Isplata dobiti vlasnicima društva

Produženi rokovi za javnu objavu

računovodstvene dokumente za 2020. do 31.8.2021. godine, u skladu s pravom države članice. 8. Rok za dostavu GFI Fini u slučaju statusne promjene, likvidacije i stečaja u redovnim i posebnim okolnostima je isti i iznosi 90 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja.

Upozoravamo da je stvarni rok za izradu GFI za 2020. godinu ustvari rok za predaju izvještaja za statističke i druge potrebe (30.6.2021.), odnosno rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dobit, jer točne podatke za statističke i druge potrebe, kao niti ispravnu poreznu osnovicu i poreznu obvezu, nije moguće utvrditi bez utvrđivanja financijskog rezultata, odnosno prije izrade bilance i računa dobiti i gubitka. Izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona propisano je da je rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2020. godinu najkasnije do 30.6.2021. godine.

Također upozoravamo da se rokovi propisani ZTD-om usprkos posebnim okolnostima nisu promijenili, pa se GFI s ostalom dokumentacijom za 2020. godinu trebaju predočiti skupštini najkasnije do 31.8.2021. godine (detalje možete pročitati u FIP-u br. 1/21).

Za javnu objavu GFI i druge propisane dokumentacije od 8.4.2020. ne plaća se naknada Fini.

PIŠE: IRENA SLOVINAC

Isplata dobiti vlasnicima društva

Dobit tekuće godine koju društvo iskaže u svojim financijskim izvještajima (bilanci i računu dobiti i gubitka) najprije se mora upotrijebiti za pokriće gubitka iz ranijih godina (ako društvo u bilanci ima iskazane gubitke iz ranijih godina koji nisu pokriveni). Nakon toga u dioničkom društvu (d.d.) i jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) odgovarajući dio dobiti mora se unijeti u zakonske rezerve, te u rezerve iz dobiti ako je tako predviđeno društvenim ugovorom odnosno statutom d.d.a. Preostali iznos dobiti može se isplatiti članovima odnosno dioničarima kao udjeli u dobiti (d.o.o. i j.d.o.o.) odnosno dividende (d.d.). O uporabi dobiti u d.o.o.-u odlučuje skupština, a u d.d.-u glavna skupština.

Redoslijed isplate dobiti nije propisan, što znači da društvo može članovima društva/dioničarima isplatiti dobit ostvarenu za posljednju godinu poslovanja (2020.) i/ili zadržanu dobit iz prethodnih godina. Društvo može isplatiti i predujam dobiti, ali samo do iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka.

Za isplatu udjela u dobiti/ dividende potrebna je odluka skupštine. Dobit za 2020. može se isplatiti tek nakon što se održi skupština na kojoj su usvojeni financijski izvještaji za 2020. i donesena odluka o podjeli dobiti. Isplata udjela u dobiti/dividende podliježe oporezivanju. Oporezivanje ovisi isplaćuje li se dobit fizičkim ili pravnim osobama, te jesu li oni rezidenti Republike Hrvatske ili nerezidenti.

Isplata rezidentima

Isplata udjela u dobiti/dividende (kao i predujma udjela u dobiti/dividende) rezidentima: ▶ fizičkim osobama oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi 10% uvećano za prirez (ako je propisan), osim isplate dobiti ostvarene do 31.12.2000. i od 1.1.2005.29.2.2012.; ▶ pravnim osobama ne oporezuje se.

Pri isplati udjela u dobiti/ dividende društvo obračunava, obustavlja i uplaćuje porez od ukupnog iznosa dobiti koji se isplaćuje, te članovima društva/dioničarima uplaćuje iznos umanjen za porez i

prirez. Isplata dobiti mora se obaviti na tekući ili žiro račun člana društva/dioničara.

Za isplate udjela u dobiti obvezno se podnosi JOPPD obrazac, za oporezive isplate na dan isplate ili sljedeći radni dan, a za neoporezive isplate do 15. idućeg mjeseca. Isplata inozemnim vlasnicima

Isplata udjela u dobiti/dividende nerezidentima: ▶ fizičkim osobama oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi 10%, ▶ pravnim osobama porezom po odbitku po stopi 10%, osim ako je međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja drukčije uređeno. Za primjenu niže stope propisane međunarodnim ugovorom isplatitelj mora imati ovjereni obrazac Zahtjeva za umanjenje porezne obveze , izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ------.  Porez po odbitku ne plaća se kada se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju između povezanih društava iz različitih država članica EU ako: ▶ primatelj udjela u dobiti/ dividende ima najmanje 10% udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu/udio u dobiti i ▶ taj najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca, uz uvjete propisane čl. 31.e Zakona o porezu na dobit.

DETALJNIJE O TEMI:

FIP br. 3/21, M. Štahan, str. 43 FIP br. 3/21, J. Rakijašić, str. 125 FIP br. 6/19, I. Dojčić, str. 71

PIŠE: DINKO LUKAČ

Rad stranca iz treće zemlje u RH od 1.1.2021.

Stranac – državljanin treće zemlje može raditi za poslodavca u Republici Hrvatskoj (RH). Taj državljanin treće zemlje je osoba koja ima državljanstvo treće zemlje, a nema državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili Švicarske Konfederacije. Rad državljanina treće zemlje u RH temeljem dozvole za rad

Stranac – državljanin treće zemlje može u RH raditi temeljem dozvole za boravak i rad ili temeljem potvrde o prijavi rada samo na onim poslovima za koje je izdana dozvola za rad ili prijava rada, kod poslodavca u RH s kojim je zasnovao radni odnos, a po odredbama Zakona o strancima (Nar. nov., br. 133/20) koje se primjenjuju od 1.1.2021. Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za rad i boravak, poslodavac iz RH dužan je zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provedbu testa tržišta rada (obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada). Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Test tržišta rada se ne provodi za sezonskog radnika u ugostiteljstvu i turizmu, u poljoprivredi i šumarstvu na području RH u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske (2021.) godine ili ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad kod istog poslodavca za tog radnika. Zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada propisuje Upravno vijeće HZZ-a.

Dakle, ukoliko nedostaje radne snage u RH na tržištu, a temeljem obavijesti o rezultatu testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad od policijske postaje. Zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad prilaže se ugovor o radu te dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac.

Dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje, a temeljem pozitivnog mišljenja HZZ-a, izdaje policijska postaja prema sjedištu poslodavca uz uvjet da isti ispunjava opće uvjete za privremeni boravak i rad. Navedena dozvola se dostavlja i poslodavcu. Policijska postaja elektroničkim putem

Rad stranca iz treće zemlje u RH od 1.1.2021.

dostavlja obavijest o izdanoj dozvoli za rad tijelima državne uprave – HZZ-u, Poreznoj upravi, HZMO-u, HZZO-u, Državnom inspektoratu.

Da bi poslodavac dobio pozitivno mišljenje HZZ-a treba ispuniti propisane uvjete, tj. da obavlja registriranu djelatnost, da nema dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, da u zadnjih 6 mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH/ državljanina države članice EGP ili Švicarske Konfederacije na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu na području RH. Iznimno od navedenog, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH/državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni. Dozvola za boravak i rad sezonskog radnika

Državljaninu treće zemlje može se odobriti dozvola za boravak i rad kao sezonskom radniku ako ispunjava uvjete iz čl. 59. i 97. Zakona o strancima. Sezonski radnik može raditi na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili do 6 mjeseci. Dozvolu boravka nije dužan ishoditi državljanin treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana. Sezonskom radniku može se za sezonski rad odobriti dozvola za boravak i rad ako: ▶ ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad ▶ ima valjani ugovor o radu ▶ ima osiguran primjeren smještaj ▶ ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje ▶nema zabranu ulaska u RH i boravka u RH ili izdano upozorenje u SIS-u u svrhu zabrane ulaska. Uvjeti za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad moraju biti u skladu s propisima RH i kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodav-

ca. O svakoj promjeni smještaja sezonski radnik i poslodavac obavještava policijsku postaju u roku od 8 dana od dana promjene. Kada je poslodavac osigurao smještaj ili je on posrednik u osiguravanju smještaja: ▶ od sezonskog radnika može se zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim netoprimicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja, a takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće sezonskog radnika ▶ poslodavac sezonskom radniku dostavlja ugovor o najmu ili istovrijedan dokument u kojem su jasno navedeni uvjeti najma za smještaj ▶ poslodavac osigurava da smještaj zadovoljava opće zdravstvene i sigurnosne norme koje su na snazi u RH. Rad državljanina treće zemlje u RH bez dozvole za boravak i rad

Državljanin treće zemlje može raditi u RH bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada ako npr. ima odobren: ▶ privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku ▶ privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana „EU plava karta“ ili dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva, ▶ privremeni boravak kao upućeni radnik ▶ stalni boravak, itd. EU plava karta

EU plava karta je dozvola za boravak i rad visokokvalificiranog radnika koji je državljanin treće zemlje, a ista važi do 2 godine. Taj visokokvalificirani radnik u RH je zaposlen, za taj rad je plaćen i ima potrebnu/odgovarajuću i posebnu stručnost koja se stječe završetkom studijskih programa na visokom učilištu.

Zahtjev za izdavanje ‘’EU plave karte’’ može podnijeti visokokvalificirani državljanin treće zemlje u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu RH ili policijskoj postaji prema mjestu boravka, a i njegov poslodavac u policijskoj postaji prema sjedištu poslodavca ili mjestu rada državljanina treće zemlje. Zahtjevu se prilaže: ▶ ugovor o radu za obavljanje visokokvalificiranih poslova za drugu osobu i pod njezinim vodstvom, u trajanju od najmanje 1 godinu, koji je zaključen s trgovačkim društvom, podružnicom, predstavništvom, obrtnikom, OPG-om, zadrugom, udrugom ili ustanovom, registriranim u RH ▶ dokaz o visokom obrazovanju/ diploma, potvrda ili drugi dokaz o formalnoj kvalifikaciji koji je izdalo visoko učilište koje je priznato u matičnoj državi ▶ dokaz da ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima o stručnim kvalifikacijama za obavljanje regulirane profesije navedene u ugovoru u radu. U priloženom ugovoru o radu mora biti naznačena i bruto godišnja plaća u iznosu koji ne smije biti manji od 1,5 prosječne bruto godišnje plaće prema službeno objavljenom podatku DZS-a.

Državljanin treće zemlje kojem je izdana ‘’EU plava karta’’ može raditi u RH samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad i s kojim je zasnovao radni odnos.

Nakon proteka razdoblja od 2 godine nositelj ‘’EU plave karte’’ o promjeni poslodavca (zaposlenja) dužan je obavijestiti nadležnu policijsku postaju u roku od 8 dana od dana promjene poslodavca i dostaviti novi ugovor o radu s novim poslodavcem, a njegova ‘’EU plava karta’’ važit će do njezina isteka.

PIŠE: IDA DOJČIĆ

Obračunski PDV pri uvozu

Usklopu posljednjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost1 došlo je do proširenja mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu na sva dobra neovisno o njihovoj vrsti i vrijednosti, s ciljem olakšanja poslovanja poreznim obveznicima u smislu angažiranja financijskih sredstava za plaćanje. Tako je od 1.1.2021. moguća primjena obračunskog podmirenja PDV-a pri uvozu svih dobara za porezne obveznike koji su u sustavu PDV-a i koji mogu odbiti pretporez u cijelosti.

U tom smislu Zakon o PDV-u propisuje (čl. 76. st. 8.) da se smatra da je PDV pri uvozu plaćen, ako ga porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a i ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a porezni obveznik zatraži odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije kojom se dobra puštaju u slobodni promet. ! Od 1.1.2021. moguća je primjena obračunskog podmirenja PDV-a pri uvozu svih dobara za porezne obveznike koji su u sustavu PDV-a i koji mogu odbiti pretporez u cijelosti.

Treba napomenuti da primjena obračunskog načina

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 138/20) podmirenja PDV-a pri uvozu nije obvezna, nego je dana kao mogućnost. Pravo korištenja obračunskog PDV-a pri uvozu imaju i strani porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a u RH (imaju dodijeljen PDV identifikacijski broj u RH). Uvjeti za primjenu obračunskog PDV-a pri uvozu

Mogućnost korištenja obračunskog PDV-a pri uvozu imaju porezni obveznici – uvoznici, koji ispunjavaju sljedeće uvjete: ▶ upisani su u registar obveznika PDV-a u RH, ▶ imaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, ▶ zatražili su ovakav način podmirenja PDV-a pri uvozu odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije za puštanje robe u slobodni promet.

Porezni obveznici, koji žele primjenjivati obračunsku kategoriju PDV-a pri uvozu, osim odgovarajućeg popunjavanja carinske deklaracije, trebaju voditi računa i o pravilnom popunjavanju prijave PDV-a. ! Porezni obveznik PDV pri uvozu iskazuje u PDV obrascu kao obvezu pod točkom II.15., te u istoj prijavi PDV-a pod točkom III.14. iskazuje pretporez pri uvozu.

Naime, u slučaju da porezni obveznik odgovarajuće popuni carinsku deklaraciju i time

Obračunski PDV pri uvozu

ostvari ovu pogodnost, ali u prijavi PDV-a ne iskaže obvezu PDV-a pri uvozu nego samo iskaže pretporez vezano uz uvoz dobara, načelno se smatra da PDV pri uvozu nije plaćen te se primjenjuju odredbe Zakona o PDV-u kojima je propisan nastanak porezne obveze i plaćanje PDV-a pri uvozu dobara. Obzirom da je ova pogodnost namijenjena isključivo obveznicima PDV-a s pravom na odbitak pretporeza u cijelosti, u Informacijskom sustavu Porezne uprave se pri podnošenju PDV obrazaca provode kontrole na na-

čin da se provjerava radi li se o poreznom obvezniku koji ima pravo na potpuni odbitak pretporeza (100%) ili o poreznom obvezniku koji primjenjuje podjelu pretporeza. Porezni obveznici koji nemaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti u PDV obrascu upisuju podatak pod točkom VII. IZNOS

GODIŠNJEG RAZMJERNOG ODBITKA PRETPOREZA (%)

odnosno postotak (%) prava na odbitak pretporeza (pro rata) utvrđen temeljem isporuka prethodne godine. Takvi porezni obveznici ne mogu koristiti obračunski PDV kod uvoza dobara. Podnošenje zahtjeva za primjenu obračunskog PDV-a

Ako želi koristiti ovu pogodnost uvoznik je dužan potvrditi da je upisan u registar obveznika PDV-a, te od svoga carinskog zastupnika zatražiti korištenje ove pogodnosti odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet. ! Zahtjev se podnosi popunja-

vanjem polja 44/2„Priloženi dokumenti/potvrde i odobrenja“

uvozne carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet, navođenjem šifre 4PDV i jedinstvenom oznakom R91/11002/00000 7/2020/44444444444.

Nakon što je deklaracija prihvaćena, nadležna carinarnica provjerava je li porezni obveznik upisan u Registar obveznika PDV-a te ima li pravo na odbitak pretporeza u cijelosti (nema popunjen podatak pod točkom VII. PDV obrasca). Prema Uputi Središnjeg ureda Carinske uprave2 u deklaraciji se na standardno propisani način vrši obračun pripadajućih uvoznih davanja – carine, PDV-a, posebnih poreza i trošarina. Uvozna davanja, osim PDV-a, knjiže se u pripadajuće evidencije dugova, a svota PDV-a se putem IT sustava prosljeđuje Poreznoj upravi radi provjera pri podnošenju PDV prijava. Iznos obračunskog PDV-a će u deklaraciji biti označen šifrom B00*. Ova oznaka označuje da se obračunati PDV pri uvozu ne podmiruje kao dio carinskog duga, već se prijavljuje isključivo putem prijave PDV-a. Izuzeće od mogućnosti primjene obračunskog PDV-a pri uvozu

Zakon o PDV-u propisuje (čl. 76. st. 10.) da se obračunski PDV pri uvozu ne primjenjuje u sljedećim slučajevima: ▶ kada se podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet pošiljaka male vrijednosti(definirana čl. 143.a Delegirane uredbe

Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L, 343, 29. 12. 2015.)) ili ▶ kada se podnosi deklaracija za

dobra u poštanskim pošiljkama

(definirana čl. 144. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013

Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe

Carinskog zakonika Unije).

Treba napomenuti kako se od 1. srpnja 2021. ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti (do 160,00 kn), te se počinju primjenjivati novi postupci pri uvozu: Posebni postupak

oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih po-

dručja ili trećih zemalja - IOSS (Import One Stop Shop), kao i

Posebni postupak za prijavu i pla-

ćanje PDV-a na uvoz. Detaljno o novim posebnim postupcima, čija primjena kreće od 1. srpnja 2021., možete pronaći u FIP-u 01/21.