Osnovac

Osnovac

ISSN: 1847-3520

LIST U ENIKA I U ITELJA OSNOVNE ŠKOLE MOLVE * LIPANJ, 2011. * GODINA XXXIV * BROJ 34

Tema bro ja

: UÿENJ

E NE MORA B

ITI

MUÿENJ

ZBIV ANJ

AU Š KOL PUTOFOTOPIS I I MJE PLAKAT STU - PIŠEMO, C RTAMO, SLIKAM

O

I C I N T E L Z I O BILI SM

OTVORIMO SRCA JEDNI DRUGIMA

- ZNANJE JE BESKRAJNO, A VRIJEME PREKRATKO

E

OSNOVAC List uēenika i uēitelja Osnovne škole Molve Lipanj, 2011.

IZDAVA Osnovna škola Molve Trg kralja Tomislava 10 48327 Molve www.skole.t-com.hr/os-molve-001 mail adresa: os-molve-001@skole.t-com.hr UREDNIŠTVO

g truda stvorili o n že lo u o n u p og rada i đete i Nakon naporn Nadamo se da . a vc o sn O j ro rilikom ēetvrƟ b iz našeg lista. P smo trideset i vo o n o št e n o aƟ i sazn informiraƟ Vas io b ovaj put uživaƟ je m a n lj ci ijaƟ.

Osnovca stvaranja ovoga nodiƟ Vas i nasm zo ra , u st je m i su školi ta sudjelovali lis ju dogaĜanjima u n ra va st dine u te im na Kao i svake go ēitelji i uēenici u , a rk a iē n již gog, kn ravnatelj, peda broj mo. đi ovogodišnji ju tome zahvaljuje ta ēi Ɵ va ži u đete Nadamo se da te sa svojim Osnovca. i ubuduđe javi se m a n a d Molimo Vas ljivosƟma. vijesƟma i zanim ištvo želi Vam uredn e ik zn ra p e tn ljive lje Vesele i zanim lista Osnovca!

FotograĮja “Uēenje ne mora biƟ muēenje“, novinarska grupa

ta na e R

Va le

Iva

NASLOVNICA:

nƟ n

a

Glavna urednica: Monika Krēmar, 6.b lanovi novinarske družine: Renata Ciganoviđ, 8.b Ena Fusiđ, 8.b Iva MaĜerek, 8.b Iva PƟēak, 8.a ValenƟna Janēi, 8.a Katarina Živko, 6.b Marija Magdalena Kapitaniđ, 6.b Petra Marušēec, 6.b Veronika Crnjakoviđ, 6.b

ICE!

ATELJ , ITATELJI I IT I C V O N S O I G DRA

Ena

Monika

Iva

SURADNICI: Uēitelji, uēenici, ravnatelj, pedagog, knjižniēarka i foto-kino klub.

Petra ron Ve

UREDNICA I VODITELJICA NOVINARSKE DRUŽINE: Mirela Paša NAKLADA: 300 primjeraka GRAFI KO OBLIKOVANJE I TISAK: Georg, Koprivnica 2 Osnovac

Katarina

Marija Magdalena

ika

Izsadržaja 2. Impressum Molve 4. Osobna iskaznica OŠ tu 5. Zbivanja u školi i mjes 15. Tema brojaUēenje ne mora biƟ muēenje 18. Putofotopis

23. Bili smo izletnici 28. VjesƟce 29. Osmaši u ogledalu 30. Vjerski kutak 31. Eko kutak š 32. Podruēna škola Repa vediēka 33. Podruēna škola Med

34. Maturalac - Zaostrog

35. Zabavne stranice bodno vrijeme 36. Što rade uēenici u slo

3

Osnovac

Osobna iskaznica OŠ Molve Ukupno 290 uēenika Rad u jutarnjoj smjeni Broj odjela: 18 odjela I.-IV. 7 ēista i 3 kombinirana V.-VIII. 8 ēisƟh Broj djelatnika: - 10 uēitelja RN, 17 uēitelja PN, - 3 struēna suradnika (pedagog/knjižniēar/logoped) - 1 uēitelj mentor, voditelj županijskog struēnog vijeđa - 9 ostalih (2 administraƟvna, 7 pomođno-tehniēkog osoblja) POSEBNOSTI: • Prva godina – osnivanje biblioteke OŠ Molve • Druga godina višednevnog obilježavanja Dana škole - prvi dan – Književno umjetniēka veēer - promocija zbirke pjesama bivše uēenice Katarine Janēi i otvorenje izložbe slika i ilustracija uēenice MarƟne Ištvan - drugi dan - Obiteljska olimpijada - tređi dan - U gosƟma- druženje s gosƟma iz OŠ F.V. Šignjara iz Virja - otvorenje izložbe slika ure Jakoviđa, bivšeg uēenika - predstavljanje školskog lista - ēetvrƟ dan - Glazbeno scenska veēer - humanitarna priredba - peƟ dan - Dan škole - oproštaj od osmaša i sveēana sjednica • Tređa godina - izdavanja Ljetopisa škole - E-KIDS diplome za uēenike • ēetvrta godina ECDL-a uēionice/mentora • peta godina - ukljuēenosƟ u UNICEF-ov projekt „Za sigurno i poƟcajno okruženje u školama“ - obnovljen status „Škola bez nasilja“

• •

šesta godina provoĜenja Škole za roditelje sedma godina Obiteljske olimpijade / Dan športa i Dan obitelji / • osma godina Škole u prirodi za uēenike IV. razreda • deveta godina integrirane i projektne nastave • deseta godina - izložbe pisanica i ruēnih radova „Vuzem je došel“ - „Zlatne knjige“ /nagraĜivanje najuspješnijih uēenika/ • Jedanaesta godina humanitarnog djelovanja /peēenje kolaēa za stare i nemođne, Liga proƟv raka/ • trinaesta godina rada u jednoj smjeni / kabinetska nastava • ēetrnaesta godina provoĜenja Škole plivanja za uēenike III. razreda • dvije PŠ škole (PŠ Medvediēka 29 uē. – PŠ Repaš 20 uē.)

• Svi uēitelji završili informaƟēki teēaj 1996. g. / 12 djelatnika sa ECDL diplomom • Prve interakƟvne ploēe, 23 stolna raēunala, 18 prijenosnih raēunala, 13 projektora, 3 kopirke • Eko-grupa „Jaglac“ • Izborna nastava: vjeronauk, informaƟka, roboƟka • Državna natjecanja - roboƟka, Lidrano • Uēeniēki list „Osnovac“ od 2005. meĜu najboljim školskim listovima na županiji • 24 izvannastavne grupe • Izdan CD s HIMNOM škole • Dvije likovne kolonije, 74 likovna djela • Ovogodišnji projekƟ: - Odlaganje i selekcija otpada u Molvama - Božiđni obiēaji našeg mjesta, niži razredi - Uskrsni obiēaji u našem mjestu, viši razredi

RIJEÿ RAVNATELJA

Osnovac

Još malo i ispraƟli smo burnu školsku godinu prepunu dogaĜanja. Naši vrijedni osnovci nam vrađaju na trenutak vrijeme i podsjeđaju nas na važnije dogaĜaje, uspjehe, crƟce, kreaƟvne i stvaralaēke zapise, zbivanja, fotozapise, putopise i razna dosƟgnuđa. Što je zabilježeno ostaje, a što se pamƟ nestaje. Zato ēesƟtke vrijednom uredništvu Osnovca koje je sve marljivo prikupljalo i zabilježilo te stavlja pred nas da još jedna godina ostane zabilježena u našim srcima. Dana nam je na uvid i uspomenu kao i svim ljudima dobre volje.

Ravnatelj: Ivan Jakoviđ

4

ZBIVANJA U ŠKOLI I MJESTU

FotograĮje: Foto kino klub i Tko je prvi naišao

PRVI DAN ŠKOLSKE GODINE 2010./2011.

Prvaēiđi dobivaju marame

Nakon nama kratkih i prelijepih praznika opet se vrađamo školskom zvonu.

Došao je prvi dan nove školske godine. Budilica je naznaēila svakodnevno buĜenje i najavila školsko zvono. Ponovno smo se svi okupili pred školom.

Imali smo dva sata sa svojim razrednicima koji su nam dali upute i zaželjeli dobrodošlicu u razred više. Nakon toga smo se okupili u holu škole i malim programom doēekali prvaēiđe.

Marija-Magdalena Kapitaniđ, 6.b

Dani kruha - dan i zahvalnosti za plodove zemlje

za plodove zemlje obilježili smo Ove godine Dane kruha i zahvalnosƟ 12. listopada 2010. ure sne kolaēiđe i izraĜivali likove i sku-lpt Uēenici nižih razreda pekli su raznovr njem pak svoju kreaƟvnost izrazili izraĜiva od jesenskih plodova. Viši razredi su jesenskih likova i slika. m umijeđu i pekli su palaēinke.

Osmi razredi okušali su se u kulinarsko Tomislav Glavnik blagoslovio je proizvo Nakon obavljena posla naš župnik fra de koje smo zajedno blagovali.

Katarina Živko, 6.b la Blagoslov naših ruku dje

Uēitelji naše škole Dan uēitelja obilježili su 6. listopada 2010.godine odlaskom na ruēak i druženje na obiteljsko gospodarstvo Gudan u Rasinju. U opuštenoj atmosferi družili su se, bolje upoznavali i proslavili svoj dan.

Monika Krēmar, 6.b

MJESEC BORBE

PROTIV OVISNOSTI Povodom mjeseca borbe proƟv ovisnosƟ prouēavali smo ovisnosƟ.

Opđenito o ovisnosƟma prouēavali su i istraživali peƟ, šesƟ i sedmi razredi.

Istraživali su pušenje, alkohol i drogu.

Osmi su razredi pak, 5.11.2010., posjeƟli zajednicu Cenacollo. Saznali su kako žive bivši ovisnici i kako se lijeēe.

Nakon istraživanja i prouēavanja, 22.11.2010., predstavili smo prezentacije o svom radu svim uēenicima i uēiteljima viših razreda.

Prenijeli smo jedni drugima sve što smo novo nauēili ili što smo još bolje prouēili.

Ena Fusiđ, 8.b

5

Osnovac

Etno kviz Povodom MarƟnjskih dana i Dana Opđine Virje u Osnovnoj školi prof. F.V. Šignjara u Virju održan je Etno kviz.

Ove godine našu školu na kvizu su predstavljali Jelena Vujkoviđ i Kruno Cenkovēan. Veđ tradicionalno naša škola pobjednik je Etno kviza te su i ove godine naši uēenici zauzeli prvo mjesto.

Mentorica im je bila profesorica Marija Halaēek. Kao nagradu osvojili su sedmodnevno ljetovanje u Selcu.

Monika Krēmar, 6.b izu u Jelena i Kruno na etno kv našim m, ijo ar Virju s uēiteljicom M Virje OŠ om ravnateljem i ravnateljic

NEOBIÿNA IZLOŽBA REMEK DJELA OSMAŠA Na kraju prvog polugodišta u Osnovnoj Školi Molve, u uēionici hrvatskoga jezika, postavljena je neobiēna izložba koju su razgledali uēenici, uēitelji i roditelji.

Na panou su izložene domađe zadađe uēenika osmih razreda. Neobiēna je to izložba koja doēarava remek djela osmaša.

Ima tu od izuzetno urednih, ēitkih, kvalitetnih i oslikanih zadađa do neēitkih, išaranih, izgužvanih i neurednih te onih s prijevodom pisanih slova u Ɵskana.

Nekoliko ih je iznimnih jer su veoma uredne i izvrsno ilustrirane.

Izložbom dobrih i loših primjera uēenici su se zabavili, ali su i potaknuƟ da svoje zadađe izraĜuju što bolje i ljepše.

Renata Ciganoviđ, 8.b

PROJEKT PETAŠA - RAZVESELIMO BLIŽNJE Povodom blagdana Božiđa uēenici peƟh razreda s uēiteljicom Marijom Halaēek odluēili su pokrenuƟ projekt Razveselimo bližnje. Kako su saznali da u Molvama ima mnogo starijih i usamljenih ljudi koji đe vjerojatno biƟ sami za Božiđ i Uskrs odluēili su ih razveseliƟ malim znakom pažnje. Sakupili su se u razredu i zajedno s razredinicom i roditeljima prionuli poslu. Napekli su mnogo kolaēa koje su upakirali. Slatke pakete podijelili su usamljenim i starijim osobama ne bi li ih razveselili i pokazali da nisu sami te da i na njih netko misli.

Tako su u godini volonterstva pokazali kako i mali mogu volonƟraƟ i ēiniƟ dobro.

Veronika Crnjakoviđ, 6.b Petaši pripremaju slatke pa

Božiþna priredba U Domu kulture, 20. prosinca 2011., održana je Božiđna priredba.

Priredbu su pripremile uēiteljice i uēenici naše škole. U susret Božiđu povele su nas ritmiēke skupine, recitatori, dramske skupine i glazba naših tamburaša. Uēenici su svojim programom obradovali posjeƟtelje i unijeli božiđno raspoloženje u njihova srca.

Iva MaĜerek, 8.b

Mali folkloraši u prikazu

Osnovac

6

kete

božiđnih obiēaja

NASTAVLJAMO PROJEKT OTVORENI KIŠOBRAN Uēenici šesƟh razreda, i ove godine, prolazili su s pedagogom Miroslavom Saragom kroz radionice Otvoreni kišobran.

Radionice su se održavale Ɵjekom prosinca 2010. godine i sijeēnja 2011. godine. Uēenici su na radionicama uēili o štetnosƟ alkohola, droge i cigareta. Putem primjera i spoznaja do kojih su sami dolazili zahvaljujuđi zanimljivim radionicama uēenici su shvaƟli koje su prijetnje zdravlju i koje su posljedice raznih ovisnosƟ. OsvijesƟli su problem i nadamo se da đe nauēeno primijeniƟ u svom životu.

Veronika Crnjakoviđ, 6.b

ÿETRDESETAK NOVIH MLADIH KUDOVACA OSNOVANA MALA FOLKLORNA SEKCIJA U KUD-u MOLVE U sijeēnju 2011. poēela je s radom Mala sekcija folklora u sklopu Kulturno-umjetniēkog društva Molve ēiji su ēlanovi uēenice i uēenici naše škole i to njih ēetrdesetak. Voditelj im je Ivica Tuba.

Svoje slobodno vrijeme odvajaju da bi uēili plesove i pjesme svog kraja te saēuvali kultu-rnu bašƟnu i tradiciju. Neki po prvi puta uēeđi plesne korake hrabro staju na pozornicu. Uz rad i uēenje naĜe se mjesta za druženje, zabavu i putovanje.

Tako ugodno i korisno provode vrijeme i promoviraju svoje nasljeĜe na raznim nastupima. Sekcija je imala veđ ēeƟri nastupa, povodom Uskrsa na izložbi pisanica i ruēnih radova, povodom Dana opđine Novo Virje, Dana travnjaka i na Županijskoj smotri malog folklora u urĜevcu.

Prepuna pozornica malih Molvarki i Molvaraca uspješno prezenƟra svoj rad i folklornu tradiciju Molva.

Molvarski pomladak pr ije prvog nastupa na Cv Katarina Živko, 6.b jetnicu

FAšeNKI

ŠKOLA PLIVANJA U Osnovnoj školi Molve tradicionalno veđ petnaest godina održava se škola plivanja.

Uēenici tređih razreda maƟēne škole i podruēnih škola Repaš i Medvediēka uspješno svladavaju tehnike plivanja. I ove godine uz pomođ Koprivniēko-križevaēke županije, Opđine Molve i roditelja organizirala se 15. škola plivanja u sklopu koje je tridesetak uēenika uspješno nauēilo ili usavršilo plivanje.

U pratnji svojih uēiteljica Dubravke Jakoviđ, Marije Jadan i Mirjane Burulic uēenici su od 18. do 22. travnja 2011. popodneva proveli na koprivniēkim bazenima „Cerine“.

Iva PƟēak, 8.a

Tređaši - plivaēi s diplom

ama

Mali fašenki i ove godine prošetali su ulicama Molva, a potom oƟšli u Vatrogasni dom gdje su nastavili sa zabavom kroz razne igre i plesove. Bilo je tu svakakvih zabavnih i smiješnih maski.

Vile, princeze, prinēevi, akcijski junaci, klaunovi, bakice, indijanci, razne živoƟnje i stvari toga dana vladali su Molvama. Svatko je mogao biƟ što želi i bar nakratko biƟ netko drugi.

Maskirane Ĝake praƟli su roditelji i mještani koji su uživali gledajuđi maskirane Ĝake. Nakon zabave i igara, maškare su zasluženo dobile krafne.

Marija Magdalena Kapitaniđ, 6.b Ples pod maskama

7

Osnovac

U ÿAST PETRU PRERADOVIýU

43. literarnim susretom u Grabrovnici obilježen je roāendan Petra Preradoviþa Povodom roĜendana pjesnika Petra Preradoviđa u subotu 19.3.2011. pet uēenica Osnovne škole Molve, ValenƟna Janēi, Josipa Kožuhar, Ena Fusiđ, Iva MaĜerek i Renata Ciganoviđ, upuƟle su se u Grabrovnicu Renata, Josipa, uēiteljic kako bi uveliēale i obilježile spomen na tog vea Mirela, Iva, ValenƟna i Ena u Grabrovnici likog domoljuba našeg zaviēaja. Osnovna škola „Petra Preradoviđa“ iz Pitomaēe po 43. put organizirala je literarne susrete u rodnoj kuđi pjesnika koja je sada muzej i koju su sudionici susreta sa zanimanjem razgledali. Tamo su uēenici prisustvovali prigodnom programu i predstavljanju šest škola, Kloštar Podravski, urĜevac, Pitomaēa, Molve i Zagreb, s izvrsnim literarnim radovima u koje je uloženo mnogo truda i napora. Na taj naēin potvrdili smo da se na nas mogu ponosiƟ svi uēitelji te i sam Preradoviđ. Naposljetku nam se obraƟo pisac Zvonimir Milēec koji nas je upoznao sa svojim radom i novom knjigom. Ispriēao nam je nekoliko zanimljivih zgoda. Tim književnim susretom dao nam je poƟcaj za daljnje pisanje.

Nakon programa nastavili smo druženje u Osnovnoj školi u Pitomaēi.

ValenƟna, Iva, Ena i Renata

USKRSNE RADIONICE - USKRSNA IZLOŽBA Uoēi Uskrsa, najveđeg kršđanskog blagdana uēevi uēenika Izložene pisanice - rado nici Osnovne škole Molve i ove godine izrazili su svoju želju da podijele radost Uskrsa. Na razliēite naēine pripremali su se za obilježavanje Uskrsa.

Uēenici drugog razreda sa svojim uēiteljicama i roditeljima održali su radionicu izrade pisanica, a viši razredi prouēavali su kroz zajedniēki projekt temu Uskrsni obiēaji.

Uēenici 5.a razreda s uēiteljicom i roditeljima ispekli su petnaestak vrsta kolaēa koje su dijelili mještanima Molva koji su samci. Time su u godini volonterstva pokazali kako se može ēiniƟ dobro.

Uēenici sedmih razreda s razrednicima, uēiteljem likovne kulture, roditeljima i voditeljicom radionice Spomenkom ŽuĮka voskom su izraĜivali tradicionalne molvarske pisanice.

Uēenici osmih razreda s roditeljima i razrednicima održali su radionicu Uskrsni stol. Priredili su starinske uskrsne kolaēe i jela te aranžirali uskrsni stol i košaru.

Neki uradci s radionica bili su predstavljeni na Cvjetnicu 17.4.2011. na 11. uskrsnoj izložbi „Vuzem je došel“ u Molvama.

Tako su uēenici na razne naēine uz vlasƟƟ rad u suradnji s uēiteljima i roditeljima uēili o uskrsnim obiēajima u Molvama.

Petra Marušēec, 6.b

Osnovac

8

KATARINA, MARTINA I MARIJA - REZULTAT ZBIRKA PJESAMA Izvrstan i hvale vrijedan Ɵmski rad uēiteljice i uēenica iz kojeg proizlazi kao rezultat zbirka pjesama i otvorenje izložbe ilustracija i slika nesvakidašnji je dogaĜaj za našu malu sredinu.

Taj dogaĜaj dokaz je izvrsnog Ɵmskog rada i simbioze uēitelja te sadašnjih i bivših uēenika.

Bivša uēenica Osnovne škole Molve, a sada srednjoškolka, Katarina Janēi poznata po pisanju literarnih uradaka i sudjelovanju na mnogobrojnim natjeēajima uz pomođ svoje mentorice, a ujedno i bivše razrednice Marije Halaēek izdala je zbirku pjesama Vidla sem na svoje joēi. Našlo se tu mnogo pjesama o ljubavi, domovini, prirodi i obitelji.

Posebnost zbirke je da je obogađena mnoštvom zanimljivih ilustracija koje je napravila uēenica sedmog razreda naše škole MarƟna Ištvan. MarƟna je mlada slikarica koja je svoju prvu izložbu imala povodom ovogodišnjeg Dana škole.

Da bi zbirka ugledala svjetlo dana mnogo su radile Katarina, MarƟna i uēiteljica Marija Halaēek.

Ova promocija i izložba rezultat su stvaralaēkog hvale vrijednog rada kojim se naša škola veoma ponosi.

ValenƟna Janēi, 8.a

DANI OSNOVNE ŠKOLE MOLVE Ove godine Dan škole takoĜer je obilježen u nekoliko dana.

Razne akƟvnosƟ za uēenike i roditelje bile su pripremljene za pet dana. Tih dana Osnovna škola Molve pozvala je sve zainteresirane, roditelje i prijatelje te im otvorila svoja vrata. Pokazali smo što stvaramo, ēime se bavimo i kako doprinosimo našoj zajednici. Svaki dan tematski je bio odreĜen. Bilo je tu plesa, pjesme, glume, recitacija, sporta, zabave, radosƟ i mnogo druženja.

Književno umjetniēka veēer izložba slika i promocija knjige Ovu veēer, 21.5. 2011. u Vatrogasnom domu u Molvama, obilježila je promocija zbirke pjesama Vidla sem na svoje joēi Katarine Janēi, bivše naše uēenice, i otvorenje izložbe ilustracija i slika naše uēenice MarƟne Ištvan koja je i ilustratorica Katarinine zbirke.

Olimpijski dan Ovogodišnji olimpijski dan održan

je 27.5.2011. godine. Obilježili smo ga štvom. Plesom, pjesmom, recitacijama provodeđi vrijeme na školskom igrali- i glumom nastojat đemo prikupiƟ što štu igrajuđi razne športske igre, štafete, više dobrovoljnih priloga koje đemo zajedniēke razredne igre i igre s rodite- proslijediƟ u humanitarne svrhe. ljima.

Dan škole Dan s gosƟma Ɵna i ravnatelj Povodom dana škole, Katarina, uēiteljica Marija, Mar 10.lipnja 2011. ugosƟli smo na promociji i otvorenju izložbe djelatnike OŠ Franje Viktora Šignjara iz Virja koji su nam predstavili svoju školu kao što smo mi njima svoju na njihovom Danu škole. Toga dana u školskom restoranu otvorena je izložba slika ure Jakoviđa, nekadašnjeg uēenika naše škole.

Poseban dogaĜaj bio je i U srijedu, 15. predsta-vljanje našeg novog 34. broja školskog lista Osnovca. lipnja 2011., zadnji dan nastave proGlazbeno-scenska veēer slavit đemo Dan škole završnim proU Domu kulture u Molvama, 14. gramom i oproštajem osmih razreda te lipnja 2011., uēenici đe se predstaviƟ sveēanom sjednicom i ruēkom. svojim glazbenim i scenskim stvaralaRenata Ciganoviđ, 8.b

ZANIMLJIVOSTI I DOGAÐAJI IZ ZBORNICE NOVOSTI U KOLEKTIVU Kao i prošlih godina u kolekƟvu OŠ Molve ima raznih zanimljivosƟ i novosƟ. Bilo je vjenēanja, roĜenja, raznih zamjena i promjena.

Prva novost bila je cijepanje drugog razreda na dva odjela pa je u 2.b sƟgla nova uēiteljica Ivana Bariđ. U meĜuvremenu je uēiteljica 2.a zbog slomljene noge oƟšla na bolovanje, a zamjenila ju je Ana Mlinjariđ. Jedno vrijeme za vrijeme bolovanja uēiteljice Marije Halaēek, pete i sedme razrede uēila je Maja Pribeg. S porodiljnog dopusta vraƟle su se uēiteljica Željkica erepinko i Danijela Veēenaj, a uēiteljice Bojana Bionda i Barbara Šignjar koje su ih mijenjale novo zaposlenje pronašle su obje u OŠ „Petra Preradoviđa“ u Pitomaēi.

I UREDA U NAŠOJ ŠKOLI

Tako je Ɵjekom ove školske godine u našoj školi radilo pet novih uēiteljica.

Struēni ispit položila je uēiteljica Ivana Bariđ.

Bilo je tu vjenēanja i roĜenja. Vjenēao se uēitelj Darko Markiđ i postao otac maloj Teni.

Do promjena je došlo i u raēunovodstvu. Naša Sonja HonƟđ zbog velikog opsega posla u privatnom poduzeđu odluēila je posve se posveƟƟ svom obrtniēkom radu. A zanimljivo je da je na njeno mjesto došla Katarina Kolariđ koja ju je mijenjala kad je bila na porodiljnom.

Novost je da je i sportska dvorana pripala pod vlasništvo škole.

Tako je u našoj školi uvijek zanimljivo i prepuno promjena i novosƟ.

Iva MaĜerek, 8.b

9

Osnovac

NAŠI POSEBNI USPJESI

KaƟcom Ištvan Mali zbor s voditeljicom

OŠ MOLVE DOBITNICA GITARE Nova TV u suradnji s DM otvorila je natjeēaj “Uz glazbu rastemo sretnije” na koji su se javili uēenici malog zbora naše škole pod vodstvom uēiteljice KaƟce Ištvan. Poslali su snimku svog glazbenog programa i s nestrpljenjem oēekivali odgovor. Po završetku natjeēaja 20.1.2011. primili su obavijest da su dobitnici akusƟēne gitare.

Zadovoljni uspjehom, s novom gitarom, pripremaju program za završnu priredbu.

Monika Krēmar, 6. b

Literarni uspjesi U ovoj školskoj godini sudjelovali smo na nekoliko literarnih natjeēaja. Spomenut đemo samo neke uspjehe: LISTOPAD - Domjaniđevi dani u Sv. Ivanu Zelini Jelena Vujkoviđ je ēitala svoj rad „Vetre, reēi“ na Smotri koji je objavljen u Zborniku.

OŽUJAK - prijedlog za državni Lidrano Jelena Vujkoviđ s pjesmom „Mojemu anĜeleku“.

TRAVANJ - natjeēaj TurisƟēke zajednice Koprivniēkokriževaēke županije „Uēimo od prirode“ Rad Jelene Vujkoviđ „Bleske nestale, kmice ostale“ osvojio je prvu nagradu, 8. 000 kuna za školu.

SVIBANJ - natjeēaj „Ivica Kiēmanoviđ“ (Zaprešiđ/ Zagreb) Nagrada Lei Tot za pjesmu „Snoēka“.

I Lea i Jelena su uēenice sedmog razreda. Marljive su u uēenju hrvatskog jezika i pokazuju visoku senzbiliziranost za pisanu rijeē, ēesto kajkavsku. Brinu o kvaliteƟ svojega rada i razvijaju kriƟēnost i samokriƟēnost. Svaku nagradu i pohvalu primaju skromno, ali s osmijehom.

Marija Halaēek

MIHAELIN LIKOVNI RAD U PARIZU Mihaelin pobjedniēki likovni rad Hrvatsko kartografsko društvo raspisalo je natjeēaj za likovno stvaralaštvo na temu „ŽIVOT U GLOBALIZIRANOM SVIJETU“.

U našoj školi na raspisani natjeēaj javila se uēiteljica KaƟca Ištvan sa radom Mihaele Popec, uēenice 4. razreda. Od 189 prisƟglih likovnih radova iz cijele Hrvatske odabrano je 6 radova za izložbu slika u Parizu, a meĜu njima je i Mihaelin rad. Izložba đe se održaƟ krajem srpnja ove godine povodom MeĜunarodne konferencije kartografskih društava iz cijelog svijeta. Ovo je izvrstan rezultat i dobar poƟcaj za daljnje stvaralaštvo.

Iva MaĜerek, 8.b

PROJEKT 8.a RAZREDA NA DRŽAVNOJ SMOTRI PROJEKATA IZ GRAÐANSKOG ODGOJA

KrisƟna, M

ica Ɵena Pe Krri K riissƟn na a a,, M Mo on oni niicca aon ,V Va ale ale le,nƟ nVa Ɵnlen aiP Pe ttrrain na a tra na obran ob rra an nii pro roje jekt kta u ZZa a agr grrebu g eeb bob u rani projekta

Razredni projekt 8.a razreda Odlaganje i selekcija otpada u Molvama zapoēeo je malim eko akcijama, a pretvorio se u veliki eko pothvat na nivou županije. Zainteresirao je mnoge, od lokalne vlasƟ, medija do Županije.

Njime je osmišljen model selekƟvnog odlaganja otpada u Molvama koji se primjenjuje u mnogim mjesƟma naše Županije u kojima Komunalno poduzeđe Prizma ima koncesiju. Projekt je proveden pod programom GraĜanskog odgoja, Nacionalnog programa za ljudska prava i demokratsko graĜanstvo. Predstavljen je na Županijskoj smotri projekata graĜanskog odgoja. IzmeĜu ēetrnaest projekata, uz još ēeƟri iz naše županije, naš projekt je posebno istaknut i predložen za Državnu smotru koja je održana 19. svibnja 2011. u Gradskoj vijeđnici u Zagrebu. Uēenice 8.a razreda KrisƟna HonƟđ, Petra Ivanēan, ValenƟna Janēi i Monica Krznariđ s razrednicom Mirelom Paša veoma uspješno predstavile su projekt koji je i na državnom nivou izdvojen izmeĜu dvadesetak projekata kao projekt koji je primjer i dokaz kako se može kroz graĜanski odgoj ostvariƟ dobrobit za širu zajednicu. Pohvaljen je razred, uēiteljica i škola.

ValenƟna Janēi, 8.a

Osnovac

10

Martina Ištvan osvojila glavnu nagradu na Državnom natjeĀaju Moja prva knjiga - TISKANJE VLASTITE PRIÿE !

IzmeĜu 632 prisƟgla rada MarƟna Ištvan, uēenica VII.a razreda osvojila je glavnu nagradu na državnom natjeēaju za djecu u pisanju i ilustriranju vlasƟte priēe Moja prva knjiga 2011.

Naslovnica MarƟnine sli kovnice

Na natjeēaj Moja prva knjiga 2011. kojeg raspisuje Centar za neohumanisƟēke studije Karlovac, prisƟgla su ēak 632 rada, što je do sada najveđi broj u sedam godina natjecanja.

U tom velikom broju originalnih, zanimljivih i kvalitetnih slikovnica, priēa naše MarƟne „ZAUVIJEK ZAJEDNO“ oslikana s predivnim vlasƟƟm ilustracijama osvojila je ēlanove žirija. Žiri, u ēijem su sastavu radili uz ostale i poznaƟ djeēji književnici Sanja Piliđ i Tito Bilopavloviđ, imali su ove godine pred sobom težak zadatak - izdvojiƟ najbolje radove koji đe se za nagradu ƟskaƟ. Tako se MarƟnina priēa zasluženo našla uz bok još devetoro drugih autora ēiji su radovi izabrani za Ɵskanje.

Sveēana dodjela nagrada biƟ đe na završnoj sveēanosƟ natjeēaja Moja prva knjiga za 2011.g. 29. rujna 2011. u karlovaēkom Gradskom kazalištu Zorin dom.

Marina Saboloviđ, knjižniēarka

LIDRANO 2011.

Molvarci ponovno izuzetno uspješni u literarnom, novinarskom i dramskom stvaralaštvu Prva razina smotre, ona meĜuopđinska, održana je u Kloštru Podravskom 28. sijeēnja 2011. na kojoj su naši predstavnici bili vrlo uspješni u svim kategorijama. Na višu razinu, županijsku, koja se održala u Koprivnici 22. veljaēe 2011. upuđeni su bili literarni rad „Mojemu anĜeleku“uēenice Jelene Vujkoviđ s voditeljicom Marijom Halaēek, dva novinarska rada „Molvarski sedmaši od Vukovara do Cavtata“ uēenice Ene Fusiđ i „Život nakon ovisnosƟ“ rad uēenice Ive MaĜerek s voditeljicom Mirelom Paša, g lidrana Svi sudionici Županijsko samostalna recitacija D. Domjaniđa „Rožnjak“ u izvedbi uēenika Krune u Koprivnici Cenkovēana s voditeljicom Marijom Halaēek i dramska igra „Igramo se mora“ u izvedbi Male dramske grupe s voditeljicom Dubravkom Jakoviđ.

U Koprivnici, 22. veljaēe 2011., održan je županijski susret LIDRANO, u domađinstvu OŠ Antun Nemēiđ Gostovinski. Na državnu smotru tada su predloženi literarni rad „Mojemu anĜeleku“ Jelene Vujkoviđ i mali/veliki glumci (Sara Kopriēanec, Ljiljana Cenkovēan, Ana Kokša, MaƟja Kolar, Mihael Hudjek i Petra Vincek) koji su publiku oduševili nesputanom i uvjerljivom igrom na sceni igrajuđi se mora. Svojim sigurnim nastupom, odliēnom uigranošđu i uživljenošđu u uloge mali glumci su snalažljivo i vjerno korisƟli dva dijalekta, uz dobar odabir teksta koji je prilagoĜen dobi i karakteru djece. Oživjeli su dramsku igru koja odiše porukama prijateljstva, mira meĜu ljudima, ljubavi i ēuvanju okoliša. Raspjevani na sceni mali glumci oduševili su izborno povjerenstvo i publiku.

Ponosno isƟēemo da je naša Mala dramska grupa sudjelovala na državnoj smotri LiDraNo 2011. koja se održala u Šibeniku od 10. do 14. travnja 2011.godine.

Mala dramska skupina Bila je to jubilarna, dvadeseta smotra. Simbolika, sluēajnost ili podudarnost, s voditeljicom Dubravkom Jakoviđ u Šib eniku ali upravo toliko je i uēiteljica i voditeljica male dramske grupe Dubravka Jakoviđ prisutna na „malim/ velikim scenskim daskama koji život znaēe“. Njezino iskustvo, rad, nepresušna stvaralaēka nit, ljubav prema djeci, svojem pozivu i scenskom izriēaju, strpljivost i upornost u pedagoško dramskom odgoju generacije malih glumaca su za svaku pohvalu i ēesƟtku.

Ovo je zaista dokaz da se u Osnovnoj školi Molve marljivo radi, da su uēitelji zainteresirani i predani poslu, da suraĜuju i posƟžu velike uspjehe i rezultate. U takvoj poziƟvnoj atmosferi i uz podršku struēnih suradnika i ravnatelja s voljom se živi i stvara.

Novinarska grupa

11

Osnovac

Iz naše knjižnice Ove školske godine naša je mala knjižnica bila nosilac mnogobrojnih akƟvnosƟ iako su uvjeƟ rada u njoj vrlo skromni i daleko od onih koji bi u potpunosƟ zadovoljavali potrebe naših uēenika i uēitelja.

Mjesec knjige obilježili smo ove jeseni s nekoliko dogaĜanja: • Knjižniēarke i uēenici sedmih razreda obišli su 10. studenog 2010. gradsku knjižnicu i ēitaonicu „Fran Galoviđ“ u Koprivnici. Uz struēno vodstvo ljubaznih djelatnica knjižnice upoznali su sve odjele knjižnice i ēitaonice te saznali Mali knjižniēari ispred kn ižnice F. Galoviđa u Koprivnici

što i kako se u njima radi. Knjižniēarke je oduševio upravo djeēji odjel. On je opremljen uz slikovnice i knjige sa razliēiƟm edukaƟvnim igrama za djecu svih uzrasta tako da su se i one vrlo dobro zabavile uz neke igre.

• Posjet Interliberu u Zagrebu - najveđem sajmu knjiga bio je organiziran za sve uēitelje i struēne suradnike 12. studenog 2010.g. gdje smo imali priliku nabaviƟ neke knjige koje su se prodavale po posebno niskim sajamskim cijenama.

• Susret s književnicom Željkom Horvat-Vukelja Družili smo se sa poznatom književnicom te glavnom urednicom djeējeg ēasopisa Modre laste Željkom HorvatVukelja. Susret je bio organiziran 15. studenog 2010. za sve uēenike od I. do IV. razreda, V. razreda te ēlanove novinarske i knjižniēarske grupe u dvorani novog društvenog doma u Molvama. Željka Horvat Vukelja

Književnica je održala dva zanimljiva sata koja su djeca praƟla sa velikim interesom i veseljem i rado su sudjelovala u ponuĜenim akƟvnosƟma. Nižim razredima je ispriēala nekoliko zanimljivih priēa dok su uēenici peƟh razreda i novinarska grupa slušali o tome

Osnovac

12

kako nastaje djeēji ēasopis MODRA LASTA. Na kraju susreta uēenici su poželjeli ēuƟ još neke zanimljivosƟ iz njezinog života pa su postavljali pitanja na koja je književnica vrlo rado odgovarala. Željka Horvat-Vukelja oƟšla je iz naše škole puna poziƟvnih dojmova. Pohvalila je djecu i uēiteljice za odliēnu suradnju i lijepo ponašanje za vrijeme susreta i nakon njega.

• Priēaonica za najmlaĜe - dolazak djece u školsku knjižnicu iz DV“ Pēelica“ Priēanjem priēa u knjižnici želimo potaknuƟ interes za slikovnicama kod djece predškolskog uzrasta. Ovakvi veseli susreƟ organiziraju se redovito u našoj knjižnici povodom mjeseca knjige. rce povodom Priēaonica za male vrƟđa MJESECA KNJIGE

• Organizirani dolasci u knjižnicu uēenika nižih i viših razreda Radi obrade odreĜenih nastavnih tema zaokružili smo obilježavanje Mjeseca knjige u našoj školi. Zadatak je bolje upoznavanje knjižnice kako bi doznali kako i za što sve mogu u njoj korisƟƟ knjige, ēasopise, enciklopedije, priruēnike, rjeēnike i ostalu knjižnu graĜu.

• Posjet kazalištu Osim akƟvnosƟ u Mjesecu knjige, knjižniēarka je organizirala posjete kazalištu za sve uēenike od 1. do 8. razreda. Uēenici viših razreda gledali su u ViroviƟci 26. listopada 2010. odliēnu predstavu Mali princ u izvedbi viroviƟēkog kazališta.

Maēak u ēizmama bio je odabran za uēenike 1. i 2.razreda u izvedbi zagrebaēkog kazališta Žar pƟca u Zagrebu. Uēenici 3. i 4. razreda gledali su Dnevnik Pauline P. u izvedbi istog kazališta.

• ValenƟnovo, blagdan zaljubljenih obilježeno je 14. veljaēe 2011 ValenƟno poštari

ZZa taj blagdan su se dugo pripremale male knjižniēarke.

Izradile su plakat koji je pozivao uēenike da se prijave za Izra prv prvi fesƟval ljubavnih pjesama uz karaoke, zaƟm su ukrasile poštanske sanduēiđe u koje se stavljala samo i postavile po valenƟno - pošta, pošta za zaljubljene, ali i pošta za pisma vale koja se šalju s ljubavlju.

Prik Prikupljanje pošte na ovaj naēin u OŠ Molve veđ je tradicija.

U ttjednu do ValenƟnova, prisƟglo je više od šest stoƟna pisa pisama uēenicima od prvog do osmog razreda, ali i njihovim u uē it uēiteljima, pa ēak, i ravnatelju! Pisma su dijelile knjižniēarke p re predstavnicima razreda koje su za tu prigodu postale p oš poštarice, a zaƟm je slijedio karaoke-show s ljubavnim pje pjesmama.

Sva Svaki je razred odabrao jednu ljubavnu pjesmu i pjevaēa (ili više njih) koji đe je izvodiƟ. Postavljen je razglas, raēunalo, pro projektor i show je poēeo. Pljesak publike bodrio je hrabre izvo izvoĜaēe.

• Priēaonice u I. razredu Izvo Izvodile su ih knjižniēarke i školska knjižniēarka. Miš u ško školskoj knjižnici ēitala je školska knjižniēarka, a Hrabricu i Pl Plesnu haljinu žutog maslaēka izvele su uz dramaƟzaciju ēlan ēlanice grupe mladih knjižniēarki.

Osim ovih akƟvnosƟ, vrijedno je napomenuƟ da su mlade knjižniēarke savladale vješƟnu popravljanja potrganih knjiga knj

kao i omatanje knjiga u prozirne specijalne folije za zašƟtu knjiga. Zahvaljujuđi njima i prošlogodišnjim knjižniēarima sada se na policama nalaze omotane gotovo sve knjige iz uēeniēkog fonda.

Osim posudbe lekƟre, u knjižnici se svakodnevno druže uēenici putnici koji svoje vrijeme do polaska autobusa ispunjavaju ēitanjem priēa, crtanjem i rješavanjem enigmatskih zadataka iz ēasopisa Alkica.

DO ITE I VI DO NAŠE MALE KNJIŽNICE - DOBRO DOŠLI STE! IAKO JE MALA, NA I EMO MJESTA ZA SVE KOJI E DO I! Marina Saboloviđ Karaoke na ValenƟnovo

Unicefov projekt U STOP NASILJU MEÐU DJECOM - USPJEŠNO OBNOVLJEN NASLOV ST

NASILJA !

NA

ŠKOLE BEZ

Na 4. susretu Mreža škola bez nasilja koji je održan u Zagrebu 11. i 12. studenog 2010.godine, našoj školi je uruēeno priz priznanje o obnovi statusa ŠKOLE BEZ NASILJA. U organizaciji UNICEF-a održan je ēetvrƟ i ujedno posljednji državni susret škola koje su se ukljuēile u provoĜenje projekta „STOP NASILJU ME U DJECOM“. Sam susret održao se u Hotelu Antunoviđ i okupio je više od 400 sudionica i sudionika „ST iz cijele Hrvatske. U sklopu sveēanog otvaranja skupa, naš ravnatelj Ivan Jakoviđ te Marina Saboloviđ, koordinatorica i c voditeljica projekta za našu školu, preuzeli su priznanje za obnovu statusa ŠKOLE BEZ NASILJA. Na susretu je još 13 škola vod dobilo priznanje „Škola bez nasilja”, a 20 škola je to priznanje obnovilo - meĜu njima smo se našli i mi. dob Ovo je priznanje rezultat uloženog rada uēitelja, struēnih suradnika, roditelja i uēenika u posljednje tri godine na održanju ovog vrijednog Projekta. Rezultate koje smo posƟgli govore o upornosƟ, trudu i kvaliteƟ ovo zajedniēkoga rada, što je potvrdilo povjerenstvo imenovano zaje koordinatorica Marina od strane UNICEF-a. Oni su to mogli zakljuēiƟ nakon što su Ravnatelj Ivan Jakoviđ i za obnovu statusa obavili razgovore sa manjim grupama uēenika, roditelja i oba Saboloviđ s priznanjem uēitelja i pregledali svu dokumentaciju koja je nastala radom uēit na Projektu u protekle tri godine. „Mreža škola bez nasilja, najveđi je nacionalni forum za prevenciju nasilja u školama koji okuplja više od 10.000 uēitelja i 150.000 djece iz cijele Hrvatske. U ovim školama uēit redovito se praƟ pojavnost i uēestalost vršnjaēkoga nasilja i red zlostavljanja te je veđina njih uspjela smanjiƟ nasilje u školskim zlos hodnicima, uēionicama i igrališƟma i do 50%“ , naglašeno je hod na skupu. ovdje znamo da ēinimo pravu stvar – smanjujemo „I danas d nasilje, stvaramo bolja okruženja za rad, uēenje i odrastanje nas naše djece !“, poruēila je tom prigodom predstojnica Ureda naš UNICEF-a za Hrvatsku, Lora Vidoviđ.

UN Marina Saboloviđ, knjižniēarka i koordinatorica projekta

13

Osnovac

SPORTSKI KUTAK SPORTSKA NATJECANJA - tijekom šk.god.

2010./2011. bili smo sportski aktivni i veoma uspješni.

Najuspješniji smo bili u šahu. Na MeĜuopđinskom natjecanju u šahu, 4.2. 2011., u Kalinovcu djevojēice su osvojile prvo, a djeēaci drugo mjesto. Na Županijskom natjecanju, 16.2. 2011., u elekovcu - PŠ Imbriovec djevojēice su takoĜer bile veoma uspješne i osvojile prvo mjesto. Plasirale su se na poluzavršnicu - državno natjecanje u Gradini, 1.3. 2011. i osvojile izvrsno drugo mjesto. Bile su to Kokša Ana, Senjan Mihaela, Živko Katarina i Ivana Kokša, a vodio ih je Tomislav erepinko. ŠahisƟce s voditeljem na Državnom natjecanju

Jednako tako bili smo uspješni i u košarci. Na MeĜuopđinskom natjecanju, 28.2. 2011., na domađem terenu u Molvama djeēaci su osvojili prvo mjesto.

Na Županijskom natjecanju, 9.3. 2011., u Virju naši košarkaši bili su najbolji i osvojili zasluženo prvo mjesto i njime se plasirali na poluzavršnicu za regiju SJEVER koja se održala takoĜer u Virju, 23.3. 2011.

Naši zlatni košarkaši Molnar Karlo, Franjo Alen, Aušperger Dario, Aušperger Hrvoje, Lonēar Matej, Jakoviđ Luka, Šostarec Miran, Cuzek Dominik, Molnar Lovro, Tuba Nikola, Krznariđ Domogoj, Molnar Matej i David Halaēek s voditeljima Tomislavom erepinkom i Stankom Molnarom osvojili su izvrsno drugo mjesto.

Uspješni smo bili i u rukometu. Na MeĜuopđinskom natjecanju, 8.3. 2011., u Goli rukometaši Lonēar Luka, Lonēar Stjepan, Ciganek Lovro, Franjo Alen, Jakoviđ Luka, Kovaē Nikola, Soēec ValenƟno, Cenkovēan Kruno, Crnjakoviđ Antonio, Tuba Nikola, Jagar Patrik i Šostarec Miran osvojili su tređe mjesto.

Naše rukometašice su na MeĜuopđinskom natjecanju u urĜevcu, 22.3. 2011. osvojile peto mjesto. Igrale su MeĜimorec Josipa, ŽuĮka Katarina, HonƟđ KrisƟna, Kopriēanec Tihana, Kokša Ivana, Ištvan MarƟna, Vujkoviđ Tajana, Špan Ana-Marija, Ormanec Nikolina, ŽuĮka Jelena, Krznariđ Monica i Ivanēan Nikolina, a vodio ih je Tomislav erepinko.

Iz navedenog je vidljivo da smo i u sportu veoma uspješni i marljivi. Ponosni smo na posƟgnute rezultate. esƟtamo na velikim uspjesima i nadamo se isƟma i do godine.

Ena Fusiđ, 8.b na Košarkaši s voditeljima

Osnovac

14

poluzavršnici

Tema broja: UÿENJE NE MORA BITI MUÿENJE Uspješno uēenje nije povlasƟca samo nekih, ni nešto što jedni rade bolje, a drugi lošije. Svatko može nauēiƟ kako bolje, uēinkoviƟje i uspješnije uēiƟ. Što je uĀenje?

Do sada smo se svi sigurno sreli sa problemom uēenja. Uēenje je složeni Renata, Ena i Iva uēe ne muēeđi se

psihiēki proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva. Obuhvađa usvajanje navika, informacija, znanja, vješƟna i sposobnosƟ. To je proces uskladištavanja podataka.

Djeca, uēitelji, a i roditelji imaju mnogo pitanja i problema u vezi pisanja domađih zadađa i uēenja.

Roditelji, a posebno djeca ēesto postavljaju pitanja vezana uz to i teško pronalaze toēne, provjerene i sigurne odgovore. Savjesni roditelji puno puta se pitaju trebaju li djeci pomagaƟ pri uēenju i pisanju, zašto djeca imaju toliku zadađu, koliko ēesto trebaju s djetetom radiƟ i kada.

Pitanja ima vrlo mnogo, a odgovora malo.

U današnje vrijeme roditelji baš i nisu previše savjetovani u vezi školovanja vlasƟte djece i mnogo puta se iznenade nailazeđi na poteškođe koje ih snaĜu Ɵjekom školovanja. U našoj školi misli se i na to pa se organiziraju Male škole roditeljstva.

U današnje vrijeme znanje je vrlo cijenjeno i zato je jako važno znaƟ postaviƟ vlasƟto dijete na noge da krene pravim putem. Upravo za te korake u našoj dobi potrebni su savjesni roditelji da daju potporu i da bodre djecu u njihovom školovanju i dobri uēitelji koji

đe znanje prenijeƟ na uēenike.

U periodu djetetovog školovanja najvažnija je roditeljska, ali i uēiteljeva pomođ i potpora. Djetetu pri poēetku školovanja nije dovoljno samo objasniƟ kako se treba odnosiƟ prema radu nego mu to treba i pokazaƟ. Uēitelji i roditelji trebaju dijete nauēiƟ uēiƟ. Treba odrediƟ neka pravila pisanja i uēenja i treba se steđi odreĜena ruƟna.

Primjerice da dijete zadađu piše svakim danom u isto vrijeme a da se zabavlja u ono slobodno nakon obavljenih obaveza. Mnogi struēnjaci daju preporuke roditeljima da zajedno sa djecom organiziraju njihovo vrijeme.

Roditeljska potpora mnogo znaēi djetetu. Dijete u dobi kada odrasta u vrijeme svojeg školovanja vrlo je znaƟželjno i uvijek treba imaƟ osobu u koju se može pouzdaƟ.

Za roditelja, ali i uēitelja vrlo je važno biƟ u bliskim odnosima sa djetetom. Djeca uēe oponašanjem sebi bliskih osoba u obitelji, od prijatelja, ali i od uēitelja.

Dijete promatrajuđi okolinu shvađa i uēi kako se ponašaƟ i što radiƟ.

Radne navike Mi kao uēenici imamo velike, ali jedine, obaveze prema školi i stoga trebamo razviƟ radne navike uēenja.

Radna navika ne stjeēe se u jednom danu, nego tek nakon nekog odreĜenog vremena. Zato je važno što ranije steđi pravilne radne navike.

Znamo da uēiƟ treba svakodnevno, dio po dio gradiva, a ne jedan dan prije ispita. TakoĜer nije dobro da cijelo gradivo uēimo na pamet jer đemo to brzo zaboraviƟ, veđ trebamo uēiƟ s razumijevanjem.

Gradivo treba znaƟ i primijeniƟ u svakodnevnom životu i tek nakon toga đemo biƟ sigurni da smo to uspješno usvojili.

Za uspješno uēenje, uēenik treba biƟ potpuno koncentriran na ono što trenutno radi.

Za uēenje treba imaƟ odgovarajuđi prostor i potreban pribor. U blizini ne smije biƟ ništa što odvlaēi pažnju.

Dobro imaƟ i pano na kojem đe biƟ izvješeni svi oni zadatci koje uēenik mora izvršiƟ i dnevni raspored akƟvnosƟ.

Najpogodnije vrijeme za uēenje je kad je uēenik dobro odmoren, od 16 do 18 saƟ poslijepodne. Za uēenje

uēenici nižih razreda bi trebali odvajaƟ 1-2 sata, a uēenici viših razreda oko 2-3 sata.

Istražili smo radne navike uĀenika naše škole Proveli smo anketu o uēenju i radnim navikama na uzorku od 138 uēenika viših razreda.

IspiƟvali smo kada uēe, koje predmete, s kim uēe i koliko, vole li uēiƟ, gdje uēe i koriste li pomagala (šalabahtere).

Nakon provedene ankete ustanovili smo da uēenici naše škole uēe redovito, a posebno pojaēano uēe pred ispite.

Mnogo uēenika se izjasnilo da uēi svakodnevno, ēak njih 122, a našlo se i njih 16 koji nikad ne uēe.

Po dva sata dnevno uēi 16 uēenika, po jedan sat 82 uēenika, a manje od sat vremena uēi 40 uēenika.

Uēenici su izdvojili geograĮju kao predmet koji najviše uēe i to njih 75, dok 38 uēenika najviše vremena provode uēeđi povijest, a potom slijedi biologija, 25 uēenika. Uēenici najmanje uēe glazbenu kulturu. ak 127 uēenika se izjasnilo da im je uēenje vrlo mrsko, a 11 uēenika se izjasnilo da svoje vrijeme voli provodiƟ uz knjigu.

Uēenici veđinom uēe samostalno, no našlo se 35 uēenika kojima ponekad zatreba pomođ roditelja. Petnaestorici u uēenju pomažu brat ili sestra.

Na najbolji naēin u Ɵšini uēi 45 uēenika, dok se njih 58 izjasnilo da uēe pred TV-om i njih 35 da uēe uz radio.

U radnim sobama uēi veđina uēenika, toēnije 98, a u kuhinji njih 40.

Zanimljiv je podatak da pri odgovaranju njih tek 20 korisƟ neku vrstu pomagala/šalabahtera,a 118 uēenika ne što je vrlo pohvalno.

Ovom anketom saznali smo i možemo zakljuēiƟ da uēenici naše škole imaju razvijene radne navike, da uēe samostalno, redovito i u dobrim uvjeƟma.

(M)UÿENJE Svi mi dobro znamo što je uēenje, neki to proživljavaju sada, a neki su veđ prošli to iskustvo. Pitamo se zašto je uēenje takvo muēenje. Svi govore da je znanje bogatstvo ljudskog života i da nam treba biƟ važno. Uēenje otva-

15

Osnovac

ra mnoge putove. Svake sekunde ruši nove granice i omoguđuje nam da vidimo svijet na potpuno drugaēiji naēin.

Uvijek mislimo da ZNAMo SVE, A OPET NE ZNAMo NIŠTA. Svaki dan se susređemo s ljudima koji govore da znaju sve. No, znaju li oni uopđe išta? Na svijetu postoji puno stvari koje razumijemo, korisƟmo i znamo, no svaki dan smo sve više iznenaĜeni novim otkriđima. Koliko samo ima stvari koje nisu otkrivene, a ni istražeo ne. Nismo ni svjesni koliko je još veliko ljudsko neznanje. a-Znanje je skriveno i u najmanjoj kapljici vode.

Uvijek se žalimo i prigovaramo kadaa trebamo uēiƟ. Sjednemo pred knjigu i iodmah postanemo žedni ili gladni. Uviejek naĜemo neki izgovor da izbjegnem mo tu dosadu i muēenje, no sve nam e se to obije o glavu kada doĜe vrijeme eza test ili odgovaranje. Zbog naše lijenosƟ dolazi do loših ocjena, a potom i m suza. Za naše neznanje uvijek su nam o krivi drugi, a nikad mi sami. A kad malo e, bolje pogledamo svijet i sve oko sebe, er vidjet đemo da smo zapravo sretni jer oj možemo doživjeƟ i osjeƟƟ na vlasƟtoj koži toplinu prijateljstva i prihvađanja, a, ljepotu naših spoznaja. Nikad ne razzmišljamo o onome kako je djeci kojaa ne mogu, a žele iđi u školu.

Mnogi bi bili sretni kad bi mogli do o znanja, a nama je uēenje muēenje. e.

Sada nam je to muka , no dođi đe dani ni kad đe nam se naš trud stostruko vraƟ Ɵ-Ɵ. Šteta što to ne razumijemo sada kad d trebamo ulagaƟ napor. esto puta see to nerazumijevanje skupo plađa.

Treba shvaƟƟ koliko smo sretni što o imamo priliku uēiƟ jer to nam stvara ra kvalitetniji život. Kad toga postanemo o svjesni uēenje nam više neđe biƟ muuēenje.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Kako se motivirati za uĀenje?

PriĜi poslovima s poziƟvnim stavom - odluēi da to želiš radiƟ!

Napravi jasnu razliku izmeĜu “ne mogu” i “neđu” (najēešđe neđemo, a izgovor je da ne možemo).

Postavi si jasan cilj i oēekivanja što želim i koliko mogu ostvariƟ?

Budi odreĜen - kako đu to ostvariƟ?

Budi realan - postavi takve zahtjeve koje možeš ispuniƟ - imaj na umu svoje moguđnosƟ i sposobnosƟ.

Napravi popis što trebaš obaviƟ precrtaj obavljeno.

Poslove razdijeli u više manjih i jednostavnijih.

Napravi redoslijed obavljanja po-

Osnovac

16

slova - štedi na vremenu.

9. Poēni odmah. Ne odugovlaēi!

10. Imaš pravo pogriješiƟ - nitko nije savršen- samo poēni!

11. KorisƟ bilješke, podsjetnike, natuknice i sl.

12. IskorisƟ svaki uspjeh kao dodatnu moƟvaciju za daljnji rad.

13. PodsjeƟ se na dobre strane svog rada - zašto to radim.

14. Postavi si nagradu za obavljen posao ŠEST KORAKA ZA DOBRO U ENJE METODA 4PSP 1. PROGLEDAJ 2. PITAJ 3. PRO ITAJ 4. PROMISLI 5. SAŽMI 6. PONOVI SVE NAGLAS UPUTE ZA U ENJE U ENJE S RAZUMJEVANJEM -PRONA I BITNO -PODVUCI BITNO -ZABILJEŽI BITNO - NASLOVI -IZRADI SAŽETAK -POVEŽI S PRIJAŠNJIM ZNANJEM -POTRAŽI PRIMJER - PREPRI AJ SVOJIM RIJE IMA U ENJE NAPAMET -RASPOREDI GRADIVO -RASPOREDI VRIJEME U ENJA -PRIMIJENI MNEMOTEHNI KE METODE grupiranje zamišljanje pomođne rijeēi rima

(literarnim i likovnim) i gotovo svim natjecanjima (u znanju gotovo iz svih predmeta, izražavanju literarnom i likovnom, eko i etno kvizovima, sportu i akƟvnosƟma). Tim oblicima brusi se uēeniēka maštovitost, kreaƟvnost i razvijaju se viši misaoni procesi.

Integriranu nastavu prireĜujemo i vezujemo uz prigodne dane kojima nešto obilježavamo (Dane kruha, Dan voda, Dan planeta Zemlje).

Organiziramo Obiteljske olimpijade, obilježavamo Dan sporta i Dan obitelji. etvrƟ razredi veđ godinama organiziraju školu u prirodi, odlaze na more upoznaƟ drugaēiji okoliš i naēin života. Tređi razredi veđ petnaest godina pohaĜaju školu plivanja gdje se osposobljavaju za plivaēe. Svake godine biramo projekte i prouēavamo razne teme kao što su, voda, zrak, pƟce selice, prošlost i sadašnjost mjesta, obiēaji (božiđni, uskrsni, svatovski), zdravlje, promet, zanaƟ itd.

Ukljuēeni smo u projekte Za sigurno i poƟcajno okruženje u školama, GraĜanski odgoj -nacionalni program za ljudska prava i demokratsko graĜanstvo i Otvoreni kišobran.

U školi imamo 24 grupe slobodnih akƟvnosƟ i dva izborna predmeta informaƟku i roboƟku.

Kroz navedene oblike nastave uēenicima je olakšano uēenje, ono postaje zanimljivo te se sa zadovoljstvom i neprimjetno usvaja.

Na takvoj nastavi uēenici primjenjuju steēena znanja ili na temelju viĜenog usvajaju nova znanja. Gradivo steēeno na taj naēin dugotrajnije je, lakše se usvaja i primjenjuje.

SAVJETI ZA USPJEŠNIJE UÿENJE Optimalni uvjeti uĀenja

Škola Molve i suvremeni naĀini pouĀavanja Veđ godinama u OŠ Molve praƟmo nove trendove u pouēavanju. Njima se želi potaknuƟ uēenike da nauēe misliƟ, da njihovi mozgovi poēnu radiƟ na višim razinama u kojima se poēinje uživaƟ u uēenju i gdje se traže novi izazovi u uēenju. Ti novi naēini redovito se ostvaruju u svim razredima kroz integriranu nastavu, školu u prirodi, školu plivanja, uēenje kroz projekte i terensku nastavu.

U svemu tome imamo razumijevanje i podršku ravnatelja kao i potporu Opđine Molve bez kojih se ovi oblici rada ne bi mogli provesƟ. esto sudjelujemo na natjeēajima

1. Prostor - radni stol samo za uēenje 2. Dobro osvjetljenje 3. Prozraēna i umjereno topla prostorija 4. Mir i Ɵšina 5. Trebaju biƟ zadovoljene Įziološke potrebe 6. Organizacija vremena - raspored obveza

Primjeri dobre prakse Evo nekoliko primjera kako uēenici naše škole uēe na terenskoj, integriranoj i projektnoj nastavi.

O OVISNOSTI IZ PRVE RUKE ŽIVOT NAKON OVISNOSTI

stvore, iskusniji poduēavaju i daju savjete novima. Mijenjaju poslove, tako im nije dosadno i svaki ēlan proĜe sve poslove i stekne nova znanja.

Dan im poēinje u šest ujutro molitvom, a završava veēerom i krunicom uz šetnju dvorištem. U meĜuvremenu bave se poslovima za koji su odreĜeni..

Postoje ljudi koji upravljaju komunama, no oni nisu stalno s njima. Oni odreĜuju koliko dugo se ostaje u kojoj zajednici, kamo se ide u premještaj, kada se mogu primiƟ posjete ili iđi kuđi.

Zanimljivo je da momci ne žele iđi doma jer se boje da ne popuste i pokleknu pred izazovima.

Kad i odu kuđi, ēeznu za povratkom zajednici jer se tamo osjeđaju sigurno.

Zanimljiv popis deset zabranjenih izriēaja u zajednici im je poput drugih deset zapovijedi. Kad se naĜu u iskušenju ēitaju ih i razgovaraju o tome sa svojim anĜelom i to im ulije snagu za dalje te tako postaju spremni vraƟƟ se vanjskom svijetu.

Bili smo potreseni i iznenaĜeni, kako su hrabri i strpljivi, ispunjeni mirom te predani molitvi i radu, kao da žive u svojem svijetu. BiƟ samovoljno izoliran od svijeta i istovremeno biƟ sretan s onim što imaš, danas je veđini nezamislivo, no momci koje život nije milovao, veđ biēevao, spoznali su formulu života, a to je, budi zahvalan i sretan s onim što imaš.

Nismo na bolji moguđi naēin mogli nauēiƟ o drogi i njezinim posljedicama, nego što su životni primjeri šƟđenika Komune Cenacolo. Mnogo o tome ēujemo, vidimo i uēimo, ali susret i ispovijest osoba koje su to proživjele posebno je dirljivo iskustvo. Posjet nam je proširio horizonte i vjerojatno da nikome od nas, nakon ovog iskustva, neđe dođi napamet pasƟ u zamku ovisnosƟ.

Iva MaĜerek, 8. razred

Na ulazu u grad Varaždin smjesƟla se jedna posebna zajednica, Komuna Cenacolo, kao da je potpuno odvojena od ostatka svijeta, a opet je u njega uklopljena.

Povodom mjeseca ovisnosƟ, osmaši Osnovne škole Molve, veđ nekoliko godina posjeđuju njezine ēlanove.

I ovogodišnji su osmaši tako, iz prve ruke, spoznali koje posljedice i kakav život donosi ovisnost.

U kratkom vremenu upoznali smo, nama nezamislivi, potpuno drugaēiji život. Otvorenog srca, iskreni i hrabri momci, bivši ovisnici, primili su nas u svoj trenutni dom.

Ljubazno su nas upoznali sa životom u zajednici i putom do nje, a on je, svima bio sliēan, od cigarete i pokoje ēašice alkohola preko droge i kocke. Izbezumljenost, muku i potrebu za drogom, prekinula je teško, hrabro i samostalno donesena odluka o otvaranju potpuno nove stranice u njihovim živoƟma. Sve je zapoēelo u godinama u kojima smo upravo mi i to obiēnom cigaretom, a završilo teškim drogama i psihiēkim problemima. Poremeđenost i gubljenje svijesƟ bili su samo neki od znakova da to ipak nije najbolje za njih. Naposljetku uz toliku opijenost i probleme, ipak su shvaƟli da su se granice normalnog i zdravog života zatvorile i da tako neđe daleko dospjeƟ. Okrenuli su novu stranicu života, odluēili su se za boravak u komuni. Žive u borbi i išēekivanju, od onoga što sami zarade i od ljudske providnosƟ. Što imaju s Ɵm raspolažu, ēega nemaju, bez toga jesu, primjerice bez televizije, raēunala, šeđera ili soka koji im je luksuz, ali jaki, odvažni i uvjereni u pobjedu.

Prije par mjeseci ili godina sve bi dali i uēinili za jedan džoint, bili su spremni ukrasƟ, razbiƟ pa ēak i diđi ruku na roditelje. Morali su odluēiƟ izmeĜu života i smrƟ, jer kako je vrijeme prolazilo, droga je sve više uzimala svoj danak.

Poēeli su shvađaƟ da njihov život nema smisla i da se polako gasi.

Njihove priēe i dogaĜaji sve Cenacolo bivših ovisnika u komuni sƟ ije ov isp ju ša slu ši ma Os su nas potresli i potaknuli na razmišljanje, zar bi tako i naši živoƟ mogao završiƟ?

Nisu krili da su se i oni jednom tako pitali i ne shvađajuđi kako, našli se upravo u tom ponoru.

Momci su u komuni prihvaƟli nove vrijednosƟ, odnose i naēin života. Uvjerili su se da im je Božja pomođ najpotrebnija i uvjereni su da mogu krenuƟ u novi život, ispoēetka, korak po korak. Imaju teških dana, ispunjenih mukom, gubljenja nade, no ne daju se.

Komuna je za njih dom i utoēište, ona ih lijeēi bez lijekova. S njima ne rade ni lijeēnici ni psihijatri, njihov lijek je molitva i rad i to ih rješava njihovog problema. Sve što im je potrebno za život sami naprave i

17

Osnovac

PUTOFOTOPIS

Poljoprivredni poslovi nekad i danas FotograĮje: Zvonimir Lonēar

Oranje traktorom

Tanjuranje traktorom

Vlaēenje traktorom

Sijanje žita ruēno

Sijanje pšenice traktorom

SaĜenje kukuruza traktorom

SaĜenje krumpira ruēno

Kopanje kukuruza ruēno

Iskapanje krumpira

Rastepanje gnoja sa hrpa

Rastepanje umj. gnojiva ruēno

Rastepanje umjetnog gnojiva traktorom

Košnja trave ruēno

Košnja trave traktorom

Žetva ruēno

Osnovac

18

Okretanje sijena

Zubatanje sijena traktorom

Baliranje sijena traktorom

Branje kukuruza ruēno

Branje kukuruza traktorom

Bacanje kukuruza u koš

Pospremanje kukuruza elevatorom

Sjeēa kukuruzovine

Vezanje kukuruzovine

Novinarska grupa

19

Osnovac

PROJEKTNA NASTAVA U OŠ MOLVE

FotograĮja: Foto-kino klub

Ove školske godine uēenici i uēitelji OŠ Molve odluēili su uz roĜenje djeteta, svatovski obiēaji, obiēaji vezani uz velike se na izvoĜenje ēitavog niza projekata. U kratkome pregledu kršđanske blagdane (ili svece). osvrnut đu se na one koji su ukljuēivali najviše uēenika i U ne tako davnim vremenima oni su ēinili životni ciklus uēitelja te su posebni po svojem sadržaju. svakog pojedinca, od njegovog roĜenja pa sve do njegove Na poēetku školske godine dugo smo razmišljali o smrƟ. Teško se oteƟ dojmu, a da pritom ne osjeƟmo malo odabiru projektnih tema koje đe biƟ zanimljive uēenicima, tuge, da se Ɵ isƟ obiēaji zaboravljaju te su našoj djeci ali i njihovim roditeljima. Nakon podužeg razmišljanja nepoznaƟ. odluēili smo se za akƟvnosƟ koje đe trajno dokumenƟraƟ Kako bi se barem malo prisjeƟli isƟh i tako pobudili obiēaje mjesta Molve kao i okolnih naselja Medvediēke i zanimanje za obiēaje kod naših uēenika ove školske godine Repaša. odluēili smo se za ēeƟri velika zajedniēka projekta na razini Današnje vrijeme obilježeno je brzim tempom života u maƟēne i podruēnih škola. kojemu ēovjek vrlo rijetko razmišlja o prošlosƟ i obiēajima Uēenici nižih razreda maƟēne škole i uēenici podruēne koji su temelji idenƟteta svakoga naroda ali i svakoga škole Repaš provodili su projekt pod nazivom ‘’Božiđni mjesta. Zaboravljanjem obiēaja pomalo se gubi doƟcaj s obiēaji u našem onim što jesno, od kuda e škole i PŠ Repaš estu, niži razredi maƟēn mj m še na u ji iēa ob ni Božiđ

dolazimo te kuda zapravo idemo. Podravski kraj speciĮēan je po svojoj burnoj prošlosƟ.

Mnogi narodi prolazili su našim podruējem i za sobom ostavljali svoje

mjestu’’.

Nizom tematskih radionica prisjeƟli su se obiēaja vezanih uz obilježavanja Božiđa u Molvama i Repašu. Teme su bile razne: ukrašavanje interijera kuđa, božiđna hrana, božiđne pjesme, itd. Na roditeljskim sastancima uēenici su roditeljima predstavljali steēena znanja o

Svatovski obiēaji u naše m selu PŠ

tragove. Naš podravski kraj karakterisƟēan je i po velikoj raznolikosƟ obiēaja. Osim prelijepog kajkavskog govora, koji se razlikuje od naselja do naselja raznolikost je najvidljivija u obiēajima koji su nekada bili sastavni dio ljudskog života. To su najēešđe obiēaji vezani

Osnovac

20

Medvediēka

božiđnim obiēajima.

TakoĜer se mnogo roditelja akƟvno ukljuēilo u božiđne radionice. Osim uēenika i roditelja mnoge smo informacije dobili od starijih sumještana koji su se rado prisjeƟli svoje

mladosƟ. ‘’Svatovski obiēaji u našeg sela’’ naziv je vrlo zanimljivog projekta naše Podruēne škole Madvediēka. Uēenici su vrlo marljivo sakupljali materijale vezane uz svatovske obiēaje u Medvediēki. TakoĜer se u izvoĜenje projekta ukljuēilo mnogo roditelja i starijih sumještana. Potpuna realizacija projekta, a Ɵme i najzanimljiviji dio, odvijala se na dan prije Fašenka. Živopisna svadbena povorka naših uēenika, na opđu radost cijelog mjesta, krenula je od PŠ Medvediēke do mjesne kapelice. Nakon obreda vjenēanja vraƟli su se u školu gdje je nastavljeno slavlje. Sve akƟvnosƟ bile su predstavljene u sklopu Dana škole

obiēajima (ureĜenje kuđa, uskršnje pjesme, uskršnji stol...).

Informacije smo dobivali od starijih sumještana i roditelja uēenika.

Uēenici peƟh razreda upoznali su se s obiēajem matkanja. Uēitelj glazbene kulture Dražen Štefan prikupio je podatke o uskrsnim pjesmama. Završni dio projekta odvijao se zadnjih dana prije proljetnih praznika. Razrednici sedmih razreda zajedno s uēenicima i roditeljima izraĜivali su u raznim tehnikama pisanice koje su bile izložene na izložbi pisanica, ruēnih radova i slika u novom Društvenom domu u Molvama.

mi razredi

Uskrsni stol i košara- os

(PŠ Medvediēka).

Uēenici viših razreda zajedno sa svojim razrednicima pripremali su vrlo opsežan projekt s temaƟkom uskrsnih obiēaja u Molvama (naziva ‘’Uskrsni obiēaji u Molvama’’).

Priprema je obuhvađala sakupljanje informacija o uskrsnim

Uēenici osmih razreda pekli su uskrsne kolaēe i jela te postavili uskrsni stol i košaru za sveđenje.

Sve navedene akƟvnosƟ uēenici su pokazali svojim roditeljima na zadnjim roditeljskim sastancima u mjesecu svibnju.

Nadamo se da smo kroz izvoĜenje naših zajedniēkih projekta kod naših uēenika posƟgli najviši i najznaēajniji cilj, a to je oēuvanje kulturne i materijalne bašƟne našega kraja. TakoĜer se nadamo da smo u njima potaknuli barem malo volje i želje da se i sami u kasnijem odrastanju i životu ukljuēe u akƟvnosƟ za oēuvanje svih obiēaja našeg i susjednih mjesta.

Ovaj ēlanak je ujedno i prilika da se zahvalimo svima koji su sudjelovali u realizaciji naših projekata.

Pedagog: Miroslav Saraga

ni obiēaji u Molvama - 7.

Radionica pisanica - Uskrs

razredi

21

Osnovac

Dan voda

oru u Miholjancu Šestaši na Fratrovcu, izv

MeĜunarodni Dan voda obilježili smo 22.3.2011. boraveđi u prirodi uz vodu. Cilj je bio skrenuƟ pažnju na važnost vode u životu svih živih biđa i na važnost ēuvanja pitkih zaliha vode.

Da bi se cilj ispunio što potpunije, organizirali smo terensku nastavu uz vodene površine našeg zaviēaja za više razrede, dok su niži razredi integrirani dan na temu vode proveli u školi obraĜujuđi vodu kroz nastavu hrvatskog jezika, prirode i društva, likovne, glazbene te tjelesno-zdravstvene kulture.

Petaši kod mlina u Svetoj An

i

Uēenici viših razreda posjeƟli su razna mjesta i svojim akƟvnosƟma obilježili Dan voda.

PeƟ razredi bili su u vodenici-mlinu na potoku u Svetoj Ani. ŠesƟ razredi išli su na izvor potoka Zdelje u Gornjim Zdjelicama i na Fratrov zdenac u Miholjancu. Sedmi razredi dan su proveli na jezeru Sekuline, a osmi razredi uz Dravu.

Osmaši su skelom prešli rijeku i tamo stvarali sƟhove na temu vode, slikali i fotograĮrali.

Petra Marušēec, 6.b

Osnovac

22

Literatura: 1. udina - Obradoviđ, Mira: Kako postaƟ bolji uēenik, Temposhop, akovo, 1995.

2. Drandiđ, Boris: Nastavniēki priruēnik, Znamen, Zagreb,1999. i 2001.

3. Jensen, Eric: Super nastava - nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno uēenje, Educa, Zagreb, 2001.

4. Viliđ-Kolobariđ, Ksenija: Priruēnik za pedagoške radionice na roditeljskim sastancima Novinarska grupa u suradnji s knjižniēarkom

BILI SMO IZLETNICI

FotograĮje: Naši vodiēi

I NAJMLAÐI OSNOVCI U SLAVONIJI Uēenici 1.i 2. razreda OŠ Molve, 19. 5. 2011., bili su na školskoj struēnoj ekskurziji i upoznali ljepote Slavonije. Prvo smo posjeƟli dvorac obitelji Pejaēeviđ u Našicama, a zaƟm smo u ZOO vrtu u Našiēkom Markovcu vidjeli mnogo raznolikih živoƟnja. Smijali se majmunima, papigi koja priēa i dragali ponije i kozliđe. Pomalo gladni oƟšli smo na ruēak u hotel akovo. Nakon ruēka posjeƟli smo Ergelu konja gdje smo mnogo toga saznali o konjima lipicancima i uživali u njihovoj ljepoƟ. Za kraj smo razgledali Ĝakovaēku katedralu i divili se njezinim posebnosƟma. Bilo nam je lijepo, zanimljivo i pouēno. VraƟli smo se kuđi u predveēerje pomalo umorni, ali puni dojmova. Željkica erepinko, uēiteljica 1. r.

1. i 2. r. ispred Ĝakovaēke

katedrale

OSMAŠI U ÐURÐEVCU Svoju posljednju terensku nastavu osmaši su ostvarili u urĜevcu, 11. svibnja 2011.

Sat hrvatskog jezika s temom zaviēajne kulture odraĜen je posjetom privatnoj Etno zbirci Slavka ambe u urĜevcu gdje su se uēenici upoznali sa starinama i njihovim nazivima.

Toga dana posjeƟli su i urĜevaēke pijeske i upoznali se i s tom posebnošđu našeg zaviēaja. Bila je to ujedno i profesionalna orijentacija jer su posjeƟli Srednju strukovnu školu urĜevac kako bi se upoznali s njezinim prednosƟma i ponudom.

ValenƟna Janēi, 8.a

Kestenijada u OŠ Šestine Zahvaljujuđi pozivu prijatelja, uēenika 4. razreda OŠ ŠesƟne i njihove uēiteljice Marine Franjo Ivandiđ te ravnatelja, tređi razred sudjelovao je po drugi puta na Kestenijadi. Za sudjelovanje najprije smo se morali pripremiƟ. Trenirali smo razne igre spretnosƟ: nošenje kestena na pladnju uz savladavanje razliēiƟh prepreka, gaĜanje kestenima u koš, tronožno trēanje…Putovali smo autobusom. Putem smo promatrali raznolikosƟ krajolika i ponovili znanja o prometu.

Prijatelji su nas srdaēno doēekali i krenuli smo s natjecanjem. U igrama su sudjelovali još uēenici iz desetak zagrebaēkih škola. U svakoj igri imali smo predstavnike za koje smo glasno navijali, a oni su se trudili da budu najbolji. Nakon igara uslijedilo je proglašenje pobjednika. UzbuĜenju nije bilo kraja. U mnogim igrama bili smo jako dobri, no da li je to dovoljno za pobjedu? Da, proglasili su nas pobjednicima. Dobili smo nagrade. Nakon natjecanja uslijedilo je druženje uz peēene kestene i ruēak. Nakon ruēka imali smo radionicu vezanu uz lekƟru ŠesƟnski kišobran u igraonici koja ima naziv ŠesƟnski kišobran. Naravno da smo za poklon dobili jedan pravi šesƟnski kišobran za naš razred. ZaƟm je uslijedio posjet središtu našeg glavnog grada, Tređaši u igraonici ŠesƟ vožnja tramvajem nski kišobran i obilazak glavnog kolodvora.

Završili smo na kolaēima u slasƟēarnici. Sretni, s nagradama u rukama i bogaƟji za nove spoznaje sretno smo se vraƟli kuđama.

3. razred

ÿetvrtaši upoznali Zagreb Uēenici ēetvrtog razreda 1. listopada 2010. posjeƟli su Zagreb. Prvo smo posjeƟli Tehniēki muzej. Tamo smo vidjeli stare automobile, zrakoplove, vlakove, bicikle i druga prometna sredstva. Svima nam je bilo jako zanimljivo. Poslije smo oƟšli u rudnik gdje je bilo malo zastrašujuđe, ali vrlo uzbudljivo. uli su se razni zvukovi rudara koji su radili. Kad smo izašli iz rudnika popeli smo se u planetarij. Tamo nam je bilo posebno lijepo.

Vidjeli smo mnogo zvijezda i planete.

Nakon Tehniēkog muzeja išli smo u obilazak grada. Bili smo na Trgu bana Josipa Jelaēiđa, vozili smo se uspinjaēom, vidjeli smo griēki top. Gradom nas je vodila jedna gospoĜa, vodiē, koja nam je puno priēala o povijesƟ Zagreba. U tom starom dijelu Zagreba je i jedan lijepi restoran Mali medo gdje smo nakon puno hodanja imali ruēak.

Tu naš izlet nije završio. Krenuli smo autobusom na Medvednicu. Razgledali smo Medvedgrad, slušali priēe o njemu, a zaƟm pogledali zanimljiv Įlm o parku prirode Medvednica.

Poslije napornog dana vraƟli smo se svojim kuđama. Drugi dan smo u školi prepriēavali dogaĜaje s izleta i zakljuēili da nam je bilo vrlo lijepo i korisno.

Lorena Vincek i Katarina Tuba, 4.r.

23

Osnovac

ŠKOLSKO-STRUÿNE EKSKURZIJE 2011.

U petak, 13. svibnja 2011., uēenici viših razreda proveli su dan na školskoj struēnoj ekskurziji upoznajuđi pojedine dijelove Republike Hrvatske.

Svoje spoznaje i dojmove nakon posjeta raznim znamenitosƟma i prirodnim ljepotama povezali su s gradivom koje uēe i tako uspješnije svladali sadržaje. Sada su bogaƟji za mnoštvo novih spoznaja o svojoj domovini.

Treþaši po županiji Uēenici 3. razreda OŠ Molve, 26.svibnja 2011., obišli su znamenitosƟ naše županije. Najprije su posjeƟli Stari grad u urĜevcu, urĜevaēke peske, a zaƟm tvornicu Podravku i Muzej prehrane u Koprivnici. TakoĜer su obišli i drugi grad po veliēini, Križevce. Tamo su posjeƟli Gradski muzej i prošetali središtem. Pomalo izgladnjeli nestrpljivo su doēekali dolazak na Kalnik i ruēak. Nakon obilaska Kalnika krenuli su prema Rasinji. Tamo su posjeƟli malu ergelu konja, gdje su neki uēenici mogli jahaƟ konje. Nakon što su bolje upoznali ono o ēemu eēe na satovima prirode i društva, uz viceve i pjesme, vraƟli su se kuđama.

Šestaši u Slavoniji Jedan dio Slavonije upoznali su šestaši posjeƟvši akovo, Našice i Kopaēki rit.

Na prvoj stanici svog putovanja u Našicama posjeƟli su privatni zoološki vrt. Na slijedeđem odredištu u akovu razgledali su katedralu i ergelu konja. Nakon krađe stanke u parku uz katedralu upuƟli su se dalje u Kopaēki rit, Park prirode. Uživali su u vožnji brodom i netaknutoj prirodi koju nudi naša najveđa moēvara. Prošetali su i starom slavonskom hrastovom šumom i posjeƟli dvorac Tikveš.

Petaši u Zagorju PeƟ razredi putovali su Zagorjem. Obišli su Lepoglavu, Kumrovec i Krapinu.

U Lepoglavi su razgledali muzej i lepoglavsku ēipku. Put su nastavili prema Kumrovcu gdje su obišli etno selo te upoznali razne zanate i spoznali kako su ljudi živjeli u prošlosƟ.

U blizini Velikog tabora predahnuli su i ruēali, a onda nastavili put prema Krapini.

U novom i suvremenom krapinskom muzeju na Hušnjakovu brdu, upoznali su prapovijest i ēovjekov razvoj.

Puni dojmova sa zagorskih bregova i s mnogo novih spoznaja vraƟli su se u ravnu Podravinu.

Sedmaši takoāer u Slavoniji Sedmi razredi takoĜer su bili u Slavoniji. PosjeƟli su gradheroj ,Vukovar. Razgledali su vukovarsku bolnicu, Ovēaru te Spomen dom. Palim braniteljima odali su poēast na vukovarskom groblju. Prošetali su gradom, obalom Dunava i imali ruēak na brodu na Dunavu.

Svoj drugi dio puta proveli su u Kopaēkom ritu gdje su uživali u vožnji brodom promatrajuđi biljke i živoƟnje parka.

Nezaobilazno je bilo ekskurziju u Slavoniji završiƟ razgledom dvorca Tikveša.

Osmaši na PlitviĀkim jezerima Osmi razredi odradivši posljednju struēnu-školsku ekskurziju, posjet Nacionalnom parku Plitviēka jezera, mogu s ponosom ređi da su upoznali sve ljepote i osobitosƟ svoje domovine. Šetajuđi uživali su u razgledavanju netaknuƟh prirodnih ljepota ēetrnaest od šesnaest Plitviēkih jezera. Divili su se prirodi i njezinim ēarima. Oduševili su ih slapovi prštavci, grimizna boja jezera, bujna vegetacija , razni zvukovi i šumovi. Nakon iznimnih ljepota doživljenih na jezerima dan su zaēinili posjetom Rastokama. Razgledali su selo, mlinove, slapove i laganom šetnjom dovršili spoznavanje gorske Hrvatske. erima Osmaši na Plitviēkim jez

kovaru Sedmaši na groblju u Vu

Novinarska grupa

Osnovac

24

ZANIMLJIVO PUTOVANJE DOMOVINOM OD VUKOVARA DO CAVTATA ŽIVIMO U NAJLJEPŠOJ ZEMLJI NA SVIJETU VraƟvši se s maturalnog putovanja ne mogu prestaƟ misliƟ o svemu doživljenom i prizorima koji su mi se urezali u pamđenje. Sretna sam što sam veđ kao osnovnoškolka proputovala cijelu Hrvatsku, najljepšu zemlju na svijetu.

Na poēetku sedmog razreda željeli smo posjeƟƟ krajeve naše domovine koje još nismo vidjeli. Kroz protekle godine školovanja upoznali smo uži i širi zaviēaj.

Stoga, upoznavši desnu polovicu domovine nije bilo teško odrediƟ daljnji smjer. Željeli smo na maturalno putovanje oƟđi nekamo na jug, gdje još nismo bili.

Tako smo prošle školske godine maturalcem zaokružili upoznavanje lijepe naše. Prešli smo preko dvije i pol Ɵsuđe kilometara svoje domovine. Upoznali smo Slavoniju sve do Vukovara, a onda završili naš put na najjužnijoj toēki Republike Hrvatske, u Cavtatu.

Prvi dan putovanje upotpunili smo raznim izleƟma.

PosjeƟli smo Cerovaēke špilje i nacionalni park Krka.

Bili smo smješteni u Zaostrogu gdje smo doživjeli planinu i more, kamen, zelenilo i plavetnilo.

Nedjelju smo proveli upijajuđi ēari grada Dubrovnika.

Tamo smo doživjeli nezaboravne slike grada i mora koje nikada neđemo zaboraviƟ. Vodiē je proveo s nama više od dva sata, pokazujuđi nam grad i sve njegove znamenitosƟ. Svi muzeji i znamenitosƟ za koje se naplađuje ulaz, osim zidina, besplatno su nas primili. uli smo samo rijeēi iznenaĜenja i oduševljenja što smo domađi gosƟ.

Velika sluēajnost bila je susret s prodavaēicom suvenira na zidinama. Nudila nam je veliki popust kad je ēula da smo iz Molva. Upravo tada telefonom je razgovarala s prijateljem iz nama susjednog Repaša. Više od sat vremena proveli smo promatrajuđi more i Dubrovnik s gradskih zidina i uvjerili se zbog ēega je razrednica rekla kako nema ljepšeg mjesta na svijetu. Bila je u pravu, to je nešto posebno i ēarobno.

Zadivio nas je dodir neba i mora promatran sa zidina. Fascinirala nas je ta „crta“ kao i krovovi dubrovaēkih kuđa koje su se skupile i radoznalo oslušaju sve oko sebe.

Kao nagradu za podnesenu vruđinu i umor naša uēiteljica je uz pomođ vozaēice, koja je bila još jedna posebnost u nizu na našim putovanjima, dogovorila posjet Cavtatu, gdje smo uživali šetajuđi i promatrajuđi mediteranski zalazak sunca.

Vrađajuđi se u Zaostrog obišli smo Bađinska jezera koja su smireno i sramežljivo u svom ogledalu nizala slike okolnog pejzaža. Toliko smo doživjeli tog dana. Nismo znali što nam je ljepše i što nas se više dojmilo.

Nakon iscrpljujuđeg i napornog dana

uživali smo u nođnom kupanju. Naša uēiteljica bila je puna iznenaĜenja ēasƟla nas je opuzenskom lubenicom kupljenom uz Neretvu.

Ostale dane provedene u Zaostrogu odmarali smo, zabavljali se i uživali. No, naša uēiteljica ne bi bila ona, a da još ne iskorisƟmo i ovo i ono.

Tako smo mi posjeƟli još i franjevaēki samostan u Zaostrogu, gdje je biblioteka s originalnim djelima Andrije Kaēiđa Miošiđa ēiji smo grob u crkvi i obišli. Šestog dana smo nerado morali krenuƟ put Molva. No, ni to nije bio sasvim obiēan povratak. Bila bi šteta ne vidjeƟ gusarski grad Omiš, rekla je uēiteljica. I zaista bila bi šteta ne vidjeƟ kule na vrhovima Mosora, ljepotu planine koja grli i šƟƟ grad. Poseban je bio i doživljaj kanjona rijeke CeƟne koji smo takoĜer obišli.

Veēernje sate, tog zadnjeg dana, proveli smo u Splitu.

U povijest nas je vraƟla Dioklecijanova palaēa. Grgur Ninski ovaj put izgledao nam je manji jer ipak smo porasli i sada smo znali nešto više o njemu, nego prije ēeƟri godine kad smo bili u Splitu.

Ispunjeni mnogobrojnim i raznim doživljajima, nezaboravnim uspomenama i spoznajama krenuli smo put Molva.

Naš podvig „Molvarski sedmaši od Vukovara do Cavtata“ je uspio. Bio je to pravi projekt. Prošli smo svoju domovinu od krajnjeg istoka, od Vukovara, pa sve do krajnjeg juga, do Cavtata.

Uvijek đemo to imaƟ na umu, a pamƟt đemo da smo to spoznali veđ kao sedmaši na jednom posebnom proputovanju domovinom.

Ena Fusiđ, 8.b

Osmaši na Stradunu u Du brovniku

25

Osnovac

ŠKOLA U PRIRODI - ŠOLTA ÿETVRTAŠI OPET NA ŠOLTU I ove godine uēenici 4.r. svoju Školu u prirodi proveli su na otoku ŠolƟ.

Krenuli smo 3. lipnja 2011. u jutarnjim saƟma s velikim uzbuĜenjem. U autobusu je bilo veselo i zabavno. Igrali smo razliēite igre, priēali viceve i dosjetke, a i na zemljovidu smo praƟli svoj put. Nakon tri sata vožnje zaustavili smo se u Rastokama. Vidjeli smo mnogo slapova i mlinova, priroda je tamo prekrasna. Nakon dosta vožnje došli smo do Splita. Tamo nas je doēekao vodiē koji nas je poveo u razgledavanje kulturno povijesnih spomenika. Najljepša od svega nam je bila Dioklecijanova palaēa. Došli smo do luke, ukrcali se na naš trajekt i krenuli prema ŠolƟ.

SƟgli smo! Odveli su nas do naših soba gdje smo se raspakirali, a nakon toga obavili kratki dogovor s uēiteljicom i našim animatorima. Imali smo malo slobodnog vremena za razgledavanje i kupanje. Naveēer je bilo ustoliēenje cara i carice otoka, vrlo zanimljivo i uzbudljivo.

Dani na ŠolƟ su prolazili vrlo brzo. Imali smo razne igre i turnire: olimpijadu, kvizove, turnir u nogometu, rukometu, metu, košarci, vaterpolu, odbojci na vodi i pijesku …

Jedan dan smo posjeƟli Grohote, centralno naselje otoka. Postoji vrlo zanimljiva priēa o tome kako je nastalo astalo ime Grohote.

Putem radionica smo ponovili i proširili svoje znanje o primorskom zaviēaju, a istraživanjem u moru i na obali smo dosta toga mogli vidjeƟ i prouēiƟ.

Naš zadnji dan Škole u prirodi bio je 7. lipanj. Nakon doruēka smo spremili svoje stvari i krenuli naa trajekt.

Da to ipak ne bi bio kraj zaustavili smo se u Trogiru gdje smo upoznali njegove kulturno povijesne sne spomenike, pojeli veliki sladoled i kupili suvenire za svoje obitelji.

Rado bismo bili produžili svoje putovanje što znaēi da nam je bilo lijepo i jako zanimljivo. Ipak su nas u Molvama veđ jedva ēekali ēlanovi naših obitelji, a moramo priznaƟ da smo se i mi njih malo zaželjeli.

Mateja ukin i Veronika Balogoviđ, ogoviđ, 4.r.

OSMAŠI NA TERENSKOJ NASTAVI U ZAGREBU Osmi razredi, 2.11.2011., terensku nastavu iz Įzike, likovnog i hrvatskog jezika održali su u Zagrebu. PosjeƟli smo Tehniēki muzej i u kabinetu Nikole Tesle obnovili smo i unaprijedili znanje iz Įzike i tehniēke kulture. ZaƟm smo posjeƟli Modernu galeriju u kojoj smo razgledali slike poznaƟh hrvatskih umjetnika. Ruēali smo na Sljemenu, gdje smo udisali svjež zrak i divili se pogledu iznad grada Zagreba. Veēernje sate proveli smo u HNK-u gledajuđi baletnu predstavu LabuĜe jezero.

Kuđi smo se vraƟli u kasnim veēernjim saƟma, uz pjesmu, puni uzbuĜenja i novih iskustava te nimalo spremni za iduđi radni, nastavni dan.

Renata Ciganoviđ, 8.b Osmaši ispred katedrale u Zagrebu

Osnovac

26

REPORTAŽA -TUNIS - MISTERIJ ORIJENTA ÿetiri uĀiteljice na proljetnim praznicima u Tunisu Površina: 164.150 km2 Br. stanovnika: 9.828.000 Gustođa naseljenosƟ: 59,9 st/ km2 Glavni grad: Tunis Službeni jezik: arapski eƟri uēiteljice iz OŠ Molve odluēile su proljetne praznike provesƟ na nekoj egzoƟēnoj desƟnaciji. Nakon dugotrajnih planiranja i vijeđanja odabir je bio Tunis, sjevernoafriēka država uz Sredozemno more.

Nakon 45 - minutnog leta i uživanja u krajoliku iz pƟēje perspekƟve toēno u podne sƟgle smo na odredište. Sretne što smo osjeƟle tlo pod nogama i pobijedile strah od letenja (nekima je to bio prvi susret sa ēeliēnom pƟcom) upuƟle smo se u Hammamet, jedno od turisƟēkih naselja s brojnim hotelima i pješēanim plažama. Tuniška avantura mogla je zapoēeƟ. Šest nezaboravnih dana provele smo u upoznavanju povijesƟ, kulture i obiēaja ove afriēke zemlje. Uživale smo u šetnjama pješēanim plažama, sunēanju, a one najhrabrije su i zaplivale iako je temperatura mora iznosila svega 20° C. PosjeƟle smo glavni grad Tunis, Medinu, dio grada u kojem se nalaze trgovine i suvenirnice u dužini od oko 2 km gdje možete kupiƟ gotovo sve, od igle do lokomoƟve, uz naravno obvezatno cjenkanje. PoēasƟle smo se pašminom, maramom koju smo vezale kao tuniške žene (“kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin”) i nakitom.

Nakon uspješno obavljenog shopinga i cjenkanja put nas je odveo do predivnog gradiđa koji nas je naprosto oborio s nogu, Sidi bou Saida. Odisao je mirnođom, smirenošđu i romanƟēnom notom pa nije ēudno što privlaēi umjetnike, pisce i slikare koji inspiraciju dobivaju upravo na ovom ēudesnom mjestu. Sve su kuđe bijele, a vrata i prozori obojani u plavo sa crnim ornamenƟma FaƟmine ruke što znaēi sređu. NajpoznaƟji lokal u Sidi bou Saidu je Cafe des NaƩes koji poslužuje odliēan ēaj od mente, ružinih laƟca i kavu s naranēinim uljem.

Okrijepljene blagodaƟma tekuđina krenule smo u istraživanje povijesƟ, šeđer na kraju bila je slavna Kartaga.

Prolazeđi termama Antonia Pia upijale smo povijest nekadašnje feniēke, a kasnije i rimske kolonije. Sat povijesƟ završile smo u muzeju Bardu, uživajuđi u ostacima rimskih mozaika i kipovima božanstava.

DeĮniƟvno novo iskustvo bilo je jahanje na devama.

Vjerujte nije nam bilo svejedno kad smo se popele na njih, što zbog straha što zbog njihovih miomirisa, ali pokazalo se da su deve zapravo bile vrlo pristojne prema nama.

PusƟnjske laĜe dovele su nas do jedne ruralne obitelji koja njeguje tradicionalne vrijednosƟ. Zahvaljujuđi njima nakratko smo postale prave Tunižanke obuēene u šarene nošnje pa smo i zaplesale uz zvukove narodne glazbe.

Neponovljiv dogaĜaj bila je Afriēka veēer folklora gdje smo imale prilike uživaƟ u pravoj afriēkoj glazbi uz zvuk bubnjeva.

Tjedan dana proletjelo je strahovito brzo i nažalost morale smo se vraƟƟ iz ēudesne zemlje u realnu svakodnevicu, no nezaboravno putovanje ostat đe trajno zabilježeno u našem sjeđanju. Uvjerile smo se u isƟnitost tvrdnje da je Tunis – misterij Orijenta.

Biljana Vargek Dijana, Barbara, Mirjana

i Biljana u Tunisu

Medina - trgovaēka ulica du

ga 2 km

Kuđa u Sidi bou Saidu

27

Osnovac

VJESTICE

v. Škola je dobila novi kro

Ispred škole eko i cvjeđar ska grupa uredile su školski vrt sa zaēinskim ljekoviƟm biljem. hrvatskoga U uēionici matemaƟke i metna ploēa jezika postavljena je pa

FotograĮje: Foto-kino klub

Naš školski hol krasi no va

ograda

mega slike u Slikari MLK napravili su Društvenom domu U uēionici likovne kulture postavljeni su novi ormari

Oko škole i u obližnjim uli cama zasaĜene su biljke.

le imamo Zaslugom 8.a ispred ško mali zeleni otok Sve uēionice su opremlje ne laptopom, platnom i projektorom

šte u IzgraĜeno je novo igrali PŠ Medvediēki

Osnovac

28

Novinarska grupa

OSMAŠI U OGLEDALU

Dario Aušperger: „Aaa ne znaam…“ Hrvoje Aušperger: „Daj Moki, kaj me stalno diraš?!“ Katarina Dolenec-Dolenē eva: “ Ajd da nemreš!“ Alen Franjo: „Niksn snag a, mozgn!“ KrisƟna HonƟđ-Kika: „I to bi štela

8.b

: Lovro Ciganek- Lovrina „Uēiteljice, ja bi se javil.“ va: Renata Ciganoviđ-Šeparo !“ el? ee „Gde mi je mobit y: Antonio Crnjakoviđ-Tonn “ „Pak je mleko oƟšlo dole. ica: nē ole -D ec ValenƟna Dolen e.“ „A kaj ja?! Isuseeeee

FotograĮje: Foto-kino klub

8.a

videƟ!“ Petra Ivanēan: „Nisam pla va, ja sam oker.“ ValenƟna Janēi -Janēijeva : „No dobro, ne bum više!“ Robert Kopriēanec- inĜ o: „Manchester u srcu!“

Tea Feletar-Feletarova: „Zapišite jedan.“ Ɵte me na Ena Fusiđ-Fusiđeva: „Pus ta.“ miru, imam i ja svojega tes Renato Horvat-Horvat: jma.“ „Ja Ɵ o tome nemam po : Manuela Ivanēan-Nelica !“ mo šu v k pa „Denes moram

Josipa Kožuhar-Kožuhark a: „ I onda Ɵ neš’ pil…“ Monica Krznariđ: „Gle, pa k nešēe vozi mojega motora!“ Luka Lonēar: „Gda ja to morem isprav iƟ?“ Matej Lonēar: „Kaj sem pak ve napravil ?!“ Josipa MeĜimorec-MeĜ imorka: „Daj,pogledaj se…“ Karlo Mihaljiđ: „A uēitelju, samo mene vidite…“ Karlo Molnar -Moki: „B arca u srcu!“ Nikolina Ormanec-Nina : „Bom te ritnola!“ Iva PƟēak: „A ēekaj maloo !“ Tajana Vujkoviđ-Vujkoviđ ka: „Janēijeva milo, imaš zad ađo?“ Katarina ŽuĮka-KaƟca: „Naj piƟ kad Ɵ šteƟ, ugled aj se na mene!“ Razrednica - Mirela Paša :„ Mir, Ɵšina, slušaj…“

Nikolina Ivanēan-Nina: bi 5) „A bom dobila jedan“ (do oo, ja te oo ac Luka Jakoviđ-Kuks: „M aēo? “ jako, jako volim…Imaš zad bi se Nikola Kovaē-Kovaē: „Ja navēiƟ.“ l ge ispriēal…Nesem se sƟ anceva: „A Tihana Kopriēanec-Kopriē kriva?“ uētelju! Kaj sem pak sada Brigita Lodeta-Biba: aaaaaam.“ „A uēiteljice ja to neznaa ēitelju!

Iva MaĜerek-Ivanēica: „U Najte se sekeraƟ. “ ogosjeēa to MarƟn Piskor-Piskor: „N sam ja!“ „Maslina ValenƟno Soēec-Soēka: “ raste u gorskoj Hrvatskoj. j se da MarƟna Šegrc-Tina: „A smirite!“ emam Gabrijela Tuba-Gabi: „N komentara.“ ooo ljubav Katarina Tuba-KaƟca: „O moja jedina. “ ide v rubriko?

Davor ŽuĮk-Pixy: „El to .“ Molim Vas najte zapisaƟ Darko Pintar: ik dn zre Ra da se „Ja Vas lepo zamoljavam smirite.“

29

Osnovac

VJERSKI KUTAK Uēenici na misi

ZAZIV

DUHA SVETOGA Novu školsku godinu 2010./ 2011. uēenici OŠ Mole zapoēeli su Zazivom Duha Svetoga. Na svetoj misi sudjelovali su pjevanjem, ministriranjem, ēitanjem.

Na kraju svete mise bila je procesija s kipom majke Božje Molvarske, a kip su nosile uēenice osmog razreda.

HUMANITARNA AKCIJA Kao i svake godine uēenici OŠ Molve pripremaju se za Božiđ odlaskom na mise zornice.

U sklopu nastavnih akƟvnosƟ I kreaƟvne grupe izraĜivali su ēesƟtke i božiđni nakit te prodavali na nedjeljnim misama došašđa. Novac koji su prikupili darovali su u humanitarne svrhe. u crkvi Na misama došašđa Prodaja ēesƟtki i nakita predstavljali su se prvopriēesnici i krizmanici.

Prvopriēesnici s vjerouē iteljicom, uēiteljicom i župnikom

VJERONAUÿNA OLIMPIJADA U Rasinji, 28.01. 2011., održana je vjeronauēna olimpijada na temu Marija. OŠ Molve predstavljali su uēenici MarƟna Ištvan, Dominik Cuzek, Alen Franjo i Karlo Molnar.

KRIŽNI PUT Veđ par godina zaredom naši uēenici sudjeluju u biskupijskom križnom putu Varaždinske biskupije.

Ove godine bio je od Sv. Ilije do Ludbrega. Križni put je duhovna priprava mladog ēovjeka za blagdan Uskrsa.

Ta dva dana prošla su u ozraēju molitve, pjesme, u druženju i slušanju Božje Rijeēi.

Na križnom putu

di

Na vjeronauēnoj olimpija

Vjerouēiteljica: Dijana Vujeviđ Osnovac

30

EKO

KUTAK

FotograĮje: Foto-kino klub

Dragi mladi EKOlozi velikI zeleni poZDRAV Svake školske godine ekološka grupa predstavlja nove projekte koje s velikim entuzijazmom obavljamo.

Posebno smo ponosni na naš školski vrt ljekovitog i zaēinskog bilja.

Zahvaljujuđi njemu uēimo o ljekovitom bilju te njegovoj važnosƟ na zdravlje ljudi.

Veliku podršku i pomođ pružila nam je i cvjeđarska grupa uz ēiju pomođ provodimo i još jedan projekt, sakupljanja plasƟēnih boca u školi.

Osim ovih hvale vrijednih projekata naša grupa takoĜer obilježava ekološke dane vezane uz zašƟtu prirode putem plakata, panoa, prezentacija i Įlmova.

Uz razliēite ekološke akcije istražujemo ekološke teme koje nas najviše zanimaju razini te putem na globalnoj globaln lnojj ili ili lokalnoj lokalnoj k eseja, plakata, prezentacija, izvještaja esej ja,, p laaka kata ta,, pr p ezen enta en taci ta cija j , iz ja izvj vješ vj ešta eš taja ta jjaa i

staƟsƟēkih podataka prenosimo znanje ostalim ēlanovima grupe. esto se nakon takvih izlaganja vode rasprave i pokušava riješiƟ problem što je vrlo zanimljivo za ēuƟ.

U ekološkoj grupi uēimo kako zašƟƟ prirodu, kako se odnosiƟ prema njoj i ono najvažnije što mi kao pojedinci možemo uēiniƟ za spas našega planeta, a Ɵme i nas samih.

Do iduđeg ēitanja budite ekološko osviješteni i pazite na okoliš oko vas!

Eko – grupa Jaglac

Naše vrijedne ruke njegu ju

biljke

Uēimo o ljekovitom bilju

OĀuvajmo prirodu zajedno MOLVARSKI EKO OSMAŠI U BORBI S OTPADOM Uēenici 8.a razreda Osnovne škole Molve veđ dvije godine provode, kroz graĜanski odgoj, eko projekt pod nazivom Odlaganje i selekcija otpada u Molvama.

Ponukani pitanjem kamo s baterijama, plasƟkom, staklom, papirom i krupnim kuđanskim otpadom (elektriēnim, elektroniēkim i željeznim) odluēili smo djelovaƟ i pokrenuli rješavanje tog problema. U suradnji s Opđinom Molve i Komunalnim poduzeđem Prizma došli smo do raznih rješenja.

Osmislili smo model slekƟvnog odlaganja otpada koji se službeno veđ drugu godinu uspješno primjenjuje u Opđini Molve, ali i ostalim opđinama Koprivniēko-križevaēke županije u kojima je Prizma koncesionar.

Dijelili smo vređe i obavijesƟ o odvajanju papira, stakla i plasƟke koji se od travnja selekƟvno iz domađinstava odvoze po rasporedu.

Zahvaljujuđi našem angažmanu poduzeđe Prizma postavilo je mali zeleni

otok kraj škole i posudu za odlaganje 31.3.2011. na Županijskoj smotri baterija u centru Molva. projekata iz Nacionalnoga programa Povodom Dana planeta Zemlje u odgoja i obrazovanja za ljudska prava petak, 23. 4. 2010., organizirali smo i demokratsko graĜanstvo i bili smo akciju ēišđenja okoliša. U šumi i po izuzetno pohvaljeni te odmah pozvani poljskim putovima prema molvarskom da 19.5.2011. projekt predstavimo na odlagalištu smeđa uēenici su sakupljali Državnoj smotri u Gradskoj vijeđnici u otpad, a komunalno poduzeđe Prizma Zagrebu. Tada smo predstavili svoj rad odvezlo ga je na odlagalište. Ove na državnom nivou, uz pohvale i nagrade godine povodom Dana planeta Zemlje, posjeƟli smo i Hrvatski sabor.

20.4.2011., organizirali smo akciju Velikim zadovoljstvom mještana skupljanja starih baterija.

Molva , Komunalnog poduzeđa Prizma, Gospodin Dražen, direktor Opđine Molve i osmaša okonēao se Komunalnog poduzeđa Prizma, posjeƟo maleni razredni projekt koji je prerastao nas je u akcijama. u veliki uspješni eko pothvat u cijeloj Bio je iznenaĜen kako smo ozbiljno Županiji s predstavljanjem na državnoj prionuli poslu i koliko su smeđa sakupili razini. te nas nagradio cedevitama i majicama 8.a razred svojeg poduzeđa s eko porukom „Oēuvajmo Podravinu zajedno“.

Organizirali smo na podruēju Opđine Molve dvije veoma uspješne akcije, 8. svibnja 2010. i 29. travnja 2011., sakupljanja elektriēnog i elektroniēkog te ostalog krupnog otpada.

PosjeƟli smo i reciklažno dvorište u Koprivnici gdje smo saznali što se dalje dogaĜa s otpadom koji smo prikupljali.

Oēuvat đemo prirodu za jedno Svoj projekt predstavili smo

31

Osnovac

ZBIVANJA U PŠ REPAŠ Nova školska godina zapoēela je 6. rujna 2010. godine.

Stariji uēenici pripremili su sveēani doēek za prvaēiđe.

Ove godine su to dva djeēaka. Poželjeli smo im sređu i uspjeh.

Izlet u Zagreb Uēenici 4. razreda odlaze na izlet u Zagreb. Upoznali su glavni grad i njegove znamenitosƟ, posjeƟli Tehniēki muzej i Medvedgrad.

Dani kruha Dan kruha obilježili smo integriranom nastavom. Uz pomođ roditelja ispekli smo kiŇice. Mijesilo se, valjalo, motalo….. Miris peēenog Ɵjesta oznaēio je kraj nastave i poēetak ukusnog obroka.

e S mamom peēemo kolaē

Jesen u vinogradu Terenskom nastavom na obroncima Bilogore uēenici su upoznavali svoj zaviēaj. Nakon poduže šetnje klancima i brežuljcima ēekali su nas peēeni kesteni i poneki skriveni grozd.

Bili smo u vinogradu

Božiþna priredba S radošđu smo pjevali, reciƟrali, glumili, plesali….. Djed Božiđnjak je darivao svako dijete, a uēenici su se radovali nadolazeđim božiđnim i novogodišnjim praznicima, tj. zimskom odmoru.

Osnovac

32

FotograĮje: Uēiteljice Podruēnih škola

Bili smo u kazalištu NajmlaĜim uēenicima vješto je ispriēana i odglumljena bajka Maēak u ēizmama, a stariji su uživali u predstavi Dnevnik Pauline P. U svijet mašte ponijeli su nas izvrsni glumci kazališta Žar pƟca.

Fašnik Šaroliko društvo stvarnih i nestvarnih likova pokazalo je svoje glumaēke i pjevaēke sposobnosƟ i tako nasmijalo prisutne. Nezaobilazne su bile pokladne slasƟce – krafne i topli ēaj. drugi Maškare - mi kao netko

Proljeþe Prvi dan proljeđa nije bio sunēan i ugodan, ali nas je sunce za koji dan izmamilo van. Naš papirnaƟ zmaj nije poleƟo. Na sigurnome ēeka dobar vjetar.

Projekt - Uskrs Ovogodišnji projekt posveƟli smo uskrsnim obiēajima našega kraja. U goste smo pozvali bake koje su nam pripovijedale o uskrsnim obiēajima i životu kakvim ga pamte. Saznali smo puno zanimljivih stvari i posveƟli se tradicionalnoj izradi pisanica te prionuli na provedbu projekta.

IzraĜivali smo pisanice

Uēenici i uēiteljice PŠ Repaš

ZBIVANJA U PŠ MEDVEDIÿKA

FotograĮje: Uēiteljice Podruēnih škola

Novu školsku godinu 2010./2011. zapoēeli smo kratkim koje su priēale kako su se pripremali i održavali svatovi prije programom za prvoškolce. I ove godine nastavljamo s tri pedesetak godina. Na ȟFašenjekȟ 8. 3. 2011. upriliēili smo odjela: 1. r. ēisƟ odjel vodi uēiteljica Ružica Tuba; 2. i 3. r. scenski prikaz svatova - dolazak po mladenku, prosidba, kombinirani odjel vodi uēiteljica Mirjana Burulic; 4. r. ēisƟ vjenēanje, svatovska povorka, fotograĮranje, ples, ruēak, odjel vodi uēiteljica Krunoslava Šikulec.

Uslijedilo je uēenje i pripreme za integrirane nastavne Podravski svaƟ dane.

Državna smotra - Dani kru

ha, Koprivnica

1. 10. 2010. uēenici 4. razreda posjeƟli su glavni grad, Zagreb; obišli su Zraēnu luku, Tehniēki muzej, Katedralu, Trg bana Josipa Jelaēiđa, Gornji grad i Medvednicu.

10. 10. 2010. Uēenici i uēiteljice predstavljaju OŠ Molve na Državnoj smotri dana kruha u Koprivnici. Tematski smo prikazali kolaēe i slasƟce sa makom i orasima.

12. 10. 2010. Dan kruha u školi obilježili smo uz prigodan program i radionice, mijesili smo i pekli lepinje koje smo zaƟm i degusƟrali.

20. 10. 2010. Dan jabuka obilježili smo priēama i pjesmama o jabukama, a zaƟm i slikanjem.

Pojaēali smo uēenje, radne obveze i krenuli s pripremama za božiđnu priredbu na kojoj je Djed Božiđnjak djeci podijelio darove.

U veljaēi smo pisali pisma i poruke simpaƟjama uz Dan zaljubljenih.

Do ožujka smo istraživali i prikupljali podatke o svadbenim obiēajima našeg sela nekada. U sklopu toga, 28. 2. 2011. ugosƟli smo bake uēenika tovima nekad Bake pripovjedaju o sva

svatovske igre i ȟmivanjeȟ.

18. 4. - 22. 4. 2011. uēenici 3. razreda polaze školu plivanja.

11. 4. - 16. 4. 2011. pripremali smo se za izložbu ȟVuzem je došelȟ 6. 5. 2011. uz kratak program, literarne i likovne radionice održani su tradicionalni SusreƟ podruēnih škola

SusreƟ podruēnih škola - bacanje potkova

Novog Virja u sklopu obilježavanja Dana opđine. Ove godine domađin je bila Podruēna škola Medvediēka. Dan smo završili sportskim natjecanjima.

19. 5. 2011. školske struēne ekskurzije: 1. i 2. razred Našice i akovo, a 26. 5. uēenici 3. razreda obišli su Koprivniēko-križevaēku županiju.

Od 3. 6. do 7. 6. 2011. uēenici ēetvrtog razreda bili su na ŠolƟ u Školi u prirodi.

Povodom Dana škole prezenƟrali smo projekt ȟSvadbeni obiēaji našeg mjesta nekadaȟ. Dan smo završili u igrama i druženju s roditeljima.

Oēekuje nas još mnogo uēenja, druženja i rada. Nadamo se da đe biƟ uspješno kao i do sada.

Uēenici i uēiteljice PŠ Medvediēka

33

Osnovac

Maturalac - ZAOSTROG FotograĮje: Neki od nas

, Navalite dekle

kaju. kršni momci ēe

Curam as gosp e jako svi odin, dio o vaj ap MarƟ osebno ni.

Naša Tajana se jako umorila i odluēila si malo prileđi, a cure su joj pomogle u tome.

dobu, om kamenom n er d o m u a ic Nel en o kamen. pali vatru kam

t. Boja nakon Crno-bijeli svije . pet dana mora ru to ke!

Pogodi ēije su Našem uēitelju vjetar je mrsio kosu pa je stavi o rajf.

Deēki su se od luēili vraƟƟ u djeƟnjaste dan e.

Osnovac

Priredili: Osmaši

34

ZABAVNA STRANICA Dovedi pĀelu do cvijeta • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Pronaāi razlike:

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

BISERJE IZ ŠKOLSKIH KLUPA KarpaƟ su narod.

GoloƟnja (giljoƟna) Šaran živi u Jadranskom moru.

Kako je Miloš Obrenoviđ vladao? Štapom Snijeg se tali, a pada snijeg.

Nasusjedni kutovi.(nasuprotni) Da ide od prijatelja do supružnika ja bi veđ deco imala.

Jutro je bilo još prekrasnije.

Osjeđam se bezosjeđajno.

Trava je rosna kao igraē nogometa.

Neba su bila vedra i vesela. Šumarci su bili zeleni poput zelene boje.

I posljednja pƟca u letu, sjede na golu i gustu granu i pjeva.

U ITELJ: Kako se zove bezzraēni prostor?

U ENIK: No kisik U ITELJ: Što je celuloza?

U ENIK: Kozji sir Moj doživljaj ilustracija u knjizi je vrlo dobar Uēenica reciƟra pjesmicu-…hodala je malica u crnom.. (hodala je mala starica u crnom) Najsjevernija toēka RH su Toplice Sv.MarƟna na Muri (selo Sv.MarƟn na Muri) Najjužnija toēka RH na moru je otoēiđ Galijuda (Galijula) Uēitelj se obrađa uēeniku: Ustani, nemoj stajaƟ!

Uēenik na satu kemije ēita: Nastali kalcijev oksid reagira s vodom uz razvijanje topline, što možemo praƟƟ temperaturom. (termometrom) Republika Hrvatska ima 33 000 stanovnika (oko 4 500 000 milijuna stanovnika) Zatvorenici (zatvornici/ suglasnici) Nemam bilježnico z trde kore.

Ako ne budete korisƟli mozak morat đete ga razgibavaƟ.

Tema: Deziciranje ljubavi Uēiteljica: Kada je donijeta svibanjska deklaracija?

Uēenik: Donijeta je 6.1.

Mjesto radnje se dogaĜa kroz sva godišnja doba.

Uēiteljica: Imaš li šalabahter? Uēenik: Ne, samo si provjeravam.

Umanjenica od kruh - pecivo Uēiteljica: Što su ponornice? Uēenica: Rijeke koje ponore.

Kad bude popis stanovništva zajedno s turisƟma imat đe nas pol milijuna.

U ENICA: Uēiteljice ja sem zgubila olovko.

U ITELJICA: Onda odi doma.

Ja sam ona koja te vidjela tamo gdje smo se upoznali.

Pijetao je poēeo poželjeƟ dobro jutro.

OƟšli smo spavaƟ sutradan.

TinjeĜeri su odjeveni i obuđeni po zadnjoj modi.

Lagano skakaēujuđi su plesale.

VoljeƟ znaēi stvarno biƟ voljen i stvarno voljeƟ.

SrbaƟ i Hrbi (HrvaƟ i Srbi) Ljudi su krševiƟ.

Ribanje i riblja ēorba (Ribanje (Ri R baanj Ri n e i ribarsko riba bars ba a sko prigovaranje prigovara raanj njee - 1.

1. hrvatski putopis)

Preuzeto s: www.megghy.it

ŠALE

Rekli su nam da škola nije zatvor, a mi ni krivi ni dužni dobili 8 godina.

Uēiteljica pita: „Odnos likova Rašica - Marta - njezina majka.“ Uēenik odgovara: „Rašica je zaljubljen u Martu.“ Uēiteljica pita: „A Rašica i MarƟna majka?“ Uēenik odgovara: „Ne znam.“ Uēiteljica: „Rašica je u mladosƟ bio zaljubljen u MarƟnu majku.““ Uēenik: „Onda je ona njemu bila svekrva, sto mu gromova.“ Što je to kad se probudiš radi, a kad doĜeš u razred više ne radi..

MOZAK!!!

PREMETALJKA 1. Njēeue 2. adoma đadaza 3. Ndaroil 4. Zarderna alivarp 5. Derak 6. Šoklisk Ɵsi 7. Lokša zeb saljina 8. Žiđob u koliš 9. Nieēuic 10. DermeƟp

__________ __________ _______ __________ __________ ______ _______________ ___________ ____ _________ ___ ______ ________ __ ______ ________ _______ OSMISLILE: Petra Marušēec 6.b, Marija Magdalena Kapitaniđ 6.b Monika Krēmar 6.b Uēenici U Uē enic icci i uēitelji uēēittel u elj elji

35

Osnovac

Što uĀenici rade u slobodno vrijeme

Martina Ištvan

MarƟna i njezine slike

Uēenica je sedmog razre da Osnovne škole Molve.

Od najranijega djeƟnjstva pokazuje izr azitu sklonost crtanju i sli kanju te svojim radovima ēesto uēestvu je i osvaja nagrade na raznim likovnim natjeēajima. Osvojila je tređu nagradu na natjeēa ju TZ Koprivniēkokriževaēke županije „Voli m Hrvatsku“ za likovni ra d 2006. godine, ēlanica je likovne grupe OŠ Molve koja posƟže dobre rezultate na svim natjecanjima, ilustr irala je pjesmu „Vetre, re ēi“ uēenice sedmog razreda za smotru u Sv.Iv anu Zelini 2010. godine.

Zadnjih nekoliko godin a pohaĜa školu slikanja u Koprivnici s kojom i izlaže svoja djela.

Ponekad piše poeziju, ka tka d i kajkavsku ēime pokazuje izrazitu sk lonost umjetnosƟ i istan ēan ukus u spoju s likovnom umjetnošđu, ta ko je 2009. godine sa svojo m pjesmom „Štela bi konja“ i ilustracijom ist e, uvrštena u zbirku rado va „DeƟnstvo, nej me ostaviƟ!“ 29. smotre djeējega kajkavskoga pje sništva „DraguƟn Domjaniđ“ - Sv. Ivan Zelin a. Iste godine je pjesmom „Cela je Hrvatska takva“ osvojila drugo mjes to na natjeēaju TZ Koprivn iēko-križevaēke županije „Volim Hrvatsk u“. Ove godine je radila ilu str acije za zbirku pjesama „Vidla sem na svoje joēi“ Katarine Janē i, mlade lokalne pjesnikinje. Sudjelovala je u natjeēaju Moja prva kn jiga sa slikovnicom „Zauvijek zajedno“ i osvo jila prvu nagradu, Ɵskan je priēe.

Veliki životni san joj je živ ot s konjima, a to je i ob jašnjenje što su moƟvi veđine njezinih ra dova upravo konji.