Čudesna priroda -Derek Harvey by Mozaik knjiga

Čudesna priroda stavlja pod povećalo 100

najzagonetnijih životinja na Zemlji da bi vam približila NAJBRŽE, NAJSNAŽNIJE, NAJSMRTONOSNIJE, NAJŽILAVIJE, NAJLJIGAVIJE, NAJSMRDLJIVIJE, i NAJGLASNIJE životinje koje postoje. Uz zadivljujuće prikaze te nevjerojatne činjenice i statističke podatke o svakoj životinji, Čudesna priroda otkriva superzvijezde iz prirode na način na koji ih nikad prije niste vidjeli.

Otkrijte koja životinja ima najsnažniji ugriz! • Saznajte zašto je gepard najbrži trkač! • Budite licem u lice s najsmrtonosnijom životinjom na Zemlji!

w w w.mozaik- knjiga.hr

149,00 kn

ISBN 978-953-14-2131-7 Fotografije na naslovnici: prednjica: Dorling Kindersley: Twan Leenders br, cl, Paignton Zoo, Devon l; Dreamstime.com: Isselee cb, bc, Jagronick c; Getty Images: Stone / Art Wolfe cr; NHPA / Photoshot: Stephen Dalton tc; poleđina: Alamy Images: H Lansdown cla; Corbis: Ocean cra; Dorling Kindersley: Peter Minister fclb; Dreamstime.com: Amwu br, Jocic tl; Getty Images: Karen Gowlett-Holmes cl, Stuart Westmorland cr; Andrew Kerr / .dotnamestudio: c; naturepl.com: Bence Mate tr; hrbat: Dorling Kindersley: Paignton Zoo, Devon t; Dreamstime.com: Olga Bogatyrenko b

100 NAJVEĆIH NAJVEĆIH, NAJBRŽIH I NAJSMRTONOSNIJIH BIĆA NA PLANETU

100 NAJVEĆIH, NAJBRŽIH I NAJSMRTONOSNIJIH BIĆA NA PLANETU

Derek Harvey

AŽN

STR IJI UGRIZ

SADRŽAJ TR NA J B R Ž I

ČUDESNA GRAĐA TIJELA

SPORTAŠI MEĐU ŽIVOTINJAMA

SISAVCI PTICE GMAZOVI VODOZEMCI RIBE BESKRALJEŽNJACI

TKO RUŠI REKORDE?

18 46 60 74 82 88

106

SISAVCI PTICE GMAZOVI RIBE BESKRALJEŽNJACI

110 132 144 148 156

TKO RUŠI REKORDE?

168

ISBN 978-953-14-2131-7

Za nakladnika Bojan Vidmar

Lektura Diana Greblički-Miculinić

Glavni urednik Zoran Maljković

Korektura Željka Crnogorac

Urednik Vid Jakša Opačić

Grafički urednik Ivica Jandrijević

Prijevod s engleskog Alica Bjeli Duduković

Tisak TBB, Slovačka, ožujak 2017.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000956370. Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektroničkom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.

ŽIVI PLANET

ŽIVOTINJE KOJE SE MIJENJAJU 10

SVI OBLICI I VELIČINE

TIJELO

JBRI

Ž N I JA M A JKA

ŽIVOTINJSKI STIL ŽIVOTA

R .2

AČ

STR .

234

14 TI

ŽIVOTNE PRIČE

NATPRIRODNA OSJETILA

SISAVCI PTICE GMAZOVI RIBE BESKRALJEŽNJACI

172 188 196 198 200

SISAVCI PTICE BESKRALJEŽNJACI

220 234 236

TKO RUŠI REKORDE?

216

TKO RUŠI REKORDE?

248

POJMOVNIK

250

KAZALO

253

SJEVERNA ŠUMA

ŽIVI PLANET Život je počeo u Zemljinim oceanima prije otprilike 3,5 milijardi godina. Otad se širio prema svakome kutku planeta u bezbroj različitih oblika. Među brojnim životinjama koje nastanjuju kopno i more nekoliko je istinskih superzvijezda prirode koje se mogu pohvaliti nevjerojatnim sposobnostima, izvrsnim tijelima i fascinantnim načinom života.

OBRAĐENA ZEMLJA Gotovo jedna desetina Zemljina kopna koristi se za poljoprivredu. Na obrađenoj zemlji uspijevaju biljni usjevi i domaće životinje te divlje životinje koje su uspjele preživjeti uz ljude.

9,5 %

SAVANA U tropskoj je savani vruće tijekom cijele godine, no postoje suha i vlažna razdoblja. Nekoliko stabala i grmova nudi malo hladovine. U afričkoj savani životinje koje pasu, poput gnua i zebre, slijede kiše u potrazi za svježom travom, pa postaju lovinom lavovima i ostalim mesojedima. 10 %

POLARNI LED Polarna područja – Sjeverno ledeno more oko Sjevernoga pola i Antarktika oko Južnoga pola – uglavnom su prekrivena debelim slojem leda. Mnoge se polarne životinje debelim slojevima krzna, perja ili masnoće štite od hladnoće, a neke ribe u svojoj krvi imaju antifriz.

Guste šume dalekoga sjevera uglavnom su šume crnogoričnoga drveća. Tijekom kratkih ljeta obiluju hranom, ali za dugih, hladnih zima hrane nema dovoljno. Neke životinje zimi spavaju zimski san, a neke se sele na jug.

11 %

TROPSKA ŠUMA Bujne zimzelene šume blizu ekvatora dom su barem polovini svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Ove šume, koje često nazivaju džunglama, uvijek su tople i vlažne. Njihovo cvijeće, voće i listovi bogat su izvor hrane. Životinje žive na svim razinama, od vrhova najvišega drveća do tamnoga šumskog tla.

17 %

8,5 %

Svjetski biomi

ŠUME UMJERENOGA POJASA

Biolozi dijele svijet na biome, područja sličnih pejsaža, klime te biljnoga i životinjskoga svijeta. Brojevi na slici prikazuju koliko površine Zemljina kopna zauzima svaki biom.

Širokolisno bjelogorično drveće buja u blagim (umjerenim) klimama. Ljeta su topla, zime hladne, a kiša pada tijekom cijele godine. Ptice, medvjedi, jeleni i mali sisavci napreduju u takvim šumama.

TRAVNJACI UMJERENOGA POJASA Hladniji od savana, travnjaci

umjerenoga pojasa također imaju manje padalina, pa u njima ne može uspijevati drveće i grmlje. Oni su dom velikim životinjama koje pasu, poput bizona i antilope.

Zemlja je vodeni svijet s golemim oceanima koji prekrivaju gotovo tri četvrtine njezi29 % ne površine. Plitka mora blizu kopna, posebice oko koraljnih grebena, bogata su biljnim i životinjskim svijetom. Životinje koje žive u otvorenim oceanima moraju biti dobri plivači da bi se kretale kroz morske struje. U najdubljem oceanu, do 11 km ispod površine mora, životinje se moraju nositi s potpunom tamom, vrlo niskim temperaturama i tlakom koji bi ubio čovjeka.

71 %

6% SREDOZEMLJE

Područja sa sredozemnom klimom imaju kratke, vlažne i blage zime te duga i suha ljeta. Grmovi, nisko drveće i kaktusi te druge biljke otporne na sušu rastu u njihovu surovom krajoliku. Ovdje žive divlje koze, risovi, čagljevi, divlje svinje i supovi.

TUNDRA

5,5 %

Ravna područja tundre koja okružuju Arktik nisu pod ledom, ali tlo ispod površine uvijek je smrznuto. Tundra se ljeti budi uz cvijeće i kukce, a i mnoge se ptice i sisavci sele radi hrane i razmnožavanja.

PUSTINJA

19,5 %

Mjesta s manje od 250 mm kiše u godini nazivaju se pustinjama. U njima je obično vruće – do vrelih 50 °C preko dana – pa su stjenovite ili prekrivene pijeskom. Pustinjske životinje mogu preživjeti s vrlo malo vode. Mnoge su aktivne noću, kada je hladnije.

UVOD

ŽIVOT U OCEANU

SVI OBLICI I VELIČINE pr ste n

ža rn jak a.

BESKRALJEŽNJACI Oko dvije trećine svih poznatih životinjskih vrsta su beskralježnjaci. Skupine beskralježnjaka uključuju: žarnjake, mekušce, bodljikaše, spužve, crve i člankonošce. Ove životinje imaju nekoliko zajedničkih obilježja, osim činjenice da im nedostaje kralježnica. Poznati beskralježnjaci uključuju crve, člankonošce poput kukaca, rakova i paukova te puževa, koji su mekušci. Međutim, mnogi su beskralježnjaci toliko neprimjetni ili sićušni da ih nikad ne primijetimo. Mnogi se nalaze samo u moru. Ostali, poput kukaca, žive na kopnu i uobičajeni su diljem svijeta.

ekuš inje m ekoga ci koje č tijela esto š t ljuštura iti čvrsta , kao indijske lađice (d kod esno). Život

Bodljikaši

i s tijelima Morski sisavc aju pet im o koja čest dijelova. ih k a n d je avu a bodljik Većina im astu kožu. ljič ili bubu

i Crv

ek Va ko riv nj no po tije a ko ski s šc kre lo lu ke i tlji s m tića let vih no vo no go gu .

im kan a me krugl i , o crv kim gač oja su Neki ici. u d k . a etn es ta tinj tijelim losna nam o v Ži ili p e kao živ

Čl

ivot ne ž ene za v a t os ju ršć Jedn e pričv i filtrira e. v d i o o ž l t v koje orsko nu iz m hra

ve Spuž inje

ja i rn ne Ža mo ića s je e an a b žu e, sk ru uz or ok ed m ih M la ta što os ma ti us

Svijet je prepun životinja. Mi poznajemo više od 1,5 milijuna različitih vrsta životinja svih oblika i veličina koje možemo zamisliti. Zapravo, ima ih toliko da je cijela grana biologije – sistematika – posvećena njihovoj klasifikaciji u skupine, a temelji se na njihovim zajedničkim obilježjima.

“Moguće je Ži ice pe votin k rje je lag ljun m, n prek an . Ve esu riv i s ćin ja en e ke a let ih ja i i i m im ma ju og a ul et jet i.

da postoji

40 milijuna neotkrivenih

vrsta.”

KRALJEŽNJACI Većina životinja koju najbolje poznajemo – uključujući ljude – su kralježnjaci. Njihovo je ključno obilježje kralježnica, koja se sastoji od malih kostiju pod nazivom kralješci. Kralježnica je središnji dio unutarnjega skeleta što ga pokreću mišići. Većina kralježnjaka ima udove (ruke ili noge) ili peraje, koje su poredane u parovima, složene osjetilne organe i vidljivi mozak. Pet tipova kralježnjaka su: ptice, sisavci, gmazovi, vodozemci i ribe. Sisavci, ptice i određene ribe mogu kontrolirati svoju tjelesnu temperaturu, što ih čini manje ovisnima o vanjskim uvjetima.

Sisavci

Životinje p rekrivene krznom il i dlakama , koje doje svo je mlad unce. Većina rađa živ e mlad unce.

UVOD

koje e tinje ljikave Rib živo od b ene Vod u i imaju je. j a pliva snate per ge. ili me diše na škr Većina

Živ do i d otin zem živ ažde je po ci raz e na vnja put ža m ko ka b no p ža nu koje a va , a d ju li s jelo uv eu m od vij ičn o i. ek

Živo zovi ljus tinje p k r guš ama p ekrive tera o pu ne Već ina , kroko t zmija , ih n d ese ila i ko jaja rnja . ča.

ŽIVOTINJE KOJE SE MIJENJAJU U prirodi ništa zadugo ne ostaje isto. Tijekom mnogih generacija živa se bića postupno mijenjaju ili prilagođavaju, tako da su bolje prilagođena svojoj okolini. Ona bića koja se ne uspiju prilagoditi, nestaju – izumiru. Ovaj se proces spore promjene naziva evolucijom i stvorio je nevjerojatnu raznolikost životinja koju danas vidimo.

KAKO DJELUJE EVOLUCIJA?

Zebre Prugasto je krzno korisno obilježje za zebre. Pomaže im da se prepoznaju i povežu s primjercima njihove vrste, što je važna sposobnost životinja koje žive u krdima.

Mlade su životinje sklone sličiti svojim roditeljima jer se obilježja preslikavaju s roditelja na potomke. No ovaj proces preslikavanja nije egzaktan, a ponekad mladunci razviju nova obilježja. Ako je novo obilježje korisno – poput boje krzna koja omogućuje bolje prikrivanje – životinja će vjerojatno duže i uspješnije živjeti, pa će stvoriti više potomaka koji će također imati ovu korisnu osobinu.

Tijelo mu je bilo nezgrapno i teško.

Barapasaurus je bio dugačak 18 m od glave do vrha repa.

GOLEMI SISAVCI Veliki događaji, poput golemih vulkanskih erupcija ili udara meteorita, mogu promijeniti okolinu životinja toliko brzo da se one ne mogu dovoljno brzo prilagoditi, pa mnoge vrste izumiru. To se zove masovno istrebljenje. Pošto je masovno istrebljenje prije 65 milijuna godina ubilo dinosaure, razvili su se veliki sisavci da zauzmu njihovo mjesto. To su bili: golemi nosorog, visok 5,5 metara, te golemi ljenjivci, dabrovi i pasanci.

Fleksibilni rep pomagao je uravnotežiti dugački vrat.

Divovski pasanac Glyptodon, daleki rođak modernih pasanaca, živio je u razdoblju od prije 5 milijuna do 10 000 godina.

Debela, ljuskava koža

Noge poput stupova

Barapasaurus – gubitnik

Suvremeni je pasanac znatno manji.

Sauropodi su hodali na vrhovima svojih prstiju.

Dinosauri sauropodi, poput ovoga Barapasaurusa, bili su neki od mnogih gubitnika tijekom masovnoga istrebljenja prije 65 milijuna godina.

Kratka, duboka glava

Dugački vrat omogućavao je dinosaurima da dosegnu lišće visoko na drvetu.

“99,9 % svih životinjskih vrsta

Široki zubi za mljevenje biljne hrane

koje su nekada živjele sada su

izumrle.”

Gola koža na glavi i vratu

Snažan kljun za trganje mesa

POBJEDNICI I GUBITNICI

Lešinar – pobjednik Kada pogledate lešinara, gledate

Mislimo da su dinosauri davno izumrli, ali to jednoga od evolucijskih pobjednika. Koža nije potpuno točno – njihovi su potomci još prekrivena ljuskama i oči gmaza podsjetnik uvijek s nama. Teropodi su bili skupina su da ptice potječu od dinosaura. dinosaura koja je hodala na dvije noge. Njima su pripadali i dobro poznati Tyrannosaurus i Velociraptor. Prije oko 160 Obična milijuna godina nekim je manjim teropodima pera izraslo perje, možda da ih zagrije. Oni su se kasnije počeli služiti svojim pernatim prednjim udovima za klizanje ili letenje. Naposljetku su ovi pernati teropodi evoluirali u ptice. Kada su dinosauri izumrli, pošto se golemi meteorit sudario sa Zemljom prije otprilike 65 milijuna godina, ptice su preživjele.

Ruke s tri prsta

Debele kosti podnosile su golemu težinu dinosaura.

Predak ptica Pandže na stopalima s tri prsta

Teropod Guanlong, otprilike visok kao i čovjek, bio je manji rođak Tyrannosaurusa. Guanlong je imao golemu krestu na glavi, a koža mu je vjerojatno bila prekrivena običnim perima.

UVOD

Zdepasta stopala kao u slona

TIJELO Tijela životinja sastoje se od stanica koje su grupirane da bi oblikovale tkiva poput mišića i kostiju te organa kao što su mozak, bubrezi, oči i koža. Organizacija tkiva i organa u životinjskim je tijelima vrlo različita, ali kod blisko povezanih vrsta životinja obično je slična. Gotovo je uvijek riječ o najboljoj organizaciji prilagođenoj jedinstvenomu načinu života svake vrste. Duplje za oči postavljene su prema naprijed, kako bi točno procijenile udaljenosti.

Najveći od velikih mačaka, tigar je posljednji stroj za lov. Njegovo je tijelo dovoljno nevidljivo da se neprimjetno prikrada kroz nisku vegetaciju, ali dovoljno je snažno da usmrti plijen veličine divljega goveda.

Kralježnica je fleksibilna, što tigra čini gracioznim i pokretljivim.

Zubi uključuju očnjake za probadanje i kutnjake za rezanje.

Fleksibilna čeljust široko se otvara da bi obuhvatila veliki plijen.

Snaga i nevidljivost

Kratka lubanja sadrži točke na kojima se spaja sa snažnim mišićima čeljusti.

ŽIVOTINJE S KRALJEŽNICOM Kralježnjaci (ptice, sisavci, gmazovi, vodozemci i ribe) imaju unutarnji skelet koji se sastoji od hrskavice ili kosti. Skelet podupire tijelo, daje okvir za koji se mogu spojiti mišići i štiti unutarnje organe. Mozak se nalazi unutar lubanje. Leđna moždina – vitalni dio živčanoga sustava – proteže se kroz kralježnicu koja se sastoji od malih, međusobno povezanih kostiju koje se nazivaju kralješcima.

Nema potrebe za nogama Većina kralježnjaka ima ili udove (ruke, noge, krila) ili peraje. Iznimka su zmije. Skelet zmije – poput ove kobre – sastoji se samo od lubanje, kralježnice i rebara. Rebra na zmijinu trbuhu mogu se razmaknuti kada proguta golemi obrok. Repni dio nema rebara. Zglobovi između kralježaka vrlo su snažni.

Duboka prsa s prostorom za velika pluća.

SLIČNI, A RAZLIČITI

Dugačke, snažne noge omogućuju tigru skokove dugačke do 10 m.

Unatoč nevjerojatnoj prirodnoj raznolikosti, neke su vrste veoma slične. Vrste koje sliče obično su srodne, ali ne uvijek. Na prvi pogled kljunati ježak iz Australije sliči europskomu ježu, ali zapravo je rođak čudnovatoga kljunaša. Ni jež ni ježak ne mogu brzo trčati ili se silovito boriti da bi izbjegli opasnost, ali oba su razvila sličnu obranu – oštre bodlje da drže neprijatelje na odstojanju.

Jež Savršeno oštre savijene pandže mogu se povući u stopalo.

Kada je u opasnosti, jež se može sklupčati u čvrstu, bodljikavu loptu koju većina napadača ostavi na miru.

Kljunati ježak Ježak se može sklupčati poput ježa. Također se može zakopati u zemlju tako da mu se vide samo bodlje.

OKLOP PO MJERI Člankonošci – poput rakova, kukaca, stonoga i pauka – imaju zajednički vanjski skelet koji pristaje kao savršeni oklop. Egzoskelet ili epiderma prekriva cijelo tijelo životinje uključujući dijelove usta i oči. Izrađen je od lakoga, fleksibilnog materijala koji se naziva hitin, a ojačan je mineralima. Egzoskelet daje izvrsnu potporu i zaštitu, ali ograničava kretanje i rast.

Težak slučaj Kod nekih velikih člankonožaca, poput ovoga kopnenog raka, egzoskelet je pojačan vapnenačkim sadržajem koji se zove kalcijev karbonat, što ga čini izrazito čvrstim. Uski kukovi prikladniji su za trčanje i skakanje nego za penjanje.

PROSTOR ZA RAST Za razliku od unutarnjega skeleta kralježnjaka, egzoskelet člankonošca ne raste sa životinjom, pa ga se mora redovito odbacivati ili presvlačiti ili obnavljati. Ova smeđa baršunasta tarantula iz Ekvadora bit će slaba i ranjiva nekoliko sati nakon presvlačenja. Sakrit će se na sigurno mjesto i čekati novi, prostraniji egzoskelet da očvrsne.

Kralješci imaju oblik koji ih spaja.

SNALAŽENJE BEZ SKELETA Beskralježnjaci nemaju vanjski skelet da podupire njihova tijela na različite načine. Većina crva održava svoj oblik uz pomoć pritiska unutarnje tekućine (otprilike kao balon pun vode), dok zvjezdača i morski ježinci razvijaju vapnenačku ljušturu točno ispod kože. Mnogi mekušci, uključujući rumenke i kamenice, imaju čvrstu vapnenačku ili bisernu ljušturu. Drugi se, poput lignji i hobotnica, uglavnom oslanjaju na podršku vode u kojoj žive. Reducirana ljuštura ili rožnati listić

Probavni sustav

Veliko oko

Mišićavi pipci kojima se koristi za rukovanje plijenom

Dugačke bedrene kosti nalaze se u jednima od najvećih tigrovih mišića.

Gnjecava lignja

Škrge

Lignja nema skelet, ali neke lignje posjeduju unutarnju ljušturu koja je reducirana, a štiti stražnji dio životinje. Mišićavo se tijelo oslanja na podršku morske vode, a neke vrste mogu narasti do nevjerojatnih veličina.

Produljivi krakovi kojima se koristi za napad i obranu

“Veliki se

jastog može

Gležnjevi podignuti iznad tla služe kao amortizeri. Tigrovi hodaju na četiri prsta na svakome stopalu.

Dugački rep pomaže održavanju ravnoteže kod trčanja i penjanja.

presvlačiti i do100 puta

tijekom svojega života.”

UVOD

Tijelo je dugačko i usko, savršeno za kretanje kroz gustu šumu.

ŽIVOTINJSKI STIL ŽIVOTA Sve životinje dijele isto temeljno obilježje – sve su sposobne rasti, hraniti se, razmnožavati se, kretati se, opažati svijet oko sebe i komunicirati na nekoj razini. No načini na koji životinje to čine bitno se razlikuju, što uzrokuje spektakularnu raznolikost njihovih stilova života i ponašanja.

Grabežljivac i plijen Da bi jeo, kameleonova nevidljivost i precizno ciljanje moraju pobijediti oprezna osjetila, prikrivanje i pokretljivost njegova plijena, kukaca.

Jezik ubrzava brže nego borbeni mlažnjak.

Meta uhvaćena na udaljenosti do 1,5 dužine tijela

OSJETLJIVA BIĆA Osjetila su vitalna za preživljavanje životinja jer im pomažu da izbjegnu opasnost i da pronađu hranu ili partnera. Poput ljudi, većina životinja može opaziti svjetlo i dodir te posjeduje kemijske osjete kao što su okus i miris te može osjetiti zvučne valove ili druge vibracije. Neke životinje posjeduju dodatne osjete, koji su bitno drugačiji od naših, kao što je način na koji ptice selice pronalaze svoj put služeći se Zemljinim magnetskim poljem.

Vidjeti nevidljivo Pčele mogu otkriti ultraljubičasto svjetlo, koje ljudsko oko ne može vidjeti. Cvijeće često ima ultraljubičaste oznake, nama nevidljive, koje usmjeravaju pčele prema njihovoj peludi i nektaru.

IZVOR ENERGIJE Biljke dobivaju svoju energiju od Sunčeve svjetlosti, ali životinje moraju dobiti energiju koja im je potrebna za život i rast jedući druga živa bića ili njihove ostatke. Životinje koje jedu biljke nazivaju se biljojedima, a životinje koje jedu meso nazivaju se mesojedima. Tigrovi i većina ostalih mesojeda su grabežljivci – lovci koji ubijaju ostale životinje (poznate kao plijen) da bi došli do svježega mesa. Neki su mesojedi, uključujući lešinare, strvinari; oni ne ubijaju životinje, nego se hrane njihovim ostacima. Najmanje sitničavi su svejedi, poput štakora; oni jedu vrlo raznoliku hranu.

Lomljivac jezika Biljojed žirafa je prebirnik, što znači da jede lišće koje bere s drveća. Njezin fleksibilni jezik može obraditi i najoštrije trnje. Ostali biljojedi imaju različite hranidbene navike. Primjerice, pasci jedu travu, a tvrdokljunci drobe sjemenke.

Sakupljači svjetla Većina noćnih životinja ima goleme oči da bi sakupile što je moguće više svjetla. Oči ovog avetnjaka veće su od njegova mozga!

Slijetanje bjeloglavoga orla Let troši mnogo energije, ali nudi pticama poput ovoga bjeloglavog orla krasne nagrade – uključujući sposobnost brzoga prelaženja velikih udaljenosti.

“Zov plavetnoga kita može se čuti na pola puta oko svijeta.” SLANJE SIGNALA Životinje imaju različite načine komunikacije s drugim životinjama, uključujući vizualne signale, zvukove i kemijske poruke. Poruke su obično jednostavne – miris radi obilježavanja teritorija, krik upozorenja ili majčin poziv radi pronalaženja svojega mladunca ili paradiranje radi pokazivanja agresije ili privlačenja partnera. Komunikacija također pomaže društvenim životinjama, kao što su vukovi i pčele, da žive i rade u grupama.

Sjajno paradiranje

ŽIVOTINJE U POKRETU Većina životinja živi u okolini koja se stalno mijenja, a one se često moraju kretati da bi pronašle nove izvore hrane, mjesta za život ili druge jedinke svoje vrste za parenje. Čak su i životinje koje žive na jednome mjestu kao odrasle – poput lupara (morski rak) – često pokretljive dok su mlade. Aktivnije životinje su hodači, trkači, skakači, puzavci, penjači, plivači, klizači i letači. Putovanje troši energiju, pa su tijela životinja obično oblikovana tako da im određena vrsta pokreta bude što je moguće lakša.

Zavijanje na duge pruge

Kada mužjak pauna raširi svoj široki rep, njegovo svjetlucavo perje govori potencijalnim partnericama: “Spreman sam i snažan.” Da bi privukao pažnju ženki, također klepeće perjem.

Vukovi zavijaju da bi obavijestili ostale članove čopora gdje su i da bi poručili neprijateljskim čoporima da se klone njihova teritorija. Na otvorenome se njihovo zavijanje čuje do udaljenosti od 16 km.

Roni! Roni! Roni! Poput mnogih životinja koje plivaju, i pingvini imaju aerodinamična tijela. Oni se koriste svojim mišićavim perajama da bi postigli iznenađujuće brzine, a svojim stopalima kao kormilima za upravljanje. Ponekad skaču ravno iz vode – vratolomija poznata kao “pliskavica”.

ČUDESNA GRAĐA TIJELA Životinje se pojavljuju u svim oblicima i veličinama. One mogu biti velike, male, dlakave i ljuskave. Neke su izrazito snažne ili veoma žilave; druge se mogu zalijepiti za zid ili gadno ugristi. Uskočite u njihov svijet i otkrijte one koje se ističu u gomili!

NAJSNAŽNIJI UGRIZ MEĐU SISAVCIMA TASMANSKI VRAG Iako je tek malo veći od jednogodišnjega mladunca medvjeda, tasmanski vrag ima najsnažniji ugriz među sisavcima, u odnosu na svoju veličinu. Njegova čeljust može slomiti kosti. Sposoban je strvinar koji je u stanju pojesti cijelu strvinu, s krznom i svim ostalim. Povremeno se pretvara u neustrašivoga ubojicu, pa napada i zmije otrovnice.

•

UKRATKO

•

VELIČINA Glava i tijelo dužine 53 – 80 cm + rep dužine 23 – 30 cm

Debela bijela oznaka na prsima

•

STANIŠTE Močvare i šume LOKACIJA Tasmanija HRANA Strvine, žive životinje, a ponekad i biljke

ZAŠTITNE OZNAKE Bijela mrlja na prsima tasmanskoga vraga posebna je karakteristika – iako se mali broj životinja rađa bez nje. Mrlja može djelovati kao zastava da bi odbila agresivne ugrize drugih vragova s ranjive njuške.

NATJECANJE OKO STRVINA Većina tasmanskih vragova nije agresivna, osim ako nije ugrožena ili se ne bori s drugim vragom za hranu. Kada ista strvina privuče nekoliko životinja, može doći do bučne prepirke, ali ona rijetko preraste u borbu. U tim se trenucima režanje, frktanje i cičanje može čuti na velikim udaljenostima.

Zbog kratkih nogu hod mu je spor i gegav.

Široka glava s velikim mišićima čeljusti

Velike ružičaste uši s okruglim vrhovima

ČINJENICE

11 ,8

SNAGA UGRIZA 55 (domaća mačka)

KG N

VEĆ

A TEŽ

Tasmanski vragovi mogu u danu pojesti količinu TEŽINA PLIJENA mesa koja iznosi i do 10 % njihove težine. Kada se dobro hrane, spremaju masnoću u kg svojim repovima, u slučaju da dođe do nestašice hrane. UDALJENOST N

VE AJ

ĆA BRZI N

11 KM/H

200

418

400

600

0,1 – 40 kg

3,2 – 16 km (prijeđeni noću)

A km

“Kihanje tasmanskoga vraga može biti

Grubo, crnkasto smeđe krzno

UDOBAN POČETAK

Noćni lovac Tasmanski vrag zdepasti je mesojed tobolčar koji provodi dane u šupljim deblima ili jamama koje su iskopale druge životinje, poput vombata. Izlazi noću da bi potražio hranu, a oslanja se uglavnom na svoj dobar osjet mirisa.

Ženka tasmanskoga vraga može okotiti od dva do četiri sićušna mladunca. Oni provedu nešto duže od tri mjeseca u njezinu tobolcu sišući i rastući prije nego što ih preseli u brlog. Otac ponekad pomaže očistiti mladunce, a kada su dovoljno stari, roditelji se izmjenjuju noseći ih okolo na leđima.

ČUDESNA GRAĐA TIJELA

znak agresije.”

NAJTOPLIJE KRZNO MORSKA VIDRA Krzno morske vidre udobno je poput zimskog popluna. Na kvadratnome centimetru njezina nevjerojatno gustoga krzna nalazi se više dlaka nego na cijeloj čovjekovoj glavi. To je morskoj vidri definitivno potrebno. Ona živi u hladnim vodama duž obala sjevernog dijela Tihog oceana, ali nedostaje joj sloj masti ispod kože koji ostalim morskim sisavcima služi kao izolacija. Umjesto toga, ona se oslanja na svoje gusto krzno da bi održala topli zrak blizu svojega tijela. Kada pluta, drži šape iznad vode da bi zaustavila njihovo pretjerano hlađenje.

UKRATKO

•

Tamno krzno na tijelu, bijelo na glavi

VELIČINA Glava i tijelo dužine 1 – 1,2 m + rep dužine 25 – 37 cm

•

STANIŠTE Obalne vode i plitke oceanske vode, do 1 km udaljene od obale

•

LOKACIJA Japan i zapadna obala Sjeverne Amerike

•

HRANA Ribe koje sporo plivaju, morski ježinci, rakovi i mekušci

ČINJENICE

GUSTOĆA DLAKE

KG VEĆ

A TEŽI

dlaka/cm2

Najdeblji dio krzna morske vidre je donje krzno, koje je najbliže koži, pa pomaže životinji da održi toplinu dok roni u ledenoj vodi.

RZINA P ĆA B LIV VE A AJ

100 000

200 000

40 m (dubina) 97 m (najveća dubina)

URON m

TEMPERATURA

KM/H

A NJ

ČUDESNA GRAĐA TIJELA

150 000

200 (čovjek)

60 90 265 s (rekordno trajanje) 100

150

200

250

120

300

52 – 90 s (trajanje) 1 – 15 °C (okolna voda)

°C 10 20 30 37 °C (tjelesna temperatura, kao i kod čovjeka)

“Krzno odrasle morske vidre može se sastojati od

800 milijuna dlaka.”

NAJGU

ŠĆE

KRZNO

LEŽERNE SKITNICE Morske vidre odmaraju se plutajući u vodi na leđima – obično tako i spavaju, zamotaju se u morsku travu da ne otplove na otvoreno more. Čak se služe i svojim trbuhom kao stolom za večeru, balansirajući s kamenom na prsima koji im služi kao nakovanj za otvaranje školjki rumenki.

Čudesna priroda stavlja pod povećalo 100

Otkrijte koja životinja ima najsnažniji ugriz! • Saznajte zašto je gepard najbrži trkač! • Budite licem u lice s najsmrtonosnijom životinjom na Zemlji!

w w w.mozaik- knjiga.hr

149,00 kn