Pomorski vjesnik br. 87 by Sindikat Pomoraca Hrvatske

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 87 I listopad 2017 I godina 22

Pomoć i podrška "JASON" / Samoubojstvo na moru / Proslavili 50. g mature / Razvoj el. propulzije

Kampanja SPH STOP MOBBINGU str. 4-5

SPH AKTIVNOSTI

INTERVJU

VIJESTI

Monaco Yacht Show i sektor jahtinga

David Sopta Želim zadovoljne djelatnike

Izmjene Pomorskog zakonika - Glavne teme rasprave

str.16

str.18

str. 7

info@sph.hr www.sph.hr

ODNOSI ODNOSI

Zaustavimo neprimjereno ponašanje na radnom mjestu

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

PP LL AA ČČ

SPOLN O U Z N E M I R AVA N J E

U Z N E M I R AVA N J E

POMOĆNO ST

BOL

BOLOVANJE JAD BESP

PRIJETNJ E

O ČA P A N I KJ A

STRES

NASIL JE VERBALNO

ZZAASSTTR RAAŠŠIIVVA ANNJJEE

TUGA

G JEEG BBIIJ

STRAH

FIZIČK O V

TRAUMA

MOBB ING

PRITIS AK

ES ST R

OSUĐIVAN JE

OKO LINA

ICA

BOL

NO OĆ

M A L T R E T IR A NJ E

SA N NE

M PO BE S

O K Č I H I PS

ZLO STAV LTJE R O R A NJE

P OMOĆ

S IJ A RE DEP VO JE- T I ZD NO S

AGRESIJA

Reci

SRAM SRAM

ŠUTNJA

STRAH SPAS

SADRŽAJ SPH Adresar Središnji ured Rijeka F. La Guardia 13/7, 51000 Rijeka  Tel.: + 385 51 325 340  Fax.: + 385 51 213 673  Email: info@sph.hr Ured Zadar C. F. Bianchija 2, 23000 Zadar  Tel.: + 385 23 250 230  Fax.: + 385 23 254 050 Email: lmisic@sph.hr Ured Split Marmontova 1, 21000 Split  Tel.: + 385 21 340 040  Fax.: + 385 21 345 339 Email: vbosto@sph.hr Ured Dubrovnik A. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik  Tel.: + 385 20 418 992  Fax.: + 385 20 418 993 Email: rperic@sph.hr

SPH Aktivnosti 4

Reci NE - Zaustavimo neprimjereno ponašanje na radnom mjestu !

Carnival UK zapošljava

Izmjene Pomorskog zakonika

Pripreme za “poručnički ispit”

Brodostrojari i nautičari proslavili 50. godišnjicu mature

ETF - Žene zaposlene u transportnom sektoru

Pomorska večer Hrvatskoga radija proslavila 65. Rođendan

Savjeti - Pitanja i odgovori

Monaco Yacht Show i sektor Jahtinga

Intervju 18

Impressum Pomorski vjesnik ISSN 13307363 Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Fiorello la Guardia 13, 51000 Rijeka

Novi predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta: Želim zadovoljne djelatnike

Plava vrpca 20

Poduhvat kap. Vlašimskog: iz zagrljaja smrti oteo 13 brodolomaca

Kapetan Palman spustio se u čamac pun očajnika!

Zahvala i pohvale američke Obalne straže posadi “Pomera”

Pravni savjet 24

Kriminalizacija pomoraca: Pomoć i podrška “JASON”

Liječnički savjet Samoubojstvo na brodu: Intervencija u stvarnost ili u mit (1/2)

Edukacija 30

Razvoj električne propulzije (1/2)

Povijest 36

Volosko

Putopis 38

Duga plovidba Vs. Yachting

Kolumna 41

Stop Mobbing - Stop Diskriminacija

Zabava 42

Križaljka

Foto vijest

Za nakladnika: Neven Melvan Glavni i izvršni urednik: Marijana Smokvina Stalni suradnici: Damir Herceg, Tatjana Božić, Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša Nikolić, Zdenko Jabuka Dizajn i prijelom: Roman Cetin Foto na naslovnici: SPH Tisak: Printera Grupa d.o.o. Naklada: 5.000 Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji se ne vraćaju.

Predsjednik Sekcije mladih SPH Luka Simić na "kadeturi" Pomorski vjesnik • listopad 2017

KAMPANJA SPH

Reci NE Zaustavimo neprimjereno ponašanje na radnom mjestu! Mobbing - zlostavljanje na poslu je postalo sve učestalije. Upravo zbog sve većeg broja slučajeva i pritužbi na mobbing Sindikat pomoraca Hrvatske je odlučio na hrvatskim kompanijama provesti kampanju protiv uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i mobbinga.

aime, Zakon RH ne prepoznaje mobbing kao takav, ali su jasno propisane razlike između uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i diskriminacije. Sve od navedenog potpuno je neprihvatljivo, kako na radnom mjesto tako i općenito u društvu. S ciljem povećanja svijesti o ovom sve većem problemu SPH je pripremio promotivne materijale, plakate i letke te promotivni video uradak kako bi osvijestili zlostavljače i pomogli žrtvama kako se nositi s onim što proživljavaju. - Počelo je vulgarnom opaskom dok sam prolazila kraj kolege, isprva nisam puno obraćala pažnju 4

Pomorski vjesnik • listopad 2017

na to, ali kad se počelo ponavljati i postajati sve agresivnije više nisam mogla ignorirati, ispričala nam je mlada kadetkinja koja je zbog mobbinga morala prekinuti kadeturu. Ona je jedna od hrabrih koja je prijavila zlostavljanje i poduzela sve potrebne korake kako bi zaustavila neprimjereno ponašanje te u nadi da će zlostavljač, također kolega kadet, biti kažnjen za svoja nedjela. Priča mlade kadetkinje je kulminirala kad ju je kolega zatvorio u prostoriju iz koje nije mogla izaći, nakon čega ga je i službeno prijavila. Žalosno je što su se nakon prijave i drugi kolege okrenuli protiv nje te su joj i prijetili smrću. Tako je cijeli slučaj, iako u korist žrtve, ostavio gorak okus. Ovo je samo jedan od primjera mobbinga te s čime se sve nosi žrtva – sa zlostavljačem i s osuđivanjem okoline. Zlostavljanje se događa na svim relacijama, nadređeni - podređeni, među zaposlenicima istog ranga, na muško – ženskoj razini, ali i neovisno o spolu. Osim utjecaja na samopouzdanje i život žrtve jedan od vodećih problema kod mobbinga i uznemiravanja je dokazivanje. Puno je slučajeva gdje je zlostavljanje

nemoguće dokazati, odnosno cijeli slučaj se svodi na rekla kazala, tj. na riječ protiv riječi, a to je i jedan od razloga zašto se žrtve rijeko odlučuju na prijavu. Ipak, sve veći broj prijava i reakcija svjedoči i da su mobbing i uznemiravanje postali agresivniji te da se žrtve više ne mogu nositi s ponašanjem zlostavljača. Predstavnici SPH i kompanija posjetit će djelatnike na kopnu i brodovima te ih upoznati s njihovim pravima, a sve s ciljem smanjenja neprimjerenog ponašanja na radnom mjestu. U nastavku pročitajte definicije mobbinga, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, kako se zaštiti, što učiniti, primjere i posljedice mobbinga te dužnost poslodavca i radnika.

MOBBING Specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.

Mobbing

ES ODNOSI

SPOLNO UZNEMIRAVANJE Verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

Shutterstock

UZNEMIRAVANJE Neželjeno ponašanje uzrokovano diskriminacijom koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Kako se zaštiti: • Zabilježiti svaki primjer uznemiravanja, spolnog uznemiravanja, odnosno mobbinga

P L A Č

SPOLNO

U Z N E M I R AVA N J E

Što učiniti? PRITUŽBA POSLODAVCU Poslodavac je dužan najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji

PREKID RADA Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom

SUDSKI POSTUPAK Osoba koja tvrdi da joj je povrijeđeno njezino pravo zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do tog oblika diskriminacije

D OĆNOS T

BESPOM

BOLOVANJE

IK P R I J E T N JA E

O Č P A N AJ

NASILJE VERBALNO

NJE

AŠIVA

ZASTR

STR

ICA

BIJ

STRAH

FIZIČK

TRAUMA

OKOLINA

TUGA

MOBB ING

PRITIS

OĆ

OSUĐIVAN

SAN

TIRANJE

BOL

M A LT R E

K Č I IH

BOL

ZLOSTAVLTJEAR O R NJE STRES

POMOĆ

IJA RES DEP VOJE- T IZD NOS

AGRESIJA

Piše: Marijana Smokvina

SRAM

ŠUTNJA

STRAH SPAS

• Upotreba nepriličnih izraza i neprimjerenog tona u ophođenju • Širenje zlonamjernih glasina, i drugi

Posljedice • Smanjenje učinkovitosti • Ometanje napredovanja • Izostanci s posla, bolovanje, napuštanje radnog mjesta, dobivanje otkaza • Kronični umor, depresija, nesanica, i drugi

Dužnost poslodavca Zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla i zaštiti ga od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja

Dužnost radnika

• Sačuvati sve pisane tragove, dokumente, dopise, e-mailove i svaki drugi dokaz

Primjeri mobbinga

• Obratiti se nadređenoj osobi i poslodavcu, nakon čega može biti pokrenut sudski postupak

• Nedolični prijedlozi spolne i druge naravi

• Neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi

• Uznemiravajući telefonski pozivi

Ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiravaju druge radnike.  Više o uznemiravanju i spolnom uznemiravanju: Zakon o suzbijanju diskriminacije NN 85/08, 112/12, Zakon o radu 93/14

Pomorski vjesnik • listopad 2017

SPH AKTIVNOSTI Neposredno pred odlazak bivše Uprave, u Agencijama Jadrolinije u zadarskom području zaposlene su ugovorom o radu na neodređeno vrijeme djelatnice koje su prvi radni odnos u Jadroliniji zasnovale pred dvije godine.

Piše: Marijana Smokvina

Posljednji čin bivše Uprave Jadrolinije

Nepoštenim zapošljavanjem «za stalno» oštećene djelatnice koje više od 10 godina rade na određeno

ime je oštećeno šest djelatnica koje u Jadroliniji na ugovor na određeno vrijeme rade već više od deset godina te je narušena prijašnja praksa gdje je kriterij za primanje djelatnica u radni odnos na neodređeno vrijeme bila dužina prethodnog rada na određeno vrijeme u Jadroliniji.

Potaknuti informacijama koje smo dobili od radnika, članova Sindikata pomoraca Hrvatske,

zaposlenih u Jadroliniji i s obzirom na navedeno tražili smo od Uprave očitovanje o primit-

Izmjene Pomorskog zakonika

Glavne teme rasprave: oslobađanje plaćanja poreza, beneficirani radni staž i subvencioniranje vježbenika U Ministarstvu mora prometa i infrastrukture 25. rujna je održan drugi sastanak na temu izmjena Pomorskog zakonika. Raspravljalo se o nekoliko tema:

MPI je dalo prijedlog Ministarstvu financija vezan uz ukidanje odredbe o 183 dana i oslobađanju pomoraca u međunarodnoj plovidbi obveze plaćanja poreza (sukladno dopuštenju Europske komisije da se pomorcima može odrediti porezna stopa do "0%"). Potvrdan odgovor još nisu dobili, a novi sastanak na tu temu će se održati 12. listopada u okviru radne grupe - MMPI, Ministarstva financija, Ministar6

Pomorski vjesnik • listopad 2017

stva rada i mirovinskog sustava, Mare Nostrum, CROSMA, SPH, ...). Nitko nije dovodio u pitanje da treba mijenjati dosadašnji sustav oporezivanja, ali postoje razlike u pristupu. Predlaže se promjena sadašnjeg sustava kako bi se od poreza izuzeli oboljeli i nezaposleni pomorci, te oni koji radi prvog ukrcaja i odlaska u mirovinu ne bi trebali ispuniti normu od 183 dana. Alternativa potpunom oslobađanju od poreza je podizanje još uvijek neoporezivog pomorskog dodatka na 1900 kuna čime bi se postigao isti efekt - potpuno oslobođenje od poreznih davanja ili drastično smanjenje istog. SPH i dalje zastupa stav da je prihvatljivo svako rješenje koje će kao rezultat imati izuzeće bolesnih, nezaposlenih, vježbenika i pomoraca koji odlaze u mirovinu od plaćanja

poreza. Određivanje "nulte" porezne stope jest najjednostavnije rješenje. - Vezano uz temu subvencioniranja ukrcaja vježbenika postoji samo djelomično suglasje. Svi nazočni su se složili da vježbenike treba subvencionirati u dijelu plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali MMPI se ne slaže da se dodatno subvencioniraju vježbenici ukrcani preko posrednika (CROSMA). Prijedlog SPH je da se svakom poslodavcu koji je hrvatska pravna ili fizička osoba omogući subvencija. Ne vidimo razlog da se onim posrednicima koji su i formalno poslodavci, odnosno isplaćuju plaću pomorcu ne omogući korištenje subvencija. Cilj je jasan - povećati broj radnih mjesta za nove pomorce (vježbenike). - Razgovaralo se i o izmjeni Za-

ku djelatnica na neodređeno vrijeme u Agencijama Jadrolinije na zadarskom području. Zanima nas i kojim kriterijima za zapošljavanje na neodređeno vrijeme će se u budućnosti voditi nova Uprava Jadrolinije, obzirom na ono što je do sad bilo. Naravno, očekujemo transparentnost i fer odnos u rješavanju ovog, životno bitnog problema radnika Jadrolinije. Sindikat pomoraca Hrvatske traži hitan sastanak oštećenih djelatnica i Uprave Jadrolinije kako bismo riješili ovu nepoštenu situaciju.  kona o zdravstvenom osiguranju u dijelu koji se odnosi na "uvjet utvrđene privremene nesposobnosti od najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa...". Nakon intervencije SPH Pučkom pravobranitelju izmijenjeno je postupanje HZZOa u slučaju ostvarivanja prava na naknadu plaće za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi, te im se sada posebnom primjenom propisa omogućuje da u roku 3 dana po iskrcaju ostvare pravo na naknadu plaće za bolovanje, ali isto će se regulirati izmjenom Zakona. Takva izmjena je prihvaćena od svih nazočnih, te očekujemo da se izmjene usuglase s Ministarstvom zdravlja i socijalne skrbi. - Staž s povećanim trajanjem ("beneficirani radni staž") i sadašnji način tumačenja istog je najkompliciraniji dio i zahtijeva posebnu diskusiju i radnu skupinu koja će se također održati početkom listopada. Iskrivljeno tumačenje koje je trenutno na snazi dovodi do apsurda da pomorac koji koristi "privilegij" staža s povećanim trajanjem dobije manju mirovinu nego pomorac koji ide u mirovinu kao i svi drugi građani RH. Razlog je što mu se ne dodjeljuje dodatak od 27% kao i ostalim umirovljenicima. Idući sastanak o izmjenama Pomorskog zakonika bit će održan 12. listopada. 

Vijesti ji, ali iako godinama upozoravamo na taj propust još nitko nije djelovao kako bi to ispravio. Smatram da je sada kada su u tijeku pregovori za Kolektivni ugovor u javnim službama vrijeme da se ova nepravda napokon ispravi, rekao je povjerenik SPH, pomorac na brodu Veli Brijun Marijan Išić, koji je bio na radnom sastanku u Sindikatu pomoraca Hrvatske. Naime, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni unutra svog djelovanja ima i tri broda, dakle među svojim djelatnicima ima i pomorce, ali u kolektivnom ugovoru nema dio koji bi se odnosio na pomorce, odnosno na pomorski dodatak. MS

Pomorci Javne Hvala Lučkoj ustanove Nacionalni park upravi Split Brijuni traže svoj pomorski dodatak Pomorci Javne ustanove Nacionalni park Brijuni već su godinama zakinuti za pomorski dodatak. - Prema svim pravilima struke i mi imamo pravo na pomorski dodatak kao i naši kolege pomorci, npr. u Jadrolini-

posto plaće, a obitelj preminulog kuhara nije trebala dobiti niti centa za odštetu zbog smrti pomorca. SPH je upozorio na ovu činjenicu i zamolio na sastanku Upravnog vijeća da iz sredstava koje će naplatiti kroz sudske troškove pomognu toj obitelji da se barem djelomično obešteti. Lučka uprava Split, ravnatelj g. Mihanović i Upravno vijeće su pokazali razumijevanje i humanost te se Lučka uprava Split odrekla dijela dobivenih sredstava i preusmjerila ih obitelji preminulog kuhara. U slučaju broda Ane sve okolnosti vodile su u lošem smjeru. Ovako je Lučka uprava Split djelomično pomogla da se ispravi nepravda koja se dogodila, posebno ovoj obitelji i na tome im najiskrenije zahvaljujemo. Tek sada možemo kazati da je tužna priča o brodu Ane završena- rekao je glavni tajnik SPH Neven Melvan. MS

Splet nesretnih okolnosti doveo je do toga da je obitelj kuhara preminulog na brodu Ane, koji je u tom trenutku bio zaustavljen radi naplate plaća pomoraca, a vlasnik broda nije produžio osiguranje broda, ostala bez bilo kakve odštete na koju bi u normalnim okolnostima imala pravo. Naime, naplata odštete ne spada u prvi naplatni red prilikom prodaje broda. Lučka uprava Split je, nakon tri godine, kroz sudski proces naplatila svoje troškove, pomorci su dobili 52 Foto: M. Gracin

Porinuće novog trajekta Rapske plovidbe u Kraljevici Porinuću novog trajekta Rapske plovidbe “Četiri zvonika” u brodogradilištu u Kraljevici nazočili su brojni uzvanici iz političkog i javnog života.

ovogradnja DA 06 je deseti trajekt, koji je Rapska plovidba d.d. na svom razvojnom putu nabavljala ili izgradila za održavanje trajektne linije kopno – otok Rab, sada državna trajektna linija br. 337 Stinica – Mišnjak, koje putovanje traje 15 minuta. Svi trajekti, osim trajekta «Barbat» koji je 2010. kupljen u Grčkoj, izgrađeni su u domaćim brodogradilištima. Porinuće novogradnje DA 06 i skoro uključivanje u plovidbu najveći je pothvat lokalnog brodara u povezivanju svog otoka s kopnom na što generacije djelatnika i pomoraca kao i svi otočani mogu biti ponosni, tim više što u dioničkom društvu Rapska plovidba rade otočani, a isto tako društvo je u vlasništvu otočana, što je gotovo jedinstveni primjer u hrvatskom pomorstvu.

U sezoni brodar zapošljava 55 djelatnika, van sezone nešto manje, od čega su 39 pomorci. Ugovor o gradnji – novogradnje DA 06 potpisan je u brodogradilištu «Dalmont» d.o.o. 22.07.2016. godine, a prema projektu također domaće tvrtke «Navis Consult» iz Rijeke. Osnovne karakteristike projektiranog RO-RO putničkog broda su dužina 79 m, a širina 17,5 m, kapacitet 100 osobnih automobila i 600 putnika. Cijena izgradnje je 7.897.000 Eura, dok se izgradnja financira iz vlastitih sredstava te zajedno kreditom

HBOR-a i Erste banke Rijeka, kao i također naše poslovne banke BKS Rijeka. Trajekt će po završetku izgradnje preuzeti posade brodara (na trajektu će ploviti 8 članova posade) da bi se pripremile između ostalog za poznate podvelebitske bure i oluje i uključile sada najveći trajekt u floti u održavanje linije tj. zahtjevni posao povezivanja otoka s kopnom na zadovoljstvo mnogobrojnih putnika i turista koji dolaze ili odlaze s turističkog otoka Raba, poručuju iz Rapske plovidbe.  MS Pomorski vjesnik • listopad 2017

SPH AKTIVNOSTI

Piše: Marijana Smokvina

Carnival UK zapošljava Carnival UK traži još pomoraca, i to pozicije 2nd Engeneer and 3rd ETO. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na internetskoj stranici www.carnivalukcareers.co.uk, a ako ispunjavaju uvjete bit će pozvani na testiranje i razgovor. Intervjui bi se, ovisno o broju aplikacija, trebali održati u studenome u jednom od ureda SPH.

redstavnici Carnivala UK su već od 16. – 18. kolovoza 2017. godine u prostorijama Sindikata Pomoraca Hrvatske u Dubrovniku održali intervjue za zapošljavanje pomoraca za tu renomiranu kompaniju za kružna putovanja, pod kojom se vode poslovi za P&O Cruises i Cunard Line. - Drago mi je da sam kao voditelj ureda SPH u Dubrovniku domaćin ovog događaja. S obzirom na to da sam na spomenutoj kompaniji proveo 10 godina plovidbe gotovo na svim strojarskim pozicijama, iz prve ruke mogu potvrditi da Carnival UK nudi mogućnosti za napredovanje u karijeri, te životne i radne uvjete pomoraca prema najvišim svjetskim standardima te redovne treninge. Sretan sam što smo uspjeli organizirati ovaj događaj kod nas i nadamo se da je ovo samo početak jedne uspješne suradnje u smislu zapošljavanja hrvatskih pomoraca. S obzirom na ograničen broj slobodnih pozicija, predlažem kandidatima da se što prije prijave na natječaj, istaknuo je ITF inspektor, Romano Perić. Dvadesetak pomoraca, mahom strojara i elektroničara, odabranih na osnovi kriterija zaprimljenih aplikacija, tijekom intervjua prošli su i psihometrijske testove. Zbog velikog broja prijava bit će potrebno održati još intervjua, a s predstavnikom kompanije dogovo8

Pomorski vjesnik • listopad 2017

reno je da će to biti u jednom od ureda SPH. Pomorci koji su zainteresirani za rad na ovoj kompaniji mogu na linku www.carnivalukcareers.co.uk ispuniti prijavu te će, ako ispunjavaju kriterije, biti pozvani na razgovor. Uz predstavnike kompanije na razgovorima je bio i voditelj ureda

SPH u Dubrovnik i ITF inspektor Romano Perić. ˝Predstavnike Carnivala UK smo upoznali i s našim željama da se osim strojara i elektroničara u budućnosti organiziraju intervjui i za ostale pozicije na brodovima, a poglavito mogućnost zapošljavanja kadeta i vježbenika stroja. Dobili smo na znanje da će o tome

SPH i Mare Nostrum - nastavak pregovora o NKU

regovarački odbori Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum i Sindikata pomoraca Hrvatske u rujnu su se opet sastali kako bi pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi. - Činjenica da je odnedavno MMPI priznalo

svjedodžbe Vijetnama i Filipina što omogućava ukrcaj pomoraca iz tih zemalja na brodove pod hrvatskom zastavom bitno mijenja stav SPH, te očekujemo očitovanje Skupštine Mare Nostrum imaju li namjeru u budućnosti ukrcavati strane (jeftinije) posade na brodove pod hrvatskom zastavom što do sada nije bio slučaj, rekao je glavni tajnik SPH, Ne-

odlučivati potražnja na tržištu, ali su naše želje primljene na znanje i proslijeđene u sjedište kompanije u Southamptonu te će se o njima još detaljnije razgovarati prilikom sljedećih susreta.˝ izjavio je ITF inspektor Romano Perić. Svima koji su s uspjehom prošli intervju želimo puno sreće i mirno more!  ven Melvan i dodao da Sindikat pomoraca Hrvatske sigurno neće potpisati Kolektivni ugovor u kojem bi hrvatski pomorci u bilo kojem segmentu imali niža prava u odnosu na strane pomorce. Također, postavlja se pitanje je li ovo početak procesa u kojem će hrvatska zastava postati zastava pogodnosti (FOC)? Na sastanku je dogovoreno da prethodni NKU ostaje na snazi do zaključenja novog. 

Vijesti Projekt Sekcije mladih Sindikata pomoraca Hrvatske

Pripreme za «poručnički ispit» Mladi pomorci se nakon odrađenog vježbeničkog staža susreću s idućim velikim korakom u svojoj karijeri, a to je polaganje tzv. poručničkog ispita. Taj je ispit među pomorcima na glasu kao izuzetno težak te se mnogi, kako bi ga položili, odlučuju i na instrukcije.

obzirom na to da klasične školske instrukcije koštaju oko 70 kuna po satu zamislite samo kolika je cijena instrukcija za pomorce. Zbog velikog broja upita za pomoć i kako bismo olakšali mladim pomorcima polaganje ovog ispita Sekcija mladih SPH je pokrenula projekt «pripreme za poručnički ispit». Tijekom jednotjednih priprema obrađuju se pitanja iz predmeta stabilnost broda, astronomske navigacije, i terestričke navigacije. Prve pripreme održane su u zimskom periodu u Rijeci, a zbog velikog broja upita tijekom ljetnih mjeseci pripreme su održane u Rijeci i Splitu. Pripreme u Splitu održane su u splitskom uredu SPH, a vodili su ih predavači Petar Ruščić i Klementina Dodig, dok je za logistiku bila zadužena voditeljica ureda Split Vana Bosto. – Bilo je odlično, sve pohvale SPH na organizaciji. Na Facebook stranici sindikata sam vidio da se održavaju pripreme i odlučio se prijaviti. Predavači su odlični i, iako nije možda pohvalno, tijekom priprema sam naučio sve ono što mi je na fakultetskim predavanjima nedostajalo.

Pripreme u Splitu vodio je Petar Ruščić

Bojao sam se «stabiliteta», ali sam tek na pripremama vidio da i nije to tako teško – rekao je Josip Đula koji je pohađao pripreme u Splitu. – Drago mi je da sam dio ovog projekta jer želim pomoći mladim pomorcima da započnu sa svojom karijerom te im olakšati taj put. Želim se zahvaliti profesoru dr. sc. Zvonimiru Lušiću koji me preporučio i nadam se da ćemo nastaviti s ovim projektom, rekao je Petar Ruščić. Ljetne pripreme u uredu Rijeka ovoga je puta pohađalo pet polaznika i zadovoljno možemo reći da su svi položili poručnički ispit na rujanskom ispitnom roku. Već iskusni predavači Marko Šuljić i Dorotea Samaržija mladim su pomorcima prenijeli svoje znanje, a prema rezultatima ispita oni su ga dobro usvojili. Važno je istaknuti da su pripreme u organizaciji SPH besplatne za sve članove SPH i da ćemo nastaviti s ovim projektom sve dok bude interesa pomoraca. Vrijeme održavanja idućih priprema objavit ćemo kad budu objavljeni ispitni rokovi. 

Marko Šuljić objašnjava,...

a polaznici pozorno slušaju Pomorski vjesnik • listopad 2017

SPH AKTIVNOSTI

Piše: Josip Tolić

Nakon 50 godina ispred Pomorske škole u Zadru okupila se generacija maturanata 4. nautičkog i 4. brodostrojarskog razreda, i to kako bi proslavili 50. zlatnu godišnjicu mature. Na samom početku, minutom šutnje odana je počast preminulim nastavnicima i kolegama.

ila je to generacija proglašena, sa strane Uprave škole dakako, najgorom do tada (1967. godine), dok je istovremeno začudo imala najboljeg učenika! Apsurd je i činjenica da je to jedina generacija kojoj je uskraćena maturalna zabava, pa su već skrojena odijela i kravate ostale u ormarima. Propale su i neke tek začete ljubavi i upoznavanja, te je i to moralo biti odgođeno za neka bolja zavodnička vremena. Nadalje zanimljivo je, kako su vršeći praksu na tada školskom (parnom) brodu "VEZ", prevozili pitku vodu obilazeći gotovo sve zadarske otoke koji su svakako – interesantno, onda manje žeđali nego je to slučaj danas. Ili je padalo više kiše ili je "Vez" bio više puta odvezan nego zavezan. Za današnje prilike zvuči gotovo nepojmljivo, ali pojedinci su makadamskim putevima biciklima putovali svakoga dana u školu – bez obzira na vremenske (ne)prilike. Tako je Petar Brkić pedalirao iz Škabrnje do Zadra (25 km). Pripravnički staž je tada za kadete i asistente trajao pune 2 10

Pomorski vjesnik • listopad 2017

Brodostrojari i nautičari proslavili 50. godišnjicu mature godine, ali nije bio nikakav problem ukrcati se na neku od domaćih pomorskih kompanija i odraditi ga do kraja. Neke je tako dopalo provesti i po 16 mjeseci na jednom brodu, daleko od domovine ili uplovljavanja u Jadran. Pa vas tako ni jedna simpatija nije htjela toliko dugo čekati. Ljubav propade, a onda zna se - sve ispočetka! Zadarsko poduzeće „Jugotanker“ znalo je primiti na praksu po 6 kadeta i 6 asistenata na

jedan brod, omogućivši im time polaganje ispita za časnička zvanja u Lučkoj kapetaniji te daljnje normalno napredovanje u struci. Danas budući pomorci još uvijek muku muče kako se ukrcati i odslužiti kadeturu, te dalje napredovati u zvanjima. Kroz godine nakupilo se dakako mnogo zanimljivih stvari u vezi s ovim naraštajem. Tako izdvajamo kao svojevrstan pothvat, i da je bivši učenik pa zatim i profesor ove škole kapetan duge plovidbe Dragan Govorčin, u periodu od kojih 10

godina usudio dva puta preploviti rutu od Vancouvera u Kanadi do Zadra. Prvi puta s 12 metarskom jedrilicom "Marbil Sea", a drugi puta s 26 metarskim ribarskim brodom "Chelsea Lake". Čitava generacija se kasnije zapravo pokazala veoma stručnom i cijenjenom u pomorstvu, većina ih je karijere završila kao zapovjednici odnosno upravitelji stroja na brodovima, ili službujući pri lučkim kapetanijama odnosno agencijama. No zaključno i unatoč svemu,

vrpcom Vjesnika" za pothvat na moru. No isto tako i Zoran Lukin zaslužio je momčadski trofej "Plave vrpce" (1996) i to kao zapovjednik tegljača "Pollux" JPS-a iz Rijeke, spašavajući od nasukanja i potonuća m/b "Buzet" po olujnoj buri. I na koncu četvrto, svi zajedno bili su NAJVEĆI prepisivači! Ali tako da se u nedostatku udžbenika, od prethodnih generacija posuđivalo te potom prepisivalo skripte iz glavnog predmeta - Nautike.

Proslavi i prozivci odazvali su se : Žarko Botica, Svetoslav Fižulić, Dragan Govorčin, Igor Korčulanić, Mirko Kurtin, Zoran Lukin, Vlado Magaš, Milivoj Pavasović, Ivan Protić, Stipan Rukavina, Branko Šimac, Marinko Šimac, Josip Tolić, Mladen Vučetić, Milan Žeželj, Rudi Barić, Petar Brkić, Drago Dujić, Boris Juras, Branko Jurin, Danko Kaleb, Slavko Maksan, Mirko Mašina, Josip Mustać, Endo Sipina, Ćiril Šikić, Bruno Štavun, Ante Tolić, Filip Torbarina, Mile Torbarina, Igor Troskot i Zoran Vernazza.

ovu generaciju možemo ipak slobodno kategorizirati barem s 4 puta NAJ. Prvo: premda nezasluženo, ponijela je titulu NAJGORE u 7 - godišnjoj povijesti škole. No tada su vladali drugačiji kriteriji i odnosi na relaciji učenik - profesor - škola, pa će ih ova stigma zacijelo pratiti stalno. Za drugo naj pobrinuo se Marinko Šimac NAJBOLJI učenik škole svih vremena, svojim trudom i zalaganjem kroz sve četiri godine te ocjenama odličan iz svih predmeta. Nadalje treće naj pripada NAJHRABRIJEM Mladenu Vučetiću, zapovjedniku tada najvećeg tankera u domaćoj floti "Ante Banina", što je vrednovano (1981.) prestižnom "Plavom

Nije to bio lagan posao, već su te skripte pisane stotinama sati. Mukotrpnim prepisivanjem se usput ipak mnogo toga i naučilo, pa ne čudi stoga što su kadrovi iz Zadra - kad je u pitanju struka tj. navigacija, bili među najboljima u državi. To je kratka pripovijest o ovoj generaciji oldtimera i njihovih 50 godina od napuštanja srednjoškolskih klupa. Čitavo događanje popratile su kao hostese mlade članice Mažoretkinja otoka Ugljana i Pašmana dok je logističku podršku dala kao i uvijek Pomorska škola Zadar na čelu s ravnateljem Svetkom Perkovićem i pedagogom Marinom Perinićem. Na koncu, za sve one koji nisu više s nama: SJEĆANJE Nakon 50 godina ponovno smo sjeli u klupe Pomorske škole. Vaša mjesta bit će prazna, ali vi ćete biti s nama u mislima i sjećanjima: MILAN ĆOSIĆ, NIKŠA FINKA, MARKO KOVAČEVIĆ, BLAŽ ŽIVKOVIĆ, JOSIP BAŠIĆ, IVAN ČRNILA, MIRKO KALEB, ANTE KUVAČ, MILIVOJ MARINKOVIĆ, MLADEN MIČIĆ, JURE PERKOVIĆ, LJUBOMIR RAKIĆ, PREDRAG STULIĆ, IVO ŠARIĆ. 

Foto: Josip Tolić

Obilježavanja

Stari prijatelji ponovo u školskim klupama Pomorski vjesnik • listopad 2017

SPH AKTIVNOSTI Nasilje nad ženama, kako postići da transportni sektor bude privlačniji ženama, princip “jednake plaće za jednak rad“ za žene u transportu, te utjecaj digitalizacije i automatizacije na poslove žena u transportnom sektoru, smjernice su programa Odbora žena za period 2017.-2022. čiji je cilj fokusirati se na problematiku žena zaposlenih u transportnom sektoru.

astanak Odbora žena ETF-a održan je od 28. do 29. rujna u prostorijama ETF-a u Briselu. Glavni naglasak sastanka Odbora stavljen je na nasilje nad ženama zaposlenim u Transportnom sektoru. Naime u sklopu sastanka Odbora, predstavljeno je istraživanje ETFa „Nasilje nad ženama zaposlenim u Transportu“ gdje je Dr.Jane Pilinger, autorica navedene studije iznijela poražavajuće rezultate vezane uz navedenu tematiku pokazujući da su žene izložene visokom stupnju zlostavljanja, prijetnji, zastrašivanja i neprimjerenog ponašanja. Istraživanje je temeljeno na odgovorima 1400 žena diljem Europe na upite o iskustvima vezanim uz fizičko, seksualno i psihološko nasilje na poslu, kao i prijavljivanje navedenih incidenata, te o postojećim procedurama poslodavaca za takve slučajeve.

ETF

Žene zaposlene u transportnom sektoru nasilje rijetko jedno iskustvo, a vjerojatno će se opetovano odvijati tijekom radnog vijeka žene zaposlene u transportu“, naglasila je Dr.Pillinger. “Nasilje na radnom mjestu predstavlja rastući problem u transportu što utječe na sigurnost žena, kao i

štu transportnog sektora.“, rekla je Brigitta Paas, predsjedateljica ETFovog Ženskog odbora. “Bez pružanja korektnih radnih uvjeta, jednakih plaća, kao i radnog okruženja bez nasilja, sektor neće uspjeti privući i zadržati više radnica u transportu.“ Studija je pokazala da je 1 od 4 žene bila žrtvom nekog oblika nasilja na poslu. Stoga ovo nije samo problem žena – ovo je problem

Dr.Jane Pillinger iznosi rezultate istraživanja ETF-a o Nasilju nad ženama

svih nas i svi moramo biti uključeni aktivno u eliminiranju navedenih neprihvatljivih ponašanja. Stati u obranu, ne okretati glavu misleći da nas se to ne tiče. Itekako nas se tiče, i itekako je nužno prijaviti i osuditi bilo kakav vid nasilja kako bi se istom stalo na kraj. U okviru ETF-ove Kampanje “Fair Transport for Europe“, ETF-ov Odbor Žena će intenzivirati svoje aktivnosti i reći „“NE“ nasilju nad ženama zaposlenim u transportnom sektoru u Europi.  Tonka Čupić

- 63% ispitanica je nedavno doživjelo najmanje jedan vid nasilja - 25% ih vjeruje da je nasilje nad ženama redovita pojava u transportnom sektoru - 26% smatra da je zlostavljanje “dio posla“ u transportu Dr.Jane Pilinger, autorica izvješća, predstavila je glavne rezultate istraživanja ETF-ovom Odboru za Žene i predstavnicima Europske komisije koji su također sudjelovali na sastanku Odbora u Briselu. “Posebno je zabrinjavajuća činjenica da istraživanje pokazuje da je 12

Pomorski vjesnik • listopad 2017

Elisabeth Kotthaus izvještava o inicijativi EK "Žene u transportu"

njihovo zdravlje i dobrobit na poslu. Stoga se rezultati ankete ne smiju zanemariti. Izražavamo nadu da će Europska komisija uzeti u obzir rezultate u okviru njihove inicijative 'Žene u transportu' s ciljem privlačenja većeg broja žena na trži-

Članice ETF-og Odbora za Žene

Vijesti

Slike i tekst: HRT

Na brodu Vila Velebita 2 u riječkoj luci svoj je 65. rođendan 2. listopada proslavila jedna od najdugovječnijih emisija u hrvatskome radijskom eteru Pomorska večer Hrvatskoga radija.

Pomorska večer Hrvatskoga radija proslavila 65. rođendan

Foto: Petar Fabijan

i uvijek će takvom ostati, a zadovoljan sam i zato što smo tijekom godina ipak postali kultna emisija. To potvrđuju i vrhunske nagrade koje smo primili. U posljednje dvije godine osvojili smo ih čak tri”, istaknuo je urednik na HRT – Radiju Split

Jadran Marinković, nekoć i sam pomorac. „Pomorska večer Hrvatskoga radija sluša se i danas, ali preko interneta jer ga danas svi brodovi već imaju, a slušaju je i mladi pomorci, što je najvažnije. Prepoznata je kao emisija koja pomorcima nudi rješenja

Foto: Petar Fabijan

egendarna emisija prvi je put emitirana pod naslovom Emisija za pomorce Radija Zagreb 8. srpnja davne 1952. godine, a njezin je pokretač i dugogodišnji urednik bio Branko Knezoci, koji je želio pomoći našim pomorcima u održavanju veze s obiteljima. Emisiju je poslije preuzeo Zvonimir Bukovina, produljio je na dva sata i prozvao današnjim imenom. Punih su dvadeset godina voditelji te emisije bili legendarni spikeri Radija Zagreb Valika Šverer i Ljubo Jelčić. Rođendanska proslava održana u Rijeci podsjetila je na bogato nasljeđe toga jedinog stalnog tjednika o moru, brodovima i pomorcima. Popraćena brojnim prigodnim sadržajima izravno se prenosila na Prvome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) i na nekoliko HRT-ovih lokalnih radiopostaja uz brojne goste koji su tijekom godina sudjelovali u emisiji. Među njima bili su predstavnici lučkih uprava, Luke Rijeka, Jadrolinije, SPH, državnih, regionalnih i lokalnih vlasti te brojni partneri, suradnici i čestitari. Domaćini su bili voditelji i urednici na HRT – Radiju Split, HRT – Radiju Dubrovnik, HRT – Radiju Zadar, HRT – Radiju Rijeka i HRT – Radiju Pula Jadran Marinković, Božica Đurđević, Vladimir Šetka, Branka Malnar i Dorina Tikvicki. „Sretan sam i zadovoljan jer sam tijekom godina upoznao stotine divnih ljudi, pogotovo pomoraca. Sretan sam zato što smo im pomogli i što smo uvijek na njihovoj strani, zato što je emisija bez zabranjenih tema

njihovih problema i kojoj se mogu obratiti”, dodala je urednica na HRT – Radiju Rijeka Branka Malnar. Pomorska večer Hrvatskoga radija (HRT – HR) tijekom godina postala je jednim od vrsnih kroničara pomorske i ribarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj i svijetu, a njezini urednici ističu kako je emisija redovito promicala i pomorsku kulturu, hrvatske obrazovne i muzejske ustanove, tematske izložbe i povijesno-obrazovne aktivnosti kulturnih ustanova u vezi s pomorstvom. „Mislim da trebamo i dalje mi biti oni koji će poticati pomorsku orijentaciju u našoj zemlji”, istaknuo je urednik na HRT – Radiju Zadar Vladimir Šetka. „Ima nade jer čujemo da mladi sve češće izabiru biti pomorcima bez obzira na to što je ovo desetljeće za pomorstvo možda najgore. Brodari kažu da će biti bolje, a ja im vjerujem. I neka tako bude”, poručila je urednica na HRT – Radiju Pula Dorina Tikvicki. „Život je kratak, a plovidba vječna. Ja na takav način razmišljam o našoj emisiji jer ploviti se mora”, zaključila je u svečarskome obraćanju okupljenima u riječkoj luci urednica na HRT – Radiju Dubrovnik Božica Đurđević.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

SPH AKTIVNOSTI

Savjeti

{ P}

Pozdrav, Pozdrav, plovim pod malteškom zastavom, radim za norvešku kompaniju zanima me dali moram plaćati u Hrvatskoj mirovinsko, s obzirom da plovim pod malteškom zastavom? Lijep pozdrav

{O}

Poštovani, vezano za vaš upit, budući da plovite na brodu koji vije zastavu EU (Malta) na vas se primjenjuje Uredba EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 883/04, stoga ukoliko ste prijavljeni i plaćate socijalne doprinose pri malteškom sistemu, u mogućnosti ste zatražiti odstupanje od malteškog socijalnog sistema obrascem A1 pri Središnjem uredu HZMO-a, te tada pri pozitivnom rješenju vašeg zahtjeva vam se omogućava zadržavanje u hrvatskom socijalnom sistemu. Potrebno je svakako naglasiti da kao hrvatski pomorac u međunarodnoj plovidbi morate biti socijalno osigurani pri jednom od navedenih socijalnih sistema.

Pitanja & Odgovori

S poštovanjem.

{P}

Pozdrav, zanima me prenošenje dana plovidbe. Ja sam u 2016. godini bio 8 mjeseci na brodu. No nisam podnio poreznu prijavu za 2016. godinu. Hoće li mi se višak dana iz 2016. godine pribrojiti za ovu godinu?

{O}

Poštovani, Vezano za vaš upit, da bi vam se prilikom utvrđivanja porezne obveze za predmetnu kalendarsku godinu, a u slučaju da niste ispunili uvjet od 183 dana plovidbe, za istu pribrojili i dani plovidbe iz prethodne kalendarske godine koji su ostvareni kao višak dana plovidbe preko potrebnih 183 dana, svakako je preduvjet da vam je Porezna uprava utvrdila rješenjem poreznu obvezu za prethodnu kalendarsku godinu. U tome smislu, poreznim rješenjem utvrđeni eventualni višak dana, preko potrebnih 183 dana plovidbe kojima se ostvaruje oslobođenje od porezne obveze na primitke za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbe, može se pribrojiti za predmetnu kalendarsku godinu i ispunjenje uvjeta od 183 dana plovidbe. S poštovanjem. 14

Pomorski vjesnik • listopad 2017

{P}

Poštovani, imao bih jedno pitanje. Hrvatski sam pomorac u međunarodnoj plovidbi, kako ostvariti pravo na novčanu naknadu preko Zavoda po iskrcaju s broda, zahvaljujem.

{O}

Poštovani, za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u slučaju da je pomorac radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti, potrebno je: Nakon što dobije Ugovor o zaposlenju od poslodavca, a prije ukrcaja, pomorac pristupa HZZ-u radi sklapanja Ugovora o plaćanju doprinosa za zapošljavanje za vrijeme zaposlenja u inozemstvu (dalje: Ugovor). Nakon što je Ugovor potpisan od strane pomorca, isti će nakon što je potpisan od strane HZZ-a biti poslan poštom na kućnu adresu pomorca. Sva međusobna prava i obveze regulirana su istim. Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za pomorca čini prosjek osnovice

na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Pomorac je dužan plaćati svaki mjesec doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7% na pripadajuću osnovicu, razmjerno za razdoblje provedeno u plovidbi. Potrebno je napomenuti da se za svaki novi Ugovor o zaposlenju sklapa i novi Ugovor s HZZ-om. Pomorac može ostvariti novčanu naknadu, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao HZZ-u za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja odnosno plovidbe. Isto se dokazuje matrikulom te uplatnicama doprinosa za zapošljavanje koje se odnose upravo na vrijeme zaposlenja odnosno plovidbe. Rok za prijavu na evidenciju Zavoda i podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu naknadu je 30 dana od dana prestanka zaposlenja odnosno plovidbe. Trajanje novčane naknade utvrdit će se sukladno odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. 

Sve upite šaljite na službenu email adresu: info@sph.hr

Vijesti Kriminalizacija pomoraca

Dva Hrvata u zatvoru u Španjolskoj Sindikat pomoraca Hrvatske već duže vrijeme upozorava na problem kriminalizacije pomoraca koji je postao sve češći.

ajnoviji slučaj kriminalizacije se dogodio u srpnju u Španjolskoj. Policija je pritvorila posadu tegljača koji je teglio brod bez posade na kojemu je, kako se utvrdilo, bila određena količina cigareta. Razlog zadržavanja pomoraca u zatvoru je sumnja u kazneno djelo krijumčarenja cigareta, iako su se cigarete na-

lazile na tegljenom brodu koji je bio bez posade. Pritvoreni su svi članovi posade: tri Talijana, dva

Hrvata i jedan Rumunj. Prema svim saznanjima pomorcima u zatvoru u Cadizu

osigurana su prava te im je, na njihov zahtjev, dodijeljen prevoditelj na engleski jezik. Sindikat pomoraca Hrvatske je od članova obitelji pomoraca dobio dojavu da su dva hrvatska pomorca pritvorena u zatvoru Santa Maria u Cadizu u Španjolskoj, nakon čega smo odmah obavijestili nadležne institucije u RH (MMPI, MVP, Stožer), pravni odjel ITF-a i kolegu ITF inspektora u Cadizu. Stupili smo u vezu s vlasnikom tegljača te dobili informacije da je kompanija angažirala odvjetnika te uputila predstavnika kompanije u Cadiz. Hrvatsko Veleposlanstvo u Španjolskoj posjetilo je naše pomorce jer su im u tijeku istražnog postupka oduzeti mobiteli i s njima se ne može stupiti u neposredan kontakt. Najnovija informacija je da je sutkinja odbila jamčevinu te pomorci ostaju u zatvoru dok ne bude donesena presuda. 

Pomorski vjesnik • listopad 2017

SPH AKTIVNOSTI Sindikat pomoraca Hrvatske je prvi put sudjelovao sa svojim predstavnikom kao dio Nautilus International delegacije od 27.-30. rujna na manifestaciji Monaco Yacht Show u Monacu.

ilj je bio da, s našim partnerima s kojima dijelimo viziju u razvijanju snažne mreže potpore i zaštite pomoraca u industriji superjahti, educiramo i upoznamo članove posada jahti o opsegu i sadržaju zaštite, te koristima koje mogu imati od članstva u sindikatu. Osim toga, razvijanje suradnje s agencijama za ukrcaj, kao i organizacija koje provode tečajeve, izobrazbu i obuku budućih članova posada jahti, nužno je i neizostavno kako bi se ovaj sektor pomorstva uredio u skladu sa standardima koji garantiraju sigurnost i dobrobit svih članova posade koji razvijaju svoju karijeru u sektoru superjahti. Naime, posljednjih godina, jahting industrija postala je grana pomorstva koja se rapidno razvija, kako u svijetu, tako sve više i u Hrvatskoj. Samim time, porastao je i broj novih radnih mjesta na jahtama i veća mogućnost zapošljavanja i hrvatskih pomoraca. Posljedično, postavlja se pitanje sigurnosti, interesa i prava pomoraca koji rade na jahtama - od zapovjednika jahti (yachtmastera), časnika palube i stroja, mornara, stjuardesa (hotelskog osoblja), tj. cijelog niza različitih zanimanja koje veže zajednička činjenica da su svi profesionalni pomorci čija edukacija udovoljava potrebnim zahtjevima STCW konvencije, i koji se kao članovi posade jahti susreću s problemima i poteškoćama specifičnim za ovu granu pomorstva. Unazad par godina, ovo područje je bilo poprilično neregulirano zbog čega su članovi posada jahti ranjiva skupina čijim bi se minimalnim pravima i uvjetima rada moglo manipulirati. 16

Pomorski vjesnik • listopad 2017

MONACO YACHT SHOW I S Situacija se mijenja sa stupanjem na snagu i ratificiranjem MLC Konvencije koja se primjenjuje i na jahte u gospodarske namjene, dakle charter jahte. Stoga, superjahte danas nisu tek puka igračka imućnih, već radno

mjesto koje mora imati uređeni sistem radnih i životnih uvjeta članova posade broda. Sindikat pomoraca Hrvatske prepoznao je potrebu članova posade jahti za posebnom vrstom zaštite i edukacije pa se stoga aktivirao

na ovom polju. Svojim članovima koji plove na jahtama i superjahtama pomažemo u slučajevima radnih sporova poput neisplate plaća, nezakonitog otkaza ugovora o radu, ozljeda na radu, slučajeva zlostavljanja ili

Sve je više onih koji karijeru žele ostvariti na superjahtama

Yachting

Piše: Vana Bosto diskriminacije na radnom mjestu, kao i savjetovanja glede svakog aspekta njihovog zaposlenja odnosno ispravnosti ugovora o radu i usklađenosti uvjeta rada s odredbama MLC Konvencije. Treba istaknuti kako je zabrinjavajuće i pitanje kriminalizacije pomorca članova superjahti, koje je u posljednje vrijeme u znatnom porastu. Primjerice, iz Nautilusa upozoravaju kako je velik broj pomoraca članova posade jahti koji plove jugom Francuske izložen pritvoru i procesu suđenja zbog ne tako velikih prekršaja poput sidrenja u zabranjenim područjima u koja su se bili primorani usidriti zbog vremenskih neprilika. Također, članovi posade jahti vrlo često su izloženi pritiscima gostiju

EKTOR JAHTINGA

na brodu koji inzistiraju da se udovolji njihovim prohtjevima, a kojima izravno dolazi do kršenja zakonskih propisa za koje odgovaraju zapovjednici, uz uvjeravanje kako će oni sami platiti novčanu kaznu koja prijeti u slučaju kršenja takvih propisa, ukoliko do nje dođe. Ipak, pomorci u takvim slučajevima kriminalizacije bivaju prepušteni sami sebi, bez omogućenog prevoditelja i odvjetnika, te su vrlo često kao rezultat neadekvatne obrane primorani platiti visoke novčane kazne, čak i do 10 000 eura. U takvim situacijama, kao i svim drugim slučajevima kriminalizacije, Sindikat pomoraca Hrvatske pruža punu pravnu pomoć za svoje članove. Obraćanjem na bilo koji e- mail ili telefonski broj koji možete pronaći na našim internetskim stranicama u adresaru, SPH će poduzeti sve potrebne korake kako bi se angažiralo odvjetnika i pružilo bilo kakvu drugu vrstu pomoći koja je

našim članovima izloženim kriminalizaciji prijeko potrebna. Osim pravne zaštite, SPH svojim članovima iz jahting industrije pruža i savjetovanje prije potpisivanja ugovora o radu, savjetovanje oko pitanja iz radnog odnosa, administrativna pitanja oko socijalnih osiguranja ( mirovinsko, zdravstveno osiguranje), informiranje, kao i sva ostala pitanja sigurnosti i dobrobiti pomoraca. Član posade luksuznih superjahti može biti primamljiv posao, ali ukoliko uvjeti rada i života ne udovoljavaju minimalnim standardima MLC konvencije, posada može biti suočena s velikim problemima. Kako bi osigurali da radni vijek profesionalaca u jahting industriji bude u skladu s međunarodnim standardima, i kako bi za sebe osigurali punu pravnu i svaku drugu vrstu potpore u slučaju kriminalizacije, pozivamo pomorce u ovoj industriji da postanu naši članovi. 

Pomorski vjesnik • listopad 2017

INTERVJU

Piše: Marijana Smokvina

Modernizacija flote, stabilnost tvrtke i povećanje zadovoljstva radnika primarni su ciljevi novog predsjednika Uprave Jadrolinije koji je na dužnost stupio prije nešto manje od mjesec dana

Koja Vaša vizija razvoja Jadrolinije?

adrolinija je lider hrvatskog pomorstva i brodarstva, kompanija koja iza sebe ima bogatu povijest i veliki značaj za Republiku Hrvatsku. Imamo odgovornost donositi odluke koje će Jadroliniji dugoročno osigurati vodeću poziciju te svojim poslovanjem doprinijeti razvoju otoka, gospodarstva i turizma RH. Stoga ćemo kroz određene mjere raditi na podizanju kvalitete usluga, na tome da obnovimo flotu modernim brodovima i da osiguramo dostupnost do otoka na što ugodniji i efikasniji način. Povećat ćemo dostupnost otoka, komfor putnika, prepoznatljivost Jadrolinije, a time i turističke ponude Hrvatske. Cilj je zaustaviti trend odljeva stanovnika s otoka, a to možemo napraviti stvaranjem novih radnih mjesta i formiranjem poslova od kojih mogu živjeti ljudi na otocima. Modernizacija flote također je strateški cilj. Trenutno analiziramo stanje svih brodova u floti i redovito razgovaramo s pomorskim stručnjacima i projektantima. Također, vjerujemo kako upravo hrvatska brodogradilišta mogu isporučiti najveću razinu kvalitete i usluge.

Nedavno smo u brodogradilištu Kraljevica svjedočili porinuću novog trajekta Rapske plovidbe, znači da slično možemo očekivati i od Jadrolinije? Točno, možemo. I ministar je, na porinuću, u svom govoru spomenuo da očekuje od nas obnovu flote koja je već relativno stara. Trenutno izrađujemo strateške smjernice i analiziramo sve postupke vezano uz modernizaciju, odnosno obnovu flote. To je naš strateški cilj koji će se definirati s obzirom na specifičnosti linija i pojedinog područja, pojedinog otoka i naravno, ovisno o tržištu. Tu 18

Pomorski vjesnik • listopad 2017

moramo biti usuglašeni s Agencijom za linijski promet koja je regulator i zajedno pokušavamo naći optimalne kapacitete za linije koje će se voziti dugi niz godina, to je ideja.

Vjerujem da ste upoznati s dosadašnjim stanjem u Jadroliniji i da plaće nisu rasle 10 godina. Koliko će biti teško ostvariti tu viziju? Činjenica je da plaće u Jadroliniji nisu rasle 10 godina. S druge strane, moramo biti odgovorni i dugoročno planirati rashode ko-

Novi predsjednik Uprave Jadrolinije

DAVID SOPTA: Želim zado ji u velikoj mjeri utječu na realizaciju strateških ciljeva. Kao nova Uprava moramo pokrenuti kvalitetan i efikasan dijalog sa sindikalnim predstavnicima i zajedno raditi na poboljšanju statusa svakog zaposlenika Jadrolinije. Uz povećanje plaća, treba raditi i na sveukupnom poboljšanju radnih uvjeta i zadovoljstva zaposlenika te na uvođenju edukacija. Također, Jadrolinija ima znanje i iskustvo svojih pomoraca i treba osigurati da se ono prenese na nove naraštaje.

Jedan od problema s kojim se susreću radnici Jadrolinije je višegodišnji rad na ugovore na određeno. Kako planirate doskočiti tom problemu?

ležne službe dobile zadatak da se revidiraju sva zapošljavanja takve vrste i eventualne nepravilnosti. Po skorom dobivanju izvještaja definirat će se daljnji koraci o čemu ćemo rado porazgovarati i sa socijalnim partnerima. Ideja je da se pokuša stvoriti optimalan odnos između ljudi koji rade na određeno i neodređeno. Moramo biti svjesni da je posao Jadrolinije sezonskog karaktera, što znači da nam u sezoni treba jako puno ljudi, dok je u zimskom periodu puno manja potreba za radnom snagom. Moramo pronaći rješenje u skladu sa zakonom i s pozitivnim hrvatskim normama koje će ići u korist zaposlenika. S našom kadrovskom službom i sindikatima vidjet ćemo koje stvari možemo popraviti i na koji način ih modelirati.

Odmah po stupanju na dužnost bio sam upoznat sa zapošljavanjima na određeno vrijeme te su nad-

Upoznati ste sa slučajem da su dvije djelatnice koje rade u agenciji Jadro-

linije, zadnji dan bivše Uprave primljene na rad na neodređeno, čime je oštećeno šest djelatnica koje u Jadroliniji na ugovor na određeno rade već deset godina. SPH vam je poslao dopis tražeći hitan sastanak predstavnika sindikata, oštećenih djelatnica i Uprave. Planirate li se sastati s njima? S obzirom da sam nedavno stupio na dužnost, upoznat sam s tim slučajem, a stručne službe intenzivno rade na tome i pokušat ćemo definirati konstruktivan prijedlog u suradnji sa sindikatima da se zapošljavanja sistematiziraju na obostrano zadovoljstvo sindikata ali i tvrtke kao poslodavca. Svakako ćemo se sastati s predstavnicima sindikata i djelatnicama.

David Sopta

Novi predsjednik Uprave Jadrolinije timalni plan i projekt kako tu liniju oživiti, a da ona sa svojim prihodima i rashodima bude isplativa. Potrebno je napraviti istraživanje tržišta jer se ono mijenja i nije isto kao prije deset godina. Mijenjaju se i navike ljudi i turista te se moramo prilagoditi tržištu kao i svi ostali čiji je posao vezan uz turizam i prijevoz. Također, treba proučiti iskustva iz drugih mediteranskih zemalja.

Stabilnost tvrtke mora ostati, a da u kontekstu toga zadovoljni budu i djelatnici na kopnu i pomorci. Cilj je pronaći cjelovito rješenje i poboljšati cjelokupne uvjete rada, ne samo kroz povećanje plaće, nego i uz kvalitetniju opremu te uvažavanje određenih primjedbi pomoraca oko nekih organizacijskih procedura koje treba optimizirati i uskladiti s njihovim potrebama što bi im omogućilo kvalitetniji i ugodniji rad.

Najvažnije pitanje za pomorce je potpisivanje Nacionalnog kolektivnog ugovora. Kada je riječ o Jadroliniji sindikati do sada nisu bili uspješni na tom polju. Kakav je vaš stav?

Zbog sve većeg broja pritužbi na uznemiravanje i spolno uznemiravanje i to baš na brodovima Jadrolinije, SPH je odlučio provesti kampanju protiv mobbinga «Reci NE». Jeste li upoznati sa slučajevima u Jadroliniji i kakav je vaš stav?

Jedan od prioritetnih zadataka ove Uprave je uspostaviti dobru komunikaciju sa sindikalnim predstavnicima. Kroz pregovore i odluke, a uvažavajući financijske mogućnosti Jadrolinije i stabilnost sustava, osobno ću dati maksimalnu

voljne djelatnike Je li realno za očekivati povratak dužobalne linije Rijeka – Dubrovnik? Činjenica je da je Vlada donijela tu odluku. Mi intenzivno razmišljamo i pokušavamo stvoriti op-

podršku da u tim pregovorima uspijemo i u konačnici poboljšamo status i zadovoljstvo svakog zaposlenika Jadrolinije. Sagledavajući realno situaciju, niti u jednom trenutku ne smijemo ugrožavati poslovanje tvrtke i financiranje obnove flote.

Bilo koja vrsta uznemiravanja, mobinga ili diskriminacije je nedopustiva te se takvi eventualni slučajevi neće tolerirati. Osim različitih propisa, u kompaniji kao što je Jadrolinija zasebno su definirane procedure u slučaju pojave bilo od kojih navedenih situacija. Smatram kako iste treba poboljšati u smislu jednostavnosti, brzog provođenja i pravednog postupka. Zaposlenici Jadrolinije naš su osnovni stup, stoga je njihovo zadovoljstvo radnom okolinom nužno kako bi svoj posao mogli izvršavati odgovorno i efikasno.

Gotovo ste mjesec dana na funkciji predsjednika Uprave Jadrolinije, kakvi

su dojmovi za sada? Kada ste izabrani na ovu funkciju mnogi su istaknuli da nemate iskustva u pomorstvu. Moj prvi posao je bio u Croatia Lineu, gdje sam se kao inženjer strojarstva upoznao sa svim segmentima pomorstva, održavanja brodova i poslova oko brodova. Karijera me kasnije vodila kroz neke druge vidove poslovanja i diplomaciju, ali ono najbitnije je da sam bio na odgovornim funkcijama u visokom menadžmentu. Imam iskustvo i vještine potrebne za vođenje ovako kompleksnog sustava, a imam i suradnike i odlične stručnjake tako da ne vidim tu nekakvog problema ili nedostatka.

Kakav je vaš stav o suradnji sa sindikatima i kakav bi taj odnos po Vama trebao biti? To je jedan od prioriteta ove Uprave - uspostaviti dobru komunikaciju sa sindikalnim predstavnicima. Otvoren sam za razgovore i pregovore i što prije krenemo prije ćemo uspostaviti kvalitetnu suradnju. Želja mi je da se ljudi okrenu poslu i radu i da prošlost ostavimo iza sebe. Otvoren sam za sve razgovore i konkretne prijedloge te ćemo učiti sve u okviru naših mogućnosti da se prijedlozi sindikata uvrste u Nacionalni kolektivni ugovor. Ideja mi je povećati zadovoljstvo djelatnika na realnim osnovama te stvoriti uspješnu komunikaciju koja će uroditi plodom. 

Pomorski vjesnik • listopad 2017

PLAVA VRPCA

Piše: Damir Herceg

Poduhvat kapetana Vlašimskog: Riječki zapovjednik uspješno je koordinirao akcijom spašavanja u

iz zagrljaja smrti ot

snik palube Saša Tomas i elek-

na svega 20 metara od tonućeg

tričar Nebojša Radosavljević.

tankera, naredivši svojoj posadi da u more bace splav privezanu konopcem na koju bi se ukrcali nesretnici s „Rame 2“. Međutim, valjda strahom paralizirani članovi posade nisu se usudili skočiti u more i ukrcati na bačenu splav, već su ostali na svojem „Titaniku“. Drama je započela rano ujutro 26. lipnja ove godine u Indijskom oceanu, stotinjak milja sjevernoistočno od otoka Sokotra, kad je

koju je bilo uključeno više brodova, te vojni helikopter i zrakoplov.

štećeni panamski tanker „Rama 2“ nagnut 45 stupnjeva na desni bok, nakon višesatne agonije zaronio je pramcem u olujno more, te okomito krenuo na posljednje putovanje prema dnu Adenskog zaljeva; nekoliko trenutaka ranije, četrnaest prestravljenih članova posade tog broda poskakalo je s krme u pakao olujnog mora, u valove od sedam metara, boreći se za goli život! Na njihovu sreću, na mjesto potonuća već je doplovio LNG tanker „Soyo“ pod zapovjedništvom riječkog kapetana Andreja Vlašimskog (41), koji je zaprimivši poziv u pomoć s „Rame 2“ naredio skretanje s kursa da bi potom punom brzinom krenuo prema 16 milja udaljenom tonućem tankeru. S njim su na brodu bila još dva hrvatska pomorca – drugi ča20

Pomorski vjesnik • listopad 2017

posada „Rame 2“ uputila u eter poziv za pomoć, jer je taj stometarski brod nosivosti 6700 tona, izgrađen 1989., zbog strukturnih oštećenja počeo tonuti. Ploveći prema „Rami 2“ Vlašimsky je kontaktirao brod „MTM Tortola“ koji se nalazio u blizini, tražeći da se priključe spašavanju. „Tonući tanker ugledali smo oko 6 sati ujutro, bio je snažno nagnut na desnu stranu, s pramcem pod vodom, a posada nikako nije uspijevala otpustiti hidrauliku čamca za spašavanje. Kako su već ranije izgubili sve splavi za spašavanje, bili su zatočeni na tonućem brodu. Vidio sam da treba brzo reagirati, “ ispričao je za Pomorski vjesnik Vlašimsky.

Zatočeni na svojem „Titaniku“ Vlašimsky je nastojao prići što bliže brodu u agoniji, što je bio iznimno zahtjevan manevar s 300-metarskim „Soyom“ po ogromnim valovima te olujnim udarima vjetra od 8 bofora. Iskusni kapetan prišao je niz vjetar

Nominacije za PVV do 10, 30 sati spasila desetoricu brodolomaca, ali, na žalost, izvukli su i jednog poginulog člana posade.

Neviđena drama pri spašavanju posljednjeg preživjelog pomorca

eo 13 brodolomaca

Riječki kapetan je vodio akciju spašavanja Ocean se zaklopio iza „Rame 2“ u 9 sati ujutro, i tog trenutka je započela složena akcija spašavanja 14 pomoraca, koju je cijelu vrijeme uspješno vodio kapetan Vlašimsky. „Dvojica brodolomaca uspjela su uhvatiti užad koju smo im dobacili, ali nisu je uspjeli za-

držati u rukama zbog snažnih udara valova, a zbog 12 metara visokog nadvođa nismo ih mogli podići na naš brod“, pojasnio je Vlašimsky. U međuvremenu se u akciju spašavanja uključio i brod „Tortola“, a potom je pristigao i tanker „Sea Power“ s nadvođem od svega metar iznad površine, čija je posada prva iz mora izvukla jednog pomorca s „Rame 2“, a nešto kasnije još jednog. Posada „Tortole“ je

Koordinirajući spašavanjem brodolomaca, Vlašimsky je svojim pozivima u akciju uključio i razarač britanske ratne mornarice, s kojeg se digao i helikopter, a doletio je i japanski vojni izviđački zrakoplov. Nastavljena je grozničava potraga za posljednjim članom posade, a oko 14,30 sati s jednog kontejnerskog broda su javila poziciju na kojoj su ugledali čovjeka u moru, koji je dozivao u pomoć, ali oni su prošli pred njega uz obrazloženje „valovi su preveliki da bi se upustili u akciju spašavanja“. „Soyo“ i preostala dva broda odmah su punom brzinom zaplovili prema brodolomcu na naznačenoj poziciji, koju su dojavili i britanskom spasilačkom helikopteru. U 15 sati posada helikoptera uočila je posljednjeg preživjelog s „Rame 2“, ali nisu ni započeli s njegovim izvlačenjem jer su ostali bez goriva te su se morali vratiti na razarač da napune rezervoare. U međuvremenu je do patnika u moru doplovio i „Soyo“, a Vlašimsky je naredio da se u vodu baci kolut za spašavanje s dimnom oznakom da brodolomac bude uočljiv ostalim brodovima i posadi „helića“. Obzirom da su vremenski uvjeti bili sve lošiji, ni jedan od tri broda nije uspio spasiti iznemoglog brodolomca, a udari olujnog vjetra i ogromni valovi koji su se poigravali s nesretnikom priječili su i posadi helikoptera da ga podignu na sigurno. Međutim, spasitelji se nisu predavali, te je posada „helića“ ipak uspjela oteti moru posljednjeg preživjelog sa „Rame 2“, koji je punih osam sati proveo u paklu valova.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

PLAVA VRPCA

Kapetan Palman spustio se u čamac pun očajnika! Pedesetak muškaraca, žena i djece naguranih u „gumenjaku“ počelo je očajnički mahati rukama te u zrak bacati dvoje djece kao da su lopte, očekujući da ih „EEMS Sky“ spasi.

Straža se drži na krilima mosta

a sreću tih patnika iz gumene brodice, posada pomenutog nizozemskog broda „EEMS Sky“(1862t) predvođena zapovjednikom Ninom Palmanom iz Senja i prvim časnikom palube Slavenom Tomićem Ferićem iz Splita u tim je trenucima već odradila sve potrebne pripreme za spašavanje ljudi iz plovila koji se pod teretom uznemirenih ljudi opasno naginjalo na metar visokim valovima. Ova drama odvijala se 27. kolovoza 2017. oko 40 milja zapadno od Gibraltara, dok je „EEMS Sky“ 22

Pomorski vjesnik • listopad 2017

Piše: Damir Herceg plovio iz sjeverne Europe za Sredozemlje. Na komandnom mostu u 15,55 sati stražu od drugog časnika palube Ignacija Decoste preuzeo je već pomenuti Slaven Tomić Ferić, koji je motreći pučinu na tri milje desno od pramca ugledao neko plovilo. „Običaj nas hrvatskih pomoraca je da polovicu straže boravimo na krilima komandnog mosta. To je način obavljanja straže još iz vremena jedrenjaka te poslije parobroda koji u početku nisu imali zatvorene komandne mostove nego su časnici i kormilari držali svoje četiri ure straže na otvorenom bez obzira je li nevrijeme ili žega“, ispričao je za Pomorski vjesnik kapetan Palman.

„Naravno da ćemo vas spasiti“ Ugledavši čamac s ljudima Slaven je odmah naredio da brod smanji brzinu, a kapetan Palman je bos izletio iz svoje kabine na most da vidi što se događa. „Gledam, pun čamac ljudi koji su u zrak bacali dvoje djece kao da su lopte. To nam je valjda trebao biti znak da očekuju da ih spasimo. Naravno da ćemo vas spasiti, pa nećemo vas valjda ostaviti nasred Atlantika. Bilo mi je jasno da se taj čamac ne smije prevrnuti, a bilo je oko 1,5 metara vala, jer bi to bila tragedija. Slaven i ja smo im rukama davali do znanja da ne brinu, da ih nećemo ostaviti, da nećemo otploviti. Prihvatili su bačeni pandul, te smo konopom privukli 'gumenjak' do desne strane broda, gdje su kormilar Allan Rumuaro i kuhar Primo Bondado već postavili dvoje pilotske ljestve“, prisjeća se Palman.

Kapetan kao zalog za spas Međutim, u strahu da će biti ostavljeni ljudi u čamcu su se uspaničili te se svakog trenutka mogao prevrnuti, a da spriječi tu tragediju Palman se iz sigurnosti broda spustio u čamac pun očajnika, što ih je u trenu smirilo, jer je sada kapetan bio zalog da će biti spašeni.

Nominacije za PVV Po boškaini (pilotskim ljestvama) ljudi su se popeli na brod, a kako je među njima bilo dosta djece, posada je odmah na dijelu palube otvorila „dječji vrtić“. Sveukupno 52 migranta iz Gvineje, Sudana i Kameruna. Palman se je zadnji popeo na svoj brod.

Svi neplivači „Ljudi su slavili što su živi, što su spašeni, jer su znali da od sada na dalje ništa više ne može zaustaviti njihov put ka slobodi na Zapad. Odmah sam o događaju obavijesti španjolsku Obalnu stražu, koja je poslala brod da preuzme izbjeglice, koji je stigao dva sata kasnije. Napuštajući „EEMS Sky“, jedna žena me je zagrlila i na Pidgin jeziku rekla, kako nitko od njih ne zna plivati“, zaključio je Palman. 

Zahvaljujući savjesnosti, stručnosti i pomoračkoj solidarnosti posade tankera „Pomer“ iz flote pulske Uljanik plovidbe, pod zapovjedništvom Jasmina Ganibegovića(41) s Raba, spašeni su životi četvorice ekvadorskih ribara koji su prethodno deset dana bespomoćno plutali na 10-metarskoj ribarici bez pogona.

bilo se to 2. travnja ove godine 200 milja sjeverozapadno od otočja Galapagos na Pacifiku, u 10,05 sati po lokalnom vremenu, kad je dežurni na komandnom mostu treći časnik palube Marko Haramija primijetio malu ribaricu s četiri člana posade kako pluta na otvorenom moru. Posada „Pomera“ odmah se pripremila za spašavanje, a zapovjednik Ganibegović je kontaktirao Centar za traganje i spašavanje na

Zahvala i pohvale američke Obalne straže posadi „Pomera“ Galapagosu, uz pritom ne baš pretjerano jasnu komunikaciju obzirom da je tamošnji dežurni službenik znao samo španjolski jezik; na sreću, potom je uslijedio razgovor s američkom Obalnom stražom koji je bio vrlo konkretan i svrsishodan. Pojavio se izviđački zrakoplov američke Obalne straže koji je „snimio“ situaciju u vezi spašavanja četvorice Ekvadoraca s 10-metarske ribarice. Zapovjednik hrvatskog tankera je u međuvremenu razgovarao i s ekvadorskom Obalnom stražom, čijem brodu bi trebalo dan i pol da doplovi do pozicije gdje su ribari pronađeni, pa je akciju spašavanja preuzela američka Obalna straža. Tanker „Pomer“ dužine 195 metara i nosivosti 52000 tona, izgrađen 2011. u riječkom „3.maju“, s teretom sode kaustike, pažljivo se približio maloj ribarici koju je posada potom vješto vezala uz bok svog

broda. Vremenski uvjeti su bili dobri, pa su ribari bez problema prešli na tanker, gdje su za oporavak dobili napitke i hranu. Nekoliko sati kasnije do „Pomera“ je doplovio brod američke Obalne straže „Mohawk“, s kojeg je po ribare i njihovu brodicu doplovio „gumenjak“.

Hrvatski pomorci puno drže do pomoračke časti Pismo puno divljenja i hvale kapetanu Ganibegoviću i njegovoj posadi za spašavanje te zbrinjavanje četvorice Ekvadoraca uputila je i američka Obalna straža. Amerikanci tako hvale najviši stupanj profesionalnosti naših pomoraca prilikom izvođenja ove akcije, a dive se i činjenici da hrvatski pomorci puno drže do pomorske tra-

dicije pružanja pomoći nevoljnicima na moru.

Ganibegović s „Pomerom“ preživio i napad pirata Kao zapovjednik „Pomera“ Ganibegović i njegova tadašnja posada u siječnju 2016.u indijskoj luci Kandra doživjeli su i preživjeli napad šestorice pirata naoružanih noževima. „Pomer“ je u tom trenutku prevozio sojino ulje iz Argentine i Brazila za Indiju, a pirati su „gumenjakom“ doplovili do našeg broda koji je bio usidren, te se popeli na palubu, ali su bili primijećeni pa je u pomoć pozvana policija. Napadači su se potom povukli, a otuđili su ponešto od brodske opreme nađene na palubi, dok nisu imali ambicija oteti brod.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

PRAVNI SAVJET

Pišu: Luka Mišić, Vana Bosto i Dorotea Zec

Kriminalizacija pomoraca

POMOĆ I PODRŠKA «JASON» Problem kriminalizacije, iako česta tema međunarodnih i nacionalnih rasprava, danas predstavlja sve veći problem i prijetnju pomorcima u međunarodnoj plovidbi.

animanje pomoraca podrazumijeva plovidbu između različitih država i luka svijeta. Upravo zbog toga pomorci u međunarodnoj plovidbi vrlo često budu izloženi različitim nacionalnim pravnim sustavima brojnih država (razvijenih i manje razvijenih). Zbog specifičnosti pomorstva, zanimanje pomoraca sa sobom nosi i niz opasnosti i rizičnih situacija u kojima upravo pomorci budu krajnje žrtve koje je najlakše okriviti za pojedina kaznena dijela (kao što je u slučajevima krijumčarenja droge, oružja i ljudi, pomorskih nezgoda...) Kada pomorci budu optuženi i okrivljeni za određena kaznena djela, vrlo često se ne poštuju njihova temeljna ljudska prava kao što su primjerice pravo na pošteno suđenje, zabrana diskriminacije, pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na pravnu pomoć, pravo na prevoditelja, i druga temeljna prava koja bi pomorcu (kao i svakom drugom) trebala biti zajamčena. Također, iako bi u naprijed navedenim situacijama trebalo poći od jedne od temeljnih pretpostavki kaznenog postupka – presumpcije nevinosti, u slučajevima kriminalizacije pomoraca gotovo uvijek se kreće od suprotnog: pretpostavke okrivljenikove (pomorčeve) krivnje. Kao dio Međunarodne federacije transportnih radnika (International Transport Workers’ Federation, dalje u tekstu: ITF), i Sindikat pomoraca Hrvatske (dalje u tekstu: SPH) aktivno djeluje s ciljem zašti24

Pomorski vjesnik • listopad 2017

te i promicanja prava svih transportnih radnika, a posebno pomoraca. Jedna od aktivnosti kojima se SPH u suradnji s ITF-om bavi jest i pomoć pomorcima u slučajevima kriminalizacije. Osim navedenog, SPH je i dio međunarodne organizacije – Nautilus Federation u sklopu koje niz sindikata iz cijelog svijeta zajednički radi i na rješavanju problema kriminalizacije, s posebnim naglaskom na pomoć i podršku članovima sindikata koji su dio te Federacije. Upravo zbog navedenog krajem 2016. godine sklopljen je poseban Sporazum o zajedničkom sustavu za pomoć i podršku članovima (Agreement for a Joint Assistance and Support

Vodič u slučaju pomorske nezgode Ispod navedene informacije namijenjene su kao praktični vodič članovima sindikata udruženih u Nautilus Federaciju, kako bi se, u slučaju sudjelovanja u pomorskom incidentu, podsjetili koja su njihova prava te kako mogu dobiti savjet i pomoć. Za potpunu informaciju o tome što napraviti u slučaju pomorske nezgode potrebno je pogledati dokument "Pravedan tretman pomoraca u slučaju pomorske nezgode", koji objašnjava kako možete dobiti pomoć putem Zajedničke mreže pomoći i podrške Federacije (Joint Assistance and SuppOrt Network - JASON) i kontaktirati našu višejezičnu liniju za pomoć koja je otvorena od 0-24 sata, «Nautilus 24/7». Zajednička mreža pomoći i podrške Nautilus Federacije (JASON) ima za cilj osigurati poštivanje IMO/ILO smjernica radi pravilnog postupanja prema pomorcima u slučaju pomorske nezgode kao i drugih međunarodno priznatih pravnih standarda.

Network, dalje u tekstu: JASON). Nautilus Federacija pristupila je sklapanju ovog Sporazuma (JASON) kako bi se osigurala zaštita, pomoć i podrška članovima svih sindikata iz ove Federacije. Svrha takve pomoći i podrške prvenstveno je da se pomorcu osigura da se poštuju njegova zakonska prava što uključuje i početni pravni savjet i relevantne informacije, podršku pomorcu, osiguranje posjeta, osiguranje pravnog savjetnika, nužno potrebnu pomoć i sl. Uz Sporazum JASON, članice su se sporazumjele i izdale kratke savjete za svoje članove u slučaju kriminalizacije.

A. Što učiniti ako su se na brod ukrcale službene osobe:

iii Surađujte, ali bez odricanja od svojih zakonskih prava. iv Tražite da vas upoznaju s vašim pravima prema nacionalnom zakonodavstvu te države, i na jeziku koji razumijete. v

Tražite svoja prava koja imate u državi zastave broda kako bi ih riješile vlasti te države.

B. Ako je u tijeku pretraga i

Nemojte dopustiti pretraživanje sebe i svojih osobnih stvari, osim ako vam je dan na uvid važeći nalog za pretragu.

ii Ako nema naloga za pretragu, ali se na njoj inzistira, jasno, pred svjedocima, istaknite da ne pristajete.

Tražite isprave za identifikaciju i zapišite detalje.

iii Nemojte koristiti silu kako biste spriječili pretraživanje.

ii Obavijestite vlasnika / operatera, državu zastave i konzulat o incidentu i svim istragama koje su učinjene.

iv Prije izvršenja bilo kakvog pretraživanja zatražite prisustvo pravnog zastupnika.

Kriminalizacija pomoraca / lokalnog sindikata Nautilus Federacije ili drugog lokalnog sindikata. U Dodatku 1 na stranici 10 možete pronaći kontakte Zajedničke mreže pomoći i podrške (JASON) ili kontaktirajte «Nautilus 24/7». Nautilusint.org/ hr / need-help / nautilus-247 / iv Prvo zatražite prevoditelja ako jezik koji govori službenik za provedbu zakona nije vaš. v

Nemojte se oslanjati na obećanja o imunitetu od strane policijskih službenika u zamjenu za bilo kakvu izjavu / odgovaranje na pitanja. Općenito, takvi službenici nisu ovlašteni davati imunitet.

vi Ako se ispitivanje treba provesti izvan broda, odbijte otići bez pratnje odvjetnika i prevoditelja (ako je potrebno), te prije odlaska obavijestite svoj konzulat o događanjima i gdje vas vode. vii Nemojte koristiti silu da biste se oduprli odvođenju s broda. v

Prije bilo kakvog pretraživanja kontaktirajte sa svojim sindikatom / lokalnim sindikatom Nautilus Federacije ili drugim lokalnim sindikatom. U Dodatku 1 na stranici 10 možete pronaći kontakte Zajedničke mreže pomoći i podrške (JASON) ili kontaktirajte «Nautilus 24/7». Nautilusint.org/ hr / needhelp / nautilus-247 /

vi Tijekom bilo kakvog pretraživanja vaših stvari, ostanite prisutni s još jednim članom posade i zabilježite ako su neke osobne stvari oduzete ili oštećene tijekom pretraživanja.

C. Ako se provodi intervju/ispitivanje i

Zatražite pravnog zastupnika prije pristanka na ispitivanja.

ii Imate pravo ne inkriminirati se. Nemojte davati nikakva priznanja prije dobivanja pravnog savjeta. iii Ako ne možete dobiti odvjetnika, ali se odlučite ili ste prisiljeni govoriti, zatražite prisutnost vjerodostojnih svjedoka, uključujući službene osobe iz svog sindikata

viii U slučaju zastrašivanja obavijestite vašeg odvjetnika i / ili konzulat.

D. Ako ste zadržani ili uhićeni i

Trebam hitan savjet i pomoć, što da radim?

‣

Omogućava pastoralnu potporu, osiguranje, posjećivanje / organiziranje posjeta;

Savjetujemo vam da što prije kontaktirate sindikat Nautilus Federacije, svakako prije nego što date izjavu bilo kojoj vlasti. Ako se nesreća dogodila u luci ili teritorijalnim vodama zemlje u kojoj djeluje sindikat udružen u Nautilus Federaciju ili je vaš brod upisan u takvoj zemlji, možete ili izravno kontaktirati taj sindikat (pogledajte popis sindikata udruženih u Nautilus Federaciju u Fair Treatment Advice nautilusfederation.org/policy/jason/) ili kontaktirajte službu «Nautilus 24/7» nautilusint.org/ en/need-help/ nautilus-247 /, koja će preuzeti poruku i kontaktirati službenika u sindikatu koji će vam se povratno javiti i savjetovati vas. Ako ste u luci, teritorijalnim vodama ili brodu u kojem ne djeluje sindikat udružen u Nautilus Federaciju, onda je poželjno da, sukladno Fair Treatment Advice nautilusfederation.org/policy/jason/, potražite pomoć lokalnog sindikata i obavijestite svoj sindikat. Ponavljamo, možete kontaktirati i «Nautilus 24/7»Nautilusint.org/en/ need-help/nautilus-247/ kako bi vam pomogao u ovom procesu.

‣

Pomaže pri oslobađanju u slučajevima pritvora;

‣

Savjetuje o angažiranju ili angažira odvjetnika, prevoditelja i uspostavlja kontakt s konzulatom;

‣

Organizira osobnu, medicinsku i psihološku pomoć;

‣

Po potrebi pruža pomoć u hitnim slučajevima;

‣

Informira vaš sindikat o razvoju situacije.

‣

Pazi na poštivanje vaših ljudskih i ekonomskih prava

‣

Osigurava da službenici vlasti s vama postupaju dostojanstveno i s poštovanjem

‣

Osigurava da vam vlasti osiguraju zadovoljavanje osnovnih potreba, npr. hranu i smještaj, itd.

Odmah pitajte koji je razlog uhićenja i moguće optužbe.

iii Budite spremni zatražiti stanku ako je potrebno. iv Uvijek zatražite neovisne pravne ili tehničke savjete ako niste sigurni u situaciju.

iv Zatražite prevoditelja (priznatog od konzulata) i prevođenje ključnih dokumenata.

vi Zatražite pravo da se suđenje održi u razumnom roku i da vas ne zadrže u pritvoru čekajući suđenje. vii Tražite svoje pravo da ne budete podvrgnuti samovoljnom uhićenju ili pritvaranju i da ne budete lišeni slobode osim na takvoj osnovi i u skladu s postupcima koji su utvrđeni zakonom.

Prije davanja izjave kontaktirajte Nautilus Federaciju.

ii Surađujte s vlastima koliko god ste u mogućnosti, ali nemojte se inkriminirati.

iii Zatražite pomoć konzulata.

Zatražite pravo da vas sasluša sudac rad utvrđivanja zakonitosti vašeg zadržavanja.

Ako vam je pristupila službena osoba, zapamtite: i

ii Zatražite pravnu pomoć te povjerljivu komunikaciju s pravnim savjetnikom.

Postoje li drugi opći savjeti?

Što može JASON učiniti za mene? Osigurava poštivanje IMO/ILO smjernica radi pravilnog postupanja prema pomorcima u slučaju pomorske nezgode:

‣ ‣

Povezivanje vas i vašeg sindikata; Pružanje pravnih savjeta i važnih informacija;

Nikad se nemojte bojati pitati bilo kojeg službenika koje su mu ovlasti i koja je svrha istrage.

vi Ako se nađete u situaciji u kojoj bi moglo izgledati kao da vas netko sumnjiči za kazneno djelo odmah zatražite pravnu pomoć da ne bi prejudicirali svoj položaj. vii Nikada nemojte davati lažne informacije istražnim vlastima niti «izgubiti» ili «uništiti» dokumente na brodu jer bi vas takvi postupci mogli dovesti u ozbiljne probleme.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

LIJEČNIČKI SAVJET Samoubojstvo, suicid (lat. sui - sebe, caedere - ubiti) je aktivni ili pasivni autodestruktivni čin u kojem čovjek svjesno i namjerno oduzima sebi život, zbog različitih motiva. U autodestruktivna ponašanja se, osim samoubojstva, ubrajaju i pokušaj samoubojstva, planiranje ili samo razmišljanje o samoubojstvu i sve vrste samoozljeđivanja. Samoubojstvo je jedan od rijetkih fenomena koji je potpuno oslobođen, spolnih, rasnih, kulturoloških, uzročnih, vrijednosnih, vremenskih i uzrasnih granica.

edavno je ITF Seafarers Trust raspisao poziv za projekte koji bi se bavili mentalnim zdravljem pomoraca, poglavito problemom samoubojstva na brodu (Research on social isolation, depression, and suicide in seafarers (SIDS). Svakako važna inicijativa o problemu koji nekako već dugo vremena “visi u zraku”, ali još se nitko nije ozbiljno njime pozabavio. Organiziran je i workshop koji je trebao dati odgovore na pitanja što o tome ustvari znamo i kako naprijed. Objavljen je i pregledni članak u stručnom časopisu International Maritime Health a nekako zajedno s tom inicijativom pokrenut je i konkretni projekt podrške pomorcima s takvim problemima. ISWAN (International Seafarers Welfare and Assistance Network) izdao je priručnik za samopomoć namijenjen pomorcima, a sa svrhom očuvanja njihovog mentalnog zdravlja kao dopunu svom 24/7 telefonskom servisu psihološke pomoći nazvanom SeafarerHelp. Taj projekt dio je njihovog SHIP programa, a vodi ga klinički psiholog, Dr Pennie Blackburn. Priručnik se zove 26

Pomorski vjesnik • listopad 2017

Piše: Dr. Nebojša Nikolić

Samoubojstvo na moru

INTERVENCIJA U STV Steps to Positive Mental Health i najavljeno je kako je to prvi u seriji takvih priručnika. Ovaj je naravno na engleskom, a najavljuju i prijevod na Filipinski, Hindi, Ruski, Arapski i Španjolski. Za one koje interesira kako to izgleda mogu ga naći na www.seafarerhelp.org/assets/ downloads/Steps-to-PositiveMental-Health.pdf Izgleda da je to postala vruća tema u pomorstvu jer je prije nekoliko godina Rotary Club iz Australije također s donacijama pokrenuo sličan projekt u luci u Melbourneu, a koji je za cilj imao upoznati zapovjednike sa simptomima depresije na brodu i nekim osnovnim smjernicama iz psihološke prve pomoći na moru. Hm, dobro zvuči: “svi su vidjeli” da problem postoji i odlučili da nešto treba učiniti, a oni koji imaju donatorskog novca odlučili su ga u to i investirati. No, je li to baš tako jednostavno? Jedna stvar je politički (da, da politički - baš kao naši bajni političari kada koriste akcident

da bi dokazali pravilo ili korelaciju da bi dokazali kauzalnost) odlučiti da je nešto baš tako kako mislimo da jest i da to treba riješiti na način kako mislimo da to treba, a druga stvar su činjenice i znanstveni zaključak o tom problemu. Ako niste političar nego ozbiljni stručnjak morali biste znati što je problem, kakav je, koliki je i kako u njega provjereno učinkovito i ne-štetno intervenirati.

Mi vjerujemo da znamo što radimo Ove stanice bile bi premale da se nabroje svi projekti u pomor-

stvu u koje su ulupani milijuni dolara, a koje nitko nikada nije evaluirao; svi smo na njih ponosni, ali ustvari ne znamo jesu li djelovali. Ne znamo, jer takvi projekti u pravilu nemaju ugrađeni najjednostavniji znanstveni princip usporedbe stanja “prije” i stanja “poslije”. Očiti su i razlozi zašto ne želimo znati da li su djelovali: takav projekt se “opravdava” sjajnim materijalima koji su distribuirani i koji se donatorima mogu pokazati zajedno s brojkama o količini distribuiranih pamfleta ili priručnika, kako bi ovi zadovoljno mogli vidjeti “rezultat” svoje donacije i ponovo dati novac za neki drugi projekt kojim će se pomoći pomorcima. Za mene to je apsolutno neprihvatljivo i neodgovorno. Ja i inače imam averziju prema raznim knjigama samopomoći koje u svakoj knjižari u vašem gradu zauzimaju barem 30% produkcije i naravno da nikome nikad nisu pomogle, ali tu se ipak radi samo o komercijalnom poduhvatu koji je u suštini

Foto: UK P&I Club

Tekst pod pokroviteljstvom: Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka Medical Centre for Occupational Health Rijeka loških razlika kojih je svjestan svaki pomorac čim stupi na brod. No dobro, dopustimo, tu ipak, iako nema koristi - nema ni štete. Neko će reći: kako znaš da nema koristi? Pa znam jer su rađene studije koje pokazuju da šareni pamflet ne mijenja ponašanje i sve dok mi netko ne pokaže rezultat studije koja pokazuje drukčije i može biti primijenjen na situaciju na brodu, moći ću tvrditi da su donatori bacili svoj novac. No dobro, to je bio Rotary Club kojega sam i ja bio član i to su sigurno dobronamjerni ljudi koji nešto žele učiniti pa sve dok ne štete - dobro, neka bude tako. A ISWAN, što s njima, to je stvarno velika, bogata i respektabilna organizacija. Pa ustvari, isto vrijedi i za njih. Prije desetak godina zamolili su me da im dopustim koristiti moj rad 10 Commandments for Seafarer in Tropical Country koji je bio evaluiran, ali ne za ono

Riva Boduli 1, 51000 Rijeka T: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324 E: travelmedicina@ri.htnet.hr + www.travelmedicina.org svih alata koji nam stoje na raspolaganju želimo li u inače vrlo neizvjesnom postupku promjene nečijeg ponašanja bilo što učiniti. Naravno da projekt nisu evaluirali i ne znaju da li su ikakvu korist napravili, ali Board of Trustees je bio zadovoljan jer: pa taj kalendar je tako lijep i podijelili smo ih 200.000. Kakav uspješan projekt unapređenja zdravlja pomoraca. A da li će biti koristi od ovoga što sada pokreću, ne znam, ali što znam jeste da niti je znana situacija “sada” niti će se znati rezultat “poslije”. Priručnik će se koristiti jednako kao i knjige samopomoći u vašoj knjižari a Help line – hm vidjet ćemo. Na kopnu kao javno-zdravstveni alat povećanja dostupnosti pomoći onima kojima je iz raznih razloga zdravstveni sustav nedostupan – funkcionira, ali na moru; prilično sam skeptičan. Uza sav trening ja se ne bih usudio kuhara Burmanca na Norveškom brodu izvesti iz

ARNOST ILI U MIT [1/2] što su oni htjeli već kao nastavno sredstvo koje sam koristio na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Oni su od toga napravili kalendar i pamflete u boji i podijelili pomorcima, zajedno s elastičnim trakama koje su ovi u svrhu vježbe i unapređenja zdravlja trebali rastezati. I sve to bez predavanja, bez radionica, bez Foto: Gerardo Rojas

pošten: za moju cijenu nudim vam savjet kako ćete bolje živjeti, više zaraditi ili sretnije umrijeti. No knjige i priručnici koji imaju za cilj baviti se tako ozbiljnom stvarima kao što je problem samoubojstva na brodu jednostavno moraju počivati na znanstvenim spoznajama a ne samo na dobrim namjerama i političkoj volji da se nešto treba učiniti. Nema ništa pogrešno u tome da se kapetanima brodova u Melbourneu šarenim prospektom pokuša objasniti koji su simptomi stresa i znakovi depresije, uostalom takve savjete možete naći i u Gloriji, ali da li stvarno netko misli da zapovjednik mješovite posade u kojoj su Burmanci, Filipinci, Indijci i Norvežani na temelju tih informacija može te simptome prepoznati, pogotovo u kontekstu hijerarhije, gvardija, zapovjedne odgovornosti, socijalnog okružja i raznih linija razdvajanja na brodu. Ja sam siguran da ne može. Za tako nešto ipak bi bio potreban ozbiljniji trening koji će uključivati i poznavanje kulturo-

pre-suicidalnog stanja 1000 milja od Abiđana. No, ITF Seafarers Trust pokreće projekt kojim želi stvar postaviti na prave noge i učiniti nešto, a izabrao je i pravi način – poslao je javni poziv onima koji bi mogli znati koji je pravi put, ali nažalost “bokovi su im širom otvoreni” što i

sami priznaju već u uvodu raspisa natječaja: There is continuing uncertainty about the mental health consequences of working as a seafarer, notably whether there is an excess risk of suicide. Dakle situacija je nejasna i to znanstveno dokazano nejasna. Ili bolje rečeno znanstvenici je nisu uspjeli razjasniti i odgovoriti na pitanje: da li plovidba i zanimanje imaju utjecaj na psihičko zdravlje pomoraca, tj. da li uopće postoji povećani rizik za samoubojstvo na brodu? Dakle, tek postoje indicije, ali dokaza još nemamo, ali odlučili smo intervenirati?! Pitanje dakle nije samo imamo li problem već i treba li uopće intervenirati, a ako treba – kako? Mi smo primjerice u Rijeci potvrđivali Dansku studiju koja je pokazala da u pomorsko zanimanje ulaze “posebni” ljudi skloni riziku, spremni se s takvim rizicima suočiti. I stvarno, studenti Pomorskog fakulteta u Rijeci u usporedbi sa studentima drugih riječkih fakulteta imali su značajno više dokazanih faktora rizičnog ponašanja. To znači da ustvari regrutiramo rizičnu populaciju pa da li je onda to populacija neotporna prema psihičkim opterećenjima i sklona suicidu ili je upravo obratno – oni su otpornija populacija izdržljivija na stres. Nakon nas i istraživanje Hjarnoe i Leppin potvrdilo je da pomorcima fali pozitivnog zdravstvenog ponašanja i da su skloni razvitku negativnih navika kao što je primjerice pušenje. I kako onda netko može postaviti znanstvenu studiju u kojoj uspoređuje psihički profil pomoraca s populacijom na kopnu kada su oni već prije plovidbe različiti od ostalih. Da bismo izveli takvu studiju >> Pomorski vjesnik • listopad 2017

LIJEČNIČKI SAVJET >>

trebalo bi usporediti pomorce u plovidbi s odgovarajućom korespondentnom skupinom na kopnu (imate li ideju koja bi to skupina bila?). Bez takvog pristupa takvo istraživanje koje bi trebalo potvrditi veći (ili manji) rizik za pomorce je jednako relevantno kao da pomorce usporedite primjerice sa skupinom branitelja oboljelom od PTSP. Ovo vam opisujem samo da uočite o koliko teškoj zadaći se tu radi jer ITF Seafarers Trust je kao jedan od ciljeva stavio i ovo: coherent and valid approach to risk management to be developed and promoted throughout the international maritime industry. Dakle risk management utemeljen na dokazanim činjenicama je cilj, a mi ustvari ne znamo “da li imamo problem” a to nipošto nije isto što i “mi vjerujemo da imamo problem”. Istraživanje po ovoj drugoj tezi možda bi mogli dati u Hrvatskoj vrlo aktivnom kreacionističkom pokretu. No dok ne uđu u kurikularnu reformu mi ćemo stajati na ovoj prvoj tezi. Kada je ovaj poziv došao u International Maritime Health Association stručnjaci koji se bave pomorskom medicinom i koji su trebali odgovoriti na ovaj poziv suočili su se s potpunim kaosom u literaturi i kontradiktornim činjenicama zabilježenim u dosadašnjim studijama. Pa pogledajmo neke od njih i pokušajmo izvući barem neke zaključke.

Da li uopće imamo problem? Studije o depresiji i suicidu pomoraca pokazuju dva suprotna i kontradiktorna trenda. S jedne strane se nalazi percepcija da je njihovo opće mentalno zdravlje stabilno i pozitivno. To potvrđuju razna izvješća kao što je The Manpower Report u kojem se većina populacije uzorka pomoraca izjasnila kao ''zadovoljni'', ''sretni'' i ''vrlo sretni'' na pitanje o njihovoj razini zadovoljstva. Članak iz 2012.godine, (Oldenburg i sur.) proučavao je stres i sindrom izgaranja (burn-out syndrom) te je utvrđeno da "uspoređeno s ve28

Pomorski vjesnik • listopad 2017

ćinom on-shore zanimanja, rizik za sindrom izgaranja u pomoraca je umjeren, iako se pomorsko zanimanje smatra kao izuzetno zahtjevno. Slično tome, Besikci i sur. dokazali su da umor i stres nisu pretjerano zastupljeni u izvješćima pomoraca. Možda se vi koji tučete more s ovim ne slažete, ali ove studije su validne i kvalitetno napravljene. Ostali argumenti za dobro mentalno zdravlje pomoraca jesu niska stopa medicinskih repatrijacija zbog tog razloga. Iz populacije od 388.963 pomoraca s Filipina kroz period od 5 godina njih oko 1,7% je bilo repatrirano, ali je samo 1,8% od tih repatrijacija bilo zbog psiholoških ili psihijatrijskih razloga (oko 120 pomoraca ili 1 na 3.000 ispitanika). To znači da je vrlo mali udio pomoraca postao dovoljno uznemiren (kako bi to rekli kolege psiholozi) da će ih se zbog toga skinuti s broda. Takve studije potvrđuju da iako je pomorsko zanimanje, zanimanje s različitim opasnostima i rizicima, ustvari i nema naznaka za visoke stope depresije. No ni na kopnu, a kamoli na moru stvari nisu jednostavne pa druga, jednako validna istraživanja, daju suprotno mišljenje. Na primjer, anketa ITF-a pokazala je da je od 6% do 35% pomoraca poznavalo kolege koji su razmišljali o samoubojstvu. Osim toga, pola uzorka ispitanika je priznalo da su često ili ponekad osjećali tjeskobu, depresiju i beznađe dok su bili na moru. Anketa „The Women Seafarers’ Health and Wellbeing“ je pokazala da je drugi najveći zdravstveni problem za sudionike ankete stres, tjeskoba i depresija. To je potvrdilo i nekoliko studija koje su se bavile istraživanjem umora i nedostatka sna u pomoraca.

Eh, lako časnicima Rezultati starijih istraživanja pokazuju pomorsko zanimanje kao opasno s većom stopom mortaliteta od suicida nego bilo koje drugo zanimanje, dok novija istraživanja na istu temu, (od 1960.-ih

do 2000), pokazuju značajan pad stope mortaliteta pomoraca od suicida. Dakle ili se situacija okoliša zanimanja mijenja ili regrutiramo drukčiju populaciju. Ali odgovor na ovo pitanje je važan ako želimo kao ITF ST provesti neku intervenciju. Ako radite nešto što ne znate onda možete i naštetiti. Gledajući stope suicida od kasnih 1970.-ih do ranih 2000.-ih, Roberts and Marlow su zapazili da su skoro 90% samoubojstva počinili članovi posade u funkciji mornara i keteringa pa su zaključili da samoubojstvo ovisi o poziciji na kojoj pomorci rade. Isto tako je stopi samoubojstva doprinijela i dužina putovanja te vrsta broda na kojoj pomorac radi. U dvije studije koje je proveo Oldenburg sa suradnicima iz Hamburga došlo je do iznenađujućih otkrića. Njihov glavni zaključak bio je da su osim onih u kuhinji, ustvari časnici bili pod najvišim stresom zbog njihove visoke odgovornosti za posadu i brod te velikih obveza posla (odobrenje za ulazak u luku, putevi plovidbe, čuvanje straže, itd). Po svemu ovome dalo bi se zaključiti da su upravo časnici u

najvećem riziku za počiniti samoubojstvo, ali ni tu ne treba brzati. Tome proturječi Carotenuto i njegovi suradnici istraživanjem koje je pokazalo da su mornari i ostalo osoblje osim časnika pod većim stresom nego sami časnici. Ali vas mornare moramo ovdje razočarati - istraživanje mu nije relevantno zbog korištenja starih podataka, a slika se u međuvremenu značajno promijenila. Izgleda da se povezanost između pozicije na brodu i stresa ipak u zadnje vrijeme znatno promijenila u smislu da su časnici izloženi većem stresu. Brodari su to uočili i zato su im pomogli kraćim ugovorima. Međutim ispostavilo se da usprkos tome da dok su ukrcani oni rade puno duže sati nego što je predviđeno gvardijama. Upravo zbog toga časnici su se uvijek žalili da veću razinu stresa za vrijeme boravka na brodu. Thomas i sur. su proučavali utjecaj radnih mjesta na odnos pomorca s obitelji i djevojkom/ženom te su saznali da su odnosi bili bolji ako je pomorac imao više ''slobodnog'' vremena za provesti kod kuće. Rezultati su se odnosi na sve pomorce, bez obzira na

Foto: Mikhail Chulanov

Intervencija u stvarnost ili u mit [1/2]

poziciju koju imaju na brodu. Pa ako ćemo iskreno ovo i nije trebalo dokazivati – jasno je svakome tko je bio na brodu, ali to je tako, znanstvenici dobiju novac i za takva istraživanja. U svakom slučaju sada svojim partnericama kada vas budu tjerale na more da donesete pare, možete reći da je znanstveno dokazano da će vam odnosi biti to bolji što više budete na kopnu. To kraće razdoblje koje časnici provode na moru te utjecaj koji to ima na njihove odnose s obitelji, može uvelike smanjiti socijalnu izolaciju koja je jedan od glavnih problema u pomorstvu a trebalo bi utjecati i na stope samoubojstva. Naime, 87% registriranih samoubojstva između 1976. i 2002. godine se dogodilo na otvorenom moru, a za što su Roberts i Marlow utvrdili da se događa zato što su pomorci na otvorenom moru po tjedne i mjesece bez prekida a što opet dovodi do socijalne izolacije koja zajedno s radnim uvjetima doprinosi lošijem mentalnom zdravlju. Sve novije studije potvrđuju to isto. Kao najveći stresor, većina pomoraca navodi odvojenost od obitelji što im pada teže od radnih uvjeta i dugih radnih sati. Iako je izolacija nešto što osjete svi pomorci bez obzira na poziciju, dokazi upućuju da vrijeme provedeno na moru djeluje kao pogoršavajući faktor za mentalno zdravlje pomorca te je zbog toga važno govoriti i o socijalnoj izolaciji i o vremenu provede-

nom na moru. U prilog tome ide i istraživanje Haka i suradnika koji je naveo da je više od 50% pomoraca kao razlog za davanje otkaza navelo upravo odsutnost od kuće. Iako su dokazi slabi, sva ova istraživanja potvrđuju da pomorcima u smislu mentalnog zdravlja najteže pada upravo odvojenost od obitelji i prijatelja. U anketi Futurenautics’ Crew Communications provedenoj 2014. godine 76% ispitanika je kao najpoželjniju uslugu na brodu navelo pristup internetu, dok je u anketi ITF Seafarers’ Trust isto navelo čak 90% ispitanika. Internet je nasreću sada široko dostupan i postao je prikladan način da pomorci i njihovi partneri ostanu u kontaktu što je dobrobit i za pomorca i za razvoj i održavanje obitelji. Je li to taj razlog pada samoubojstava i psihičkih problema u pomorstvu, ali ako je to tako kakva nam je onda uopće intervencija potrebna? Više interneta, kraći ugovori, obitelji na brodu? U zadnjih 25 godina većina posada su multi-kulturalne i višejezične. Međutim, malo je podataka o tome kako to utječe na članove posade u smislu depresije i samoubojstva. Postoji jedno istraživanje koje uključuje podatke o samoubojstvu pomoraca iz nekih azijskih zemalja u floti Hong Konga. Studija je otkrila da je komunikacija između članova posade to bolja što su oni kulturno sličniji jedni drugima i/ili govore istim jezikom. Kulturna udaljenost izme-

đu pomoraca je glavna odrednica stresa i dovodi do neuspjeha komunikacije i izgradnje odnosa između posade. Postoji "razdoblje kulturnih prilagodbi" u kojem pomorac može doživjeti "mentalni pritisak i psihološko ograničenje" zbog nepoznavanja kulturnih granica svojih članova posade". To može doprinijeti usamljenosti i nezadovoljavajućim društvenim odnosima, što mogu biti potencijalni čimbenici rizika za depresiju i samoubojstvo. Iako se u literaturi mogu vidjeti takve teme, poput jezika i kulture kao relevantne za razumijevanje depresije pomoraca i samoubojstva na brodu, sve je to još „tanko“ i njihov stvarni učinak tek treba istražiti a bez toga znanja se upuštati u intervencije i prevenciju samoubojstva na brodu je neodgovorno.

Neokolonijalizam i ostalo Glavna prepreka u prikupljanju podataka za istraživanja na temu depresija i suicida pomoraca jest nedostatak informacija o karakteristikama populacije pomoraca. The Global Seafarer primijetio je da je u 1980-ima došlo do dramatične promjene strategija za regrutiranje pomoraca s povećanim udjelom zapošljavanja pomoraca iz zemalja u razvoju i istočne Azije, posebno Filipina. Kao rezultat toga, novi pomorci dolazili su iz "nerazvijenih zemalja", od kojih "većina nije ranije radila na brodovima na moru", što je "bilo neizbježno smanjenje standarda sposobnosti pomoraca". "Glavna motivacija većine za odlazak na more jest visok prihod koji se može zaraditi u relativno kratkom vremenskom razdoblju. To je osobito istina za časnike u zemljama u razvoju koji kao posljedicu globalizacije brodarske industrije mogu u odnosu na njihove kolege s kopna, sada zaraditi ogromne svote novaca ". Ova promjena naravno potječe od brodara kojima je cilj smanjiti troškove plaćanja članova posade te je dobro poznato da su pomorci iz razvijenijih zemalja bolje plaćeni nego oni iz nerazvijenih. To je neokolonijalizam u svojoj novoj formi. Često se javlja problem eksploata-

cije, jer poslodavci plaćaju različito radnike ovisno o nacionalnosti. Svi vi to dobro znate – Amerikanac i Englez imaju bolje ugovore od vas za isti posao (baš kao što ste vi bolje plaćeni od Indijaca ili Burmanaca). Povećanje broja pomoraca koji dolaze iz ‘’jeftinijih’’ izvora (što često znači iz siromašnijih kopnenih područja zbog ekonomske koristi, moglo bi značiti da su primorani ići raditi kao pomorci, a ne zato što to zaista žele i što spadaju u onu našu “drukčiju” populaciju s početka teksta. Očekivano je da će ova skupina pomoraca imati veću vjerojatnost negativne reakcije na radne i životne uvjete na brodu, budući da nemaju pozitivan stav prema ovoj vrsti zaposlenja. Kod njih bi suicid teoretski trebao biti češći. S druge strane, postoje podatci koji naglašavaju motivacijski vrlo pozitivne strane njihovog zapošljavanja na brodu pa nećemo lagati ako kažemo da “tapkamo u mraku”. Zbog mnoštva potencijalno opasnih faktora i bolje razumijevanje zapošljavanja u pomorstvu preduvjet je za poboljšanu analizu uloge života na moru kao uzroku depresije i samoubojstva. Činjenica je da su krajnji dokazi koji se odnose na depresiju i samoubojstvo pomoraca rijetki i fragmentirani. Izgleda da, iako su pomorci u prošlim istraživanjima imali ozbiljne problem mentalnog zdravlja, stanje se ipak popravlja. To potvrđuju studije koje su ili zabilježile trend smanjenja samoubojstava ili nedostatak dramatičnih razina stresa u suvremenom pomorstvu u usporedbi s on-shore zanimanjima kao i nepostojanje studija koje neoborivo pokazuju visoku stopu depresije i samoubojstva. Također, ne postoje dokazi koji bi potvrdili da isto vrijedi za sve pomorce u svim pomorskim zanimanjima. Neosporna je činjenica da je mnogo neodgovorenih pitanja vezanih uz mentalno zdravlje pomoraca, a vrlo malo jednostavnih odgovora. Prevencija samoozljeđivanja i samoubojstva je jedno od takvih pitanja a što bi se od onoga što se danas primjenjuje na kopnu možda moglo primijeniti na moru, pokušat ćemo vam predstaviti u idućem nastavku.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

EDUKACIJA Uvod

lektrična brodska propulzija nije od jučer. Još početkom prošlog stoljeća, kad su rani dizelski motori postali dovoljno pouzdani za primjenu u propulziji brodova, ti se motori tada još nisu mogli prekretati - vrtjeli su se samo u jednom smjeru. Kao jedan od najboljih načina da se savlada ovaj osnovni tehnički problem bio je električni prijenos snage na brodski vijak. Prva primjena dizelsko-električne propulzije ostvarena je u proljeće 1903. godine kada je zaplovio ruski riječni tanker 'Vandale'. Od tada pa nadalje, ta se vrsta brodske propulzije stalno usavršava. Danas pak, nakon više od 11 desetljeća razvijena je elektronička i druga tehnologija potrebna za nadzor i kontrolu električne snage koja pogoni brod. Uz ostale izume, od kojih je najvažniji usmjerivi podtrupni potisnik (Azipod™), a u kombinaciji s alternativnim energetskim izvorima (LNG, biodizel, gorivne ćelije, fotonaponski paneli i slično) te uz potpuno integrirani sustav električke propulzije ostvarena je primjena koncepta „brodske električke centrale“ (Power Station) kao primarnog izvora energije za poriv broda. Pritom se izgubio pojam „glavnog stroja“ koji sagorijevanjem fosilnih goriva proizvedenu toplotnu energiju pretvara u mehaničku snagu i pomoću vijka tjera brod. Dizelsko-električka propulzija uz neke dodatne inovacije zasigurno je postala najučinkovitiji način brodskog poriva do sada ostvaren. Svrha ovog napisa je da opiše tijek napredovanja i razvitka ovog načina poriva broda, ne ulazeći suviše u tehničke detalje, jer je o tome već puno pisano, pa često i u ovom časopisu 1.

Ključne riječi: Električna propulzija, Tiristor, Pretvarač, Zakretni podtrupni potisnik (u daljnjem tekstu: Azipod), Dizel-električna propulzija (u daljnjem tekstu: DE propulzija) Potpuno integrirani sustav električne propulzije 30

Pomorski vjesnik • listopad 2017

RAZVOJ ELEKTRIČNE P

1. Prvi koraci Otkad je Rudolf Diesel 1897. (potpomognut Friedrichom Kruppom iz Essena) u tvornici 'Maschinenfabrik Augsburg' (preteča današnjeg MAN-a) uspješno testirao svoj prvi motor na unutarnje izgaranje, njegova ranija predviđanja - da će takva vrsta stroja na unutarnje izgaranje prevladati sve druge toplotne strojeve te da će to biti najekonomičniji stroj na svijetu, kako znamo, danas su se u potpunosti ostvarila. Ali, u prvo vrijeme dizelski strojevi proizvedeni u Augsburgu ili u mnogim drugim tvornicama koje su otkupile licenciju građeni su samo za kopnenu primjenu. Početne spefične težine tih strojeva kao i veliki gabariti nisu još bili prikladni za pro-

pulziju brodova. Prvi dizelski stroj koji je prodan bio je dvocilindarski stroj provrta 30 cm s 46 cm hoda. Proizvodio je 70 KS pri 160 okr./ min, ali težio je čitavih 15,5 tona što čini omjer težine prema snazi 221 kg/KS. Za usporedbu, današnji suvremeni srednjohodni dizelski motori imaju taj omjer od 7 do 8 kg/KS. Druga prepreka u primjeni ranih dizelskih strojeva za propulziju brodova bila je njihova nesposobnost za prekretanje. Konstruktori pa i sam Rudolf Diesel nisu stajali skrštenih ruku, bilo je raznih pokušaja, što od strane samog R. Diesela, što od drugih konstruktora. Međutim svi ti eksperimenti su propali zbog tehničkih poteško-

ća. Čak je Frederic Dyckhoff, stari prijatelj Rudolfa Diesela i jedan od najstarijih licencijatora dizelskih motora, još 1899. patentirao način prekretanja pomoću dviju brijegastih osovina i godinu dana kasnije testirao jedan takav brodski motor. Ovaj izum nije profunkcionirao radi previše tehničkih problema. Jedino rješenje koje je tada bilo na raspolaganju bilo je primjena prijenosa snage s primarnog pokretača na brodski propeler pomoću kakvog električnog sustava. Prvenstvo u DE propulziji stjecajem okolnosti pripada ruskom riječnom tankeru Vandale u vlasništvu braće Roberta i Ludwiga Nobela, švedskih poduzetnika u naftnoj

Vidi „Ukorak s Vremenom“ br. 41, str. 19-31 dr. Joško Dvornik „Primjena dizelelektrične propulzije na brodovima“ 1

Strojarstvo

Pripremio: Boris Abramov

Foto: ABB

ROPULZIJE

Riječni tanker „Vandale“

[1/2]

industriji kao i nekih drugih švedskih financijera koji su osim „Nobel Petroleum Company“ osnovali i industrijsku tvrtku za proizvodnju mehaničkih strojeva, obje sa sjedištem u glavnom gradu Rusije Skt. Petersburgu. Uslijed stalnog širenja naftnih nalazišta u Kaspijskom moru u Azerbajdžanu i razvojem pogona za preradu te nafte pokazala se je potreba za odvozom naftnih proizvoda (u to vrijeme uglavnom rasvjetnog ulja) rijekom Volgom u dubinu ruskog carstva, a najpogodniji način bio je pomoću tankera. Prvi takav riječni tanker bio je već spomenuti Vandale, Prema Robertovim zamislima njegovi tehnolozi dizajnirali su DE propulziju tog broda. Radilo se o brodu od 800 dwt dugačkom 75 m i pogonjenom s tri propelera. Tri dizelska trocilindarska motora od po 120 KS pri 250 okr./ min izrađena su u švedskoj tvornici 'A.B. Diesels Motorer', jer tvornica dizelskih motora braće Nobel (koji su već ranije od Rudolfa Diesela otkupili licenciju i osnovali vlastitu tvornicu u Skt. Petersbur-

Patentirano rješenje A. del Proposta

gu ('Ludwig Nobel Machine Co.') još nije mogla proizvesti dovoljno snažne motore za tu svrhu. Ta tri motora smještena po sredini broda pogonili su svaki svoj DC generator od 87 kW pri 500 V. Putem kablova električna snaga se prenosila na tri 75 kW DC motora smještena na krmi koji su pogonili svaki svoj propeler. Tako je omogućena neovisna kontrola sa

zapovjednog mosta svakog propelera zasebno. Svi električni uređaji su konstruirani, izgrađeni i prethodno testirani u švedskoj tvornici ASEA. Okretaji i smjer vrtnje svakog propelera upravljani su uzbudnom strujom generatora. Pretpostavlja se da je sustav kontrole bio sličan kao i u električnih tramvaja. Tako, nakon početnih peripetija, u proljeće 1903. nakon što je se je otopio riječni led zaplovio je Vandale - prvi brod pogonjen DE propulzijom. Uspješno je ispunjavao svoje zadatke sve do 1913., kada je izrezan u staro željezo. Neočekivano, ali nekako u isto vrijeme, talijanski elektroinženjer Antonio del Proposto predložio je jedno drugo vrlo zanimljivo rješenje koje, istina, nije bilo potpuno električno ali služilo je svrsi i patentirano je, osim u Njemačkoj, i u mnogo drugih država. Naime, njegov sustav se sastojao od primarnog pokretača (A) tj. od dizelskog stroja koji je preko prirubnice (M3) pogonio propelersku osovinu. Magnetska kopča (M2) smještena između generatora i elektromotora aktivirala bi se strujom iz generatora. Dok je dizelski motor mirovao ta je kopča bila otpojena kako bi se olakšalo startanje dizelskog motora. Čim >> Pomorski vjesnik • listopad 2017

EDUKACIJA >>

bi se motor uputio magnetska kopča bi se aktivirala strujom iz generatora i mehanički spojila osovinu motora (C) s generatorom istosmjerne struje (B). Pošto je ovo bio izravan mehanički prijenos snage, propelerska se osovina (E) vrtjela istom brzinom kao i dizelski stroj (A), a generator i motor služili su samo kao akumulirajuće vrteće mase koje potpomažu vrtnju dizelskog pokretača. Prilikom manevriranja ili promjene smjera vrtnje magnetska kopča (M2) bi se otpojila i propeler bi se pogonio izravno putem elektromotora napajanog kablovima strujom iz generatora (B). Podešavanjem uzbudne struje generatora kontrolirala se brzina ili smjer vrtnje elektromotora, a time i propelera. Na priloženoj patentnoj shemi (Fig. 2.) vidimo taj isti sustav u slučaju dva propulzijska stroja (A i A1), gdje su angažirane tri magnetske kopče (M1, M2, i M3). Kad se magnetska kopča (M3) iskopča propelerska osovina je pogonjena strujom putem elekričnih motora (B i C), potpuno jednako kao što je opisano u slučaju samo jednog dizelskog pokretača. Iste godine (1903.) te slijedećih par godina slijedilo je još nekoliko manjih brodova s dizelskim motorima i različitim propulzijskim sustavima i to: - Petit Pierre, Francuska, kolovoz 1903., kanalska barža s jednim motorom Dyckhoff/SautterHarlé od 25 KS pri 360 okr./min, provrta 21 cm s 25 cm stapaja i s podesivim propelerskim krilima. - Sarmat, Rusija, ljeto 1904., riječni tanker s dva dizelska motora vlastite proizvodnje ('Ludwig Nobel') od 180 KS pri 240 okr./min, provrta 32 cm s 42 cm stapaja i s Nobel / Del Proposto propulzijskim sustavom. - Aigrette, Francuska, 1904., podmornica, s jednim četvorocilindarskim dizelskim motorom Sautter-Harlé od kakvih 200 KS. Površinska plovidba koristi električni prijenos. - Ime nepoznato, U.K., ljeto 1905., kanalska brodica s dvocilindarskim dizelskim strojem 'Gebr. Sulzer' od 30 KS i s prekretnim propelerom (ili zupčaničkom kutijom ? - nije zabilježeno) 32

Pomorski vjesnik • listopad 2017

Razvoj električne propulzije [1/2] - Venoge, Švicarska, prosinac 1905., teretni brod s jednim strojem 'Gebr. Sulzer' od 40 KS pri 260 okr./min, provrta 23 cm s 35 cm stapaja i s Del Proposto propulzijskim sustavom. Dakle, svi navedeni brodovi bili su prvi brodovi na kojemu su dizelski strojevi bili ugrađeni kao primarni pokretači. Ali, pošto se ti strojevi nisu mogli prekretati, primjenjeni su razni sustavi da bi se moglo s brodovima manevrirati. Jedini među njima na kojem je primijenjen čisti sustav DE propulzije bio je Vandale. Zanimljiv je slučaj s teretnim brodom 'Venoge' koji je operirao na Ženevskom jezeru. Kažu da je taj brod i danas aktivan. Originalni motor je izvađen 1924. godine i prodan u Francuskoj za proizvodnju električne struje gdje je više godina dobro radio. Originalni motor zamijenjen je suvremenim brzohodnim dizelskim motorima. Brod je namijenjen za nabijanje stupova - vjerojatno još i danas radi.

2. Nastavak razvoja klasičnog sustava električne propulzije Godine 1906. postali su dostupni izravno prekretani dizelski strojevi dvokretnog i četverokretnog tipa pa je privremeno zamrlo zanimanje za električnu propulziju. Jedino je Američka mornarica nastavila istraživanja ove propulzije i naručila nekolicinu ratnih brodova s paro-turbinskom električnom propulzijom i to: Jupiter u 1912., jedan

USN "Cherrytrees" - klasa Lexington

Hapag-ov linijski brod "Patria"

bojni brod New Mexico klase u 1914., i pet bojnih brodova Tennessee i Colorado klase u 1915. te dvije krstarice Lexington i Saratoga između 1915. i 1919. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća ponovno je poraslo zanimanje za tu vrstu propulzije i ona

USS "Colorado"

je postala vrlo popularna, posebno na ledolomcima radi potrebe za jačim okretnim momentima te na istraživačkim brodovima. Već u ranim tridesetim godinama zbog transatlantskog natjecanja linijskih putničkih brodova na izvjesnom broju tih velikih linijskih

Strojarstvo

s/s "Normandie"

brodova primijenjen je sustav električne propulzije koji se sastojao od generatora istosmjerne struje pogonjenih parnim turbinama i odgovarajućih DC elektromotora. Brzina i smjer vrtnje propulzijskih motora podešavala se relativno niskom uzbudnom strujom generatora. Tijekom godina ova se je tehnika sve više usavršavala i nastavila se primjenjivati sve do 1970-tih. Primjerice, 1932. godine porinut je poznati francuski putnički linijski brod s/s Normandie, tada najveći i najbrži brod na svijetu. Imao je postrojenje gdje su parne turbine pogonile 4 električna generatora izmjenične struje, a isti su

USS "Tennessee"

Ledolomac "Ymer"

napajali četiri sinkrona elektromotora od 29 MW svaki. Ti elektromotori su pri maksimalnoj brzini vrtjeli svaki svoj propeler. Brzina broda se podešavala frekvencijom generatora. Pri nižim brzinama konfiguracija se mogla promijeniti tako da su samo dva generatora u službi napajala svaki po dva elektromotora. Među putničkim brodovima toga doba ističe se HAPAG-ov linijski brod Patria od 16.500 tona

sagrađen 1938. godine s postrojenjem od 15.000 KS i dva propelera. Bio je to prvi prekooceanski linijski brod na svijetu s DE propulzijom. Plovio je na liniji za Južnu Ameriku brzinom od 17 čv. Električnu centralu sačinjavalo je pet petorocilindarskih i jedan šestorocilindarski dizelski stroj. Svi su bili MAN motori tipa GZ 52/70 dvokretni, jednoradni bez križne glave. Pogonili su trofazne alternatore od 2.140 KVA pri 250 okr. /

min koji su napajali strujom dva sinkrona elektromotora od 5.500 KVA, a oni su vrtjeli svaki svoj propeler s oko 110 okr./ min. Šest generatorskih setova bili su podijeljeni u dvije grupe i smješteni u dvije odvojene strojarnice s vodonepropusnom pregradom između njih. Taj brod doživio je vrlo zanimljivu sudbinu. Od 1940. služio je kao ploveća električna centrala u Stettinu, a kasnije je premješten u Flensburg i prerađen za smještaj mornaričkog osoblja. Nakon Hitlerova samoubojstva postao je rezidencija posljednje njemačke ratne vlade pod zapovjedništvom admirala Doenitza. Brod je 1945. zaplijenilo Britansko vojno zapovjedništvo. U brodogradilištu Harland & Wolf u Belfastu preuređen je za Ministarstvo transporta kao brod za prijevoz trupa i preimenovan je u Empire Welland. U siječnju 1946. predan je Sovjetskom Savezu za ratnu odštetu i pod imenom Rossiya brod je plovio kao linijski putnički brod sve do 1985. Pod imenom Anvia iste godine završio je karijeru u jednom pakistanskom rezalištu. Kao što je već rečeno, u usporedbi s klasičnim propulzijama na nekim posebnim brodovima kao što su ledolomci i istraživački brodovi DE propulzija je osobito prikladna zbog svoje fleksibilnosti, olakšanog manevriranja te velike vučne jakosti. Prvi ledolomac s DE propulzijom bio je švedski Ymer od 4330 dwt s postrojenjem od 9.000 KS koji je bio u službi od 1933. sve do 1970. godine. Elektropropulzijske sustave naširoko je koristila Američka mornarica tijekom II. Svjetskog rata. Izgrađeno je više od 300 brodova za ratne svrhe s tim sustavima propulzije. Većina tih brodova imali su dizelske električne centrale ukupne snage 6.000 KS. U nekim slučajevima, kao što su 'T-2' tankeri, primjenjivani parni turboelektrični sustavi. Nakon II. Svj. rata tehnologija mehaničke brodske propulzije poboljšala se zbog novih dizelskih strojeva sve veće učinkovitosti i pouzdanosti. Tako je DE propulzija skoro potpuno nestala u primjeni na trgovačkim >> Pomorski vjesnik • listopad 2017

EDUKACIJA brodovima. Jedan od izuzetaka je s/s Canberra, putnički linijski brod lansiran 1960. koji se smatra izrazitim primjerom takvih električno pokretanih brodova. Dva sinkrona trofazna 6.000 V elektromotora napajana su s dva 32,2 MW alternatora pogonjena parnim turbinama. S ukupno 42.500 KS s/s Canberra je postala najjačim parnoturbinskim električno pokretanim putničkim brodom ikad sagrađenim. Drugi linijski putnički krstaš Queen Elizabeth II koji je sredinom 1980-tih preinačen s parnoturbinskog pogona na DE propulziju ukupne snage 95,5 MW prednjačio je u primjeni pretvarača snage zasnovanih na tiristorima. I neki drugi linijski krstaši s preinačenim propulzijskim sustavima, kao što su Fantasy (SAD) ili Crystal Harmony (Japan) primijenili su isti sustav zasnovan na tiristorskim pretvaračima snage. Tijekom 1980-tih uvođenje novih energetskih poluvodičkih naprava omogućilo je razvoj suvremenih elektropropulzijskih sustava. Sve je započelo kasnih 1950-tih pojavom tiristor-a, prvog kontroliranog poluvodičkog elektronskog ventila koji je prikladan za primjenu na električnim postrojenjima velike snage i koji je 1970-tih služio u kopnenoj industriji za pogone s promjenjivom brzinom vrtnje (Variable Speed Drive – VSD). Zatim, 1990-tih finska brodogradilišta MASA Yards i tvrtka ABB razvili su usmjerivi podtrupni potisnik nazvan AZIPOD™ (Azymuth Podded Drive) – jedan inovativni izum prikladan za električno pogonjene brodove koji je poboljšao njihove performanse i manevarske sposobnosti. Prvi Azipod sustav snage 1,5 MW instaliran je na brod za polaganje plutača SEILI, preinačen 1990. Stupnjevi konverzije u DE električnoj propulziji su: mehaničko-električna konverzija u generatorima struje, transformacija napona u propulzijskim i drugim transformatorima, podešavanje frekvencije i napona u propulzijskim pretvaračima frekvencije te električno-mehanička konverzija u propulzijskim motorima.

Razvoj električne propulzije [1/2]

Pomorski vjesnik • listopad 2017

s/s "Canberra"

Osnovne sastavnice DE sustava su: 1. Proizvodnja električne energije (električna centrala), 2. Pretvaranje i kontrola električne snage (pretvarači snage), 3. Propulzijski elektromotori.

3.1. Proizvodnja električne energije

"Queen Elizabeth II"

3. Potpuno integrirani električni sustavi Kontrola poriva u DE propulziji ostvaruje se na dva načina: podešavanjem broja okretaja i smjera vrtnje propulzijskog elektromotora koji pogoni brodski vijak s fiksnim krilima (FPP) ili podešavanjem koraka brodskog vijka podesivih nagiba lopatica (CPP) uz konstantan broj okretaja porivnog elektromotora. Za podešavanje služe tzv. pretvarači ili konvertori. U slučaju CPP propelera, za podešavanje objedinjenog energetskog sustava konstantne frekvencije i napona mreže nekad su se koristili elektromehanički, a danas jedino statički pretvarači, dok u slučaju FPP propelera služe

novorazvijeni tipovi statičkih pretvarača. U svakom slučaju, danas je uvriježeno da se električna propulzija potpuno integrira u brodski elektroenergetski sustav. Dijelove tog integriranog sustava sačinjavaju glavni visokonaponski sustav za proizvodnju električne energije sa svojom električnom centralom i glavnom rasklopnom pločom preko koje se napaja regulacijski sustav električne propulzije i ostali visokonaponski potrošači, a preko transformatora i niskonaponski električni sustav putem kojeg se napajaju elektromotori pomoćnih strojeva, rasvjeta i ostala niskonaponska trošila. Tu je i energetski sustav za slučaj nužde. Radi boljeg uvida vidi priloženu shemu tog objedinjenog sustava.

Električna energija se proizvodi putem grupe alternatora koji su mehanički spojeni na razne vrste primarnih pokretača. Primarni pokretači danas su uglavnom suvremeni srednjohodni ili brzohodni dizelski strojevi koji sagorijevaju dizelsko ili teško gorivo, a u novije vrijeme primjenjuju se i dizelski strojevi na dvojna ili trojna goriva, tekuća ili plinovita. Takvi su strojevi izabrani zbog svoje manje težine i manjih gabarita, a njihov broj odabire se tako da se osigura zalihost (redundancija) i fleksibilnost pogona u odnosu na trenutačne zahtjeve za električnom snagom te da se omogući održavanje ili popravak pojedinog stroja. Alternativni primarni pokretači osobito na visokim razinama snage mogu biti i plinski dizelski strojevi, plinske turbine, parne turbine ili turbine kombiniranog ciklusa. U novije vrijeme kao dodatni izvori energije služe solarni paneli, pu-

Strojarstvo

Primjer konfiguracije objedinjenog brodskog elektroenergetskog sustava s potpuno integriranim sustavom propulzije.

njive baterije i gorivne ćelije. Dostignutom usavršenošću dizelskih motora znatno je povećana njihova učinkovitost i znatno su smanjene emisije štetnih plinova, uz uvjet da ti strojevi rade nazivnom snagom. U DE propulziji električna centrala je grupa od više energetskih jedinica koje se sastoje od primarnih pokretača s alternatorima, uobičajeno od tri do šest jedinica. U ovisnosti o trenutačnoj razini električnih opterećenja startanjem ili zaustavljanjem pojedinih alternatorskih jedinica može se postići optimalna točka eksploatacije, tako da dizelski strojevi koji su tada aktivni mogu raditi pri punoj ili blizu pune nazivne snage. Svi su alternatori spojeni na glavnu rasklopnu ploču sa koje se napajaju sva visokonaponska trošila. Trofazna struja koju proizvode alternatori visokog je napona, reda veličine od 690 V do nekih 15 kV. Alternativno, neki sustavi DE propulzije ranije su zasnivani isključivo na istosmjernoj struji, ali to se danas rijeđe primjenjuje.

3.2. Pretvaranje i kontrola propulzijske električne snage Pretvarači (konvertori) porivne snage služe za podešavanje frekvencije. Današnji pretvarači frekvencije su u osnovi statički jer

nemaju pokretnih dijelova. Dijele se na izravne i neizravne. Izravni pretvarači su ciklokonvertorskog tipa, zasnovani na tiristorima. Oni izmjeničnu struju generiranu alternatorima izravno (u raznim konfiguracijama) pretvaraju u izmjeničnu struju ipodesive frekvencije za napajanje porivnih elektromotora. Ti su pretvarači zasada jedini izravni pretvarači, vrlo su pouzdani i zbog svoje jednostavnosti lako se održavaju i popravljaju, a imaju i vrlo niske gubitke u elektronskim sklopovima, pa se mogu primijeniti tiristori najvećih snaga. U većini sustava s promjenjivom frekvencijom (Variable Frequency Drive – VFD) ispravljač (konvertor) mijenja ulaznu AC struju u DC struju, iza njega slijedi DC sekcija koja služi za skladištenje i stabilizaciju snage, da bi se na koncu pomoću izmjenjivača (invertera) DC struju promijenilo natrag u konačnu AC struju s promjenjivom frekvencijom za napajanje AC porivnih elektromotora. Neizravni pretvarači mogu biti Pretvarači izvora struje (Current - Source Inverter - CSI) i Pretvarači izvora napona (Voltage - Source Inverter – VSI). Naime, radi stabiliziranja struje u sekciji za skladištenje energije između ispravljača i pretvarača - CSI koristi induktivni način, tj.

veliku prigušnicu, dok VSI primjenjuje slog velikih kondenzatora. To određuje i njihovu prikladnost za određeni tip DE propulzije. VSI pretvarači rade i s indukcijskim i sinkronim motorima, a isto tako i neki CSI pretvarači. Podvrsta pretvarača izvora napona je Pretvarač s modulacijom širine impulsa (Pulse Width Modulator – PWM) ili ŠIM pretvarač, gdje se napon triju faza ispravlja u istosmjernu struju i akumulira u skladišne kondenzatore, a zatim preko kontroliranog izmjenjivačkog mosta (obično IGBT ili IGCT) tu struju modulira u seriju brzih impulsa koji rezultiraju sinusoidnim oblikom trofazne struje promjenjive frekvencije koja napaja porivni elektromotor. Glatkoća rezultirajućeg sinusoidalnog valnog oblika može se kontrolirati širinom (brojem) moduliranih impulsa u jednom sinusoidalnom ciklusu. Odabir frekvencije izmjene impulsa ovisan je o tome u koju se svrhu modulator rabi. Za brodske porivne elektromotore frekvencija nije niska, iznosi od nekoliko kiloherca do nekoliko desetina kiloherca. Ovu vrstu pretvarača odlikuje velika fleksibilnost, mirniji rad propulzijskih motora, preciznost i odlična dinamika, a pogodni su za sve vrste motora izmjenične struje. PWM pretvarači danas se na-

široko primjenjuju, i to ne samo za brodski poriv. U slučaju CSI sustava ima još jedna topologija a to je Pretvarač vezan uz opterećenje (Load Commutated Converter – LCI) ili Sinkrokonvertor koji također rabi induktor AC sekcije, ali se oslanja i na povezivanje s porivnim elektromotrom tj. s opterećenjem, tako da rezultirajuću struju šalje kao uzbudnu struju na porivni sinkroni elektromotor. LCI pretvarači ograničeni su jedino za rad sa sinkronim motorima. Namijenjeni su za vrlo velike izlazne snage (37.500 kW pa naviše). U suvremenim pretvaračima rabe se razne poluvodičke naprave, počevši od tiristora, često korištenog ispravljača sa silikonskom kontrolom (Silicon - Controlled Rectifier – SCR) i tiristora s isključivanjem elektronskih vratâ (Gate Turn - Off – GTO) pa sve do novijih poluvodičkih elemenata, kao što su; simetrični tiristor povezan s elektronskim vratima (Symmetrical Gate - Commutated Thyristor – SGCT), injektirano poboljšani transistor elektronskih vratâ (Injection - Enhanced Gate Transistor - IEGT), dvopolarni transistor s izoliranim elektronskim vratima (Insulated Gate Bipolar – IGBT), metaloksidni poluvodić koji se rabi za pojačanje ili prespajanje elektronskih signala (Metal - oxide Semiconductor Field - Effect Transistor – MOSFET) te TRIAC (kratica od: Triode for Alternating Current) te tiristor s dvosmjernom triodom (Bilateral Triode Thyristor). Triac se u osnovi sastoji od dva SCR-a spojena u obrnutoj paraleli. Kao rezultat on funkcionira kao dvosmjerna sklopka koja propušta struju u oba smjera kad se elektronska vrata uzbude naponskim signalom. 

Objavljeno u časopisu Udruge pomorskih strojara Split „Ukorak s vremenom“ br. 51/52. Nastavak u idućem Pomorskog vjesnika. Pomorski vjesnik • listopad 2017

broju

POVIJEST Teško da bi čak i netko od dobrih poznavalaca naše pomorske povijesti, a kamoli onih drugih odmah odgovorio na pitanje koji je to par brodova blizanaca iz flote riječke Jugolinije ( kasnije Croatia Line) u svojih ukupno 45 godina staža u hrvatskoj trgovačkoj mornarici zadržao isto ime, ali je zato promijenio po četiri puta zastavu na krmi i boju trupa.

dgovor slijedi brzo, radi se o brodovima Senj i Volosko, a u ovom članku riječ je o drugom iz serije od dva jednaka broda za prijevoz općih tereta koje je tadašnja Jugolinija naručila u Italiji. Porinut je 25. ožujka 1972., a u flotu riječkog brodara uključen je 9. rujna iste godine. Novogradnja 269. iz venecijanskog brodogradilišta Breda imala je sljedeće karakteristike: dvije palube, pet skladišta

za teret, dužina preko svega 146,5 metara, širina 21,04 metar, visina 12,5 metara, gaz 9,14 metara. BRT 9 715, NRT 6 261, DWT 15 322, nosivost žita 22 050 m3. Pogonski stroj FIAT od 5 610 kW omogućavao je brzinu od cijelih 15 čvorova. U razdoblju 1972.-1973. Riječani grade 3 para blizanaca – Rab i Crikvenica te Lošinj i Opatija, iz riječkog 3. Maja, te Senj i Volosko iz Italije. Svi oni (osim prvog dvojca, koji je stalno bio u linijskoj plovidbi) su građeni s namjerom da plove u trampu te po potrebi uskoče na neku od linija riječke kompanije. Takav je scenarij čekao i brod Volosko, iako se naposljetku ispostavilo da je više vremena plovio u liniji nego u slobodnoj plovidbi. Premda nije bio podesan za prijevoz spremnika i vangabaritnih tereta, imao je strukturno pojačanje za slučaj potrebe prijevoza teških tereta, a osim teretne opreme od deset standardnih samarica po 5 tona SWL, imao je još dvije od 10 tona te četiri samarice koje su mogle dići svaka po čak 23 tone tereta. Uostalom, takav razvoj događaja mogao se naslutiti već na prvom putovanju broda; nakon krcanja u Constanti za odredišnu luku Bombay, već u siječnju 1973. otplovio

Volosko na sidrištu luke Hong Kong za vrijeme plovidbi na liniji Jadran – Daleki Istok

Full speed ahead – isplovljavanje iz Rotterdama nakon iskrcaja tereta, foto kolekcija Predrag Pavić

Pomorski vjesnik • listopad 2017

Volosko je ka japanskim lukama u sklopu održavanja linije za Daleki istok i tu ostao do svibnja 1975. Nakon toga se vraća u slobodnu plovidbu i tamo plovi do kolovoza 1977., kada je angažiran u liniji za zapadnu obalu Južne Amerike. To je trajalo dosta kratko, samo do siječnja 1978., kada se vraća u tramp i tu ostaje do svibnja iste godine.

Tada ulazi u liniju za Sjevernu Ameriku gdje će ploviti točno godinu dana. Od svibnja 1979. do prosinca 1980. opet je u liniji za zapadnu obalu Južne Amerike, kada se vraća u slobodnu plovidbu gdje će se zadržati do siječnja 1983., kada je angažiran za jedno putovanje u sklopu linije za Daleki istok, do lipnja iste godine, a nakon toga je sve do rujna 1988. u slobodnoj

Volosko na lukobranu brodogradilišta Viktor Lenac pri samom kraju svojih riječkih dana

Volosko snimljeno u jednom od brojnih prolazaka Panamskog kanala

Piše: Milko Kronja, ITF Inspektor

Žuto Volosko u matičnoj luci, kontejnerski terminal Brajdica

plovidbi svim morima svijeta. U travnju 1986. mijenja boju trupa iz uobičajene trampersko sive u onu linijsko žutu zajedno s preostalim „sivcima“ koji su ostali u plovidbi nakon što su u prvom dijelu te godine u rezalište otpremljeni zadnji Jugolinijini brodovi građeni pedesetih godina prošlog stoljeća. Od rujna 1988. do listopada 1990. u listi je brodova koji plove za luke Srednjeg istoka, a nakon toga plovi ka zapadnoeuropskim lukama, gdje će se zadržati do travnja 1991., odnosno konačnog gašenja najstarije riječke linije. Zatim se vraća na liniju za zapadnu obalu Južne Amerike i tu će ostati do kraja, uz tri izmjene, Jugolinija mijenja ime u Croatia Line, zastava broda od rujna 1991. je ona karipske državice Sveti Vincent i Grenadini, dok boja trupa postaje plava. Rastanak je stigao u rujnu 1993., nakon povratka iz Južne Amerike u Jadran doplovio je u tursku luku Diliskelesi odakle se uputio u Porto Vesme na Sardiniji, gdje je 26. ruj-

na izbrisan iz popisa brodova u floti kompanije Croatia Line. Međutim, novi vlasnik, tvrtka Renzlor securities, usko povezana s hrvatskim brodarskim krugovima, ne samo da nije mijenjala ime broda, nego je i posada ostala iz naših krajeva, samo što ju je tada osiguravala Lošinjska plovidba. Jedina promjena je bila ta da je trup dobio novu boju i to crnu. I tako je brod mirno plovio idućih nešto više od godinu dana, nizale su se luke Aqaba, Visakhapatnam, Kandla, Dammam, Bombay da bi naposljetku iz indijskog Porbandara otplovio za južnokorejski Inchon i tu ukrcao teret cementa za Singapore. Po završetku trgovačkih operacija digao je sidro i 28. listopada 1994. stigao u svoju posljednju luku s hrvatskom posadom – kineski Haikou, grad na poznatom turističkom otoku Hainan. Tamo je predan novim vlasnicima iz Kine, s važećim plovidbenim svjedodžbama i u ispravnom stanju, međutim, nakon toga kao da je jednostavno ispario iz pomorskih knjiga te ušao u svojevrsnu zonu sumraka. Naime, niti je zabilježeno da je promijenio ime, niti da je nakon prodaje plovio, iako je bilo izvjesno da je bar neko vrijeme proveo u eksploataciji zbog gore opisanog stanja broda i činjenice da je na njega stigla kompletna, mnogobrojna kineska posada. I onda, nakon skoro 23 godine, neočekivano misterij oko sudbine Voloskog je barem većim dijelom riješen i to pomoću fotografija snimljenih 2006. odnosno 2009. godine, koje je nedavno pronašao riječki pomorac Marko Njegovan i podijelio ih s kolegama zaljubljenicima u povi-

Volosko pod imenom Xin Xing Er Hao, fotografiran 5. srpnja 2006. u plovidbi rijekom Huang Pu neposredno prije pristajanja na vez šangajske termoelektrane

Volosko

Xin Xing Er Hao, dvije fotografije snimljene 21. veljače 2009. godine na nepoznatom vezu

jest jadranskog pomorstva na forumu Naše Sidro. Na prvi pogled čini se da je na rijeci slikan neki brod originalno građen za prijevoz sipkih tereta, ali kada se malo pažljivije pogleda, oblik trupa, skladišta, jarboli iza nadgrađa te ostali sitniji detalji kazuju da je riječ o nekadašnjem riječkom brodu, kojem su uklonjeni teretni uređaji. Nema jarbola i samarica, na pramcu, a i iznad komandnog mosta su izmijenjeni jarboleti, dimnjak se doima drugačijim no prije, ali nema sumnje da se radi o bivšem Voloskom te da je sigurno plovio još punih petnaest godina nakon što ga je napustila posljednja hrvatska posada. Rekonstruirana je i njegova povijest u razdoblju od 1994. do 2009. Prvo je postao Qinglong 68, luka upisa Haikou, vlasnik Hainan Qinglong Shipping. Nakon toga je ime mijenjano u Xin He Yi Hao, a 2005. postaje Xin Xing Er Hao, luka upisa Qingdao, vlasnik Qingdao Shun & Shipping. Sada ostaje otkriti što se događalo nakon toga; koliko god je do

prije pojave fotografija iz Kine bilo izvjesno da brod polovicom devedesetih godina prošlih stoljeća nije završio u tamošnjim visokim pećima, toliko je malo vjerojatno da plovi i danas, stoga su objektivno moguće dvije opcije – ili je brod konačno izrezan ili je možda ipak još živ, ali pretvoren u plutajuće skladište. Ono što je sigurno je to da u međuvremenu nije napustio kineske unutarnje vode, što će otežati kraj ove svojevrsne istrage, jer bi se nasukanje broda na obalu jednog od rezališta u Pakistanu ili Indiji zasigurno zabilježilo i time u potpunosti zaklopilo dosje „Volosko“. Ovako, ostaje za nadati se da neće trebati idućih dva desetljeća kako bi se doznao kraj ovog, kako se na koncu ispostavilo, najdugovječnijeg velikog motornog teretnjaka iz flote riječke kompanije. Postoje šanse da je premašio i rekorde u nekim drugim kategorijama, no da bi postigao apsolutni riječki primat u plovidbi bi morao ostati do 2029. godine, što svakako nije u domeni realnosti.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

Piše: Julijana Aleksić, Chief stewardess

PUTOPIS

Duga plovidba Vs. Yachting Zahvaljujući naprednoj tehnologiji i informatici, dostupnosti komunikacije i informacija putem društvenih mreža, a i Pomorskog vjesnika, i sama stupam u kontakte s hrvatskim pomorcima koji plove svim morima svijeta.

animljivo je razmjenjivati iskustva navigacije jednako kao i samog obrazovanja tj. školovanja. Naime, pri svakom novom virtualnom poznanstvu uvijek su prisutne tenzije tko je bolji, vrjedniji, školovaniji, profesionalniji. Mnogi se možda sa mnom neće složiti (Bogu hvala na različitostima), ali - yachting nije za svakoga! U yachtingu je prije svega potreban vrlo fleksibilan mentalni sklop. Poznajem poštovane i školovane kolege pomorce, zapovjednike broda, ing. brodostrojarstva, noštrome itd. koji su se (kako se po narodnom kaže) s Ro-Ro, tankera, kontejneraša, Lng-a, kruzera, off shore itd. iz samo njima poznatih razloga prebacili u yachting. Snalaze li se u yachtingu? Većina njih se ne snalazi. Kako od zapovjednika tako do bijelog osoblja. Opće je poznato da je yachting jako dobro plaćen posao (ovisno o iskustvu, a i samom vlasniku tj. managementu koji zastupa jahtu) i da je poprilično čist posao u usporedbi s dugom plovidbom (ovo pišem po navodima onih koji su radili na dugoj i off shore kompanijama). Jednako tako je i istina da svaka "šuša i muša" ulazi u yachting. Vjerujem da se ništa ne može generalizirati pa tako ni samo pomorstvo za sebe kao ni razne grane pomorstva. Osobno se usudim komentirati upravo sam yachting jer jedino u njemu i jesam. Vjerujem da je svaki management zaseban sam za sebe, svaka jahta je zasebna za sebe, svaki član posade je individua. No naravno, jedno pravilo bi trebalo vrijediti za sve ploveće objekte, a to je "SAFETY FIRST". Da li je uistinu tako ili nije o tome bi se dalo danima raspravljati bez obzira na titulu, poziciju, stupanj školovanja. Naime, ono što želim reći, a usput ne uvrijediti ama baš nikoga, jest da, opet ponavljam, yachting nije za svakoga. Uspoređujući jahte od cca 70-80 mt na više na kojima vlada donekle "vojnička" stega tj. približna pravila duge plovidbe, na jahtama do te duljine cca zar je za očekivati slična pravila? Mnogi ne 38

Pomorski vjesnik • listopad 2017

razumiju da im znanje i obrazovanje u yachtingu vrijedi isključivo i samo zbog osobne sigurnosti te sigurnosti posade i gostiju, a ponajviše zbog ugode vlasnicima i charter gostima. U yachtingu zapovjednik broda je tipa "kućepazitelj" i vozač, onaj koji pomiče brod od "točke A do točke B". Zapovjednik stroja je glavni domar i električar, onaj koji je dužan vršiti sve popravke i riješiti sve kvarove na brodu od kvake, žarulje, frižidera do motora i generatora. Ja osobno kao Chief stewardess ili glavna domaćica jahte sam zadužena da sve u interijeru štima. Od samog servisa i uslužnosti, nadgledanja čistoće i higijene, organizacije plovidbe i izvanbrodskh aktivnosti, računovodstva pa do toga funkcioniraju li klima i ventilacija na brodu na određenoj temperaturi do toga da li su gosti i vlasnici kao i sama posada zadovoljni Chefom tj. kuharom na brodu i hranom koja im se služi.

Opušteno u remontu

Diskriminacija i mobbing uvijek aktualna tema Bilo kako bilo, komunicirajući s hrvatskim pomorcima muškog roda i sama sam naišla na neugodnosti po pitanju ženske diskriminacije i uvreda po pitanju seksualnosti. Onima koji su po prvi puta na jahti (a dolaze s off shore-a) i vjerojatno su naišli na njima ekstremni hard working jer kad krene sezona, kući se ne ide i do 3-5 mjeseci (ponavljam nije na svakoj jahti jednako), upravo ti isti naši Hrvati nama ženama "pripisuju" razne pridjeve, a sve zahvaljujući onome o čemu sam već pisala prije. Boli li i vrijeđa li to? Naravno, da! Jer kao lokal patriota od svog čovjeka takvo što ne očekuješ, no na kraju nažalost ipak vrijedi ona - "tko će koga, nego svoj svoga", a potpuni stranac ti je prijatelj. U svakom žitu ima i kukolja pa tako i među nama Hrvatima. Neću gledati samo na "kukolj". Sretna sam i zahvalna što i na ovom ukrcaju imam dvojicu hrvatskih kolega s kojima izmjenjujem uzajamno poštivanje i kolegijalnost uz profesionalnost, a sve uz vrijednu poslovicu: "služba je služba, a družba je družba" na opće zadovoljstvo sviju prisutnih na brodu. Ovim putem se zahvaljujem i hrvatskim članovima posade s kojima sam do sada radila Capt. Valdi Bubica-Šarić i Capt. Antonio Koludrović, 1.off. Mario Radečić i Ivan Mišetić, noštromo Dražen Genda i Ivan Klapan. Kad je čovjek zaljubljen u more i po-

Posla ima uvijek

Julijana s kolegama

sao koji radi uvijek je aktualna izreka... NAVIGARE NECESSE EST VIVERE NON EST NECESSE! I mirno vam more! 

Univerzalni download kod za Apple i Android uređaje.

Sindikat pomoraca Hrvatske – zatražite pomoć bilo kada i bilo gdje Besplatnu smartphone aplikaciju koja je dostupna svima, neovisno o lokaciji. Osim pregleda vijesti iz zemlje svijeta, pregleda aktivnosti sindikata, te mogućnosti učlanjivanja u SPH, aplikacija uključuje i Osobni dnevnik u kojemu su integrirani kalkulator za izračun dana provedenih u inozemstvu te izračun plaćanja obveznih doprinosa.

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

Izravan i “real time” kontakt sa zaposlenicima Sindikata je posebna prigodnost koju nudi aplikacija, gdje putem posebno integrirane platforme možete potražiti pomoć ili savjet bilo kada i bilo gdje.

www.sph.hr

Odobravamo popuste za članove obitelji!

logotip s podlogom

15%

Posebne pogodnosti za članove Sindikata

Inovativne terapije

NOVO!

• MBST® - terapijska magnetska nuklearna rezonanca • ORTHOKIN terapija • Vacusac – hipobarična terapija • Shockwave – terapija udarnim valom • 3D Dekompresijska terapija kralježnice • FREMS – revolucionarni biofizikalni tretman za različite boli

Rejuvenation medicinski program

POPUS

TA!

Na navedene usluge

Specijalistički pregledi Fizijatra, reumatologa, interniste, kardiologa, ortopeda, neurologa, dermatologa

Dijagnostika Dijagnostički ultrazvuk, elektromioneurografija, elektrokardiografija, denzitometrija, Biodex izokinetičko testiranje ...

Fizikalna terapija Za bolna stanja vratnog i lumbalnog segmenta kralježnice, program za reumu i artrozu, program za postoperativnu rehabilitaciju, program za sportske ozljede, program neurorehabilitacija

Sistematski pregledi Za muškarce i žene svih dobi • CACI nekirurški lifting lica • Intraderma RF Celulab • Kavitacija • Aromawickel tretman • Vip Lipo Line Duo • Slim Fit Poliklinika Terme Selce 1. prilaz I. L. Ribara 8, 51266 Selce; 051 764 076 Poliklinika Terme Rijeka S. Krautzeka 66c (Trsat), Rijeka; 051 400 420

www.terme-selce.hr | info@terme-selce.hr

Programi unapređenja zdravlja Posebni paketi i akcije

logotip bez podloge

Piše: Tatjana Božić, predsjednica Sekcije žena SPH

Foto: Peakpx

KOLUMNA Jesmo li postali zločesti? Zašto činimo nešto što ne želimo da se čini nama.

ezona je na vrhuncu, a posada na rubu snaga. Govorim o ženama na brodu, hrabrim, vrijednim ženama koje rade mukotrpne fizičke poslove. Radni dan žene koja radi na radnom mjestu sobarice izgleda otprilike ovako - ustajanje u šest ujutro, popijete kavu, čaj i nekoliko brufena da bi se stišala bol u nogama i rukama, zatim brod pristane u sedam, a vi krećete sa svojim rasporedom zauzetih kabina (to je brojčano u sezoni oko 30 kabina po ženi, s tim da su kabine četverokrevetne). Dakle, mogu biti dva, tri ili četiri ležaja plus kupaona ili bez toaleta, kako god. Vi morate izbaciti korištenu posteljinu, podijeliti posteljinu, zasukati rukave i krenuti čistiti kupaone, wc- e, obrisati podove, ogledala, postaviti toalet papir, napuniti dozere sapuna, staviti traku da je dezinficirano, zatvoriti vrata, napraviti krevete, postaviti ručnike, zategnuti posteljinu,.. U međuvremenu ste doručkovale, ručale, i ostalo vam je još posla jer po planu ima i dodatnih kreveta pa ćete napraviti još koji četverac, trojac, a tako će vas uloviti i dve ure iza podneva. Ostaje vam vrijeme da se otuširate i malo odahnete jer treba dalje raditi. To je samo kap u moru onoga što obavljamo iz dana u dan jer kao sobarica uskačete na sve frontove. No, mnogi će reći da ne radimo ništa, a za nagradu će nas počastiti i ružnim epitetima. Voljela bih vidjeti kako bi izgledao brod da nas nema, što bi onda rekli oni koji sad govore da ne radimo ništa. Nemojmo zaboraviti da minimum ljudi jedva stiže odraditi sve što je potrebno, a posljedica toga su nezgode i oštećenja na zdravstvenom polju. Moram istaknuti i veliki pritisak, fizički i psihički, a malo tko umije raditi pod pritiskom. Najbolnije je što ne postoji mogućnost da se

STOP MOBBING – STOP DISKRIMINACIJA dokažete na nekom drugom radnom mjestu. Mnoge od nas bi voljele raditi u kuhinji, kavani, restoranu, recepciji, ali nitko nema sluha, kao da ne postojimo. Zašto? Zašto se ne prepoznaje da smo sposobne, da možemo i imamo volju naučiti? Ali nikada nitko nije ni ponudio sobaricama nekakvu edukaciju, recimo za strani jezik. Plaće sobarica su veoma male i nisu dostatne za dostojanstven život i pokrivanje osnovnih životnih potreba. Svi znamo kad je bila 2008. godina i da od tada nema poboljšanja po pitanju plaće, a isto tako i životni uvjeti na brodu su u dosta skromnom izdanju. Trebalo bi nastojati da svaki član posade ima minimum ljudskih uvjeta za život i pravo na privatnost. U svemu ovome uočavam veo-

ma veliku potrebu da se osoblje educira na adekvatan način kako bi se znali ophoditi i izdavati naredbe jer neke ustaljene sheme više ne drže vodu. Potrebno je osvježenje i praktična rješenja za bolje funkcioniranje što bi u konačnici značilo i bolji rejting za kompaniju. Bilo bi lijepo da se ženama pruži prilika za napredovanje, da se cijeni rad koji daju, bez vrijeđanja, bez dvosmislenih izjava, bez mobbinga jer i mi imamo dostojanstvo, ponos i došlo je vrijeme kada nećemo više biti tako tolerantne. Vrlo je malo razumijevanja za žene, osim što mogu reći da nam je kapetan veoma iskren, pošten i častan te uvažava naš rad. Naravno da postoje i pojedinci koji razumiju i cijene naš doprinos. Zahvaljujem kuhinji odnosno kuharima i šefu koji imaju razumijevanja za

naše potrebe jer i oni rade u veoma teškim uvjetima. Hvala mojim radnim kolegicama, divne ste i ponosno pokazujete veliku hrabrost i sposobnost da radite pod velikim pritiskom. Unatoč svemu, nekako sam sklona vjerovati u našu kompaniju i čelne ljude da su svjesni težine poslova koje radimo, da će prepoznati dobrobit žena na brodu i dat im priliku da se dokažu na drugim radnim mjestima, da će se izboriti za status stalnih sezonaca pa makar na taj način iskazati povjerenje koje mi dajemo već deset, petnaest godina, a samo na ugovor od sezone do sezone, te smo već skoro i ostarjele u iščekivanju. Molimo vas uvažite naše molbe, uvažite nas kao pomorce i dozvolite da imamo plaću dostojnu pomorca dostojnu čovjeka.  Pomorski vjesnik • listopad 2017

ZABAVA

Pomorski vjesnik â&#x20AC;¢ listopad 2017

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Erste vam pruža sigurnu financijsku plovidbu. I kada ste na pučini, želite da kod kuće sve funkcionira. Odaberite Erste Gold paket za sigurno i neopterećeno bankarenje gdje god se nalazili. Od niza kvalitetnih proizvoda i dodatnih pogodnosti, ističemo podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka bilo gdje u svijetu bez naknade. Osim toga, na raspolaganju Vam je osobni bankar, koji će se pobrinuti za sve aspekte Vaših financija. Očekuje Vas i Visa Gold kreditna kartica bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva. Obratite nam se s povjerenjem!

Pomorski vjesnik • listopad 2017