelska motora 6R32DF od 2.010 kW snage svaki. O ni pogone generatore za napajanje dva Rolls Royce AZP 100FP propulzijska sustava. vikinglady.no

Maersk „Trostruki E“ Kad se dovrše, Maersk Tripple-E brodovi (Economy of scale, Energy efficient, Environmentally improved) bit će to najveći i najučinkovitiji nosači kontejnera na svijetu. S trupom dugačkim 400 m, širokim 59 m i gazom od 14,5 m moći će nositi 18.000 TEU kontejnera, odnosno 2.500 više od dosadašnjih

brodova E klase. Nadgrađe je malo pomaknuto prema pramcu, što je omogućilo postaviti još jedan red kontejnera ispred kormilarnice i nije pogoršalo vidljivost. Strojarnica je također pomaknuta još više na krmu, zbog manjih gabarita dvaju propulzijskih strojeva, umjesto jednog većeg. Za razliku od kontejneraša koji su obično imali samo jedan propeler, ovi brodovi će imati dva propelera koje će pogoniti dva MAN sporohodna dizelska motora s ekstra dugim hodom stapa i snagom od 32.000 kW svaki. Predviđeno je da brzina bude 25 čv, ali uz smanjenu brzinu od 19 čv potrošnja goriva će se smanjiti za 37 %. Emisije ugljičnog dioksida po svakom kontejneru će time biti smanjene za čitavih 50 %. Strojevi će >> Pomorski vjesnik • travanj 2017

EDUKACIJA

Projekti "Ekobrodova" [1/2]

također imati uhodani sustav za korištenje jalove topline, isti onaj kojeg već imaju 20 drugih brodova u Maersk floti, uključujući i 8 iz E klase. Ovi najnoviji gigantski kontejneraši biti će ujedno i najveći brodovi na svijetu. Ranije je bilo izgrađeno nekoliko još većih brodova (supertankera) ali svi su završili u rezalištu. Zbog svoje veličine neće moći pristajati u američkim lukama niti će moći prolaziti kroz nove PostPanamax ustave Panamskog kanala. Predviđeni su da plove na ruti između Azije i Europe kroz Sueski kanal. U Daewoo brodogradilištima u Južnoj Koreji već je naručeno 10 ovakvih brodova, s opcijom od još 10. Isporuke će započeti 2014. godine, a narudžba prvih deset brodova teži 1,9 milijardi US dolara. worldlargestship.com en.wikipedia.org

MOL-ov Solar Hybrid car-carrier Kao što smo već ranije najavili, Mitsui OSK Lines (MOL) lansira novi tip car-carriera od 6400 TEU nazvanog „Solar Hybrid“ koji će biti porinut već u lipnju 2012. Rezultat je to suradnje stručnjaka iz Mitsubishi HI, Sanyo Electric Group I MOL-a. Sve slobodne ravne površine na nadgrađu biti će pokrivene solarnim panelima, prikupljena energija za vrijeme putovanja bit će pohranjena u litij-ionskim baterijama visokog kapaciteta. Solarni paneli generiraju ukupno 160 kW snage, što je preko deset puta više nego na bilo kojem drugom brodu. Sustav baterija može pohraniti nekih 2,2 MWh elektriciteta - dovoljno da pokrije sve službe dok je brod u luci, tako da nema emisija štetnih plinova. Osim toga baterije su smještene na dnu broda umjesto permanentnog balasta, pa ovaj sustav ne utječe na kapacitet smještaja kontejnera. Ovaj tip broda razvojni je prethodnik novog MOL-ovog koncepta car-carriera ISHIN-I. mol.co.jp

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Mitsui OSK Lines ISHIN-I, -II, -III Japanska brodarska kompanija Mitsui OSK Lines (MOL) osmislila je tri koncepta brodova slijedeće generacije. ISHIN-I je okolišu naklonjen nosač automobila koji rabi hibridni sustav, kombinaciju električnog propulzijskog sustava s klasičnim dizelskim propulzijskim strojem. Elektricitet za električnu propulziju stvara se iz obnovljive solarne energije preko solarnih panela i sprema se u litij-ionske baterije. Solarna električna energija uskladištena tijekom putovanja, a potrebna za lučke operacije crpi se jedino iz tih baterija, pa nema emisija plinova dok je brod u luci, a ušteda na energiji iznosi 3 %. ISHIN-I predstavlja i novi razvojni stupanj u smanjivanju otpora broda strujanju zraka. Dosad su brodovi u tu svrhu koristili zaobljeni pramčani dio trupa nad vodom i bočne vjetrene kanale za stabilnije održavanje kursa. U ovoga broda pramac i bokovi trupa još su više aerodinamični, a krma ima oblik suze, tako da zrak glatko teče oko broda, a ušteda na energiji postiže se za čitavih 10 %. Na sustavu propulzije postiže se dodatna energetska ušteda primjenom patentiranog protuvrtećeg propelera i zakrilaca na kapi glavčine propulzijskog propelera. Dodatnih 10 % uštede postiže se na smanjenu otpora strujanju vode uz trup primjenom najnovijeg posebnog podvodnog premaza koji privlači vodu na sebe i tako znatno eliminira otpor strujanju vode uz trup broda.

Uz optimalni sustav podrške putovanju, unaprijeđeni sustav upravljanja strojevima i korištenje otpadne topline ispuha, te uz poboljšani oblik podvodnog dijela trupa ukupno smanjenje CO2 iznosi oko 41 %, a u slučaju većeg broda s dvostrukim propelerom koji može proći kroz PostPanamax kanal to smanjenje iznosi oko 50 %. Projekt ISHIN-II predstavlja trajekt slijedeće generacije sa sniženim utjecajem na okoliš i povećanim komforom putnika. Njegovi propulzijski motori koristit će LNG kao gorivo, pa će ispušni plinovi biti mnogo čišći, uz smanjene emisije CO2 od preko 20 %, a ostalih štetnih plinova i čestica od 90 do 100 %. Energetska će ušteda iznositi oko 20 %. Dok je brod u luci ili na vezu koristit će električnu energiju s kopna ili iz vlastitih punjivih baterija. Pažnja je posvećena komforu

putnika jer je dizajniran tako da su vibracije i buka znatno smanjene. Svi prozori putničkih kabina bit će prekriveni filmom za prikupljanje sunčeve energije koja će se u vidu elektriciteta spremati u baterije. Osim podvodnog premaza s vrlo niskim faktorom trenja, dno broda bit će podmazivano sa slojem zračnih mjehurića uz recirkulaciju istih. Naravno, koristiti će se i protuvrteći propeler i kapa glavčine propulzijskog propelera s zakrilcima, te poboljšani oblik podvodnog dijela trupa. Odsustvo SOx-a u ispušnim plinovima dozvoljava učinkovitiji povrat jalove toplotne energije sadržane u ispušnim plinovima te uz elektroničko upravljanje čini propulzijske motore vrlo učinkovitim. Ukupno smanjenje emisije CO2 iznosi oko 50 %, a ako se brod pogoni klasičnim C-bunkerom onda samo oko 35 %. ISHIN-III je MOL-ov koncept okolišu naklonjenog vrlo velikog nosača rudače, zasnovanog na njihovom već postojećem vrlo velikom brodu za prijevoz željezne rudače „Brasil Maru“ koji zahvaljujući novom transportnom konceptu i inovativnim tehnologijama već postiže vrlo dobre rezultate što se btiče utjecaja na okoliš. Primjenom inovativne tehnologije ISHIN-III koncept predviđa maksimalan povrat neiskorištene toplotne energije iz ispušnih plinova. Na taj način

Strojarstvo

prikupljena energija pretvorena u električnu napajat će elektromotor na brodskoj osovini i tako olakšati opterećenje glavnog propulzijskog dizelskog motora. Ovaj sustav može se također primijeniti i na velikim tankerima ili kontejnerskim brodovima. Bit će ugrađeno mnogo inovacija istovjetnih onima spomenutim ranije u ISHIN-I i ISHIN-II projektima, kao što su poseban inovativni podvodni premaz, ili kapa propelera s zakrilcima, optimizacija dizajna trupa, optimalni sustav podrške putovanju, posebni aditiv za gorivo, turbopuhala koja rade učinkovito i na niskom broju okretaja, te elektronski upravljan glavni propulzijski stroj. Ovaj brod će na krmenim palubama imati instalirane i solarne panele, te tako sakupljena energija bit će djelomično korištena kao dodatna snaga za propulziju ili će se pospremiti u baterije visokog kapaciteta, te kasnije koristiti za potrebe operacija broda u luci ili dok je na vezu. Očekuje se ukupno smanjenje CO2 emisije za 30 %. U MOL-u pod imenom „Wind Challenger Project“ razvijaju i model trgovačkog broda s pomoćnim jedrima. U tom projektu sudjeluju Tokyo University, MOL, brodograditelji, NKK, proizvođači materijala, te još neke brodarske kompanije. mol.co.jp

kraći brod sa smanjenim momentom savijanja. Propelerska osovina je kraća, a vidljivost iz kormilarnice je poboljšana. Računa se da će se uštedom na pogonskim troškovima i zaradom na većem kapacitetu moći otplatiti povećana ulaganja u ovaj brod u roku od 5 do 8 godina, ovisno o cijenama goriva. dnv.com mandieselturbo.com

DNV Quantum 9000 Prošle godine DNV je najavio odobrenje koncept novog tipa nosača kontejnera Quantum 9000 od 6.200 TEU i 21 čv brzine koji bi trošio LNG/HFO. Predloženi tip propulzije bio je dizelelektrični s dva okretljiva azipoda i četiri „dual fuel“ dizelgeneratora, s opcijom da se isti postupno u budućnosti zamijene s gorivnim ćelijama. Godinu dana kasnije DNV je najavio da je promijenio plan za Kawasaki HI koncept Quantum 9000. Biti će to mnogo veći brod kapaciteta 9.000 TEU, s brzinom od 22 čv, ali će ipak moći prolaziti kroz Panama kanal (nakon 2014. godine kada budu gotove nove, šire ustave) i na taj način povezivati američke luke na istočnoj i zapadnoj obali s dalekoistočnim lukama. U suradnji s tvrtkom MAN Diesel & Turbo ovaj veći brod bit će pokretan samo s jednim sporohodnim dvotaktnim dizelskim motorom na dvojno gorivo (LNG/HFO) tipa 9S80MEC9.2-GI od 40 MW uz 78 okr./min koji će pogoniti četverokrilni propeler većeg promjera.

Uz sustav recirkulacije ispušnih plinova (EGR) značajno će se smanjiti emisija NOx plinova, a uz dodatak sustava korištenja otpadne topline ispušnih plinova povećat će se sveukupna učinkovitost postrojenja. Elektronička kontrola i nova generacija turbopuhala omogućit će učinkovit rad motora i sa smanjenim brzinama. U dva tanka tipa C držati će 6.500 m3 LNG-a, a kapacitet tankova HFO-a iznosit će 4.000 t. Punjenje praznih LNG tankova trajat će oko 8 sati. Očekuje se izgradnja barem jedne postajeterminala za opskrbu LNG-om na oba kraja

Oshima ECO brodovi 2000 Ovo je još jedan primjer uspješne suradnje klasifikacijskog zavoda i brodograđevne industrije, u ovom slučaju između norveškog DNV i japanskog brodogradilišta Oshima Shipbuilding Co. Ltd. Radi se o zajedničkom konceptu - projektu „open hatch“ bulk carriera (OHBC), broda za sipki teret od 62.500 dwt, veličine ko-

predviđene rute, a pomišlja se i na opskrbu tekućeg plina sa LNG tankera. Trup je dizajniran tako da uz istu duljinu boljom raspodjelom opterećenja povećava kapacitet za 10 – 13 %. Povećana širina broda eliminira potrebu za balastnom vodom radi stabiliteta, te dozvoljava ja najbolje zadovoljava operatora na tržištu prijevoza drvene pulpe. Brod će biti vrlo obziran prema okolišu i energetski učinkovit. Imati će širok trup, dva visoko učinkovita CP propelera PROMAS, prilagođena zakrivljenim kormilima punog lista s kormilnim bulbom uvučenim u glavčinu propelera, patentirani pramac Oshima „Seaworthy Bow“, >> Pomorski vjesnik • travanj 2017

EDUKACIJA

Projekti "Ekobrodova" [1/2] se nalaziti van strojarnice u krilnim tankovima, skupa s uređajem za uplinjavanje. Ovaj novi tip vrlo velikog broda za prijevoz rudače (200.000 dwt) naklonjenog okolišu predviđen je prevoziti željeznu rudaču iz Australije za Kinu. Bunkeriranje LNG-a će se obavljati ship-to-ship operacijom. dnv.com

te sustav zračnog podmazivanja brodskog dna. Radi ekonomičnosti odabrana je brzina od 14,5 čv, nešto niža od tipične brzine bulk carriera te veličine. Propulzijski sustav imat će dva glavna Rolls-Royce četverotaktna dizelska plinska motora na mršavo izgaranje, od po 4.000 kW, te jedan isto takav pomoćni motor od 1.500 kW. Propulzijski sustav uključuje i Rolls-Royceov novi „Hybrid Shaft Generator“ (HSG) s 1.500 kW PTO/PTI, što omogućuje fleksibilniju uporabu snage. Pretvarači frekvencije pružiti će stabilnu električnu snagu pri različitim okretajima primarnog pokretača. Svi će motori trošiti isključivo LNG. Ukapljeni plin bit će smješten u 4 cilindrična, vakuumski izolirana tanka pod pritiskom tipa C, od kojih će dva biti smještena u skladištu br. 6, a druga dva povrh prednjeg dijela strojarnice. S obzirom da zemni plin vrlo čisto izgara (20 % manje CO2, 90 % manje NOx) i uz više temperature ispušnih plinova te odsustvo sumpora, izgaranje LNG-a čini idealnim za funkcioniranje sustava korištenja otpadne topline ispušnih plinova. WHR sustav ugrađen u ovaj brod proizvodit će više električne snage nego je potrebno za brodske službe u plovidbi. Višak snage biti će korišten preko PTI-a kao dodatak propulziji broda. Na palubi će biti 4 električne 75-tonske dizalice, a poklopci skladišta biti će napravljeni od stakloplastike (GRP) u sendvič konstrukciji, koji su upola lakši od čeličnih. Ovaj će novi bulk carrier biti više nego sukladan s budućim ECA i IMO Tier III. emisijskim limitima. dnv.com

Pomorski vjesnik • travanj 2017

DNV Ecore VLOC DNV se udružio s tvrtkama FKAB, TGE Marine, Cargotec i MAN Diesel & Turbo u realizaciji projekta „Ecore“ (Eco-Ore) - „Very Large Ore Carrier“ (VLOC), nosač rudače novog tipa koji je dizajniran za sniženje troškova goriva i učinkovit sustav krcanja tereta. Koristiti će se već postojeća tehnologija, a vođeno je računa i o isplativosti projekta. Koncept Ecore odlikuje uvođenje širokog trupa čiji je presjek podvodnog dijela trupa više u obliku slova „V“, što znatno smanjuje potrebu za balastom. Druga značajna novost je što ima samo jedno uzdužno centralno skladište i uređaj za samokrcanje rudače smješteno unutar samog skladišta. Ovo će smanjiti težinu ugrađenog čelika i pojednostavniti i ubrzati ukrcaj tereta. Propulzijski sustav se sastoji od dva sporohodna dvotaktna dizelska motora MAN tipa ME-GI koji će trošiti LNG/HFO koji će pogoniti dva propelera čija će se krila preklapati. LNG će biti uskladišten u dva cilindrična tanka pod pritiskom kapaciteta 2.000 m3 koji će

NYK Super Eco Ship 2030 Japanski brodar NYK Line zajedno sa svojim tehnološkim institutom Monohakobi, norveškom konzalting tvrtkom Elomatic i talijanskom dizajnerskom tvrtkom Garroni Design osmislili su ovaj ambiciozni projekt broda futurističkog izgleda s dosta tehnoloških noviteta i s fokusom na gorivne ćelije kao izvora buduće čiste energije za propulziju broda Kad ovaj 353 m dugačak kontejnerski brod stigne u luku razdvojit će se u četiri segmenta. Dvije srednje sekcije (teretni segmenti) privezuju se na iskrcajni gat, a prednji i stražnji segment se spajaju i odlaze pokupiti nove dvije sekcije koje ih čekaju već napunjene. Kontejneri na palubi su zaštićeni od nevremena preklopljivom školjkom na kojoj su solarni paneli radi prikupljanja sunčeve energije. Kontejneri u skladištima su okruženi čvrstim trupom, i opremljeni samostalnim automatskim uređajem za ukrcaj/ iskrcaj, eliminirajući tako potrebu za obalnim dizalicama. Posada,

kormilarnica i strojarnica smješteni su u prednjem, aerodinamički oblikovanom segmentu. Pristup brodu riješen je teleskopskom košarom koja izbija iz palubne konzolne platforme. Većinu snage potrebne za električnu propulziju osigurat će gorivne ćelije (40 MW) koje troše LNG. Bir će upakovane u jedinice istih gabarita kao i kontejneri, tako da ih posada može zamjenjivati ili dodavati, kao da su teret. Struja za ostale potrebe osigurati će se solarnim ćelijama (1-2 MW) kojima su prekrivene sve površine gornjeg palubnog pokrova, te s osam uvlačivih teleskopskih jarbola opremljenih laganim aerodinamički profiliranim jedrima (1-3 MW). NYK Super Eco Ship 2030 još uvijek traži dosta truda, promišljanja i dubljih istraživanja u rješavanju primjene energetskih izvorišta - sunca, vjetra, gorivnih ćelija, te rješavanju ostalih tehnoloških problema. nyk.com

CargoXpress Njemački inženjer logistike Volker Rosenkrantz predlaže katamaran CargoXpress, kapaciteta 100 do 150 TEU ili 70 trailera. Brod se zahvaljujući mobilnom i zakretljivom nadgrađu po moru pretvara u jedrenjak, a u luci sam manipulira kontejnerima pomoću vlastite

Strojarstvo

dizalice smještene u školjki nadgrađa. Po povoljnom vjetru poklopac školjke nadgrađa otvara se uvis služeći kao veliko jedreno krilo. Solarne ćelije će u vidu čiste energije dati dodatni impuls porivnim elektromotorima. U luci iz nadgrađa će se nad dokom izvući konzolna dizalica radi iskrcaja / ukrcaja kontejnera. Osnovni pogon može biti dizelski motor ili plinska turbina na tekuće ili plinsko gorivo koji napajaju dva električna potisnika tipa Schotell, uz brzinu od 20 do 40 čv. Projekt provodi „Inovacion Logistica SL“, iz Galicije, konzorcij renomiranih španjolski tvrtki i investitora s iskustvom u logističkom konzaltingu sa sjedištem u Ferolu. Kad se ostvari, ovakav brod će biti idealan za kraća putovanja između manjih luka u Europi i Africi, te će služiti kao feeder servis za kontejnerske megaterminale i riječne luke. cargoexpress.eu

Ecoliner Trojarbolni 115 m dug Ecoliner, brod za prijevoz kontejnera, kako ga je zamislio nizozemski brodograditelj Fair Transport B.V. možda najavljuje flotu brodova slijedeće generacije koji koriste jedra kao primarnu propulziju. Suprotno klasičnim jedrenjacima s iskrižanim konopima snasti, Ecoliner će imati tri slobodno stojeća jedra koji se, elektronički upravljani, okreću u najbolji položaj shodan smjeru vjetra. Kad nema dovoljno vjetra, nastupa dizelelektrični stroj kako bi pokretao propeler. Predviđa se da će Ecoliner, koji ima kapacitet od

200 TEU trošiti 90 % manje goriva nego obični kontejnerski brod slične veličine.

ža, on će nositi i poluuronjivu mini podmornicu koja će zasigurno privući putnike sklone avanturama.

popsci.com n.souliman.free.fr

Asgard – Eco Cruiser Mladi francuski industrijski dizajner Nicolas Souliman ponudio je brodarstvu jedno od prihvatljivih i ostvarivih rješenja za kojim se danas traga, a to je primjena čiste i obnovljive energije za pogon brodova. Ovaj trimaran za putnička krstarenja futurističkog izgleda kojeg je nazvao „Asgard“ je brod koji će putem solarnih panela što pokrivaju skoro čitavi gornji dio trupa hvatati sunčevu energiju. Ta fotovoltaična energija služiti će za pokretanje Stirling motora koji pogone dva čahurna porivnika s dvostrukim propelerima. Za dodatnu porivnu energiju služi i sustav uvlačivih je-

dara. Trimaranski trup odabran je radi poboljšanja stabiliteta i bolje uronjenosti. Ispod trupa injektira se zrak radi smanjenja otpora trupa strujanju vode. Sustav Stirling motora rabit će vodik, a za proizvodnju vodika služiti će solarne ćelije ili mikroalge. 156 metara dug krstaš udobno će smjestiti oko 800 putnika. Brod je uređen tako da pruži što više zabave putnicima. Tome služi i koncertna dvorana, gdje se izvode žive predstave, Brod ima velike podvodne prozore kroz koje putnici mogu uživati u opservaciji podvodne morske faune. Među raznim dinamičkim aktivnostima koje Asgard pru-

COSCO Hibridni kontejnerski brod Kineska COSCO Shipyard grupa ove godine organizirala je natječaj među svojim tehnološkim stručnjacima i dizajnerima brodova. Glavna tema je bila kako osmisliti koncept tip broda slijedeće generacije pri čemu je trebalo osigurati ekonomičnost, naklonjenost okolišu i sigurnost. Na ocjenu je stiglo 23 projekta. Komisija je nagradila dva rada i to: projekt hibridnog brzog nosača kontejnera kapaciteta 5000 TEU kojeg je izradilo dizajnersko odjeljenje COSCO-vog brodogradilišta u Zhoushanu i „Future Water City“ kojeg je izradilo tehnološko odjeljenje COSCO-vog brodogradilišta u Nantongu. Detalji nisu objavljeni, ali iz priložene ilutracije može se uočiti da se radi o katamaranskom tipu broda s dva propelera, te o korištenju dodatne obnovljive energije putem jedara i solarnih ćelija.  cosco-shipyard.com

Objavljeno u časopisu Udruge pomorskih strojara Split „Ukorak s vremenom“ br. 45. Nastavak u idućem broju Pomorskog vjesnika. Pomorski vjesnik • travanj 2017

Piše: Julijana Aleksić, Chief stewardess

PUTOPIS

Dnevnik rada na jahti “Kud plovi ovaj brod, kud ljude odnosi, i da li i'ko zna, što more sprema”. A, što je sve meni more spremilo ovaj put, morat ću pričekati, jer još uvijek sam ukrcana i tu sam gdje jesam, trenutno u Hong Kongu.

am početak ovog viadja je krenuo iz zračne luke Kaštela-Split, preko njemačkog Münchena do korejskog Seula te do odredišta na Tihom oceanu, otok Palau. Nakon gotovo dva dana leta, pod jet lagom i putnom trombozom, već sam isti dan startala na svom novom radnom mjestu na 56 mt M/Y. Totalno neobičan početak rada s obzirom na to da nikad nisam radila s većinskom posadom Azijatima (6 Filipinaca, 3 Filipinke, 2 Kineza) od kojih nikad nitko nije radio u Europi na jahtama pa je sam početak rada već bio izazov. Ovo novo iskustvo sam i priželjkivala, otići na ovaj kraj svijeta gdje se jahtom zaista rijetko tko usudi ići. Zašto? Ponajprije jer oko samog otoka Palau su toliko očite oscilacije dubine mora da se s npr. 150 mt dubine odjednom nađeš u svega 20 mt dubine pa u svega 4-5 mt. I tako beskrajno dok se ne izađe iz tog 36

Pomorski vjesnik • travanj 2017

Posada na okupu

područja navigacije. Moram priznati zaista težak i izazovan zadatak za mladog kapetana (ovo mu je prva komanda na jahti većoj od 30 mt) jednako kao i za prvog oficira. Težak i izazovan zadatak i za mene osobno, jer po prvi puta radim za vlasnike Kineze koji itekako odskaču od stila života Europljana, Amerikanaca, Rusa, Turčina i Arapa za koje sam do sada radila. A poseban izazov bio mi je priviknuti se i na njihovu prehranu. No, do daljnjeg sam ovdje gdje jesam jer baš kao i svaki drugi član posade i ja imam svoje interese biti ovdje dok bude uvjeta za ostanak. Svakako i ovaj ukrcaj ima svojih prednosti kao i svaki do sada. Izdvojila bih navigaciju u Tihom oceanu i prekrasno podmorje koje je zaista raj za ronioce, te korištenje slobodnog vremena u pauzama

između chartera za svoje osobne guste i potrebe. Naglasak dajem gvardijama i kolegi iz Šibenika te slušanju i pjevanju dalmatinskih pjesama usred Tihog oceana kao i mogućnosti pričanja na svom materinjem hrvatskom jeziku! Neizbježno je i

upoznavanje drugih, nama dalekih kultura i tradicija jednog naroda (dan danas se čudim zašto se gotovo sve žene dalekog istoka žele izbijeliti) pa se tako u trgovinama nalaze bezbrojni proizvodi za njegu lica i tijela s naznakom “whitening’. Mislim da nemaju problema s hidratacijom kože jer tropska klima koži itekako pogoduje. Sam Subic Bay na Filipinima je poprilično amerikaniziran što nije ni čudo s obzirom na to da je U.S.Navy dugih niz godina imala svoju bazu (navodno su se opet vratili). Tako će se s jedne strane vidjeti ogroman i lijepo uređen shopping centar sa svim svjetskim brandovima, a s druge strane stambena bijeda dijela lokalnog stanovništva tog kraja Filipina. Kad već spominjem Filipine bili smo prisiljeni rutu s Palaua prema Subic Bay-u produžiti za dan navigacije da bi izbjegli područje djelovanja pirata oko otoka Mindanao. Na plovidbenom putu s Filipina do Hong Konga pratilo nas je uglavnom mirno more, tu i tamo malo bi nas valjalo. Sam ulazak u teritorijalne vode Hong Konga je bio poprilično interesantan zbog nastalog pomorskog prometa uplovljavanja i isplovljavanja što malih ribarica i hidroglisera pa do tankera, kontejneraša, LNG i inih plovila. I evo me u velebnom i brdovitom Hong Kongu na Gold Coastu u kojem vladaju ogromni neboderi, zelenilo grada kao i taksisti koji ne pričaju engleski, te vožnja po lijevoj strani ceste s upravljačem na desnoj. Uskoro se spremamo u remont na dva mjeseca, a kako će se dalje odvijati moja poslovna avantura...živi bili pa vidili! 

Julijana Aleksić s kolegicama

Zdravi proljetni odmor

povoljniji uz

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

Ponuda za sve članove

SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

Jeste li se ikada zapitali kako izgleda odmor prožet rekreacijom, zdravom i domaćom prehranom, prekrasnom prirodom te hedonističkim užicima Wellness centra Sv. Martin, koji pomalo graniče s nestvarnim osjećajima kakve još niste upoznali? Iskoristite posebnu ponudu i osigurajte nezaboravan provod za sebe i svoju obitelj! Dobrodošli! Kasna odjava * do 14h GRATIS

* prema raspoloživosti

UKLJUČENO U CIJENU

• Smještaj u dvokrevetnoj sobi Hotela Spa Golfer**** • Neograničeno korištenje svih bazena Resorta

Hotel Spa golfer 4*

375 kn

• Neograničeno korištenje ﬁtness centra • Free WiFi, ogrtač i papuče u sobi

za polupansion po osobi i danu (minimalno 2 noćenja)

Hotel Spa golfer 4*

350 kn

+ šetnja do Farme jelena svake subote D O P L AT E

za polupansion po osobi i danu (za 4 i više noćenja)

• Bogat animacijski program

boravišna pristojba 7,00 kn / 1 € kn po osobi i danu; djeca 12 - 18 godina 3,50 kn / 0,50 € • executive soba 50,00 kn / 7 € po osobi i danu • suite 200,00 kn / 27 € po osobi i danu • single use 150,00 kn / 20 € po danu • dječji krevetić 80,00 kn / 11 € po danu • kućni ljubimac 110,00 kn / 15 € po danu (na upit, do 10 kg težine) • garaža 70,00 kn / 10 € po danu

ponuda vrijedi do 31.05.2017. K A KO D O R E Z E RVA C I J E

Svo j zd rav i o d m o r m ože te re ze r v i rat i p oz i vo m n a b ro j 0 4 0 3 7 1 1 1 1 i l i s l a n j e m e - m a i l a n a i n fo @ te r m e s ve t i m a r t i n . co m

w w w.te r m e svee m a r r n . co m

POVIJEST

Putnici na teretnim brodovima Ako poželite otputovati negdje na drugi kontinent, zasigurno ćete trebati letjeti avionom ili, u najboljem slučaju i to ako idete prema istoku, uzeti transsibirsku željeznicu do čije početne stanice ima podosta kilometara

oduše, može se i morskim putem, ali uz vrlo mali broj putničkih mjesta i to na brodovima za prijevoz spremnika, čije luke ticanja više nisu atraktivne kao što je to bilo prije nekoliko desetljeća, u doba klasičnih teretnih brodova, a vrijeme zadržavanja ponekad jedva dovoljno da popijete kavu u nekoj od luka u koje pristaju. Upravo se takvih mogućnosti prisjećamo u ovom članku, a najpogodnije vrijeme za putovanja na brodovima čija je glavna zadaća bila prevoziti teret, bilo je ono šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. To je bilo doba kada se moglo iz jadranskih luka otići do Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije, Ja-

pana i Australije a da je sve što morate učiniti za ukrcaj pojaviti se u Rijeci ili eventualno u nekoj drugoj jadranskoj luci. Naime, čak pet jadranskih brodarskih poduzeća – u Rijeci to su to bile Jugolinija i Lošinjska plovidba, zatim splitska Jadranska slobodna plovidba, kotorska Jugooceanija te naposljetku slovenska Splošna plovba na svojim su linijskim brodovima imali dosta kapaciteta za prihvat putnika. Tako je prije četiri desetljeća najednom u brodovima spomenutih brodarskih poduzeća moglo putovati preko pet stotina putnika, i to uglavnom na atraktivnim linijama. Slovenci su tu bili najpopularniji, jer je tijekom dva desetljeća plovidbi njihovih (i za-

Skupina američkih turista na brodu Zvir za vrijeme prolaza kroz Gibraltar, 8. svibnja 1971.

Pomorski vjesnik • travanj 2017

kupljenih) brodova na liniji oko svijeta s polazištem iz Jadrana preko Indije, Japana, zapadne obale Sjeverne Amerike te Mediterana, uglavnom trebalo puno unaprijed rezervirati termine, jer su ti klasični teretni brodovi mogli povesti najviše do deset ili dvanaest putnika. Oni su pristajali u svim većim lukama na tom pravcu i, što je bilo još važnije, nisu dizali sidro nakon nekoliko sati ili tek jednog dana, kako to rade suvremeni brodovi za prijevoz spremnika. Dodatna pogodnost je bila da su se uglavnom

vezivali duboko unutar luka, koje su sve bile blizu središta gradova tako da je putnicima trebalo vrlo malo vremena pješice ili taksijem do centra grada kojeg su htjeli razgledati. Goranka, prvi od tri jednaka broda iz pulskog Uljanika koji su bili uposleni na liniji oko svijeta od 1960. do 1979., ovdje snimljena u plovidbi Malajskim tjesnacem Poduzeće kod kojeg se moglo putovati na sve kontinente osim Australije bila je riječka Jugolinija. No, kod njih se relativno

Brod je dan kasnije pristao u španjolsku luku Alicante, a turisti kreću u razgled grada

Po moru izbor za putnike je bio jednostavan – sunčanje u ležaljkama, poneka društvena igra

Piše: Milko Kronja, ITF Inspektor

rano, 1965. godine, ukinula mogućnost putovanja na većini brodova, ostala su samo četiri linijaša koja su originalno građena kao putničko-teretni brodovi od 1964. do 1966. u brodogradilištu Treći Maj. Blizanci Viševica, Tuhobić, Klek i Zvir mogli su primiti svaki po pedeset putnika na svojim putovanjima iz Jadrana za luke istočne obale Sjeverne Amerike. Ovu mogućnost su dosta koristili američki umirovljenici i naši iseljenici. Prvi zato što im je omogućavala jeftino i udobno putovanje do njima egzotičnih krajeva u kojima su mogli ostati neko vrijeme pa se onda prekrcati na drugi brod i vratiti kući; drugi jer im je bila najjednostavniji način za posjet rodbini u rodnom kraju, dakako s istom mogućnošću ostajanja i povratka na drugom linijašu. U ovom članku podsjećamo se na jedno takvo putovanje brodom Zvir, koji je 27. travnja 1971. isplovio iz New Yorka ka Casablanci.

Putnici su voljeli ove brodove, iako u kabinama druge klase nije bilo kupatila, jer su navikli na izuzetno kvalitetnu uslugu na brodu, koja je bila na nivou hotelske na kopnu. Iako su putovali uglavnom oni stariji, bilo je tu i mlađe generacije, pa se nerijetko događalo da je na brodovima bilo udvaranja od strane članova posade, iako je to pravilima zabranjeno. Zvir je na tom povratnom putovanju preko Casablanke za Mediteran i Jadran stigao u Rijeku 27. svibnja 1971., putnici su se iskrcali a brod po završetku trgovačkih operacija već 4. lipnja stigao u talijansku luku Trieste, slijedili su Livorno, Genova, Tanger pa Boston i 2. srpnja opet New York na redovnoj pruzi. Ovaj brod, zadnji iz spomenute serije, ušao je u servis za USA 23. veljače 1966. godine i za račun Riječana je plovio idućih petnaest godina. Mogao je i puno više ali je, nažalost, tu presudila tehnološka zastarjelost, odnosno na njihovoj liniji su zavladali kontejneraši. Tako Zvir, kao posljednji od četvorke, dana 13. prosinca 1981. dolaskom u Rijeku završava svoje posljednje putovanje iz sjevernoameričkih luka New York, Savannah i Baltimore. Nakon iskrcaja tereta i zadnjih prekooceanskih putnika preimenovan je u Abu Yussuf te je nastavio ploviti za tvrtku Rashid Shipping, mješovito poduzeće Jugolinije i egipatskih partnera. Taj posao se ubrzo pokazao kao potpun promašaj, Riječani su izgubili ulog – brodove a oni su u nepune dvije godine samo

Putnici na teretnim brodovima

Goranka

Zvir pod imenom Salem S u plovidbi kanalom La Manche

napravili velike dugove, te su naposljetku morali biti arestirani u Alexandriji (bivši Tuhobić u Puli) a naposljetku sudskim putem i prodani. Kupac je za sve brodove osim spomenutog Tuhobića bila egipatska kompanija Samatour Shipping, te su stari brodovi opet pronašli mladost, ovog puta bez putnika i na novim relacijama iz Mediterana za zapadnoeuropske luke. Salem S, nekadašnji Zvir je i zadnji iz kvarteta predan rezalištu, iako je trebalo biti drugačije. Naime, pod imenom Zoe S

doplovio je u Mumbai na rezanje dana 4. listopada 1993. Prva dva broda, Catepan i Rover, nekadašnji Tuhobić i Viševica su izrezani 1984. odnosno 1989., godine a Akita, ex Salem A, Abu Alia odnosno Klek, doplovio je u rezalište Alang 12. siječnja 1994. godine. Bivši Zvir je naposljetku ipak zadnji stigao u rezalište, jer je nakon puna tri mjeseca boravka na sidrištu Mumbai, tek dana 15. siječnja 1994. nasukan na obalu i predan rezačima tvrtke Amar Steel Industries. 

Iskrcaj balirane stare odjeće u tuniskoj luci Sousse, 17. svibnja 1971. Pomorski vjesnik • travanj 2017

Piše: Tatjana Božić, predsjednica Sekcije žena SPH

Foto: Stéphane Tétu / La Méridionale

KOLUMNA Roditi se kao muško nekada je značilo da ste rođeni s velikom privilegijom - to je podrazumijevalo bolji društveni položaj iako ne nužno i bolje obrazovanje, a samim time i bolja radna mjesta.

skladu sa spolom pripisana vam je i rodna uloga, a sukladno tome od vas je društvo očekivalo da imate određeno ponašanje, interese, igru,.... Eto, našli smo se s tim nečim “među nogama” što je odredilo naš životni put, a krivi su hormoni, kromosomi, ... Kroz povijest žene su vijek bile u drugom planu, a tome u prilog idu i biblijske seksističke priče “Bolje je zloća muška, nego dobrota ženska, od žene potječe sramota i ruglo” (Korinćanima 14,34-35). Ovakve religijske i moralne vrijednosti godinama su stavljale žene u podčinjeni položaj. Danas smatramo da smo odmakli od tog vremena, ali i dalje se vuku “gnjusarije” prošlosti pod nečim što zovemo tradicija. Tako su kod nas i dan danas na tržištu rada žene u drugom planu. Za iste poslove dobivaju manju plaću, a o mogućnostima napredovanja da i ne govorimo. Iako smo duboko zagazili u 21. stoljeće mnogi i dalje smatraju da je još uvijek veća sreća roditi muško, nego žensko dijete. Obrazovanjem, tj. širenjem vidika stvari se polako mijenjaju. No, iako se u zadnjem desetljeću dosta toga promijenilo na bolje - više je žena na čelnim mjestima i u visokoj politici, sve je to još uvijek nedovoljno. Znate li da je samoubojstvo još uvijek diljem svijeta vodeći uzrok smrti djevojaka do 19 godina života, 120 milijuna žena je pretrpjelo spolno zlostavljanje, oko 200 milijuna djevojaka je podvrgnuto spolnom sakaćenju, a tek 18 % svjetskih tvrtki ima ženu na direktorskim funkcijama. Istina je stravična i pitamo se kako je to moguće u ovo doba????

RODNA (NE) RAVNOPRAVNOST NA TRADICIONALNO MUŠKIM RADNIM MJESTIMA Ipak, u svim teškoćama žene su pronašle put i danas imamo više žena s diplomom, obrazovanje im daje veće šanse za ekonomsku neovisnost te potencijalno visoke pozicije u poslovnom svijetu, a pokazalo se da su kompanije koje su ženama dale rukovodeće poslove postale profitabilnije!!! Sve je ovo rezultiralo padom samopouzdanja kod muškaraca, koji danas ne mogu parirati obrazovanim ženama - više nije dovoljno biti samo muškarac. Naime, došlo je do promjene uloga - muškarci sve više sudjeluju u domaćinstvu, brizi za djecu,… Drugim riječima, više preuzimaju ulogu skrbnika u kući, što je tradicionalno bila ženska uloga. Nije rijetkost da danas žene , uz sve kućanske poslove koje obavljaju, kući donose i više novaca te su primarni uzdržavatelji obitelj. Da se razumijemo, žene nisu prirodno rođene s talentom za brigu o djeci, mužu, kućnom lju-

bimcu, … One su na to naučene, a muškarci nisu. Zato odgoj traži redefiniranje iz starog u novo. I iako u većini područja stvari idu na bolje, u pomorstvu je to jedva primjetno. Mnoge moje kolegice koje rade na brodovima, u muškom svijetu, napreduju doslovno nikako, a ta spolna neravnopravnost na tržištu rada na žene djeluje iritantno I ponižavajuće. Žalosno je i to da, kada je riječ o ženama, poslodavac nema razumijevanja za bolja radna mjesta. Je li razlog tome dokazivanje muškosti na tradicionalan način u smislu ženama tu nije mjesto ili se boje da bi žene pokazale da se može bolje i da raznolikost daje bolje rezultate odnosno profit i rejting kompaniji, tko to zna? Unatoč svemu, nastavit ćemo se boriti zajedno za bolji i ravnopravniji položaj žena, s vjerom u kompaniju. Baš zato što smo pomor-

ci i što za nas nema granica, nema predrasuda, i ograničenja muškožensko. Nismo deprimirane na očajne stavove pojedinaca, mi dajemo sebe u posao i obrazujemo se jer budućnost je pred nama i nije važna naša životna dob jer upravo s godinama postajemo još bolje, a oni koji se i dalje misle kititi činjenicom muškosti loše će proći. Ploviti ni po čemu nije muški posao, u svijetu imamo kapetanice, pilotkinje, vojnikinje, vozačice teretnih vlakova, kamiona, … Budućnost je na našoj strani, samo treba biti promjena koju želiš vidjeti. Ništa ne traje vječno pa ni stari stereotipi o položaju žena u društvu. Stoga možemo odlučiti želimo li živjeti u prošlosti i stereotipima ili okusiti nešto novo, iskusiti nove mogućnosti, spoznaje koje život pruža. Tako ćemo bolje upoznati nas same i vidjeti da možda nismo jednaki, ali smo ravnopravni. Imamo ista prava i obaveze. Zar nije tako? 

Pomorski vjesnik • travanj 2017

ZABAVA ROMAN BRANKA TURČIĆA, NJEGOVO PRVO DJELO IZ ŽIVOTA POMORACA

IVANA KINDL

JEDINICA ZA SNAGU

PREDMET ZA ŠKROPLJENJE BLAGOSLOVLJENOM VODOM

AUSTRIJA

POČETAK NJAKANJA

GRAD U TEXASU NA RIJECI RIO GRANDE

GLASANJE VRAPCA ALUMINIJ ROMAN O POMORCIMA PATRICKA O'BRIANA

PRVI MITSKI LETAČ, DEDALOV SIN

FOSFOR DRVENA POSUDA S DVA UHA, ČABAR

ZAGREBAČKA TVORNICA OLOVAKA TALIJANSKA RTV

RIMSKI: 5

MJESTO KOD NOVOG MAROFA RUS. FILOZOF, NIKOLAJ O.

IRIDIJ

ZVIJEŽÐE SJEVERNOG NEBA

AUTOR: VALTER

PORTUGAL

ZAVRŠNA RIJEČ U MOLITVI

TEKUĆI DODATAK JELU, UMAK

UGASLI VULKAN U ISTOČNOJ TURSKOJ

TRST

SLIČICA NA EKRANU RAČUNALA

VESTERN HOWARDA HAWKSA PEPELJASTO NOĆNA PTICA GRABLJIVICA ORGANI U TRBUŠNOJ ŠUPLJINI

NEAKTIVAN, LETARGIČAN ČOVJEK ROMAN JACKA LONDONA S TEMATIKOM ŽIVOTA NA BRODU PJEVAČ KOJI ISTIČE LJEPOTU GLASA DJELO JOŽE HORVATA U FORMI BRODSKOG DNEVNIKA

HRVATSKI SLIKAR, IGNJAT NOGOMETAŠ KOLAŠINAC

GLUMICA PURVIANCE GRČKI SLIKAR, NIKOLAOS

FRANCUSKI REDATELJ, JEAN TAL. PISAC, TORQUATO NOVAC U BANGLADEŠU IZRAZ PRI ZAKLJUČENJU POGODBE

NEZNABOŽAC, KRIVOVJERAC SLOVO HEBREJSKOG ALFABETA ROMAN H. MELVILLEA BIVŠI AM. KOŠARKAŠ, DENNIS

ENGLESKI KNJIŽEVNIK, ROMANTIČAR JOHN ("ENDYMION") SLOJ BOJE ILI LAKA

"AMERICAN VEGAN SOCIETY"

NA NAČIN, POPUT

STANOVIT BROJ OSOBA

ROMAN JOSEPHA CONRADA, NASLOVOM SUGERIRA NA POMORCE KOLONA LJUDI S TRI ČOVJEKA U SVAKOM REDU "INDIANA UNIVERSITY"

"RADIJUS" FRANCUSKI GRAD NA AZURNOJ OBALI

OMOTATI SE OKO ČEGA VLAK KOJIM SE BRZO PUTUJE

EDWARD NORTON

OZNAKA ZA LOVCA U ŠAHU

BIĆE "INTRA SYSTEM BUS" RIJEKA U FRANCUSKOJ I BELGIJI

VANADIJ LUČKI GRAD U JUŽNOM JEMENU

GOVORNICA U STAROM RIMU RUM. MARKA AUTOMOBILA

STARIJI TIP AUTOMOBILA MARKE "CITROËN" NAJZDRAVIJE PIĆE

NEKADAŠNJE MJERICE OD OSMINE OKE

TEREZA KESOVIJA

AMERICIJ UMJETNA KOŽA

BAZIČNO, FUNDAMENTALNO

POKOJNI HRVATSKI GLUMAC, SLAVKO ("SMOGOVCI")

Pomorski vjesnik • travanj 2017

STAROGRČKI VOJSKOVOÐA IZ MESENIJE SLOŽENO SLOVO FILMSKA PLATNA

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Erste vam pruža sigurnu financijsku plovidbu. I kada ste na pučini, želite da kod kuće sve funkcionira. Odaberite Erste Gold paket za sigurno i neopterećeno bankarenje gdje god se nalazili. Od niza kvalitetnih proizvoda i dodatnih pogodnosti, ističemo podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka bilo gdje u svijetu bez naknade. Osim toga, na raspolaganju Vam je osobni bankar, koji će se pobrinuti za sve aspekte Vaših financija. Očekuje Vas i Visa Gold kreditna kartica bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva. Obratite nam se s povjerenjem!

Pomorski vjesnik • travanj 2017