CROATIAN LABORATORY CROLAB HRVATSKI LABORATORIJI CROLAB __________________________________________ 9th INTERNATIONAL CONFERENCE 9. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
LABORATORY COMPETENCE 2013 KOMPETENTNOST LABORATORIJA 2013 &
Regional Conformity Assessment Workshop Regionalna radionica o ocjeni sukladnosti
PROCEEDINGS KNJIGA RADOVA OPATIJA, CROATIA 6th – 9th November 2013 6.- 9. studeni 2013.
DRUGO DESETLJEĆE CROLABA Misija , djelatnost i vizija CROLAB-a Udruga Hrvatski laboratoriji CROLAB je osnovana 16.06.2003. u cilju razvoja hrvatskih laboratorija kao infrastrukture razvoja proizvodnje i gospodarstva u okviru zahtjevnog otvorenog tržišta, korištenjem zajedničkih potencijala i sinergijskih učinaka udruživanja. Tijekom deset godina CROLAB je dao značajan doprinos na promicanju kvalitete kao značajnog faktora razvoja gospodarstva i poboljšavanju usluga u svakodnevnom životu Misija CROLABa je trajno unapređenje kvalitete i kompetentnosti laboratorija, povezivanjem u radu temeljem zajedničkih interesa, a koji vode razvoju, podizanju standarda i kvalitete življenja u cjelini. Djelatnost definirana Statutom je povezivanje u radu temeljem zajedničkog interesa sa znanstveno-nastavnim institucijama, tijelima uprave, trgovačkim društvima, te osobama koje obavljaju privatnu laboratorijsku praksu Aktivnosti se provode: Organiziranjem stručnih konferencija, seminara, predavanja i okruglih stolova sa svrhom međusobnog obavješćivanja, sticanja novih znanja i razmjene iskustava. Izdavanjem publikacija kojima se daje doprinos istraživačkoj struci i znanosti iz područja djelatnosti udruge te razmjena obavijesti i iskustva među članovima. Upravni Odbor CROLABa smatra da ovako sumirane i navedene 10 godišnje aktivnosti CROLAB-a na edukaciji, širenju i promicanju kvalitete, međunarodne reputacije zaslužuju pozornost javnosti. To je potvrdila zahvala HZN za dobru suradnju, Povelje za edukaciju HDK i Povelja HGK. CROLAB je član HDK, Eurechema i EUROLABA.
Predsjednica CROLAB-a Prof. dr. sc. Štefica Cerjan Stefanović
12
LABORATORY COMPETENCE 9th INTERNATIONAL CONFERENCE Opatija, Croatia 2013 Pregledni čanak
ISKUSTVA U PRIJAVI I PROVEDBI EU FINANCIRANOG PROJEKTA Vjekoslav Živković, Hrvoje Turkulin Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska E-mail: zivkovic@sumfak.hr
Sažetak: Projekti financirani iz fondova Europske unije predstavljaju značajan doprinos razvoju znanosti i gospodarstva Republike Hrvatske. Prednost u odnosu na većinu nacionalnih fondova je ta što se traženi iznos, uz valjano obrazloženje, dobiva u cjelosti i namjenjen je isključivo implementaciji projekta. Unaprijed postavljena pravila uvelike olakšavaju i pojednostavnjuju proces prijave i provedbe projekta. Ipak, niti prijava niti provedba projekta nisu ni malo jednostavni. Predložena ideja mora točno odgovarati uvjetima natječaja i biti kvalitetno prezentirana, dokumentacija mora biti precizno popunjena i u kompletu, a vremenski rokovi strogo ispoštovani. Promjene aktivnosti tijekom provedbe projekta su dozvoljene samo ukoliko doprinose kvaliteti rezultata a istovremeno ne zahtijevaju dodatna financijska sredstva, tj. povećanje ukupne vrijednosti projekta. Cilj ovog rada je prikazati iskustva tijekom prijave i provedbe EU financiranog projekta u svrhu poticanja većeg i boljeg korištenja EU fondova.
1. PRIJAVA Projekt pod naslovom Povećanje konkurentnosti hrvatske industrije drvenih podova na EU tržištu prijavljen je na natječaj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata i programa EU (SAFU) uz pomoć Fonda za ulaganje u znanost i inovacije (eng. Science and Innovation Investment Fund – SIIF). Putem SIIF-a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) provodi dodjelu bespovratnih sredstava i ugovora tehničke pomoći u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007. - 2011. Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Svrha natječaja je podizanje kapaciteta visokoškolskih ustanova i javnih istraživačkih instituta u svrhu učinkovitije suradnje s industrijom u Republici Hrvatskoj. SIIF je osigurao tehničku pomoć u svim fazama od prijave nacrta (koncepta) projekta pa sve završetka njegove provedbe. Projekt Laboratorija za drvo u graditeljstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (LDG) odgovara i općim i specifičnim ciljevima IPA programa za regionalni 42
LABORATORY COMPETENCE 9th INTERNATIONAL CONFERENCE Opatija, Croatia 2013
razvoj jer osigurava izravan prijenos znanja i tehnologije sa Šumarskog fakulteta u drvnu industriju jer se povećanjem istraživačkih i komercijalnih kapaciteta fakulteta poboljšava suradnja između znanosti i industrije u svrhu ispunjenja njezinih izravnih potreba. Razvoj laboratorijske infrastrukture će povećati komercijalne aktivnosti Šumarskog fakulteta i proširiti ga u stvarni sektor drvne industrije. Industrijski primijenjena istraživanja i razvoj u suradnji s poslovnim suradnicima će rezultirati razvojem novih ispitnih metoda u suradnji s projektnim partnerima i industrijskim suradnicima i njihovom implementacijom u tvornički sustav kontrole kvalitete (FPC) kod proizvođača drvenih podova. Konačno, opseg LDG-ovih akreditiranih aktivnosti će postati širi i mnogo učinkovitiji u stvaranju produktivnog okruženja za industriju drvenih podova. Provedba istraživanja i ispitivanjima u suradnji s komercijalnim partnerima (projektni partneri i industrijski suradnici) će rezultirati izradom i implementacijom alternativnih ispitnih metoda bitnih za kvalitetu podnih proizvoda od drva, koji su obvezni djelovi FPC sustava. Novostečena znanja će se uvesti u proizvodne pogone industrijskih suradnika putem provedbenih radionica u LDG-u i individualnih obuka u proizvodnim pogonima. Nakon toga, nova znanja će biti dostupna svim zainteresiranim stranama (suradnicima, proizvođačima drvenih podova, znanstvenicima iz područja drvne tehnologije, studentima drvne tehnologije te krajnjim korisnicima drvenih podova) putem tehničkih publikacija (brošure, radne upute i znanstveni članci), projektnih letaka, web stranice Šumarskog fakulteta, kao i kroz provedbene radionice, informacijske seminare, okrugle stolove i konferenciju. Generalni problem sektora ukazuje da hrvatskoj industriji drvenih podova kojoj, iako proizvodi proizvode potencijalno dobre kvalitete, manjkaju preduvjeti koji bi joj omogućili konkurentan udio na europskom tržištu. Postoji očigledna potreba hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva za edukacijom, tehničkim savjetovanjem i stvaranjem boljih industrijski primjenjivih metoda ispitivanja i kontrole kvalitete. LDG predstavlja najvažniji javni i neovisni ispitni i tehnički centar za industriju drvenih podova u Hrvatskoj, s glavnim fokusom na razvoj tehnologije. LDG je dobro upoznat s potrebama industrije drvenih podnih obloga i drugih građevnih proizvoda od drva jer uspješno njeguje dugogodišnju suradnju s 14 tvrtki od kojih se njih 10 bavi proizvodnjom drvenih podova. Prednost ovog projekta je upravo u činjenici da se on gradi na već postojećim temeljima u svrhu povećanja već produktivne suradnje. Laboratorij je akreditiran za ispitne i kontrolne metode za drvene podne obloge, ljepila za podne obloge i
43
LABORATORY COMPETENCE 9th INTERNATIONAL CONFERENCE Opatija, Croatia 2013
proizvode te sredstva za površinsku obradu, te je ovlašten za provedbu pojedinih obaveznih ispitivanja vezanih uz CE označavanje. Iz svih gore navedenih razloga ali i suradnje s nekoliko EU ovlaštenih instituta, laboratorij je u stanju ponuditi ispitivanja u suradnji sa stranim institutima, potporu i prijenos znanja hrvatskim industrijskim suradnicima. Unatoč tome, LDG nije u mogućnosti provoditi sva ispitivanja za drvene podne proizvode, posebice mehanička ispitivanja te potpunu karakterizaciju površine elemenata drvenih podova što direktno utječe na konkurentnost proizvoda. Nabavka potrebne opreme će omogućiti LDG-u razvoj alternativnih metoda za svakodnevnu upotrebu u FPC-u malog i srednjeg poduzetništva i provedbu potrebnih ispitivanja i istraživanja. Regionalni aspekt je posebice izražen imajući na umu da šume prekrivaju preko 40% teritorija Republike Hrvatske, stavljajući sektor Šumarstva u jedan od najvažnijih tradicionalnih industrijskih faktora nužnih za gospodarski razvitak i ekonomski rast. Industrijske ciljne skupine obuhvaćaju proizvođače drvenih podnih obloga od kojih je većina smještena u područjima od posebne državne skrbi sjeverne i istočne Hrvatske. S približno 1000 zaposlenih, ova industrija zadržava većinu stanovništva u regijama orijentiranim preradi drva i predstavlja vitalan ekonomski faktor za lokalnu zajednicu i njezinu dobrobit. Učinkovit FPC sustav će rezultirati poboljšanjem kvalitete proizvoda od drva, koji su osobito ekološki prihvatljivi, uzimajući u obzir da je drvo najučinkovitiji spremnik ugljičnog dioksida. Primjena drva u trajnoj i održivoj gradnji odgovara načelima ekološke zaštite i očuvanja okoliša. Ekološki aspekt ovog projekta je snažno naglašen u državi poput Hrvatske, čiji glavni resursi leže u nepreglednim šumama kontinentalnih predjela.
3. PROVEDBA Projekt u trajanju od 18 mjeseci nalazi se pri kraju prve trećine. Aktivnosti planirane za ovo razdoblje usmjerene su na povećanje kapaciteta laboratorija u vidu uređenja prostora i instalacije opreme, formuliranje dokumentacije za razvoj i implementaciju novih ispitnih metoda, te pripremu industrijskih suradnika za njihovu implementaciju u praksi. I dok priprema dokumentacije i edukacija suradnika teku uglavnom u skladu s planom, poslovi vezani uz nabavu predstavljaju velik izazov. Ilustracije radi, završetak prve trećine projekta je trebao biti obilježen otvorenjem novog, uređenog i u potpunosti opremljenog laboratorija. Ipak, priprema natječajne dokumentacije i ugovaranje po pravilima IPA-e rezultirali su tek okončanjem nekoliko postupaka i izborom najbolje ponude. 44
LABORATORY COMPETENCE 9th INTERNATIONAL CONFERENCE Opatija, Croatia 2013
To praktično znači da bi konačni dovršetak laboratorija i početak provedbe istraživačkih poslova mogao biti odgođen za dodatnih četiri do pet mjeseci, što još uvijek osigurava dovoljno vremena za uspješan dovršetak planiranih aktivnosti.
4. PREPORUKA Postupak prijave projekta do konačne objave rezultata obilježen je strogom disciplinom, pogotovo u pogledu poštivanja rokova i zadanih formi danih u obrascu prijave i uputama prijaviteljima. Nakon primitka obavijesti o rezultatima natječaja slijedi drugi korak u kome je potrebno predati dokumentaciju kojom se dokazuje da kandidat zadovoljava formalne uvjete natječaja i tada projekt dobiva „sugovornika“ u ugovornom tijelu i službi tehničke pomoći. Od tog trenutka ključna riječ, iako ugovor još nije niti potpisan, postaje komunikacija. Komunikacija je zaista važan aspekt provedbe projekta, ali i dragocjeni „alat“ korisniku sredstava EU. Komunikacija s ugovornim tijelom i službom za tehničku pomoć omogućuje korisniku, a pogotovo onom koji se po prvi put susreće s EU fondovima, da se unaprijed pripremi za kvalitetnu provedbu projekta i da pravovremeno razjasni sve dvojbene situacije kako bi se izbjegao nastanak neprihvatljivog troška. Važno je napomenuti da projekti EU podliježu reviziji Europske komisije još sedam godina nakon uspješnog završetka projekta. Provedba projekta stoga ima dva jednako važna aspekta – postizanje ciljeva zadanih projektnim zadatkom uz prihvaćeni trošak. Stoga, iako se katkada (čak i opravdano!) čini da je provedba projekta suviše formalizirana i preopterećena nepotrebnim papirima u vidu planova, izvještaja na mjesečnoj razini, revizija planova, provedbe javne nabave prema europskim pravilima,… dobro pripremljeni obrasci i njihova redovita upotreba u kombinaciji s kvalitetnom komunikacijom s ugovornim tijelom i tehničkom pomoći uvelike pomažu u provedbi ovog zahtjevnog zadatka. Zahvala: Provedbu projekta Povećanje konkurentnosti hrvatske industrije drvenih podova na EU tržištu (ugovor br: IPA2007/HR/16IPO/001-040512) omogućila je Europska unija putem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU). Europska unija financira 81,02% projekta ukupne vrijednosti 473.579,09 EUR. Korisnik ugovora iskazuje iskrenu zahvalnost tehničkoj pomoći MZOS, SAFU i EU. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ne odražava nužno gledišta Europske unije.
45