![](https://assets.isu.pub/document-structure/201019071145-799846632685071865c479e7c15ee7b7/v1/888d3bdd37a02901db98924e391a16e1.jpg?width=720&quality=85%2C50)
3 minute read
Koronavirus, potres, dramatične odluke – što je sve snašlo studente u ak. god. 2019/2020?
Godina novog normalnog Koronavirus, potres, dramatične odluke
što je sve snašlo studente u ak. god. 2019/2020?
Advertisement
Studiranje za vrijeme koronakrize dovoljno je stresno samo po sebi, no zagrebački studenti morali su se nositi još s nekoliko situacija čije će posljedice osjećati i u tekućoj akademskoj godini. Autorica: Patricija Panić
Nastava na daljinu
Sve do 25. veljače 2020. godine nitko nije mogao ni slutiti koliko će daleko doći situacija s koronavirusom. U petak, 13. ožujka, najavljena je obustava nastave u razdoblju od dva tjedna, no ta su se dva tjedna produžila na gotovo dva mjeseca. Studenti su se u trenu prebacili na nastavu na daljinu i svoja predavanja i obaveze počeli pratiti preko sustava za e-učenje. Prvi povratak na fakultet bio je najavljen tek za 12. svibnja, i to uz stroge mjere opreza te uglavnom samo za praktičnu nastavu. Većina studenata svoje je obrazovanje u akademskoj godini 2019/2020. završila na daljinu. Povratka na staro nema ni u akademskoj godini 2020/2021, barem ne u zimskom semestru jer je većina fakulteta, uključujući i one medicinskog usmjerenja, najavila mješoviti oblik nastave prema kojemu će se dio nastave provoditi online. U potresu koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb došlo je do velike štete na zgradama nekih sastavnica zagrebačkog sveučilišta. Zgrada Pravnog fakulteta i Rektorata Sveučilišta u Zagrebu cijela se pomaknula za 10 centimetara. Osim Pravnog, jako je stradala i zgrada Medicinskog fakulteta, dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Agronomskog i Šumarskog fakulteta. Stradali su još i Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Fakultet političkih znanosti, Grafički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Akademija likovnih umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet, ali i druga visoka učilišta.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/201019071145-799846632685071865c479e7c15ee7b7/v1/1b0302807746911eaa1cd53968b9ea0d.jpg?width=720&quality=85%2C50)
U Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru došlo je do izmjene u članku 6. i stavcima koji se odnose na razine HKO-a zbog Odluke koju je 10. ožujka donio Ustavni sud pa se pod razinom 6. – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija više se neće ubrajati preddiplomski stručni studij, nego samo preddiplomski sveučilišni studij. Isto vrijedi i za razinu 7.1. – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, gdje se ukida dio koji je glasio: specijalističkih diplomskih stručnih studija. Odluci prethodi prijedlog podnesen 27. srpnja 2018. godine koji su podnijeli Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. Zbog svega navedenoga pobunili su se studenti stručnih studija koji su pokrenuli inicijativu 300=300 koja na Facebooku broji više od 7000 članova koji su se upustili u borbu protiv ove odluke koja bi trebala stupiti na snagu krajem ove godine.
Rektor Boras u srpnju je donio na osnovi presude Županijskog suda u Zagrebu odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vlahović-Štetić pravomoćno je osuđena za šikaniranje, tj. mobing prof. dr. sc. Ante Čovića. S dekanicom je smijenjena i Uprava fakulteta na čije su mjesto došli obnašatelj dužnosti dekana prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, redoviti profesor na Veterinarskom fakultetu, a uz njega djeluju i obnašatelji dužnosti prodekana sve do izbora novog dekana i članova Uprave.
Neki su fakulteti izišli u susret studentima
S obzirom na to da je ova godina svima bila vrlo izazovna i da nisu svi studenti imali jednake uvjete za ispunjavanje svojih obaveza, praćenje nastave i slično, neki su fakulteti donijeli odluke kojima su studentima omogućili što uspješniji završetak godine. Neki su se odlučili na mogućnost trećeg upisa predmeta, neki su produžili trajanje ljetnog i/ili jesenskog ispitnog roka, uveli dekanske rokove, uveli obročno plaćanje školarine, smanjili broj ECTS-a koji je potreban za upis u višu godinu i slično.