13. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST“, Solin, 15.-16.3.2012.
UPRAVLJANJE KVALITETOM U LOGISTIČKOM SUSTAVU QUALITY MANAGEMENT IN LOGISTICS SYSTEM
Dr. sc. Dragutin Funda Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti „Baltazar Adam Krčelić“ Vladimira Novaka 23, 10 290 Zaprešić, Croatia E-mail: dragutin.funda@vspu.hr Tomislava Majić, mag. oec. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13 49 000 Krapina, Croatia Zvonimir Majić, dipl. oec. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ksaver 208, 10 000 Zagreb, Croatia
UDK/UDC: 005.6+658.7 Pregledni rad/Review Primljeno: 10. siječnja, 2012./Received: January 10th, 2012 Prihvaćeno: 21. siječnja, 2012./Accepted: January 21st, 2012
Izvor: Zbornik radova 13. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i društvena odgovornost, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Zagreb, Solin, 2012, str. 595-604.
SAŽETAK Logistika je važan dio gospodarstva. U suvremenim uvjetima označava poslovnu funkciju koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom smislu. U cilju ostvarivanja što većeg profita, racionalni koncept i dobro upravljanje poslovima snabdijevanja postaje iznimno važno za uspjeh i jačanje kompetitivnih prednosti organizacija. Moderna logistika ima sve značajniju ulogu u podizanju razine učinkovitosti. Organizacije koje ne ulažu u razvoj logistike sve više će gubiti bitku s konkurencijom. Međunarodne norme mogu doprinijeti optimizaciji i razvoju poslovanja organizacija. Osobito mogu biti učinkovite u području upravljanja sustavom nabave i opskrbe, prometa i kretanja, održavanja tehničkih sustava, održavanja objekata i infrastrukture, materijalno-financijskog poslovanja itd.
Ključne riječi: logistika, logistički sustavi, norma. „Kad vladaš kvalitetom, vladaš i logistikom.“ Dragutin Funda
1. UVOD Logistika potječe od grčke riječi logistikos, što znači vješt i iskusan u valjanom zaključivanju i prosudbi svih elemenata potrebnih za donošenje optimalnih strateških, operativnih i taktičkih odluka. Logistika je najkraće rečeno upravljanje procesima u organizaciji kao što su: upravljanje narudžbama, upravljanje zalihama, skladištenje, distribucija, nabava materijala, organizacija.
2. LOGISTIKA I LOGISTIČKI SUSTAVI Pod logistikom se podrazumijevaju, primjerice, logistika upravljanja, logistika nabave, logistika marketinga, logistika proizvodnje, distribucijska logistika, informacijska logistika itd.1 U suvremenim uvjetima logistika označava poslovnu funkciju koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom smislu. Poslovna logistika podrazumijeva sustavni pristup upravljanju i kontroli fizičkog tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija koje organizacija šalje na tržište i prima s tržišta. Riječ je o naručivanju, manipulaciji s robom, upravljanju skladištem, upravljanju zalihama, vanjskom i unutarnjem transportu te informacijskom logističkom sustavu. Poslovna logistika i logističke aktivnosti temelje se na sljedećim načelima: kvalitetan proizvod, na pravo mjesto, u odgovarajuće vrijeme, uz najniže troškove. Suvremeni način poslovanja traži pristupačan informacijsko-komunikacijski sustav. Informacijski sustav organizacije je skup: ljudi, programa, metoda i drugih elemenata, svrsihodno povezanih i organiziranih radi obavljanja informacijske aktivnosti. Pod logističkim informacijskim podsustavom podrazumijeva se sveukupnost informacijskih veza u okviru poslovnog logističkog sustava. Logistički informacijski podsustav omogućava funkcioniranje logističkog i distribucijskog sustava. U logističkom informacijskom podsustavu procesi razmjene informacija u pravilu prethode, teku usporedno ili naknadno s fizičkim procesima. Potreba uvođenja logistike došla je u uvjetima kad ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeću potražnju. Zadaća organizacija bila je iznaći način povećanja obujma proizvodnje i unaprjeđivanje proizvodnosti rada. Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i druga sredstva za poboljšavanje tijekova dobara i vrijednosti, čime ona postaje integrirajuća funkcija organizacije. Svrha logistike je troškovno povoljnija proizvodnja i distribucija te postizanje konkurentskih prednosti. Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka dobara i informacija kroz organizaciju. Ciljevi logistike su smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara i informacija te skraćivanje vremena reakcija na naloge korisnika (rokova isporuke). Komponente su logistike: a) gospodarska odnosno vrijednosna (koliko), b) tehnička (kako skladištiti, transportirati, pakirati), c) informacijska (što je kriterij za odlučivanje). Za udovoljavanje navedenim zahtjevima potrebni su logistički postupci koji povezuju sve komponente, što se postiže ukupnom koncepcijom, zbog čega logistika postaje sastavni dio politike uspješnosti organizacije. Na razvoj logistike najviše je utjecala globalizacija gospodarstva na proizvodnom i distributivnom području. Logistički sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno-vremenske preobrazbe dobara u kojima teku logistički procesi. Obilježje logističkih sustava je shvaćanje povezanosti procesa kretanja (transporta) i procesa zadržavanja (skladišta) koji se mogu predstaviti mrežom (kretanje objekata, energije, ljudi i informacija mrežom do čvorova gdje se zadržavaju i usmjeravaju na druga odredišta). Temeljna funkcija logističkih sustava je prostorno-vremenska preobrazba proizvoda s kojom su povezane funkcije promjene količina i vrsta proizvoda te funkcije olakšavanja preobrazbe. 1
B. A. Anikin, redaktor, Logistika, Infra-M, Moskva, 2002., str. 156.
Ove funkcije se obavljaju u procesima: transporta, pregrupiranja i skladištenja (bitni su procesi tijekova proizvoda); pakiranja i signiranja (bitni su procesi pomaganja tijekovima proizvoda); dostavljanja i obrade narudžbi (bitni su procesi tijekova informacija). S obzirom na tekuće logističke procese, logistička područja zadataka proizlaze iz funkcijskih logističkih podsustava u kojima se odlučuje o: držanju zaliha; skladištenju; pregrupiranju; pakiranju i otpremi, transportu; ukupnom izvršavanju naloga. Sukladno tome riječ je o logistici proizvodnje, nabave, distribucije i vraćanja. Ovi logistički sustavi spadaju u logistiku gospodarskih organizacija. Kod trgovinskih organizacija nema logistike proizvodnje, a kod uslužnih organizacija ni logistike distribucije, no značajni su im tijekovi informacija. Vojna logistika, primjerice, obuhvaća transport, smještaj, konačišta i opskrbu trupa kao i transport, skladištenje i održavanje vojne robe i tehnike. Logistički sustav uvijek je podsustav gospodarskog sustava organizacije uz ostale podsustave: proizvodnju, nabava, prodaju, financiranje, ljudske potencijale, istraživanje i razvoj, informiranje itd. Radivojević i Miljuš2 područje logistike raščlanjuju na četiri funkcijska podsustava: a) podsustav logistike nabave - svi tijekovi sirovina, poluproizvoda, pomoćnih materijala i rezervnih dijelova od dobavljača do skladišta repromaterijala u proizvodnoj organizaciji; b) podsustav logistike proizvodnje - svi materijalni tijekovi koji prolaze kroz procese proizvodnje; c) podsustav logistike distribucije - svi tijekovi finalnih proizvoda od skladišta finalnih proizvoda od krajnjih korisnika; d) podsustav logistike snabdjevanja i izvlačenja - svi tijekovi otpadnih materijala, povratni tijekovi proizvoda i prazne ambalaže. Logistika se nalazi unutar poslovnih funkcija nabave, proizvodnje, distribucije, skladištenja itd. (vidi sliku 1). Zadaće pojedinih logistika međusobno se preklapaju (primjerice, logistike nabave, proizvodnje i distribucije).
Slika 1. Logistika unutar poslovnih funkcija
KUPAC
DOBAVLJAČ LOGISTIKA PROIZVODNJE PRIHVAT ROBE
PROIZVODNJA
ŠPEDICIJA
TAMPON SKLADIŠTE LOGISTIKA NABAVE
LOGISTIKA DISTRIBUCIJE
Izvor: izvorno autorsko.
Logistika je važan dio gospodarstva. Logistika razmatra probleme koji nastaju u protoku proizvoda i informacija u organizacijama i mreži organizacija. U cilju ostvarivanja što većeg profita, racionalni koncept i dobro upravljanje poslovima snabdjevanja postaje 2
Gordana M. Radivojević, i Momčilo Miljuš, Logistički sistemi, www.esnips.com, 2007.
iznimno važno za uspjeh i jačanje kompetitivnih prednosti organizacija. Moderna logistika ima sve značajniju ulogu u podizanju razine učinkovitosti. Organizacije koje ne ulažu u razvoj logistike sve više će gubiti bitku s konkurencijom.
2. MEĐUNARODNE NORME I LOGISTIKA Posljednjih godina uvode se organizacijske metode u poslovanje odnosno logistička podrška i sustavi upravljanja kao metode opće organizacije poslovanja. Proučavajući detaljnije svaku od navedenih metoda možemo zaključiti sljedeće: - logistička podrška je dio sustava upravljanja u određenim oblastima kao što su: skladištenje, nabava, zalihe, distribucija itd.; - sustavi upravljanja su organizacijske i proceduralne metode koje omogućavaju funkcioniranje logističke podrške. Riječ je, dakle, o dvije metode koje se dopunjuju, točnije, logistika i sustavi upravljanja su dvije različite podcjeline jedne cjeline. Ukoliko je cjelina djelatnost organizacije, tada su podcjeline logistika i sustavi upravljanja. Treba naglasiti da ne postoji zakon ili norma koja zahtijeva spomenutu kombinaciju. Navedena kombinacija proizlazi iz potrebe za učinkovitim funkcioniranjem sustava upravljanja i logističke podrške organizacije. Danas se načini i pristup poslovanju razlikuju u odnosu na vrijeme prije dva desetljeća. Iznenadne promjene spoznali su ne samo oni koji se bave privatnim poduzetništvom, već i društvo u cjelini. Promjene se ne mogu ograničiti, niti se na njih može utjecati, jer su sastavni dio globalizacije. Teškoće u pronalaženju uloga, neophodnost brze zarade i konkurencija na tržištu postoje, kao što su postojali i ranije. Činilac koji se znatno izmijenio je vrijeme. Kad su iscrpljene mogućnosti za dobit u mnogim oblastima poslovanja i kad su mnoge organizacije postale ekonomski neprofitabilne, na tržištu se pojavila neophodnost za novom pomoćnom metodom, danas poznatom kao logistika. Usporedbom sustava upravljanja i logistike možemo utvrditi da se podudaraju u većini stavaka. Ova podudarnost nije slučajna zato što sustavi upravljanja upravljaju logistikom i daju tehnička rješenja za cjelovitost kvalitete koja zahtijeva jedan sustav upravljanja procesima u organizaciji. Osim navedenih oblasti u kojima se podudaraju, logistika i sustavi upravljanja imaju i druge zajedničke polazne točke u procesima kao što su: kontrola kvalitete primljenog materijala i prostorija za skladištenje, upravljanje materijalom u skladištu koji je u tuđem vlasništvu itd. Primjena međunarodnih norma omogućava organizacijama da povećaju poslovnu izvrsnost, konkurentnost i prepoznatljivost kroz kvalitetu upravljanja, kvalitetu proizvoda i usluga, usmjerenost prema korisnicima, promociju i prodaju, nabavu, proizvodnju, distribuciju, komunikaciju, troškove, stvaranje zadovoljstva zaposlenika i poslovnog entuzijazma, poboljšanje kvalitete rada, razvoj svijesti o kvaliteti pojedinca i cjelokupne organizacije uz stalno unaprjeđivanje svih elemenata sustava upravljanja s pozitivnim utjecajem na učinkovitost ukupnog poslovanja. ISO 9001:2008, Quality management systems - Requirements3 je sustav upravljanja procesima organizacije koji utječu direktno ili indirektno na kvalitetu pružanja proizvoda i usluga. O kojim procesima je riječ zavisi od djelatnosti organizacije. Procesi koji se najčešće susreću prilikom uvođenja i primjene ISO 9001 su: organizacija, razvoj proizvoda, nabava materijala, zaposlenici, proizvodnja, kontrola 3
ISO 9001:2008, Quality management systems - Requirements, Fourth edition, 2008.
proizvoda i materijala, distribucija proizvoda, skladištenje, usluga/podrška poslije prodaje, sljedivost proizvoda, načini upravljanja, obrazovanje zaposlenih u skladištu, unutarnja kontrola skladišta itd. U procesima logistike ulažu se veliki napori za pronalaženje i otklanjanje problematičnih mjesta, iako u praksi nije moguće njihovo apsolutno eliminiranje zbog stohastičke pojave logističkih zahtjeva. Radi smanjivanja utjecaja potencijalnih pogrešaka na realizaciju procesa treba biti pripremljen na njihovu pojavu i adekvatno reagiranje ukoliko se one pojave. Kao sredstvo podrške u rješavanju ovih problema i unaprjeđivanju procesa, koriste se razne metode za upravljanje kvalitetom. Riječ je, primjerice, o Pareto analizi, kontrolnim kartama, dijagramu uzroka i posljedica, dijagramu tijeka itd. Primjena navedenih metoda zauzima sve značajnije mjesto u proizvodnim, ali i neproizvodnim djelatnostima, dakle i u logistici. Sustavi upravljanja u logistici zahtijevaju pravovremene, točne i pouzdane informacije o logističkim procesima, aktivnostima i sustavima. Za učinkovito upravljanje kvalitetom neophodno je raspolagati jednim sveobuhvatnim metodološki osmišljenim i razrađnim sustavom identifikacije, prikupljanja, obrade, distribucije i prezentacije relevantnih informacija i podataka. Integriranu podršku upravljanju kvalitetom u logistici u tom smislu daje koncept logističkog kontrolinga.4 Logistika i upravljanje lancem opskrbe sve brže postaje ključni pokretač učinkovitosti organizacije. Ipak, da bi organizacija mogla iskoristiti mogućnosti koje dobro upravljanje lancem opskrbe nudi, nužno je poznavati način funkcioniranja lanca opskrbe i međuzavisnosti između njegovih dijelova. To se, ponajprije, odnosi na rukovoditelje i zaposlenike koji su odgovorni za funkcioniranje pojedinih dijelova lanca opskrbe (logistika, skladištenje, distribucija, planiranje i upravljanje proizvodnjom, planiranje potražnje, prodajna operativa, nabava) i svih ostalih koji žele bolje razumjeti funkcioniranja lanca opskrbe te sagledati mogućnosti za povećanje učinkovitosti. Na taj način uvelike se pomaže organizacijama u razumijevanju glavnih generatora logističkog troška i učinkovitosti i na koji način boljim upravljanjem lancem opskrbe postići konkurentsku prednost. Pravilno skladištenje i transport trebaju osigurati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane tijekom cijelog distribucijskog lanca: od proizvođača hrane, preko transporta i skladištenja do isporuke hrane trgovačkim lancima, hotelima, restoranima i krajnjim potrošačima. Pravilno rukovanje, skladištenje i transport hrane u hladnom lancu ponajprije uključuje osiguranje i nadzor pravilnog temperaturnog režima nužnog za osiguranje zdravstvene ispravnosti i neškodljivosti. Organizacije koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, transportom ili prodajom hrane iz svih grana prehrambene industrije, proizvođači hrane, organizacije koje se bave transportom hrane, trgovački lanci, hoteli i restorani, proizvođači hrane koji imaju vlastiti transport i skladištenje, pekari, slastičari, klaonice, mesnice, odgovorne osobe za upravljanje kvalitetom, unutarnji prosuditelji itd. trebaju biti upoznati sa zahtjevima dobre distribucijske prakse propisanim hrvatskim zakonima i pravilnicima, zakonodavstvom Europske unije kao i zahtjevima Hazard Analysis and Critical Control Point (HACCP) system and guidelines for its aplication,5 sustava upravljanja sprječavanjem rizika kakvi smanjuju sigurnost hrane i pića, koji se primjenjuje na sve proizvodne postupke te međunarodne norme za sustav upravljanja
4
Milorad Kilibarda, Logistički kontroling kao podrška upravljanju kvalitetom u logistici, 34. Nacionalna konferencija o kvalitetu, Kragujevac, 2007. 5 Hazard Analysis and Critical Control Point (HACCP) system and guidelines for its aplication, Annex to CAC/RCP 1-1969, Rev. 3, 1997.
hranom ISO 22000:2005, Food safety management systems - Requirements for any organization in the food chain,6 koja opisuje sustav upravljanja sigurnošću hrane. Informacija predstavlja sredstvo neprocjenjive vrijednosti koje zahtijeva, štoviše nameće, odgovarajuću brigu. Čuvanje informacija na sigurnome sprječava razne oblike rizika, ponajprije pridonosi jamstvu radnoga kontinuiteta. Kad organizacija namjerava uvesti sustave upravljanja informacijskom sigurnošću, to znači da će ISMS u potpunosti biti usklađen sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti,7 Zakonom o zaštiti osobnih podataka,8 Uredbom o načinu pohranjivanja i mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka,9 kao i s međunarodnim normama ISO/IEC 27001:2005 i ISO 17799:2005, Upravljanje i prosudba rizika za informacijsku sigurnost. Međunarodna norma ISO/IEC 27001:2005 Information technology - Security techniques - Information security management systems - Requirements10 obuhvaća sve vrste organizacija (gospodarske organizacije, državne ustanove, neprofitne organizacije itd.). Ova međunarodna norma definira zahtjeve za uspostavljanje, primjenu, rad, nadzor, provjeru, održavanje i unaprjeđivanje dokumentiranog sustava upravljanja sigurnošću informacija u kontekstu cjelokupnih poslovnih rizika organizacije. Ona definira zahtjeve za primjenu sigurnosnih kontrola prilagođenih potrebama svake pojedine organizacije ili njezinog dijela. To je osobito važno za logističko-informacijski podsustav koji treba omogućiti funkcioniranje logističkog i distribucijskog sustava. Norma EN 60601-1, Medical Device Safety Standard,11 odnosi se na sigurnost medicinsko-električnih sustava. Opisuje sigurnosne uvjete neophodne za pružanje zaštite za pacijenta, operatora i okoliš. Normu koriste proizvođači koji sastavljaju i prodaju kombinaciju električne opreme koja uključuje jednu ili više komponenti medicinsko-električne opreme. Oprema mogu biti različiti objekti, u prilog jednom ili kombinacija ovih predmeta. Norma je namijenjena za korištenje zaposlenicima iz medicinskih institucija koje sastavljaju takve sustave. Pravilno skladištenje i transport lijekova s ciljem očuvanja njihove kvalitete, učinkovitosti i neškodljivosti nužni su tijekom cijelog distribucijskog lanca: od proizvođača lijekova, preko veletrgovaca do depoa lijekova, ljekarni ili bolničkih ljekarni. Hladni lanac obuhvaća put temperaturno osjetljivih lijekova od proizvođača do krajnjeg korisnika. Upravljanje hladnim lancem obuhvaća sve mjere koje je potrebno poduzeti u distribucijskom lancu radi smanjenja nepovoljnih utjecaja okoline na kvalitetu, učinkovitost i sigurnost lijeka. Metode upravljanja zalihama često dovode do rezultata koji prelaze početna očekivanja, posebno u dijelu gdje zalihe nastaju da bi pokrile nedostatke u procesima. Preduvjet za uspješno upravljanje zalihama je razumijevanja troška i uzroka zaliha. Učinkovito upravljanje zalihama važno je zaposlenicima odgovornim za upravljanje zalihama i planiranje unutar lanca opskrbe (planiranje potražnje, proizvodnje i nabave), zaposlenicima u drugim dijelovima lanca opskrbe (nabava, skladišta, prodajna operativa, distribucija i proizvodnja) koji utječu na visinu zaliha te svima onima koji žele poboljšanjem protočnosti materijala poboljšati učinkovitost. Ponajprije, upravljanje zalihama važno je organizacijama kojima zalihe predstavljaju opterećenje kako u financijskom, tako i u operativnom smislu.
6
ISO 22000:2005, Food safety management systems - Requirements for any organization in the food chain, 2005. 7 Zakon o informacijskoj sigurnosti, Narodne novine, broj 79./2007. 8 Zakon o zaštiti osobnih podataka, Narodne novine, broj 103./2003. 9 Uredba o načinu pohranjivanja i mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka, Narodne novine, broj 139./2004. 10 ISO/IEC 27001:2005, Information technology -- Security techniques -- Information security management systems -- Requirements (ISO/IEC 27001:2005), First edition, 2005. 11 EN 60601-1, Medical Device Safety Standard, Medicinska električna oprema, Brussels, 2001.
Sustavi upravljanja12 mogu doprinijeti optimizaciji i razvoju poslovanja organizacija koje se bave proizvodnjom, trgovačkom ili uslužnom djelatnošću, ali i državnog i javnog sektora. Osobito mogu biti učinkoviti u području upravljanja sustavom nabave i opskrbe, prometa i kretanja, održavanja tehničkih sustava, održavanja objekata i infrastrukture, materijalno-financijskog poslovanja itd.
3. ZAKLJUČAK Logistika je važan dio gospodarstva. Razmatra probleme koji nastaju u protoku proizvoda i informacija u organizacijama i mreži organizacija. U suvremenim uvjetima logistika označava poslovnu funkciju koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom smislu. Menadžeri za logistiku upravljaju informacijama i materijalima na razini organizacija. Uz to moraju biti u stanju planirati, upravljati ili mijenjati ukupni lanac stvaranja dodane vrijednosti. Poznavanjem načela i metoda uspostave i održavanja sustava upravljanja, zatim metoda, tehnika, postupaka i alata u sustavu kontrole kvalitete proizvoda i usluga te vrjednovanja sustava upravljanja, menadžeri dobivaju učinkoviti alat u planiranju, organizaciji i provedbi logističkog sustava. U cilju ostvarivanja što većeg profita, racionalni koncept i dobro upravljanje poslovima snabdjevanja postaje iznimno važno za uspjeh i jačanje kompetitivnih prednosti organizacija. Moderna logistika ima sve značajniju ulogu u podizanju razine učinkovitosti. Organizacije koje ne ulažu u razvoj logistike sve više će gubiti bitku s konkurencijom. Međunarodne norme mogu doprinijeti optimizaciji i razvoju poslovanja organizacija koje se bave proizvodnjom, trgovačkom ili uslužnom djelatnošću, ali i državnog i javnog sektora. Osobito mogu biti učinkovite u području upravljanja sustavom nabave i opskrbe, prometa i kretanja, održavanja tehničkih sustava, održavanja objekata i infrastrukture, materijalno-financijskog poslovanja itd.
Abstract: QUALITY MANAGEMENT IN LOGISTICS SYSTEM Logistics is an important part of the economy. In modern terms means a business function that deals with the coordination of movement of materials, products and goods in the physical, informational and organizational sense. In the order to achieve the greatest possible profit, the rational concept and good governance of supply operations is becoming increasingly important for success and strengthening the competitive advantage of organizations. Modern logistics has a significant role in raising the level of efficiency. Organizations that do not invest in the development of logistics will increasingly lose the battle with the competition. International Standards can contribute to the optimization and business development of organizations. In particular, they can be effective in the field of management system of procurement and supply, traffic and movement, maintenance of technical systems, maintenance of facilities and infrastructure, material and financial operations, etc.
Key words: logistics, logistics systems, standard. 12
Objašnjene su samo neke norme u upravljanju kvalitetom i drugim područjima. Organizacija može, sukladno djelatnosti, primijeniti i druge norme u cilju planiranja, organiziranja, provedbe i unaprjeđivanja logističkog sustava.
4. LITERATURA 1. Anikin, B. A, redaktor: Logistika, Infra-M, Moskva, 2002. 2. EN 60601-1, Medical Device Safety Standard, Medicinska električna oprema, Brussels, 2001. 3. Hazard Analysis and Critical Control Point (HACCP) system and guidelines for its aplication, Annex to CAC/RCP 1-1969, Rev. 3, 1997. 4. ISO 9001:2008, Quality management systems - Requirements, Fourth edition, 2008. 5. ISO 22000:2005, Food safety management systems - Requirements for any organization in the food chain, 2005. 6. ISO/IEC 27001:2005, Information technology - Security techniques - Information security management systems - Requirements (ISO/IEC 27001:2005), First edition, 2005. 7. Kilibarda, M., Logistički kontroling kao podrška upravljanju kvalitetom u logistici, 34. Nacionalna konferencija o kvalitetu, Kragujevac, 2007. 8. Radivojević, Gordana i M. Miljuš, Logistički sistemi, www.esnips.com, 2007. 9. Uredba o načinu pohranjivanja i mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka, Narodne novine, broj 139./2004. 10. Zakon o informacijskoj sigurnosti, Narodne novine, broj 79./2007. 11. Zakon o zaštiti osobnih podataka, Narodne novine, broj 103./2003.