Kulturna diplomacija i međukulturalno pregovaranje

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Značaj kulturne diplomacije je neosporan, jer se provlači kroz sve sfere života, od studentskih razmjena, međunarodnih umjetničkih izložbi, filmskih festivala, sportskih manifestacija i književnih večeri do znanstveno istraživačkih radova i globalne suradnje

Dva područja koja su postala ne samo ključni elementi u međunarodnim odnosima, već i vrlo bitan dio svakodnevice ljudi diljem svijeta su svakako kulturna diplomacija i međukulturalno pregovaranje. Kulturna diplomacija neizostavan je dio kulturnog identiteta države, prvenstveno jer povezuje vanjsku i unutarnju politiku s kulturom i turističkom promocijom zemlje, ali i jer je proces koji bi trebao promovirati međusobno razumijevanje, poštovanje i suradnju.

Značaj kulturne diplomacije je neosporan, jer se provlači kroz sve sfere života, od studentskih razmjena, međunarodnih umjetnič- kih izložbi, filmskih festivala, sportskih manifestacija i književnih večeri do znanstveno istraživačkih radova i globalne suradnje. Kako bismo razumjeli značaj kulturne diplomacije, navesti ću dva primjera koja smatram bitnima u pristupu ovoj temi.

Olimpijske igre

Prvi su Olimpijske igre. Olimpijske igre predstavljaju jedan od najznačajnijih primjera sportske diplomacije. Ovaj globalni događaji okuplja sportaše iz cijelog svijeta, promičući međukulturalno razumijevanje i mir te pruža priliku za upoznavanjem i razmjenom između različi- tih kultura, uz slavljenje zajedničkih vrijednosti kao što su fair play i sportski duh.

Japanska kultura

Drugi primjer je Japan, odnosno japanska kulturna diplomacija koju grade uz pomoć umjetnosti i tehnologije. Japan je poznat po svojoj učinkovitoj kulturnoj diplomaciji, koja kombinira tradicionalne umjetnosti, poput ikebane i kaligrafije, s modernim tehnologijama i pop kulturom. Japanski animirani filmovi, manga stripovi i video igre postali su globalni fenomeni, promičući japansku kulturu diljem svijeta dok japanska vlada aktivno podupire kulturna događanja i festivale u inozemstvu, jačajući međunarodne veze kroz umjetnost i inovacije. Obzirom da živimo u globaliziranom, brzo promjenjivom svijetu, kulturna diplomacija postaje sve važnija i nerijetko nužna u međunarodnim odnosima u kojima zastarjele tehnike diplomacije postaju skoro pa nepotrebne. Ostvarivanje kontakata u opuštenijem i manje formalnom okruženju može imati veći značaj u međunarodnim političkim odnosima od formalnih pregovora, jer osigurava sigurno okruženje i otvoreni razgovor. Tu na scenu stupa drugi temeljni čimbenik međunarodnih odnosa - međukulturalno pregovaranje.

Međukulturalno pregovaranje

Pregovaranje se najčešće definira kao proces uzajamne komunikacije s ciljem dolaženja do zajedničke odluke, a u međunarodnoj se politici definira kao diskusija između službeno imenovanih predstavnika, koji su određeni da postignu formalni sporazum svojih vlada u pronalaženju rješenja na pitanje koje je od zajedničkog interesa ili je predmet spora među njima. Iako postoji još nebrojeno mnogo definicija ili varijanti temeljne definicije pregovaranja, zajednička varijabla svima je komunikacija. Naime, bez jasne i dobre komunikacije ne može doći do ishoda pregovora koji odgovara objema stranama ili s kojim se obje strane mogu složiti. S obzirom da se komunikacija nužno odvija kad god postoji interakcija među osobama, a predstavlja i proces koji u sebi mora imati određeno značenje kako bi osobe mogle znati što im se predstavlja, nije čudno da je sama komunikacija temelj svih pregovora, kako diplomatskih, tako i osobnih. Međukulturalni aspekt je izrazito bitan faktor koji pridonosi uspješnoj komunikaciji. Poznavanjem običaja i sveukupne kulture sugovornika, povećavamo mogućnosti uspješnije i plodnije međusobne komunikacije. Međukulturalna komunikacija nužna je u diplomaciji zbog svakodnevnog rada s predstavnicima država i ostalih političkih zajednica, a označava sposobnost razumijevanja i uspješne suradnje s pripadnicima raznih kultura, s tim da se važnost pridaje samom komunikacijskom procesu između govornika i slušatelja.

Interkulturalni aspekt

Interkulturalni aspekt također utječe i na pregovaranje, odnosno formira strategije, stilove komunikacije i sveukupni način mišljenja pregovarača. Iako je bitan u tom pogledu i nedvojbeno dovodi do rezultata ukoliko se jasno i točno primjenjuje, prvo pravilo pregovora, a tako i komunikacije u međukulturalnom okruženju je, prije sve - ga, poštivanje i uvažavanje. Samo poznavanje običaja i tradicije neke zajednice nije dovoljno ako se neće poštivati, uvažavati i dopustiti pripadnicima određene kulture da ih provode slobodno, bez straha i u okružju koje služi nalaženju rješenja određenog problema kroz zajednički rad i suradnju.

Literatura

Berridge, G., Diplomacija, Biblioteka Politička misao, Svezak 49, Zagreb, 2004

Horst, P.R., Cross- cultural negotiations, Air War College, Air University, 2007

Leinert Novosel, S., Komunikacijski kompas, Plejada. Zagreb, 2015

Lewicki J.R., Saunders, D., Barry B., Pregovaranje , MATE d.o.o. , Zagreb, 2006

Jurišić, K., Keller,I., Kulturna diplomacija, Međunarodne studije, god.7, br. 3-4, 2007, str. 143-154 ST