TOP 10 PRIČA OVOG MJESECA
05
POPUP KREATIVA unosi život u gradove Nedavni popup događaj oživljavanja zagrebačke Ilice osvijestio nas je koliko daleko može ići proaktivnost građana. No, unošenje novog duha u prostore koji bi inače bili na korak od propadanja nije novost. U Hrvatskoj i u svijetu sve više građana se udružuje i preuzima stvar u svoje ruke! Pripremile: Željkica Makanec i Andreja Pančur Fotografija: Marko Lopac, Popuphood Oakland PR New Zealand Tourist Info, Malka Architecture
V
eć je općepoznato da Hrvatska ima poveći broj napuštenih prostora, vila, arhitektonskih bisera i sličnih površina koje bi trebalo čuvati i pod hitno oživjeti, bilo u privatnom ili državnom vlasništvu. Iz Ministarstva državne imovine poručuju kako je u tijeku rješavanje, sređivanje i vođenje Registra državne imovine kojim će evidentirati sve nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Naša država ima 900 praznih stanova, te 516 vojnih nekretnina koje prema trenutačnom stanju ulaze u kategoriju neperspektivnih. Međutim, problemi nisu samo zapostavljanje prostora i neriješeni vlasnički odnosi nego i politiziranje. Samo u Zagrebu, građani su se pitali: hoće li biti zatvoren zagrebački klub ’’Medika’’ na postojećoj lokaciji, hoće li terasa legendarnog zagrebačkog kluba
30
030-033 ISTRAZUJEMO POP UP CREATIVA.indd 30
6/13/17 08:57
U Zagrebu je na ovu temu nedavno održana radionica “Popup Ilica”. “Naša je ideja bila da se kontaktira nekoliko zainteresiranih vlasnika, uključi ih se u proces popup revitalizacije te motivira na to da prostore predaju na povremeno korištenje umjetnicima i kreativcima u zamjenu za, recimo, uređenje prostora’’, rekla je Mirna Karzen, predsjednica udruge Laboratorij za društvene inovacije
’’Jabuka’’ postati parking, što će biti s kinom ’’Tuškanac’’ – događaji koji baš i nisu na strani urbane kulture.. KREATIVA I PRIVREMENE POPUP IDEJE Ali, nasreću, dio problema praznih prostora rješavaju vizionari koji rade na zanimljivim popup (privremenim) projektima, što je u svijetu već odavno zaživjelo. U Zagrebu je na tu temu nedavno održana radionica ’’Popup Ilica’’. Voditelji projekta, Mirna Karzen i Stella Kalac iz Laboratorija za društvene inovacije, te Matija Raos i Marija Fitzhugh Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, kažu kako su u fokusu interesa bili ulični prostori na potezu Britanac – Trg Francuske Republike. ’’Radionica je održana u okviru projekta ’’Ready made Ilica’’ i našeg EU projekta ’’Social Innovation Community’’ koji provodimo s 12 europskih partnera. Projekt vidimo kao jednu vrstu matchmakinga prije svega između privatnih vlasnika i potencijalnih korisnika prostora koji nude kreativne sadržaje i proizvode na privremenoj (popup) osnovi. Naša je ideja bila da se kontaktira nekoliko zainteresiranih vlasnika (kao pilot-projekt), uključi ih se u proces popup revitalizacije te motivira na to da prostore predaju na povremeno korištenje umjetnicima i kreativcima u zamjenu za, recimo, uređenje prostora’’, kaže Mirna Karzen, predsjednica udruge Laboratorij za društvene inovacije, napominjući kako bi se tako stvorio tematski potez atraktivnih i održivih prostora koji bi za početak bili eksperimentalne prirode, a dugoročno žele osmišljeni model predstaviti nadležnim institucijama i proširiti na druge gradove. ’’Smjer razvoja ideje baziran je na tzv. popup korištenju prostora koji je u Europi i svijetu već zaživio i to kao sustavna, a ne ad hoc promjena u sklopu urbane revitalizacije. Kod nas se samo povremeno javljaju takve inicijative koje su uglavnom fokusirane na privremene (jednodnevne ili višednevne manifestacije). Primjeri za to su razni, primjerice, ’’Hartera festival’’ u bivšoj tvornici papira u Rijeci’’, ističu voditelji ’’Popup Ilice’’, kojima je za ovaj projekt odličan primjer i inspiracija bio projekt revitalizacije urbane jezgre grada Oaklanda putem kvartovskog inkubatora pod nazivom ’’Popuphood’’ jer uzima u obzir revitalizaciju cijelog kvarta ili susjedstva, odnosno zanimljivim sadržajem oživljavaju prazne
prostore i lokalnu ponudu/ekonomiju. Zanimljivih popup rješenja bilo je, primjerice, u Amsterdamu i Brightonu – kontejneri za transport iskorišteni su za rješavanje problema s beskućnicima. U Londonu je na napuštenom zemljištu bilo osmišljeno čak i popup selo za beskućnike, a u privremena popup rješenja diljem svijeta uklopili su se, recimo, i pekarnice, knjižnice, bolnice, kina, galerije i klubovi. KAKO JE U OSTALIM GRADOVIMA? Voditelji projekta u Ilici smatraju da su za popup pogodni gradovi čije se nasljeđe temelji na industrijskoj baštini gdje pitanje vlasništva još nije riješeno ili je revitalizacija skupa i neodrživa: ’’Tu je i Sisak, u kojem se nakon zatvaranja tvornica razvoj želi preusmjeriti na održivi turizam baziran na kulturnim i kreativnim industrijama (npr., product design kroz oživljavanje proizvodnje metala i sl.), ali i Karlovačka Zvijezda, povijesni dio grada s nizom zatvorenih privatnih prostora idealnih za popup sadržaje kojima bi se oživio ovaj zanemareni dio grada.’’ A dok popup revolucija ne stigne u sve gradove, gradski oci su u nekim gradovima preuzeli inicijativu. Iz Grada Dubrovnika poručuju da u ovom trenutku postoji samo sedam praznih prostora u njihovom vlasništvu. Što se tiče novih prostora u funkciji kulture, izdvajaju obnovljeni kompleks Lazareta, ključni kulturni objekt. Prostori se koriste uglavnom za izvedbenu umjetnost, izložbe ili radionice, a za taj kompleks postoji ’’Plan upravljanja do 2020.’’. Grad Dubrovnik je prije dvije godine kupio derutnu zgradu ljetnikovca Gučetić-Lazarević, kojom je ušao i u međunarodni projekt “Waking up sleeping giants”. Slijedi, kažu, plan upravljanja prostorom i projekt obnove ljetnikovca preko Zavoda za obnovu. Svi su ovi prostori primarno namijenjeni za nezavisnu kulturnu scenu, udruge i pojedince. Grad je uz to na 10 godina unajmio i TUP d.d. za potrebe Tvornice kulture: ’’Riječ je o nekadašnjem industrijskom pogonu neto iskoristive površine 900 m2, s pripadajućim dvorištem od 1.500 m2. Cilj je prostor nekadašnjeg pogona obnoviti kroz vlastita sredstva i sredstva EU fondova te ih staviti u funkciju 31
030-033 ISTRAZUJEMO POP UP CREATIVA.indd 31
6/13/17 16:38
TOP 10 PRIČA OVOG MJESECA
Na Novom Zelandu, brodski kontejner je pretvoren u prostore gdje mladi umjetnici mogu prezentirati svoje radove
“Popuphood” u Oaklandu je savršen primjer revitalizacije cjelokupnog susjedstva
flash! Još prije desetak godina, nizozemski Institut za društvena istraživanja najavio je da će u budućnosti pet glavnih točaka razvoja društva biti: individualizam, internacionalizam, informatizacija, informacija, te intenzivacija odnosa u društvu. Kao jedan od primjera naveli su da će se zbog tih pet točaka dosadašnji izgled gradova mijenjati, i to kao reakcija na nepodudaranje želja i načina života građana i urbanističkih planova. Građani će se sami udruživati i početi mijenjati izgled grada, baš kao što se to i počelo događati.
poduzetničkog inkubatora kreativnih i kulturnih industrija’’, kaže Marina Majić, viši suradnik za informiranje Grada Dubrovnika. Inicijativa i ideja ima pregršt, a sve one nisu ni teško ostvarive. Uz malo sluha i dobre volje vlasnika i potencijalnih korisnika, novac iz gradskih proračuna te EU fondove (Integrirana teritorijalna ulaganja, INTERREG programi ili ’’Urbact’’, koji je namijenjen upravo razmjeni iskustava između gradova u domeni modela upravljanja, izrade strategija, studija i sl.) , gradovi bi mogli biti ljepši, kulturniji, zabavniji i funkcionalniji. Realno, mjesta ima dovoljno i za kulturu kao i za ostale djelatnosti. Najgora je opcija da prostori propadaju i narušavaju izgled grada, a urbana kultura i supkultura postane marginalizirana, nevidljiva ili, još gore, nepoželjna. PLATFORMA NEZAVISNE SCENE I RAZLIČITIH SUPKULTURA Ne možemo se u članku koji se bavi s važnošću prenamjene prostora u korist društva ne dotaknuti nedavnog slučaja “Medike”. ’’Autonomni kulturni centar Attack’’, koji je prije 10 godina ušao u prostor ’’Medike’’, primjer je prenamjene prostora koji je postao mjesto dvadesetak organizacija i šezdesetak umjetnika, ljudi i kolektiva, te je, uz prostor ’’Močvare’’ i ’’Bookse’’, kao prostor razvoja različitih supkultura, nezavisne scene i sveukupno važan za participaciju građana u Zagrebu. Međutim, oni su krajem travnja zaprimili ’’čestitku’’ Gradskog ureda imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba da do sredine svibnja moraju isprazniti prostor od osoba i vratiti ga u posjed Grada. Iz Gradskog ureda naveli su da je razlog tome inspekcija zaštite od požara Inspektorata Ministarstva unutarnjih poslova dok se ne uklone nedostaci, a Grad Zagreb tek usputno naglašava da se prostor ove bivše tvornice lijekova koristi bez uporabne dozvole. S obzirom na to da je ’’Medika’’ već 10 godina mjesto susreta i djelovanja brojnih umjetnika i umjetnica, kreativaca, kulturnih radnika te udruga civilnog društva, za što tvrde da uredno plaćaju Gradu Zagrebu, u njemu planiraju i provode programe i aktivnosti koji su djelomično financirani čak i od strane samog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, pomalo je neobično da se, baš u vrijeme lokalnih izbora, pokreće ovo pitanje prostora nezavisne scene. Korisnici ’’Medike’’ ubrzo pokreću peticiju uz slogan ’’Medika ostaje!’’, organiziraju konferenciju za medije, a situacija zadobiva veliki publicitet u medijima i društvenim mrežama. Odjednom iz Grada dolazi pomirljivi odgovor da je održan sastanak u gradskoj upravi te da je dogovorena etapna sanacija prostora kako ga korisnici ne bi morali napuštati. I ovdje se, naizgled, alarm za uzbunu gasi i čeka se potez novog-starog gradonačelnika. Međutim, bilo bi divno vjerovati da je pitanje ’’Medike’’ jedino problematično pitanje prostora u Hrvatskoj, kad je riječ o prostoru za alternativne i nezavisne projekte, a često i kad je riječ o prostoru za život.
32
030-033 ISTRAZUJEMO POP UP CREATIVA.indd 32
6/13/17 08:59