Impessum: ART Coloy BOROVICA „Umjetnost u šumi zaboravljenog kraljevstva“ Bobovac-Borovica-Vareš 2015, katalog Izdavač: Zavičajna zajednica Borovičana, UG“Naš dom Borovica“-Vareš Za izdavača: Stanko Nikolić, Urednik: Stjepan Šimić Pepi, Text: Marin Ivanović, Stjepan Šimić Pepi Fotografije: Kristina Božić, Mladenko Marijanović Grafički dizajn: Slavko Knežević Tisak: „Štamparija FOJNICA“ d.d. Fojnica Naklada: 300 Vareš, 2015/2016 E-mail: stjepan.simic@tel.net.ba Web: www.artcolony.eu
ART Coloy BOROVICA
Umjetnost u šumi zaboravljenog kraljevstva Bobovac - Borovica Vareš 2015
Osvrt na Likovnu koloniju Borovica 2015. Kada prođe dan, u sjećanju nam ostaju njegovi trenutci ili ništa. Sudbina dana utoliko je nemila što mu je pripala uloga nositelja trenutka, majušnog vremenskog odsječka u kojemu se zbio događaj kojeg moramo ili želimo zapamtiti. Sretni li su oni dani ispunjeni trenutcima za sjećanje! – uzviknut ću egzaltirano dok prebirem Borovicu po memoriji. Kraj je taj amalgam povijesne nedaće i egzistencijalne stamenosti, vremenskog taloga kraljevske povijesti i ostataka arhitektonske baštine, desetaka tonova zelene što su ih isplakale neke smaragdne oči i dubokih brazdi na licu bosanskog krajolika, vodenih putova koji se probijaju kroz gusti šiprag i nadnaravno lijepih vizura. U mjestu Borovica, nedaleko od Vareša u Bosni, trodnevna likovna kolonija usidrila se na vrhu brda uz župnu crkvu Kristova preobraženja sa željom da časti umjetnost. Okupljajući akademski obrazovane profesionalce i pasionirane amatere koji imaju višedesetljetni stvaralački staž, te pozvavši likovnog kritičara, kolonija se želi profilirati u eklektični kreativni organizam koji tek počinje živjeti vlastitim životom. Biti njenim dijelom, susresti drage prijatelje i kolege, upoznati nove, razgovarati o temama likovnosti i povijesti kulture, promatrati ili sudjelovati u nastanku likovnih djela, dogovarati nova druženja i zajedničke projekte, srž je svake likovne kolonije, iako se tu bit nekada lako promaši. Organizator likovne kolonije, Stjepan Šimić Pepi zajedno sa svojim suradnicima, nije se dao zavesti pompoznošću imena i brojem sudionika, već je pozvao prijatelje, ljude koje više ili manje poznaje i voli, a upravo se ta emotivna poveznica zbog koje je dvadesetak individua djelovalo kao jedan organizam, pokazala kao glavno kohezijsko sredstvo. Fenomen likovnih kolonija tijekom kojega u jednom ili nekoliko dana nastaju likovna djela, najčešće u pleneru, u mnogome je različit od slikanja ili kiparenja u ateljeu. Prethođenje skice slici ili modeleta skulpturi, sastavni dio kreativnog procesa koji počinje idejom i kroz realizaciju se transformira, gotovo je nepostojeći tijekom rada na koloniji. Nije rijetkost da slikarima treba nekoliko dana kako bi završili djelo, ovisno o uvjetovanosti kompozicije i materijala, ali kolonije (osobito jednodnevne) kao procesi ograničenog trajanja iziskuju promjenu shvaćanja željenog u odnosu na moguće. Autori nerijetko za kolonije imaju već pripremljen registar motiva koje im je realtivno jednostavno izvesti, čemu pridonosi tehnika akrila, pokatkad uz sebe nose skice kako bi rad na realnom materijalu tekao brže, a nekada se gotov rad donešen iz ateljea čini najboljim rješenjem. Slični su i polučeni rezultati. Pojednostavljene kompozicije, heterogene površine i ludički kolorit nespecifičan za autora, kod pojedinih slikara predstavljaju korak naprijed u odnosu na svakodnevni rad. Kod nepripremljenih i često mlađih autora naviklih na akademske norme, koji se ne znaju snaći u zadatom vremenskom roku, rezultati su nešto slabiji. Konačno, i broj slika varira od jedne do čak trideset koliko se jedan slikar pohvalio da ih je napravio na jednoj likovnoj koloniji. Osobno sam svjedočio rekordu od sedam slika u jednome danu. Možda su ono drugo samo lovačke (ili slikarske) priče! Koja je daljnja sudbina slika i skulptura prikupljenih na likovnim kolonijama? Jednostavno rečeno, raznovrsna. Neke kolonije financiraju svoj daljnji rad prodajom slika. Nekada se pojedina djela poklanjaju onima koji su donirali novčana sredstva, platna i boje, hranu ili smještaj umjetnicima. Nekada sve slike ostaju dijelom fundusa kolonije, dobiju svoj broj i zavedu se u inventarnu knjigu. Ona mjesta koja imaju financijske i prostorne kapacitete (najčešće dom kulture), stvaraju gradsku galeriju umjetnina od najboljih radova. Danas postoji već nekoliko monografija pojedinih likovnih kolonija s podatcima o sudionicima, fotografijama s kolonija, stručnim tekstovima i reprodukcijama radova. Budući da organizatori borovičke likovne kolonije žele čuvati prikupljena djela, možda u budućnosti formiraju i malu galeriju. 4
Ovakve je kreativne susrete umjetnika, posebno višednevne, danas teško financijski iznijeti, ali Borovica kao mlada likovna kolonija, događaj koji je tek počeo živjeti, usvojila je najbolje od legendarnog bosanskog gostoprimstva, prisnosti i srdačnosti domaćina prema svojim gostima. Nazočnost općinskog načelnika i ljudi koji nisu izravno uključeni u stvaralački proces, ali pomažu u organizaciji, suradnja s klerom i kulturno-umjetničkim organizacijama, uključivanje mladih umjetnika, glazbenika, fotografa koji bilježe događaj pa i likovnih kritičara koji ga dokumentiraju tekstovima sličnim ovome, garancija su svijetle budućnosti ove likovne kolonije.
Marin Ivanović, povjesničar umjetnosti
5
Ante Brkić, 50X70 cm, Doživljaj pejzaža, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15001
Anton Tonči Alač, 50X60 cm, Motiv-Kralj, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15002
Anton Tonči Alač, 50X70 cm, Motiv-Crkva, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15003
6
Dubravko Tokmačić, 70X50 cm, Bez naslova, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15004
Ernesto Markota, 80X30 cm, Novi život, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15005
7
Franjo Primorac, 40X50 cm, Motiv-Pejzaž, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15006
Franjo Primorac, 40X50 cm, Motiv-Pejzaž 2, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15007
Goran Milinković, 35X45 cm, Samo žega, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15008
8
Ivica Vlašić, 40X50 cm, Tribald, crtež olovka Kat. Br.: ACB-15009
Ivica Vlašić, 40X60 cm, Bez Naslova, pastel Kat. Br.: ACB-15010
Jelena Grgić, 50X60 cm, U Borovici, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15011
9
Jerca Šantej, ca. 70X140 cm, poliptih, kombinirana tehnika Kat. Br.: ACB-15012
Jerca Šantej, 60x40 cm, Bez naslova, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15013
10
Mario Parić, 60X40 cm, Bez naslova, ulje na platnu Kat. Br.: ACB-15014
Mario Parić, 50X30 cm, Bez naslova, ulje na platnu Kat. Br.: ACB-15015
Mario Parić, 50X70 cm, K misi, ulje na platnu Kat. Br.: ACB-15016
11
Mario Parić, 40X50 cm, Pogled prema Bešlijama, Rupama,…, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15017
Trpimir Grgić, 50X70 cm, Pogled, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15018
Mišel Stojanović, 50X50 cm, Magla padine Sokoline, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15019
12
Stjepan Šimić Pepi, 60X50 cm, Moj komad neba, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15020
Tamara Grbavac, 40X60 cm, Dođi, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15021
Tamara Grbavac, 50X60 cm, Pejzaž,akril na platnu Kat. Br.: ACB-15022
13
Josip Škerlj, 50X70 cm, Bez naslova, akril na platnu Kat. Br.: ACB-15023
Želko Lekić, 55X70 cm, Proljeće- iz ciklusa Likovni zapisi, ulje na platnu Kat. Br.: ACB-15024
14
Vesna DavidoviÄ?, ca. 100x100 cm, poliptih, akril na platnu/komb.tehnika Kat. Br.: ACB-15025
15
BIOGRAFIJE
Ante Tonći Alač r.1966.u Makarskoj. 2001 diplomirao na „Beppe Assenza Mallschule. BaselMunchenstein (Švicarska) International branch“. Od 2002. član HDLU Zagreb. Izlagao na samostalnim izložbama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Sarajevu, Širokom Brijegu, Pločama. Učesnik brojnih kolonija i voditelj likovne kolonije Stara Podaca općina Gradac.
Mario Parić -Rođen 04-01.1962. u Varešu, osnovnu i gimnaziju završio u Varešu. Studirao dvije godine na mašinskom fakultetu u Sarajevu. Slika od djetinjstva, a intenzivnije se posvećuje slikarstvu od 2011. godine.
Tamara Grbavac rođena je 03.06.1988. godine u Ljubuškom, BiH. Završila je Opću gimnaziju u Ljubuškom 2006. godine te iste upisala Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu. Magistrirala je slikarstvo u klasi prof. Ante Kajinića 2011. godine. Pridruženi je član ULU BIH-a I ULUFBiH-a. Imala je osam samostalnih I 39 skupnih izložbi te je sudjelovala na 33 likovne kolonije. Dobitnica je nagrade Privatno I javno za 2012.g. te je autorica likovnih rješenja za dvije poštanske marke HP Mostar. Josip Škerlj je rođen 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. godine na ALU u Zagrebu u klasi profesora Otona Postružnika. Po povratku u Dubrovnik, sve do umirovljenja 2006. godine, bavio se pedagoškim radom. Osim slikanja, Josip Škerlj piše prozu i poeziju. Pjesme i pripovijetke je objavio u desetak knjiga. Do danas je izlagao na stotinjak samostalnih izložaba i bio sudionikom brojnih likovnih kolonija i grupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, a odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. O njegovom je radu snimljeno nekoliko dokumentarnih emisija i napisana monografija autora Antuna Karamana. Živi i stvara u Dubrovniku.
Trpimir Grgić je rođen u Čapljini (BiH) 29.12.1983.god. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu u klasi profesora Antuna Borisa Švaljeka, a poslijediplomski studij Ars sacra kod profesora Ante Kajinića. Imao je više samostalnih i skupnih izložbi. Sudionik je brojnih likovnih kolonija. Trpimir radi kao asistent na fakultetu Prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Živi i stvara u Trebižatu (Čapljina). Kontakt broj: 00387 63 440 086 E-mail: trpimirgrgic@net.hr
16
Marin Ivanović je rođen 1987. godine u Dubrovniku. Diplomirao je povijest umjetnosti i muzeologiju 2011. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te se usavršavao u muzeju Peggy Guggenheim u Veneciji. Autor je monografije „Viktor Šerbu“ (Zaklada Milovan Stanić, 2012.) i poglavlja u monografiji „Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku“ (Institut za povijest umjetnosti, 2014.), više znanstvenih radova u stručnim časopisima, preko šezdeset tekstova s naglaskom na suvremeno hrvatsko likovno stvaralaštvo, novinskih kritika, predgovora katalozima i stručnih radova u različitim publikacijama te preko dvadeset tekstova za televizijske emisije. Priredio je preko pedeset izložbi hrvatskih i međunarodnih umjetnika u Hrvatskoj i inozemstvu. Glavni je kustos Galerije Sebastian u Dubrovniku. Član je nekoliko strukovnih organizacija i nekoliko upravnih tijela (Dubrovački muzeji, Kulturno vijeće Dubrovnika). Dobitnik je triju nagrada za stručni rad. Jelena Grgić rođena 3. travnja,.1986. god. u Vinkovcima. Završila je Školu za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku 2005. godine. Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu završila je 2010. god. u klasi profesora Antuna Borisa Švaljeka na slikarskom odjelu. Imala je sedam samostalnih izložbi: Žepče (Gradska kavana)-2009, Dubrovnik (Caffe Galerija)-2010, Mostar (galerija Virus)-2010, Osijek (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna)-2011, Nijemci (Općinska vijećnica)-2013, Osijek (The kavana)-2013, Nijemci (Pastoralni centar)-2015. Izlagala na više od 30 skupnih izložbi i sudionica je likovnih kolonija. Radila je od 2010. do 2014. u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku kao profesor stručnih predmeta. Trenutno živi i stvara u Trebižatu (Čapljina BiH). Konakt br.: 00387 63 944 500 E-mail : jelena-djurkovic@hotmail.com
† Frano Primorac, rođen je 1959. godine u Čitluku gdje završava osnovnu školu. Srednju školu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek slikarstvo, diplomirao je u Sarajevu. Izlagao je na 27 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Istaknuti je kulturni i javni djelatnik. Za svoj umjetnički rad i unaprjeđenje kulture dobitnik je više nagrada i priznanja. Obnašao je dužnost prvog predsjednika Društva likovnih stvaralaca Herceg-Bosne. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatske Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, koja djeluje pri Sveučilištu u Mostaru. Bio je suradnik Likovne kolonije Međugorje, voditelj Likovne kolonije „Didak“ Gradnići, i sudionik mnogobrojnih kolonija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Jedan je od inicijatora Likovne kolonije Borovica. Bio je član Društva Hrvatskih likovnih stvaralaca u Federaciji BiH. Do kraja svog života obnašao je dužnost tajnika Matice hrvatske Ogranak Čitluk. Iznenada je preminuo 27. prosinca 2015. Godine. Sahranjen je u Čitluku na groblju Podadvor.
Ante Brkić rođen je 14. ožujka 1949. godine u Čapljini. Akademiju likovnih umjetnosti, kiparski odsjek, završio u Sarajevu 1976. godine. Izradio je trideset monumentalnih skulptura na javnim mjestima te veći broj poprsja istaknutih osoba ( BiH, Hrvatska, Vatikan, Srbija, Makedonija, Bugarska, Italija). Član je ULUBIH-a i HDLU-a. Imao je jedanaest samostalnih i preko dvjesto pedeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na preko osamdeset domaćih i međunarodnih likovnih kolonija i simpozija. Jedan od pokretača likovne kolonije u Borovici. Dobitnik je jedanaest domaćih i međunarodnih nagrada.
17
Mišel Stojanović rođen je 16. veljače 1987. godine u Konjicu, veći dio djetinjstva proveo u Čapljini. Srednju školu likovnih umjetnosti završio u Mostaru, te 2006. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, na kojoj 2011. godine diplomira na slikarskom odsjeku. Izlagao na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi, sudionik mnogobrojnih humanitarnih akcija, likovnih radionica, festivala te radionica animiranog filma, umjetničkih kolonija i simpozija u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji. Živi u Čapljini. Trenutno radi kao viši suradnik Umjetničke galerije Hrvatskog kulturnog središta- Založbe kralja Tomislava u Čapljini.
Ivica Vlašić rođen je 1954. godine u Varešu. Od 1960. godine živi u Livnu. 1976. godine je diplomirao na akademiji za likovne umjetnosti u Sarajevu. Iste godine slijedi studijsko putovanje u Pariz. Specijalizirao je slikarstvo kao stipendist Poljske vlade 1981. godine u Varšavi. Od 2004. predsjednik je Društva hrvatskih likovnih umjetnika Federacije BiH, a od 2006. godine i Udruge likovnih umjetnika Livna. Uvršten je u enciklopediju hrvatske umjetnosti u izdanju Leksikografskog zavoda ‘’Miroslav Krleža’’ u Zagrebu 1996. Godine 1997. uvršten je u Nacionalnu zbirku grafika hrvatskog kluba za međunarodnu suradnju kao ‘’Aetas aurea hrvatske grafike’’. Od 1976. do 2000. radi kao profesor livanjske gimnazije, gdje predaje povijest likovnih umjetnosti. Godine 1998. otvara privatnu galeriju ART ‘’VLAŠIĆ’’ u P.T.C ‘’Forum’’ - Livno u kojoj vodi školu slikanja. Ostvario je 43 samostalne i više od 150 skupnih izložbi u BiH i inozemstvu. Živi i radi u Livnu. Telefon: ++387/34 203 690 Mobitel: ++387 / 63 331 256
Ernesto Markota rođen je 1981. u Metkoviću. Srednju školu likovnih umjetnosti završava u Mostaru, Odsjek slikarstvo, u klasi prof. Vlade Puljića. Godine 2004. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, Odsjek slikarstvo, u klasi prof. Ante Kajinića. Rektorovu nagradu dobio je kao najbolji student generacije. Priredio je nekoliko samostalnih i izlagao na više skupnih izložbi. Organizator je izložbe “Umjetnici Čapljine i doline Neretve” koja je priređena u galeriji Sunce u Zagrebu. Sudionik je brojnih likovnih kolonija. Iliustrirao je više zbirki pjesama i slikovnica za djecu. Radi kao profesor likovne kulture u Višićima. Bavi se primijenjenom umjetnošću (izrada mozaika, murala, vitraža i keramike) te scenografijom.
18
Goran Milinković rođen je 1962. godine u Mostaru. Nakon diplomiranja na Građevinskom fakultetu u Mostaru godine 1987. aktivnije se počinje baviti slikarstvom. Galerijskim radom se bavi preko šestnaest godina u svojoj galeriji „Michelangelo“ u Mostaru. Sudionik je velikog broja skupnih izložbi, domaćih i međunarodnih likovnih kolonija, također i dobrotvornih aukcija slika. Nakon završenog prvog ciklusa Bolonjskog procesa studija Fakulteta likovnih umjetnosti u Mostaru 2011. godine u klasi vanrednog profesora Mirsada Begovića i stjecanja zvanja profesora likovnih umjetnosti, upisuje magistarski diplomski studij. Dobitnik je Rektorove nagrade – Brončana plaketa Univerziteta za ostvareni uspjeh prilikom studiranja. Član je udruženja ULUBiH-a.
Dubravko Tokmačić. Rođen 1958.godine, diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Do 2001. godine radio kao grafički dizajner u Tiskari u Varešu. Trenutno zaposlen kao likovni pedagog u Brezi i Varešu. Izlagao na više kolektivnih i samostalnih izložbi. Bavi se grafičkim dizajnom, grafikom i povremeno nešto naslika.
Željko Lekić rođen je 16. srpnja 1967. godine u Gornjoj Vijaci. Osnovnu školu završio je u Vijaci, a Srednju strukovnu u Varešu. Godine 1988. upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Prvu i drugu godinu studirao je u klasi profesora Nusreta Pašića, a treću i četvrtu u klasi prof. Radoslava Tadića. Školovanje je prekinuo 1992. godine zbog ratnih zbivanja. U vrijeme rata bio je likovni urednik i ilustrator listova „Glas Vijake“ i „Bobovac“. U rujnu 1995. godine prešao je na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje studira u klasi prof. Eugena Kokota i diplomira 1999. godine. Bio je ilustrator dviju knjiga književnika Željka Ivankovića „Vareške priče“ i „Isus je pročitao novine“ – izbor poezije. Godine 2008. ilustrira čitanke za 7. i 8. razred osnovne škole, za izdavačku kuću ALFA (Zagreb – Mostar) za Bosnu i Hercegovinu. Imao je četrnaest samostalnih i sudionik je nekoliko skupnih izložbi. Živi i radi u Drvaru. Telefon: +387 (0) 634 32783 E-mail: zeljolekic@gmail.com
Stjepan Šimić Pepi rođen je u Varešu 1967. Srednju rudarsko-geološku tehničku školu završio je u Varešu, a građevinsku tehničku školu u Mostaru. Samostalni slikar i skulptor, autodidakt, sudionik više samostalnih i skupnih izložbi u BiH i inozemstvu, kolonija. Član HDLUZagreb. Organizator, urednik i voditelj međunarodne likovne kolonije „Umjetnost u šumi zaboravljenog kraljevstva“ Borovica, općina Vareš. Osim slikarstvom i skulpturom, bavi se još i dizajnom, ilustracijom, likovnom teorijom. Živi u Stocu. IZLOŽBE (Izbor): 1996. 2003. 2006. 2007. 2010. 2010. 2011. 2012.
Merzig, Njemačka , Neues Rathaus Stolac, Bosna i Hercegovina , Villa Raguza Stolac, Bosna i Hercegovina , nekropola Radimlja Mostar, Bosna i Hercegovina , caffe-galerija „Mala“, Hrvatski Dom Kosača Stolac, Bosna i Hercegovina , Radimlja Vareš, Bosna i Hercegovina, Club „ Jazz in the House“ Sjećanje na Peru Marijanovića- izložba portreta, Skupna izložba na manifestaciji Stolačko kulturno Proljeće 21st Century Art & Artists Skupna internacionalna izložba, Euro-Asian Art Center, Gallery „M“-Wien, Austrija
2012/ 2013.
21st Century Art & Artists mit Salvador Dali, Mimmo Rotella & Marc Chagall „Erfüllung“ Skupna internacionalna izložba, Euro-Asian Art Center, Gallery „M“- Wien, Austrija 2013. Wien, Austrija , Galerie DonauCity Kirche 2014. Čapljina, Bosna i Hercegovina, Gelerija „Tau“ 2015. From Caravaggio To Modern Days“ Međunarodna skupna izložba, Complex of Bramante Halls, Piazza del Popolo, Rome- Italija Kontakt: Telefon: +387 36 853117 E-mail: stjepan.simic@tel.net.ba ;
Mobitel: +387 63 860057 stjepansimicc@gmail.com
19
Jerca Šantej »… in z lastnim, srebrnim pogledom razkriva lepoto trenutka, ki ga živi, ga poveličuje in predstavlja kot svoj pogled na ljubezen do življenja. »(Tatjana Pregl Kobe) Jerca je bila rojena leta 1964 v Sevnici. Po končani pedagoški gimnaziji v Brežicah je diplomirala Na Višji upravni šoli v Ljubljani in kasneje na Fakulteti za naravoslovje in tehnologijo FNT, smer oblikovanje tekstilij pri profesorju Dušanu Kirbišu. Zgodaj je odkrila strast do umetnosti. Zase pravi, da so njene slike odsev njenega življenja. Stvari okoli sebe namreč sprejema strastno. Radaima polne, izrazite okuse in žive barve. Rada je drugačna in neponovljiva. Ponosna je, da je trenutek ujet na platnu, delček življenja, ki dejansko obstaja. RAZSTAVE ( izbor ) 1991 samostojna razstava Oranžerija Mengaš 1993 Skupinska razstava diplomantov ALU na gradu Mokrice 1995 Razstava v okviru sejma »Intervities« v Stutgartu 1996 Skupinska razstava likovnikov Posavja v Brežicah 2000 Skupinska razstava Studio Galerija Gasspar, Piran 2000 Samostojna razstava v likovni galeriji Daut Pašin Amam, Skopje, Makedonija 2000 Izložbena razstava Bank Austria, Ljubljana 2001 Samostojna razstava v likovni galeriji KOMPAS, Ljubljana 2002 Samostojna razstava v galeriji FIDA GALLERIA LA LOGGIA. Udine, Italija 2003 Fotografsko slikarska razstava Galerija Vodnikova Domačija, Ljubljana 2003 Skupinska razstava »Podobe žlahne dežele« Brežice (nagrada strokovne žirije) 2005 Skupinska razstava « Zrenj 2005 » 2005 Samostojna razstava Galerija Cafe Topsy,Manhattan,New York,ZDA 2006 Samostojna razstava na obrežju Ljubljanice 2006 Samostojna razstava galerija Krka ,Ljubljana 2007 Samostojna razstava Inštitut Jožef Štefan Ljubljana 2007 Samostojna razstava solo , Atelier Charles- Maui, 2008 Samostojna razstava, Atelier du Desert- Las Vegas 2008 Mednarodna skupinska razstava, Reial Cercle Artistic de Barcelone 2008 Mednarodna razstava L’académie à Kobé, Japan (nagrada strokovne žirije) 2008 International group exhibition SunYat-sen International Art Hall, Taipei (posebna umetniška nagrada) 2010 Samostojna razstava Windows 20 10 v Mosconovi galeriji , grad Sevnica 2010 Samostojna razstava Kavarna Galerija Kresnička , Ljubljana 2010 Samostojna razstava Hiša kulture Pivka 2011 Samostojna razstava Barone di Porta Romana- Florence ,Firence, Italija 2012 Projekt »The Soul of the Future 2012«, Artist Village Taipei, Taiwan 2012 Samostojna razstava , Galerija Marin Umag, Hrvaška 2012 Selektivna mednarodna razstava Artum, Muzej grada Umag, Hrvaška 2013 Samostojna razstava, Galerija Domus Medica, Ljubljana 2013 Mednarodna skupinska razstava Stereotipi, Etnografski muzej Zagreb, Hrvaška 2014 Samostojna razstava »ARTEIST«, Galerija Grad Podsreda Contact Info: Jerca Šantej, Pot na Zajčjo goro 24, 8290 Sevnica Telephone: 00386 40760870; Email: jerca.santej@gmail.com Websites: www.qra.si , www.santej.info, www.sloart.si Vesna Davidovič. Rojena 1973 v Stuttgardu, Nemčija. Vizualna podoba kot prvinska manifestacija spoja racionalnega uma in emocionalne paradigme. Abstrakcija. (izjava avtorja) IZBOR SAMOSTOJNIH RAZSTAV Mladinski center Brežice - Tranzicija, Brežice, Slovenija, 2015 Galerija Grad Podsreda- Slike o svobodi, Podsreda, Slovenija, 2014 Hiša-Nivedurke, Kranj, 2014 Zasavski muzej - Vesna, Trbovlje, Slovenija 2013 Nova galerija - multiColor, Trbovlje, Slovenija, 2012 Mladinski center Brežice -Platna poletja, Brežice, Slovenija, 2011 Mestna hiša- Odtis; posledica matrice, barve in papirja, Brežice, Slovenija, 2011 Mokrice - Slike iz glave, Mokrice, Slovenija, 2011 NAGRADE Zlata paleta - abstraktno slikarstvo, Delavski dom Trbovlje, Slovenija, 2012 Certifikat XLVI. Mednarodnega slikarskega ex-tempora Piran, 2011 Certifikat za kakovost - abstraktno slikarstvo - ZLDS, Ljubljana, Slovenija, 2011
20
GOSTI KOLONIJE
Lazy R
Danijel Zontar
iver,ro
jevo
dirigent Hora narodnog pozorišta Sara
ck sku
pina
Behnam N Zara
ndi, gitara-Iran
Mladenko Marijanovic, pjesnik
Austrija
Vokalna Skupina - ART VIVO
linaAndrea Nikolic, vio
21
DOGAĐANJA
Don Milan Blaha, zupnik nik zupe Borovica
estara S e l o k š e l a a iz M
Djec
After Party-Club Jazz The House, Vareš In Th
Franjevki
After PartyClub Jazz In The House, Vareš
ica i red UG Naš dom Borov Nikola Šimic, domacin isp ISS Tvrtko Milovic TV K
22
ana a Borovic ic n d e j a z jna c lic-Zavica ednik lista Bobova o ik N v a l ur Zoris Fra Stjepan D arijanovic uvnjak i sudion M o k n e fr d an ici u Muzeju jevackog samos i Mla ta na Svetog Ive
u Kraljevoj S
utjesci
Sub Nostra Castro Bobovaz, s OI-Zvijezda, Vareš
adu Bobovcu jet kraljevskom gr
Zene Borovice u
izvornoj narodnoj
nošnji
Pos
23
Grga Vukančić-predsjednik UG Naš dom Borovica i gosp. Ivan Del Vecchio, Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH
SPONZORI: • • • • • • • • • • •
Općina Vareš G & A NIKOLIC, Bau und Galanterie Spenglerei GmbH, Wien PERO Zenica d.o.o. ŠIMIĆ-PROM d.o.o. Vareš KRALJEVSKA - izvorska voda OŽUJSKO PIVO ProfiTex d.o.o. Vareš EDI Control d.o.o. Vareš MPM d.o.o. Vareš LIST BOBOVAC Vareš, medijski pokrovitelj Caffe Club „JAZZ IN THE HOUSE“-VAREŠ
Projekat je podržan od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta FBiH
24
Adneks Župa Borovica nalazi se dvadesetak kilometara zapadno od Vareša, na granici s općinom Kakanj, sjeverno od Kraljeve Sutjeske i samo četiri kilometra od povijesne utvrde i kraljevskog grada Bobovca. Skupine naselja podijeljenih u sela Donja i Gornja Borovica nalaze se između 850 i 1150 metara nadmorske visine, na strmim istočnim padinama planinskog vrha Jezero (1459 m) i Lipničkog brda, te zapadnim padinama planinske kose Lučevac i brda Jasjen. Krajolik je prošaran manjim livadama i pašnjacima, a ostatak je prekriven gustim listopadnim i zimzelenim šumama. Čitav kraj obiluje vodotocima i bistrim planinskim izvorima. Najpoznatiji su svakako sliv rijeke Bukovice i izvor Radakovica, opisani u narodnoj predaji. Naime, posljednja bosanska kraljica Katarina, bježeći pred turskim osvajačima, na izlazu iz Borovice, na mjestu zvanom Repišće, zastala je i rekla: Zbogom ostaj, Bosno moja slavna, i u tebi do tri dobra moja: voda Radakovica, riba Bukovica i ‘šenica Liješnica. Prema istraživanjima ovih krajeva u prošlom stoljeću, dostupne povijesne građe i etnološkog proučavanja, Borovica vjerojatno spada u naseobinu stare seoske općine, čiji je postanak vezan za vrijeme kolonizacije slavenskog stanovništva u Bosni, tijekom VIII. i IX. stoljeća, koja se održala tijekom srednjovjekovnog feudalizma i zadržala svoju funkcionalnost sve do XX. stoljeća. Prema pisanim izvorima, srednjovjekovna Župa Trstivnica imala je tri sela-općine: Kakanj, Ričica i Borovica. Etnološkim proučavanjem zaključuje se i da su ovu srednjovjekovnu rudarsku općinu-naselje formirali rudari saskog podrijetla, eksploatirajući rude bakra, srebra i željeza. U to doba, doba uspona Bobovca i bosanske države, u ovom zabačenom mikroregionu dva naselja prerastaju u viši tip postajući gradske, odnosno varoške naseobine: Bobovac i Borovica ¹. Osmanskim osvajanjem i padom Bobovca dolazi do likvidiranja urbanističkog jezgra i oživljavanja arhaične forme naselja. Najstariji poznati dokument u kojem se spominje rudnik u Borovici je jedan ugovor u sidžilu sarajevskog suda iz 1551. godine koji se čuva u Gazi Husref-begovoj džamiji ². Drugi značajniji pisani povijesni trag o Borovici je iz 1621. godine, na slici „Bezgrešnog Začeća“ Stjepana Dragojlovića, u kojem stoji: na 1621 na 10 agosta ia Stiepan Dragoilovi(ć) učini ovi otar na slavu i počtene blaženog začetia na novoj kapeli... baštinu u Borovicu ³. Slika je više puta restaurirana i nalazi se izložena u zbirci Muzeja franjevačkog samostana svetog Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Uživajući ostavštinu slikara Stjepana Dragojlovića i zapise o dekoracijama na zidovima crkve iz tog razdoblja – restauracijama koje je radio fra Pavao Tokmačić, također rodom iz Borovice, legitimirano je pravo i povod stvaranju ovog događaja.
¹ Pavao Anđelić:Bobovac i Kraljeva Sutjeska/Sarajevo 1973. ² Dr.Milenko Filipović-Borovica /Beograd: Srpska kraljevska akademija, 1930. (Naselja i poreklo stanovništva, knj. 26); ³ Đoko Mazalić: Nekoliko primjeraka slikarske umjetnosti Bosne i Hercegovine od XVI.-XIX. vijeka-Godišnjak zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine – 1956.
25
„Umjetnost u šumi zaboravljenog kraljevstva“ – likovna kolonija u Borovici je interes zajedničkog djelovanja u kojoj se kolektivna umjetnost proizvodi u funkciji djelatnosti grupe. Kolonija je bila i šansa za promicanje ovih krajeva, te tradicijskih, ekoloških i zavičajnih vrijednosti. Uspostavljena je neovisna umjetnička skupina koja djeluje na regionalnoj i međunarodnoj razini u cilju razvoja nezavisne (izvaninstitucionalne) kulture s ciljem približavanja europskim tendencijama i jačanja ravnomjernosti kulturnog razvitka. Kao dio šire akcije, „Umjetnost u šumi zaboravljenog kraljevstva“ – disponirana kao „umjetnost za promjene“ ima za cilj podržati važnost kulturnog izražavanja i njegovo djelovanje u okviru budućih društvenih i političkih diskursa o razvoju u našoj regiji; omogućiti pristup kulturi u različitim društvenim zajednicama i povećati društveni utjecaj ovoj kulturnoj organizaciji. U narednom razdoblju želimo potaknuti razvitak ove neovisne umjetničke skupine u želji da istražuju i projiciraju nove umjetničke likovne, glazbene i književne senzibilitete, otvorene suvremenim društvima. Tijekom svog održavanja, položaj ove Kolonije je osnažio ali i postavio otvorena pitanja o problemu istraživanja suvremene umjetnosti i društva, njihovu interakciju, međusobno djelovanje i diskurse kojima su se nadopunjavali, međusobno promičući tradicijske i povijesne vrijednosti. Svojim umjetničkim programima, „Art Colony Borovica“ je donijela suvremenu umjetnost u život Vareša, nezavisnu proizvodnju kulture, teorijski i kritički diskurs o umjetnosti unutar civilnog društva i napravila prostor za aktivnije zalaganje u rješavanju problema lokalne zajednice. Kao pokretač, voditelj i urednik ove kolonije, bila mi je čast i zadovoljstvo surađivati sa sudionicima – dragim prijateljima umjetnicima, gostima, organizatorima, te zahvaljujem svima koji su ovaj projekt svojom nazočnošću i zalaganjem učinili kvalitetnijim i boljim. Stjepan Šimić Pepi
26
BESPLATAN PRIMJERAK