Mladen Colić_ Oružane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945 [ZHISB 1976-13] by Charles Maurras

HISTORIJSKI INSTITUT SLAVONIJE I BARANJE

tE/lil

2g'\C[rp

N I K

6asopis r*\Ptorijskog Slavonije institu'ta i Baranje

REDAKCIJSKI ODBOR: Dr Du5an Cali6 Mr Slavica Hredkovski Dr Dragi5a Jovi6 Mile Konjevi6 Dr Ivo KovaEevi6

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Dr DragiBaJovi6

Casopis izlazi jedanput godiSurje' Rukopisi se Salju na adresu: i Baranje' ttistoriisXi institut Slavonije SIav. Brod, Stardevi6eva I

HISTORIJSKI INSTITUT SLAVONIJE I BARANJE

uB0m MLASâ&#x201A;¬( 6aa5a5t'S

SLAV. BROD, 1976.

Mr l\[rladen COLIC ORUZANE FORMACIJE NDH U SLAVONIJI i941-1945. GODINE uvoD Kao ri'u ostalim podrudjima NDH,I taiko i u slavoniji ustase su svoju vlast organizirale u obliku velikih hrtpa, i to: Baranja, sa sjed,i5tem u Osijeku, koja je obuhva6ala kotare: Osijek, Valpovo, Dakovo, Donji Miholjac, NaSice, Podravska Slatina i Vir,ovitica; Liuac-Zapolje, sa sjedi5tem u Novoj Gr:adi5ki, koja je obuhva6ala kotare: Slavsnska poZega, pakrac, Daruvar, Nova Gradi5ka i dio Bosne (kotari: Bosanska Dubica, Bosanska Gradiska i Prnjavor); Posatsje,sa sjediStem u Slavonskom Brodu, koja je obuhva6ala kotare: Zupanja, Brod. i dio Bosne (kotari: Gradadac, Brdko i Bijeljina) i velika iupa Vuka, sa sjedi5tem u Vukovaru, koja je obuhva6ala kotare: Iiok, Vukovar, Vinkovci i Srijem (kotari: Irig, Sremski Karlovci, Sid, Sremska Mitrovica, Il,uma, Star.a Pazova i Zem,un). Na toj povrSini od oko 12.550 detvornih kilometara Zivjelo je ,oko 838.000 stanovnika.2 Terltorlja NDH u admlnistratlvno-teritorljalnom pogledu obuhva6ala je blvse banovine: Hrvatsku' vrbasku, dio Dunavske, primorske i Drinske, a paveli6evom zakonskom odredbom od 3. Juna 1941. godlne ovo podrudje je podiJetjeno na 22 velike Zupe I grad za4reb. Pored velike Zupe BaranJa, Livac-zapolje, posavje I Vuka, to su Zagorje, Bllo cora, prlgorje, pokuplje, cora, Modrus, Vlnodol-poalgorje, Lika_cacka, Krbava-Psat, Sana-Luka, Usora-Solt, Bribir-Sidraga, pliva-Rama, LaSva-GlaZ, Vrhbosna, cetina, Hum I Dubrava. rtkupna povrsina NDII lznosila je oko lo2,0o0detvornih kilometara s oko 6,5 miliona stanovnlka (Mladen c o I t 6, Takozudna NezaDisna DrZaDa Hroatska, 7947,Beograd, l9?8, str. 156-159, 1S+-fg5). od toga je obuhvaeala velika zupa Baranja 4.945km2 sa BSg.tBgstanovnika, Lrvac-zapolje 3.961kmt (od 6.393)sa 241.093(od 441.08?)stanovnlka, posavJe 1.69?km2 (od 5.553) sa 103.822(od 498.838)stanovnika I vuka 1.945 km2 (od 6.894) sa t34.bag (od 449.205) stanovnika, Brojevl u zagradama oznadavaju ukupnu povrsinu, odnosno ukupan broJ st'anovnika u navedenim zupama, diji je ostatak pripadao Bosnl, odnosno sriJemu. To znaci da je na teritoriJi slavonlje bila u cjelinl samo vellka zupa Baranja. [BroJttbeni izvjestai (Organizatornog ureda clavnog ustaskog stana) broj g/4, str. tg-25, Zagreb, (ozujak) 1942.godine. Vidi: Prtlog broJ rl. 14 ZborrrilK

209

Zbornik

Prilog broj I PODJELA I UPRAVNA prema I KOTARIMA

U STANOVNISTVO staniu 31. decembra

i-L"oo""r

BR.

"tm

Osijek Osijek grad

VELIKIM

ZUPAMA

STANOVNII(A

tgl"-

KorARr

SLAVONIJI 1941. eodine

oPc.

1931.

31. XIr 1941.*

466

33.514

35.484

40.337

39.157

24.096

24.387

Valpovo

366

Dakovo

976

56.632

62.484

Donji Miholjac

561

26.961

29.238

Na5ice

946

50.792

57.604

Podravska Slatirna

903

45.695

51.884

Virovitica

549

39.152

46.0L2

118

10.652

11.883

Ukupno

4.945

ne 19

Slavonska PoZega

1.068

POPUNIDB. ZAPOVJED.

OSJECKO

z 4

Virovitica

grad

S1. PoZega grad

210

56.496

7.r25

1.212

40.051

44.654

Daruvar

548

36.711

40.027

Nova Gradi5,ka

922

52.088

57.403

4.2L8

619

29.164

Novska

Slavonski Brod

4 a

52.920

769

Ukupno

tsr

327.831 358.133

Pakrac

N. GradlSka grad Fl

S1. B,rod grad

3 . 9 6 1 5512 872

SLAVONSKOPOZESKO

3.904

SLAVONSKO. POZESKO

3r.217

212.257

247.093

49.L72

53.466

13.776

74.062

Zupanja

805

34.7L9

36.294

Ukupno

1.697

srlr

97.667

t03.822

SREMSKO. MITRO1/ACKO

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

STANOVNIKA

451 |

ukupno svEGA

I 1 2 9 . 8 3 91 S t . z z s

10.862114.179

l r . s + s I s z l z l t z s . z t al r s + . s g a

1717

SJEVERNI DIO TERITORIJE HRVATSKE (podjeta

21617 | 763.031I 837.586

TAKOZVANE NEZAVISNE D DRZAVE velikim Zupama i kotarima)

71lg ro zgran tYnt o incdu

Ltnyam2gpn;$aiq'z-od7

; II i *) Broj izradunat po natalitetu na dan Bl. decembra 1941. godlne. [Bojitbeni izvjestaj (organizatornog ureda clavnog ustaskog stana) broj 3/4, str. tg-25, za+reb, (ozujak) godinej. 1942. l4r

i i I

2LL

I I

i I I

I I

-l

Zbor,nik

Zupom je upravljao veliki Zupan u rangu ministra, kojeg je postavljao Paveli6; kotars,kom upravom predstojnik ili poglavar; op6inom nadelnik. Gtad Zagreb imao je poseban status. Pored toga, u svakoj velikoj Zupi organiziran je ustaBki rstoZersa stoZer.nikom, u koji su ulazili svi logori s podrudja dotidne Zupe;'u svakom kotaru obrazovan je usta5ki logor s 1ogornikonn na delu, u kojLi su ulazili svi tabori s podrudja kotara; na podrudju svake uprav,ne op6ine osnovan je ustaSki tabor s tabornikom, a sadr.'njavalirsu ga svi zbirovi s podrrudja op6lne; tr)osetrima su obraz,ovani zbirovi sa zbirnikom na delu.3 Kao Sto se vidi, za sistem vladarnine NDH b,ilo je znadajno dvojstvo politibke i upravne vlas'ti. Na jednoj stranLi bila je drZavna ad,mini,stracija s vlad,orn, a na 'drugoj strani o,rgamizacijeustadkog pokreta s Glavnim usta5kim stanom na v'rhu. U stvari ap,solutnu vlast imali su ustaS'ki funkcioneri, poiev od poglavnika do usta5kog taborni,ka u opCini itri zbirnika u seiu. OruZane snage NDH sastojale su se, od aprila 1941.do kraja 1944.godine, iz Domobranstva, UstaSke voj'nice i OruZni5tva, ,s Mi'nistarstvom Domobranstva, odnosno (od februara 1943) s Ministarstvom oruZanih snaga na vrhu. Od decembra 1944. do maja 1945. godine dine jednu cjelinu sastavljenu od ustaSko-domobranskih jediLnicapod rukovodstvom Glavnog stana poglavnika. Dornobranstvo, kao glavni dio oruZanih snaga NDH, sadinjavalo je takozvanu redovnu vojstku koja je stvarana i popunjavana m'obilizacijorn i regrutiranjem Hrvata, Muslimana i dr. siiom zakona, a obuhva6alo je kopnenu vojsku, zrai,ne i plovne 'snage. Metlutim, zra6ne i plovne snage bile su simbolidnog sastava, dok je kopnena vojska znaiila isto Sto i Dornobranstvo. U podetku formirana u pe,t,divizija, a zatim u Sest, ,kopnena vojisL" Oomobranstva je do kraja 1941. godine reorrganizirana u tri dornobranska zbo,ra. Svaki zb,or imao je dvije divizije i druge operativne i pomo6ne jedinice. U periodu maj-decembar 1943. godi,ne izvr5ena je dr,uga reorganizacija kopnene vojske Domobrarrstva, 'kojom su ukinute divizije, ,osim 6-e, pa su od postojetih i novo formiranih jed,inica formirana detiri Iovadka i det,ili gorska zdruga 'kao pokretljivije for,rnacije za operacije protiv NOV i POJ. U decembru 1944. godine nesigurna kopnena voj,ska Domobra,nstva posljednji put je reorganizirana spajarnjem do'mobranskih i usta5kih jedinica u 15 ,operativnih i jednu - 16. dopunsku diviziju, dime je kopnena vojska Dom'obranstva prestala da postoji ,kao poseban dio oruZanih snaga. 3 za velike Zupane postavljeni su: u velikoJ Zupl Barania dr Stjepan Hefer, Livac-zapolje Branimir Simuni6, PosavJe dr vladimir Sabolic i u Vuki dr Jakob Elicker. za ustaske stozernike u velikim Zupama postavlieni su: u Baranii porudnik Cirll Kralj, Livac-Zapolju porudnik Ivan Suta, Posaviu ustasa lvan Terzie i u Vuki porudnik stipe Dosen (Mladen c o I i 6, TzD, NDH 7947,str. 15?, r59 i 281).

212

OruZane for,macije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Od pripadnika Njemadke narodne skupine - Folksdojdera u NDH formirane su u sastavu kopnene vojske Domobranstva lovaEke bojne, a u sastavu UstaSke vojnice jedinice Ajnzacstafela. u periodu 1941-1945. godine formacije sva tri vida (dijela) oruZanih snaga NDH su formirane, dislocirane i angaZirane skupa s njemadkim snagama u slavoniji, te su svojim prisustvom i aktivnos6u oteZavale i spredavale podetak i razvoj narodnooslobodilaEke borbe i socijalistidke revolucije u ovim krajevima. u ovom prilogu Zelim prikazati sastav i raspored - dislokaciju jedinica oruZanih snaga NDH na teritoriji slavonije u periodu 1941-194b- godine i njihovu potdinjenost okupatorskim oruZanim snagama, kako bi se njihova uloga u okupacionom sistemu mogla lak5e i bolje sagledati. ORUZANE FORMACIJE NDH U SLAVONIJI DO KRAJA 1944. GODINE

OD APRILA

1941.

u vojno-teritorijalnom pogledu stavonija je uBla u sastav osjeEkog divizijskog podrudjaa i bila podijeljena na osje6ko, slavonskopozest o i aio Sremskomitrovadkog popunidbenog zapovjednistva, a novembra 1g41. go4 TeritoriJa NDH bila Je podiJeljena na b aHvtztJskih podrucja t 18 popuntdbenlh zapovJednistava. Pored osjedkog to su btta sliJealeca auviziJska podrudJa: saos.ruo d,l,uLz|Jsko poclrurte sa sjedlstem u zagrebu obuhvacalo je terttorlju varazdlnskog, zagrebadkog' Bjelovarskog I Karlovackog popunlalbenog zapovJealnlstva, Bosans'rco dlorzusko poalrud|e sa sjedistem u sarajevu obuhva6alo Je terltoriju Tuzlanskog, Travnidkog i sarajevskog popunldbenog zapovjednistva, vrbo,sko d,LotztJsrr"opodrud|e sa sJedistem u BanJalucl obuhvacalo Je teritoruu petrinjskog, BanJaludkog I otodadkog popunidbenog zapovJedniStva 7 Jadronsko d.i,uiztjsko podrudje sa sjedistem u Mostaru obuhva6alo je teritoriju TreblnJskog, Mostarskog, sinjskog I Knlnskog popunidbenog zapovjednistva. sjedista popunidbenih zapovJednlstava blla su u mjesilma po CiJlm imenima su nosili nazive (Isto str. 201-202).

213

zborinlK

dine, kada je izvr5ena nova vojno-teritorijalna podjela, ova tri popunidbena zapovjedniStvau51asu u sastav Drugog domobranskog zbornog podrucJa." Jedinice

kopnene

v ojske

Domobranstva

Stvaranje Domobranstva podelo je 10. aprila 1941.godine, kada se Slavko Kvaternik u svojstvu >zamjenika Poglavnika< proglasio zapovjednikom cjelokupne vojne sile NDH. On je tada, progla5avaju6i preko radija stvaranje takozvane NDH, pored ostalog objavio: >Pozivam sve Hrvate u kojem god mjestu oni bili, a narodito sve dasnike, potdasnike i momdad cjelokupne oruZane snage i javne sigurnosti, da drZe najve6i red i da svi smjesta prijave zapovjedni5tvu oruZane snage u Zagrebu mjesto gdje se sada nalaze, te da cijela oruZana snaga smjesta poloZi zakletvu vjernosti Nezavisnoj Drlavi Hrvatskoj i njenom Poglavniku. Cjelokupne oruZane snage, preuzeo sam danas kao opunomodenik Poglavnika.< Kvaternik je istog dana, >po nalogu Poglavnika<, potpisao >Zakon o osnutku vojske i mornarice DrZave Hrvatske<. Zatim je imenovao za zapovjednika kopnenih snaga Domobranstva NDH pukovnika u penziji Slavka Stancera, za zap'ovjednikahrvatskih morskih obala, rjedne plov'idbe i svih pomorskih snaga kapetana bojnog broda Duru Jak5ina, za zapovjednika svih zradnih snaga kapetana Vladu Krena i za inspektora nad svim oruZanim skladi5tima zakletog ustaSu kapetana Vladislava Androli6a. \ie6 sutradan Kvaternik je unaprijedio Slavka Stancera u din generala pje5adije, Vladu Krena u iin pukovnika zrakoplovstva joB neke druge u vi5e dinove. Slavko Stancer je u svojstvu zapovjednika kopnene vojske imenovao 12. aprila zapovjednike prvih jedinica u Zagrebu, i to: 25, 35. i 53. domobranske pukovnije, 6. konjiike pukovnije, 13. pionirskog bataljona i svih ostaIih inZinjerijskih, brzojavnih, telegrafskih i drugih tehnidkih postrojenja, svih topniikih postrojenja i zapovjednika avijacije i svih postrojenja na aerodromu. Tada je naredeno formiranje takozvane Gromade, koju su saiinjavale 25, 35. i 53. pjeSadka pukovnija. Imenovani zapovjednici su

pogledu podijeljen na tri Od 1. novembra 1941. godine teritoriJ NDII Je u voinom domobranska zborna podrudja: je teritoriju Zupa (PetrLnja) obuhva6alo deset velikih I domobransko zborno podrutje i Psat, i zaEreba, i toi zagorje, Prigorje, Bilo Goru, Pokuplje, Gora, Dodrus, Krbava zagrebadko, odnosno Varazdinsko' vinodol i Podgorje, Lika i Gacka, Bribir-Sidraga, popunidbeno zapoviednistvo; Bjelovarsko, Karlovaeko, Otodadko i Kninsko je teritoriiu Sest velikih (Banja Luka) obuhva6alo ll donxobransko zborno podrudje odnosno Posavie, Itsora-So1i, Sana-Luka, Zupa, I to: Baranja, Vuka, Livac-zapolie, i Tuzlansko Rumsko, Banialudko Osjedko, Srijemskomitrovadko, Slavonskopozesko, popunidbeno zapovjedniStvo; je teritoriju Zupa, Sest velikih (Travnik) obuhvacalo III d.omobransko zborno podrutje odnosno Travnidko, Cetina, Hum i Dubrava, i to: Pliva-Rama, LaSva-GIaZ, Vrhbosna, popunidbeno (Isto, str. zapoviednistvo Mostarsko i Trebinisko Sinjsko, Sarajevsko, 239-240).

2t4

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Komandant njemadke 2. armije general-pukovnik Maksimilijan fon vajks je_u svojoj zapovijedi od 14. aprila 1941. godine, pored ostalog, nuredio: >3) Postrojavaju se hrvatske vojne postrojbe i naoruzavaju se plesaailst<im oruZjem. One se na ovom podrudju brinu za mir i red.< u rjesenju poglavnika o objavljivanju >Temeljne uredbe o ustrojstvu zapovjedniStva vojske i ministarstva Hrvatskog domobranstva<, od to. "prila 1941. godine, stoji: >da se ustrojstvo. .. Hrvatske vojske organizira i vodi po uzoru i na principima koji su vrijedili za Hrvatsko domobranstvo do 1918.godi'ne.Na taj nadin produLiti te se u nasoj vojsci sve slavne tradicije prve nase vojske i njene slavom ovjendane 42. vraZje divizije.<

stozer osjedkog divtzijskog poarrudja, kao r stozeri ostalih drvizijskih podrudja, imao Je u svom sastavu do 22. maja odjere, a od tacla ocrsjeke, I to: vojni, intendantst<l, topniiki, pravno-sudski, inzinjerijsko-tehnidki, zdravstveni, veterinarskr i pomo6ni (Isto, str.203). Isto, str. 193-209. Tada je komandant 51. armijskog korpusa odredlo jos Karlovac, osijek, viroviticu, 51, PoZegu, SL Brod, Bijeljinu, Tuzlu, Novu cradiSku, Sarajevo, Sremsku MitrovicLl, zemun, Travnik, Biha6, slsak, petrinju i vinkovce kao garnizone za jedinice NDII,

215

Zbornik

Od tada je vrBeno legalno formiranje posadnih bataljona u Osijeku, Slavonskoj PoZegi, Slavonskom Brodu, Novoj GradiSki i Vinkovcima, dija su se brojna stanja ljudstva postepeno pove6avala tokom maja i juna. Zatim su tokom jula od posadnih i pohodnih bataljona formirane nove ve6e formacije Domobranstva: 4, 5. i 6. pje5adka pukovnija, 1. konjiiki odjel, III topnidki odjel i Osjedka doknadna bojna, Vinkovaika doknadna bojna, SlavonskopoZeSkadoknad,na bojna, a kasnije i druge jedinice, ustanove i zapovjedni5tva.e Cetorta, 5. i 6. pje1atka pukoonija - Krajem juna i podetkom jula 1941. godine formirana je 4. pje\aEka pqkounijo, sa sjedi5tem u Osijeku, i to: u Osijeku StoZer Pukovnije od StoZera Osjedkog posadnog bataljona, I bojna (bataljon) od 13. pohodnog bataljona i II bojna od Osjeikog posadnog bataljona, zatim takoder u Osijeku StoZerna, Prate6a i Protivoklopna satnija i Glazba. U risto vrijeme formirana je 5. pie\aEka pukouni'ia, sa sjedi5tem u Slavonskoj PoZegi, i to: StoZer Pukovnije od StoZera SlavonskopoZe5kogposadnog batatjona, I bojna od SlavonskopoZeSkogbataljona i II bojna od NovogradiSkog i Brodskog posadnog bataljona, zatim StoZerna, Prate6a i Protivoklopna satnija i Glazba; i 6. pje\atka pukounija, sa sjedi5tem u Vinkovcima, i to: StoZer Pukovnije od StoZera Vinkovadkog posadnog bataljona, I bojna od Vinkovadkog posadnog bataljona i II bojna od Petrovaradinskog i MitrovaEkog posadnog bataljona (sa 6. satnijom u Sremskoj Mitrovici), zatim su StoZerna, Prate6a i Protivoklopna satnija formirane u Vinkovcima od preostalog ljudstva iz sva tri posadna bataljona. Bojne su imale po tri streljadke i po jednu strojnidku satniju (deta).lo Zatim je, na molbu Slavka Kvaternlka od 5. maja 1941.godine Njemadkt general u Zagrebu odobrlo formlranje jedlnlca NDH i u BanJaluci, Petrovaradinu, Rogaticl I viSegradu, Time je bllo odobreno formlranje ukupno 24 piesadiiska bataljona I Jedan i po puk konjice [Arhiv vojnolstorlJskog lnstttuta (A\/II), fond NDH, kut. 134,f, 2 d. 7 t r4l. Oslm navedenlh jedlnlca formlrane su JoS I slijedeee: u Slavonskom Brodu ie ustroJeno skladlste za Zeueznldkl materljal, a od pozvanog ljudstva Zeueznidke struke formlran je Zeljezntfki bataljon. Bataljon Je u sastavu imao tehnidku, povoznu I radnldku satniju I skladiste Zeljeznidkog materijala. U SlavonskoJ Pozegi se nalazila Dojavna bojna, a u Osueku IV plonlrska (obkoparska) bojna (TakozDana NDH 7941, 27t-222, 2351. Posto Je organizaclJa I formaclJa pJesadke pukovnije, uglavnom, ostala ista tokom 1941-1944.godine, dajemo Sematskl prikaz sastava pjeBadke pukovniJe, Kao Sto se iz crteza vidi, numeracija satnlJa u okvlru pukovnije vrsena Je tako da su u sastavu I bojne bile: 1,2,3. I 4. satnija; u sastavu II bojne: 5,6, ?. t 8. satnija; u sastavu III bojne: 9, 10, 11. I 12. satntJa; 13. (topnidka) satnlja, 14. (protlvoklopna) satniJa i 15. (stozerna) satnlja bile su neposredno potdlnjene stozeru pukovnlje. To je blo normalan sastav pukovniJe. Medutim, za lzvanredne potrebe formirana Je l: Mojna - 16, 17, 18. i 19, satnija; V bojna - 20, 21, 22. L 23. satnlja, itd, (Takozoona NDH 7947, stt. 2rc-222).

216

OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 1941-1945

S A S T A VP I E S N d X T PUKOVN IJE Sro 2tF. p P re J a d x e u K o v N , J E 20 rtcA

AOJNA

r(roer

ri x

SATN I JA

r52 rtcA

1 5( s r o i E A SATNIJA ,190 LtcA

630 LrcA

t43 LtcA

14(pRorrvokL ) S A T NI J A ta4 LrcA

BOJNA

III BOJNA

FORMAEIJT OBUHVATA

oo 2350 lrca

2L7

Zbornik

Treti topniEki odjel (od 1. I 7942. godine sktop) - prsms naredbi od 21. jnla u Osijeku je formiran III topnidki odjel u dijem su sastavu tri topnidke i jedna stoZerna bitnica (baterija). pvpi konjiEkl. oajet (od 1. I 1942. godtne sktop) formiran je u Virovitici od Virovitidke konjanidke pukovnije, sastava: dve konjanidke i jedna strojnidko-konjaniEka satnija. Dokncl6r. (dopunske) bojne - Prema naredbi od, 24. jula 1941. godine formirane su: u Osijeku Osjedka doknadna bojna za popunjavanje 8. pjeSadke pukovnije u Tuzli, u Vinkovcima Vinkovadka doknadna bojna za popunjavanje 9. pje5aike puhovnije u Travniku i u S1. PoZegi SlavonskopoZeSkadoknadna bojna za popunjavanje 11. pje5aike pukovnije u Sisktr. Popunjavanje 4. pje5adke pukovnije trebalo je da vrSi Tuzlanska doknadna bojna, 5. pje5adke pukovnije Petrinjska doknadna bojna, a 6. pje5adke pukovnije Travnidka doknadna bojna. Postrojavanjem doknadnih bojni zavrSava se, uglavnom., formiranje pjeSaikih jedinica Domobranstva NDH po mirnodopskoj organizaciji i formaciji, a preno5enjem straZarske i garnizonske sluZbe sa pje5adkih pukovnija na doknadne bojne, pjeSadke pukovnije su rastereCeneposlova teritorijalnih jedinica i postale 6isto operativne jedinice spremne za upetrebu na bilo kom terenu NDH, 5to je i bio cilj njihovog formiranja. eetvrta, 5. i 6. pje5adka pukovnija, III topnidki odjel i Osjedka, Vinkovadka i SlavonskopoZe5kadoknadna bojna pripadale su, prema mirnodopskom rasporedu, ZapovjedniStvu Osjedkog divizijskog podrudja, dok je 1. konjanidki odjel bio u sastavu Konjanidke pukovnije koja je bila neposredno potiinjena Nadzorni5tvu konjaniStva Zapovjedni5tva kopnene vojske, odnosno Ministarstvu Domobranstva NDH.I1 Zapoujedntituo II domobranskog zbora. Kada je u novembru 1941.godine izvr5ena prva reorganizacija kopnene vojske Domobranstva, u Slavonskom Brodu je formirano Zapovjedni5tvo II domobranskog zbora (zapovjednik general Duro Iser). U nadleZnosti ovog zapovjedni5tva bilo je op6e zapovijedanje potdinjenim jedi,nicama u o,perativnorn, disciplinskom i nastavnom pogledu, upotreba svih jedinica na teritoriji zbora u cilju obranâ&#x201A;Ź teritorije i odrZavanja reda i mira; rukovodenje doglasnom sluZbom, vojnom propagandom u jedinicama, ustanovama i kod stanovniStva i rje5avanje personalnih poslova za iasnike, vojne sluZbenike, dodasnike i vojnike.12 Zapovjedni5tvu II domobranskog zbora bile su potiinjene slijedete jedinlce: - 3. pjeSadka divizija sa sjedi5tem u Vinkovcima, -- 4. pjeSadkadivizija sa sjediStem u Doboju,

11 Isto, sft. 216-222. 12 Zapovjednistvo II domobranskog (glavar Stozera sa pobodnikom Ukupno 44 lica, i to: 17 Casnika, 236)

218

zbora bilo je slijedeeeg sastava: zapovijednl. skup i joS 20 Ijudi), clavnostozerni odjel i Op6i odjel. (Isto, str. I doeasnika, I vojni sluzbenik i 18 vojnlka

OruZane forrnacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

- 3. samozvana satnija sa sjedi5tem u Osijeku, -- 6. samozvana satnija sa sjedi5tem u Banjaluci, -- II pionirska bojna sa sjedi5tem u Brdkom, - IV pionirska bojna sa sjediStem u Osijeku, -- Dojavna bojna sa sjedi5tem u Slavonskoj PoZegi i - ZeLjeznitka bojna sa sjediStem u Slavonskom Brodu. StoZer 3. pjeEatke fli,pi2ije, sa sjediStem u Vinkovcima (zapovjednik pukovnik EmiI Radl), formiran je od StoZera Osjedkog divizijskog podrudja. U sastav 3. pje3adke divizije uSIe su slijede6e jedinice: - 4. pje5aika pukovnija sa sjedi5tem u Osijeku, - 6. pjeladka pukovnija sa sjedi5tem u Vinkovcima, - V topniiki sklop sa sjedi5tem u Osijeku, - VI topnidki,sklop sa sjediStem u Petnovaradinu, -- 3. povozna satnija u Osijeku i - Postrojbe Njemadke narodne skupine. Peta pje5adka p,r.rkovnijasa sjediStem u SlavonSkoj PoZegi u5la je u sastav 4. pje5adke divizije. Osjedko, SlavonskopoZeiko i Srernskomitrovidko popunidbeno zapovjed,ni5tvo i Osjedka, Vinkovadka i SlavonskopoZe5ka doknadna bojna potdinjene su Zapovjedni5tvu II d'o'm,obranskogzbornog podrudja.13 Posudna zapoujedni,Stua i domobranski oruEni\ki Dodoui. Za obavil.janje posadne sluZbe, odnosno u cilju odrZavanja reda i sigurn,osti u stalnim garnizonima, u novembru i decembru 1941. god,ine, fonmirana su u ve6im mjestima posad,na zapovjedniStva i jedinice za vrSenje posadne sluZbe. Tada su na teritoriji Slavonije fo,rmirana posadna zapovjed,niStvai jedinice, i to: u SI. Brod'u je formirano mjesno zapo,vjedni5tvo I razreda, u Osijeku, Sl. FoZegi i Vinkovcima mjesno zapovjedni5tvo II razreda, a u Novoj Gradi5ki posadno zapovjedni5tvo. Za obavljanje sluZbe vojnog redars,tva u Sl. Brodu formiran je oruZniiki vod I reda, a u Osijeku i Vinkovcima orrr1nidki vod II reda.la Druga nouai,ka pukounija - regrutni centar. U L942. godini formirana je u Osijetku 2. novaika pukovnija, koja. je najprije imala tri novadke bojne. U p'ukovnijd je vrSena obuka,regruta.ls Treti i, lV gorski zdrug. Od novaka (regruta) ,koji su pozvani u Domobranstvo u jesen 1941.godine, zatim obudavani u novaikim jedinicama, formirana je u aprilu 1942.godine 7. gorskq"di.ui.zija,koja je u svom lsastavuimala ietiri gorSka zdruga. Ona je bila izvan,sastava zborova, neposredno potdinjena Glavnom stoZeru Domobranstva. S'talno sjedi5te StoZera bilo je u Daruvaru.

pJesadkth divizija glavar sto13 Zapovjednistva bila su slijedeceg sastava: zapovjednlk, glavara Zera, pomo6nik stoZera, zapovJednik topnistva, intendant, sudac, ljevojni kar 1 drugo pomocno osoblje. Svega 35 tjudi, i to: dasnika 1l, vojnlh sluzbenika 1, dodasnika 5 i vojnika 18 (Isto, str. 23?-239).

Isto, str. 242. fond NDH, kut, 117, l-5,

15 A\/II,

d-8, kut. 135, 1-13, d-9.

2L9

Zbornik

Svaki gorski zdrug sastojao se iz detiri bojne, jedne gor.ske bitnice i odgovarajudih pozadinskih jed,inica. Dva gorska zdruga formi,rana su u Slavoniji, i to: III gors,ki z'drug ru Slavoinskoj PoZegi i IV gonski zdnug'u Slavonskom Brodu, dok je I gorsk'i zdrug formira,n u Zagrebu, a II u Bjelovaru. SboZerr1. gonske divi,zije prestao je djelovati 12. avgusta 1943.godine, kada je preformiran u StoZer 4. ,gorskog zdruga.16 Kada je na zahtjev Nijemaca i pod njihovim nukovodstvom, u 'periodu maj-decembar 1943. godine, izvrSernadruga reorganizaoija ,kopnene vojske Domob'ranstva, jedinice koje su po novoj formaciji imale svoja stalna sjedi5ta u Slavoniji pri'padale su, uglavnom, Drugom zbor,nom podrudju (Si. Br'od).17To su bile: 1. lovadki zdrug,5. lovadka pukovnija 3. l,ovadkog zdruga i IV topnidki sklop 2. trovaikog zdruga. Prui, IouaEki, zdrug. StoZer 1. lovadkog zdruga forrn-iran je od S,toZera3. pjeSadke divizrije. SjediSte StoZera nalazilo se u Vinkovcima, a pripadale su mu slijede6ejedinice: - 4. lovadka pukovnija, sa sjedi5tem u Osijeku, iorm,irana od ranije 4. pjeSatke pukovnije, - 6. Iovadka pu,kormija, sa sjed,iStemu Vinkovcima, fo mi'r'ana od ,ranije 6. pje5adke pukormije, - V 'topnidlni sklop sa sjedi5tem u Osijeku, - XVI topnidki sklop sa sjedi5tem u Osijeku, -- 1. lovadka dojavna satnija sa sjediStem u Vinkovcima, -- 1. Iovaitka obkoparska satnija sa sjediStem u Vinkovcima, - Oklopnri vod sa sjedi5tem u Vi,nkovcima, - Voj'po-rtuZnidki vod sa sjediStem u V,inkovcima, - Zdravstvena satnija sa sjedi5tem u Vinkovcima, - Veterirnarska satnija sa sjedi5tem u V:trkovcima, - 1. i 2. srednji pov,oz sa sjedi5,temu Vinkovcima, - Sarnovozni p'ovoz sa sjedi5tem u Vi,nkovcima, -- Gospo,darskiured sa sjedi5tem u Vinkovcima, - Pekarska polrusatn-ijasa sjediStem u Vi,nkovcima.rs 1 6 fsto, kut. 134-a, 1.2, d. 1 I kut. 91, 1, 22, d. 14. L7 Od l novembra 1941. god. do 1. avgusta 1948. godine domobranski zborovi predstavljali su operativne zborna podrudJa vojno-terltorijalne Jedinice, a domobranska organe. Medutim, od 1, avgusta 1943. godine (posto je izvrseno spajanje zapovjednistava) postojala su samo zborna podrulja (I, II, III). Formiranje zdrugova trebalo je lzvrsiti u trl faze, I to: - v I Jazi (do 1. VIII 1943) stozere zdrugova, lovaike pukovnije sa stozerima pukovnija I bojnama, kao i stozernlm satnijama, dvije bitnlce I topnldkih sklopova sa stoZernom bitnicom i povozom, oklopni vodovi, obkoparske sati, dojavne sati, samovozni povozi, gospodarski pekarska polusatnija uredi, s mesarskim vodom, zdravstvene sati, veterinarske sati i vojno-oruznidkl vodovi; u Il tazi (do 1. X 1943) dvije bltnice II topntdkih sktopova sa stozerom sklopa, po jedan povoz za dva zdruga; stozernom bitnicom i povozom, - u III tozi (do 31, )<II 1943) trebalo je formirati povoze. lake pjesatke (poslije 31. XII Za kasnije formiranje 1943) predvidene pJesadkih su: satnije lakih protuoklopne topova, satnlje, treee bltnice topnidklh sklopova I ostati povozl,

220

OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Popuna jedi'nica rovadkih zdrugova vrsena je obudenim ljudstvom rodenim 1910. godirne i kasnije i novaoima rkoji su ,obuEavami o,i avgusta 1948. godine u 1. novadrkoj pukonmiji, a od febiuara 1944. god,i,neu ddknadnirr zdrugovima. Nao'uZanje' opremu i odje6u za rovadke zdrugove, kao i snabd,ijevanje svamaterij ar'nim (ziveZne mamirnice, pojonsxo gorivo lt".t"r-"tt _potrebama i dr.) obezbijeelivali, su- Nijemci. obui<a jedirnica v,rsena' ji - njemadkim pravilirna, a za zapoitjedanje odreden je hrvatski jerif..i; -io Peta lo-uaEka pukspni'ia formirana je od b. pjesadke ,pukovnije, sa sjedistem u Slavonskom Brodu, a pripadala je B. lovaEkom zdrugu (boboj).i Cehtrti topniEki sklop, sa sjeaiS,tem ,, Ori;.eku, pripaaao je'1. lovadkom zdrugu (Banja Luka). ceturti gorski .zd,rug-r zbornog podruEja (zapovjednik pukovnik stjepan glru-e). Stozer 4. gonskog zdruga formi,ran j" oa Stoze"" i. !or"r.. aivia'i;e. Nlada je za-stalno sjedi5te stoZera odreden sisak, stvarno sj?ariste bdlo je u Daruvaru, Pakrasu i Lipiku, a,prri,padale ,su mu siileaeee leiinice:

- I topnidki sklop sa stal'nim sjedi5tem u VaraZdinu i - XII topn,idki sklop sa stalnim sjediStem u VaraZdinu.2r

erslti na prostorut: Odzak_Bosanskt Sabac na prostorlJi: Bosanskl Brod_Derventa_ rga na prostorlJl: Banjaluka_prijedor i 4. :uf_Travnlk_Zenlca_Bugojno (Arhiv VII, 1S 20 Isto, f. I, d. 14. 2l Isto. 22 Isto, kut. 83-a, f. 9, d. 4; kut.

184_a, f.

Z, d. L.

221

Zbornik

sa sjedi5tem u S1.PoZegi i II do,knadna Zeljeznidko-straZarska b'ojna sa sjediStem u Novoj Gradi3ki. Prva, II ,i III doknadna lovadka bojna sluZile su za popunu s,toZeraiovadkih zdrugova i lovadkih pukovnija, vojno-o,ruZnidkih vodova lovadkih zd.rugova i nestrudnih mjesta u lovaikim obkoparskim i dojavnim satnijama; II d'oknadna posadna bojna siuZiLa je za 'popunu posadnih borbenih jed,inicana'teritoriji zbornog podrudja, dom,obranskihoruZnidkih vodova i dr.; II doknadna ZeljeznidkastraZarskabojna sluZila je za popunu VIII, VIII, IX, XIV i XY Zeljezniike bojne i drugih Zeljeznidkih jedinica. Drugi doknadni topnidki sklop s1uZioje za popunu svih topnidkih postrojbi koje su organski pripadale II zbo'rnom podrudju; II doknadna obkoparska i II doknadna dojavna bojna sl,uZilesu za popunu ,obkoparskih, odnosno dojavnih iedinica.a Peti posadnt zdrug. Fo naredenju >Njemadkog opunomoCenoggenerala u NDH( u aprilu 1944. godine izvrr5enaje reo'rga'nizacijaposadnih jedinica kopnene vojske Domobranstva. Tada je od dotadaSnjih posadndhjedinica, vojno-oruZnidrkih vodova, raznih dobr.ovoljadkih jedinica i pje5adkih i topnidkih jedinica, koje n'isu bile uzete u obzir za ,postrojavanje lovadkih i gorskih zdrugova, te ZeljezniEkih straZarskih jedlnica i satnija oklopnih vlakova koje nisu pripadaie Njemadkom Stabu za ,osiguranje Zeljeznidkih pruga u Slavornskom Brodu forrnirano 11 posadnih zdrugova (I-X i Zagrebadki). Tada je u Novoj GradiSki formiran 5. posadni zdrug u dijem sastavu su bili: I bojna u Novoj Gradi5ki, II bojna u Novskoj, III bojna u Osijeku, IV bojna u Doboju (privremeno), 1. birLnicau selu Rudice-Gazin, 1. topni('ki samo,kretni vod u Osijeku i Obskrbna satnija u Novoj GradiSki. Posadni zdrugovi su popunjavani ljudstvom, ;nadelno,1910.godi5te,i starije, a smatrani su teritorrijalnim operativnim jedinicama, ,i u tom smislu su im postavljeni operativni i drugi zadaci. Zapravo, zadact posadnih zdrugova bili su: davanje straZe (osirn u kasarnama), da sluZe 'kao udarna snaga za 23 Popunjavanje popunidbenog ljudstvom vrseno je, nadelno, s podrudJa Domobranskog jedinice zapovjedniStva Osijek: 1. lovadkog zdruga I XIV Zeljeznidke strazarske bojjepopunidbenog ne; s podrudja Domobranskog zapovjednistva Sremske Mitrovice: dinice l. lovaEkog zdruga i VIII Zeljeznidke strazarske bojne; s podrudja Domobranskog popunidbenog zapovjednistva Slavonska Pozega: jedinica zdruga, 3, Iovaikog xV Zeljeznidke strazarske bojne i voda bojnog oruznistva II zbornog podrudja. Popunjavanje svih ostalih postrojbi, zapovjednistava, stozera, zavoda i ustanova, osim je po slijededem: propisano radnih i dobrovoljadkih, pona podrudju Domobranskog punidbenog zapovjednistva popunidbenog Osijek s podrudja Domobranskog zapovjednistva popundibenog Slavonska Pozega, na podrudju Domobranskog zapovjedniStva popunidbenog Mitrovica Sremska s podrudja Domobranskog zapovjednistva Tuzla, popundibenog na podrudju Domobranskog zapovjednistva Slavonska Pozega s podpopundibenog rudja Domobranskog zapovjednistva Banja Luka; s Domobranskog popunidbenog popunidbenog zapovjednistva Osijek na podrudju Domobranskog zapopopunidbenog vjednistva Banja Luka i Travnik, s Domobranskog zapovjednistva popunidbenog Sremska Mitrovica na podrudju Domobranskog zapovjednistva Tuzla, popunidbenog i sa Domobranskog zapovjednistva Stavonska Pozega na podruaju Dopopundibenog mobranskog zapovjednistva Osijek (Isto, kut. 134-a, f. 2, d. 1, kut, 136, f. 1, d. 11).

222

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

odrZavanje reda i'sigurnosti u posadrii njenoj okolici, zaitita vetih privrednih ,po,duze6ai postrojenja znadajnih za voj,ne potrebe, osiguranje L,eljeznidkih pruga i davanje posada za okl,opne Zeljeznidke vlakove.2a Jedinice

UstaSke

vojnice

Glavni o,rganizatori i neposredni rizvr5iooi fo,rmrranja usta5kih jedinica bili su usta5e povraitnici iz emLigracijei,rukovodioci mjesnih ustaitkih organizacija. Svi em'igranti p,ovratnici u podetku Lsu bili ukljudeni u Pruu ustaiku pztkooniju, dije forrmiranje je otpodelo pr,oglaSenjemNDH. Zatirn je jedan broj usta5a povratnika ukljuden u drZavnu upravu; oko 40 s Tomidi6em na delu ukljudeno je u Zagretbailki zbor gdje su postavljeni za zapovjednike satnija, vo,dova i kao instruktori; ,o,ko50 ih je stalno bilo na ots,ustvu, od kojih je jedan dio ostao u svom kraju; jedan odjel je upu6en u Gorski kotar i na granicu prema Sloveniji, a jedan odjel je upu6en u Hercegovinu. Na slidan nadin jedan dio je oti5ao u Liiku i druge rkrajeve. U poietku su glavne usta5ke vo.jne snage bile u Zagrebu, gdje su se postepeno f,oirmirale tri je;dinice, i rto: Porglavnikrovatjelesna b,ojna, Prva ustaSka pukovnija i Sartnija sveudiljrStaraca. Osim ovih jedinica i razni stoZe'ri imali su svoje postrojbe (straZe), od kojih je kasnije - kada su se ovi stoZeri spojili - fo,rmirana postrojba Zagrebadkog stoZera, odnosno Zagrebadka ursta5kabojna. Kasnije je Prva usrtaSkapukovnija ,rasformirana, po5to su iz njenog sastava odvojene pojedine bojrne,pa su koncem 1941.godine u Zagrebu postojale slijede6e ustaSke jedinice: Poglavnikova tjelesna bojna, Zagrebaika priprernna 'ustaSkabojna, Satnija ustaSa sveudili5taraca (13. juriS,na satnija sveudiliStaraca),I Zeljeznidkausta5ka bojrnai Usta5ka iasnidka i dodasnidka 3kola. Od ostaiih usta5kih jedinica u Zagrebu su se nalazile: IX ustaSka bojna, Usta5ko-domobranska pull<ovnija >Dr. Ante Pavelri6<i B,ojna usta5kih d,omobrana.s Ostale u,sta5lkebojne nalazile su se u slijede6im mjestima: I i II bojna u Sarajevu, III bojna u Brdkom, IV boj,na u Bosanskoj Gradi5ki i Jasenovcu, V b,ojna,uGlini, VI bojna u BosamskomNovom, VII bojna u Dvoru na Uni, VIII bojna u Banjaluci, X bojna u Srlunju, XI bojna u Vrginmostu, XII b,ojrnau Kostajnici, Cnna legija u istodnoj Bosni, Obrambena bojna u Jasenovcu. Dakle, ni jedna u Slavoniji.% Formiranje ,novih ustaSkih jedinica u 1942. godini vr5eno je kontinuirano, pa je ve6 u jutru bilo 26 usta3ki,h djelatnih 'bojni, od ko,jih su u Slavoniji bile dvije, i to: XIII ustaika djelatna bojna (sastava:1,2. i 3. satnija) u jos su formirani:6. posadni zdrug u Doboju, ?. posadIt sastavu II zbornog podrudja ni zdrug u Sremskoj Mitrovici i 10. posadni zdrug u Tuzli, dok su u sastavu I zbornog podruEja formirana 4, a u sastavu III zbornog podrubja 2 posadna zdruga (Isto, kut. 134-a, f. 2, d. 1 i kut. 135, f. 2, d. 27). 25 TakozDana ND}l 7947, str. 269-283. 26 Isto, str. 27+-280

223

Zbornik

Pakracu i XV usta5ka djelatna bojura (sastava: 1. i 2. satnija i dojar.r:rivod) u Osijeku. U drugoj polovi.ni 1942. godine nastavljeno je sa formiraurjem novih usta,Sl<ihdjelatnih botjni i vn5eno grmpiranje u ustaSke stajade zdrugove. Tako su u decem'bru 1942. godine bile 34 ,usta5ke djelatne bojne svrstane u pet usta5kih staja6,ih zdrugova, od kojih je II staja6i zdrug imao neke svoje jedinice i u Slavoniji.2T Po nareclenju Glavnog stoZera Usta5ke vojnice od 23. jula 1942. godine formi,ran je u Sremskoj Mitnovici (a zatim rsa preselio u Na5ice) StoZer II usta5kog zdruga, irija je djelatnost trebalo da podne 15. augusta iste godine. S'toZeru II usta3kog staja6eg zdruga j'e 'u >zapovjednom, u,prav'nom, stegovnom i rnas,tavnqrnpogledu podretteno< ,osam usta5kih djelatnih bojni, medu kojima XIII u Pakracu i XV u Osije,ku. Po5to je u mecluvremenu XIII r.r,staSkadjelatna b,ojna premjeStena iz Pakraca u Zrumberalk, u Slavonijri se u decembru 1942. godine nalazila samo XV boj,pa .. Osijeku, Vo6inu, eeraliji, Podravskoj Slatini i eetekovcu i 5. satnija XVI djelatne bojne u Vukovaru.a Ustaske pri,premne bojne. Fored usta,Skih 'djelatnih b,ojni, od,nosno pored jedinice Usta5ke vojnice, od aprila do decernbra 1942. godine na podrudj'u usto5kih stoZera velikih Zupa (Posavje, Livac-Zapolje, Baranja i Vuka) u Slavorniji je bilo Eetiri usta,Ske priprenane bo,jure.Njihov sastav i raspored 15. decembra 1942. god,ine bio je slijededi: - 4. ustaika priprernna bojna >Posavje<: StoZer u Sl. Br,odu, 1. satnija (176) u Brodu, D. Klakaru, D. Andrijevcima i Brordskom Varnor5u, 2. satnija (79) u OdZaku i BorsanskomSa'rncui 3. satnija u Zupanji; - 11. ustaika pripremna bojna >Livac - Zapolje<: StoZer u Novoj GradiSki, 1. satnija (100) u Novoj GradiSki i 2. satnija (110) u LiipiJku,Darruvaru i Banovoj Jarugi; - 74. ustailka priprernna bojna >Bananja<: StoZe'r u Osijeku, 1. satnija (1a6) u Osijek'u I, 2. sakrija (115) u Osijeku IV, 3. satnija (72) u Osijeku III, 4. satnija (172) u Retfdli, Dalju, Tenj,u, AljrnoSu, Erdutu, eepirm i Hrastinu, 5. satnija (115) u Dakovu, Tmavi, Drenju, Vrpolju, Strizivojni, Sirokorrn Polju i Vu{ki i 6.,satn'ija (154) u Valpovu, Bizovcu, Broclancima, Petnijevcima, Ivanovcu, Gatu, VeliSkovci,ma, Ti'borjancima, BeliS6u i Bistrincima; U decembru 1942.godine raspored dJelatnth boJnl u ostala Ietirt staja6a zdruga blo je sliledecl: Stozeru I stataâ&#x201A;Źeg zdruga, sa sJedlstem u Sokolcu, prlpadale su II, III, XXI, XXIII, XXIII, X)(IV, XXVIII, XXI)( bojna; Stozeru IIt statateg zdruga, sa sJedistem u Karlovcu, pripadale su V, VI, IX, XII, XXX, XXXIV, XXXV djelatna i 33. pripremna bojrla; StoZeru IV stajaCeg zdrugd., sa sjedtstem u ctini, prlpadale su >IXXI i XXXII djelatna bojna: StoZeru V stoja'eg zdrugo, sa sjedistem u Bugojnu, pripadale su I, VIII, XIV, XVII, XX)< I XXVI djelatna boJna; ZapoDjed,nl,{tuu Poglaonikouog tjelesnog zdruga, sa sjedistem u Zagrebu, prlpadali su I, II i III p.T.Z., Doknadna bojna, I brzl sklop, KonJanldkl sklop, Topnldkl sklop (1 haubtdka bttnlca) I Glazba (AVII, fond NDH, kut. ll4, 1, 25, d,. 24). Ostale dJelatne bojne, koJe su potdinJene StoZeru II staja6eg zdruga, nalazlle su se: IV u Bosanskoj Dubici, VIII u Banjaluci, )<VI u SremskoJ Mltrovici, XVIII u BosanskoJ Gradlski, XXV u Tuzll I XXVI u BtJeljint (Isto, kut. U4-c, f. 45, d. A).

224

OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 1941-194b.

--?6. ustaika pripremno,_bojna >B*,nja<: StoZer u Osijeku, 1. satnija (176)u Donjem rVliholjcu, Sljivoseveima, Rakitovici, Marijancima, Benidancima, viljewu, eaclavi,ci, P,odravskoj Slatini, slavonskom Drenovcu i vo6inu; 2. satnija (2a0) u Podravsko,j Slatini, slatinskom Drenovcu i vo6inu; 3. satniia (279)u Nasicama, orahovici, Durdenovcu; 4. satnija (29g) u virovitici, Spi5i6-Burkovici, piv,nici i cabuni i 3. sabnija (iroi eo. ustaske pripremne bojne u Vuikorvaru. Prema naretlenju ZapovjedniBtva ustaske vojadce od 16. decembra 1g42. godine jeda'n broj ustaslcih pripremnih bojni preveden je u djelatne, a ostale su rasformi,rane.2e

- Stoler Vojni,ce sa sjediEtem u Osijdku, - StoEerna satni.ja sa sjediStem u Osijeku, - Djelatni bataljon >Prinz Eugen< sastava: StoZer u osijehu, 1. satnija u Kuli, 2. satnija u Dar'kovcu, 3. saturija u osijeku, 4. sainija u Kutjevu, 5. satnija u Kaptol-vetovu, 6. satnija u Dervlnti, Dojavni vod u Kuli i Konjanidki vod u Kuli, - 7. pripremni batarjon >Lud.uig fon Baden< sastava: Stozer u orljavcu, 1' satnija u Milivojevcirrna, 2. satnija u Budl<o-Kamenskom, 3. satnija u Orljavcu i 4. satnija u Tornju, "- 2. pripremni batarjon >Generar Lauilon<: stoZer u osijeku, 1. satnija u Gl'ogovcu, 2. satn'ija u Bedmenu, 3. satnija u schutzbergu, 4. satnija u dedu i 5. rsatnija u Vrdniku i - 3. priprernni bataljon >>Maksimilijan Emanuel fon Bajern<: stoZer i tri satnije (1-3) u Virovitici.s Tako se na kraju 1942. godine u Slavorniji nalazilo detiri ,usta5ke bojne: jedna djelatna i tri pripremne urstaskeb,ojne, dija je ukupna jadi,na iznosila oko 2.700 ljurdi. Ako tu dodamo takoder jedan al<tivni i tii pr:ipremna bataBroJevl u zagradama oznadavaJu broJno stanJe uudstva u satniJama, Na ostaloJ teritorijl NDH tada Je postojalo Jos 19 ustasklh prtpremnlh bojnt (rsto, kut. rr4, f. 25, d. 15 t 25). Krni6 2., S. Ljubf janovl6, C. TomlJanovl6, N e . ^ lp o c r a col o r g a n i z a _ ciJt r radu NJerndtke norodne sk'upi.r"e u NDH, zbornrk HistorlJskog lnstituta slavonije, broj 1, str.7-?6; Antun Mileti6, voJne formaclje Folksdojdera u borbi pro_ tiv NoP-a na nemadkoJ okupacionoj teritortjl NDH (1941-1944),zbornlk Hrs, broj u, str. 91-115; AVII, fond NDII, kut. tt4, f. 25, d, 25. 15 Zbornik

225

Zbornik

ljona Njemadke nar.odne skupine u ,sastavu Usta5ke vojnice, jaEirnepreko 2.500ljudi, onda je to zajedno bilo preko 5.200Ijudi,p,od oruzjem, rasporedenih u preko 70 mjesta i uporiFta u Slavoniji. Oni su bili a,ngaZirani u okviru mjesnih straZa na duvanju rsvojih uporiSta i posada, obezbjedenju Zeljeznidkih pruga, vrSenju polircijskih akata, kao i za pomo6 domobranskim i njemadkim jedinicama (izvan Slavonije) u borbi protiv NOP-a.31 LT 1943. godini, zbog velikih gubitaka, neke djelatne bojne su rasfo'rmirane (XXIX), neke su u5le u sastav gorskih (XI i XXXVII) i lovadkih (IV i VIID zclrugova,a druge su nakon kapitulacije Italije prebadeneu Dalmaciju, pa je veoma teS,kopratiti sastav i raspored jedinica Usta3ke vojrni.". je formiran jo5 jedan ustaSki staja6i zdrug, na kraju 1943.godine biio"o-to ih je Sest. Medutim, u Slav'oniji nije do,51odo znadajnljih promena. Zaptravo, StoZer II stajadegzdruga premje5ternje u julu u Na5ice,XV djelatna bojna iz Osijeka u Podravsku Slatinru, VI iz Bosanskog Novog u Vinkovce, XVI iz Sremske Mitrovice u NaSice i XVIII djelatna bojna iz Bosanske Gradi$ke u Durdenovac, a I usta5ka Zeljeznidka straZarska bojna u Novu Gradi5ku.32 Usba,Skiob,rarnbeni zdrug (zapovjednik pukovnirk Vjekoslav Luburi6 Maks) u sastavu jedna pukovnija i brzi sklop rasporetlen je u Jasenovcu ,i Gradi6ki.33Po5to su batalj,oni Njemadke narod'ne skupine - Ajnzacitafela u vremenu od aprila 1943. godine predati Dopunskoj komandi Vafen-SS za Jtigoistork, formacije Aj'nzac5tafela Njemadke ,narodne skupine u Slavoniji svedene su na Stabnu ,straZujadine jednog bataljona (oko 150 ljudi).34 U toku 1944.godine forrniranjem novih i preformiranjem postoje6ih usta5kih bojni povetan je broj ustaSkih staja6ih zdrugova od VI na XVIII, od kojih su se u decembru tri nalazila u Slavoniji, i to: -- lI usta\ki staje(.i zdrug: StoZer u Donjem Miholjcu (zapovjednik bojnik Ivan Stir) sa XV bojnom u Podravskoj Slatini, XVI bojnom u Slatinskom I)renovcu i Normancima, XVIII b,ojnom u Dakovu i Durelenovcu i Doknadnom bojnom u Donjem Miholjcu; - XnI ustaiki. stajati zdrug: StoZer u Vinkovcima sa VI bojnom u Morovi6u, Sidu i Vrikovaru i XVI bojnom'u Itroku, Lipovcu i Barto,vcima; - XIV ustaiki, stajatz zdrug: StoZer u Novoj Gradi5ki sa I usta5korn i,eljeznidkom straZarskom bojnom i Dol<nadnom 2eljezn\6kom straZarskom bojnom u Novoj Grad,i5tki, a Moslavadko'm usta5kom posadnom bojnom u Popovadi; -- XVI ustaEkt stajati zdrug: StoZer u SI. Brodu, sa Usta5kom p,osadnomi II Zeljeznidkom strazarskom bojnom u Brodu, a Usta5kom posadnom bojnom >Derve,nta<u Derventl; -- 2. pukounija Poglaonikoaog tjel.esnogzdruga u O,sijeku (zapovjednik potpukovnik Juraj Bobinac) sa I b,ojnom u Hra5dini i TrgoviS6u, II bojnom

M i 1e t i 6, n. dj., str. 92-93; AVIr, fond NDH, kut, 114-c, f. 27, d,. 2. 3 1 Antun AVII, fond NDH, kut. 82, t, 57, d. 6; kut. 134-a, f. 4, d. 1. Isto, kut. 134-a, f. 4, d. 1. kut. 82, f. 5?, d. fond NDII, Antun M i 1 e t i 6, n. dj., str. 94-98, 113; AVII,

226

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-194b.

u Krizevcima i varaZdinsikim Toplicama i rrl boj,nom u Donjem Miholjcu; - ustqiki obrambeni zdrug: stoZer u Jasenoveu, a detiri Loj,ne na prostoru Biosanska Dubica, Jasen'ovac, Banova Jaruga, Kutina i brzim i -topnidkim sklopom u Jasenovcu.3s OruZniStv

o ( Za n d a r m e r i j a )

oruZnidke jedinice,u slavoniji pripadale su 1. oruzniEkoj pukorrniji dije je sjedi5te bilo u zagrebv, a zartim u si,sku. ova pukovnija je u podetku imara devet krilnirh o,ruZrniEkihzapovjednid,tava, ,od dugr t"iuit" ,, Slavoniji, i DO: "u Krilno zapoujedni.Stuo Slauonski Brod, korne su bila potEinjena tri oruZnid_ ka vo,da, i to: - vod slavonski B'nod sa sjedistem u slavonsko,m B*odu i postajama u mjestima Slavonski Brod, Andrijevci; Gardin, Sibini, oriovac, Iiova Kapela, Staro Pet ovo Selo, Nova Gradi,Ska,Raji6; -- vod Pakrac sa sjedi'stem u pakraeu i postajama u mjestima: pakrac, Daruvar, Miokovi6evo, Uljanik, Cagl,in, Kukunjevac, Li,pfvljani, Novska, Jasenovac, Kamensko i Lipik; - vod slavonska PoZega sa sjedistem u sravonskoj pozegi i postajama u mjestima; slavornska poZega, preternica, Rusevo, LiskovicajK.rt'j..ro, verika i Vili6-Selo. Kri,lno zapoojedniEtuo Bjerouar ,i,maro je vod virovitica sa sjedistem u postajama u mjestirna: Vi,rovitici, SpiSi6_Bukovi"i,'f*uri*o* Yi{o'\riqci i Po.lju, Detkovcu, Suhorn polju, podravskoj Slatrlnl, Sopju, Volinu i Sla,tin_ skom Drenovsu. Krilno zapoujedni\ttso osijek, kome su b'a potdinjena tri oruZni.ka voda: - vod-osijek-sa sjediBtem y osijeku i postajama u mjestima: osijek, Tenje, Dali, Dakovo, Semeljci, Gorj'ani, brenje, i"'"*:*t" 9-"piTl Varo5 i Vrpolje; Nasice sa sjedi5tem u Na*icama i postajama u mjestima: -.: lod Nasice, KoSka, Podgorad, SuSirne,Durttenovac, Orahovica i Crnac:

;J:9

"^Tjl Y:l:liT gll

salsjeqistgm u _Dogjem Mihotjcu -#"#,' i postajama u mje_ M9"ta11l", eadavica,

i:'"ti #n petnijwci :.:r= Valp'ovo, Beli,56e, "pTli,

S;;ii

sii*,uii""J

,i Bizovac. Kri'lno zapoujedniEttso vinkouci, ,kome su bila potd,injena detiri oruZnidka voda, od dega je jedan bi,o u Slavoniji, i to: -- vod vinkovci sa sjedidtem u vinrkovcima ri postajama u mjes,tima: vinkovci, Nijemci, Otok, Cerna, Stari Mikanovci, Zupanja, Babina Greda, --Drenovci, Vulkovar,,Opatwac, NuStar, Gabo5, Trpinja.*" ' Pored 'ovih takozvanih redormih oruznidkih postaja, uspostavljena je oruZni6ka straZa za obezbjerdenje gran'ice prema lvraaarsioi, r<o:u sii saen:avali oruZni'ci, firnanci i vojnioi d'om,ob,raniu sastavu,o,ruZnistva. oruhridke stra35 AVII, fond NDH, kut. 134-a, f, 4, d. 1. 36 Takozoano NDH 7941,str.28+_292.

227

Zbornik

Ze uspostavljene su po oruZnidki'm krilima u pogranidnim mjes'tima, ,i to: -- kod oruZnidkog krila Bjelovar u mjestima: Vel. Otok, Botovo, Gotalovo, Gola, Ciganfiks, Lepa Greda, Ferdinandovac, Bresti6, Okrugljada, Detkovac, Budakovac, Zanoi i Sopje; -- kod oruZnidkog krila O'sijek u mjestima: eailavica, Mo,slavina, Sestilovac, Donji Miholjac, Sveti Durrad, Gat, Beli56e, Nard, Petrijevci, Tenja, Bijelo Brdo, Jabuka, Erdut i Dalj; - kod oruZnidkog krila Vinl<ovci u ,mjestima: Vukovar, Sarengrad, Ilok, NeS,tin(BonaStar, Susek, eerevi6, Beodin itd. u Sremu).3i Na,osnovu Zakonske odredbe o ustrojstvu OruZni5tva NDH od 21. augusta formirana je u decembnu 1941. g'o,dinei 5. oruZnidka p'ukovrnija i izmijenjen raniji raspore'd i sastav ostalih oruZnii,kih purkovnija. P,rema novom sastavu i rasporedu oruZniiikih pukovnija u Slavoniji oruZnidke jedinice u Slavoniji u51e su u sastav 5. o,ruZnidkepukovnije, diji StoZer je imao sjediSte u Osijeiku. 5' oruzni,tka pukouni'ja. sa sje,diStem u osijeku imala je pet onuZnidkih krila, i to: oruZnid;ko kril'o Osijek, Vinkovci, Nova Gradi5ka, Slavo,nski Brod ri Zemun. Prikazani sastav i raspored oruZnidkih jedinica odraZava konkretno stanje do poietak oruZanog ustanka u Hrvatskoj. Medutim, ni poslije ,toga nije doSlo do znatnijih pr,omje'na,osim u potdinjenosti o,ruZnidkim pukormijama, sve do druge polovine 1943. godine. Tada su neke p,ostaje likvid,ira,ne od jedinica NOV Hrvatske pa prestaju s radorm da bi bile po,novo fo,rm,irane ili. stal'no ukinute.3s ORUZANE FORMACIJE ND}I U SLAVONIJI OD JANUARA DO MAJA T945. GODINE

U drugoj polovici 1944. godine planira;'na je reorganizacija oruZanih snaga, koja je,imala za cilj spajan^jeDomobranstva i Usta5ke vojnice formiranjern divizija, koje bi 'u svom sastavu imale i domobranske i usta5ke jedinice. Ova reorganizacija je 'nareclena u novembru i trebala je biti izvr5ena od 1. d,o31. decembra 1944.godine. Divizijski stoZeri, rpredvideni ovom reorgarrizacijom, otpodeli su djelovati u 'toku decembra 1944. godi,ne. Tada je formirran'ro16 divizijskih stoZerra, odnosno 16 divizija. Meclutim, o,vom reorganizaclj,om br,ojno stanje o,ruZanih snaga NDH ,niSta nije pove6ano, ve6 ,su samo stoZeri'preimeno.varni,a neke jedinice dobile drugi naziv.

3? AVII, fond NDH, kut. 135, f. 1, d. 1. jadina oruZnidkih postaja bila je 6 do t0 tjuati, a oruznidkih 38 Prosjedna straza oko pa je ukupan I ljudi, postajama broj oruznika na oruznidkim iznosio 444 do ?40, a na oruzniekim strazama oko 250, ili svega 700 do 1.000 oruZnika. Medutim, ukupan broj g. februara oruznika samo na gore navedenim postajama oruZnidkim 1949. godlne iz(Isto, kut. 92, f. 27, d, L2\. nosio je oko 950 oruznika

228

OruZane for.macije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Izvan sastava divizije, 'os'tale,susarmoneke specijalne usta5ke i dornobranske jedirnice, i t'o: Poglavnikov tjelesni zdrug. irstaski ,obrambeni zdrug, Pudko-,ustaSkizdrug, Bnzi zdrug i neke pozadlnske jedinice. Po3to se'ovrim postupko,m izvrBilo spajanje'domobrranskih i u,staskih jedinica, vi5e se ne ,tretiraj,u posebn'ourstaskea posebno domobranske jedinice. vec se govori samo o onrZanim snagama, od,nosrnoo ustasko-domobranskim jedinicama. Istovremeno je Paveli6, u decernb,ru 1944. godine, preuze,o komandu nad svim oruzanim snagama NDH ,i f,ormirao, po ugledu na Nije,mce, Glaoni stan Poglaunilca pe'n't"je bilo potdinjeno Ministaritvo oruZani-hsnaga, a ono je i,malo: Glavni stoZer i Upnawri stoZer.3e operativne jedinice (divizije - 16), onako kako s'u formirane u decembru 1944. 'god'ine,ostaju uglavnom nepromijenjene u svom sastavu i tako djeluju do aprila 1945. godine, kada poEinju da nestaju pod udarcima jed,inica Jugoslovenske armije. od decembra 1944. godine u slavoniji su imale svoja sjedista, odnosno bjle su dislocirane, tri ustasko-dom,obra,nskedivizije (g, i. i 14.), ustaski oplagbgni zdrug i Pudko-ustaski zdrug. Njihov sastav i raspored bio je slijede6i: 3. ustaiko-domobranska diuizija sa sjedi5tem u Vinkovcima imala je u sastavu: 1 (8) lovadki zdrug, rI i xIIr ustaski zdrug, vII i xvIII topnien sktrop i po,zadinskejedinice.

7. ustaEko-domobranska (gorske diui,zi.jasa sjedistem u Novoj Kapeli imala je 'u sastavu: 1. i 4. go'rsrkizdrug, I i vI ,topnidki sklop i poiadinske jedinice. operativno podrudje ?. ustasko-do,mobranskegorske divizije obuhva6alo je teritoriju ogranidenu linij,om: slavonski Brod-- Kutjevo i- vutikr - pa39 Isto, kut. 107, t. Z, d,. g.

229

Zbornik

krac - Medari - rijeka Sava. Zadatak Divizije bio je da obezbjeduje ZeJjeznibkupnlgu KriZevci - Novska - Nova Kapela - Batrina i po,drudje Slavonske PoZege. gorske divizije u januaru 1945.godine: Dislokacija 7. usta5ko-do,mobranske 1. gorski zdrug u Batrini, Novoj Kapeli. i Starom Petr.o,vomSelu, 4. gorski zdrug u Novoj Kapeli, LuZanima i Sibinju. U martu su nastale promjene u raspo,redu: 1. gorrski zdr,ug u Novoj Kapeli, Batrini, Starom Petrovom Selu i Novoj Gradi5ki, 4. gorski zdrug sa dvije boj,ne u LuZanima i Sibinju 'i sa dvije bojrnena podruiju Slavonske PoZege. Ll aprilu 1945.godine 7. usta5ko-domobranskagorska divizija povladila se dclinom Save na po,druiju Nova GradiSka - Okudani - Kutina. 74. ustaiko-domobranska diuizija sa sjedi5tem u Slavonskom Brodu imala je u'sastavu: XIV usta5ki i 19. pje5adki zdrug. Ova divizija je angaZirana na osiguranju glavne Zeljeznidke pruge na dionioi Slavonski Brod - Zagreb, i 'to XIV 'usta5ki zdrug u sasta,vu:I ustaSka Zeljeznidka straZar,skabojna, D'oknad,naZeljeznidka straZarska bojna i Moslavaika usta$ka bojna na dionici pruge o,dNove Gradi5ke do Popovade,a 19. pje5adki zdrug u sastavu: IV, V, VI, VII, VIII, IX i X ZeljeznidkastraZarska bojna na Zeljeznidkoj pruzi Slavonski Brod - Zagreb. divizija je na osiguranju Od januara 1945.godine 14. usta5ko-do,mob,ranska glavne Zeljeznidke pnuge Slavonski Brod - Zagreb, i prema povladenju ostalih trupa NDH i njemadkih i ona se p,ovladiladolin,omSave, tako da se krajem aprila nalazila ,na prtlzi Novska - Zagreb. Usto5ki obram.beni zdrug sa ,sjedi5tem u Jasenovc,u imao je u sastavu detini bojne dislocirane ru Jasenovcu, Bosa'nskoj Dubici, Lepoglavi i Slunji, a Brzi i Topnidtki sklop u Jasenovcu. U martu 1945. godioeeUs'ta5ki obrambeni zdrug se i dalje 'nalazio u Sunji (I bojLna),Bosan-sikomNovom (II bojna), Lepoglavi (III bojna) i Jasenovcu (IV bojna). Meelutim, sred,ino,maprlla zdrug je preformiran u 30. udarnu pje5adkupurkovniju,sa sjediStem u Sisku, ikoja je'uSla u sastav novoformirane 18. usta5ko-domobranske udarne divizije.4 Putko-usta\ki, zdrug sa sjedi5tem u Vinkovcima imao je u sastavu: PudkoustaSku pukovniju >Baranja<, Pudko-usta5ku pukovniju ,Vukau i PudkoustaSku pukovniju >Posavje<. Zbog veli:kih gubitaka u prethodnim bo,rbama pr-otiv jedLinicaNOV i POJ u Srijemu i zbog prelaska jednog ,dijela ,do,mobrana,na rnjihovu s,tranu, 1. novembra 1944. godine rasformlrani s'u 2. doknadrni i ?. posadni zdrug, a

40 Sjedista stozera ostalih 13 divizija: 1. ustasko-domobranska udarna u Zagrebu, 2. divizija u Zagrebu,4. divizija u Dvoru na Uni, 5. divizija u Bjelovaru, 6. divizija u Banjaluci, L divizija u Sarajevu, 9. divizija u Mostaru, 10. divizija u Bihaeu, U. divizija u Gospi6u, 12. divizija u Brdkom, 13. divizija u Karlovcu, 15. divizija u Doboju i 16. general Stjepan Mifek, 7. divizije general u zagrebu, zapovjednik divizija 3. divizije Stjepan Peridie i 14. divizije pukovnik Sotola, a kasnije Grom (Isto, kut. 134-a, f. 3, d. 1; kut. 10?, f. 2, d. 8).

OruZane formacije NDFI u Siavoniji 1941-1945.

njihovo ljudstvo upotrijebljeno za popunu 1. lovadkog i II i XIII ustaikog staja6eg zdnuga, kao ri za formiranje novih operativno-teritorijalnih usta5kih jedinica u Srijemu i Slavoniji. Zap,ravo,2. novembra 1944.godi,neformirano je u Vinkovcima Zapovjedni5tvo Pud,ko-usta5kog zdruga, koje je naredilo formiranje i rukovodilo tim forrmiranjem pudko-uLsta3kihpr.r,hovnija:>Baranjan, ,rVukao i >Posavje<. U nareilenju Za,povjedni.StvaPudko-u,sta5kogzdruga od 14. novembra 1944.godine kaZe se da je svrha po,strojavanjaPudko-u,sta5kogzdruga da se svi m'u5karci sposobni za borbu pozovu ,i zbiju u vojne redove da ,ne padnu u ruke neprijateljun, i da >svaki svoje selo iuva i brani<. U >pudko-usta5ke<jedinice pozvani su'svi muSkarci od 16. d,o 55. godine Zivota: od 16. do 22. godine svrstani su 'u jedinice za obuku, od 23. do 42. godine u udarne i straZarske jedinice, a mu3karci od 43. do 55. godi'ne Livota odreeleni rsu za duvanje sela i op6ina uz 'obavljanje svakodnevnih posiova. Do 26. novembra sa podnrdja velike Zupe Vuka uvrSteno je u Puiko-usta5ku pukovnij,u >Vuka< o'ko 1.300, a sa podrudja velike Zupe Baranja u Pudko-ustaiku pukovniju >Baranja< oko 7.600 muikaraca od 16. do 42. godine Zivota. Pudko-usta5ki zdrug je od decembra t944. do marta 1945. godine bio na osiguranju komunikacije: Osijek - Vinkovci - Strizivojna - Brod i Osijek - Dakovo - Strizivojna. U martu je resformlran i ljudstvo upotrijebijeno za popunu drugih jedinica.al ANGAZIRANJE PROTIV NOP-a

JEDINICA ORUZANIII SNAGA NDH IZ SLAVONIJE I NJIIIOVA POTCINJENOST NJEMACKIM STABoVIMA

Nakon kapitulacije vojsike Kraljevine Jugoslavije u njemadkoj okupacionoj zoni na teri'toriji NDH,'u svojstvu okupacionih trupa, os,taoje do juna 1941. godine njemaiki 51. armijski korpus, iiji se Stan g. maja preselio iz Zagreba u Lipik. PremjeStanjem Staba 51. armijskog korpusa iz Zagreba u Lipik poiele su pripreme njegovih jedini,ca (132. i 183. pje5adijske divizije) za povladenje iz Jugoslavije, a do 10. ,maja jedinice 132. pjeSadijske divizije povukle su se iz sjeverozapadnogdijela Hrvatske, pa je ova oblast prema jugoistoku i istoku do linije: rijeka Sava Co Podsuseda- Sljeme - Dugo Selo - Vrbovec - KriZevci - Koprivnica - Batac bila pridata oruzanim snagama NDH. Zatim je 25.maja cijela Slavonija predana domob,ranskimjedinicama NDH, koje su, pod ko,ntrolom njemadkih Stabova, trebale da odrZavaju red i mlr, osiguravaju ,mostove i za5tite granicu. Od tada pa do podetka 1943. godi:ne na teritoriji Slavonije nije bilo njemadkih operativnih jedinica.a2 je general Josip Metzger, pudkoZa zapovjednika Pudko-ustaskog zdruga postavljen -ustaske pukovnije pueko-ustaske )Baranja< potpukovnik pl. cebauer, pukovcrujo nije >Vuka( potpukovnik pukovnije Rudolf Jagi6 i pudko-ustaske Dposavje( pukovnik Vladimir Klaio (Isto, kut.114-b, f.7, d.5; kut.83-a, f.30, d.9; kut.134-a, f.3, d.1). Takozudna je smjesten NDH 7947, str. 131-133, U junu 1941. godine prlvr.emeno u Slavonskom

Brodu

1. bataljon

750. puka

njemaeke

?lB. posadne

divizije.

:.131

i I

I I I

Zbornik

Formiranje jedinica oruZanih,snaga NDH u Slavoniji 1941.godine vrSeno je prema ,takozvanoj mirnodopskoj ,orgaorizaciji, fo'rmaciji i dislokaciji. Metlutim, ,kao Sto su sa teritorije Savskog divizijskog podrudja upu6ivane takozvane pohodne jed,inice u Bosnu za prertztmanje vlasti i obezbjedenje istodne granice, tako je i sa teritorije OsjeEkog divizijskog pod,rudja, odnosno iz Slavourije,,sps6"ro,u Bosnu i Hercegovinu od 27. apriJa d,o4. jula pe,t pohodnih bataljona i dvije pohodne bitnice, i to: -- 5. pohodni bateljon fonmiran je u Osijeku i 27. aprila upu6en u Tuzlu i Bijeljinu, gdje je u5ao u sastav 1. pohodne pukovu^ije, a kasnije preimenovan u 5. bojnu Vojne krajine; - 70. pohodni bataljon f,ormiran je u Slavondkoj PoZegi i Vinkovcima i 20. maja upu6en tr D,ubrovnik i kasnije preimenovan u 1. bojnu 14. pjeSaEkepukovnije; - 71. pohodni bataljon fonmiran je u Novoj GradiSki i upu6en u Sarajevo, gdje je kasnije preimenovan u 1. bojuru ?. pje5adke pnkor,rnije; -- 21. pohodni bataljon fonmiran je u Slavonskom Brodu i upuden u Bile6u, gdje je kasnije preimenovan 'u 2. bojn'u 14. pje5adke p'ukovurije i - 23. pohodni bataljon formi'ran je u Osijeku i upu6en u Mostar, gdje je kasnije posluZio za ,popurul doknadnih i pukovnidkih bojni. fstovremeno na terittorriju Osjedkog divizijskog podrudja ,upu6en je iz Tuzle 13. pohodni batalj'on u Osijek, gdje je preimenovan tr 1. bojnu 4. pjeSaEkep,ukovnije.a3 Nakon izbijanja ,oruZanog urstanka tr Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj do5lo je ponov'o do upu6ivanja domobranskih i ustaBkih jedi'nica iz posada sjeverno od Save u krajeve juZno od Save - poseb,nou Liku i Bosnu i Hercegovinu. Prve jedinice su urpu6eneve6 no6u 28/29. jula. Zapravo, tada je iz 1. pje5aEkepukovnije upu6ena jedna bojna iz Bjelovara u Biha6, a 29. jula jedna bojna iz VaraZdina u Knin. Zattm je no6u 29130. jula u,pu6ena i Konjanidka pukormija iz Zagreba u GraEac itd. Iz Osijeka je 29. juna upu6ena 1. 'pohod,nabitn'ica, a 4. jula i 2. pohodna bitnica u Hercegovinu. One su kas'nije preimenovane u prve bitnice V topniEkog sklopa u Osijeku i VI topnidkog,sklopa'u Petrovaradinu, ali su iz taktiEkih potreba i dalje osta'le na teritorij'i Jadranskog divizijskog podruEja. U sastavu Kornjidke p,ukovnije 29/30. juna iz Virovi,tice je upu6en u Graiac 1. tkonjanidki sklop. Tako su jedinice koje su iz Slavonije u'pu6ivane u Bosrnu pod imenorn pohodni batalj,oni i pohodne bitnice i 1. konjanidki odjel bile i prve jedinice koje su sa teritro,rije Slavo'nije ve6 u j,ulu angaZirane u b,orbi pir,otiv ustan-ika - NOP-a. Medutirn, kako se usta,nak da,lje Sirio i razvijao, wseno 43 Pohodnl batauonl lmali su stoZer, trl streuaEke t Jednu stroJopuSEanu satnuu t doglasnl vod. U batauonu je bilo 25 Easnika, ?0 dodasnlka, ?63 vojnika I 61 konj, Bto le naoruZan sa 690 puBaka, 12 puskomitraljeza, 4 stroJopuSke, 54 pistolja. Imali su po 15 kola I 4 kuhinje, koJe su sa svom opremom nosill 12 mjesta gdJe su formiranl, jer su Italljanl svu opremu, naoruzanJe I municiju Jugoslovenske voJske uzell za sebe (Isto, str. 210-212).

232

Oruiane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

je formiranje takozvanih privremenih jedinica rradi poja6avanja snaga za bor,bu protiv ustanika, kao i dalje upu6ivanje jedinica sa terito,rije sjeverozapadne Hrvatske i Slavo,nije tr Borsnu. Iako je svakom aapo,vjedniStvu, jedinici i rurstanov,ibiL,o odretleno stalno sjedi5te, odnosno mirnodopski raspo,red, samo zapovjedniBtva pje6aEkih divizija, zbonova i zb,or,nih podrudja, uglavnom, nisu rnijenjal.a svoja sjediSta, odnomro nalazila rsu se 1941. god,ine u stalnim mirnodopskim. sjedi5tima, dok Eu skorro sve pjeSaEke, ,topnidke i kolrjanidke jedinice u stalnirn sjedi5tima ostavljale samo dio stoZera, odnosoro jedinice (satniju ili bojnu), a sve ostalo se, postepeno, od ,podetka ,oruZanog ustanka nalazilo u privremenim sjedi5tima ili ,na poloZajimra u borbi pnotiv ustanika. Zbog toga se raspored operativnih jedinica pre{ma operativno-taktidkoj angaZiranosti veqma razlirkuje od tdkozvanog mirnodopskog'rasporeda, pa je 31. decembra 1941. godine u Slavoniji stanje bil,o siijedede: - u Osijeku se nalazio di'o StoZera 4. pjeBaEke pukovnije sa I bojnom i 13. i 14. satnijom, IV pioni,nska bojna (3. satnija u Doboju) i 1. bi,tnica V topni6kog sklopa i StoZer Osjetke dokrnadne bojne sa jednorn satnijorn; - uVinkoucimase ura'lazioSto,Zer3. pje5aikediv,izije, dio StoZeia 6. pjeSadke pukovorije sa 13. i 14. satnijorn i jedara satnija vinkovaike doknadne bojne (po sahrija u Srernslkoj Radi, Sremskoj Mitrovici i Rurni); - u Slauonskom Brodu se nalazio Sto,Zer II domobranskog zbora Zetiez, nidka bojma ,i jedna satnija Osjedke dolcnadne bojne; -- u slatsonskoi Po^egi se nalazio dio stoZera 5. pjesadke pukovnije, Dojavna bojna i Slavo,nskopoZe5ka d,okuradna bojna (5. sa,turija u Novoj Gradi5ki, jedna satnija u Bosanskoj Dubici i po vod u Jasenovcu i Raji6u); - u Pakracu se uralazila ?. sabrija 5. pjeSadke pukovnije i - u Notsoj Grad,Liki II bojna 5. pje5adke pukovnije i 5. satnija SlavonskopoZe5ke'doknad'ne bojne. Sve 'ostaile jedinice, dija su se stalna sjedi5ta nalazila u Slavoniji, bile su uglavnom angaZirane u akcijama p.rotiv partizanskih snaga na prostoru izmetlu rijeka Drine, Save i Une i njemaiko-talijanske demarkac,ione linije, tj. tam,o gdje se tada narlazilo preko 60 posto orperativnih jedlrr-ica kopnene vojske Domobranstva.4 u 1942. godini stanje se izrnije,n:ilo urtoliko Sto su i urstaEkejedinice upu6ivane u istodnu Bosrnu i na Kordun i tam'o pridodane jedinicama koje su izvodile akcije 'protiv partizanskih snaga. 44 Ostale Jedlnlce nalazlle su se u lstodnoj Bosnl, I to: - 4. pteFark,e pukovnqe: II i III boJna I lE. satnua u Tesli6u I l?. satnija u Doboju; - 5. ple\adke pukoonLie: dio Stozera sa I i III bojnom I 18. t 18. satnuom u Doboju I okoucl, a 1?. satnua u Rljedici; - A. pieiq,tk'e pukovnl,Je: Stozer sa I i II bojnom u BtJeuinl i okoltcl I III boJna u Celebt6u; - 7 kontonldkl, sl{,lop u selu Mokro kod Sarajeva, - Ostetk,a d,oknoilns, botno, ! okoltct BtJeutne (Isto, str. 45?-460).

233

Zbo,rnik

l,4eelutim,rkako je oruZani 'ustanak 1942. godi,neprerastao u narodnooslobodiladki rat i zahvatio Slavoniju, tu rsu za borbu protiv NOP-a angaZirane oruZnidke postaje, doknadne bojne, usta5ke pripremne i djelatne bojne, domobranske jedinice, jedinice Njemadke narodne ,skupine i operativne jedinice Vermahta.4" podrudje Operativno 1. g,olske divizije

IV gorskog

zd,ruga

Zbog razvoja ,ustanka i jadanja partizanskih snaga u Srije,rnu i Slavoniji, Glavni stoZer Dornobrans,tva naredio je 16. marta 1942. godi,ne da se formira Srijem,ski zdrug sa sjedi5tem ZapovjedniStva'u Rumi, i o,drediomu operativno podrudje koje je obuhva6alo Srijem od Zemuna do linije: Opatovac - Ilada - Lip,ovac (sve ukljudno) - Soljani - Radinovci (sve iskljudno).as Z,alim je u maju odretleno ,operativno podrudje za lV gorski zdrugb i Mjesno zapoujedniittso Vinkouci. Prodrudje operativne djelatnosti IV gorskog zdruga protezalo se: na sjeverru d,o rijeke Drave, na zapadu do zapadne granice velike Zupe Baranja i velike Zupe Lipovac - Zapolje na jugtr do rijeke Save, a na istoku d'o linije Podravski Podgajci - Rudolfovac - Potnjani - Gaiinci - Andrijevci - Svilaj (sve u,kljudno), a za Mjesno zapovjedrni5tvoVinkovci rnasjeveru do rijeke Drave i Dunava, na jugu do rijeke Save, na zapadu do is,todne granice IV gorskog zdraga, a na irstoku do zapadne granice Srijemskog zdruga. Medutim, ve6 2. j,q[a 1942.godine teritorija operativnog pod,rudjaMjesnog zapovjedniStva Vinko,vci dodijeljena je Srijemskom i IV ,gorsko'mzdrugu, tako da je zapadna granica operativnog podru,dja Srijemskog zdruga pomjerena na zapad, a istodna granica IV gorskog zdruga na irstok do linije koja se poklapala sa granricormizmeelu velitki:hZupa Vuke i Baranje, produZenom do rijeke Save, pa je operatir.rr,o,podruije S,rijemskog zdruga obuhva6alo cijelo podrudje vetike Zupe Vuka, kotara Zupanja i velike Zupe Livac - ZapoIje, a IV gorskog zdruga podrudje velikih Zupa Baranja i LiZapolje (sjeverno od Save) bez kotara Zupanja. Ll cilju uskladivanja aktivnosti jedini.ca oruZanih snaga NDH u Slavomij,ii Srijemu, Glavni stan Poglavnika nared'iroje da se >,svepostrojbe do,mobranske, usia5ke vojnice, ,ustaSkih priprremnih b,ojni i postrojbe njemaike narodne skupi'ne u Slavoniji i Srijemu podreduju neposredno II dornobrans,kom zboru<.

44a Poslije ofanzive na Kozaru (VI-VII 1942) borbena grupa >Zapadna Bosna< dobila je zadatak da u periodu 12-21. \/IrI 1942. godine >prodeslja" Psunj nakon eega je upu(NAV-N-T-501-250/42-46, NAV-N-T-501-248/465 i E. Wishaupt). eena u srijem 45 AVII,

fond

NDI{,

kut.

d. 8.

46 Stozer IV gorskog zdruga nalazio se u Slavonskom Brodu od 28. aprila pukovnik Zapovjednik Zdenko Begi6 (Isto, kut. 83-a, f. 2, d. 5).

234

1942. godine.

OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 194l-1945.

Na osnovu tog narettenja IV go,rskom zdnugu potdinjene su: - XIII urstaskabojna, koja je u rsvojsastav prirnila i ustaske s,nageu Daruvaru i Vo6'inu;

Operativno

podrui

j e Slavonsk,og

zdruga

Slavoniju sa drugih rpodruEja NDH.4e BroJno stanJe ustaskih bojnt potdtnjenlh rv gorskom zdrugu 26. Jula 1942. gocline bilo je: xru ustaska bojna u pakracu 495 ljudi, xv bojna (podravska slatlna-vo6in) 350, Pripremna bojna >Baranja< ?b1, pripremna bojna >Livac_zapoue< 800, auo prl_ premne bojne >Vuka< 194, pripremna bojna DDakovo< 280 tjudi, Sto ukupno iznosl 2 . 4 5 0l j u d t ( I s t o , k u t . 1 l 4 - c , f . 6 , d . 1 ? i f . 2 , d . 2 8 ; k u t . 2 0 g , f . t ? , d . l ) . 48 Isto, kut. 114-c, f. 3, d. 24 L 42. 49 zbog nepostojanja propisane formaciJe za slavonskr zdrug i zbog destih promjena u sastavu jedlnica koje su boravile na podrudJu slavonije, nemoguce je datl aletaljan prikaz jedlnlca koje su djejstvovale pod zapovjeatnistvom slavonskog zclruga. Medutim' u pojedinim periodima zapovjednistvu slavonskog zdruga bile su potclnjene slijede6e Jedinice: - u oktobru 1942.godine: u konjanidkl sklop u vlrovitici, rv bojna 5. pjesadke pukovnije u vo6inu, rr bojna 6. pjesadke pukovniJe u slradu i rv obkoparska bojna u Nasicama: - u. decembra 1942. godine: r bojna 4. pjelaEke pukovnije u podravskoJ slatint, rv boJna 5. pjesaeke pukovnije u cadincima, rr bojna 6, pjesadke pukovnlje u virovitici i jedinice Ajnzacstafela u Dulavesi (Miokovi6evo);

235

Zbororik

Zbog neuspjeha njemaEkih snaga i snaga NDH tr ofanzivnirn operacijama protiv ,o,ruZanihsnaga NOP-a u prvoj polovini 1942. godine, ,kao i zb,og velikiih uspjeha NoP-a Jugoslavije u d,rugoj polovini 1942. godine, teritorija NDH je izdvojena iz operati'urnenadleZnosti Komande komanduju6eg generala i komandanta u Srbiji i na nj,oj 28. ,oktobra 1g42. godine fo,rmiran Stab uzapovjednika njemadtkih trupa u Hrvatskoj< sa general-rnajorom Rudolfom Litersom na detru.Iistovremeno je Stab dotada5njeg >Njemadkog generala u Hrvatskoj< Ed'murnda Glaize Ho'rstenaua uzdigrnut na visi stepen - >Njemadki o6ru,n-ormo6eni general u }trrvatskoj<, 6i,me je Horstenau izjed,naden po rangu i 'ovla56enju s ko,mandantom vojne o,bLasti. prema Hitlerovom upu'tstvu, Itronstenauova je duZnost b,ila ,da ubuduCe pred vladom NDH i njenim oruZanim lsnagama zastulpa interese Vermahta i potrebe zajednidkog vodenja rata prortiv NOV i POJ, dok je general-major Liters bio odgovoran za uLe zadatke koimandovanja ,njemadkirn i NDH trupama u operacijskim pod,nudjima.$ Broj usta5kih djelatnih bojni pove6avao se iz dana u ,dan, ,tako da se od 12, 'ko,liko ih je bilo na kraju 1941. godine, poipeou februaru na 16, u maju na 26, a u decembr:u 1942. godine ,na 34 djelatne bojne. Nasupnot torne, komandna i struEna spors,obnostoficirrskog sastava bila je veoma skrornna, a operativno-taktidke potrebe zahtijevale su objedinjavanje kornan'dovanja jedinicama oruZanih ,ssragaNDH u izvoelenju operacija protiv jedinica NOV i POJ. U tom cilju je Podrrlvatini (Operativni) odjel Usta5ke vojnice u novembru 1942. ,go,dine u5ao u sas,,tav Operativnog odjela Glarm,og stoZera Domobranstva, a,sve ustaBke jedinice staja6ih zdrugova u decernbru iste godine potdlnjene zu ,u taktidko-operati:vnom pogledu Glavnom stoZer,u Domobratstva, odnosno njegovom Operatirrnom odjelu. U naredenju kojim je to regulirano, pored ostalog, pi5e: >Burdu6i,da podhvatirna na rpojedinim podrudji'ma rukovode po nalozima Glavnog stoZera domobranstva, a u skladtr sa saveznidkirn zahtjevima, zapovje,dniBtva domobranskih zborova (i Op6i vojnidki povjerenik NDH kod Superslode) neposredno odnosno preko zapovjedni5tva pje5adkih

- 26. januara 1943.godlne: r boJna I 19. satnua 4. pJesaEke pukovnue u cacinclma, Mojna 5. pJesadke pukovnue u Osijeku, fI bojna I 2b. satntJa 6. pJesadke pukovniJe u cadincima I vrbovcu, xv ustaska boJna u osijeku I u konjanldkl sklop u vtrovltiCI;

- 1?. aprila 1943. godlne: rboJnu skupinu( Slavonskog zdruga, pod komandom pukov_ nika Bosn16a, sadlnjavale su r I rr bojna 4. pJesadke pukovnue, Komblnlrana bojna, 1. bitnica v topnickog sklopa i rv bojna slavonskog zdruga (vJerovatno rv obkoparska bojna), odnosno oko 1.400ljudi. ova skuptna je razbuena u borbama kod susnjara, a pukovnik tsosnlc zarobljen (Zbornlk NOR-a, tom V, knj. 12, str. 599_546; knJ. 14, str. 482-483, 48?, 493---499;AVrI, fond NDH, kut. 55, f. 1, d. 1; kut. 175, !. 49, d. 8; kut. 313, f. 18, d. l). 50 Antun Mtleti6, Prilog prouEavanJu nemadkog sistema komanclovanJa I okupaclonih snaga na jugoslovenskom ratlstu u 1942. godtnl, vojnolstort|ski glosnik (vrc) U19?4,str. l8Fr92.

236

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941_194b.

divizija i sa,mostalnih zdrugova, ,to je potrebno, da se sve domobranske i usta$ke postrojbe pod,red,eouima u iakiltkom pogt"ii._ T15o l" *staske djelatne jedirnice potEinjene zapovjednistvima dornobra.nskih-zborova. Zapovjednristvu Ir domobransko! zbora: rv, vrit i xvIII ustaSka b,oj'na preko zapovjedrnj,ka Barnjalu,ikog-zdruga; XV tlsta5ka bojna preko zapovjednika zdruga; III, XIV i *XXVI ustaSka bojna ll"yg:Iog preko zapovjednika 3. pjesadke,divizije; zapovjednistvo IJ srtaja6erg urstaskog zdruga sa 2. i b. satnijom XVI urstaBke'bojnei voi*i"* Ni""l"ir" narodne skupine neposredno,zapovjedniku II Zeljeznidke'mreZe (Slavorrski Brod) tr Od novembra L942.pa do augusta 1g, Iinije rijeka Sava - Sisak - Biha6 Njemadkog opunorno6eog generala u Hrvatsl nih snaga NDH bile potdinjene preko Gravnog stoZera Ministarstva oruZenih snaga NDH. Medulim, u iugustu 1943. godin" poar"tiu sjeverno od Sav_epodijeljeno je iinij,orn: Nard lDrava) -Ladi,mlrevci - Normarnci - Budimci - Bradevci - Mandi6e Veliko Nabrde _ Levanjska varos - Klokodevik_ - zadubravlje (Sava), te je uz raniii zapaoni dio pripao 'njemadkoj 187.Tezervnoj diviziji, diji se Stab natario u-Zagrebu, a istoduri dio njerrnadkoj 123. rezervnoj alviiili Eiji se stab nalazio u vu_ KOVarU."' Operativ,no

podrudje

II ustaSkog staja6eg zdruga T'stovremenoje teritorija Ir zbornog pordrudja sjeverno od rijeke save podijeljena linijom: Dari (Durnav; -- rlisa - Bobotski kanal Sila5 51 Ostale ustaske djelatne jedinice potdinJene su: - Zapoujednl{tpu I d,ornobranskog zbora: III staJa6t dJelatni zdrug u sastavu: V, X, xrrr' xxx i xxxv usta.ka boJna preko zapovJedntka operatvnog podrucja Karlovac; rv staJa.i djetatnr zdrug u sastavul xr, xxxr t xxx[ ustaska bojna preko zapo_ vJednika PetrlnJskog zdruga; vr t xu ustaska boJna preko zapovJeclnika 2. pjesacke divlziJe; - zapooJeilnL|tuu r, d'ornobfanskog zbora: xvrr ustaska bojna preko zapovJectnlka ' oprativne zone u Travniku; I staja.l aljelatni zdrug u sastavu: II, xXI, XX,,, xxr[, xxrv, xxvrrr t xxrx ustaska bojna t v staja6l djelatni zdrug u sastavu: r' vrr' xrv' xx I xxvr ustaska bojna, s. satnua obrambenog zalruga i 1. gorska stajaca bitnica neposredno zapovJealniku IfI domobranskog zbora; zapoDled'nr\tPu opceg ooinrtkog poujerenLkd, worr roa superstode: 5. satnija v ustaske bojne, Ix t XXXIV ustaska bojna, gB. ustaska pripremna bojna, 6. i ?. satnija rr bojne t 3' satnua r bojne prometnih zdrugova ustaske vojnice (AVu, fond NDH, kut. 114, f. 25, d. 1g). 52 Njema.ka 18?' rezervna divizija (46. l 64?. puk i 96. art. puk) pod komanarom general-raJtnanta Jozefa Braunera fon Hajdringera pojavlta se na terltoriJi ND,, poeetkom novernbra 1942'godine. udestvovala Je podetkom 1943.goaline u operacijt DBraun< na podrudju Burje-Kamensko-vuejak. u Januaru 1944, godine prebadena je u Ma_ darsku i preformirana u 42 aliviziju operativne vojske. Njemadka 1?3.divizija (u, ?3, i 368.puk i tu. art, puk) pod komandom generara Hajnriha fon Bera, nalazila se u Jugosraviji od Jula 1943,cro marta 1944.godine, kada Je prebadena u Madarsku. (cordtn Raldevi6, rregred Jedinica r stabova nemacke kopnene vojske u Jugosraviji 1941-1945, godine, vr' 2ng67, str. 341, 348-349).

237

Zb,ornik

Laslovo - Koprivne - Mrzovi6 - Vrbica - Durtlanci - Beravci - Jaruge (Sava), pa je i'sto6ni dio, rkao i do tada, dinio operativn'o podrudje Srijemskog zdruga, a zapadni dio operativno 'podrr.ldje II usta5kog staja6eg zdruga isa sjediStem u Na5icama. TeZiSte aktivnosti II usta5kog staja6eg zCt:rwgausmjereno je na podr,udje Na5ice - Durtlernovac - eadinci - Podravska Slatina - Do'nji Miholjac -- Beli56e. U tom cilju su i angaZirane-rasporedene potdinjene m,u bojne, i to: XV usta5ka bojna u Podravskoj Slatini, XVI usta3ka bojna u Na5icama i XVIII ustaSka bojna u Durdenovsu. Jugozapadni dio Slavonije pre'dstavIjao je operativrno,po'drudje4. gorskog zdruga I zborrnogpodrudja sa sjedi5tem u Daruvaru. U operativno,m pogledu Srijemsiki zdrug'bio je potdinjen ,njemadkoj 173. rezervnoj d'iviziji, a II trsta5ki staja6i zdrug njemadkoj 187. i 173. rezervnoj diviziji, jer se li,nija razgranidenja izmedu Srijemskog i II usta5kog staja6eg zdruga nil,az1la irstodnije od linije ,razgranidenja izmetlu njernadke 1?3. i 18?. rezervne d,ivizije, dok je 4. gonski zdrug bio potii'njen neposredno Stabu njemabkog 69. rezervnog korpusa. Obje njemadke divizije (1?3.i 18?) bile rsrupotdinjene Stabu njemaikog 69. rezervnog korpusa, dije je sjedi5te bilo u Zagrebu, ,koji je u julu 1943. godine preuzeo operativno-taktidku nadleZnost nad podrudjem NDH sjeverno od Save od Njemadko,g opounomo6enog generala u Hrvatskoj Horstenaua.s3 Kada su formirane usta5ko-domobranske divizije, ,teritorija na kojoj su bile rasporedene njene jedinice znadila je istovremeno i operativno podrudje za tu diviziju. U ope,rativno,rnpogledu sve ustaSko-domobranske divizije (3, ?. i 14) s podrudja Slavonije bile su,potdinjene njemaikom 68, 69. i 34. korpusu. ZAKLJUCAK

Do podertkajade aktirmosti NOP-a'u Slavoniji dornobranske i usta5ke jedinice formirane na ovom podrudju upu6ivane su'u Bosnu i Herceg,ovinu i druge ,krajeve NDH, i tamo angaZirane protiv jedirnica NOP-a. Meelutim, kako je a]<tivnost jedinica NOP-a u Slavoniji ras1a, tako su domobran'ske i usta5ke jedi,nice sve rmanje odlazile u 'druge krajeve NDH, da bi 1944. godine u potrpunos,tibile angaZirane na >svom terenu<. Preko svoje razgranate rnreZe od 70 do 80 onuZniikih 'postaja, stra1a, ustaikih upori3ta i Ses,t'do osam stalnih vetih posadnih mjesta (garnizona), a od druge'polovice 1942.godine jo5 i od oko iest povremenih usta5ko-domobranskih posada, oruZarneformacije NDH u Slavoniji predstavljale su veliku prepreku rkoju su rno,rale sa'vladati partijske organizacije, rukovodstva i jedinice NOP-a u Slavoniji tokom NOB-a i socijalistidke revolucije.

53 Mr Muharem K r e s o, fzmjene viji u prvoj polovini 1943, godine, kut. 81, f.22, d..12.

238

u aparatu njemadke (IIRPS) broj Prilozt

uprave okupaclone 6, str. 175-201, AVII,

u Jugoslafond NDH,

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-194b.

ZAPOVJEDNISTAVA CIJA SU SJEDISTA BILA tt

F o

Naziv zapovjediniStva

PREGLED I POSTROJBI U SLAVONIJI

ORUZANIIT TOKOM

SNAGA NDH 1941_1945. GODINE'

God. for.

God. ras.

Zapovjedni5tvo Osjedkog d. p. Osijek

19. IV 1941.

1. XI 1941.

Popunidbeno zapovj edniitvo

Osijek

IV 1941.

trv

Popu,nidbeno zapovj edni5tvo

Sl. P'oZega

Popunidbeno zapovj edni5tvo

Sr. Mitrpv.

Zapovjedni5tvo II domobr. zbora

Sl. Brod

StoZer 3. pje5adke div,izije

postr,ojbe

Sjed,iSte

1. Xr

1945.

Bmoj.

35 58

1941.

IV 1945.

Vin'l<ovei

1. XI T94L.

VIII 1943.

4. pje5adka pukovnija

Osijek

VII L94L.

VIII 1943.

1876

5. pje5adka pukovnija

Sl. PoZega

VII 1941.

VIII 1943.

1876

6. pje5adka pukovnija

Vinkovai

VII 1941.

VIII 1943.

1876

V rtopnidki sklop

Osijek

VII 1941.

1945.

329

I konjanidki sklop Konj. pukovnije

Virovi'tica

VII 1941.

7944.

408

Osjebka doknadna boj,na

O,sijek

1941.

IV 1944

571

S1. PoZega

1941.

577

Vinkovci

1941.

571

Osijek

1941.

Doj avna (izvidaErka) bojrna

Sl. FoZega

1941.

Zeljeznidka bojna

Sl. Brod

1941.

Sl. Brrod

1941.

Osijek

1941.

Vinkovci

1941.

E SlavonskopoZeS,ka doknadna boj,na Vi,nkovabka doknadna boj,na IV pi'onirska (obkoparska) bojna

Don'lobranski snuZn. vod I razreda Dom,obranski ,oruZn. vod II razreda Domobranskri 'oruZn. vod II razreda

VIII 1943. VII,I 1943.

680 349

800 IV L944.

239

Naziv zapovjedni5tva -

postrrojbe

Sjedi5te

God. for.

God. ras.

L942.

VIII 1943.

330

Br,oj. st.

StoZer 1. gorske 'd.ivizije

Daruvar

IV gorsld zdrug 1. gorske drivizije

Pakrac Daruvar

IV 7942

VIII 1943.

2800

Zapovj edniStvo Slavonskog zdruga

Osijek Sl. P'oZega

VIII 1942.

VIII 1943.

StoZer 1. trovadkog zdruga

Vinkovei

VIII 1943.

1945.

1000

4.'l,ovaEka pukovnija

Osijek

VIII 1943.

1945.

1800

6. I'ovadka pr.r,kovnija

Vin}<'ovc'i

VIII 1943.

1945,

1800

XVI torpnidki ,sklop

Osijek

VIII 1943.

1945.

330

5. lovadka pukov,nija

51. Brod

VIII 1943.

1945.

1800

IV topniEki sklop

Osijek

1941.

7945.

330

StoZer 4. gorskog zdruga IZP

Daruvar

VIII 1943.

1945.

1000

4. gorska pukovnija

Da'nuvar

1945.

1800

8. gor,ska pukovnija

Pakrac

1945.

1800

I topniEki

Daruvar

1941.

1945.

300

Pal<rac

L942.

1945.

300

2. d,oknadrli zdrug

Vinkovci

IV 1944.

t944/45.

5. posadni zdnlg

N. Gradi5ka

IV 1944.

L944/45.

XIII usta5ka djelatna ,bojrlg

Pakrac

L942.

1945.

500

XV ustaSrkadjelatna bojna

Osijek

t942.

1945.

380

StoZer II u,sta5kog staja6eg zdruga

Sr. Mitrovica

VIII L942.

1945.

4. ustaSka pr,ipremna bojna

Sl. Bnod

L942.

1943.

324

11. ustaSka pripremna bojna

N. Gradi5ka

1942.

1943.

zLO

E{ a

XII

o H

sklop

topnidki sklorp

V v) Fr

Naziv zapovjedni5tva -

postrojbe

14. u'staSka pripremna

Sjed,iSte

God. for.

God. ras.

B'roj. 5L.

bojna

Osijek

7942.

1943.

170

26. usta$ka priprenrna bojna

Osijek

7942.

1943.

990

Ustai'ld obrambeni

Jasenovac

L942.

1945.

Virnkovcri

t944.

1945.

StoZer XIV ust. staja6eg zdru,ga

N. Gradi5ka

L944.

1945.

StoZer XVI zd,ruga

Sl. Brod

L944.

1945.

2 li

StoZer XIII zdruga

zdrug

trst. stajadeg

E4 a l')

{ z o

E z

F a H

7 N

ust. staja6eg

2. pukovnija P.T.Z.

Osijek

L943/44.

1945.

Stabna Eeta

Osijek

L942.

1943.

Aktivni bataUom >Pr,i,nz Eu,gen<

Osijek

7942.

1943.

1250

1. pr. bataljon >Ludvig f'on Bader<

t942.

1943.

538

2. pr. bataljo,n >General Laudonu

t942.

1943.

365

3. pr. bataljron >M. E. fon Bajern<

L942.

1943.

475

OnuZnidlri vod (Knilo Brod)

Sl. Bnod

1941.

1945.

OruZ'nidki vod Pakrac (Krri,lo Brod)

Pakrac

1941.

1945.

Or,uZnidki vod (Krilo Brod)

Sl. Brod

1941.

1945.

Virovitica

1941.

1945.

OmZnibki vod Osijek (Krilo Osijek)

Osijek

1941.

1945.

OruZnidki vod Naiice (Kritlo Osijek)

NaSice

1941.

1945.

OruZinidki vod D. Mi,holjac (Kr,ilo Osijek)

D. Miholjac

1941.

1945.

OruZnidki vod Vinkovci (Iftilo Vinkovoi)

Vinkovci

L94L,

1945.

OruZnidki Bjelovar)

v d (Krilo

241

Zbornik

Naziv zapovjedni3tva -

Broj.

C'od, For.

God. Ras.

XII 1944.

t945.

?500

L944.

1945.

4000

S1. Br,od

XII L944.

1945.

UstaSki obrambeni zd,rug

J asenovac

t942.

1945.

Pudko-ustaiki

Vinkovci

1945.

postrojbe

3. u,sta{ko - dornob ranska diui,zija:

Sjed,i5te

Vinkovci

s!,

1. lovadki zdrug II usta5ki staja6i zdrug XIII usta5ki staj. zdrug VII topniEki sklop XVIII topnidlci sklop 7. usta|ko-domobranska (gor.) diuizi,ja:

1. gorski zdrug 4. gorski zdru'g I topniEki 'sklop VI topn:iEki sklop

74, ustaEko-domobranska diuizija: XIV usta,S,ki stajaoi zd,rug 19. pje5adijski zdrug

{t)

{ F a

zdrug:

Pr-ldko-usta3ka pujhovnij a >Ba'ranja< Pudko-ustaSka pukovnija >Vuka< PuEko-usta$ka pukovnija >Posavje<

N. Kapela

Osijek Vukovar S1. Brod

XI L944. XI L944. XI 1944. XI L944.

Ta,kozuana NDH 1947,str. 320-324; AVII, fond NDH, kut. r14, t. 3, d, 15; kut. 114-c, f. 6, d. 2?, f. 25, d. 25 L t. 27, d. 2; kut. 134-a,f. 3, d. 1; kut. 135, f. I, d. I. TaEno brojno stanje nije bilo mogu6e utvrditi, pa cifre date u pregledu treba smatrati oriJentirnim,

242

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Udarnu snagu u ve6im akcijama-operacijama protiv snaga NOP-a saEinjavale su u 1942. godini jedinice IV gorskog zdruga 1. gorske divizije i usta5ke i folksdojderske djelatne i pripremne bojne; u 1943. godini IV gorski zdrug, pojedine boj,ne 4, 5. i 6. pjeSadkepukovnije (Slavonski zdrug) i ustaSke djelatne bojne potpomognute dijelovima njemadke 714. i 18?. divizije; u L944. godini usta5ki staja6i zdrugovi i 4. gorski zdrug I zbornog podrudja i, na'kraju, usta5ko-dornobrarnskedivizije i Pudko-usta5ki zdrug. Od poEetka 1943.godine, pored formacija NDH, u operacijama protiv jedinica NOV i POJ u Slavoniji angaZirane su i njemadke operativ,ne jedinice.Y Tre6i Rajh je preko svojih okupacionih vlasti u NDH, a time i u Slavoniji, nastojao da Sto bolje iskoristi oruZane snage NDH na planu borbe protiv NOP-a, zati'm radi uspostavljanja i odrZavanja >reda i ru-ira<, radi za5tite komunikacija i odrZavanja saobraCaja na njima, kao i za obavje5tajnu i egzekutirmu djelatnost itd. OruZane snage NDH su u cjelini, a u Slavoniji posebno, izvr5avale sve ove zadatke u svojstvu pomo6nih oruZanih,snaga, potdinjene zapovjedni5tvima, Stabovima i jedinicama Vermahta. Formiranje, razvoj, lokacija i njihovo angaZiranje uvijek su zavisili od planova i potreba njemaEkih okupacionih vlasti u NDH. Sve promjene u'organizaciji njemadkog vojnog obezbjetlenja i komandovanja u Jugoslaviji i NDH odrazile su se na organizacione i formacijske promjene u oruZa,nim snagama NDH, posebno u Domobranstvu. Metlutim, i po'red svih tih mjera, Slavonija niLkada nije postala niti bila ono Sto su joj bili namijenili Paveli6 i usta5ko rukovodstvo - oaza za sretlivanje i oporavak usta5ko-domobranskih jed,inica, ve6 je skupa s ostalim dijelovima Hrvatske i Jugoslavije bila popriSte borbi protiv okupatora i doma6ih izdajnika tokom Eitavog NOB-a i socijalistiike revolucije.

54 Pored dijelova nJemalke 714, lg7,1 1?9, divizue, u slavonlJi su angazlrane i njemacke {4. pjesadijska (od Januara do maJa 1944), tr. SS konjidka lovafka dtvizija dlvtztja (od decembra 1944. do kraja februara t94S), 1. kozadka konjidka (od podetka divlztja 1944. do aprila 1945) i 11. poljska vazduhoplovna (april 1945. godine), dtvtzija JoS treba dodati da u ovom radu nije bilo govora o njemadklm policijsktm Jedinicama (batauonima, pukovima) Raldkovi6, V I G 2 / 1 9 6 ? ,s t r . 8 4 2 , 5 4 4 - 8 4 5 1 , lcorein

243