Poboljšajte pamćenje by Mozaik knjiga

Kako se samo zove taj tip?

Je li vam se to nedavno omaknulo? Mislite li da starite i da je nemoguće išta poduzeti? Ako je tako, ovdje ćete pronaći potrebne alatke koje će izoštriti vaše moći sjećanja i pomoći mozgu da zadrži vitalnost u nadolazećim godinama. Pomoću testova koji otkrivaju jače i slabije strane vašeg mozga i desecima zadataka koji vašim moždanim mišićima osiguravaju kvalitetnu vježbu moći ćete iskoristiti višestruke sustave pamćenja kojima raspolaže vaš mozak. Ovdje ćete pronaći:  savjete i tehnike za poboljšanje pamćenja u svakodnevnom životu  načine povrata informacija koje su “pobjegle” vašem mozgu  savjete kako se služiti osjetilima pri stvaranju sjećanja  jasna objašnjenja kako mozak pohranjuje informacije i zašto se nečega sjećamo, a nešto zaboravljamo  znanstvene spoznaje kako biste bolje shvatili kako funkcionira vaše pamćenje  praktične i jednostavne vježbe za treniranje moždanih aktivnosti

ZAŠTO PAMTIMO, A K ATK AD I ZABOR AVL JAMO

Jeste li vidjeli moje naočale?

POBOL JŠA JTE PAMĆENJE

Gdje sam zametnuo ključeve?

POBOLJŠAJTE

PAMĆENJE O, M I T M A P O T Š A Z A K ATK AD I Z ABO R A V L JA M O

Kako mozak zadržati aktivnim

Vježbe s ciljem izoštravanja moći prisjećanja

 savjete kako provesti manje vremena zaboravljajući, a više zabavljajući se.

www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-1603-0

Testovi koji će vam pomoći da otkrijete svoj potencijal

POBOLJŠAJTE

PAMĆENJE O, Z A ŠTO PAMTI M A K ATK AD I Z ABO R A VL JA

Sadržaj 4

Uvod: Ovo morate upamtiti

Zapanjujuća sposobnost pamćenja

Prvi dio: ŠTO JE PAMĆENJE?

Ideje na djelu Koliko dobro pamtite?

Neograničen kapacitet mozga

Školska ploča našeg uma

Ideje na djelu Ojačajte pamćenje

Privatna knjižnica

Proceduralno pamćenje

Ideje na djelu Tipovi pamćenja

26 Drugi dio: PAMĆENJE NA DJELU 28

Mreža znanja

Stvaranje sjećanja

Proces izgradnje sjećanja

Moć vizualnih sjećanja

Moć auditornih sjećanja

Kako nanjušiti prošlost

Ideje na djelu Upotrijebite osjetila!

Pamćenje i emocije

Pitanje konteksta

Priziv sjećanja

Pamćenje lica

Zašto zaboravljamo?

Ideje na djelu Razbijanje mentalnih blokada

Je li gubitak pamćenja neizbježan?

60 Treći dio: KAKO POBOLJŠATI SPOSOBNOST PAMĆENJA 62

Dobro pamćenje – urođeno ili stečeno?

Planiranjem do boljeg pamćenja

Povezivanjem do boljeg pamćenja

Ideje na djelu Pamćenje imena i lica

Pitanje mnemotehnike

Slike i lokacije

Pamćenje kroz život

Pohrana u pamćenju

Ideje na djelu Pamćenje brojeva i datuma

Prehrana i sposobnost pamćenja

Kako održavati sposobnost pamćenja

Ideje na djelu Kako zadržati vitalnost pamćenja

OVO MORATE UPAMTITI Odlazak u šetnju. Pozdrav prijatelju. Pokretanje računala. Smijanje na šalu. Gotovo sve što činite, govorite ili mislite bilo bi neostvarivo bez pamćenja. Razmislite na trenutak! Kad se ničega ne biste mogli sjetiti, život bi bio samo niz nepovezanih događaja i zbivanja bez smislena dodira s drugim ljudima, bez razumijevanja vaših postupaka iz minute u minutu i spoznaja o najtemeljnijim vještinama preživljavanja. Drugim riječima, ne bi to bio bogzna kakav život! Valja priznati da je svatko od nas doživio rupe u sjećanju – svatko od nas zaboravio je bar jednom znančevo ime, usred rečenice izgubio tijek misli, zametnuo ključeve automobila. Bojite li se da je vaše pamćenje loše i da naočigled propada, bez brige! Vaš je mozak zapanjujuće superračunalo načinjeno od milijarda neurona koji pohranjuju milijune informacija – neprestano stvarate i pohranjujete nova

UVOD • 5

sjećanja! Nažalost, pritom ih također gubite, ili zato što ih niste ispravno pohranili ili stoga što su neuronske veze koje vam omogućuju da ih se domognete s vremenom oslabjele. Međutim, dobra je vijest kako vam nekoliko jednostavnih koraka može pomoći da zadržite oštrinu pamćenja i većinu informacija kojima ispunjavate svoj život. Upravo će vam u tome pomoći ova knjiga! Upoznat će vas s najnovijim otkrićima o načinu na koji mozak radi, nastanku sjećanja i razlozima zašto katkad zaboravljamo. Ujedno obiluje praktičnim vježbama i korisnim savjetima o tome kako poboljšati pamćenje, kako, primjerice, upamtiti lica i imena, kako se služiti osjetilima pri poticanju sjećanja i kako zadržati vitalnost mozga, što sve nas zabrinjava tijekom starenja. Ako se potrudite shvatiti što se događa u vašem mozgu i primijenite li nekoliko laganih koraka, ojačat ćete svoju moć pamćenja. Ne zaboravite: sve je na vama! Urednici

Z APANJUJUĆ A SPOSOBNOST PAMĆE NJA

Ljudski sustav pamćenja nepregledna je paukova mreža koja se neprestano mijenja reagirajući na svako novo iskustvo. Većina iskustava isuviše je kratkotrajna da bi ostavila zamjetan trag na toj mreži, a neka mijenjaju njezin oblik i nastavljaju živjeti u obliku trajnih sjećanja.

Mozgu su katkad potrebne godine kako bi obradio sjećanja. Iako mozak može učvrstiti sjećanje za nekoliko minuta ili sati, proces organizacije sjećanja može potrajati godinama. Čim se sjećanje ukorijeni, može potrajati cijeli život.

Naši postupci, kao i razmišljanja, sastavni su dio procesa pamćenja. Brže se uči ako su i tijelo i um uključeni u tu zadaću. Primjerice, lakše ćete upamtiti tlocrt grada prođete li njegovim ulicama nego ako ga pokušate naučiti iz karte.

U mozgu postoji posebno područje za obradu ljudskih lica. Lica su nam važna jer smo društvena bića i naš se mozak stoga razvio kako bi ih mogao brzo obraditi. Posebno područje u kori mozga izvlači detaljne informacije omogućujući brzu spoznaju o tome komu to lice i njegov izraz pripadaju.

Prisjećanje konteksta u kojem se događaj zbio gotovo je jednako učinkovito u pobuđivanju sjećanja koliko i povratak na samo mjesto događaja. Vratite li osobu na mjesto na kojemu je doživjela određeno iskustvo, to će joj pomoći da ga se prisjeti – ali, začudo, jednako korisno može biti zatražite li da se prisjeti ambijenta u kojemu ga je doživjela.

Z A PA N J U J U Ć A S P O S O B N O S T PA M Ć E N J A • 7

Miris je okidač najemocionalnijih sjećanja. Kad se prvi put suočimo s određenim prizorom ili situacijom, oslanjamo se na pamćenje koje nam pomaže da ih shvatimo.

Olfaktorni sustav, odnosno tjelesni sustav koji obrađuje mirise, izravno je povezan s dijelom mozga zvanim amigdala, koji je sjedište naših emocija. Možda upravo zato neobični mirisi iz prošlosti imaju silnu moć pobuđivanja živopisnih sjećanja.

Stanje uzbuđenosti ojačava stvaranje sjećanja, a depresija ih inhibira. Pohrana sjećanja ovisi o fizičkim procesima na koje utječu određeni kemijski glasnici u mozgu, koji jačaju ili slabe ovisno o našem raspoloženju. Što smo uzbuđeniji tijekom novog iskustva, to je vjerojatnije da će se ono usjeći u naše pamćenje.

Oči jasno vide tek sićušni dio svakoga vizualnog prizora i jurcaju naokolo upijajući sve više i više informacija, a pamćenje nam omogućuje da ponovno okupimo spomenute pojedinosti u prizor.

Mnogobrojne današnje tehnike za vježbu pamćenja osmišljene su prije više od dvije tisuće godina. Drevni Grci znali su točno kako poboljšati prirodno pamćenje. Usavršili su tehnike koje su im pomagale da se prisjete epskih priča i govora samo na osnovi sjećanja.

Iako pamćenje započinje pri rođenju, nemamo pristup najranijim sjećanjima. Amigdala, primitivan moždani centar za emocije, posve je funkcionalan već pri rođenju i mogao bi čak biti uključen u pohranu najranijih sjećanja, ali njima ne možemo pristupiti kad to poželimo.

Što je pamćenje? Pamćenje je mnogo više od zbroja minulih događaja i spoznaja – upravo nas ono čini takvima kakvi jesmo. Kao i svaka druga ljudska sposobnost, nije nepogrešivo. Umjesto beskonačna zapisa našeg života, svatko od nas posjeduje zbirku fragmenata, koja postaje sve dragocjenija kako starimo. Upravo tako akumuliramo nevjerojatnu količinu spoznaja. No, ne možemo se uvijek domoći svega čega se želimo prisjetiti.

Ideje na djelu

KOLIKO DOBRO PAMTITE? Slijedi nekoliko jednostavnih testova koji će vam pomoći da istražite prednosti i slabosti svojega svakodnevna pamćenja.

Sjećam se kad...

Pamćenje činjeni ca

Promotrite sljedeće slike iz novinskih članaka objavljenih iste godine. Pokušajte ustanoviti o kojoj je godini riječ. Ne sjećate li se datuma kad su se zbili navedeni događaji, možda će vam u tome pomoći povežete li ih s iskustvima koja ste u to vrijeme proživljavali. Većina nas mora stvoriti upravo takve asocijacije kako bismo mogli točno reći kad se što dogodilo.

Sjetite se jučerašnjih vijesti – bilo da ste ih pročitali u novinama, čuli na radiju ili odgledali na televiziji. Koliko se različitih vijesti možete prisjetiti? Uspijete li navesti tri ili više različitih vijesti i ugrubo njihove sadržaje – čestitke! Nagradite se dodatnim bodovima uspijete li se točno sjetiti određenih imena, lokacija ili drugih pojedinosti.

Princ Andrew oženio se Sarom Ferguson. Halleyjev komet pojavio se na nebu.

Dogodila se tragedija tijekom lansiranja svemirske letjelice The Challenger.

Povra tak u prošlos t

U nuklearnom postrojenju u Černobilu dogodila se zastrašujuća eksplozija. Mike Tyson postao je svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji.

Većina se može sjetiti bliskih školskih prijatelja, ali se lošije sjećamo druge djece – čak i onih pojedinaca s kojima smo pohađali razred. Koliko osoba možete imenovati, a koje su pohađale vaš razred kad vam je bilo deset? Pokušajte sastaviti popis njihovih imena i prezimena. Ako ste naveli deset ili više osoba, ostvarili ste dobar rezultat. Vjerojatno ste najviše uspjeha imali s onima koji su s vama nekoliko godina pohađali školu. Sad pokušajte opisati kako su izgledali vaši školski kolege. Nagradite se dodatnim bodovima za svaku pojedinost koje se uspijete prisjetiti. Najčešće se prvo sjetimo njihove boje kose, a onda opće građe i potom, gotovo ničega drugog!

(ODGOVOR: 1986.)

Š TO J E PA M Ć E N J E • 11

Kupovina bez popi sa

Kako vam ide kupovina ako ste popis namirnica zaboravili kod kuće? Samo jednom pročitajte nazive sljedećih petnaest namirnica koncentrirajući se na svaku od njih, ali nemojte utrošiti više od minute na cijeli popis. Sad odložite knjigu i zapišite stavke s popisa. Koliko ste ih upamtili? Usporedite ostvareni rezultat s prosječnim rezultatom za ovaj zadatak vaše dobne skupine: • od 18 do 40 godina: 10 stavki • od 40 do 60 godina: luk 9 stavki š l ji v e • od 60 do 70 godina: ja ja e k 8 stavki ja b u k ja n • 70 i više godina: l ješ e c i 7 stavki k oz k i n o t za m a jo n e k b o s i l ja tikv i ce m a n go na t jeste n i šunka keksi k a ša zo b e n a

Oko za detalje

Provjerite koliku pozornost obraćate predmetima kojima se redovito služite. Navedite sve predmete za koje smatrate da bi se u ovom trenutku mogli nalaziti u vašoj torbi ili naprtnjači. Potom se uvjerite u točnost svojih pretpostavki provjeravajući njihov sadržaj. Nagradite se bodom za svaki ispravno pogođen predmet na svome popisu, a oduzmite bod za svaku pogrešnu pretpostavku. Kakav je vaš konačni rezultat? Osoba prosječnih moći koncentracije ostvaruje malo više od polovice maksimalnog mogućeg rezultata. Sve iznad toga izvrstan je uspjeh.

Minuli uži ci

Vratite se u mislima na godišnji odmor otprije deset godina, kojeg se dobro prisjećate. Prvo navedite regiju ili zemlju u kojoj ste ga proveli, a onda i koliko je trajao. Čak i ako je posrijedi nešto što se dogodilo uistinu davno, shvatit ćete da se još sjećate osnovnih činjenica. Sad se bacite na malo zahtjevniji zadatak! Možete li se prisjetiti određenih pojedinosti poput naziva prirodnih znamenitosti ili lokacija koje ste posjetili, ili određenih restorana ili jela? Možda čak imena osoba koje ste tada upoznali? Nagradite se dodatnim bodovima za sve što možete navesti.

KAKAV STE REZULTAT OSTVARILI? Ako ste uspješno riješili sve navedene zadatke, ne biste trebali biti iznenađeni svojom moći pamćenja. Vjerojatno smatrate kako se možete pouzdati u njega gotovo u svakoj životnoj situaciji. Međutim, većina smatra da bolji uspjeh postižu pri točno određenim tipovima provjere pamćenja. Primjerice, možda ste postigli zamjetan uspjeh prisjećajući se činjenica, ali se zato nejasnije prisjećate događaja iz prošlosti. Ako su vas razočarali rezultati u nekim područjima, ne brinite se – loše i osrednje pamćenje može se osjetno poboljšati vježbanjem! U ovom priručniku ponudit ćemo vam niz strategija koje će vam pomoći pri rješavanju sličnih zadataka s provjerom pamćenja. Kasnije se možete vratiti na riješene zadatke i provjeriti biste li ih iznova bolje riješili!

12 • Š TO J E PA M Ć E N J E ?

N EOG R ANIČE N K APACITET MOZGA Koliko se informacija može pohraniti u mozgu? Čini se beskonačno mnogo, a zahvaljujući dinamičnu sustavu pohrane sjećanja. Zašto onda zaboravljamo? Sjetite se nekoga nevažnog incidenta koji vam se nedavno dogodio – primjerice, slučajno ste se sudarili s nekim na ulici. Sad pokušajte opisati svaku pojedinost koja vam se usjekla u pamćenje: cestu kojom ste se kretali, promet i prolaznike, boju i teksturu pločnika, pseći lavež, laganu bol u ramenu, vaš i neznančev glas dok ste se jedno drugom istodobno ispričavali, misli koje su vam se vrzmale glavom. Mogli biste ispisati stranice opisujući taj događaj iako je potrajao samo nekoliko sekunda. Zamislite koliko biste tisuća sličnih fotografskih sjećanja mogli prizvati u ovom trenutku i koliko bi milijuna njih moglo izroniti samo od sebe kad bi vas nešto podsjetilo na njih. Sjetite se i nepregledna mnoštva spoznaja kojima već raspolažete od, primjerice, lokacije Eiffelova tornja do izgleda polarnog medvjeda, a onda i svih vlastitih sposobnosti: zacijelo znate skuhati čaj, uključiti televizor, voziti automobil!

MILIJARDE SJEĆANJA Začudo, sve te milijarde “sitnih” spoznaja pohranjene su u našem pamćenju. No, to nepregledno mnoštvo informacija ne može se usporediti s bazama podataka koje je čovjek umjetno stvorio jer nije pohranjeno na statički način poput slika na filmu ili riječi na stranici. Drugim riječima, takve informacije ne repriziramo iz sjećanja, nego ih nanovo stvaramo svaki put kad ih prizovemo. Sjećanje, dakle, nije predmet poput slike na zidu, a koji se može nanovo vidjeti i koji će ostati nepromijenjen. To je proces koji svaki put stvara gotovo nezamjetno drukčije iskustvo.

Činjenica Sjećanja su načinjena od neuronskih veza, a broj mogućih veza između neurona u ljud skom je mozgu doi sta neograni čen.

Mrežne vijesti Sjećanja nastaju kad se moždani neuroni međusobno povezuju.

Neuroni (živčane stanice) proizvode sva naša iskustva izbacujući impulse u mozgu kad god nešto ugledamo, čujemo, dodirnemo, nanjušimo, kušamo i osjetimo. Naša se iskustva tada pretvaraju u sjećanja jer se neuroni koji su ih stvorili međusobno povezuju. Kad ne ispaljuju impulse, sjećanje se zadržava kao mogućnost da to u budućnosti zajedno učine, a kad se to dogodi, nastaje blijeda repriza izvornog iskustva i priziv sjećanja. Kao na divovskom elektroničkom panou načinjenom od tisuća različitih žarulja, različite slike stvaraju se paljenjem i gašenjem različitih obrazaca žarulja. Dok se jedna slika prikazuje, druge postoje samo kao potencijalni obrasci. Svaki put kad se prisjetimo određenog događaja, obrazac ispaljivanja impulsa iz neurona gotovo se neprimjetno mijenja. U neku ruku, naša su sjećanja zapravo “prisjećanja sjećanja”, a nipošto sjećanja na izvorne događaje i mozak može proizvesti neograničen broj verzija.

KAD PREDOBRO KRENE Nepregledan broj mogućih veza između neurona upozorava na nepostojanje opasnosti da se mozak napuni dugoročnim sjećanjima. Kako onda objasniti uobičajeno iskustvo da pamćenje ne može izići na kraj s onim što tražimo od njega? Pamćenje može preopteretiti to što se naš mozak nije razvio kako bi se znao nositi s time što od njega danas tražimo. Još prije trideset godina ljudi nisu živjeli današnjim užurbanim ritmom nakrcavajući sebi svaki dan bezbrojne sastanke, radeći opterećeni rokovima i upijajući nepregledne količine informacija putem interneta. Možda bismo, stoga, povremene iznevjere pamćenja trebali smatrati posve razumljivima uzimajući u obzir vremena u kojima živimo.

Činjenica Ljud ski mozak nije se bitno promijenio od pojave prvih ljudi lovaca, ali životni ritam i zahtjevi u vezi s pamćenjem promijenili su se iz korijena.

14 • Š TO J E PA M Ć E N J E

ŠKOLSK A PLOČA NAŠEG UMA Svaki dan neprestano se, makar na nekoliko sekunda, moramo prisjetiti svakojakih pojedinosti poput, primjerice, telefonskih brojeva, popisa imena, rundi pića. Ovaj tip privremenog pamćenja poznat je kao kratkoročno ili “radno” pamćenje. Radno je pamćenje umni mehanizam koji vam omogućuje da pohranite brojeve u glavi odrađujući mentalnu aritmetiku i skicirate umne karte dajući nekomu smjernice. Dapače, upravo se sada služite radnim pamćenjem: dok čitate, vaše radno pamćenje iz uvida ne ispušta početak svake rečenice sve dok ne stignete do njezina kraja. Bez njega, ništa što pročitate ne bi imalo smisla! Ovaj tip pamćenja često se opisuje kao školska ploča našeg uma. Kao s pravom školskom pločom, postoji prostor na kojemu možete zapisati informacije potrebne za obavljanje trenutačnog zadatka, a koje “brišete” bacajući se na novi zadatak. Koncepcija radnog pamćenja izrasla je iz starije teorije o postojanju dvaju glavnih tipova pamćenja: dugoročnog pamćenja u kojem se pohranjuju događaji, činjenice i znanje o bilo čemu u trajanju od nekoliko sati do mnogo godina, i kratkoročnog pamćenja, koje sadržava informacije od samo nekoliko trenutaka. Psiholozi su ustanovili da se neprestano služimo kratkoročnim pamćenjem dok govorimo, razmišljamo i postupamo i stoga počeli upotrebljavati izraz “radno pamćenje” kako bi istaknuli njegovu aktivnu ulogu.

MOĆ BROJA 7 Iako je radno pamćenje presudno za naše svjesne misaone procese, ne sadržava gotovo nikakve informacije. Godine 1956. američki psiholog George Miller zaključio je da radno pamćenje može odjednom obraditi oko sedam različitih informacija. Osmislio je formulu “sedam plus ili minus dva” kako bi pokazao uobičajen kapacitet radnog pamćenja. Sedam informacija predstavlja prosječan kapacitet, a devet i pet najviši i najniži su kapacitet u normalnom rasponu radnog pamćenja. Većina nas može pamtiti samo sedam informacija u prvom planu uma! Stoga, pokušavate li upamtiti popis sa sedam namirnica i onda se sjetite još nečega što biste mogli nadodati, najvjerojatnije ćete zaboraviti bar jednu izvornu stavku s popisa. Ako vam pak nešto nakratko odvuče pozornost, možete zaboraviti i cijeli popis!

Novo za staro Upravo zbog tendencije radnog pamćenja da novim mislima izgura stare katkad zaboravljamo što smo namjeravali reći ili zašto se, popevši se na kat, pitamo po što smo onamo došli.

Š TO J E PA M Ć E N J E • 15

Trebate li u kratkoročnom pamćenju na nekoliko sekunda zadržati nešto poput telefonskog broja, najlakše ćete to učiniti ako to “izvježbate”, odnosno ako to ponovite naglas i u sebi. Ipak, želite li trajno upamtiti spomenuti broj, morat ćete razmisliti o njemu i povezati ga s nečim što poznajete kako bi vam se usadio u dugoročno pamćenje.

ZVUK I SLIKA Alan Baddeley i Graham Hitch, britanski psiholozi, prvi su iznijeli ideju da se radno pamćenje sastoji od bar dviju “mentalnih školskih ploča” – fonološke petlje koja nakratko pohranjuje riječi i brojeve u zvučnom obliku i vizualno-prostornog bloka za crtanje, koji privremeno pohranjuje slike. Danas se zna da se i fonološka petlja i blok za crtanje oslanjaju na različite dijelove mozga, što znači da se mogu istodobno upotrijebiti. To objašnjava zašto ljudi mogu upravljati automobilom i istodobno razgovarati. Vožnja podrazumijeva zamišljanje rute i stoga se oslanja na vizualno-prostorni blok za crtanje, a razgovor uključuje riječi i stoga se služi fonološkom petljom. No, pokušate li istodobno izvesti dva zadatka koja se oslanjaju na fonološku petlju i, primjerice, čitati knjigu dok su televizija ili radio uključeni, zapast ćete u nevolje!

Pokušajte sami KRATKO, A DUGO Samo jednom pročitajte prvi popis riječi, a onda zatvorite knjigu. Pokušajte ponoviti riječi u sebi kako biste ih zadržali u radnom pamćenju, a onda zapišite što više njih bilo kojim redoslijedom. riba, drvo, golf, biljka, osmijeh, disk, knjiga, stolac, čep, val Sad isto učinite sa sljedećim popisom riječi: vodenkonj, predstavnik, Skandinavija, televizija, balerina, gladijator, fotofiniš, razumijevanje, radiologija, interpretacija Oba se popisa sastoje od deset riječi, ali vjerojatno ste se sjetili više riječi s prvog popisa nego s drugog jer su riječi na prvom popisu kraće i njihovo ponavljanje u radnom pamćenju zahtijeva manje vremena. Dulje se riječi lakše zaboravljaju jer radno pamćenje nema dovoljno vremena da ih uvježba.

Po gasu Dok vožnja uglavnom podrazumijeva prisjećanje na to “kako nešto učiniti”, odnosno prisjećanje na rutinske operacije poput upravljanja i kočenja, radno je pamćenje potrebno za neposrednije zadatke poput obraćanja pozornosti na ograničenje brzine.

Ideje na djelu

OJAČAJTE PAMĆENJE

Vaše kratkoročno ili “radno” pamćenje može pohraniti samo malu količinu informacija, ali je važno jer su posrijedi informacije o kojima aktivno razmišljate. To uvelike podsjeća na žongliranje nekolikim lopticama koje vam ne smiju ispasti. Ako vam netko dobaci još jednu, vrlo ćete vjerojatno ispustiti neku drugu – ili sve. Na sreću, postoje trikovi koji vam mogu pomoći da ojačate radno pamćenje.

KOLIKO JE MOĆNO VAŠE RADNO PAMĆENJE? Kako biste odredili raspon svoga radnog pamćenja, pročitajte svaki sljedeći niz slova u sebi, niz po niz, brzinom od otprilike jednog slova u sekundi. Čim ste pročitali jedan niz, zatvorite knjigu i pokušajte zapisati slova točnim redoslijedom.

RDHK

STJBCR

TBSKRSMD

LBDS

RKGDPM

VJGRSZPC

PZVNB

HRDJBSP

MDNMKVRPZ

MJFHG

BKFTLNS

FPNSCVKDR

Koji ste najdulji par nizova slova uspjeli savršeno upamtiti? Ako ste se uspjeli prisjetiti nizova od devet slova, pri samom ste vrhu: niz od sedam slova označava prosječnu moć sjećanja, a pet je još u normalnom rasponu. Koji god bio vaš rezultat, znajte da postoje načini poboljšanja pamćenja!

Š TO J E PA M Ć E N J E • 17

1 Pokušajte “grupirati” Samo jednom pročitajte sljedeći popis brojeva, a onda zatvorite knjigu i pokušajte ih zapisati točnim redoslijedom. 281490472813 Vrlo vjerojatno niste uspjeli zapisati svih dvanaest znamenki. Sad to ponovno pokušajte sa sljedećim nizom: 194510661812 Kako je prošlo ovaj puta? Vjerojatno vam je bilo jednako teško kao prvi put, osim ako niste zamijetili da se brojevi mogu grupirati u tri poznata datuma: 1945, 1066 i 1812. Jednim potezom pritom ste smanjili količinu znamenki koju morate upamtiti s dvanaest na tri, što spomenuti zadatak automatski čini savladivim za prosječno radno pamćenje. Navedeni je proces poznat kao “grupiranje” – pretvaranje stavki u veće, smislenije “grupe” informacija. Grupiranje donosi uspjeh i kod popisa riječi. Primjerice, želite li upamtiti popis za kupnju, brašno, jaja i mlijeko možete jednostavno grupirati u “palačinke”, a kobasice, slaninu, jaja, gljive i rajčice možete pretvoriti u “doručak” i tako ćete morati upamtiti samo dvije stavke.

2 Upotrijebi te rimu i ri tam Ritam pomaže u mnogobrojnim zadacima za vježbu pamćenja. Recimo da vam je netko izrecitirao telefonski broj 619572. Opće je pravilo da ponavljanje broja u skupinama od tri člana daje najbolje rezultate jer taj tip grupiranja sliči govornom ritmu, što je specifičnost koju naš sluh, zahvaljujući svojem razvoju, prepoznaje. Ritam i rima često su u uporabi u ranom učenju.

3 06

Nadodajte značenje

1 5

Grupiranje brojeva u datume korisno je, ali većina brojeva ne podliježe lako ovoj tehnici. Primjerice, uzmimo sljedeći broj: 70963125

Doista je zahtjevno reći 7096 i 3125, što smanjuje izglede da ih zadržite aktivnima u radnom pamćenju. Morate potražiti alternativne načine njihova povezivanja s nečim što vam je poznato. Primjerice, sedmi rujna ‘63. može biti rođendan vašeg znanca, a 125 broj autobusa kojim putujete u grad. Rođendani, dob i kućni brojevi dobro će vam pritom poslužiti, ali možete osmisliti i brojni sustav koji će samo vama biti smislen.

18 • Š TO J E PA M Ć E N J E ?

PRIVATNA KNJIŽNICA Sve činjenice koje znate, sve što ste kadri činiti, mnogobrojni događaji u vašem životu do danas, kao i sve iznenađujuće spoznaje kojih niste ni svjesni, sve to nepregledno skladište znanja tvori dugoročno pamćenje. U neku ruku, svoje pamćenje možete doživljavati poput knjižnice. U blizini je ulaza oglasna ploča radnog pamćenja na kojoj se pojavljuju prolazne stvari, a u glavnoj zgradi nepregledan arhiv svega što znate: vaša zbirka dugoročnog pamćenja. Kaže se da se dugoročno pamćenje obično sastoji od dva dijela: epizodnog i semantičkog. Epizodna su sjećanja događaji i iskustva ogrnuti osobnim pojedinostima – priče iz vašeg života. Semantička su sjećanja pak vaša zaliha znanja i činjenica.

Z NATI Š TO I K AKO Psiholozi također razlikuju dvije vrste pamćenja: “znati nešto” i “znati kako”. Vaša epizodna i semantička sjećanja ulaze u kategoriju “znati nešto”. Primjerice, u trenutku se možete prisjetiti i prepričati što ste radili prošle nedjelje (epizodno sjećanje) i s određenom sigurnošću također možete reći znate li odgovor na činjenično pitanje, primjerice: “Koji je glavni grad Portugala?” (semantičko sjećanje). “Znati kako” odnosi se na proceduralne vještine, odnosno tjelesne i mentalne vještine stečene tijekom vremena, a uključuju sve: od vožnje bicikla ili uporabe tipkovnice do misaonih procesa poput tumačenja tuđih oblika ponašanja ili učenja uspostavom asocijacija. Dok su epizodna i semantička sjećanja eksplicitna utoliko što se mogu svjesno prizvati, većinu proceduralnog znanja upotrebljavamo automatski bez svjesna prisjećanja na njegovu primjenu. Stoga su proceduralna sjećanja također poznata kao implicitna sjećanja.

NA DUG E STA Z E Profesionalni šahisti mogu pohraniti u dugoročnom pamćenju više od 100.000 različitih šahovskih poteza i s njima povezanih strategija.

Iako smo skloni doživljavati dugoročno pamćenje kao sposobnost pohrane onoga što smo naučili ili što nam se dogodilo u dalekoj prošlosti, spomenuti se izraz također primjenjuje na sve što se dogodilo prije sedam dana, prije jednog dana ili prije sat vremena. Hoće li se ta nedavnija sjećanja trajno fiksirati u dugoročnom pamćenju ili ne, ovisi o složenoj interakciji između mozga i svijeta koji nas okružuje. Prvi dio navedenog procesa jest pozornost: nepregledno mnoštvo neuhvatljivih iskustava koja nas nezamijećeno mimoilaze

Š TO J E PA M Ć E N J E • 19

nikad neće ući u dugoročno pamćenje. No, kad se i usredotočimo, informacije je još potrebno “kodirati” kako dolaze, odnosno obraditi kako bi se mogle pohraniti u dugoročnom pamćenju. Najučinkovitiji način obrade informacija za dugoročnu pohranu jest pridavanje značenja. Što detaljnije razradimo to značenje, to će se informacija čvršće ukorijeniti u pamćenju.

U p l o v l j av a n j e u p a m ć e n j e Primjerice, recimo da vam netko kaže sljedeće o jeguljama: “Jegulje većinu života provedu u rijekama. Prije mriješćenja, jegulje u Sjevernoj Americi i Europi migriraju u toplo Sargaško more. Mlade jegulje ondje se zadržavaju sve do dobi od 30 mjeseci, kad migriraju natrag u riječna hranilišta u kojima ostaju sljedećih 19 godina. Tad se napokon vraćaju u Sargaško more kako bi se mrijestile i uginule.” Čuvši to samo jednom, možda ćete shvatiti bit priče, ali neke ćete pojedinosti s vremenom zacijelo smetnuti s uma. Ipak, ako ste se potrudili razraditi ključne pojedinosti, vjerojatnije je da ćete ih se poslije prisjetiti. Primjerice, usredotočite se na geografske lokacije: zamislite jegulju u dobro poznatoj rijeci i potom putovanje koje bi trebala prevaliti kako bi se domogla Sargaškog mora, područja Atlantika jugoistočno od Bermudskih otoka. Sad zamislite navedene otoke; možda ste tamo ljetovali ili poznajete nekoga tko jest, ili ste možda čitali ili načuli za roman Jeana Rhysa “Široko Sargaško more”.

PAMĆENJE RADNO (KRATKOROČNO) PAMĆENJE

DUGOROČNO PAMĆENJE

EPIZODNA SJEĆANJA

SEMANTIČKA SJEĆANJA

Shema pamćenja Vaše pamćenje sastoji se od dviju ključnih komponenti – dugoročne pohrane događaja, vještina i činjenica, i sposobnosti radnog pamćenja za obradu misli koje su trenutačno aktivne u vašem umu.

PROCEDURALNA SJEĆANJA

Kako se samo zove taj tip?

ZAŠTO PAMTIMO, A K ATK AD I ZABOR AVL JAMO

Jeste li vidjeli moje naočale?

POBOL JŠA JTE PAMĆENJE

Gdje sam zametnuo ključeve?

POBOLJŠAJTE

PAMĆENJE O, M I T M A P O T Š A Z A K ATK AD I Z ABO R A V L JA M O

Kako mozak zadržati aktivnim

Vježbe s ciljem izoštravanja moći prisjećanja

 savjete kako provesti manje vremena zaboravljajući, a više zabavljajući se.

www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-1603-0

Testovi koji će vam pomoći da otkrijete svoj potencijal