U očima istine
Lajmska bolest
Pomoć invalidima - trajni zadatak Piše: Stanko Nimčević Savez invalida rada Vojvodine ima 33 Opštinske organizacije na području Predsednik Opštinske organizacije invalida rada u Subotici Pokrajine. Ovo Udruženje je, uz značajnu pomoć Opštinske organizacije u Subotici, uradilo mnogo na poboljšanju SIR Vojvodine uskoro obeležava pola veka postojanja zakona o zapošljavanju invalida i osoba sa invaliditetom, zbog značajnih proble- i rada, kao humanitarna organizacija invalida rada ma koji su pre toga postojali u statusu i i udruženje građana. Za sve ovo vreme urađeno je položaju invalida u radnom odnosu, u periodu 2003–2010. godine. Komisija, mnogo na poboljšanju uslova života i rada članova, ali na čelu sa SIR Vojvodine, podnela je ostaje još mnogo toga što je moguće i potrebno uraditi amandman o potrebi donošenja novog zakona o zapošljavanju invalida i njihoVojvodini prihvaćeno kao prilično nevog položaja u radu. povoljno. Gospodin Stanko Nimčević
Novine u Zakonu o zapošljavanju
Prema novom Zakonu, i osobe sa invaliditetom koje nikada nisu bile u radnom odnosu, mogu da se zaposle, odnosno imaju pravo na zaposlenje, u određenim kategorijama posla, u zavisnosti od procenta njihove invalidnosti i, naravno, znanja i obrazovanja. Tako je, na nivou subotičke opštine, od 2010. godine do danas zaposleno 520 osoba sa invaliditetom. Novi zakon je naložio i privatnicima da na 50 zaposlenih zaposle i po dve invalidne osobe, a postoje i zakonom određeni benefiti za poslodavca pri zapošljavanju takvih osoba. Takođe, prema novom Zakonu, komisija za određivanje invaliditeta u službi PIO radi mnogo oštrije i selektivnije. Više ne postoje II i III kategorija invalida rada, a procena radne sposobnosti i invalidnosti vrši se na osnovu veštačenja. Rešenja o invalidnosti donose se, nažalost, samo u Beogradu, što je u
Na plenarnoj sednici na kojoj je obeležen završetak „Dekade invalida rada“ (1983–1992), na Generalnoj skupštini UN, u oktobru 1992. godine, usvojena je rezolucija kojom se svake godine 3. decembar obeležava kao međunarodni dan invalida. 54
Dobar rad subotičke Osnovne organizacije invalida rada
je predsednik Osnovne organizacije invalida rada Subotice. Član je Skupštine SIR-a Vojvodine i SIR-a Srbije, član Izvršnog odbora SIr-a Vojvodine i SIR-a Srbije i potpredsednik SIR-a Srbije. Po profesiji inženjer organizacije rada, od 1975. godine aktivno se angažuje na poslovima za prekvalifikaciju invalida rada, a od 1981. godine do danas aktivan je u OOIR, gde je i dobitnik specijalnog priznanja „NAJ-ČLANA“. Bio je, a i danas je, član mnogih socijalnih, privrednih i sportskih organizacija. Njegovi sugrađani, Subotičani, znali su to da prepoznaju i odaju mu priznanje dodelom PRIZNANJA PRO URBE SUBOTICA 2012. za rad pun entuzijazma i požrtvovanosti.
U Subotici postoji izuzetno dobra saradnja OOIR na svim nivoima lokalne samouprave, naročito kada su u pitanju prava invalida na delimičnoj invalidskoj penziji, kojih je u ovom gradu 369. SIR Vojvodine ima 75.000 invalidskih penzija i 7.500 invalida rada, koji su u delimičnoj invalidskoj penziji, zbog čega je neophodan veći broj predstavnika u svim relevantnim organizacijama u Pokrajini, kako bi se ovoj kategoriji penzionera ostvarila sva zakonom dozvoljena prava. Valja podsetiti na postojanje 48 zaštitnih radionica, koje su zapošljavale invalide svih kategorija, o čemu SIR Vojvodine svake godine donosi svoj plan i program. Osim toga, i druge aktivnosti na polju edukacije o zdravstvu i zaštiti zdravlja, o zapošljavanju, na polju kulture i umetnosti – svakako su od značaja u pomoći i brizi oko invalida rada. Ovde, naravno, posebno treba istaći veliko zalaganje gospođe Stane Svilarov, predsednice SIR-a Vojvodine. Saradnja sa PIO Vojvodine, posebno sa gospodinom Slavkom Imrićem je, takođe, vrlo uspešna, kao i sa Izvršnim većem Vojvodine, Samostalnim sindikatom Vojvodine i Udruženjem penzio- puno toga ostaje još da se uradi – od ponera. Zbog, generalno, teškog položaja boljšanja svakodnevnih uslova života ovih kategorija stanovnika, samo se do bolje organizacije zdravstvene nege zajedničkim naporima može uticati na i nabavke lekova i dr. Dakle, mnogo je sve društvene strukture da se taj polo- važnih zadataka još pred SIR-om Vojžaj poboljša. Mnogo toga je urađeno, a vodine.
Krpelj - opasnost koja vreba
N
(www.so-vil.co.rs)
akon duge i hladne zime, Piše: mr sc.med. Dragana Daruši, neurolog kada se u proleće priroda Sudski veštak iz oblasti neurologije i psihologije kriminala probudi, procvetaju livade i parkovi, svi žele da što više vremena provode van Krpelji žive nekoliko godina i prolaze tencijalno najteže posledice. Najčešća svojih kuća. Neretko, odlaze u prirodu, vikendice, razna odmarališta. Pored kroz četiri stadijuma: jaja, larva, nimfa ispoljavanja na mozgu i perifernim neruživanja koje pruža priroda, postoje i i odrasli (adult). Larva, nimfa i adult se vima su u drugom stadijumu lajmske boopasnosti koje znaju da iznenade, kao što hrane krvlju životinja i ljudi. Svaki sta- lesti, kada se klinički detektuju radikulitis je ujed krpelja, koji može doneti ozbiljnu dijum traje oko jednu godinu. Krpelj se i/ili neuritis, meningitis i encefalitis, a u u svakom stadijumu hrani samo jednom, trećem stadijumu neuritis, encefalopatija komplikaciju u vidu lajmske bolesti. Krpelji su insekti koji, kada su zaraže- uvećavši se pri tome i par stotina puta. Re- i encefalomijelitis. Pretpostavlja se da su ni, mogu da prenesu bolesti koje su jako zervoar infekcije Bb su životinje, najčešće mehanizmi direktnog dejstva spirohete i/ ili imunski posredovani mehanizmi i/ili opasne za ljudski organizam. Jedna od sitni glodari. Krpelji su aktivni od proleća kada se dejstvo citokina i drugih medijatora zanjih je lajmska bolest. Ne znači da svaki ujed krpelja mora imati za posledicu uspostavi vegetacija, do kasne jeseni paljenja. Ova sezonska bolest zahvata prvenstvei bolest. SAMO ZARAŽEN KRPELJ kada opada lišće. Oni borave na vegetaIZAZIVA LAJMSKU BOLEST. Lajmska ciji (travi, opalom lišću, grmlju, nižem no kožu, zatim srce, zglobove i centralni bolest je otkrivena 1975. godine u gradu drveću do najviše 1,5 metara izad zemlje, nervni sistem. Ipak, iako nije strana meLajm (Konektikat, SAD), a povod za to mada noviji podaci ukazuju na moguće dicini, još postoji niz nedoumica kada je u istraživanje je bila epidemija juvenilnog prisustvo krpelja i više, na drveću). Kr- pitanju njena dijagnoza i lečenje. Lajmska bolest se klinički manifestuje artritisa. Burgdofer је 1981. godine iz kr- pelji po nekoliko sati mogu da ostanu na pelja izolovao spiralno uvijen, pokretan koži tražeći pogodno mesto gde će ubosti pojavom lokalnog otoka i crvenila kože mikroorganizam, koji pripada rodu Borre- domaćina. Kada dođe do uboda, domaćin (erythema migrans) na mestu uboda, i to lia, odnosno porodici spiroheta. U Srbiji to ne oseti, jer u pljuvački krpelja postoji u intervalu od tri do 32 dana nakon inje prvi slučaj oboljevanja zabeležen 1987. prirodni anestetik. Krpelj može tako da cidenta. Lokalno mesto uboda i crvenilo Znači, izazivač lajmske bolesti je spirohe- ostane neopažen, da se nasisa krvi i da je na dodir toplo i uglavnom nije bolno. ta Borrelia Burgdorferi (Bb), a prenosilac napusti domaćina. Tada miruje do sle- Kod jedne polovine pacijenata identične je zaraženi krpelj iz roda Ixodes. On ima deće sezone kada prelazi u viši stadijum. promene se mogu javiti i na drugim delousta u obliku bodlje, koji se ubodom fik- Adultni krpelji polažu jaja i time se za- vima tela. Kod 15 odsto pacijenata kožne sira za kožu pomoću supstance koju sami vršava njihov životni ciklus. Sledećeg promene mogu i da izostanu. Paralelno sa luče. Što je zaraženi krpelj duže na koži, proleća se iz jaja legu larve i tako se us- promenama na koži mogu se javiti opšti to je opasnost od dobijanja infekcije veća. postavlja novi ciklus. Larve su veličine znaci infekcije – jeza, malaksalost, poUbod insekta je bezbolan. Mesto uboda do jednog milimetra i retko se uočavaju. višena telesna temperatura, glavobolja i Nimfe su krupnije, a adulti najkrupniji, regionalno uvećanje limfnih žlezda. Ukone boli i ne svrbi. poput zrna bibera kada se nasisaju krvi. liko se u ovoj fazi bolest ne prepozna i ne Samo oko 30 odsto krpelja je zaraženo sa leči na vreme, za nekoliko nedelja razvija Krpelj se skriva u visokoj travi, na me- Bb i prenosi infekciju, a za to je potreb- se drugi stadijum sa neurološkim simpstima koja su pokrivena lišćem, jer mu od- no da krpelj ostane na koži bar 24 sata. tomima, pojavom bolova u zglobovima i govara vlažna sredina. U najvećem riziku Od velike važnosti je da se posle svakog kardiološkim simptomima, a ukoliko se u od uboda krpelja su deca od 5 do 12 godi- boravka u prirodi, makar to bio i grad- ovoj fazi bolest ne tretira nakon više mena, jer se oni obično igraju na skrovitim ski park, detaljno pregleda koža i isključi seci, ili nekada godina, ona ulazi u treću mestima. U poslednje vreme svedoci smo prisustvo krpelja. Verovatnoća prenosa fazu koja se prepoznaje po teškim neurosve češćeg uboda krpelja i na mestima na infekcije posle uboda krpelja je svega loškim simptomima i ispadima, koji se takojima se ne očekuje da ih ima, ili sma- oko jedan odsto. Krpelji ne prenose te- kođe teško opredeljuju jer su veoma slični tramo da ih do sada nije bilo, naročito ako tanus, pa je antitetanusna zaštita u ovim mnogim neurološkim oboljenjima, a ovu fazu karakterišu još promene na zglobose radi o vikend naseljima i travnatim po- slučajevima besmislena. vima i koži. vršinama namenjenim za igru dece. Ovo je najčešća bolest koju prenose krpelji u Ako posmatramo klinički tok lajmske Lajmska bolest ili lajmska borelioza bolesti, on se odvija u tri stadijuma: Evropi i Severnoj Americi. Do sada je izdvojeno više vrsta Bb, je multisistemsko oboljenje subakutnog od kojih neke posebno pogađaju nervni i hroničnog toka koje izaziva pomenuta 1.rana lokalizovana bolest sistem. U okviru grupe Bb. sensu lato Borrelia burgdorferi. Lajmska neuro2.rana diseminovana (raširena) (Borrelia Burdorferi u širem smislu) do borelioza je bolest centralnog (mozak i 3. kasna diseminovana bolest sada su izdvojene B. afzelii, B. garinii i kičmena moždina) i perifernog nervnog B. burgdorferi sensu stricto, kao i neke sistema (nervi). Ona čini 10–15 odsto svih slučajeva lajmske bolesti i ima po- manje važne. Nastavak u narednom broju
Oprez pri igri
Lajmska bolest
55
Aktuelno
Savez invalida rada Vojvodine