Participacijom građana do društvenih inovacija by Stella Kalac

Participacijom gradana do druĹĄtvenih inovacija

Projekt provodi Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Program Europa za graÄ&#x2018;ane

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Participacijom graÄ&#x2018;ana do druĹĄtvenih inovacija

Impressum Uredila

Mirna Karzen, Laboratorij za društvene inovacije (SIL)

Prijevod sa engleskog

Adrijana Šantek za Laboratorij za društvene inovacije (SIL)

Autorice

Maja Novosel za Laboratorij za društvene inovacije (SIL) Mirna Karzen, Laboratorij za društvene inovacije (SIL) Stella Kalac, Laboratorij za društvene inovacije (SIL)

Izdavač

Cenzura Plus

Grafičko oblikovanje i tisak ACT Printlab d.o.o., Čakovec

Naklada

1000 komada

Sadržaj Predgovor

Sudjelovanje građana u donošenju odluka - zašto je važno?

Kako potaknuti građane na sudjelovanje u donošenju odluka? Stvarna iskustva iz kojih možemo učiti

2.1.

Informiranje građana

2.2.

Slušamo građane

2.3.

Crowdsourcing

2.4.

Co-design/Co-production/Co-developing

2.5.

Design thinking

2.6.

Sudjelovanje pri izradi proračuna (participativno budžetiranje)

2.7.

Otvoreno korištenje informacija

Pametni gradovi

Participativno planiranje javnih prostora

U zaključku...

Predgovor Ovaj priručnik će pružiti pregled metoda i alata za sudjelovanje građana u procesima odlučivanja koje koriste lokalne i nacionalne vlade u Hrvatskoj, u zemljama Europske unije i zemljama diljem svijeta, kao i organizacije civilnog društva i drugih sektora u posljednjih nekoliko desetljeća, s naglaskom na trenutne trendove i politike. U kontekstu društvenih inovacija u građanskoj angažiranosti, namjera je usredotočiti se na rješenja koja pružaju društveno inovativne alate i mehanizme, omogućavajući dijalog i suradnju između donositelja politike i građana, ali i drugih sektora, kao što su privatni sektor, istraživački instituti i akademske zajednice, na korist svim sudionicima. Priručnik započinje pregledom jednostavnih metoda kao što su bilteni (newsletteri) i SMS informacije te se nastavlja ka složenijim, tehnološkim modelima participacije građana, poput crowdsourcinga i pametnih gradova. Priručnik je namijenjen donositeljima politika na svim razinama (lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj) koji su spremni uzeti u obzir glas svojih građana kada je riječ o upravljanju njihovim teritorijem i pružanju javnih usluga. Priručnik je također korisno štivo za organizacije civilnog društva, javne aktiviste i pojedince uključene u neformalne inicijative građana, koji nastoje razviti partnerstvo i dijalog s vladama na svim razinama radi rješavanja rastućih društvenih problema i izazova.

U uvodnom dijelu, objašnjeni su neki osnovni pojmovi poput društvenih inovacija i angažiranosti građana. Neophodno je za javnu upravu poznavati zašto je sudjelovanje građana važno u procesu donošenja odluka, koje su prednosti uključivanja građana, ali biti realan u očekivanjima što se može postići angažmanom građana. Također je pružen kratki pregled trendova u EU i politika vezanih za angažman građana. Glavni dio priručnika čine stvarna iskustva zajednica koje su primijenile društveno inovativna rješenja u inicijativama sudjelovanja građana. Koristi koje je zajednica stekla primjenom određenih alata bit će kritički ispitane u studijama slučaja, koje će isto tako ukazati i na nedostatke primijenjenog rješenja. Očekivano je kako će Vam ovaj priručnik biti od koristi te kako ćete pokušati primijeniti neke od koraka i preporuka priručnika u vlastitoj lokalnoj zajednici.

1 Sudjelovanje građana u donošenju odluka - zašto je važno?

Sudjelovanje građana se danas smatra ključnim za uspostavu povjerenja u javne institucije i snažnim alatom za razvoj i jačanje demokracije. Ono je instrument za razvoj društvene kohezije u zajednicama i za primjenu novih rješenja u pružanju javnih usluga. Ono može stvoriti partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora u zajednici, što dovodi do povećanja sposobnosti te zajednice za rješavanje njezinih problema. Na taj način se otvara put dugoročnom razvoju i koristima za sve članove zajednice. Sudjelovanje građana također doprinosi važnim poboljšanjima u lokalnoj vlasti, uključujući i bolji proces donošenja odluka koji uzima u obzir različite stavove te jača partnerstva s lokalnom zajednicom, što dovodi do boljeg razumijevanja politike lokalne samouprave i povjerenju potrebnom za provedbu tih politika. Ipak, važno je biti realističan po pitanju toga što sudjelovanje građana donosi, a to su svakako promjene u lokalnim zajednicama, ali i određeni rizici. Ova tema će biti detaljnije razrađena u nastavku. Za početak, potrebno je unijeti malo reda u postojeći nered s terminologijom.

Sudjelovanje građana, angažman građana i sudjelovanje javnosti su pojmovi koji se koriste kao sinonimi pri opisivanju organiziranih aktivnosti u kojima više ili manje formalne skupine sudjeluju u procesima donošenja odluka i izradi politika.

Ovo se događa na različitim razinama: u lokalnim zajednicama ili na široj, nacionalnoj ili čak međunarodnoj razini. Dakle, moguće je razlikovati dva konteksta sudjelovanja građana: angažman u raznim strukturama i institucijama demokracije; i angažman koji se odnosi na zajednice i druge neformalne grupe. U prvom kontekstu, angažman građana jača legitimitet i odgovornost vlada i drugih demokratskih institucija. Smatra se da sudjelovanje građana u odlučivanju i izradi politika doprinosi učinkovitosti javnih službi, s obzirom da će one uživati veću podršku javnosti. U kontekstu sudjelovanja građana pri aktivnostima vezanim za zajednicu, angažman doprinosi povećanju društvenog kapitala u zajednici, kao i stvaranju pozitivnog utjecaja na pojedinca u zajednici, povećavajući njegove sposobnosti, samopouzdanje i osjećaj povezanosti sa zajednicom. Važno je primijetiti da je građanski angažman dobrovoljan. Ukoliko se uključuju u određenu kolektivnu aktivnost, građani su ti koji preuzimaju inicijativu. Pojedinci koji su uključeni u takve aktivnosti su snažno povezani s društvenom misijom, koja je zajednički cilj njihovog pothvata. Budući da je ovo priručnik o društvenim inovacijama unutar aktivnosti sudjelovanja građana, treba obratiti pozornost na utvrđivanje što se točno podrazumijeva pod pojmom “društvene inovacije”.

Društvene inovacije su nova rješenja (proizvodi, usluge, modeli, tržišta, procesi i sl.) koja zadovoljavaju društvenu potrebu učinkovitije od postojećih rješenja, dovode do novih ili poboljšanih sposobnosti i odnosa te boljeg korištenja sredstava i resursa. Društvene inovacije su dobre za društvo i poboljšavaju sposobnost društva da djeluje1. Još jedno jednostavno objašnjenje koncepta društvene inovacije dolazi iz SIL-a, regionalne organizacije koja radi u području društvenih inovacija na Zapadnom Balkanu.

Društvene inovacije uključuju nove strategije, koncepte, ideje, procese, proizvode, usluge, poslovne modele, alate i metodologije ili kombinacije svega navedenog, a sa ciljem da se odgovori na nezadovoljenu potrebu u društvu ili društveni problem2.

Davies, A and Simon, J, (2013). Engaging Citizens in Social Innovation: A short guide to the research for policy makers and practitioners. A deliverable of the project: “The theoretical, empirical and policy foundations for building social innovation in Europe” (TEPSIE) 2 Social Innovation Lab, http://socinnovationlab.org/ 1

Nije uvijek tako jednostavno razlikovati društvene inovacije od ostalih vrsta inovacija ili drugih vrsta društveno-odgovornih djelovanja, kao što su na primjer društveno odgovorno poslovanje ili čak socijalno poduzetništvo. Radi lakšeg određivanja kad je neke inicijative, projekte i/ili radnje moguće kategorizirati društvenom inovacijom, potrebno je voditi se sljedećim kriterijima za društvene inovacije: • Zadovoljava društvene potrebe i zahtjeve • Doprinosi efikasnoj i učinkovitoj upotrebi resursa (ljudskih, financijskih i drugih) • Unaprjeđuje kvalitetu života građana / ciljnih grupa • Smanjuje nejednakosti • Doprinosi promjeni odnosa različitih sektora • Mijenja postojeće paradigme i prakse • Potiče građane – pojedince i zajednice – da djeluju kao sukreatori i rješavaju svoje probleme Društvene inovacije često nisu veliki izumi, već mala, inovativna rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života, osiguravaju bolji pristup informacijama i uslugama te omogućavaju uvjete za bolju suradnju - od boljeg pristupa zdravstvenim uslugama i poboljšanja prometa preko kreativnih e-learning obrazovnih programa, inovativnog mikro financiranja i crowdfunding inicijativa do ICT inovacija pokrenutih od strane građana.

MOGUĆNOSTI SU BROJNE! 7

“Inovacije često imaju složene definicije. Mi preferiramo jednu jednostavnu: ‘nove ideje koje funkcioniraju.” – Geoff Mulgan3 Kako onda povezati ova dva pozitivna aspekta društvenih aktivnosti? Što su društveno inovativni oblici angažmana građana? Kako uključiti građane u društveno inovativne prakse?

„Angažman građana u društvenim inovacijama podrazumijeva načine na koje se razni sudionici mogu uključiti u proces razvoja rješenja za društvene izazove i potom u proces održavanja istih – odnosno, kako građani mogu biti uključeni u razvoj društvenih inovacija i društvenih projekata koji su inovativni“4.

Koncept angažmana građana se smatra dijelom razvijanja društvenih inovacija. Inovacije koje pokreću građani su sastavni dio upravljanja problemima neke lokalne zajednice. U protivnom, periodične epizode aktivnosti sudjelovanja građana neće donijeti adekvatne i trajne pozitivne rezultate. Geoff Mulgan, Social Silicon Valleys: A Manifesto for Social Innovation, Young Foundation (Spring 2006). 4 Davies, A and Simon, J, (2013)

Kako angažman građana koristi razvoju društvenih inovacija? • Bolje razumijevanje društvenih potreba. Ukoliko želite razvijati rješenja određenih društvenih problema i izazova, nužno je prepoznati i razumjeti društvene potrebe koje nastojite riješiti. Često, donositelji javnih politika koji bi trebali izraditi rješenja nemaju prave informacije niti razumijevanja za potrebe građana, s obzirom da oni sami nemaju osobnog iskustva s problemima koje nastoje riješiti. Građani su ti koji znaju i razumiju kakve su točno njihove potrebe i iskustva, pa će stoga njihov angažman dovesti do razvoja rješenja koja će biti u stanju nositi se s izazovima na pravi način. • Izvor inovativnih ideja. Građani su glavni izvor ideja, znanja i vještina potrebnih za razvoj inovacija. Oni samo trebaju prave poticaje koji će im pomoći doći do ideja koje će funkcionirati u praksi. • Raznolike perspektive. Angažman građana spaja različite perspektive, što pomaže razvoju novih rješenja za složene probleme. Raznolika grupa građana iz različitih sredina, sastavljena radi kompleksnog problema će moći pristupiti problemu iz različitih perspektiva i pronaći nova rješenja koja skupina javnih službenika vjerojatno ne bi bili u mogućnosti razviti samo među sobom.

• Legitimitet. Sudjelovanje građana može povećati legitimitet odluka. Ako su građani uključeni u stvaranje, razvoj i primjenu novih inovativnih javnih usluga, veća je vjerojatnost da će se inovacija smatrati legitimnom i da će biti bolje prihvaćena nego što bi bila da je razvijena bez sudjelovanja građana. • Složeni problemi. Mnogi današnji društveni izazovi su složeni problemi, koji se ne mogu riješiti top-down pristupom, već zahtijevaju sudjelovanje krajnjih korisnika. Ti složeni problemi nemaju jedinstveno rješenje, a za njihovo rješavanje je potrebna promjena ponašanja. Da bi se to postiglo, krajnji korisnici, odnosno građani trebaju biti aktivno uključeni u proces razumijevanja svih dimenzija složenih društvenih problema i nuditi moguća rješenja, jer su oni ti koji trebaju promijeniti svoje ponašanje kako bi se vidjeli pozitivni rezultati. Naivno je misliti da sudjelovanje građana uvijek može dovesti do očekivanih ishoda, iako često donosi veću socijalnu koheziju i osjećaj osnaživanja. Aktivnosti sudjelovanja građana bi uvijek trebale biti dizajnirane u skladu sa određenim ciljem, inače one neće donijeti očekivane prednosti uključenih sudionika. Da, angažman građana također može dovesti do negativnih ishoda. Sudjelovanje se često doživljava kao neutralna tehnika, a ne kao dio političkog procesa.

Ovo su rizici provedbe aktivnosti sudjelovanja građana, koji se često ne razmatraju, ali mogu dovesti do negativnih ishoda, kao što su smanjivanje moći te nedostatak odgovornosti i transparentnosti: • Ko-opcija: Prilikom planiranja participativnih aktivnosti, važno je uzeti u obzir postojeće strukture moći unutar zajednice. Gdje postoji izrazita asimetrija moći, postoji i visoki rizik da će kontrolu nad procesom sudjelovanja građana preuzeti lokalne elite i iskoristiti ga za ostvarivanje vlastitih interesa umjesto interesa lokalne zajednice. Na ovaj način, proces sudjelovanja može pojačati, a ne oslabiti postojeće odnose moći. • Samoisključenost: Već je spomenuto kako građani sudjeluju u participativnim aktivnostima dobrovoljno. Ne žele svi biti dio participativnih procesa. Neki ljudi smatraju da oni ne mogu ili ne bi trebali sudjelovati. Želi li netko sudjelovati u participativnim aktivnostima ili ne ovisi o njihovoj percepciji svojeg mjesta i uloge u lokalnoj zajednici. Brojne studije ukazuju na činjenicu da građani koji raspolažu mnogim resursima, višeg socio-ekonomskog statusa, dobro obrazovani, zaposleni i utjecajni, imaju tendenciju dominirati ostalim sudionicima građanskog života. • Legitimitet: Kada su procesi usvojeni (kooptirani) od strane elitnih skupina, ili kada nisu reprezentativni za lokalnu zajednicu, tada se legitimnost procesa dovodi u pitanje.

U takvim slučajevima, sudjelovanje je samo formalno prikazano, ali se pravo partnerstvo i dijalog u zajednici ne postižu. • Rizici neangažiranosti: Loše prakticirani oblici angažiranosti povećavaju mogućnost dugoročne neangažiranosti. Ako inicijative sudjelovanja građana mogu ojačati demokraciju i dati građanima osjećaj moći, kao što se to često tvrdi, onda je moguće da negativna iskustva sudjelovanja mogu dovesti do još veće neangažiranosti građana. Neangažiranost, razočaranje, frustracija, cinizam i umor su negativni ishodi loše zamišljenih i loše provedenih aktivnosti sudjelovanja građana. Mnoge lokalne samouprave, osobito u tranzicijskim zemljama, nerado potiču sudjelovanje građana ili se čak boje istog. Iza ovoga se nalazi strah donositelja politika da će sudjelovanje građana staviti dodatni pritisak na ionako već male lokalne proračune, jer smatraju da će građani automatski tražiti više javnih usluga. Umjesto poticanja ovih iracionalnih strahova, dužnosnici lokalnih samouprava bi se radije trebali zapitati kako bi razvoj građanske participacije mogao doprinijeti dugoročnom lokalnom razvoju.

Ciljevi poticanja sudjelovanja građana trebali bi biti sljedeći: • Ispunjavanje očekivanja građana. Potrebno je bolje razumijevanje očekivanja i potreba građana, kako bi se osigurale službe koje ih mogu na odgovarajući način is-

puniti. Bolje informiranim javnim službenicima će biti lakše stvoriti poticajno okruženje za otvoreni dijalog s građanima. Rasprava o prioritetima u javnom proračunu na otvoren i transparentan način značajno je poboljšanje u funkcioniranju lokalne samouprave. • Osiguravanje građanskog utjecaja na budućnost zajednice. Građani trebaju dijeliti viziju budućnosti svoje zajednice, koja će se ostvariti samo ako građani aktivno sudjeluju u procesu oblikovanja te budućnosti i razviju osjećaj vlasništva nad ovom vizijom. Na ovaj se način povećavaju vjerojatnosti da će građani sebe doživljavati kao članove zajednice, kao i da će doprinositi razvoju ove vizije. • Razvijanje međusobnog povjerenja između građana i lokalne samouprave. Povjerenje se gradi prvenstveno dijeljenjem relevantnih informacija sa građanima i pružajući im priliku da daju povratne informacije lokalnim vlastima. Dugoročno povjerenje se također gradi i organiziranjem zajedničkih aktivnosti u kojima je građanima omogućeno da se uključe u rješavanje stvarnih izazova zajednice. Kroz provedbu zajedničkih projekata, lokalne samouprave će dobiti veću podršku građana za planirane aktivnosti i ulaganja.

Dakle, potrebno je dobro razmisliti prije uključivanja građana u određene procese odlučivanja. Do sada je poduzeto previše aktivnosti sudjelovanja koje su bile bez jasnog odgovora na važna pitanja u vezi očekivanja od budućih ishoda.

Zapitajte se sljedeće: • Što je svrha aktivnosti sudjelovanja? • Što pokušavate dobiti od ovih aktivnosti? Kako definirate uspjeh? Koji su vaši glavni ciljevi i zašto je angažman građana ključan za ispunjenje tih ciljeva? • Koga želite uključiti? Koje su prepreke za sudjelovanje? Kako možete potaknuti građane na sudjelovanje? Kakva je dinamika grupe građana s kojima želite raditi? Koliki su rizici ko-opcije? • Možete li tolerirati nesigurnost ishoda? • Tko je u najboljem položaju za dostavljanje projekta ili pristupa? Tko će biti vaši partneri s potrebnim vještinama, stručnosti i znanjima kako bi se olakšao proces sudjelovanja građana? • Imate li potrebne resurse kako bi angažman bio učinkovit? Jeste li u stanju uložiti potrebno vrijeme i novac na srednji do dugoročni period kako biste zaista imali koristi od planirane aktivnosti ili projekta? • Možete li učinkovito upravljati očekivanjima dionika?

2 Kako potaknuti građane na sudjelovanje u donošenju odluka? Stvarna iskustva iz kojih možete učiti

U ovom dijelu priručnika predstavljeni su primjeri dobre prakse koji Vas mogu inspirirati dovoljno da pokušate primijeniti slične inicijative u svojoj zajednici5. Za početak, prikazani su jednostavniji oblici angažmana građana koji uključuju pojedince koji pridonose informacijama ili mišljenjima o predloženim vladinim aktivnostima nakon čega se predlažu modeli u kojima su građani aktivno uključeni kao partneri s jedinicama lokalne samouprave pri izradi rješenja za probleme i izazove u zajednici.

2.1.

Grad Rijeka nudi lokalnim poduzetnicima besplatne SMS info usluge. Zainteresirani poduzetnici se mogu registrirati za SMS novosti od Gradskog ureda za poduzetništvo o financiranju i obrazovnim mogućnostima koje se pružaju, nadolazećim poslovnim sajmovima, javnim natječajima, promjenama u relevantnom zakonodavstvu itd.

Informiranje građana

Jedan od najjednostavnijih načina kako zainteresirati građane za njihov angažman jest držati ih informiranima. To se može postići kroz postavljanje web stranice općine ili grada na kojoj će biti objavljene sve važne vijesti vezane uz upravljanje područjem. Većina gradova i većih općina u Hrvatskoj imaju vlastite web stranice, gdje se objavljuju službeni dokumenti u vezi proračuna, javne nabave, prostornog i urbanističkog planiranja i drugog. Putem web stranice građani se mogu prijaviti za primanje newslettera, što je još jedan jednostavan ali koristan način da se prenesu informacije zainteresiranoj javnosti. Do ciljanih skupina građana se može doći i putem SMS tehnologije. Na ovaj način građani mogu biti osobno obaviješteni o događajima i aktivnostima koje se odvijaju u lokalnoj zajednici. Za druge primjere dobre prakse posjetite http://participedia.net/en.

INSPIRIRAJTE SE!

2.2.

Slušamo građane

Lokalne vlasti žele čuti što građani imaju za reći, a ne samo ih informirati. Postoje razni alati koji omogućuju javnim službenicima da čuju ideje, prijedloge, preporuke, pitanja ili kritike građana. Anketiranje građana i fokus grupe su alati koji se koriste za dobivanje informacija o razini zadovoljstva građana ili nezadovoljstva određenim aspektima lokalnog života u zajednici. Javne rasprave i sastanci u susjedstvu su alati za sastavljanje zainteresiranih grupa građana, kako bi se čuo njihov

glas o važnim pitanjima vezanim za razvoj zajednice. E-konzultacije su način primanja povratnih informacija od građana putem ICT tehnologije. Ove metode na razini grada / općine se u Hrvatskoj koriste u situacijama kada se donose novi zakoni, najčešće u domeni prostornog / urbanog planiranja. Inicijativa europskih građana6 je usluga koja omogućuje europskim građanima da od Europske komisije zatraže predlaganje zakona o određenom pitanju u području gdje Komisija ima ovlast predlagati zakone. Ta područja uključuju okoliš, poljoprivredu, promet ili javno zdravstvo. Inicijativa građana mora imati potporu najmanje milijun građana EU-a s njihovim potpisima, koji dolaze iz najmanje 7 od 28 zemalja članica. Ukoliko inicijativa ispunjava sve formalne uvjete, Komisija će ju pomno ispitati, ali nije dužna predlagati zakone kao rezultat inicijative. ECI je alat koji se može koristiti na području cijele Europske unije, ali njegova praktična primjena do danas nije bila vrlo uspješna, zbog brojnih ograničenja i kompliciranih procedura.

6 http://ec.europa.eu/citizens-initiative/ public/basic-facts

U novije vrijeme, gradovi i općine su sve više prisutni na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Twitter i YouTube, gdje mogu pružiti aktualne informacije u nešto manje formalnom okruženju. U odnosu na uobičajene web stranice, platforme društvenih mreža omogućuju trenutačnu dvosmjernu komunikaciju. To znači da građani imaju priliku brzo odgovoriti, pa je bolje angažirati stručnjaka za predstavljanje lokalnih vlasti u društvenim medijima. Službena Facebook stranica Grada Zagreba obično slijedi gradonačelnika u njegovim dnevnim sastancima i događanjima koje formalno pohađa. Ovo je primjer kako ne treba komunicirati u društvenim medijima. Društveni mediji nude lokalnim vlastima mnogo bolje mogućnosti za komunikaciju s građanima - ankete, diskusije, debate, traženje mišljenja i uvažavanje povratnih informacija.

Nedavni razvoj događaja u praksi društvenih inovacija je u prvom redu označen upotrebom novih tehnologija. Nove ICT tehnologije su poboljšale interakciju između građana i kreatora politika, čime su omogućene nove platforme za javno savjetovanje. Ono što je također očigledan trend, jest dostupnost javnih podataka široj javnosti kako bi se poboljšala odgovornost lokalne vlasti i kako bi se dobile ideje od građana o novim ili poboljšanim javnim uslugama. Ipak, sudjelovanje građana putem tehnologije je u cijelosti prisutno samo u zajednicama višeg socio-ekonomskog standarda i visoko obrazovane populacije s dugom demokratskom tradicijom i jasnom vizijom njihove uloge u lokalnoj zajednici. Nadalje, svjedoci smo novih oblika i veće uloge sudjelovanja građana u osmišljavanju i pružanju javnih usluga. Fokus je sada na građanski centriranim i građanski pokrenutim inovacijama koje vode koprodukciji i stvaranju prilagođenih personaliziranih javnih usluga. Tu je i porast društvenih inovacija koje rade na prevenciji – bave se temeljnim uzrocima društvenih problema, a ne njihovim simptomima ili učincima.

2.3.

INSPIRIRAJ SE! Platio sam mito, Indija ipaidabribe.com7 je inicijativa koja se bori protiv veoma rasprostranjenog problema korupcije u Indiji. Građani su pozvani da prijave vrstu, broj, oblik, lokaciju, učestalost i vrijednost stvarnih korupcijskih djela kojima su svjedočili. Nadalje, građani koji su odbili platiti mito ili su sreli poštenog službenika koji nije zahtijevao mito su također pozvani da dijele svoje priče anonimno. Ovom platformom se želi mapirati mito u Indiji kako bi se unaprijedili sustavi i postupci upravljanja, postrožilo provođenje zakona i propisa te smanjio prostor za korupciju u pribavljanju usluga od strane vlade.

Crowdsourcing

Crowdsourcing je pojam koji opisuje širok spektar aktivnosti u kojima je u pružanje informacija uključena šira javnost (a ne isključivo stručnjaci). U posljednjih nekoliko godina svjedočimo porastu broja online platformi koje pružaju jednostavan i jeftin način da veliki broj ljudi prenese svoja iskustva. Platforme dokumentiraju veliki raspon društvenih i ekoloških pitanja, a u sljedećim primjerima predstavljene su neke od njih.

FixMyStreet, diljem svijeta FixMyStreet8 je web platforma izvorno razvijena u Velikoj Britaniji, ali se proširila po zemljama diljem svijeta, od Australije do Južne Amerike. Građani su pozvani da prijave lokalne probleme u vezi održavanja javnih površina, kao što su pitanja rasvjete, održavanja vr7 8

http://ipaidabribe.com/#gsc.tab=0 http://fixmystreet.org/sites/

tova, napuštenih vozila ili grafita. Problemi prijavljuju se u pisanom obliku, ili slanjem fotografija, ili oboje, a zatim se prosljeđuju odgovarajućoj općini, na temelju poštanskog broja ili adrese ulice je korisnik unio. Hrvatska verzija FixMyStreet je nazvana ZAKRPAJ.to9, a za sada je dostupna u samo nekoliko općina.

https://www.zakrpaj.to/

Budi odgovoran (Be responsible), Crna Gora Budi odgovoran, od tebe zavisi, siva ekonomija 0%10 je mobilna aplikacija, web stranica i telefonska linija dostupna građanima Crne Gore. Osim pitanja održavanja javnih površina, građani su pozvani da prijave nepravilnosti glede sive ekonomije, rada na crno, kršenja prava potrošača, nepravilnosti na javnim plažama i drugih zloupotreba javne imovine. Prijave su anonimne, a kada je problem riješen, informacije o njemu su također objavljene kako bi se učinkovitost platforme mogla lako pratiti. Novac prikupljen od naplaćenih kazni se koristi za financiranje projekata zajednice, na temelju glasova suradnika.

Wheelmap, Njemačka Wheelmap11 je aplikacija izrađena korištenjem OpenStreetMapa koja traži ljude da označe javna mjesta u odnosu na to koliko su pristupačna invalidskim kolicima. Sudionici koriste jednostavan sustav semafora (zeleno za pristupačna, narančasto za djelomično pristupačna i crveno za nepristupačna 10 11

http://www.budiodgovoran.me/ http://wheelmap.org/en/

mjesta) za označavanje različitih mjesta u gradu. Osim što stranica pomaže osobama u invalidskim kolicima učinkovitije planirati svoje putovanje, stranica također čini područja slabe pristupačnosti transparentnima te na taj način može igrati važnu ulogu u isticanju ovog problema i stvaranju pritiska na gradske vlasti i privatna poduzeća da povećaju svoje napore u omogućavanju ravnopravnog pristupa za svakoga.

Vrlo zanimljiv projekt, sufinanciran od strane Europske unije, je projekt Otvorenih gradova12 koji ohrabruje građane Berlina, Amsterdama i Pariza da dostave svoje ideje o tome kako učiniti njihove gradove pametnijima, inovativnijima i održivima. Izazov crowsourcinga postavljen je u svrhu promicanja uporabe crowdsourcinga od strane gradske uprave, kao alata za sudjelovanje građana u razvoju javnih usluga. Ovo je sljedeća tema priručnika. http://opencities.net/crowdsourcing_ challenge

2.4.

Co-design/ Co-production/ Co-developing

Jedna od najznačajnijih društvenih inovacija u javnom sektoru je uključenje građana u osmišljavanje i pružanje javnih usluga. Ovo predstavlja prijetnju tradicionalnom modelu pružanja javnih usluga, s obzirom da mijenja ulogu građana, zajednica i države.

Co-design, koji se često zamjenjuje s terminima co-production i co-developing, se može definirati kao “kreativan pristup koji podržava i olakšava demokratski angažman ljudi pri rješavanju društvenih izazova”. Nastanak co‐production-a potaknut je nizom pritisaka, uključujući rastuću želju građana da se uključe u javne poslove, osviještenosti građana da postoji potreba za novim modelima isporuke javnih usluga zbog povećanih očekivanja građana, nastajanja novih društvenih izazova i njihovog pritiska na javni proračun. Jedan od odgovora na rastuću potražnju za javnim uslugama je bilo uzimanje u obzir građana kao partnera i suradnika, a ne samo pasivnih primatelja. Na taj način, co‐production predstavlja model za reformu javnih usluga. Prva faza u korištenju ko-dizajn pristupa je istraživanje, radi razumijevanja i identificiranja ključnih pitanja te razvoja ideja za njihovo rješavanje. Sudionici se zatim sastaju s pružateljima usluga i drugim dionicima radi razvoja rješenja. Oni prisustvuju radionicama koje zahtijevaju specijalizirane tehnike facilitiranja i zato ko-dizajn često vodi posrednička agencija koja radi s građanima i tijelima javne vlasti. Postoji niz takvih posrednika i dizajn laboratorija, koji okupljaju građane i javne službenike kako bi radili na poboljšanju i re-dizajnu javnih usluga. Primjer takvog specijalističkog posrednika je njemački Zebralog, a mi Vam donosimo jednu od njihovih uspješnica.

INSPIRIRAJ SE! Zračna luka Tempelhof, Berlin Zebralog je pomogao u vođenju konstruktivnog dijaloga između građana i gradskih vlasti na temu kako prenamijeniti veliki dio zemljišta zračne luke Tempelhof, nakon što se luka zatvorila za zračni promet u 2008. godini13. Zebralog je organizirao Online-dijalog alat putem kojeg su građani davali svoje ideje i prijedloge što učiniti s ovim javnim prostorom. Nakon javnog glasovanja, prijedlozi koji su dobili najveću podršku su predstavljeni nadležnim gradskim dužnosnicima koji su ih razmatrali prilikom odlučivanja u formalnom procesu donošenja odluke. Zemljište bivše zračne luke je sada rekreativno područje Berlina, a pripadajuća zgrada služi za komercijalne i kulturne svrhe.

INSPIRIRAJ SE! MindLab je Danski laboratorij za inovacije iz javnog sektora koji pruža platformu za međusektorsku suradnju. Laboratorij okuplja građane, poduzeća i vlade na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi kroz suradnju stvorili nove javne usluge. MindLab je jedinstven primjer inovativne upravljačke strukture čiji su vlasnici tri danska ministarstva i jedna općina. The Citizens’ House14 (Kuća građana) je projekt kojim MindLab upravlja u ime općine Odense. Kuća pruža okruženje za sastanke općinskih državnih dužnosnika i njihovih građana. U Kući se održavaju sastanci o raznim temahttp://zebralog.de/projekte#stadt_dialog/ flughafen_tempelhof 14 http://mind-lab.dk/en/case/ borgereksperiment-paa-gaagaden-odense/ 13

ma, od javnih usluga i kulture do poduzetništva i sastanaka građana, podjednako u korist građana i općinskih zaposlenika.

Na primjer, iz igre Future City Game igre koja je odigrana u estonskom gradu Saue je proizašla ideja kako transformirati zapušteni željeznički kolodvor u info-stanicu koja će nuditi usluge poput najma bicikla i klizališta, kafića i izložbenog prostora za lokalne umjetnike.

INSPIRIRAJ SE!

INSPIRIRAJ SE! Future City Game, diljem Europe15 The Future City Game je događaj koji se odvija tijekom jednog ili dva dana, s ciljem generiranja ideja o poboljšanju kvalitete života u gradu ili na nekom drugom određenom području. Igrači su građani, po mogućnosti iz različitih sredina, različitih profesija, spolova i generacija. Obučeni “gospodar igre” započinje vježbu, pružajući igračima alate koji će im pomoći da surađuju i razvijaju ideje. Timovi se natječu za projektiranje, testiranje i predstavljanje svojih ideja. Na kraju igre, ideje se predstavljaju lokalnim dionicima, profesionalcima, stanovnicima i međusobno. Svi koji su uključeni glasuju za najbolje ideje i razmišljaju o tome kako se one mogu pokrenuti u gradu kada igra završi.

Suočavanje s izazovima urbanih područja Brazilski grad Curitiba je izvrstan primjer društvene inovacije koju su razvile gradske vlasti kroz inicijativu sudjelovanja građana, a koja se istovremeno bavi i pitanjima siromaštva i pitanjima gospodarenja otpadom. Curitibini javni službenici su poticali građane da preuzmu zajedničku odgovornost za rješavanje vlastitih problema. Dakle, nakon provođenja ankete u svrhu dobivanja informacija o najsiromašnijim građanima, grad je razvio inicijativu recikliranja otpada pod nazivom “Smeće koje nije smeće” 16. Model donosi brojne koristi za sve građane - najsiromašniji dobivaju posao i izvor prihoda, porezni obveznici plaćaju manje jer su na ovaj način troškovi prikupljanja otpada manji, a svi građani općenito žive u čišćem i zdravijem okolišu.

http://en.creative-planning.eu/future-citygame.htm

http://www.huffingtonpost.com/robertabrandes-gratz/curitiba_b_3713953.html

2.5.

Design thinking

Design thinking je pristup inoviranju usmjeren na čovjeka, a oslanja se na dizajnerov set alata za integraciju potreba ljudi, mogućnosti tehnologije i uvjeta za poslovni uspjeh17. Design thinking povezuje ono što se smatra poželjnim iz perspektive čovjeka s onim što je tehnološki izvedivo i istovremeno ekonomski održivo. Design thinking je novi pristup kreiranju sustavnih rješenja za složene društvene izazove koji stavlja potrebe korisnika u središte dizajnerovog razmišljanja. Pristup su prvo prihvatila poduzeća, ali danas ga velikim dijelom koriste neprofitne organizacije i javni sektor18. Koncept design thinkinga je blizak pristupu društvenih inovacija, jer uključuje kreativnost, izradu prototipova i provedbu, pa ga je stoga lako implementirati u proces inovacija.

INSPIRIRAJ SE! Dizajnerski alat usmjeren na ljude19 Ovaj alat je dizajnirala IDEO tvrtka za dizajn posebno za nevladine organizacije i društvena poduzeća koja rade sa siromašnim zajednicama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Alat pomaže korisnicima, odnosno međunarodnom osoblju i volonterima, u aktivnostima kao što su izgradnja vještina, vođenje radionica i provođenje ideja. Alat je kasnije doveo do inovacija koje su poboljšale živote ljudi u tim siromašnim zajednicama. http://www.ideo.com/about/ Brown, T. & Wyatt, J. Design Thinking for Social Innovation, Stanford Social Innovation Review (Winter 2010)

2.6.

Sudjelovanje pri izradi proračuna (participativno budžetiranje)

Participativno budžetiranje uključuje građane izravno u donošenje odluka o tome kako javni novac treba potrošiti. Građani su uključeni u identificiranje prioriteta potrošnje, izradu i glasovanje za prijedloge kako iskoristiti proračun. Građani su također uključeni u nadzor i procjenu koliko je novca potrošeno. Ova praksa je nastala 1980. godine u Porto Alegru u Brazilu i od tada je usvojena u mnogim gradovima i regijama diljem svijeta. Participativno budžetiranje je alat koji daje građanima značajan utjecaj i moć pri odlučivanju. Alat je napravljen s namjerom da se proračunski proces učini više transparentnim, javnim i otvorenim. Smatra se da ovaj proces

17 18

produbljuje demokraciju, gradi jače zajednice i čini javne proračune učinkovitijima. Pri nastajanju participativnog proračuna, odnos između lokalnih vlasti i građana se mijenja u odnosu na tradicionalne metode budžetiranja. Participativno budžetiranje dobar je način za promoviranje javnog učenja i aktiviranje građana, ali i za postizanje društvene pravde boljom alokacijom resursa. Kroz praksu participativnog budžetiranja su politički akteri, poput građana s niskim prihodima koji inače ne sudjeluju pri izradi proračuna, ohrabreni da aktivno sudjeluju u izgradnji njihove budućnosti20.

INSPIRIRAJ SE! Participativno budžetiranje u Berlinu21 U Berlin-Lichtenbergu, općini Istočnog Berlina, 6% lokalnog proračuna se koristi za proces participativnog budžetiranja. Postupak se temelji na ideji da svi građani imaju pravo glasovati za nove usluge i predlagati ih. Građani su pozvani da dostave prijedloge o sljedećim temama: knjižnice, zdravstvo, djeca i mladež, kultura, glazbene škole, javne ceste, volontiranje, usluge za starije osobe, sport, okoliš i priroda te gospodarski razvoj. Građani mogu predati svoje prijedloge online putem portala za participativno budžetiranje ili na sastancima koji su otvoreni za sve stanovnike i održavaju se po cijeloj općini. Građani također imaju i priliku za diskusiju i razmišljaWampler, B. (2000) A Guide to Participatory Budgeting 21 Davies, A and Simon, J, (2013). Engaging Citizens in Social Innovation: A short guide to the research for policy makers and practitioners 20

nje o tim prijedlozima. Općinska uprava prikuplja i pregledava sve prijedloge i mijenja ih gdje je to potrebno kako bi bili prikladni za glasovanje. Građani tada mogu glasovati za najbolje prijedloge ili online ili na sastanku stanovnika. Postoji i ‘dan glasovanja’, kada se odvija glasovanje. Multikanalno participativno budžetiranje u La Plati u Argentini22 Participativno budžetiranje u La Plati je sastavni dio procesa izrade proračuna grada, a pokrenule su ga lokalne vlasti u 2008. godini. Proces kombinira face-to-face događaje s glasovanjem na daljinu putem mobilnih telefona i SMS-a i pokazuje izvrsne rezultate. U prvoj godini je 2,9% gradskog stanovništva aktivno sudjelovalo, dok se u trećoj godini taj broj povećao na 7,5% stanovništva. Sam proces se sastoji od tri faze. Prva faza uključuje face-to-face sastanke koji se održavaju diljem grada. U drugoj fazi se glasuje za opcije koje su prethodno odabrane na sastancima, a građani glasaju putem SMS tehnologije. Treća faza donosi izvršenje projekata koje su građani odabrali i praćenje procesa izvršenja. http://participedia.net/en/cases/la-platamulti-channel-participatory-budgeting

INSPIRIRAJ SE! PAZI(N), PRORAČUN!23 je hrvatski primjer dobre prakse transparentnog i participativnog pristupa definiranju javnog proračuna na razini grada. Građani su prvo informirani o protoku sredstava u i iz gradskog proračuna, a zatim imaju mogućnost dati svoje prijedloge kroz brojne javne rasprave putem predstavničkih tijela njihovog susjedstva. Građani Pazina doprinose svojim idejama po pitanju upravljanja javnim prostorom i kada je riječ o prioritetima financiranja u različitim sektorima.

http://proracun.pazin.hr/

2.7.

Otvoreno korištenje informacija

Pojam otvorenog korištenja informacija se odnosi na inicijative kojima su informacije javnog sektora stavljene na raspolaganje građanima i programerima radi stvaranja novih inovativnih usluga. S obzirom da se ovi podaci smatraju novom vrstom javnog dobra, novi tehnički standardi su definirani kako bi se olakšalo korištenje javnih podataka. Povećani pristup vladinim podacima je doveo do proliferacije inovativnih rješenja pokrenutih od strane građana, koji su u tu svrhu iskoristili ove podatke. Dostupnost javnih podataka rezultirala je povećanjem transparentnosti i odgovornosti u političkim procesima, s obzirom da su informacije o državnoj potrošnji postale dostupne široj javnosti. Slično tome, dostupnost podataka o zdravstvenom i školskom sustavu omogućila je građanima da budu više informirani o javnim uslugama koje koriste i da mogu raditi usporedbe između različitih ustanova, kako bi bili što bolje informirani pri donošenju odluka. Jedna od metoda koja se najčešće koristi je organizacija različitih događaja u gradovima i zajednicama (tzv. “hakatoni”, hakerski maratoni), na kojima su građanima, programerima, dizajnerima i drugima predstavljeni specifični izazovi za stvaranje rješenja za određeni grad ili zajednicu. Ovi događaji, koji obično traju jedan dan

ili vikend, a okupljaju ljude iz različitih sredina sa različitim vještinama, rezultiraju rješenjima u obliku mobilnih ili web aplikacija kojima je cilj poboljšanje građanskog života u nekom gradu ili zajednici24.

INSPIRIRAJ SE! PublicData.eu25 Na razini Europe, javni podaci se trenutno distribuiraju preko mnogo različitih kataloga podataka, portala i web stranica na različitim jezicima, a implementiraju se uporabom različitih tehnologija. PublicData.eu je razvijen kako bi postojala jedna točka pristupa za otvaranje i slobodnu upotrebu podataka nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela javne vlasti širom Europe. Europska komisija je pokazala snažnu potporu za inicijative otvorenog korištenja informacija, čineći svoje dokumente i podatke stotina institucija dostupnima. The Young Foundation (2012) Social Innovation Practices and Trends. A deliverable of the project TEPSIE http://publicdata.eu/

Baza podataka javnih škola u Nizozemskoj 10.000scholen.nl26 je platforma koja omogućuje jednostavnu usporedbu škola u Nizozemskoj. Platformu su pokrenule dvije škole kada su uvidjele da puno informacija nije lako i javno dostupno. Platforma koristi podatke o obrazovanju i školama od Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti, na temelju kojih se sastavljaju vrlo detaljni izvještaji o osnovnim i srednjim školama koje dobivaju novac od vlade, a koji uključuju i podatke o kvaliteti škole, veličini i sastavu razreda i nastavnicima. 26

http://10.000scholen.nl/

3 Pametni gradovi

Pametni Grad je grad koji razmatra javne probleme putem ICT-baziranih rješenja na temelju višedioničkog, općinski baziranog partnerstva27. Model Pametnih Gradova se temelji na raspoređivanju sofisticiranih tehnoloških infrastruktura širom grada. Te infrastrukture mogu očitati što se događa u gradu do sitnih detalja: gdje su parkirani automobili, koji bolnički kreveti su prazni, kakva je kvaliteta vode u rijeci itd. ICT mreže okupljaju sve te informacije u integrirani pregled gradskih procesa i kritičnih problema, dok interaktivni sustavi kontrole omogućuju direktnu intervenciju i precizno podešavanje ovih gradova koji su poput strojeva, prilagođavajući ih specifičnim potrebama i okolnostima. Potpuno razvijeni model Pametnog Grada nastoji uspostaviti integrirani nadzor nad gradskim sustavima (npr. mreže energije, transportne mreže, gospodarenje otpadom, nadzor kakvoće zraka i vode), koji su povezani s različitim odjelima gradske uprave. U procesu dizajniranja Pametnog Grada, često se previše pažnje pridaje tehnologiji, dok je ljudski faktor zanemaren. To može dovesti do pada sustava ukoliko se krajnji korisnici ne budu ponašali kako su inženjeri predvidjeli. Pravi način kako početi graditi Pametni Grad jest s ljudima, a ne s tehnologijom28. Ovdje se potrebno osvrnuti na koncept ko-stvaranja i ko-razvoja. Pristup Living Labova je u uskoj vezi s Pametnim Gradom. The World Bank and the European Network of Living Labs (2015) Citizen-Driven Innovation, A guidebook for city mayors and public administrators, pg. 18 28 The World Bank and the European Network of Living Labs (2015) Citizen-Driven Innovation, A guidebook for city mayors and public administrators, pg. 26 27

Living Labovi su infrastrukture za ko-kreativna, čovjeku orijentirana te korisnikom potaknuta istraživanja, razvoj i inovacije. Living Lab je okruženje za ispitivanje i eksperimentiranje u kojoj korisnici i proizvođači zajednički stvaraju inovacije. Europska komisija je obilježila Living Labove kao partnerstva između javnog i privatnog sektora te ljudi (eng. Public-Private-People Partnerships = PPPP) za otvorene, korisnikom potaknute inovacije. Living Lab ima četiri glavne aktivnosti29: • Suradnja: ko-dizajn između korisnika i proizvođača • Istraživanje: otkrivanje novih načina uporabe, ponašanja i tržišnih prilika • Eksperimentiranje: implementiranje stvarnih scenarija u zajednice korisnika • Evaluacija: procjena koncepata, proizvoda i usluga u skladu s društveno-ergonomskim, socijalno-kognitivnim i socio-ekonomskim kriterijima. 29

http://www.openlivinglabs.eu/aboutus

INSPIRIRAJ SE! Pametni Grad Santander u Španjolskoj30 U gradu je razmješteno 12.000 senzora za praćenje okolišnih parametara, popunjenosti parkinga, prometa te navodnjavanja parkova i vrtova. Ovi senzori su spojeni na mrežu za nadzor i kontrolu grada te omogućuju razvoj specifičnih aplikacija.

Barcelona, Španjolska Citilab Barcelona31 je centar za društvene i digitalne inovacije. Centar je ujedno i središte za obuku i istraživački centar i inkubator za poslovne i društvene inicijative. Ovaj projekt je započeo idejom da su digitalne tehnologije, točnije Internet, način inoviranja puno više orijentiran na građane. http://www.governing.com/topics/urban/govsantander-spain-smart-city.html http://citilab.eu/en/citilab/what-is

Pametni Grad Maribor32 Inicijativa za Pametni Grad Maribor je pokrenuta kako bi se potaknuo održivi razvoj pametnih gradova, ostvarivale inovacije u gradu Mariboru te razvijali pilot projekti koji omogućavaju djelatnosti kakve pružaju pametni gradovi u području pametnih usluga, tehnologija i proizvoda. Inicijativa nastoji implementirati napredne projekte koji će poboljšati kvalitetu života u Mariboru i poticati tehnološke, društvene i organizacijske inovacije. Maribor je tako prepoznao prednosti intenzivne suradnje između općine, istraživačkih institucija i industrija radi postizanja visoke kvalitete životnog standarda i tehnološkog razvoja. Formacija inicijative se temelji na “triple-helix” partnerstvu te predstavlja regionalno partnerstvo između Općine Maribor, Sveučilišta u Mariboru, drugih razvojnih institucija te gospodarstva.

26 32

http://www.smartcitymaribor.si/

4 Participativno planiranje javnih prostora

Tehnički gledano postoje dva različita pristupa razvoju javnih prostora, pristup razvoja po projektu, kojem nedostaje uključenost građana (tipično za planiranje u Hrvatskoj) i pristup temeljen na zajednici, odnosno odozdo prema gore pristup, koji se sve više i više prihvaća u lokalnim zajednicama diljem svijeta. Ovaj pristup započinje dijalogom sa zajednicom u ranoj fazi planiranja kroz radionice, forume, upitnike i druga sredstva komunikacije. Spomenuti pristup omogućuje građanima izraziti svoju zabrinutost, ponuditi vlastitu viziju prostora i ocijeniti je zajedno sa stručnjacima. Rezultat, često kompromis svih prijedloga, može biti živahan, kreativan prostor koji nudi održiviju alternativu i stvara partnerstva između stručnjaka i zajednice. Sudjelovanje u procesu, uključujući postavljanje ciljeva, dostavu rješenja i osiguravanje da zajednica ima dovoljno znanja i resursa za konstruktivni doprinos, može biti učinkovit način za razvoj samoodrživih struktura zajednice i njihovo osnaživanje. Isto tako može i poticati društvenu koheziju i povjerenje te pridonijeti boljem odlučivanju na razne načine. Lokalni stanovnici razumiju probleme i potrebe njihovih područja ili skupina te mogu razviti ideje za rješavanje tih problema, do kojih se na bilo koji drugi način ne bi došlo. Oni također mogu imati drugačija mišljenja o prioritetima na koje se treba potrošiti novac, tako da se postiže maksimalna korist.

“Dizajn i redizajn javnih prostora zahtijeva participativni proces u kojem su potencijalni korisnici, odnosno predstavnici istih, uključeni u projektiranje. Preporuke temeljene na istraživanju ne mogu zamijeniti sudjelovanje javnosti”.33

Što je participativno planiranje javnih prostora?

Takozvano participativno planiranje javnih prostora ili procjena prostora, sagleda osnovne prostore zajednice, poput ulica, parkova, igrališta i drugih javnih prostora te potiče interakciju između ljudi i razvoj boljih i zdravijih zajednica.

Kako se provodi participativno planiranje javnih prostora?

Kroz radionice s lokalnom zajednicom, korištenjem tehnika promatranja, fotografijama koje prikazuju prolazak vremena, anketiranjem građana, igrama prostornog uređenja itd. “People Places: Design Guidelines for Urban Open Space”, edited by Clare Cooper Marcus and Carolyn Francis, John Wiley & Sons, Inc., 1998, pg. 8

INSPIRIRAJ SE!

Westergas tvornica, Amsterdam, Nizozemska34 Nakon što je tvornica Westergas zatvorena, vlasništvo nad njom je pripalo lokalnom općinskom vijeću. Zahvaljujući uspješno koordiniranim aktivnostima zajednice, prostori su pretvoreni u novi park, povijesne građevine su očuvane, a Westergas je postao međunarodno mjesto kulture. Uspjeh leži u činjenici da je vijeće lokalnog okruga angažiralo projektni tim i vođu koji je koordinirao sve aktivnosti, te su uspjeli pokrenuti zajednicu, kao i sve druge dionike. Oni su razumjeli sve želje dionika te su uspjeli pronaći ravnotežu između zahtjeva za tradicionalnim parkom i ekoloških i kulturalnih zahtjeva cijele zajednice.

Prostorno uređenje u Puli, Hrvatska36 Društveni centar Rojc je centar za aktivnosti civilnog sektora u Puli. Centar udomljuje 106 organizacija civilnog sektora te predstavlja vrlo uspješan primjer plodne suradnje između gradskih vlasti i civilnog sektora u Hrvatskoj.

Najvažnija lekcija koju možete usvojiti iz ovog primjera je da je “otvoren i inkluzivan proces ključan za uspješnu prenamjenu projekta. Najvažnije je imati ljude koji razumiju potrebe zajednice kao i njenu složenost, a koji će i dalje uspjeti dovršiti projekt”35

Radionica participativnog planiranja javnog prostora imala je za cilj definirati potrebe korisnika Rojc centra i zajedničku viziju budućnosti centra. Sudionici početne radionice su došli do raznih ideja, uključujući zajednički dnevni boravak, hostel, kafeteriju, urbani vrt, dječje igralište, vanjsku sportsku zonu i dr. te su zaključili da su potrebni daljnji razgovori i ankete kako bi se čulo od korisnika Rojc centra o njihovim željama. Početne ideje će biti prerađene u stvarne prijedloge projekata te će se o njima raspravljati s dionicima u zajednici tijekom budućih radionica, s obzirom da još uvijek postoje mnoga sporna pitanja koja se tiču imovinskih prava i pravnih ugovora. Dječja vizija mjesta, Rijeka, Hrvatska37 Učenici OŠ Brajda u Rijeci su stvorili svoju viziju školskog igrališta Campetto. Njihovi su crteži, koji predstavljaju njihovu viziju igrališta, bili osnova za stvarno arhitektonsko rješenje koje je izradio poznati arhitekt. Ideja je osvojila drugo mjesto u lokalnom natjecanju mladih, uključujući i novčanu nagradu za realizaciju ideje, ali zbog nesporazuma s gradskom upravom ideja nije zaživjela.

http://www.westergasfabriek.nl/en/westergasfabriek-en/history 35 www.westergasfabriek.com 34

http://bit.ly/1IDQ1rN, pg. 8 37 http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=1116&sec=367 36

5 U zakljuÄ?ku...

Pregledom primjera saznali ste kako sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka može učiniti život lakšim i boljim za sve sudionike. U priručniku su objašnjeni pojmovi sudjelovanja građana ili angažman građana i prednosti koje ono donosi lokalnim zajednicama u kojima se takvi koncepti primjenjuju. Ciljevi, ali isto tako i rizici poticanja aktivnosti sudjelovanja građana navedeni su kako bi Vam pomogli da razmislite o tome što želite postići u svojoj lokalnoj zajednici i kako možete započeti. Od newslettera i SMS-a do društvenih medija, od crowdsourcinga do ko-dizajna, od design thinkinga do uređenja prostora i sudjelovanja u izradi budžeta, od dostupnosti podataka do pametnih gradova - mogućnosti su brojne. Priručnik je kreiran kako bi Vam donio nove i vrijedne uvide u teme sudjelovanja građana i društvenih inovacija te pojam o tome kako ta dva polja u kombinaciji mogu pridonijeti socijalnoj koheziji u lokalnim zajednicama. Preporučeno je isprobati neke od predloženih aktivnosti u vlastitim lokalnim zajednicama kako bi i sami postali pokretačka snaga promjena za bolju i skladniju budućnost Vašeg susjedstva i Vašeg grada.

IZVORI

1. The Young Foundation (2012) Social Innovation Practices and Trends. A deliverable of the project: “The theoretical, empirical and policy foundations for building social innovation in Europe” (TEPSIE), European Commission – 7th Framework Programme, Brussels: European Commission, DG Research. 2. Davies, A and Simon, J, (2013). Engaging Citizens in Social Innovation: A short guide to the research for policy makers and practitioners. A deliverable of the project: “The theoretical, empirical and policy foundations for building social innovation in Europe” (TEPSIE), European Commission – 7th Framework Programme, Brussels: European Commission, DG Research. 3. Davies, A, Simon, J, Patrick, R and Norman, W. (2012) ‘Mapping citizen engagement in the process of social innovation’. A deliverable of the project: “The theoretical, empirical and policy foundations for building social innovation in Europe” (TEPSIE), European Commission – 7th Framework Programme, Brussels: European Commission, DG Research. 4. The World Bank and the European Network of Living Labs (2015) Citizen-Driven Innovation, A guidebook for city mayors and public administrators 5. USAID (2003) Citizen participation manual, Local government reform project