Glavobolja naša nasušna

Page 1

Zdravlje

(www.so-vil.co.rs)

Glavobolja naša nasušna

26

Piše: mr sc.med. Dragana Daruši, neurolog

G

lavobolja je jedan od najčešćih simptoma zbog kojeg se pacijenti javljaju lekaru. Istraživanja pokazuju da tokom života 70-95 odsto osoba doživi glavobolju. Od toga samo pet odsto zatraži pomoć lekara. Oko 30 odsto osoba sa glavoboljom javlja se lekaru u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U nivou ambulantnih pregleda, više od jedan odsto čine pregledi osoba sa glavoboljom. Pokušaćemo ukratko da vam približimo značaj i kliničke manifestacije onih oblika glavobolje koji se najčešće viđaju u kliničkoj praksi. MKG (Međunarodna klasifikacija glavobolja, ICHD-I iz 1988, i ICHD-II 2004) zbog jedinstvene terminologije i preciznih dijagnostičkih kriterijuma smatra se standardom za dijagnostiku glavobolja. Po ovoj klasifikaciji glavobolje mogu biti primarne, sekundarne, kranijalne neuralgije, primarni i centralni uzroci bola lica, i neklasifikovane i nedovoljno specifične glavobolje. S obzirom na to da se svaki tip glavobolje individualno klasifikuje, jedna osoba može imati više različitih oblika glavobolje. Primarnim glavoboljama se smatraju migrene, glavobolje tenzionog tipa, Klaster (Cluster) glavobolje. Sekundarne glavobolje su glavobolje nastale usled traume glave i vrata, vaskularnih i nevaskularnih intrakranijalnih poremećaja, poremećaja homeostaze, infekcija, trovanja raznim supstancama ili usled apstinencije, glavobolje poreklom oboljenja orofacijalne regije i psihijatrijskih poremećaja. Kranijalne neuralgije čine neuralgije nastale usled oboljenja kranijalnih nerava i razni oblici centralnih uzroka bola lica. Zbog provocirane glavobolje pacijenti se u svakodnevnoj kliničkoj praksi često javljaju lekaru tokom i posle stresnih situacija, nepravilne i neadekvatne ishrane, nakon unosa prevelike količine alkohola, opojnih sredstava, cigareta, kao posledica fizičke neaktivnosti.

Sudski veštak iz oblasti neurologije i psihologije kriminala Detaljno uzeta anamneza umnogome paroksizmalni poremećaj koji potiče opredeljuje terapijske korake. Stoga je iz jedra moždanog stabla. Incidenca veoma važno da tokom pregleda lekar oboljevanja je 370 obolelih na 100.000 dobije detaljne informacije o lokalizaci- osoba, 15–20% stanovništva, od toga ji, intenzitetu i tipu bola, zatim vremenu su 12–20% žene i svega 3–4% muškarjavljanja, dužini trajanja, dosadašnjim ci. U ekonomski razvijenim zemljama intervencijama, postojećim oboljenjima zastupljena je u znatno višem procentu i eventualno već ranije apliciranoj tera- i iznosi 10-12% (kod muškaraca 4,8%, piji ili nekim drugim tretmanima bilo da a kod žena 14,6%). Po pomenutoj klasu dati u okviru pomoćnih medicinskih sifikacji ICHD II – migrena se deli na metoda ili fizikalnih i sl. Za razliku od migrenu bez aure i migrenu sa aurom, u primarnih, sekundarne glavobolje ka- detinjstvu su obično prekursorne migrerakterišu: nagli početak, javljanje naj- ne, zatim retinalnu migrenu, komplikačešće posle fizičkog napora, izmenjen cije migrene, verovatnu migrenu. Često se opisuju najveći mitovi o mineurološki i mentalni status, obično obuhvataju dob stariju od 50 godina, greni, kao na primer: migrena je samo patološki vitalni znaci, pogoršanje tokom opservacije, već poznate prethodPošto smo samo u najkraćim ne bolesti kao npr. karcinom, povrede crtama naveli najznačajnije i najglave i vrata, metabolički poremećaji, češće oblike glavobolja koje lekar epileptički napadi, infekcije bilo da se svakodnevno može sresti u svojoj radi o sistemskim ili lokalnim infekcijapraksi – osvrnimo se na najznačajma (npr. infekcije sinusa) i sl. nija pitanja koja pri pregledu paciSve navedeno je naročito važno pri jenta lekar ne sme izostaviti: prvom pregledu i umnogome može 1.detaljno ispitati simptome i utvropredeliti tok dijagnostike, jer nemali diti da li je prisutno više tipova glabroj glavobolja može biti uzrokovan vobolje; oboljenjima mozga koja zahtevaju urgenciju (tumori mozga, krvarenja i sl.). 2.koliko se često javlja i koliko dugo Dijagnoza za primarne glavobolje se traje (minuta, sati, dana); postavlja u odnosu na simptome, a za 3.kolika je jačina bola; sekundarne glavobolje u odnosu na eti4.kakav je kvalitet bola: pulsirajući, ologiju. stežući, probadajući, tišteći; Ukratko ćemo se osvrnuti na najčešće 5.da li se bol pogoršava prilikom fipominjane oblike glavobolja u kliničkoj zičkog napora ili ne; praksi. 6.gde je lokalizovan – u određenoj regiji ili difuzan; Migrena je najčešće opisivan pri- 7. da li ima udruženih simptoma marni oblik glavobolje. Milioni ljudi koji prate bol; svakodnevno su pogođeni migrenama 8. da li je prepoznatljiv uzrok ili poali, prema mišljenju stručnjaka, ova četak glavobolje koji je ranije marbolest je često nedijagnostikovana, pokiran. grešno dijagnostikovana ili jednostavno pogrešno shvaćena. Smatra se herediBilo kako bilo, glavobolja je jedan tarno uslovljenom, a najčešće se javlja od najznačajnijih uzroka i najčeu adolescentnom dobu, neretko već i šći remeteći faktor kvaliteta života u dečijem uzrastu, i to već u prvoj deuopšte. ceniji života. Migrena podrazumeva

Migrena

27


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.