MISTERIJE ISTORIJE
M aska Inka
Robert Stjuart, Klint Tvist i Edvard Horton
Sa engleskog preveo: Vojin V Ančić
%
SADRŽAJ Knjigu pripremili 10
Uvod
M IS T E R IJE IS T O R IJE 14
ZAŠTO SU FARAONI GRADILI PIRAMIDE?
24
KO JE , I ZAŠTO, PODIGAO STO U NH END Ž?
34
DA LI JE POSTOJAO TROJANSKI KONJ?
42
DA LI JE RIM ZAISTA PROPAO?
52
DA LI JE POSTOJAO KRALJ ARTUR?
60
ŠTA SE DOGODILO SA VITEZOVIMA TEMPLARIMA?
70
MARKO POLO: VELIKI ISTRAŽIVAČ ILI VARALICA?
80
KO JE, I ZAŠTO, PODIGAO VELIKI ZIMBABVE?
86
DA LI SU KINEZI STIGLI DO NOVOG SVETA PRE KOLUMBA?
94
ŠTA SE KRIJE IZA LEGENDE O ELDORADU?
102
ŠTA SE DO GO DILO SA SEVERNOAMERIČKOM „IZG U BLJEN O M K O LO NIJO M “ ?
110
ZAŠTO JE JAPAN OKRENUO LEDA SVETU?
120
DA LI JE DŽORDŽ III ZAISTA BIO LUD?
128
DA LI JE NAPOLEON OTROVAN?
138
ŠTA SE KRIJE IZA MITA O „PODZEM NOJ ŽELEZN ICI“ ?
148
ŠTA JE ISTINA O KASTEROVOM „POSLEDNJEM OKRŠAJU“ ?
158
ZAŠTO JE HINDENBURG EKSPLODIRAO?
166
DA LI JE NAPAD NA PERL HARBUR BIO NEOČEKIVAN?
176
DA LI JE LI HARVI OSVALD UBIO PREDSEDNIKA KENEDIJA?
184
Indeks
191
Izvori ilustracija
D a li su Grci zaista napravili legendarnog Trojanskog konja? (str 3 4 - 4 1 )
KA RTE 16
Egipatske piramide
26
Stounhendž
104
Izgubljena kolonija
36
Grčka i Troja
112
Japan
44
Rimsko carstvo
130
Sveta Jelena
62
Krstaški ratovi
140
„Podzemna železnica“
72
Putovanja Marka Pola
150
Bitka kod Litl Bighorna
82
Veliki Zimbabve
160
Poslednji Hindenburgov let
88
Otkriće Amerike
168
Havaji
96
U potrazi za Eldoradom
UVOD
M
nogi razlozi otežavaju pisanje istorije. Jedan od glavnih je da ne postoje ,,pravi“ odgovori. Prošlost često nerado
otkriva svoje tajne. Ponekad je jednostavno utvrditi hronologiju istorijskih događaja - datume dobijenih ili izgubljenih bitaka, uspona ili pada neke vlasti, donošenja zakona - ali se iza toga kriju opšta mesta. Ona predstavljaju samo kostur sačinjen od istorijskih beleški, rasprava istoričara, praznina u našem znanju i zbunjujučih pitanja na koja je teško dati odgovor. Stoga je istorija ispunjena misterijama. Različiti su razlozi njihovog postojanja. Ponekad istoričari moraju mukotrpno da prikupljaju i sastavljaju deliče dokaza pri čemu mnogi važni delovi nedostaju. Naravno, dobijena slika može znatno da se razlikuje. Ne postoji samo jedno, pravo objašnjenje propadanja i pada Rimskog carstva. I dalje če se voditi rasprava o tome da li je Marko Polo zaista stigao do Kine. Ponekad su sami učesnici istorijskih događaja namerno uništili ili izvrnuli činjenice u nameri da prikriju pravu istinu. Zbog odluke kineskih velikodostojnika da u potpunosti unište beleške o pomorskim otkričima u prve tri decenije XV veka, ostaje misterija da li su Kinezi preduhitrili Kolumba u otkriču Amerike. Odgovor se zasniva samo na posrednim dokazima. Najkarakterističniji pokušaj zamagljivanja istorije u današnje vreme je rad Vorenove komisije, CIA i FBI. Verovatno nikada nečemo dobiti odgovor na pitanje ko je ubio Džona F. Kenedija, mada če se za njim i dalje tragati. v
Postoji, takođe, i šire sagledavanje. Cinjenice su poput džakova, napisao je engleski istoričar E. H. Kar. Ne stoje dok se nečim ne napune. Svaka kultura, period ili pojedinac sagle-
UVOD
o k o 2 5 4 0 . p re n.t o k o 1 5 0 0 . p re n.e. U Britaniji dovrsen Stounhendž.
Izgrađena Keopsova velika piramida u Gizi (Egipat).
o k o 1 2 6 0 . p rc n.e. Mikenjani pustose
4 7 6 . god.
Troju u današnjoj
Germanski vođa
GrČkoj.
Odoakar pustoši Rim.
o k o 5 0 0 god. Ambrozije, mogući ,,pravi“ kral] Artur, bori se kod Badona, u Britaniji.
1 1 1 9 . god. Vitezovi templari osnivaju vojni red radi odbrane Svete zemlje.
1 2 7 1 . god. Počinju istraživačka putovanja Marka Pola.
o k o 1 3 0 0 . god. Sagraden Veliki zid u Velikom Zimbabveu (južna Afrika).
1 4 2 1. god. Kineskajlota možda ,,otkrila“ Novi Svet.
1 5 0 9 . god. Spanci počinju da naseljavaju Srednju Ameriku.
,
ti tttVvtll
12
MISTERIJE ISTORIJE
davaju i proučavaju prošlost na svoj način. Tako je ugledni srednjovekovni hroničar Džefri Monmaut pretpostavljao da je Stounhendž, u Viltširu u Engleskoj, delo izumrle rase džinova. Danas neki teoretičari tvrde da je napravljen zahvaljujuči pomoči vanzemaljaca. Odgovori do kojih istoričari dolaze zavise od postavljenih pitanja. Večina belaca istraživača južne Afrike u 19. veku nikada nije htela da razmotri mogučnost da su takav veličanstveni grad kao što je Veliki Zimbabve mogli da izgrade afrički ,,divljaci“ . Niti su, bez obzira na dokaze američkih domorodaca, belci u Americi hteli da poveruju (niti je to bilo profitabilno za holivudske filmsku industriju) da Kasterov „poslednji okršaj“ nije bio nimalo herojski. Ove dve poslednje misterije sada su rešene, ali ostala pitanja v
ostače da vise u vazduhu. Sta se krije iza izgradnje piramida? Koliko je istine pomešano sa legendama u pričama o kralju Arturu i njegovom dvoru? Kakvi god da su odgovori, proučavanje kontroverznih događaja koji su godinama mučili istoričare predstavlja uzbudljivo štivo za svakog ko je zainteresovan za tajanstvene događaje u prošlosti.
dr Robert Stjuart
ZASTO SU FARAONI GRADILI PIRAMIDE? Velike egipatske piram ide su jedinstvene gradevine. Ni jedno od starih svetskih čuda nije izazvalo tolike nedoum ice. Ko ih je, i kako sagradio? Kakva im je bila nam ena? Čemu se služile? Da li su uopšte delo starih Egipćana? Kakva je sudbina neprocenjivog blaga koje su nekad krilo u njima? Tokom godina, piram ide su otkrile neke od svojih tajni, ali neke m isterije još uvek nisu razjašnjene.
P
Gore: Statua Imhotepa (6. vek pre n.e.), arhitekte najstarije egipatske piramide, Zoserove stepenaste piramide. Kođen kao pripadnik donjeg staleža , uspeo je, zahvaljujući svojoj inteligenciji, da stekne ugledni polozaj.
riča počinje oko 2630. pre n.e. kada je Zoser, faraon koji je vladao u to vreme, naredio da se sagradi nova vrsta grobnica. Ona je trebalo da bude veća od podzemnih grobova ili niskih građevina od zemljanih opeka koje su se zvale mastabe, a u kojima su sahranjivani mnogi od prethodnih egipatskih vladara. Zoser je bio uspešan vojskovođa, a njegova rastuća kraljevina bila je dovoljno snažna da obezbedi ono što je naumio. Ali, postojalo je nešto više od jednostavne želje za samoveličanjem. Zoser se na taj način osigurao da će, kao bog za života, na odgovarajući način obezbediti zagrobni život. Naime, za stare Egipćane smrt je bila samo P početak puta u drugi svet, pa je za njihove vladara bilo veoma važno da na taj put krenu što bolje opremljeni. Taj zadatak trebalo je da obavi Imhotep, Zoserov prvi ministar. Pokazalo se da je on talentovani arhitekta, pa je prva piramida u svetu nastala kao posledica njegovih nastojanja. Započeta je kao obična mastaba, ali kako su radovi odmicali, ona je uvećavana dodavanjem jedne mastabe povrh druge. Tako je dobijeno šest pojedinačnih ,,stepenika“ , koji su dostizali visinu od oko 60 metara. Odatle potiče i ime po kojem su poznate u istoriji - stepenaste piramide. Gornji sloj je izgrađena od malih kamenih blokova i pustinjske gline. U unutrašnjosti, koja je bila izgrađena od zemlje i kamena, nalazila se grobnica i riznica za Zoserova posmrtna dobra. Postojala je
N a suprotnoj strani: piramide u Gizi. Ne zna se pouzdano zasto su Egipćani prestali da grade piramide, mada je do toga moglo doći usled opadanja moći. Dole: statua kralja Zosera iz mastabe u blizini Stepenaste piramide.
ZAŠTO SU FARAONI GRADILI PIRAMIDE?
„Razmislite o tome, vojnici! Sa vrha ovih piramida gleda na vas četrdeset vekova !“
* N a p o l e o n B o n a p a r t a p r e b it k e k o d p ir a m id a ,
1798.
15
16
MISTERIJE ISTORIJE
namera da se napravi kopija Zoserove palate. Centralno mesto zauzimala je grobnica. U okolnim prostorijama nalazili su se grobni predmeti, kao što je «Aleksandrija 1 DELTA NILA nameštaj, nakit, i ostale dragocenosti koje je vladar posedovao. E G I P A T Verovatno se nikada neće utvrditi kako je Imhotep PIR A M ID E “ i T U GIZI realizovao svoju zamisao. Možda je jednostavno iskoKairo Sakara aa Memfis ristio šansu da upotrebi Ijudsku snagu, nove materijale, i alat koji mu je stajao na raspolaganju, ali mnogi EVROPA AZU A stručnjaci smatraju da iza ovog velikog poduhvata EGIPA^TJveci deo AFRIKA stoje dublje, duhovne namere. Po njima, stepenasta 4 0 m ija piramida predstavljala je merdevine - ne njihov sim4 0 k ilo m e ta ra bol - kojim se duša preminulog vladara mogla popeti na nebo da sa pridruži besmrtnim bogovima. Bilo je Dole: Stepenasta to doslovno stepenište ka nebu. piramida kralja Zosera Nekoliko godina kasnije, oko 2540. pre n.e. otišlo se korak dalje, u Sakari bila je prva kada je faraon Kufu naredio da se izgradi najveća piramida do tada. Ona piramida u svetu. je ostala poznata u istoriji kao Velika piramida. Sa stranama dugim 230 Njen izgled je izmemetara i visinom od 146 metara, ona je poslednje preostalo čudo od njen tokom izgradnje sedam svetskih čuda Starog sveta. pošto su njeni graPoput svojih prethodnika, faraon Kufu (nama poznat pod imenom ditelji navikli da rade Keops) počeo je da planira svoju „večnu kuću „ čim je stupio na presto. sa kamenom p a su g a Prvo je izabrao mesto gde će je sagraditi. Izbor mu je pao na Gizu, na radije koristili nego zapadnoj obali reke Nil, samo nekoliko kilometara severno od stepetradicionalne cigle od naste piramide u Sakari. Grobnice su obično građene na zapadnoj obali blata. Tako je nastalo zato što je sunce u smiraj dana zalazilo na zapadu. Osim toga, Giza je šest džinovskih stepebila u neposrednoj blizini kamenoloma odakle je mogao da se dopremi nika koji su se uzdinajveći deo od 2.300.000 kamenih blokova potrebnih za izgradnju zali iznad pustinje. piramide. Stručnjaci smatraju da Smatra se da je za izgradnju piramide oni simbolišu stvarabilo potrebno 30 godina uz angažovanje nje, ili stepenište ka masovne radne snage. Grčki istoričar nebu. Herodot, koji je posetio Egipat oko 450. pre n.e. tvrdi da je na gradilištu bilo angažovano oko 100.000 robova. Današnji egiptolozi smatraju da je bilo oko 30.000 radnika, i da oni, nasuprot uvreženom mišljenju, nisu bili robovi. Neki od njih bili sr e d 0 :c
mor
N a suprotnoj strani
I
(gore): Ruševine
pogrebnog kompleksa I
Stepenaste piramide. I
Svi kompleksi pirami- I
da imali su niz cere- I
monijalnih gradevina, I
povezanih dugim ale- I jam a. Neke od
najvažmjih građevina I
kompleksa Stepenaste I
piramide bile su kopije ' svetilišta koja su se
nalazila širom Gornjed
i Donjeg Egipta. Na I suprotnoj strani
(dole): Zlatni poklo- I pac Tutankamonovog unutrašnjeg kovčega dočarava bogatstvo koje su egipatski Ja ra o n i odnosili sa sobom u grobnice.
ZAŠTO SU FARAONI GRADILI P I R A M I D E ?
E g ip at
Svet
Sagrađeni prvi
oko 3300
ndani gradovi u Egiptu.
pre n.e.
U Egiptu korišćeno
oko 3200
prvo hijeroglifsko pismo.
pre n.e.
Ujedinjenje Egipta pod kraljem
oko 3100
Narmerom, pnim egipatskim faraonom.
pre n.e.
Arhitekta Imhotep sagradio
oko 2630
Stepenastu piramidu kralja Zosera,
pre n.e.
prru piramidu u svetu.
oko 11.000
U Japanu izrađeni najstariji
pre n.e.
primerci gmčarije.
oko 9000
Počeci zemljoradnje u
pre n.e.
Mesopotamiji (današnjem Iraku).
oko 7000
U Anatoliji podignut Katal Hidžik,
pre n.e.
verovatno najstariji grad na svetu.
oko 4500
U zapadnoj Evropi sagrađene
pre n.e.
prve megalitske grobnice.
ok o 3400
U Mesopotamiji se javljaju
pre n.e.
najraniji pisani tragovi.
oko 3000
U Kini izumljen
pre n.e.
gmčarski točak.
oko 2600
Kompleksi hramova
pre n.e.
sagradeni d u i Anda u Ju in o j Americi.
U Gizi sagradena
oko 2540
Velika Keopsova piramida.
pre n.e.
Isklesana Sfinga,
oko 2500
p n a monumentalna skulptura.
pre n.e.
oko 2300
Od gradova-driava
pre n.e.
Mesopotamije formirano prvo carstvo pod vođstvom Sargona iz Akada.
Egipatski vladari i njihoti
oko 1570
velikodostojnici sahranjivani u
pre n.e.
grobnicama od tesanog kamena u Dolini kraljeva u blizini Luksora.
Progon Jevreja iz
oko 1200
Egipta u Palestinu.
pre n.e.
Smrt Ramzesa III,
1166
poslednjeg velikog faraona
pre n.e.
Gradanski rat dovodi do
945
raspada Egipta na male državice.
pre n.e.
oko 1750
Vavilonski vladar
pre n.e.
Hamurabi objavio Zakonik, prvi u svetu.
oko 1500
U Engleskoj dovršen
pre n.e.
Stounhendž.
oko 1200
Olmeci, prva velika
pre n.e.
srednjoamerička civilizacija pojavila se na mestu današnjeg Meksika.
17
M ist er ije ist o r ije Popularna i bogato ilustrovana knjiga o najprivlačnijim tajnama istorije od drevnog Egipta do današnjih dana.
K N JI G A S A D R Ž I #
Zapanjujuće činjenice o najvažnijim ljudima i događajim a, od staroegipatskih faraona do savremenih američkih predsednika. #
Uporedne hronološke tabele na kojima je svaka istorijska misterija sagledana u širem istorijskom kontekstu. Više od 200 ilustracija, fotografija i specijalizovanih geografskih karata koje na svojevrstan način oživljavaju prošlost. Privlačni tekstovi koji podstiču čitaoca da na osnovu iznetih činjenica izvuče i sopstvene zaključke o pojedinim događajima.
#
#
#
Provokativna i popularna knjiga o pojedinim najinteresantnijim - i najkontroverznijim - ličnostima i događajima u svetskoj istoriji.