Digitalizacija sajamskog poslovanja u logistici

Uvod

Logistika, kao disciplina, ima ključnu ulogu u modernom poslovanju omogućujući efikasno kretanje roba i usluga od proizvođača do krajnjeg korisnika. Povijest logistike pruža uvid u razvoj ove prakse kroz stoljeća, dok suvremena logistika obuhvaća složene operacije koje uključuju različite sektore uključujući i logistiku usluga. Odabir pravih logističkih usluga postaje sve važniji zbog globalizacije i sve složenijih lanaca opskrbe.

Sajamsko poslovanje predstavlja specifičan segment logistike koji je od velikog značaja za mnoge industrije. Sajmovi imaju bogatu povijest i služe kao platforme za poslovne susrete, razmjenu znanja i promociju proizvoda i usluga. Organizacija sajma uključuje niz operativnih zadataka, od planiranja i logistike do izvršenja događaja. U današnje vrijeme, digitalna transformacija i digitalizacija sajmova postaju neizbježni trendovi koji mijenjaju način na koji se sajmovi organiziraju i održavaju.

Posebna pažnja u ovom radu posvećena je digitalizaciji usluga organizacije sajmova na primjeru DB mr. sc. Dragan Kopecki, viši predavač Poslovno veleučilište Zagreb

Schenkera, jedne od vodećih globalnih logističkih kompanija. Povijest i prisutnost DB Schenkera u Hrvatskoj pružaju kontekst za analizu njihovih inovacija u digitalizaciji, uključujući ELS (Event Logistics Services) i Schenker LIFT. Uz tehničke izazove, digitalizacija donosi i izazove vezane uz ljudski faktor, kao što je edukacija zaposlenika.

Cilj ovog rada je pružiti pregled razvoja i trenutnih trendova u logistici, sajamskom poslovanju i digitalizaciji, koristeći primjer DB Schenkera kao studiju slučaja za analizu izazova i rješenja u modernom poslovnom okruženju.

Povijest logistike

Ne postoji suglasje oko značenja pojma logistike. Postoji niz različitih stajališta u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Pojam logistika teško je definirati na jedan način, sva različita stajališta mogu se smatrati ispravnima. Određena skupina stručnjaka i znanstvenika definiraju logistiku kao: „ funkciju opskrbljivanja materijalima, smještajem i transportom “. Oni smatraju izvor 1: https://licegrada.hr/sajmovi-u-srednjem-vijeku-vazan- dio-razvoja-trgovine-zagrebackog-prostora/ da riječ logistika potječe od francuske riječi loger (de loge) što znači stanovati ili smjestiti se.

Prema drugoj skupini stučnjaka i znanstvenika, korijen pojma odnosno riječi logistika dolazi iz starogrčke riječi logistikós što označava računanje, a prema nekima proizlazi iz francuskog jezika, riječi logistique što ima značenje opskrbljivanja ili nabave.1

„Upotrebu logistike kao pojma po prvi put se pronalazi u vojnoj dokumentaciji francuskog kralja Luja XIV iz 1670., u kojoj je obuhvaćala opskrbu vojske potrebitim raznim materijalnim sredstvima, transport vojnih postrojbi i naoružanja. Francuski inženjer Jules Dupuit 1844. godine koristi se pojmom logistike pri predstavljanju ideje zamjene transportnih troškova za troškove zaliha na primjeru izbora cestovnog ili pomorskog prijevoza robe. Pod kraj 19. stoljeća pojam logistike se koristi u vojnoj literaturi Sjedinjeni američkih država gdje predstavlja pozadinsku vojnu službu. U dvadesetom stoljeću logistika iz vojnog područja primjene postepeno je ušla u gospodarsko-znanstveno područje.“ 2

Logistika usluga

Smatra se da rad omogućuje profesionalni i duhovni razvoj svakog čovjeka. Rad se ne vrednuje samo po proizvodnji kvalitetne, sigurne i ekonomski dostupne robe, već i po načinu proizvodnje, formiranju zajednice osoba uključenih u proces rada, brizi za okoliš i poštivanju prirode. Takvo shvaćanje procesa rada uključuje i njegovu intelektualnu, estetsku i moralnu dimenziju. Posao se sagledava u svom dostojanstvu, bez obzira na tehnološku ili organizacijsku razinu, uz težnju za profesionalnošću. Rad je jedna od dimenzija ljudskog bića koja donosi osjećaj potpunosti, rasta ljudskosti, smisla, zadovoljstva i područja eksperimentiranja naše kreativnosti koja nam donosi radost i svijest o vlastitom dostojanstvu. 3

Poduzeća koja u svome poslovanju koriste koncept logistike kao odgovor na uslugu trebaju razumjeti da se njenim osnovnim funkcijama treba upravljati jednako kao i kod integralne logistike. U kvalitetno organiziranoj logistici aktivnosti su usmjerene prioritetno na kretanje fizičkih proizvoda u distribucijskom toku, a aktivnosti u logistici usluga ne usmjeravaju se samo na čistu isporuku fizičkih proizvoda, nego i na isporuku pripadajućih usluga i prednosti. Logističke aktivnosti usmjerene su na planiranje svih kretanja fizičkog pokretanja same robe, a aktivnosti logistike usluga prvenstveno i prioritetno bave se tokovima informacija, pohranom i sakupljanjem podataka te komunikacijom sa svim uključenim stranama u procesu rada. 4

Sajmovi i povijest

Sajmovi i izložbe imaju bogatu povijest koja seže tisućama godina, razvijajući se od jednostavnih okupljanja trgovaca do razrađenih vitrina kulture, inovacija i trgovine. Drevne civilizacije, kao što su Grci, Egipćani i Rimljani, održavale su okupljanja na kojima su trgovci razmjenjivali robu i predstavljali svoju robu. Ovi rani sajmovi služili su kao vitalna središta za trgovinu, kulturnu razmjenu i društvenu interakciju. Tijekom Srednjeg vijeka, sajmovi su postali više strukturirani događaji, često vezani za vjerske festivale ili kraljevske proslave. Trgovcima su ponudili priliku da predstave svoje proizvode široj publici i olakšali razmjenu dobara iz dalekih zemalja. Poznati sajmovi šampanjca u srednjovjekovnoj Francuskoj bili su poznati po svojoj veličini i značaju u europskoj trgovini. U razdoblju renesanse došlo je do pojave specijaliziranih sajmova, usredotočujući se na specifične industrije kao što su tekstil, začini i obrt. Ti su događaji imali ključnu ulogu u gospodarskom razvoju gradova diljem Europe i izvan nje.

Industrijska revolucija donijela je značajne promjene na sajmovima i izložbama. Velika izložba radova Industrije svih Nacija, održana u Londonu 1851. označila je prekretnicu u povijesti izložbi. U organizaciji princa Alberta i Henryja Colea predstavili su najnovije inovacije u tehnologiji, industriji i kulturi iz cijelog svijeta. Uspjeh Velike izložbe inspirirao je slične događaje diljem Europe i SAD-a, što je dovelo do širenja međunarodnih izložbi. U 20. stoljeću, sajmovi i izložbe nastavili su se razvijati, odražavajući promjenjivo gospodarski i kulturni krajolik. Svjetski sajmovi, kao što su New York World’s Fair i Expo ‘67 u Montrealu, postali su platforme za nacije da pokažu svoja postignuća i težnje na globalnoj sceni.

S pojavom digitalne tehnologije izložbe postaju sve popularnije nudeći nove načine virtualnog povezivanja sa sadržajem. Međutim, fizički sajmovi i izložbe ostaju relevantni i pružaju mogućnosti za interakci -

1 https://hrcak.srce.hr/file/45047

2 https://progressive.com.hr/?p=4467

3 Kopecki,D., Luburić,G. (2022.) „Upravljanje ljudskim kapitalom u obiteljskim poduzećima Ekonomije zajedništva“, Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja ju licem u lice, umrežavanje i praktična iskustva koja se ne mogu ponoviti na internetu. Danas sajmovi i izložbe obuhvaćaju širok raspon industrija i interesa, od umjetnosti i dizajna do tehnologije, poljoprivrede i šire. Oni služe kao ključne platforme za poduzeća u pokretanju novih proizvoda, stvaranje partnerstva i suradnju s potrošačima. Osim toga, i dalje imaju ključnu ulogu u promicanju kulturne razmjene, poticanju inovacija i poticanju gospodarskog rasta u zajednicama diljem svijeta.

4 Bloomberg, J.D., LeMay, S., Hanna, J.B.: Logistika, Pearson Education, 2002., str. 84.

Operativno izvođenje sajma

Za organizaciju sajmova zadužen je cijeli niz ljudi i institucija. Organizacija sajma iznimno je velik pothvat zato što je za isti potrebno uložiti velike ljudske kapacitete, tehnologiju, vrijeme, prostornu organizaciju te pravovremeno utvrditi potrebne logističke procese vezane za protok roba do i s mjesta organiziranja sajma.

Špediteri kao glavna ruka logističkih kuća odrađuju najzahtjevniji dio posla, onaj operativni kojem je svrha omogućiti pravovremeno i nesmetano izlaganje roba samim izlagačima. Kroz oči špeditera, kao pružatelja usluge, organizacija sajma započinje dobivenim upitom od strane zainteresiranih izlagača koja se potom obrađuje, dogovaraju se datumi prikupljanja i isporuke robe na mjesto održavanja kao i sam povrat robe izlagaču nakon završenog izlaganja.

Uz same zadatke organizacije transporta roba, postoji niz faktora koji također ulaze u cjelokupnu ponudu koju špediter šalje izlagaču, a to mogu biti: pakiranje robe, carinjenje, izrada prateće dokumentacije, savjetovanje, prijenos robe na sajmu, izrada štanda, najam opreme i slično.

Operativni proces možemo razvrstati na sljedeći način:

1. Pronašli smo izlagača na listi izlagača (ELS), samoinicijativno smo pronašli izlagača putem interneta, sales leed-a ili smo dobili direktan upit samog izlagača/klijenta

2. Preuzima se dokumentacija prema kojoj će biti izrađena ponuda (shipping instructions i Tariff) na ELS-u ili se kontaktira Schenkerov ured u državi održavanja sajma)

3. Izrađuje se ponuda prema dobivenim uputama iz dokumentacije i zahtjevima klijenta

4. Ponuda se šalje klijentu te se čeka potvrda

5. Ako dođe do potvrđivanja, kreće se u realizaciju organizacije

Slika izvor 1: snimka zaslona službene dokumentacije DB Schenker

Slika 1 : Shipping instructions prilikom nastupa na sajmu

Klasifikacija sajmova

1. Svjetski sajmovi

– veliki internacionalni sajmovi - veliki nacionalni sajmovi i izložbe - opći sajmovi i izložbe

– međunarodni - nacionalni - regionalni - lokalni

2. Poljoprivredni sajmovi i izložbe

– međunarodni - nacionalni - regionalni - stručni – šumarstvo - agrikultura - ribarstvo

3. Sajam široke potrošnje i industrijski sajam

– poljoprivredni sajam i industrijski sajam - opći industrijski sajam - specijalizirani industrijski sajam

4. Posebne vrste izložbi

– svjetski trgovinski centri - nacionalni trgovinski centri - privatne izložbe - showrooms

5. izložbena dvorana

– izložbe bez izložbenih paviljona, izložba unutar izložbe - kongresi, simpoziji, konferencije, konvencije. 5

Digitalna transformacija

„Digitalna transformacija odnosi se na intenzivnu primjenu digitalne tehnologije i resursa kako bi se ti resursi pretvorili u nove prihode, poslovne modele i načine poslovanja. Transformacija nastaje kada poduzeće odluči u relativno kratkom vremenskom razdoblju iz temelja mijenjati svoje poslovne procese, strategije, aktivnosti, hijerarhijsku i organizacijsku

5 Alfred Alles: Exhibitions: Universal marketing tools

Izvor: Mapa sajma - Zagrebački Velesajam (zv.hr)

Slika2: Ilustracija, prikaz sajmišnog prostora, ZG velesajam strukturu, sve kako bi se ti procesi i strategije bolje povezali i na kraju krajeva omogućili bolju konkurentsku prednost poduzeću na tržištu.“ 6

„S druge strane, digitalna transformacija cjelokupnog poslovanja podrazumijeva otvorenost i promjenu organizacijske kulture, razvoj istraživanja i razvojnih kapaciteta, korištenje novih, otvorenih inovacija, kao i drukčiji pristup vođenju samog poduzeća.“ 7

„Dakle, digitalna transformacija podrazumijeva promjenu strategije poslovanja u skladu s konstantnim tehnološkim napretkom. Shodno tome, poduzeću se smanjuju troškovi, povećava profitabilnost, ali i samo zadovoljstvo kupaca.“ 8

„Digitalna transformacija je temeljita i ubrzana transformacija poslovanja, procesa, sposobnosti i modela s ciljem potpunog iskorištavanja mogućnosti digitalnih tehnologija i njihovog utjecaja na društvo na strateški i prioritetni način.“ 9

Digitalizacija sajmova

Svim poduzećima cilj je opstati na tržištu i proširiti svoje poslovanje. Postižu to poboljšavanjem svojih rezultata, a za to je nužna prilagodba okruženju u kojem se nalaze. Pri tome im koristi digitalna transformacija.10

U širem smislu digitalna transformacija može se definirati kao: „Proces kojem je cilj unaprjeđenje entiteta okidanjem značajnih promjena u njegovim svojstvima kroz kombinaciju informacijskih, računalnih, komunikacijskih i povezujućih tehnologija“ 11

Važno pitanje koje se postavlja je: jesu li sajmovi u skladu s vremenom u kojem živimo? Sajmovi posto - je stoljećima, njihov izgled kao i sam način izvođenja nisu se previše mijenjali. Ako uzmemo kao primjer pandemiju COVID-a koja je pogodila svijet, možemo vidjeti kako je ona ponajviše pomogla služeći kao katalizator tehnološkim promjenama koje su već prije bile prijeko potrebne kako bi se poslovanje sajmova premjestilo iz ustaljenog načina izvođenja koji nije bio podložan promjenama, ponajviše radi ljudskog faktora.

Virtualizacija poslovanja

Virtualizacija, digitalizacija, implementacija raznih sofwera postali su vodeći akti u organizaciji sajmova za vrijeme COVID-a jer, nažalost, tradicionalno organiziranje sajmova nije bilo moguće. Trenutni rastući trendovi u digitalizaciji nastavili su se i danas te tako možemo slobodno zaključiti kako je nova era sajmova službeno nastala zahvaljujući pandemiji. Digitalizacija sajmova dovela je do lakšeg otvaranja tržišnih i prodajnih kanala, lakše komunikacije, izvođenja izlaganja te postavlja novu platformu za izlazak na tržište.

Virtualizacija je možda jedan od najboljih primjera napredne digitalizacije na sajmovima. Potencijalnim klijentima omogućuje se pregled proizvoda bez “face-to-face” kontakta, izlagačima također omogućuje izlazak na sajam bez fizičkog predmeta koji se izlaže, time se smanjuje trošak izlaganja, umanjuje se ri -

Fotografija izvor 2: Andreas Reimer on LinkedIn: Our transportation VR showcase to demonstrate customers how they can make… | 19 comments

Fotografija 2: Fotografija, Pregled automobile uz VR tehnologiju bez fizičkog vozila

6 prema Spremić, M., (2017.), Digitalna transformacija poslovanja, str.53., Zagreb, Ekonomski fakultet

7 http://www.infodom.hr/UserDocsImages/Inicijativa_Digitalna%20transformacija%20gospodarstva%202016_2020. pdf

8 http://ivisol.com/inovacije-digitalna-transformacija/ , dostupno 05.08.2018.

9 http://www.infotrend.hr/clanak/2016/7/digitalizacija-jedna-od-temeljnih-sastavnica-modela-razvojaotvorenoginformacijskog-drustva,88,1251.html, dostupno 05.08.2018.

10 Apsolon, »Digitalna transformacija u Hrvatskoj, 2019.,« Apsolon d.o.o., Zagreb, 2019.

11 G. Vial, »Understanding digital transformation: A review and a research agenda,« Journal of Strategic Information Systems, svez. 28, br. 2, pp. 118-144, 2019.

Fotografija izvor 3: https://bljesak.info/sci-tech/flash/bljesakinfona-jednom-od-najvecih-sajmova-racunalnih-tehnologija-ueuropi/151456

Fotografija 3: Fotografija, Videoigre, letenje na metli uz VR tehnologiju zik gubitka ili krađe robe-opreme dok stranka može imati osobni kontakt s izlagačem na štandu ako to odluči, dakle radi se i o selektivnom pristupu potencijalnih klijenata jer sami biraju pristup proizvodu.

Poslovni slučaj „DB Schenker“ - digitalizacija sajmova

Sve je počelo 1872. godine kada je Gottfried Schenker, osnivač Schenker & Co. u Beču, ponudio prve konsolidirane željezničke pošiljke iz Pariza u Beč. Na prijelazu stoljeća Beč je bio metropola u zemlji u srcu Europe gdje se aktivno koristilo deset jezika. Počevši od Beča, tvrtka je otvorila tržišta unutar i izvan Austro-Ugarske monarhije. U brzom slijedu, Gottfried Schenker osnovao je podružnice u Budimpešti, Trstu, Pragu, Beogradu, Sofiji, Saloniki i Carigradu. U to vrijeme distribuciju unutar gradova i pojedinih regija još su provodili treneri s konjskom zapregom. Impresivna skladišta, poput onog u Beču, djelovala su kao trgovinska čvorišta. Pošiljke za veće udaljenosti prevezene su željeznicom. Međutim, zbirni prijevoz na cijelom kontinentu ili prijevoz rasutog tereta također su zahtijevali prijevoz morem. Predviđajući daljnji razvoj, Gottfried Schenker stekao je interese za brodske linije.

Počevši od Trsta, organizirao je prijevoz preko Sredozemnog mora do Belgije, Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije, kao i do Sjedinjenih Država. Brodovi tvrtke s njegovim imenom „Gottfried Schenker“ i brodovima njegove supruge „Betty“ prelazili su Atlantski ocean.

Godine 1913. osnovana je prva podružnica izvan Europe u New Yorku. U isto vrijeme tvrtka je također dosljedno iskorištavala mogućnosti koje moderna tehnologija nudi, kombinirajući prosljeđivanje s novim metodama telekomunikacija. U trenutku kada su se otvarali novi transportni pravci prema Americi, tvrtka je stekla interese u poznatim telegrafskim tvrtkama koje su po prvi put povezale Europu i Ameriku komunikacijskim kabelima. Gottfried Schenker stvorio je temelje za buduću mrežu prijevoznih sredstava, korištenje informacijske tehnologije i globalnu prisutnost tvrtke. Schenkerov uspjeh već se 136 godina temelji na tim načelima.12

Današnji DB Shenker odjel je njemačkog željezničkog operate Deutsche Bahn AG. Tvrtku je Deutsche Bahn kupio kao Schenker-Stinnes 2002. godine. Današnji Schenker sačinjen je od odjela za zračni, pomorski, cestovni transport kao i odjele za specijalne transporte, ugovornu logistiku, savjetovanja te odjela sajmova i izložbi. Željeznički transport još uvijek je pod Deutche Bahn-om.13

DB Schenker u HR

U Hrvatsku DB Schenker dolazi 1995. Godine. Te godine osnovan je zastupnički ured Schenkera Eurocargo u Zagrebu i imao je tada 6 radnika. 1. svibnja 1996. godine, ured postaje nacionalni Schenker Eurocargo d.o.o. (LLC). Vremenom Schenker d.o.o. raste i dobiva status vodećeg logističkog centra u Hrvatskoj i regiji. Trenutno zapošljava više od 100 osoba. „U mogućnosti smo brzo i učinkovito pružiti prijevozna rješenja kupcima s vrlo različitim zahtjevima i

Fotografija izvor 4: db schenker hrvatska - Google Search Fotografija 4: Fotografija, Službeni prostor DB Schenker Hrvatske – Zagreb

12 Gottfried Schenker - Wikipedia

13 DB Schenker - Wikipedia potrebama. Kroz jaku mrežu naših poslovnica diljem svijeta specijalizirani smo za organizaciju logističke usluge vezano za sajmove, kongrese, koncerte i različita kulturno-umjetnička događanja diljem svijeta. Schenker Hrvatska dio je velike globalne mreže gdje dnevne linije pokrivaju Hrvatsku, Europu i šire.“ 14

Operativna digitalizacija u Schenkeru – ELS i Schenker LIFT

ELS je Schenkerova interna baza podataka koja se koristi kako bi se vidio pregled svih nadolazećih sajmova, te svih prijavljenih izlagača. Također, služi kao platforma za izmjenu informacija te prikupljanje potrebne dokumentacije za izradu ponuda kao što su Shipping instructions i Fairs Tarrifs koje se izrađuju zasebno za svaki sajam. ELS omogućuje preuzimanje vodstva za organizaciju sajma na način da svaki Schenkerov ured bira koji će sajam preuzeti u svoju organizaciju te prateće izlagače. Ured koji je preuzeo sajam te je zadužen za organizaciju navedenog, zadužen je također za izradu Shipping instructions i Fairs tarrifs dokumentacije koja se prije ELS-a slala na zahtjev/upit Schenkerovih ureda iz drugih zemalja čiji izlagači će prisustvovati sajmu kako bi mogli izraditi ponudu za svoje klijente.

Schenker LIFT interna je digitalna platforma poduzeća koja je osmišljena u svrhu lakšeg organiziranja poslova organizacije sajmova. Platforma je povezana s ELS bazom podataka/ Fairs platform-om gdje su vidljivi svi izlagači na pojedinim sajmovima. Schenker LIFT osmišljen je i implementiran kako bi se za svakog izlagača (samo one koji koriste Schenker kao špeditera) sustavno mogao pojedinačno pratiti tijek izlaganja stavku po stavku, na svakom mjestu u određeno vrijeme i datum. Sastoji se od sučelja u kojemu su odabrane usluge koje izlagač koristi te njihove cijene. Program dalje prikazuje tijek odvijanja za svaku od usluga, primjer: Prikupljanje robe u skladištu izlagača, transport robe do sajamskog prostora,

Slika izvor 3: Snimka zaslona, Program ELS 1

Slika 3: Program ELS 1

Slika izvor 4: Snimka zaslona, Praćenje operativnih procesa u Schenker LIFT-u

Slika 4: Praćenje operativnih procesa u Schenker LIFT-u istovar robe u skladište te carinski postupak, prijenos robe od skladišta do štanda organiziranim viličarom ili kranom, istovar robe na štand te povrat prazne ambalaže ili paleta u skladište do završetka izlaganja, te povrat ambalaže ili paleta kao i pakiranje robe na iste, prijenos i utovar robe u kamion za povratak te transport robe nazad izlagaču.

Izazovi u digitalizaciji

Sajmova

Digitalna tehnologija transformira način poslovanja poduzeća na različite načine. Omogućuje automatizaciju procesa, efikasniju komunikaciju unutar tvrtke i s vanjskim partnerima te prilagođavanje marketinških strategija prema specifičnim segmentima publike. Internet otvara vrata globalnom tržištu omogućujući poduzećima da dosegnu nove kupce diljem svijeta putem e-trgovine. Digitalna tehnologija potiče inovacije u proizvodima i uslugama omogućujući korištenje naprednih tehnoloških rješenja poput umjetne inteligencije, interneta stvari ili blockchain tehnologije. Kroz digitalne platforme, poduzeća pružaju personalizirano iskustvo korisnicima što uključuje prilagođene proizvode, intuitivna sučelja aplikacija i brzu podršku putem interneta. Ukratko, digitalna tehnologija ima ključnu ulogu u optimizaciji poslovnih procesa, poboljšanju komunikacije, proširenju tržišta, poticanju inovacija te poboljšanju iskustva korisnika. Nadalje, kada je riječ o sajmovima, tu također postoje izazovi kojima je potrebno dati pažnju. Kao svako poduzeće, sajam je zasebno „tkivo“ koje diše svojim pravilima te nije moguće primijeniti istu formulu za rješavanje problema kao kod poduzeća. Kako bi se lakše svladali izazovi koji dolaze, nužno je uzeti u obzir koliko digitalna tehnologija utječe na najvažnije poslovne procese i poslovne modele, koliko je vremena potrebno za razvoj proi -

14 (Dobrodošlica novom članu: Schenker d.o.o. – AmCham Croatia - Američka gospodarska komora u Hrvatskoj) slikadb schenker hrvatska - Google Search zvoda i usluga, i kolika je učinkovitost informatičke podrške u ostvarenju ciljeva poduzeća kao i koje su to vještine i znanja informatičke podrške potrebne.15

S obzirom na dinamičnost tehnoloških promjena, ključno je prilagođavanje radne snage kako bi se osigurala konkurentnost radnika na tržištu rada. To se može postići u nekoliko koraka:

1. Obrazovanje mladih: tradicionalni poslovi koji su bili dostupni osobama s nižom razinom obrazovanja postaju manje uobičajeni zbog napretka u tehnologiji, kao što je umjetna inteligencija. Stoga je važno da se mladi educiraju za rad, pri čemu su STEM tečajevi izrazito važni, posebno u područjima kao što je informatika. Države bi trebale ulagati u kvalitetno obrazovanje na svim razinama kako bi odgovorile na ove promjene.

2. Programi prekvalifikacije: potrebno je omogućiti široku dostupnost kvalitetne obuke za posao kako bi radna snaga mogla brzo reagirati na tehnološke promjene. To uključuje programe koji olakšavaju prelazak na nova zanimanja ili se prilagođavaju novim zahtjevima na tržištu rada.

3. Fokus na učinkovite programe obrazovanja i osposobljavanja: financiranje treba biti usmjereno na programe obrazovanja i osposobljavanja koji dokazano pružaju rezultate pri čemu se posebna pažnja treba posvetiti programima koji omogućuju rad na dobro plaćenim poslovima. Potrebno je prikupljati više informacija o učinkovitosti različitih programa obrazovanja kako bi se osiguralo učinkovito korištenje sredstava.

4. Širenje programa usavršavanja i pripravništva: usavršavanje i pripravništvo odlični su načini za stjecanje praktičnih vještina i iskustava potrebnih za ulazak na tržište rada. Potrebno je proširiti programe usavršavanja kako bi se omogući-

15 (Spremić, 2017: 58) lo većem broju osoba da steknu relevantna znanja i vještine.

Zaključak

Digitalna transformacija sajmova i izložbene logistike predstavlja prekretnicu u razvoju industrije događaja najavljujući novo doba inovacija, povezanosti i mogućnosti. U ovom radu možemo zaključiti da je integracija najsuvremenijih tehnologija, od iskustava proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) do analitike podataka i IoT rješenja revolucionarizirala sve aspekte sajmova i izložbene logistike. Od jačanja sudjelovanja posjetitelja i ROI-ja izlagača do optimizacije operativnih procesa i upravljanja logistikom, digitalne inovacije osnažile su dionike za otključavanje novih razina učinkovitosti, agilnosti i učinkovitosti unutar izložbenog ekosustava.

Međutim, pitanja koja su postavljena također su istaknula izazove i složenosti koji su svojstveni digitalnoj granici sajmova i izložbi. Brz tempo tehnološkog napretka zahtijeva stalnu prilagodbu i ulaganja, dok pitanja poput sigurnosti podataka, interoperabilnosti i digitalne pismenosti predstavljaju goleme prepreke koje treba prevladati.

Nadalje, imperativ osiguravanja jednakog pristupa digitalnim sposobnostima u cijelom spektru izlagača i dalje je zabrinjavajući, ističući potrebu za uključivim strategijama i mehanizmima potpore. Ipak, usred tih izazova leže bezgranične mogućnosti za rast, suradnju i stvaranje vrijednosti.

Prihvaćanjem inicijativa za digitalnu transformaciju i poticanjem kulture inovacija, sudionici unutar industrije događaja mogu otvoriti nove mogućnosti za angažman, stvaranje prihoda i globalan doseg. Osim toga, strateška ulaganja u digitalnu infrastrukturu, razvoj talenata i partnerstva za suradnju, mogu poslužiti kao katalizatori održivog rasta i diferencijacije u sve konkurentnijem okruženju.

Na kraju, ovo istraživanje može poslužiti kao dokaz transformativne snage digitalne inovacije u industriji događanja osvjetljavajući put prema budućnosti u kojoj sajmovi i izložbe služe kao dinamični talionici inovacija, povezivanja i trgovine u digitalnom dobu.

Literatura

Popis knjiga

Alfred Alles: Exhibitions: Universal marketing tools Apsolon, »Digitalna transformacija u Hrvatskoj, 2019.,« Apsolon d.o.o., Zagreb, 2019.

Bloomberg, J.D., LeMay, S., Hanna, J.B.: Logistika, Pearson Education, 2002.

Ferišak V. Nabava, Politika-Strategija-Organizacija-Menagment, 2. aktualizirano i dopunjeno izdanje, Zagreb 2006.

G. Vial, »Understanding digital transformation: A review and a research agenda,« Journal of Strategic Information Systems 2019.

Ragu-Nathan, T. S., Tarafdar, M., Ragu-Nathan, B. S., i Tu, Q. (2008). The Consequences of Technostress for End Users in Organizations: Conceptual Development and Empirical Validation. Information Systems Research.

Spremić, M., (2017.), Digitalna transformacija poslovanja, Zagreb, Ekonomski fakultet.

Wang, K., Shu, Q., i Tu, Q. (2008). Technostress under different organizational environments: An empirical investigation. Computers in Human Behavior.

Popis časopisa

Kopecki,D., Luburić,G. (2022.) „Upravljanje ljudskim kapitalom u obiteljskim poduzećima Ekonomije zajedništva“, Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja

Kopecki,D., Luburić,G. (2022.) „The Paradigm of unity in companies within Economy of Communion“,Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja http://www.infodom.hr/UserDocsImages/Inicijativa_ Digitalna%20transformacija%20gospodarstva%20 2016_2020.pdf http://ivisol.com/inovacije-digitalna-transformacija/, dostupno 05.08.2018. http://www.infotrend.hr/clanak/2016/7/digitalizacija-jedna-od-temeljnih-sastavnica-modela-razvoja-otvorenoginformacijskog-drustva,88,1251.html, dostupno 05.08.2018.

Popis internetskih izvora https://hrcak.srce.hr/file/45047 https://progressive.com.hr/?p=4467 Ibidem.

Andreas Reimer on LinkedIn: Our transportation VR showcase to demonstrate customers how they can make… | 19 comments https://bljesak.info/sci-tech/flash/bljesakinfo-na-jednomod-najvecih-sajmova-racunalnih-tehnologija-u-europi/151456

Mapa sajma - Zagrebački Velesajam (zv.hr) https://licegrada.hr/sajmovi-u-srednjem-vijeku-vazan-diorazvoja-trgovine-zagrebackog-prostora/ https://hrcak.srce.hr/file/45047 db schenker hrvatska - Google Search

Gottfried Schenker - Wikipedia

DB Schenker - Wikipedia FTML_2020_275_Mudryk.V.V..pdf (nau.edu.ua)