Veliki obiteljski medicinski savjetnik by Mozaik knjiga

VAŽAN SAVJETNIK ZA SVAKU OBITELJ

VELIKI OBITELJSKI

MEDICINSKI MEDI CINSKI Najmjerodavniji i najpregledniji obiteljski priručnik za zdravstvena pitanja. Ova sveobuhvatna knjiga pruža vam sve što morate znati kako biste se lakše brinuli o zdravlju svoje obitelji. Podrobni opisi obuhvaćaju manje zdravstvene probleme, bolesti i poremećaje, uključujući simptome, uzroke i načine liječenja. Ilustracije i dijagrami u boji pojašnjavaju ključne pojmove, a jednostavne tablice pomažu u dijagnosticiranju uobičajenih simptoma. Knjiga sažima jasne i praktične savjete o preventivnoj njezi i očuvanju zdravlja. Opsežan, informativan priručnik sa slikama navodi sve ključne značajke zdravlja i medicine.

SAVJETNIK

VA Ž A N SAV J E T N I K Z A SVA K U O B I T E L J

Za nakladnika Bojan Vidmar Glavni urednik Zoran Maljković Urednik Vid Jakša Opačić Prijevod s engleskog Martina Batinica Marija Perišić Lektura Maja Matković Stručna redaktura Mladen Makitan Korektura Diana Greblički-Miculinić Grafički urednik Ivica Jandrijević Ovo je promidžbena brošura složena iz radne inačice materijala, koji će se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

obro je zdravlje nešto što većina nas uzima zdravo za gotovo. Kad se naruši, često je riječ o razlozima koji su se mogli izbjeći. Zaštita vašeg zdravlja uglavnom je razumijevanje onoga što uzrokuje bolest i druge probleme tako da možete poduzeti odgovarajuće korake kako biste ih izbjegli. Moderne tehnike cijepljenja i testova probira nude zaštitu od širokog spektra bolesti. Njihovom primjenom i zdravim načinom života možete sačuvati svoje zdravlje ne samo za sadašnjost nego i za budućnost. Osjećati se zdravo nešto je više od jednostavne činjenice da nemate neku bolest; to je i opći osjećaj blagostanja. Vaše zdravlje i opće blagostanje djelomice ovise o čimbenicima koji su nerijetko izvan vaše kontrole, primjerice količini onečišćenja u vašem okolišu i sigurnosti vašeg zaposlenja. Međutim, postoje mnogi oblici vašega životnog stila koje možete promijeniti ili prilagoditi kako biste poboljšali svoje tjelesno i mentalno zdravlje, a to će smanjiti vjerojatnost obolijevanja. Ovaj dio knjige bavi se strategijama koje vam mogu pomoći da preuzmete kontrolu nad vlastitim zdravljem. U njemu su i informacije o nacionalnim programima probira koji pomažu otkriti moguće zdravstvene probleme u ranoj fazi.

Što određuje zdravlje? Vaše je zdravlje djelomice određeno genima, ali je i neraskidivo vezano za vaš način života i okolinu. Vjerojatnost da ćete oboljeti od brojnih bolesti određena je u trenutku začeća kombinacijom genetskog materijala koji nasljeđujete od svojih roditelja. Katkad naslijedite specifičan oštećeni gen, primjerice onaj koji uzrokuje cističnu fibrozu, koji će neizbježno prouzročiti nastanak bolesti. Ipak, veća je vjerojatnost da će osobu njezino genetsko naslijeđe samo predodrediti za neku bolest ili poremećaj koji bi se mogli razviti kasnije u životu, primjerice dijabetes. Čak i ako ste genetski podložni nekoj bolesti, na vjerojatnost da ćete je dobiti mogu utjecati brojni drugi čimbenici, a mnogi od njih povezani su s načinom života. Primjerice, čimbenici životnog stila poput prehrane, tjelovježbe, pušenja i konzumacije alkohola važne su odrednice zdravlja. Usvojite li zdrav način života i odlazite li na

odgovarajuće testove probira, moći ćete smanjiti rizik od nastanka bolesti učestalih u vašoj obitelji. Okoliš u kojem živite može utjecati na vaše opće zdravlje i na podložnost određenim bolestima. Primjerice, visoke razine onečišćenja u atmosferi, poput čestica čađe i dima u zraku, mogu pogoršati simptome respiratornih bolesti poput astme. Mnogi okolišni učinci izraženiji su u djece jer se njihova tijela još razvijaju. Drugi su odlučujući čimbenici zdravlja dob, spol, etnička pripadnost i profesija. Primjerice, rizik od nastanka bolesti srca povećava se s godinama i češći je u muškaraca, Azijata i ljudi koji stalno sjede na poslu.

Procjena vašeg zdravlja Kako biste razumjeli svoje naslijeđe i smanjili rizik od bolesti morate znati koji su problemi učestali u vašoj obitelji. Možda su se neki poremećaji, posebice neke vrste raka ili bolesti srca, pojavili u nekoliko članova obitelji mlađih od 50 godina. Možete izraditi obiteljsko medicinsko stablo bolesti i razgovarati o njima sa svojim liječnikom. On će provjeriti vaše zdravstveno stanje i savjetovati vas o promjenama u načinu života, primjerice o konzumiranju manje masne hrane ili tjelovježbi, koje bi vam mogle smanjiti rizik od nastanka tih bolesti. U određenim životnim trenucima, posebice kako postajete stariji, nudit će vam se testovi probira za rano otkrivanje znakova bolesti, primjerice raka dojke ili glaukoma. Ovisno o vašoj obiteljskoj

Cijepljenje Pobrinete li se da su vam djeca imunizirana, odnosno cijepljena u preporučenoj dobi, zaštitit ćete ih od mnogih zaraznih bolesti.

anamnezi, liječnik bi vam mogao predložiti dodatni, ili raniji, probir kako bi se bilo koji znakovi poremećaja čestih u vašoj obitelji otkrili u najranijoj mogućoj fazi.

Odabir zdravoga stila života Posljednjih godina postoje jasni dokazi da ljudi mogu smanjiti svoju podložnost bolestima tako da se usredotoče na nezdrave oblike svog načina života. Pad broja smrtnih slučajeva Tjelovježba prije 65. godine od moždanog Kardiovaskularna tjelovježba, primjerice vožnja udara, bolesti koronarnih artebicikla, može sniziti krvni tlak, smanjiti tjelesnu masnoću i ublažiti stres, a sve to pomaže rija i nekih vrsta raka u proteklih prevenciji bolesti srca. 25 godina uvelike se pripisuje padu broja pušača i boljem razumijevanju zdrave prehrane. Suprotno tome, pritisak suvremenog života, primjerice prekidi veza, dugo radno vrijeme na stresnim poslovima i gubitak kontakta s obitelji i prijateljima, može narušiti duševno i tjelesno zdravlje. Gotovo su svi svjesni značajki zdravoga stila života, ali premalo ljudi doista djeluje u skladu s informacijama o tome. Konzumiranjem zdrave prehrane, redovitom tjelovježbom, nepušenjem i ograničavanjem konzumacije alkohola možete gotovo trenutačno poboljšati svoje opće zdravlje. Dugoročno, u budućnosti ćete imati koristi zbog smanjenja rizika od razvoja bolesti. Nezdravih se navika može biti teško riješiti, posebice ako se čini da vašem zdravlju ne nanose neposrednu štetu. Obvezati se na dugoročne promjene, primjerice prestanak pušenja ili smanjenje tjelesne težine, zahtijeva veliku snagu volje; možda će vam biti lakše ako potražite podršku obitelji i prijatelja.

Sadržaj Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem 6 – 35 Uvod.....6 Naslijeđe i zdravlje.....8 Razumijevanje naslijeđa.....10 Zdravstvena zaštita cijeloga života.....12

Stil života i zdravlje.....15 Prehrana i zdravlje.....16 Tjelovježba i zdravlje.....20 Alkohol, duhan i droge.....24 Seks i zdravlje.....27 Psihičko zdravlje.....30 Sigurnost i zdravlje.....33

Procjena simptoma 36 – 123 Uvod.....36 Osnovne tablice.....38 Umor.....38 Gubitak tjelesne težine.....40 Poteškoće sa spavanjem.....42 Vrućica.....44 Kvržice i otekline.....46 Osjećaj nesvjestice i gubitak svijesti.....48 Glavobolja.....50 Osjećaj depresije.....52 Općeniti problemi s kožom.....54 Osip s vrućicom.....56 Bolno ili nadraženo oko.....58

Poremećaji ili oštećenja vida.....60 Gubitak sluha.....62 Bol u uhu.....64 Bolno grlo.....65 Kašalj.....66 Zadihanost.....68 Hripanje.....70 Poteškoće pri gutanju.....71 Povraćanje.....72 Učestalo povraćanje.....74 Bol u trbuhu.....76 Učestali bolovi u trbuhu.....78 Proljev.....80 Zatvor.....82 Bol u prsima.....84 Učestalo mokrenje.....86 Bolno mokrenje.....88 Bol u leđima.....90 Bol ili ukočenost vrata.....92 Bolni zglobovi.....94 Naticanje gležnjeva.....96

Tablice za muškarce.....98 Erekcijska disfunkcija.....98 Problemi s testisima i mošnjama.....99 Problemi s penisom.....100

Tablice za žene.....102 Problemi s dojkama.....102 Bolovi u donjem dijelu trbuha u žena.....104 Nadraženost genitalnih organa u žena.....106 Neuobičajen iscjedak iz rodnice.....107 Neuobičajeno krvarenje iz rodnice.....108 Bolne mjesečnice.....110

Tablice za djecu.....111 Problemi s težinom u djece.....111 Povraćanje u djece.....112 Proljev u djece.....114 Vrućica u djece.....116 Problemi s disanjem u djece.....118 Kašljanje u djece.....120 Bolovi u trbuhu u djece.....122

Potraga za bolešću 124 – 139 Uvod.....124 Posjet liječniku.....126 Medicinska anamneza i pregled.....127

Vizualizacija unutarnjih organa.....129 Slikovne dijagnostičke tehnike.....131 Vizualne dijagnostičke tehnike.....137

Vaše tijelo i bolest

140 – 565 Uvod.....140

Geni i nasljeđivanje.....144 Genetski poremećaji.....150

Rak.....152 Život s rakom.....156

Infekcije i infestacije.....160 Virusne infekcije.....164 Bakterijske infekcije.....171 Protozoalne i gljivične infekcije.....175 Infestacije glistama.....178

Teške ozljede i poremećaji izazvani utjecajem okoliša.....181 Teške ozljede.....182 Otrovanje i poremećaji izazvani utjecajem okoliša.....184

Koža, kosa i nokti.....189 Generalizirane bolesti kože.....192 Lokalizirane bolesti kože.....197 Kožne infekcije i infestacije.....204 Manje ozljede kože.....207 Bolesti kose i noktiju.....208

Mišićno-koštani sustav.....211 Bolesti kostiju..........217 Bolesti zglobova i ligamenata.....220 Bolesti mišića i tetiva..........229 Mišićno-koštane ozljede.....231

Srčano-žilni sustav.....235 Glavne srčano-žilne bolesti.....241 Poremećaji srčane frekvencije i ritma.....249 Bolesti srčanih zalisaka i srčanog mišića.....253 Bolesti perifernih žila.....258

Krv i limfatički i imunosni sustavi.....265 Bolesti krvi.....271 Bolesti limfatičkog sustava.....278 Bolesti imunosustava.....280 Alergije.....283

Dišni sustav.....286 Bolesti nosa i grla.....290 Plućne bolesti.....294

Živčani sustav i mentalne funkcije.....311 Bolesti živčanog sustava.....319 Bolesti mozga i kralježnične moždine.....322 Bolesti perifernoga živčanog sustava.....336 Duševne bolesti.....341

Oči i vid.....351 Bolesti oka.....355 Bolesti kapaka i suznog sustava.....363 Poremećaji vida.....365

Uši, sluh i ravnoteža.....370 Bolesti vanjskog i unutarnjeg uha.....374 Poremećaji sluha i unutarnjeg uha.....376

Zubi i desni.....381 Bolesti zuba.....383 Bolesti desni.....389

Probavni sustav.....391 Općeniti probavni i nutritivni problemi.....397

Bolesti usta, jezika i jednjaka..........400 Bolesti želuca i dvanaesnika.....405 Bolesti jetre, žučnog mjehura i gušterače.....407 Bolesti crijeva, rektuma i anusa.....415

Hormoni i metabolizam.....424 Poremećaji hipofize.....430 Poremećaji tireoidne žlijezde (štitnjače) i paratireoidnih žlijezda.....432 Poremećaji nadbubrežnih žlijezda.....435 Metabolički poremećaji.....437

Mokraćni sustav.....442 Bolesti bubrega.....446 Bolesti mjehura i mokraćne cijevi.....452

Razvojni i psihički poremećaji.....551 Poremećaji očiju i ušiju.....554 Poremećaji probavnog sustava.....558 Endokrini i metabolički poremećaji.....561 Poremećaji reproduktivnih i mokraćnih sustava.....563

Liječenje bolesti 566 – 624 Uvod.....566

Muški reproduktivni sustav.....457 Liječenje lijekovima.....568 Bolesti testisa, skrotuma i penisa.....459 Bolesti prostate.....462 Muške hormonske bolesti.....465

Ženski reproduktivni sustav.....467 Menstrualni, problemi u menopauzi i hormonski problemi.....471 Poremećaji ženskih spolnih organa.....475 Bolesti dojki.....483

Spolni odnos i reprodukcija.....489 Spolno prenosive bolesti.....491 Seksualni problemi.....494 Neplodnost.....497

Trudnoća i porođaj.....500 Problemi u trudnoći.....506 Problemi pri porođaju.....517 Problemi poslije porođaja.....521

Dojenačka dob i djetinjstvo.....524 Problemi u novorođenčadi.....530 Kromosomske i genetske bolesti.....533 Poremećaji u vlasištu i na koži.....537 Mišićno-koštani poremećaji.....539 Poremećaji srčano-žilnog i dišnog sustava.....542 Poremećaji živčanog sustava..........547

Razumijevanje lijekova.....570 Lijekovi za infekcije i infestacije.....571 Lijekovi koji djeluju na kožu.....575 Lijekovi za mišićno-koštane poremećaje.....578 Lijekovi za srčano-žilne bolesti.....580 Lijekovi za poremećaje i karcinome krvnoga i imunosnog sustava.....583 Lijekovi za dišne bolesti.....587 Lijekovi koji djeluju na mozak i živčani sustav.....589 Lijekovi za poremećaje očiju i ušiju.....593 Lijekovi za poremećaje probavnog sustava.....595 Vitaminski i mineralni dodaci prehrani.....598 Lijekovi koji djeluju na endokrini sustav i metabolizam.....600 Lijekovi koji djeluju na reprodukcijski i mokraćni sustav.....604

Kirurški zahvati.....607 Odlazak na operaciju.....608 Vrste operacija.....611

Njega i terapije.....616 Njega bolesnih.....617 Rehabilitacijske terapije.....620 Psihološke terapije.....622

Kazalo.....625 Izvori ilustracija.....648

Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem

Naslijeđe i zdravlje Tjelesna ste obilježja naslijedili od svojih roditelja, kao i mnoge gene koji utječu na vaše zdravlje. Vaši geni djelomice određuju kako vam tijelo stari i imate li predispoziciju za neke bolesti. Svoje gene ne možete promijeniti, ali medicinska bi intervencija mogla pomoći u prevenciji bolesti kojima ste skloni. Genetska dijagnostika i stručno savjetovanje mogu vam omogućiti nadziranje rizika od bolesti ako prilagodite svoj stil života.

ENI KOJE nasljeđujete od svojih roditelja osnova su vaših tjelesnih i mentalnih obilježja. Polovica vaših gena dolazi od majke, a druga polovica od oca, i to putem jajne stanice i spermija. Svako dijete prima drukčiju kombinaciju gena dobivenih od obaju roditelja. Te različite genetske kombinacije odgovorne su za velike razlike u izgledu, zdravlju i osobnosti između većine braće i sestara. Naslijeđeni geni određuju mnoge osobitosti vašeg izgleda, primjerice boju očiju i kose. Oni usmjeravaju upadljive tjelesne promjene koje donose rast i starenje, ponajprije tijekom ranoga djetinjstva i puberteta. Geni također utječu na tjelesnu kemiju što može utjecati na vaš rizik od bolesti.

Vaše naslijeđe

Pri začeću, oplođena jajna stanica, ili zigota, jedna je stanica koja sadržava sve informacije potrebne za stvaranje novog ljudskog bića. Te su informacije jedinstvene za svakoga pojedinca i prenose se u genima koji su dijelovi gusto namotanih niti DNK. DNK je u jezgrama stanica i sadržava upute koje nadziru tjelesna obilježja, rast, razvoj i funkcioniranje pojedinca. Dijeljenjem oplođenog jajašca informacije se podvostručuju tako da njihova kopija

postoji u svakoj stanici tijela djeteta koje raste. Ljudi imaju oko 20 000 – 25 000 pari gena, ali u svakoj su stanici aktivni samo određeni geni, ovisno o specijaliziranoj funkciji pojedine stanice; primjerice u stanicama mozga i jetre aktivne su različite grupe gena. Geni usmjeravaju aktivnost stanica, najčešće kontroliranjem proizvodnje određenih bjelančevina. Mnoge od tih bjelančevina sudjeluju u stvaranju tjelesnih struktura ili u reguliranju tjelesnih aktivnosti. Primjerice, neki su geni odgovorni za proizvodnju bjelančevina koje potiču stanice na stvaranje tkiva, na primjer kože, kose i mišića; drugi potiču nastanak bjelančevina koje kontroliraju procese u tijelu, na primjer enzima koji reguliraju određene kemijske reakcije, ili imunoglobulina koji se bore protiv infektivnih organizama. Neki geni, nazvani kontrolnim genima, proizvode bjelančevine koje utječu na neke druge gene tako da ih »uključuju« i »isključuju«. Kontrolni geni reguliraju procese rasta i razvoja, primjerice granice rasta stanice. Oni također određuju specijalizaciju stanica. Međutim, ako kontrolni geni zataje, stanice se nekontrolirano umnožavaju. To je jedan od mehanizama kojim se razvija rak. Pri podjeli stanica, tijekom kopiranja genetskoga materijala,

u ovom PoGlavlju Naslijeđe i zdravlje: geni i zdravlje 8–9 Uvod 8 Rizici od nasljeđivanja bolesti 9

Razumijevanje naslijeđa 10–11 Vi i vaše naslijeđe 10 Vaša obiteljska anamneza 10

Zdravstvena zaštita kroz život 12–14 Vi i vaš liječnik 12 Cijepljenje 12 Kontrolni pregledi 13 Probiri 13

Kromosomi Sve tjelesne stanice (osim crvenih krvnih stanica, jajnih stanica i spermija) sadržavaju 23 para kromosoma. Kromosomi nose genetski materijal naslijeđen od roditelja.

povremeno se dogodi pogreška koja vodi mutaciji ili promjeni u genu. Svaki put kad se stanica podijeli taj se izmijenjeni gen prenosi dalje u nove stanice. Poremećaji koji nastanu kao posljedica takvih mutiranih gena poznati su kao genetski poremećaji. Izmijenjeni geni mogu biti razlog zašto se organ razvija ili funkcionira abnormalno i zna se da određeni geni uzrokuju rijetke genetske bolesti. Ako je genetska bolest česta u vašoj obitelji, možete se odlučiti za testiranje kako biste otkrili jeste li naslijedili izmijenjeni gen. Pokazalo se da i češći poremećaji, primjerice bolesti srca, također imaju genetsku komponentu. Testovi probira za rano otkrivanje tih bolesti posebno su važni ako vaša obiteljska anamneza upozorava na to da ste pod rizikom.

organa i glavnih tjelesnih sustava postupno slabi. Procesi prirodnog izlječenja također postaju manje učinkoviti jer se otpornost imunološkog sustava na bolest s godinama smanjuje. Tjelesni sustavi stare različitom brzinom i pod utjecajem su genetskih čimbenika i čimbenika životnog stila koji variraju od osobe do osobe. Premda je očekivano trajanje života u Velikoj Britaniji tijekom proteklog stoljeća uvelike poraslo, zahvaljujući poboljšanoj prehrani, zdravstvenoj zaštiti i sanitarnim uvjetima, vaše osobno dobro zdravlje cijelog života i u starijoj životnoj dobi neizbježno je rezultat gena koje ste naslijedili i načina na koji živite.

Promjena zdravih potreba Virus ospica Ova jako uvećana slika prikazuje čestice virusa ospica kako se umnožavaju iz zaražene stanice. Ospice se mogu spriječiti cijepljenjem kombiniranim cjepivom Mo-Pa Ru (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).

Kako starite i prolazite kroz različite životne faze, vaše tjelesne potrebe i brige u vezi sa zdravljem mijenjaju se u skladu s tim. Primjerice, novorođenčadi je potrebna visokoenergijska prehrana koja potiče brz rast, a starijim ljudima potrebno je manje energije i zato jedu razmjerno manje. Mladi odrasli ljudi najizloženiji su riziku od nesreća, ali kasnije u životu ljudi su sve podložniji degenerativnim bolestima jer funkcioniranje njihovih tjelesnih

Mamogram Ovaj mamogram pokazuje zdravo tkivo dojke. Mamografija se rabi u prevenciji raka dojke tako da se rak može otkriti i liječiti u ranoj fazi.

naslijeđe i zdravlje

Proces

Rizici od nasljeđivanja bolesti

Većina naših tjelesnih obilježja, među kojima je i podložnost pojedinim bolestima, određena je genetičkim materijalom nazvanim DNK. DNK je u jezgri stanica, organiziran u 46 jedinica nazvanih kromosomima, uređenima u 23 para. Spermiji i jajne stanice sadržavaju samo jedan

Vaša majka Svako jajašce vaše majke sadržava 23 kromosoma, pola punoga kompleta.

Oplodnja Jajašce i spermij sjedinjuju se stvarajući jednu stanicu, nazvanu zigota, koja sadržava puni komplet kromosoma.

kromosom iz svakog para. Svaki kromosom nosi stotine gena, nosača kemijskih kodova koji utječu na naš razvoj. Promjenama genetskog materijala dijete može naslijediti neku bolest ili predispoziciju da je razvije.

Vaš otac Svaki spermij vašeg oca sadržava 23 kromosoma, pola punoga kompleta.

Spermij

Ovaj se spermij sjedinio s jajašcem.

Jajašce

Jezgra jajašca Stanica koja se dijeli

Replicirani kromosomi Maternica Jajnik

JAJAŠCE

Fetalna faza Stanice se umnožavaju stvarajući fetus. Tjelesna obilježja fetusa ponajviše su određena genima koje je naslijedio. Krv Neki su krvni poremećaji nasljedni. Među njima je talasemija, koja utječe na sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik, i hemofilija, koja utječe na zgrušavanje krvi.

Dioba stanice Zigota se dijeli stvarajući više stanica. Tijekom diobe, kromosomi se repliciraju tako da sve stanice nose iste genetske informacije.

Fetus u razvoju

SPERMIJ

Penis Testis

Crvena krvna stanica

Koža Ako ste naslijedili svijetlu kožu, bit ćete posebno osjetljivi na utjecaje Sunčeve svjetlosti i mogli biste imati povećan rizik od nastanka raka kože.

Folikul dlake

Kardiovaskularni sustav Mogli biste imati veću vjerojatnost od bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi ako jedan ili oba vaša roditelja imaju sličnu bolest.

Pluća

Dišni sustav Veća je vjerojatnost za alergijski poremećaj disanja, primjerice astmu, ako jedan od vaših roditelja ima astmu, alergiju na pelud ili ekcem.

Koronarna arterija Ručni zglob

Zglobovi Brojne bolesti zglobova, na primjer osteoartritis i reumatoidni artritis, imaju nasljedni element, ali obično ne nastanu sve do odrasle dobi.

Vaš zdravstveni profil Geni koje ste naslijedili utječu na vaš rizik od bolesti. Neki naslijeđeni poremećaji vidljivi su pri rođenju; drugi se razviju kasnije.

Probavni sustav Neki poremećaji probavnoga sustava, primjerice određeni tipovi kolorektalnog karcinoma, katkad se ponavljaju unutar obitelji. Debelo crijevo

Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem

Prehrana i zdravlje Uvjerljivo je najčešći problem prehrane pretjerivanje. Ljudi često konzumiraju previše hrane, posebice previše masti, soli i šećera. Pretjerani unos tih hranjivih tvari povezan je s nekim od glavnih uzroka smrtnosti u nas: bolestima srca, rakom i moždanim udarom. Donošenje valjanih odluka o vašoj prehrani može vam povećati izglede da izbjegnete te bolesti. S golemim porastom dostupnosti i popularnosti brze hrane porasle su i loše prehrambene navike jer zapakirani zalogaji i obroci često sadržavaju velike količine sastojaka koji mogu biti štetni. Prvi članak u ovom poglavlju daje jednostavne smjernice za procjenu i poboljšanje vaše prehrane, objašnjava kako se mjeri energijska vrijednost hrane i opisuje kako svaka od velikih prehrambenih skupina (ugljikohidrati, bjelančevine i masti) pridonosi vašim nutritivnim potrebama. Mnogo ljudi u Hrvatskoj konzumira prehranu koja im daje više energije nego što im je potrebno pa je velik postotak populacije pretio i pati od zdravstvenih problema povezanih s prekomjernom težinom. Drugi članak objašnjava kako odrediti svoju idealnu težinu i istražuje različite metode gubljenja ili dobivanja kilograma.

Zdrava prehrana Prehrana s pravom ravnotežom namirnica za optimalno zdravlje Varijacije u prehrani između ljudi koji žive u različitim zemljama usko su povezane s nacionalnim obrascima bolesti. Primjerice, visokokalorična prehrana bogata mastima uobičajena u Velikoj Britaniji povezana je s visokim nacionalnim stopama pretilosti (str. 400), srčanih bolesti (vidi Bolest koronarnih arterija, str. 243), raka (str. 152159) i moždanog udara (str. 329). Za razliku od britanske, čini se da je tradicionalna mediteranska prehrana, u kojoj je mnogo svježeg povrća, maslinova ulja i ribe pa je siromašna zasićenim mastima, povezana s malim postotkom srčanih bolesti u zemljama Sredozemlja. U Japanu je tipična prehrana bogata vlaknima i postotak je učestalosti kolorektalnog raka (str. 421) nizak. U mnogim je zemljama pretjerana količina soli u prehrani povezana s visokim krvnim tlakom (vidi Hipertenzija, str. 242). Kao što višak nekih elemenata u prehrani može prouzročiti zdravstvene probleme, nedostatak esencijalnih hranjivih tvari može biti povezan s lošim zdravljem ( vidi Nutritivni deficiti, str. 399). Međutim, takvi su nedostaci rijetki u razvijenim zemljama poput Velike Britanije. Znanje koje su prikupili nutricionisti proučavanjem utjecaja prehrane na

zdrave odluke

Razumijevanje deklaracija na namirnicama

Od proizvođača većine zapakiranih namirnica zahtijeva se da na deklaracijama navedu sve važne informacije. Na deklaraciji se mora nalaziti naziv namirnice, popis sastojaka, njezina težina, koliko se namirnica može držati i kako je čuvati, kako je kuhati i pripremati, ime i adresa proizvođača, onog tko ju je spakirao ili prodavača, katkad i mjesto podrijetla.

Tipične ili prosječne vrijednosti Brojke se odnose na 100 g ili 100 ml hrane. Na nekim se deklaracijama također navode količine po prosječnom obroku. Masti Udio je masnoća rastavljen kako bi se pokazalo koliki je udio zasićenih masti. Natrij Ova vrijednost pokazuje koliko ima natrija (u soli i prašku za pecivo).

Hraniti se kvalitetno Hrana je ključna za dobro zdravlje, ali za većinu ljudi ona je i važan oblik društvenog života. Kuhanje i dijeljenje zdrave hrane može biti ugodan dio svakodnevna života.

zdravlje u zemljama diljem svijeta pridonijelo je smjernicama za određivanje zdrave, uravnotežene prehrane koja može smanjiti rizik od zdravstvenih problema.

Uravnotežite svoju prehranu

Pet je osnovnih komponenata hrane: ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini i minerali. Svaki od njih daje važan doprinos zdravlju, ali važno ih je uzimati u pravilnim omjerima tako da ugljikohidrati čine najveći dio prehrane, a masti samo mali dio (vidi Hraniti se zdravo, sljedeća stranica). Konzumiranjem mnogo voća i povrća pobrinut ćete se da dobivate dovoljno vitamina i minerala. U prehranu biste trebali uvrstiti i obilje vode. Pića koja sadržavaju šećer, kofein ili alkohol (vidi Alkohol i zdravlje, str. 24) treba uzimati umjereno. Zna se da šećer pridonosi kvarenju zuba. Karbonizirana pića, čak i ona koja imaju malu količinu šećera, mogu oštetiti zube jer su kisela. Previše kofeina iz pića poput kave i Coca-Cole može uzrokovati palpitacije (osjećaj lupanja srca) i nesanicu, a kofein može dodatno pogoršati simptome anksioznosti. Drugi su važni zdravstveni čimbenici količina soli u prehrani i vrste masnoća koju jedete. Ugljikohidrati Oni bi trebali biti glavni izvor energije za vaše tijelo. Međutim, jedete li više ugljikohidrata nego što je tijelu potrebno, višak će se pohranjivati kao mast. Dvije su glavne vrste ugljikohidrata u hrani: jednostavni i složeni. Jednostavni ugljikohidrati izgrađeni su od šećera. Oni vašem tijelu daju brzi nalet

Donošenje odluka Prehrambena deklaracija trebala bi sadržavati popis sastojaka s raščlanjivanjem hranjivih tvari tako da možete točno vidjeti kako ta namirnica pridonosi vašoj prehrani. Te vam informacije omogućuju usporedbu sličnih proizvoda i odabir namirnica u skladu s vašim prehrambenim potrebama.

INFORMACIJE O NUTRIJENTIMA Tipične vrijednosti za 100g Energijska vrijednost Bjelančevine

1741 kJ 414 kcal

Obrok 1219 kJ 290 kcal

3,5 g

2,5 g

Ugljikohidrati od čega šećeri

65,8 g 49,1 g

46,1 g 14,4 g

Masti od čega zasićene

15,2 g 3,6 g

10,6 g 2,5 g

Vlakna

2,3 g

1,6 g

Natrij

0,1 g

Temeljeno na 8 obroka po torti.

Energijska vrijednost Udio energije mjeri se u kilodžulima (kJ) i kilokalorijama (kcal). Bjelančevine Udio bjelančevina mora se prikazati čak i kad je vrlo malen ili ga uopće nema. Ugljikohidrati Ukupan udio ugljikohidrata rastavljen je kako bi se pokazala količina šećera. Vlakna Ovo pokazuje količinu vlaknastih tvari u hrani.

Obroci Normalna veličina obroka pomaže vam procijeniti vaš unos hranjivih tvari. SASTOJCI: Grožđice, kandirane trešnje, pšenično brašno, jaje, djelomično hidrogenizirano biljno ulje, pekan orasi, šećer, glukozni sirup, med, arome, emulgatori (E 471, E 435), začini, sol, konzervans (E 202), sredstvo za želiranje (E 440), regulator kiselosti (E 330), boje (E 127, E 133, E 102, E 129).

Sastojci Sastojci moraju biti navedeni na etiketi i poredani po težini, počevši od najtežega. Aditivi i konzervansi često se prikazuju po svojim E (europskim) brojevima.

■ PROIZVOD SADRŽAVA ORAŠASTE PLODOVE

Dodatne informacije Deklaracija može pokazivati je li namirnica prikladna za osobe koje ne jedu pojedine namirnice.

■ PRIKLADNO ZA VEGETARIJANCE

energije, ali mogu oštetiti zube. Hrana poput keksa, kolača i slatkiša sadržava goleme količine jednostavnih ugljikohidrata. Složeni ugljikohidrati imaju kompliciraniju strukturu od jednostavnih ugljikohidrata i izgrađeni su od škroba i prehrambenih vlakana. Škrob se probavlja sporo i tako stalno daje energiju. Tjestenina, kruh, povrće poput krumpira i riža sadržavaju visoke razine škroba. Prehrambena vlakna sastoje se od vlaknastih dijelova biljaka koji se tijekom probave ne razgrađuju posve. Vlakna se mogu podijeliti na dvije vrste: topiva i netopiva. Netopiva vlakna povećavaju obujam fekalija pomažući prolazak materijala kroz crijeva. Čini se da osobe čija je prehrana bogata tom vrstom vlakana imaju smanjen rizik od kolorektalnog raka. Glavni su izvori netopivih vlakana namirnice od nerafiniranih ugljikohidrata poput kruha od neprosijanog brašna, žitnih pahuljica, smeđe tjestenine, smeđe riže, voća, mahunarki, povrća, sjemenki i cjelovitih žitarica. Topiva vlakna mogu sniziti razine kolesterola u krvi i povezana su sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Među dobrim su izvorima topivih vlakana voće, zob, grahorice i mahunarke te povrće. Složeni ugljikohidrati trebali bi činiti glavni dio vaše svakodnevne prehrane. Jednostavni ugljikohidrati trebali bi ostati

na minimumu jer, premda daju energiju, siromašni su vitaminima i mineralima i imaju vrlo malo vlakana. Bjelančevine Bjelančevine su prijeko potrebne za izgradnju i obnovu stanica u tijelu. Njihov nedostatak u prehrani uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, ali to se uglavnom javlja samo u zemljama u razvoju u kojima je dostupnost hrane ograničena. U Velikoj Britaniji češći je problem prehrana s previše bjelančevina, posebice životinjskoga podrijetla. Višak bjelančevina u tijelu se pretvara u mast. Mnoge namirnice bogate bjelančevinama obiluju i kalorijama te zasićenim mastima. Stoga prehrana s mnogo bjelančevina može prouzročiti pretilost. Među namirnice bogate bjelančevinama spadaju meso, riba, sir i orašasti plodovi. Za zdravu bi prehranu bilo idealno kad bi oko šestine vašega ukupnoga kalorijskog unosa bilo podrijetlom iz bjelančevina. Masti Masnoće su izvor energije i prijeko potrebne za apsorpciju nekih vitamina. Količina i vrsta masnoća u vašoj prehrani važni su u određivanju vašega općeg zdravlja. Unos masnoća također utječe na rizik od nastanka bolesti koronarnih arterija ili mogućnost moždanog udara. Poveznica je kolesterol, tvar nalik na masnoću koja je ključna za normalno funkcioniranje tijela, ali u pretjeranim količinama može biti rizik za zdravlje. Što je razina kolesterola u krvi veća (vidi Hiperkolesterolemija, str. 440), veći

stil života i zdravlje zdrava akCija

Hraniti se zdravo

Zdrava prehrana kombinira raznovrsne namirnice u različitim omjerima. Namirnice se mogu podijeliti u pet skupina, prikazanih na slici u razmjernim omjerima u kojima bi se trebale jesti kako bi činile uravnoteženu, zdravu prehranu. Uživajte u hrani i jedite raznovrsno kako biste se pobrinuli da

dobivate sve hranjive tvari koje su potrebne vašem tijelu. Jedite odgovarajuću količinu kako biste održavali zdravu težinu. Svježe voće i povrće te namirnice bogate ugljikohidratima poput krumpira trebali bi činiti većinu vaše prehrane, a meso, riba i mliječni proizvodi manji dio dnevnog unosa.

Meso, riba i druge namirnice bogate bjelančevinama Ove namirnice jedite umjereno i odaberite alternativu s manje masti. Izvor su bjelančevina, željeza, vitamina B i pojedinih minerala.

Mlijeko i mliječni proizvodi Ove su namirnice često bogate mastima pa, kad god možete, pokušajte izabrati manje masne. Međutim, mlijeko i mliječni proizvodi daju bjelančevine i dobar su izvor kalcija te nekih vitamina, primjerice B12 , A i D.

Voće i povrće Izaberite različite vrste svježeg, zamrznutog ili konzerviranog voća i povrća koje će vam dati vlakna, vitamine i ugljikohidrate. Neka vam cilj bude jesti najmanje pet obroka na dan (tomu može pridonijeti i čaša voćnog soka).

Kruh, krumpir, tjestenina i drugi složeni ugljikohidrati Ove namirnice daju mnogo prehrambenih vlakana, složenih ugljikohidrata, nešto minerala, posebice kalcija i željeza, i vitamine skupine B.

je i rizik od nastanka ateroskleroze (str. 241), sužavanja arterija koje naposljetku može prouzročiti kardiovaskularne bolesti. Razina kolesterola u krvi neke osobe djelomice ovisi o njezinim genetskim čimbenicima, ali u mnogim slučajevima najviše utječe količina i vrsta masnoća u prehrani. Masti mogu biti zasićene ili nezasićene, ovisno o njihovoj kemijskoj strukturi; zasićene masti iz mliječnih proizvoda i mesa najviše pridonose povišenim razinama kolesterola u tijelu. Također je preporučljivo izbjegavati hidrogenizirane masti, katkad nazivane i trans-mastima, koje su umjetno proizvedene i imaju svojstva slična zasićenim mastima. Hidrogenizirane masti često su u nadomjescima za maslac te tvornički proizvedenoj hrani poput keksa i kolača. Suprotno tome, čini se da nezasićene masti daju nešto zaštite od kardiovaskularnih bolesti, s tim da polinezasićene masnoće pružaju bolju zaštitu od mononezasićenih.

Masna i slatka hrana Pokušajte ne jesti ove namirnice prečesto i kad to činite, neka to bude u malim količinama. Kad je moguće, uzmite manje masne. Ove namirnice daju energiju, ali imaju malo drugih nutritivnih vrijednosti.

Prehrambene skupine Cilj bi vam trebao biti jesti namirnice iz svake od pet glavnih prehrambenih skupina u omjerima prikazanima na slici u obliku kriški pladnja. Namirnice na većim kriškama trebale bi činiti veći dio vaše prehrane od onih na manjim kriškama. Ukupna količina hrane koju trebate pojesti ovisi o veličini vašeg tijela, dobi i stupnju aktivnosti.

Za zdraviju prehranu pobrinite se da najviše trećina vaših dnevnih kalorija dolazi iz masnoća i izaberite namirnice koje sadržavaju nezasićene, a ne zasićene masti. Također, pokušajte ograničiti unos namirnica s mnogo kolesterola poput školjki i jaja. Međutim, unos masnoća u male djece ne bi se trebao ograničavati. Vitamini i minerali Vitamini i minerali presudni su u rastu i metabolizmu (vidi Dobri izvori vitamina i minerala, str. 18). Osim vitamina K, koji proizvode crijevne bakterije, i vitamina D, koji se proizvodi u koži djelovanjem Sunčeva svjetla, svi vitamini i minerali moraju se dobiti iz hrane. Većina ljudi u Hrvatskoj dobiva odgovarajuće količine vitamina i minerala iz prehrane. Neki su vitamini, među kojima su A, D, E i K, štetni ako se uzimaju u pretjeranim količinama. Međutim, neki bi ljudi trebali uzimati vitaminske i mineralne do-

datke (str. 598-600). Primjerice, ženama koje redovito gube željezo zbog snažnog menstrualnog krvarenja moglo bi se savjetovati da uzimaju dodatke željeza. Djeca koja nevoljko jedu normalne namirnice mogla bi dobiti vitamine A, C i D u obliku kapi. Starijim ljudima malog ili ograničena unosa hrane dodaci bi također mogli zatrebati. Starije bi žene trebale paziti da dobivaju dovoljno kalcija iz prehrane kako bi se pomoglo u prevenciji bolesti kostiju osteoporozi (str. 217). Ljudi koji se hrane vegetarijanskom prehranom najčešće imaju odgovarajući unos vitamina i minerala, ali vegani, koji ne jedu nikakve životinjske produkte, izloženi su riziku od nedostatka vitamina B12 i trebali bi se također pobrinuti da u prehrani imaju dovoljno kalcija. Tekućina Voda je prijeko potrebna za život i čini gotovo četiri petine ljudskoga tijela. Gubi se znojenjem i mokrenjem te

mora biti zamijenjena. Nedovoljan unos vode može uzrokovati probleme s bubrezima, primjerice bubrežne kamence (str. 447) i zatvor (str. 398). Nešto vode unosi se krutom hranom, ali usto biste trebali piti i mnogo tekućine. Pokušajte piti barem 8 čaša (2 litre) nealkoholne tekućine u danu. Za vrućeg vremena ili tijekom tjelovježbe moglo bi vam biti potrebno i više. Potrebu za vodom povećavaju i proljev, povraćanje, diuretici (lijekovi koji potiču izlučivanje urina) te kofein.

Vaše potrebe za energijom

Da bi tijelo pravilno funkcioniralo, potrebna mu je stalna zaliha energije. Energija iz hrane mjeri se u jedinicama koje nazivamo kilodžulima (kJ) ili kilokalorijama (kcal) koje se najčešće nazivaju jednostavno kalorijama. Broj kalorija koje trebate dobiti iz prehrane ovisi o tome koliko energije troši vaše tijelo. To djelomice ovisi o tome koliko učinkovito vaše tjelesne stanice rabe energiju, što je genetski određeno, a djelomice o razini vaše tjelesne aktivnosti. Energija koju vaše tijelo troši za jednostavno održavanje osnovnih procesa poput disanja i probave naziva se vašim bazalnim metabolizmom (BM). Za sve svakodnevne aktivnosti potrebne su dodatne kalorije. Energične aktivnosti, primjerice bavljenje sportom, povećavaju potrebu za kalorijama. Većina tih dodatnih kalorija trebala bi dolaziti iz složenih ugljikohidrata, primjerice iz kruha. Međutim, osobama koje rade fizički zahtjevne poslove potrebne su i dodatne količine masnoća i šećera, bogatih izvora energije. U kojoj ste fazi života također utječe na vašu potrebu za energijom. Primjerice, aktivnu tinejdžeru koji raste obično je potrebno više kalorija nego odraslu čovjeku. Potreba za kalorijama smanjuje se kako starimo jer BM s godinama opada i aktivnost je smanjena. Trudnici je potrebno više kalorija nego ženi koja nije trudna.

Odabir hrane bogate nutrijentima

Svježe namirnice najčešće su i zdrave, ali često imaju kratak rok trajanja. Za produljenje roka trajanja rabe se tehnike obrade. Brojne obrađene namirnice imaju jednaku količinu vitamina i minerala kao i svježe namirnice. Konzervansi u hrani sprečavaju rast mikroorganizama koji mogu izazvati otrovanje hranom (str. 398). Deklaracije na zapakiranoj hrani (vidi Razumijevanje deklaracija na namirnicama, prethodna stranica) daju informacije o sadržaju omogućujući vam da usporedite slične proizvode i donesete zdrave odluke. U nas je propisano kako se hrana označava i koja se vrsta nutritivnih informacija mora navesti. Osim navođenja popisa sastojaka i informacija o nutrijentima, na mnogim su deklaracijama na namirnicama dodatne obavijesti pa ljudi koji, vlastitim izborom ili iz nužde, na neki način ograničavaju svoju prehranu, mogu donijeti odluke o tome koje namirnice odabrati ili izbjegavati.

PROcJENa simPtOma

16 Kašalj Za djecu mlađu od 12 godina pogledajte tablicu 47. Kašljanje je obrambeni mehanizam kojim tijelo čisti dišne putove od udahnutih čestica ili izlučevina. Uporan kašalj može biti posljedica infekcije ili upale u plućima, a može nastati i zbog učinaka iritansa kao što je duhanski dim. Osobu s upornim kašljem mora pregledati liječnik.

UPOZORENJE

Iskašljavanje krvi Uvijek biste se trebali obratiti liječniku ako iskašljavate krv iako, ako se inače osjećate dobro, jedno iskašljavanje pljuvačke koja sadržava tanke tragove krvi vjerojatno nije nimalo ozbiljno. No ako se takvo što ponovi ili iskašljete veliku količinu krvi, smjesta biste se trebali obratiti liječniku.

POČETAK Koliko dugo kašljete? Manje od 48 sati Više od 48 sati

Imate li temperaturu od 38 °C ili višu? Da Ne

Mogući uzrok Boravak u zadimljenu prostoru može nadražiti pluća.

Uzimate li trenutačno ikakve propisane lijekove? Da Ne

Iskašljavate li sluz? Da Ne

Samopomoć Premjestite se u dobro prozračenu prostoriju. Posjetite liječnika ako ostajete bez daha ili ako se jave novi simptomi.

Jeste li pušač? Mogući uzroci

Mogući uzrok Vaši simptomi mogu biti popratne pojave lijekova.

Liječnička pomoć Naručite se na liječnički pregled. Nastavite uzimati lijekove osim ako vam vaš liječnik ne savjetuje drukčije.

Uporni suhi kašalj može biti posljedica astme (str. 295), gastroezofagealnoga refluksa (str. 403) ili izloženosti iritansima na radnome mjestu (vidi Profe sionalne bolesti pluća, str. 305). No mora se isključiti i najmanja mogućnost primarnoga karcinoma pluća (str. 307).

Liječnička pomoć Naručite se na liječnički pregled.

Pušač Nepušač

Ako iz ove tablice ne možete otkriti mogući uzrok kašlja, naručite se na liječnički pregled.

OsNOvNE tablicE

Muči li vas ijedan od sljedećih problema s disanjem? Disanje je bolno Nedostaje vam daha

Mogući uzrok

Upala pluća (str. 299) može uzrokovati takve simptome.

Akutni bronhitis (str. 297) jedna je od mogućnosti.

Liječnička pomoć

HITNO! Odmah nazovite svog liječnika!

Posjetite liječnika unutar 24 sata.

Ništa od navedenoga

Mogući uzrok Mogući uzrok Iskašljavanje je prirodan odgovor tijela na strano tijelo koje se smjestilo u plućima.

Jeste li iskašljavali sluz? Da

Liječnička pomoć Nazovite svog liječnika ako se kašalj ne smiri poslije sat vremena.

Jeste li u posljednjih nekoliko sati udisali bilo što od navedenoga? Čestice hrane Duhanski dim Prašinu, isparine ili dim od vatre Ništa od navedenoga

Virusne bolesti kao što su teška prehlada (vidi Obična prehlada, str. 164) ili upala pluća (str. 164) vjerojatni su uzrok vašega kašlja.

Samopomoć Slijedite savjete o samopomoći za snižavanje vrućice (str. 165). Savjetuje se s liječnikom ako vam nije bolje nakon 2 dana ili ako nastanu novi simptomi.

Mogući uzrok Mogući uzrok Teška upala dišnog sustava može biti posljedica udisanja bilo kojih od navedenih supstancija.

Liječnička pomoć HITNO! Odmah nazovite svog liječnika!

Prehlada (vidi Obična prehlada, str. 164) vjerojatni je uzrok vašega kašlja.

Samopomoć Inhalacija pare (str. 291) može pomoći. Savjetujte se s liječnikom ako disanje postane bolno ili počnete pištati, ako vam ne bude bolje za 2 dana ili ako nastanu drugi simptomi.

Mogući uzroci

Uporan pušački kašalj sa sluzavim iskašljajem može biti posljedica kronične opstrukcijske plućne bolesti (str. 297) ili, u rijetkim slučajevima, primarnoga karcinoma pluća (str. 307).

Kašalj s drugim simptomima može uzrokovati astma (str. 295). Kronično zatajenje srca (str. 247) manje je vjerojatno.

Liječnička pomoć Naručite se na liječnički pregled.

Imate li ijedan od navedenih simptoma? Nos koji curi Bolno grlo Ništa od navedenoga

Liječnička pomoć Naručite se na liječnički pregled.

Potraga za bolešću

Posjet liječniku Možda trebate posjetiti liječnika radi savjeta u vezi sa simptomima ili drugim zdravstvenim problemima ili bi vas liječnik mogao pozvati da dolazite na redovite kontrolne preglede ili na razgovor o trenutačnoj terapiji. Što će se dogoditi tijekom konzultacija ovisi o njihovoj svrsi, ali liječnik obično procjenjuje vaše zdravlje opažanjem, postavljanjem pitanja i obavljanjem fizikalnog pregleda. Moguće je i uzimanje uzoraka za testiranje.

OŽDA ĆETE ODLUČITI posjetiti liječnika jer se osjećate bolesno ili ste zabrinuti zbog neke tjelesne promjene, primjerice otečenog ili ukočenog zgloba. Možda će vam trebati savjet u vezi s promjenom životnoga stila, primjerice o mršavljenju ili prestanku pušenja. Ako imate neko kronično stanje poput dijabetesa, morate ići na redovite kontrole. Čak i ako ste zdravi, mogli bi vas pozvati u ordinaciju na neke testove probira, primjerice mjerenje krvnog tlaka i Papa-test.

Priprema za posjet liječniku

Bez obzira na razlog vašeg odlaska liječniku, moglo bi vam pomoći ako prije odlaska na ugovoreni termin odlučite o kojim temama želite razgovarati. Primjerice, ako imate konkretne simptome, razmislite o tome koliko se često pojavljuju i pojačavaju li ih određene aktivnosti ili ih ublažavaju. Vaš liječnik također treba znati uzimate li kakve lijekove ili dodatke, jeste li alergični na određene terapije i rabite li trenutačno kakve alternativne terapije.

Konzultacije

Mnogo je načina na koje liječnik može procijeniti vaše zdravlje. Prije svega, opazit će vaš opći izgled, primjerice

Pogled na oko Tijekom rutinskoga fizikalnog pregleda liječnik bi vam mogao pregledati i oči.

težinu, i potražiti znakove anksioznosti ili depresije. Liječnik će vam zatim postaviti niz pitanja, postupak koji se naziva uzimanjem anamneze, a poslije toga će obaviti fizikalni pregled. Pitanja koja će vam postaviti i opseg fizikalnog pregleda ovise o svrsi konzultacija. Ako prvi put posjećujete nekog liječnika, mogao bi uzeti vašu potpunu anamnezu, u kojoj su pojedinosti o bolestima koje su učestale u vašoj obitelji, bolestima od kojih ste bolovali u prošlosti i čimbenicima životnog stila poput prehrane. Ako liječnik već ima vaš zdravstveni karton, može provjeriti njegov sadržaj. Ako imate specifične simptome, liječnik će se usredotočiti na njih kako bi postavio dijagnozu. Kompletan fizikalni pregled uglavnom se obavlja samo kao dio općega kontrolnog pregleda, primjerice za novu policu osiguranja. Ako imate simptome, liječnik obično provjerava samo relevantne dijelove tijela. Čak i ako vam ne obavi kompletan pregled, liječnik bi mogao pogledati neka područja,

u oVoM PoglaVlJu Posjet liječniku: pripreme i konzultacije 126 Uvod 126 Liječnikov osnovni pribor 126

Medicinska anamneza i pregled 127–128 Medicinska anamneza 127 Fizikalni pregled 127 Uzimanje uzoraka 128

Crvena krvna stanica

Bijela krvna stanica

Obiteljska anamneza Neki su poremećaji možda česti u vašoj obitelji. Liječnik mora znati za njih kako bi mu to pomoglo pri postavljanju dijagnoze.

primjerice kožu i nokte, kako bi procijenio vaše opće zdravlje. Liječnik će možda morati uzeti uzorak, primjerice krvi ili urina. Uzorci se testiraju kako bi se potvrdila dijagnoza ili nadzirala bolest. Jednostavne pretrage mogu se obaviti u liječničkoj ordinaciji, ali složeniji postupci najčešće se izvode u laboratoriju. Liječnik bi mogao tražiti od vas da nazovete ambulantu kako biste doznali rezultate pretraga ili da ugovorite drugi termin za razgovor o rezultatima i njihovim posljedicama za vaše zdravlje.

Krvne stanice Liječnik bi mogao uzeti uzorak krvi koji će se poslati na mikroskopsko ispitivanje kako bi se pogledala struktura krvnih stanica kao što se može vidjeti na ovom jako uvećanu prikazu normalnih crvenih i bijelih krvnih stanica.

PrIbor

Liječnikov osnovni pribor

Dok obavlja fizikalni pregled, vaš bi liječnik mogao upotrijebiti jedan ili više osnovnih instrumenata. Svaki od njih ima specifičnu funkciju. Neki instrumenti omogućuju liječniku da pobliže pregleda pojedine dijelove tijela. Drugi se rabe za slušanje abnormalnih zvukova ili za provjeru refleksa.

OFTALMOSKOP

OTOSKOP

REFLEKSNI ČEKIĆ

Pomagala pri pregledu Oftalmoskop i otoskop rabe se za gledanje očiju i ušiju. Refleksi se testiraju čekićem, a zvukovi, primjerice otkucaji srca, mogu se slušati stetoskopom.

STETOSKOP

Posjet liječniku

Medicinska anamneza i pregled Možda ćete posjetiti liječnika radi kontrolnoga pregleda ili zato što se osjećate bolesno. Ako imate simptome, liječnik će vam postaviti razna pitanja i obaviti pregled, a to su i prvi koraci prema dijagnozi. To katkad može biti sve što je liječniku potrebno da zaključi što je uzrok vaše bolesti i što je potrebno učiniti. U drugim se slučajevima obavljaju pretrage kako bi se prikupilo više informacija. Od trenutka kad uđete u ordinaciju vaš liječnik počinje prikupljati informacije o vama na temelju vašeg izgleda. One bi mogle otkriti nešto o vašem općem zdravlju i stanju uma. Daljnje informacije o vašem zdravlju liječnik dobiva iz vaše medicinske anamneze i obavljanjem fizikalnog pregleda. Prvi članak u ovom poglavlju bavi se pitanjima koja bi vam liječnik mogao postaviti pri uzimanju vaše medicinske anamneze. Takva su pitanja važan način prikupljanja informacija o prošlim bolestima, poremećajima koji se ponavljaju u vašoj obitelji i vašem životnom stilu. Pošto je uzeo vašu anamnezu, liječnik bi vas mogao pregledati u potrazi za abnormalnostima ili kako bi potvrdio pretpostavljenu dijagnozu. Neke uobičajene procedure pri fizikalnom pregledu opisane su u drugom članku. Osim toga, liječnik bi mogao uzeti uzorke za testiranje. Ako vam medicinski pregled treba zbog osiguranja, liječnik će potražiti rane

znakove bolesti ili čimbenike koji vam mogu povećati rizik od nastanka bolesti. Rutinski kontrolni pregledi u djetinjstvu i tijekom trudnoće opisani su na drugome mjestu (vidi Kontrolni pregledi, str. 13).

Koža, kosa i nokti

Fizikalni pregled Pregled koji obavlja liječnik provjeravajući stanje ili zdravlje različitih tjelesnih sustava i organa Fizikalni je pregled često osnovni dio dijagnostike ili kontrolnih pregleda. Ako imate simptome, liječnik će se usredotočiti na područja povezana sa simptomima ili na ona u kojima se mogu uočiti abnormalnosti. Liječnik bi mogao provjeriti i druga područja. Primjerice, ako imate simptome zatajenja srca, poput kratkog daha, mogao bi vam pregledati gležnjeve jer je zatajenje srca povezano s naticanjem gležnjeva.

Medicinska evidencija pacijentova prošlog i sadašnjeg zdravlja Kako bi vam dijagnosticirao poremećaj ili procijenio rizik od nastanka bolesti, liječnik će vam postaviti pitanja o vašim trenutačnim simptomima, prošlim bolestima, lijekovima, obiteljskoj anamnezi ili stilu života, a zatim će sastaviti vašu osobnu anamnezu. Ako imate simptome, vaša će anamneza pomoći liječniku da dođe do dijagnoze i odluči što učiniti. Ako dođete na kontrolni pregled, možda će vas pitati o čimbenicima stila života koji utječu na vaše zdravlje (vidi Kontrolni pregledi, str. 13).

Medicinska anamneza i lijekovi

Informacije o svim bivšim poremećajima i operacijama mogle bi pomoći vašem liječniku da zaključi je li možda neki prijašnji problem uzrok sadašnjih simptoma. Simptomi bi mogli biti nuspojava neke terapije ili alergijska reakcija na nju pa je važno da liječniku kažete uzimate li kakve lijekove ili dodatke i jeste li na nekoj alternativnoj terapiji. Vaš se liječnik mora pobrinuti da novi lijekovi ne reagiraju s nečim što već uzimate.

Srce i cirkulacija

Liječnik bi vam mogao provjeriti snagu i brzinu pulsa, obično na ručnom zglobu ili na vratu. Ubrzan ili neujednačen puls može upozoravati na problem sa srcem. Puls na drugim točkama, primjerice na preponama,

teHnikA

Osnovne tehnike pregleda Pošto je liječnik potražio uočljive znakove ili simptome bolesti, mogao bi primijeniti bilo koju od triju osnovnih tehnika pregleda. Pregled bi mogao uključivati auskultaciju tijekom koje se rabi stetoskop za

Mjerenje krvnog tlaka Fizikalni pregled može biti i mjerenje krvnog tlaka. Visoki krvni tlak povećava rizik od moždanog udara.

Ako imate obiteljsku povijest nekog poremećaja, liječnik će provjeriti jesu li vaši simptomi uzrokovani tim poremećajem i predložiti mjere koje pomažu smanjiti rizik od razvoja tog stanja u budućnosti. Primjerice, ako imate obiteljsku povijest bolesti srca (str. 243), moguće je da će vam savjetovati ograničavanje unosa jako masne hrane.

Stil života

Što jedete, čime se bavite i gdje stanujete čimbenici su koji mogu utjecati na vaše zdravlje. Liječnik bi vas mogao pitati za vašu prehranu, vježbate li redovito, pijete li, pušite li ili rabite rekreacijske droge. Mogao bi vam postaviti i pitanja o vašem zanimanju jer bi posao mogao utjecati na vaše zdravlje. Bivša radna mjesta također bi mogla biti važna jer se neke bolesti koje nastanu kao posljedica posla razviju tek godinama poslije. Primjerice, ljudi koji rade ili su radili u rudarskoj industriji mogli bi biti izloženi riziku od nastanka određenih profesionalnih bolesti pluća (str. 305). Vaši osobni odnosi, uvjeti u kojima živite i financijske okolnosti također mogu utjecati na vaše zdravlje, posebice na psihičko zadovoljstvo. Ako ste nedavno putovali u inozemstvo, recite to svom liječniku jer postoji mogućnost da su vaši simptomi posljedica neke neobične zarazne bolesti.

slušanje pluća ili drugih dijelova tijela; palpaciju pri kojoj se dijelovi tijela pipaju rukama; i perkusiju – slušanje zvukova nastalih laganim lupkanjem po određenom području. Slušanje srca i pluća Liječnica rabi stetoskop koji hvata i pojačava zvukove u prsnom košu, primjerice zvukove koje svojim otvaranjem i zatvaranjem proizvode srčani zalisci.

Auskultacija Stetoskop se može rabiti za slušanje ne samo pluća nego i zvukova koje proizvode crijeva ili krv dok prolazi kroz krvne žile. Liječnik interpretira te zvukove kako bi ustanovio jesu li normalni ili nisu.

Obiteljska anamneza

Medicinska anamneza

Neki uočljivi kožni problemi poput osipa ili diskoloracije mogu biti simptomi kožnog poremećaja, ali mogu upozoravati i na rašireniji problem poput sistemskog lupus eritematozusa (str. 281). Vaša kosa i nokti također mogu biti pogođeni nekim poremećajima. Primjerice, opće prorjeđivanje kose možda je posljedica hormonskog poremećaja, a promjena u obliku ili boji noktiju možda upozorava na anemiju zbog nedostatka željeza (str. 271).

Opipavanje abdomena Rabeći dlanove obiju ruku, liječnica nježno, ali čvrsto pritišće trbuh kako bi opipala ima li kakvih kvržica ili bolnih dijelova.

Palpacija Liječnica primjenjuje pritisak rabeći jednu ili obje ruke i polako opipava cijeli trbuh. To će joj pomoći da uoči povećane ili bolne unutarnje organe ili abnormalne otekline.

Perkusija prsa Prst jedne ruke pritisnut je na prsa i po njemu se lagano lupka prstom druge ruke kako bi nastao zvuk.

DETALJ RUKU

Perkusija Lupkanjem po različitim dijelovima prsa i abdomena te slušanjem zvukova koji nastaju liječnica može razlikovati čvrsto tkivo i tekućinu od dijelova ispunjenih plinom.

Vaše tijelo i bolest

Generalizirane bolesti kože Mnoge kožne bolesti mogu odjednom zahvatiti nekoliko tjelesnih područja ili čak sva. Neki od tih poremećaja imaju snažnu nasljednu komponentu, ali često uzrok određena stanja ostaje nepoznat. Nisu sve generalizirane kožne bolesti izlječive – neke se neprestano pojavljuju cijeloga života. Ipak, većinu se učinkovito može staviti pod nadzor uz liječenje i mjere samopomoći. Većina generaliziranih bolesti kože nije velika opasnost za zdravlje, ali kronična stanja kao što su psorijaza i kožni ekcem mogu utjecati na kvalitetu života i zahtijevaju dugotrajno liječenje. Drugi poremećaji uzrokuju samo privremenu neugodu i često se povuku bez liječenja. Neka su stanja posljedica alergijske reakcije na tvari kao što su lijekovi i nestaju pošto se uzročnik prepozna i odstrani. Članci u ovome poglavlju obrađuju poremećaje koji uzrokuju proširene osipe, svrbež, ljuskavost ili stvaranje mjehura. O poremećajima koji pogađaju određena područja kože bit će riječi u drugim poglavljima (vidi Lokalizirane kožne bolesti, str. 197-203 te Kožne infekcije i infestacije, str. 204-207). Poremećaji koji se javljaju na koži djece opisani su u posebnom poglavlju (vidi Dojenačka dob i djetinjstvo, str. 524-529). Osipi koji se javljaju na koži kao dio infektivne bolesti, primjerice rubeole ili ospica, također se spominju drugdje (vidi Infekcije i infestacije, str. 160-163).

Psorijaza Mrlje crvene, zadebljane i ljuskave kože koje se često javljaju na mnogim dijelovima tijela Često je nasljedna. Može biti pogoršana stresom. Dob kao rizični čimbenik ovisi o vrsti. Spol nije važniji čimbenik.

Psorijaza je čest problem u zapadnjačkim zemljama, u Australiji i Južnoj Americi te dijelovima Azije i Afrike: pogađa oko dva posto stanovništva u Velikoj Britaniji. Postoji nekoliko različitih vrsta, od kojih je većinu teško staviti pod nadzor i koje se često razbuktavaju tijekom života. Crvena, zadebljana i ljuskava koža javlja se u svih vrsta psorijaze. Ljuskava područja ne svrbe uvijek, ali ako je problem na mnogim dijelovima tijela, psorijaza može uzrokovati tešku tjelesnu neugodu i osjećaj srama zbog mjesta vidljivih javnosti. Na područjima kože pogođene psorijazom nove se stanice kože proizvode mnogo brže nego što se mrtve stanice odbacuju, a prekomjerne se stanice nakupljaju i tvore debele mrlje. Uzrok se ne zna, ali psorijazu mogu potaknuti ili pogoršati

osNoVNa aNatoMija Dlaka Lojna žlijezda

Mišić erektor dlake Žlijezda znojnica Epidermis

Dermis

Masnoća

Za više pojedinosti o građi i funkciji kože vidi str. 190-191.

infekcija, ozljeda ili stres. Taj je poremećaj često nasljedan, što navodi na zaključak da je genetski čimbenik odgovoran za njezin nastanak; otprilike jedna od tri osobe ima bliskog rođaka koji boluje od istog stanja. Uporaba određenih lijekova, kao što su antidepresivi (str. 592), lijekovi protiv povišena krvnog tlaka (str. 580), beta-blokatori (str. 581) i antimalarici (str. 574), može u nekih osoba izazvati psorijazu.

Koje su vrste?

Postoje četiri glavne vrste psorijaze, od koji svaka izgleda drukčije. Neki oboljeli mogu imati više od jedne vrste te kožne bolesti.

Psorijatični plak na laktu Lakti su uobičajeno mjesto za psorijatične plakove. Ljuskava površina mrlja nakupina je mrtvih stanica kože.

Pločasta psorijaza Najčešći oblik psorijaze, pločasta psorijaza doživotna je bolest koja se može javiti u osoba bilo koje dobi. Stanje može uzrokovati ove simptome: ■ Mrlje zvane plakovi, koje se sastoje od zadebljale, crvene kože i ljuskavih površina. Obično se javljaju na laktima, koljenima, donjim dijelovima leđa i vlasištu, iza ušiju te uz rub kose. U nekim slučajevima mogu nastati i na starom ožiljnom tkivu. ■ Povremen svrbež oboljelih područja. ■ Nokte promijenjene boje koji su prekriveni malim udubinama. U težim slučajevima nokti se odvajaju od svoga ležišta. Katkad se nokat zadeblja pa stanje može biti krivo protumačeno kao gljivična infekcija. Simptomi pločaste psorijaze nastavljaju se tjednima ili mjesecima i mogu se neprestano pojavljivati. Kapljičasta psorijaza Taj oblik najčešće pogađa djecu i adolescente i često nastaje poslije bakterijske upale grla. Tipični su simptomi: ■ brojne ružičaste mrlje veličine novčića, promjera od otprilike 1 cm, uglavnom na leđima i prsima ■ učestali svrbež pogođenih područja kože. Ti simptomi obično nestaju za 4 – 6 mjeseci i više se ne pojavljuju, ali više od polovine takvih pacijenata u kasnijem životnom razdoblju dobije neki oblik psorijaze.

Kapljičasta psorijaza Male, ružičaste i ljuskave mrlje kapljičaste psorijaze često prekrivaju velike površine. Uobičajeno su mjesto leđa, kako je gore prikazano.

Pustulozna psorijaza To je rijetka, ali potencijalno po život opasna vrsta psorijaze koja se uglavnom javlja u odraslih osoba. Stanje može nastupiti naglo uz ove simptome: ■ mali mjehuri ispunjeni gnojem koji se javljaju na dlanovima i tabanima ■ jako proširena područja crvene, upaljene i akutno osjetljive kože ■ djelomično zadebljanje i ljuskanje pogođenih područja. U teškim slučajevima pustulozna psorijaza može zahvatiti cijelo tijelo i zahtijeva bolničko liječenje. Inverzna psorijaza U starijih osoba često se javlja ta vrsta psorijaze pri kojoj se velika, vlažna i crvena područja javljaju u pregibima kože, a ne po cijelome tijelu. Osip se uglavnom javlja u međunožju, na koži ispod grudi te ispod pazuha. Inverzna psorijaza obično se povlači bez liječenja, ali se može ponovno pojaviti.

Postoje li komplikacije?

Otprilike u svake desete osobe s psorijazom bilo kojega tipa nastane oblik artritisa (str. 220) koji obično pogađa zglobove na prstima ili koljena. Pri pustuloznoj psorijazi velik gubitak stanica s površine kože može prouzročiti dehidraciju, zatajenje bubrega (str. 450), infekciju te visoku temperaturu. Ako se ne liječi, takvo stanje može ugroziti život.

Što se može učiniti?

Vaš će liječnik vjerojatno moći odrediti tip psorijaze prema njezinu izgledu. Ako imate samo blag oblik bolesti koji ne uzrokuje probleme, možda ćete odlučiti ne liječiti simptome. Inače biste trebali poštovati upute za liječenje koje vam odredi liječnik. Lokalna liječenja Psorijaza se obično liječi emolijentima koje omekšavaju kožu (vidi Emolijenti i zaštitne kreme, str. 575). Druga su uobičajena liječenja preparati koji sadržavaju katran kamenog ugljena ili tvar zvanu dithranol, koja smiruje upalu i ljuskanje. Katran i dithranol učinkoviti su, ali katran ima neugodan miris, a oba sredstva mogu ostavljati mrlje na odjeći i posteljini. Dithranol bi se trebao nanositi samo na zahvaćena područja jer može nadražiti zdravu kožu. Vaš vam liječnik također može preporučiti topijski preparat koji sadržava derivat vitamina D, kalcipotriol (vidi Vitamini, str. 598) ili kalcipotriol u kombinaciji s topijskim kortikosteroidom (str. 600). Ti se preparati obično nanose jednom ili dvaput na dan, nemaju mirisa i ne ostavljaju mrlje na tkanini. Čisti se kalcipotriol može upotrebljavati najviše otprilike 12 tjedana kako bi dao najveći učinak, a preparatom s kombinacijom kalcipotriola i kortikosteroida obično se postiže brži učinak. No važno je ne pretjerati s uporabom navedenih preparata i držati se liječničkih uputa. Također se za liječenje mogu propisati čisti lokalni kortikosteroidi. No ti se lijekovi moraju upotrebljavati štedljivo jer mogu uzrokovati dugoročne posljedice kao što je stanjivanje kože. Sistemsko liječenje Za jako raširenu psorijazu koja ne odgovara na lokalno liječenje terapeutsko izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama često je učinkovito. UV terapija obično se provodi bez oralnih lijekova. Terapija PUVA obuhvaća UV terapiju i psoralen, oralni lijek koji se uzima prije tretmana ultraljubičastim zrakama i koji kožu čini osjetljivijom na učinke svjetla. Taj kombinirani tretman blago povećava rizik od raka kože i provodi se samo pod nadzorom dermatologa. Redovite kratke doze Sunčeva svjetla često pomažu u ublažavanju simptoma psorijaze. Ako je vrijeme dovoljno toplo, umjerena izloženost zahvaćenih područja Sunčevu svjetlu može biti blagotvorna, ali bi se pacijent svakako trebao zaštititi od Sunčevih opeklina (vidi Sigurnost na suncu, str. 34). U težim slučajevima psorijaze za koje lokalni preparati nisu učinkoviti može se propisati liječenje oralnim ili intravenoznim

Koža, Kosa i NoKti lijekovima. Za takva se liječenja upotrebljavaju retinoidi (str. 575), metrotreksat (vidi Antikancerogeni lijekovi, str. 586) te ciklosporin (vidi Imunosupresivi, str. 585). No retinoidi i metrotreksat mogu uzrokovati malformacije fetusa u razvoju. Stoga te lijekove ne biste smjeli upotrebljavati ako ste u drugom stanju ili planirate trudnoću.

Kakve su prognoze?

Iako za psorijazu nema lijekova, liječenjem se mogu ublažiti simptomi i osobama koje boluju od psorijaze pomoći da vode normalan život. Ako je psorijaza dugotrajan problem, možda će vam biti lakše pridružite li se skupini za samopomoć.

Ekcem Mrlje crvene, suhe kože koja svrbi, katkad prekrivene mjehurima; poznat je i pod nazivom dermatitis Dob, spol, genetika i način življenja kao rizični čimbenici ovise o vrsti.

Glavna je značajka ekcema crvena, suha i koža koja svrbi, a može biti prekrivena mjehurićima ispunjenim tekućinom. Oboljela se koža katkad može zadebljati zbog neprestana svrbljenja. Ekcem se obično neprestano javlja tijekom života.

Koje su vrste?

Nekoliko je različitih vrsta ekcema. Neke potiču određeni čimbenici, no drugi, kao što su diskoidni ekcem, javljaju se iz nepoznatih razloga. Atopijski ekcem To je najčešći oblik ekcema. Obično se prvi put pojavljuje u djetinjstvu (vidi Ekcemi u djece, str. 538) i može se nastaviti pojavljivati tijekom adolescentske i odrasle dobi (vidi Atopijski ekcem, str. 193). Uzrok se stanja ne zna, ali osobe koje imaju naslijeđenu sklonost alergijama, među kojima je i astma (str. 295), podložnije su tome poremećaju. Kontaktni dermatitis Izravan dodir s nadražujućom tvari ili alergijska reakcija na tvar može uzrokovati vrstu ekcema poznatu kao kontaktni dermatitis (desno), odnosno upalu kože. Takvo se stanje može javiti u bilo kojoj dobi. Seboroični dermatitis Taj oblik ekcema pogađa djecu i odrasle. Točan se uzrok seboroičnog dermatitisa (str. 194) ne zna iako je stanje često povezano s organizmom nalik na gljivicu koja se nalazi na koži. Diskoidni ekcem Takav oblik ekcema mnogo se češće javlja u muškaraca nego u žena. Mrlje veličine novčića koje svrbe izbijaju na rukama, nogama ili trupu, a pogođena područja kože mogu vlažiti i postati ljuskava ili prekrivena mjehurićima. Uzrok se ne zna, ali može biti povezan s atopijom (alergijom). Asteatotički ekcem Najčešći je u starijih osoba, osobito zimi. Uzrokuje ga isušivanje kože koje se javlja sa starenjem. Ljuskav, ispucan osip neravnomjerno se javlja po tijelu. Dishidroza To se stanje, inače poznato i pod nazivom dishidrotični ekcem, javlja na

u razdobljima između razbuktavanja bolesti (vidi Kako se nositi s ekcemom na rukama?, dolje).

mjestima na kojima je koža najdeblja, kao što su prsti, dlanovi i tabani. Na zahvaćenim mjestima izbijaju brojni mjehurići koji svrbe, a katkad se mogu i spajati u velika područja koja vlaže. Uzrok se ne zna.

Kakve su prognoze?

Atopijski se ekcem može držati pod nadzorom, ali ne i posve izliječiti, a novi dijelovi oboljele kože mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. No stanje se obično poboljšava s godinama i vrlo je rijetko u starijih osoba.

Kako se liječi?

Kožu održavajte vlažnim hidratantnim kremama (vidi Emolijenti i zaštitne kreme, str. 575), higijenu kratkim tuširanjima i kupkama u mlakoj vodi te upotrebljavajte blagi sapun ili ga posve izbjegavajte te ga zamijenite hidratantnim sredstvom. U kupkama se možete koristiti i uljima kako biste kožu održali vlažnom. Lokalni kortikosteroidi (str. 577) pomažu u ublažavanju upale i svrbeža. Također izbjegavajte dodir s tvarima koje mogu nadražiti kožu. Ako se pojavi kontaktni dermatitis, može se provesti epidermno testiranje (str. 194) kako bi se odredila tvar koja je djelovala poput okidača bolesti. Većina se ekcema može s uspjehom držati pod nadzorom.

Atopijski ekcem Upala na koži koja svrbi i javlja se u mrljama, obično u naborima kože Obično se prvi put javlja u djetinjstvu; katkad se zadrži do odrasle dobi. Često je nasljedan u obitelji. Može se pogoršati zbog ekstremnih temperatura, određene vrste hrane ili stresa. Spol nije važniji čimbenik.

Osip koji izrazito svrbi i koji je tipičan simptom atopijskog ekcema obično se prvi put javlja u dojenačkoj dobi i često nestaje u kasnijem djetinjstvu (vidi Ekcem u djece, str. 538). No osip katkad može izbijati tijekom adolescentske, pa i odrasle dobi. Atopijski ekcem često pogađa osobe koje imaju obiteljsku povijest astme (str. 295) ili drugoga alergijskog poremećaja kao što je peludna groznica (vidi Alergijski rinitis, str. 283). Izbijanja osipa u odrasloj dobi katkad su vezana za čimbenike kao što su stres, promjena temperature ili alergijska reakcija na određenu hranu. No često nema jasnog okidača.

Koji su simptomi?

Osip se uglavnom javlja u mrljama, najčešće na šakama, kao i u pregibima kože na mjestima kao što su zapešća, stražnja strana koljena te unutarnja strana laktova. Često se javlja i na licu, osobito oko očiju i iza ušiju. Simptomi mogu biti: ■ crvenilo i naticanje kože ■ vodenasti mjehurići ■ suha, ljuskava i ispucana koža ■ zadebljanja kože (poznata kao lihenizacija), kao posljedica neprestana svrbljenja ■ nabori i bore ispod donjih vjeđa (zvani Morgan-Dennyjevi nabori). Katkad na zahvaćenu području nastane bakterijska infekcija, što uzrokuje daljnje naticanje i osjećaj neugode.

Atopijski ekcem Suh i upaljen osip atopijskoga ekcema, koji i svrbi, obično se javlja u naborima kože kao što je unutarnja strana lakta.

Što se može učiniti?

Vaš će liječnik vjerojatno moći dijagnosticirati atopijski ekcem na temelju simptoma. Liječnik može preporučiti lokalne kortikosteroide (str. 577) kako bi se smirila upala. Tim se lijekovima valja koristiti štedljivo te bi uporabu trebalo prorijediti kad se osip počne povlačiti. Izbjegavajte uporabu lokalnih kortikosteroida na licu, osim ako vam to ne preporuči vaš liječnik. Ako se ti lijekovi ne mogu upotrebljavati ili ih već upotrebljavate dugo, vaš vam liječnik može preporučiti lokalni preparat lijeka koji mijenja način djelovanja imunosnog sustava (poznat pod nazivom imunomodulator), primjerice takrolimus. Oralni antihistaminici mogu pomoći u ublažavanju svrbeža (vidi Antipruritični lijekovi, str. 576). Ako je osip inficiran, liječnik će vam propisati oralne antibiotike (str. 572) ili lokalne antibiotike (vidi Preparati za kožne infekcije i infestacije, str. 577). Emolijentima možete ublažiti simptome i spriječiti njihov nastanak (vidi Emolijenti i zaštitne kreme, str. 575), a bez recepta možete nabaviti i posebne uljne kupke. Mjere samopomoći mogu se primjenjivati

Kontaktni dermatitis Mrlje crvene, svrbljive i ljuskave kože uzrokovane iritacijom ili alergijom Posao u kojem su osobe izložene kemikalijama ili deterdžentima rizični je čimbenik. Dob, spol i genetika nisu važniji čimbenici.

Kako sam naziv kaže, kontaktni dermatitis upala je kože uzrokovana kontaktom s određenom tvari. Postoje dva tipa: iritabilni kontaktni dermatitis, koji uzrokuju primarni iritansi (tvari koje općenito škode koži, primjerice izbjeljivač); te alergijski kontaktni dermatitis, koji nastaje kad osoba dođe u dodir s određenom tvari na koju je s vremenom postala osjetljiva. Iritaciju ili alergijske reakcije potiču tvari iz nekih kozmetičkih proizvoda; nikal koji je u nakitu, dugmadi, naušnicama za probušene uši, remenima ručnih satova te zakovicama na trapericama; u određenim kemikalijama, lijekovima u nekim kremama za kožu te određenim biljkama kao što su ambrozija ili jaglac.

saMoPoMoĆ

Kako se nositi s ekcemom na rukama? Ekcem na rukama može biti osobito tvrdokoran, bolan i neprivlačan. Sljedećim ćete savjetima moći svoj ekcem staviti pod nadzor i prorijediti izbijanje novih mrlja.

■ Izbjegavajte dugotrajno nama-

kanje ruku u vodi. Ako je moguće, radi zaštite unutar gumenih rukavica nosite pamučne rukavice. ■ Zaštitite ruke rukavicama ili zaštitnom kremom prije čišćenja, rada u vrtu, kućnih popravaka ili uporabe nadražujućih sredstava. ■ Skinite prstenje prije uporabe deterdženta ili drugih iritansa kako biste spriječili da se kemikalije zadrže u izravnu dodiru s kožom. ■ U kuhinji izbjegavajte izravan dodir s hranom kao što je češnjak, luk i citrusno voće, koja sadržava nadražujuće tvari. ■ Često nanosite hidratantne kreme kako biste kožu održavali vlažnom i ruke perite blagim sapunima.

Zaštitna krema

Nanošenje zaštitne kreme Možete spriječiti da nadražujuća sredstva kao što su deterdženti dođu u izravan dodir s kožom tako da prije obavljanja kućanskih poslova nanesete zaštitnu kremu. Hidratantne kreme koje vlaže kožu treba nanijeti poslije pranja.

Vaše tijelo i bolest

Građa

Mišići u tijelu (nastavak) čeoni mišić kružni mišić oka

nadlaktično-palčani mišić plosnati mišić – platizma

Vrste mišića

Tri vrste mišića tvore mišiće kostura koji prekrivaju i pokreću kostur; srčani mišić, koji tjera krv po tijelu, i glatki mišići koji se nalaze u stijenkama probavnog sustava, krvnim žilama te genitalnom i mokraćnom sustavu. Glatki mišići izvode nesvjesne tjelesne radnje kao što je gibanje hrane kroz probavni sustav.

sljepoočni mišić semispinalis glave

zavojni mišić glave trapezasti mišić deltoidni mišić

veći romboidni mišić

najširi leđni mišić

troglavi mišić nadlaktice mišić ispružač prstiju podgrebeni mišić

mišić podizač kralježnice mali mišić stražnjice

Mišić kostura Ova vrsta mišića sastavljena je od dugih, čvrstih usporednih vlakana koja se mogu brzo i snažno stegnuti, ali samo nakratko.

mišić lakatni ispružač zapešća

plantarni međukoštani mišić šake

četveroglavi mišić bedra veliki primicač veliki mišić stražnjice poluopnasti mišić

Srčani mišić Kratka, razgranata i međusobno povezana vlakna čine mrežu unutar srčane stijenke. Srčani mišić steže se ritmično i stalno bez umaranja.

dvoglavi bedreni mišić zakoljenski mišić dugi lisni mišić

mišić lista listoliki mišić

stražnji goljenični mišić kratki lisni mišić

dugi mišić ispružač nožnih prstiju

dugi mišić pregibač nožnog palca

Ahilova tetiva

kratki mišić ispružač nožnih prstiju

Glatki mišić Ova su vlakna kratka, vretenastog oblika i tanja od mišićnih vlakana mišića kostura. Stanice glatkih mišića čine mišićne slojeve koji se mogu stezati dulje vrijeme.

Mišićno-koštani sustav

Bolesti kostiju Kost se sastoji od otpornoga proteinskog okvira ojačanog naslagama kalcija i fosfata. Iako se često misli da je beživotna i nepromjenjiva, kost je zapravo živo tkivo, spojeno sa živcima i krvnim žilama, koje se neprestano razgrađuje i ponovno stvara. Kost može oslabiti zbog nutritivnih i hormonalnih čimbenika te zbog nekih dugotrajnih poremećaja. Ovo poglavlje počinje opisima koštanog poremećaja osteoporoze, koja je česta u starijih osoba. Taj poremećaj zahvaća prirodne procese razgradnje koštanog tkiva i zamjene novim, zbog čega kosti postaju krhke i lako se lome. Poglavlje također opisuje glavne poremećaje koji utječu na stvaranje kosti, kao što su osteomalacija i rahitis, koji su posljedica nedostatka vitamina D, te Pagetova bolest kostiju, uzrok koje se još istražuje. Kifoza, lordoza i skolioza koštani su poremećaji koji utječu na zaobljenost kralježnice, a opisuju se u sljedećem dijelu. U ostalim člancima raspravlja se o infekciji koštanog tkiva, osteomijelitisu, te benignim i malignim tumorima kostiju. Bolesti koštane srži opisane su drugdje u knjizi (vidi Bolesti krvi, str. 271-278).

osnovna anatoMiJa Kompaktna kost

Pokosnica

Koštana srž

Krvna žila Živac

Spužvasta kost

Za više pojedinosti o građi i funkciji kosti vidi str. 211-216.

Koji su uzroci?

Osteoporoza Gubitak koštanog tkiva što uzrokuje krhke i lomljive kosti Češća poslije 50. godine života. Češća u žena. Katkad je nasljedna u obitelji; češća u bijelaca i azijata. Loša prehrana, nedostatak tjelovježbe, pušenje i alkohol rizični su čimbenici.

Sa starenjem ljudske kosti postaju tanje i laganije. Do 70. godine života kosturi većine ljudi otprilike su trećinu lakši nego oko 40. godine života. Smanjenje gustoće kostiju, osteoporoza, posljedica je neravnoteže između prirodnog raspadanja i obnove kostiju. S vremenom sve starije osobe obole od osteoporoze, ali ozbiljnost stanja razlikuje se od osobe do osobe. Mršavi ljudi koji se ne bave tjelovježbom i čiji članovi obitelji boluju od osteoporoze imaju veće izglede da će im se bolest razviti u težem obliku nego ostali. Mnoge osobe nisu ni svjesne da boluju od osteoporoze sve dok nakon manjeg pada ne slome zapešće ili kuk. U Ujedinjenome Kraljevstvu svake se godine, kad je riječ o osobama starijim od 65 godina, dogodi na tisuće prijeloma. Osteoporoza je glavni uzrok tih lomova, a kuk je najčešće mjesto ozljede. U starijih osoba prijelomi kuka mogu ugroziti život ili uzrokovati nepokretnost.

Spolni hormoni nužni su za stvaranje novoga koštanog tkiva. U muškaraca i žena osteoporoza se pojavi kad se stvaranje spolnih hormona počne smanjivati usporedo sa starenjem. Bilo koje stanje koje uzrokuje ubrzanje tog procesa može povećati ozbiljnost osteoporoze vezane za dob. U žena, proizvodnja spolnog hormona estrogena u menopauzi vrlo brzo opada. Rana menopauza, koja je česta u pušačica, povećava rizik od osteoporoze. U muškaraca, neliječeni hipogonadizam (str. 466) uzrokuje nisku razinu spolnog hormona testosterona već u mlađoj dobi te s time i slabiju gustoću kostiju. Osteoporoza može biti i posljedica dugotrajna liječenja oralnim kortikosteroidima (str. 600). Osobe s reumatoidnim artritisom (str. 222), pretjerano aktivnom štitnjačom (vidi Hipertireoza, str. 432) ili kroničnim zatajenjem bubrega (str. 451) također imaju povišen rizik od osteoporoze. Tjelovježba je iznimno bitna za održavanje zdravlja kostiju. Gustoća kostiju ubrzano se smanjuje u osoba koje su vezane za postelju te u onih čija je dnevna aktivnost ograničena zbog poremećaja kao što su artritis (str. 220) ili multipla skleroza (str. 334). Osteoporoza je katkad nasljedna. Žene čiji bliski članovi obitelji boluju od osteoporoze imaju veće izglede za taj poremećaj. Bjelkinje i azijatkinje, osobito one nježnije građe, imaju povećan rizik od nastanka tog stanja.

Može li se spriječiti?

Sprečavanje osteoporoze najučinkovitije je ako počne u ranom životnom razdoblju. Tinejdžeri i mlade odrasle osobe trebali bi se hraniti uravnoteženom prehranom bo-

gatom kalcijem i vitaminom D (vidi Zdrava prehrana, str. 16), koju bi valjalo održavati cijeloga života. Kalcij je iznimno važan za čvorstoću kostiju, a vitamin D pomaže u njegovoj apsorpciji u kosti. Dodatne količine kalcija potrebne su tijekom trudnoće, dojenja te tijekom i poslije menopauze; u tim se razdobljima savjetuje uzimanje dodataka prehrani (vidi Vitamini i minerali kao dodaci prehrani, str. 598). Vitamin D uglavnom se proizvodi u koži pod utjecajem Sunčeve svjetlosti. Osobe koje se slabo izlažu suncu možda bi ga morale uzimati kao dodatak prehrani. Hodanje i druge vježbe s vlastitom težinom pomažu u povećanju gustoće kostiju. Nepušenje i ograničen unos alkohola također smanjuju rizik od nastanka osteoporoze. Osobe za koje se smatra da imaju povećan rizik od osteoporoze, na primjer one čiji su članovi obitelji oboljeli od istog poremećaja, mogu proći pretragu za mjerenje gustoće kostiju (vidi Koštana denzitometrija, str. 218). Ispitivanje gustoće kostiju često se primjenjuje kako bi se procijenili izgledi od nastanka osteoporoze te pratile osobe koje poduzimaju preventivne mjere.

Koji su simptomi?

Neke tjelesne promjene povezane sa starenjem zapravo su posljedica osteoporoze. To su: ■ postupno smanjenje visine ■ iskrivljenje leđa. Za mnoge je osobe prvi znak osteoporoze bolan prijelom kosti (str. 232) poslije manjeg udarca ili ozljede. Primjer je i iznenadna i oštra bol u leđima zbog kompresivne frakture tijela kralješka (kost u kralježnici). Pri teškoj osteoporozi lom može nastati i spontano.

liječnik vam može propisati lijekove za liječenje pretjerano aktivne štitnjače (vidi Lijekovi za hipertireozu, str. 602). Kako bi se usporilo napredovanje osteoporoze, važno je slijediti gore navedene savjete za poduzimanje preventivnih mjera. Osim toga, liječnik vam može propisati dodatke prehrani od kalcija i vitamina D te bisfosfonate (vidi Lijekovi za bolesti kostiju, str. 579) kako bi se smanjio gubitak koštane mase te s time i rizik od prijeloma. Ako bisfosfonati nisu prikladni, liječnik može propisati alternativne lijekove kao što su stroncijev ralenat, kalcitonin ili raloksifen. U određenim teškim slučajevima može se propisati paratiroidni hormon ili lijek zvan teriparatid. Terapija zamjenskim hormonima (HRT) općenito se više ne propisuje kao jedan od primarnih načina liječenja osteoporoze, ali može se razmotriti kao rješenje za žene u postmenopauzi, ako su se druge vrste liječenja pokazale neučinkovitima ili neprikladnima. Ženama koje su prošle prijevremenu menopauzu (prije 45. godine života) može se savjetovati zamjenska hormonska terapija do 50. godine života, kako bi se zaštitile od većeg rizika od osteoporoze. No čak ako se te mjere i poduzmu, gubitak koštane mase donekle je neizbježan u kasnijem životnom razdoblju.

Osteomalacija i rahitis Poremećaji koji su posljedica nedostatka vitamina D, a uzrokuju slabe, meke kosti koje se lako izobličuju i lome Osteomalacija se javlja u odraslih; rahitis u djece.

Što se može učiniti?

Dijagnoza osteoporoze donosi se na temelju povijesti bolesti, tjelesnog pregleda i denzitometrije kostiju. Često se obavljaju i krvne pretrage kako bi se potražilo stanje koje može uzrokovati osteoporozu, primjerice hipertireoza. Ako osjećate bolove u leđima zbog prijeloma, liječnik vam može propisati lijekove protiv bolova (str. 589) ili nanošenje toplih obloga na bolno mjesto. Ako je moguće, liječit će se i prikriveni uzrok. Na primjer,

Slomljeni kralježak Zdravi kralježak Slomljeni kralježak

Kralježnica pogođena osteoporozom Ova rendgenska snimka pojačana bojom prikazuje teško iskrivljenje gornjeg dijela kralježnice zbog kompresivne frakture kralježaka koji su oslabljeni osteoporozom.

U nekim slučajevima uzrok se nasljeđuje. Minimalno izlaganje Sunčevoj svjetlosti te veganska ili nemasna prehrana rizični su čimbenici. Spol nije važniji čimbenik.

Minerali kalcij i fosfat kosti daju snagu i gustoću. Zbog nedostatka vitamina D slaba je apsorpcija kalcija iz prehrane, što uzrokuje slabe i meke kosti koje se lako izobličuju i lome. U odraslih osoba to se stanje naziva osteomalacija, a u djece rahitis.

Koji su uzroci?

Zdrave osobe potreban vitamin D djelomice dobivaju iz prehrane (iz jaja, ribe, obogaćena margarina, mlijeka i nekih žitarica), a djelomice od proizvodnje tog vitamina u koži poslije izlaganja Sunčevoj svjetlosti. Nedostatak vitamina D stoga je najčešći u osoba koje slijede reducirani režim prehrane i primaju malo izravne Sunčeve svjetlosti. U tropskim zemljama nedostatak vitamina D gotovo je nepoznat, osim u žena koje odjećom prekrivaju cijelo tijelo. U zemljama koje su geografski daleko od ekvatora nedostatak se može javiti u starijih osoba koje ne izlaze iz kuće.

Vaše tijelo i bolest

GRaĐa i FUNKCija

Krvne žile

Srčano-žilni sustav obuhvaća tri vrste krvnih žila: arterije, vene i kapilare. Spojene kraj s krajem, opasale bi Zemlju gotovo četiri puta. Najmanje žile, kapilare, čine gotovo 98 posto te duljine. Najdulja arterija, aorta, izlazi iz srca i grana se u mrežu sve manjih arterija koje nose krv u svaki dio tijela. Najmanje arterije spajaju se s kapilarama, koje se potom spajaju s mrežom sićušnih vena koje naposljetku prelaze u veće vene, vraćajući krv u srce.

Vanjski zaštitni sloj

Temporalna arterija Jugularna (vratna) vena Gornja šuplja vena

Plućna arterija

Zajednička karotidna arterija

Mišićni sloj

Brahijalna vena

Aorta

Arterije u lubanji Ova kontrastna rendgenska snimka prikazuje arterije koje su pod lubanjom i donose krv u stražnji dio mozga.

Plućna vena Brahijalna arterija

Srce

Elastični sloj

Jetrena arterija

Jetrena vena

Unutarnja stijenka

Bubrežna arterija

Donja šuplja vena Bubrežna vena

Radijalna arterija Zajednička ilijačna vena

Mezentrenijalna arterija

Građa arterije Arterije imaju debele, mišićne i elastične stijenke koje mogu izdržati val krvi pod visokim pritiskom koja se njima tjera svakim otkucajem srca.

Unutrašnja stijenka Kapilarne stijenke Tanke kapilarne stijenke omogućuju nekim tvarima lagan prolazak.

Zajednička ilijačna arterija Bedrena arterija

Kapilara

Vanjska stijenka

Mišićni sloj

Vena safena magma

Bedrena vena

Venula (mala vena)

Stanična jezgra Stražnja goljenična vena Vena safena parva

Zalistak

KAPILARA

Stražnja goljenična arterija

Arteriole KAPILARNA MREŽA

Najmanje krvne žile Arterije se granaju u sve manje krvne žile (arteriole), koje se naposljetku spajaju sa sitnim kapilarama, koje imaju stijenke debljine samo jedne stanice. Kapilare se pridružuju malim venama (venulama), koje postupno prelaze u veće vene.

Dorzalna arterija stopala

Perforantne vene

Dorzalna vena stopala

Građa vene Vene imaju tanke stijenke koje im omogućuju širenje i zadržavanje velikog volumena krvi kada tijelo miruje. Velike vene sadržavaju jednosmjerne zaliske kako bi se spriječilo otjecanje krvi u pogrešnu smjeru.

sRčaNo-žilNi sUstaV

GRaĐa

Građa srca

Gornja šuplja vena

Aorta To je glavna arterija u tijelu.

Srce je šuplja mišićna pumpa koja se sastoji uglavnom od miokarda, vrste mišića koja može raditi bez odmora. Unutrašnjost srca podijeljena je na dvije polovice, od kojih se svaka sastoji od pretklijetke i klijetke (atrija i ventrikule). Svaka klijetka spojena je na jednu ili više krvnih žila. Protok krvi kroz klijetke regulira se jednosmjernim zaliscima.

Plućna arterija Grane te arterije nose krv bez kisika u oba plućna krila.

POLOŽAJ Endokard Ovaj glatki sloj podlaže unutrašnjost srca, a debljine je jedne stanice.

Plućni zalistak Ovaj zalistak ima tri listića; on omogućuje protok krvi iz desne klijetke u plućnu arteriju.

Plućne vene Krv bogata kisikom tim venama dolazi iz pluća u srce.

Desna pretklijetka Trikuspidalni zalistak Tri listića ovoga zaliska omogućuju jednosmjeran protok krvi iz desne pretklijetke u desnu klijetku.

Lijeva pretklijetka

Perikard Ova dvoslojna opna dijeli srce od pluća i prsnoga koša.

Zalistak aorte Tri listića zaliska aorte omogućuju jednosmjeran protok krvi iz lijeve klijetke u aortu.

Desna klijetka Vezivni tračci Ove vezivne niti pričvršćuju listiće srčanih zalisaka za stijenku srca. Mitohondrij

Mitralni zalistak Taj zalistak ima dva listića, a omogućuje jednosmjeran protok krvi iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku.

Mišićna stanica

Lijeva klijetka

Srčani mišić Brojni mitohondriji (jedinice koje proizvode energiju) u stanicama srčanih mišića omogućuju srcu da tjera krv bez prestanka.

Donja šuplja vena

Septum Dvije strane srca podijeljene su ovom debelom mišićnom stijenkom.

Silazna aorta

Listić zaliska

FUNKCija

Dotok krvi u srce Srčane arterije granaju se iz aorte i okružuju te ulaze u srčani mišić. Arteriole i kapilare granaju se iz arterija kako bi srčani mišić opskrbile krvlju bogatom kisikom. Krv bez kisika odlazi u srčane vene, koje je vraćaju u srčanu desnu pretklijetku.

Vezivni tračak

Aorta Plućne vene

Plućna arterija Lijeva glavna srčana arterija Srčana vena

Desna glavna srčana arterija

Srčane arterije Postoje dvije glavne srčane (koronarne) arterije, desna i lijeva. Lijeva se grana u lijevu zavinutu arteriju i lijevu prednju silaznu arteriju.

Miokard Srčani mišić tri je puta deblji na lijevoj strani, koja tjera krv u tijelu.

Šuplja vena

Lijeva zavinuta arterija Lijeva prednja silazna arterija

Pričvršćivanje zalistaka Vezivni tračci nalik na vrpce pričvršćuju svaki listić zaliska za stijenku srca, sprečavajući ih da se izvrnu na drugu stranu.

VAŽAN SAVJETNIK ZA SVAKU OBITELJ

VELIKI OBITELJSKI

MEDICINSKI Najmjerodavniji i najpregledniji obiteljski priručnik za zdravstvena pitanja. Ova sveobuhvatna knjiga pruža vam sve što morate znati kako biste se lakše brinuli o zdravlju svoje obitelji. Podrobni opisi obuhvaćaju manje zdravstvene probleme, bolesti i poremećaje, uključujući simptome, uzroke i načine liječenja. Ilustracije i dijagrami u boji pojašnjavaju ključne pojmove, a jednostavne tablice pomažu u dijagnosticiranju uobičajenih simptoma. Knjiga sažima jasne i praktične savjete o preventivnoj njezi i očuvanju zdravlja. Opsežan, informativan priručnik sa slikama navodi sve ključne značajke zdravlja i medicine.

SAVJETNIK

VA Ž A N SAV J E T N I K Z A SVA K U O B I T E L J