17 minute read
Porez na dobit po odbitku Domagoj Zaloker, dipl. oec
PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Porez na dobit po odbitku
Advertisement
Prema odredbama čl. 31. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 138/20; u nastavku: Zakon), porez po dobitku u smislu Zakona je porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik i način obračuna poreza po odbitku
Poreznim obveznikom plaćanja poreza po odbitku smatra se tuzemni isplatitelj, a osnovica za obračun poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju. Porezni obveznik - isplatitelj obvezan je obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku odnosno umanjiti isplatu ugovorene naknade za iznos poreza po odbitku. Prema tome, iznos naknade koja se isplaćuje inozemnom primatelju umanjuje se za iznos poreza po odbitku. Predmet oporezivanja i stopa poreza po odbitku
Porez po odbitku plaća se na sljedeće naknade koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama: ▶ dividende i udjeli u dobiti po stopi od 10%; ▶ naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne
formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) po stopi od 15%; ▶ kamate, osim kamata po robnim kreditima, kamata po kreditima inozemnih banaka ili drugih financijskih institucija, kamata isplaćenih inozemnim imateljima državnih ili korporativnih obveznica, te kamata plaćenih za financijski najam dobara po stopi od 15%; ▶ naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, pri čemu se uslugama poslovnog savjetovanja smatra svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije po stopi od 15%; ▶ naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Prema odredbama čl. 51. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 1/21; u nastavku: Pravilnik), tuzemni isplatitelj naknada od kojih se
utvrđuje porez po odbitku iz čl. 31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima
zabavljača i športaša) kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja
nije fizička osoba po stopi od 10%; ▶ sve usluge i sve vrste naknada koje su inače oporezive porezom po odbitku, kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u državama koje se nalaze na
EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima RH ne primjenjuje
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po stopi od 20%.
RH primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku: Ugovor), obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način utvrđen ugovorom i Zakonom. Prema tome, ako se isplaćuju naknade rezidentima država s kojima RH nema u primjeni Ugovor, tada se primjenjuju odredbe Zakona, odnosno prilikom isplate naknada primjenjuju se prethodno navedene stope poreza po odbitku. S druge strane, ako se isplaćuju naknade rezidentima država s kojima RH ima u primjeni Ugovor, tada se primjenjuju odredbe Ugovora, odnosno ako su za to ispunjeni svi propisani uvjeti prilikom isplate naknade primjenjuje se stopa poreza po odbitku propisana Ugovorom, koja može biti i niža od stope propisane Zakonom. Kako bi tuzemni porezni obveznik mogao prilikom isplate naknade, rezidentu države s kojom RH ima u primjeni Ugovor, primijeniti pravo na obračun niže stope poreza po odbitku iz Ugovora, morao bi u svom posjedu imati obrazac Zahtjev iz čl. 51. st. 3. Pravilnika ovjeren od strane inozemnog poreznog tijela. Ovjereni obrazac Zahtjev podnosi se za svaku isplatu, osim ako se radi o učestalim isplatama kada se zahtjev podnosi prije prve isplate te naknadno svakih 12 mjeseci. Ako se pri isplati naknada koje podliježu oporezivanju porezom po odbitku ne plaća porez po odbitku na temelju primjene Ugovora, primatelj naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz čl. 51. st. 3. Pravilnika dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva iz čl. 51. st. 3. Pravilnika ili potvrde o rezidentnosti, primijenit će odgovarajuće odredbe Ugovora. Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz čl. 51. st. 3. Pravilnika ili potvrde o rezidentnosti, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti stopu poreza po odbitku propisanu Zakonom. Oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku za isplate unutar EU
Odredbama čl. 31.a – 31.e Zakona te čl. 51.a i 51.b Pravilnika propisana je primjena oslobođenja od plaćanja poreza po odbitku prilikom isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja se nalaze u različitim državama članicama EU te isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih i povezanih društava iz različitih država članica EU. Navedenim odredbama Zakona i Pravilnika propisani su kriteriji za primjenu oslobođenja od plaćanja poreza po odbitku, kao i dokumentacija koju je potrebno dostaviti Poreznoj upravi, a kojom se ti kriteriji i dokazuju.
PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Otuđenje nekretnine - oporezivo ili ne?
Otuđenjem nekretnine smatra se ne samo prodaja nego i zamjena odnosno bilo kakav drugi prijenos nekretnine. Zakonom o porezu na dohodak (čl. 58.) je u određenim slučajevima otuđenja nekretnine propisana obveza obračunavanja poreza, ali i određena oslobođenja. Kada se pri otuđenju nekretnine ne plaća porez?
Otuđenje nekretnine je oslobođeno plaćanja poreza na dohodak ako: ▶ je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima uže obitelji (djeci koju uzdržavaju roditelji, maćehe, očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici te članovima uže obitelji sukladno čl. 14. st. 6. Zakona), ▶ je nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana nabave (danom nabave se smatra nadnevak kupoprodajnog ugovora, a u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji – dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu što se dokazuje datumom uporabne dozvole, potvrdom o prebivalištu i sl.), ▶ je otuđenje između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi s razvodom braka, ▶ je otuđenje između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, ▶ je otuđenje u vezi s nasljeđivanjem nekretnina,
Otuđenje nekretnine - oporezivo ili ne?
▶ se nekretnine izvlašćuju temljem posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m2, a ukupno do 1000 m2 (ovo se odnosi na slučaj otuđenja više od 3 istovrsne nekretnine u roku od 5 godina od dana nabave).
Osim toga, obveze plaćanja poreza nema niti ako se otuđuje više od 3 nekretnine iste vrste (npr. više od 3 zgrade, više od 3 garaže, više od 3 građevinskog zemljišta itd.) nakon 5 godina od dana stjecanja nekretnine. Otuđenje i plaćanje poreza
U svim ostalim slučajevima otuđenja nekretnina propisana je obveza plaćanja poreza na dohodak.
To npr. znači da za nekretninu koja se prodaje unutar razdoblja od dvije godine od dana nabave, a pritom nije služila za stanovanje poreznom obvezniku/uzdržavanim članovima uže obitelji, postoji obveza plaćanja Porezne uprave, u roku od 15 poreza. dana od dana primitka rješenja
Dohotkom se smatra razlika (čl. 62. Zakona). između primitka utvrđenom Zakonom je posebno propiprema tržišnoj vrijednosti otuđene Porez se plaća po sano oporezivanje u slučaju otuđenja nekretnine i nabavne stopi od 20%, više od tri isvrijednosti uvećane za rast proizvođačkih temeljem rješenja tovrsne nekretnine u razdoblju cijena industrijskih Porezne uprave. od pet godina od proizvoda pri čemu dana stjecanja se troškovi otuđenja mogu od- nekretnine (osim izuzetka kod biti kao izdaci. Ako porezni ob- otuđenja zemljišta navedenog veznik ne može dokazati podatke u prethodnom dijelu). Pritom potrebne za oporezivanje vje- se dohotkom smatra razlika rodostojnom dokumentacijom između ukupnog iznosa primPorezna uprava će procijeniti itka prema tržišnoj vrijednosti poreznu osnovicu. nekretnina koje se otuđuju u raz-
Obveza plaćanja poreza pro- doblju od pet godina i njihove pisana je i kada je nekretnina nabavne vrijednosti uvećane za stečena darovanjem, a otuđena rast proizvođačkih cijena indusje u roku od dvije godine od trijskih proizvoda i za troškove strane darovatelja. Ističemo da se ulaganja temeljem vjerodostojne danom nabave nekretnine smatra dokumentacije. dan nabave od strane darovatelja, U slučaju otuđenja više od a ne dan kada je osobi darovana tri istovrsne nekretnine porez nekretnina. Dohodak se utvrđuje se plaća isto temeljem rješenja na prethodno navedeni način. Porezne uprave, primjenom
Porez na dohodak se plaća po stope od 20%, koje se donosi nastopi od 20%, temeljem rješenja kon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste. Pritom se ranije plaćeni porez uračunava u poreznu obvezu utvrđenu nakon prodaje četvrte nekretnine.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Računovodstveni postupci u proračunskom računovodstvu uređeni su Zakonom o proračunu1 i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu2 . Izmjene i dopune Pravilnika o računovodstvu
Zadnje izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu stupile su na snagu u listopadu 2020., a primjenjuju se na knjigovodstveno evidentiranje poslovnih događaja od 1. siječnja ove godine. Odredbe izmijenjenog Pravilnika primijenjene su u proračunskim procesima koji su povezani s izradom i donošenjem proračuna i financijskih planova za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. godinu, tako da će podaci u izvještajima o izvršenju za ovu godinu (planirano i ostvareno) biti usporedivi. Najveći dio izmjena Pravilnika dogodio se prema nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju danih u Izvještaju o provedenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2019. godinu3 .
1 Nar. nov., br. 87/08 – 15/15) 2 Nar. nov., br. 124/14 - 108/20; u nastavku: Pravilnik o računovodstvu 3 https://www.revizija.hr/UserDocsImages/izvjesca-novo/Revizije%20 -%202020/IZVJESCA_O_OBAV-
LJENIM_REVIZIJAMA/DRZAV-
NI_PRORACUN_REPUBLI-
KE_HRVATSKE_ZA_2019.pdf (pristupljeno 18.3.2021.)
Ključne promjene su sljedeće: ▶ protestirana jamstva od 1.1. 2021. iskazuju se u okviru razreda 3 Rashodi poslovanja (do sada u okviru razreda 5 i 8 –
Izdaci/Primici od financijske imovine i zaduživanja); ▶ prijenosi temeljem EU sredstava priznaju se kao prihodi u trenutku primitka sredstava; ▶ analitičko knjigovodstvo kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha) obvezna je pomoćna knjiga u djelatnosti zdravstva te u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti, dok ju ostali proračuni i proračunski korisnici mogu voditi;
▶ račun koji služi kao knjigovodstvena isprava ne mora biti potpisanako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje; ▶ propisan je obrazc izjave o prijeboju; ▶ u okviru godišnjeg popisa imovine i obveza obavezno je
provođenje i popisa izvanbilančnih zapisa; ▶ za auto gume propisuju se jednaka postupanja koja vrijede za sitni inventar; ▶ detaljno je propisan način iskazivanja financijske imovine koja se odnosi na dionice i udjele u glavnici te vrijednosne papire; ▶ detaljno je propisan način evidentiranja poslovnih događaja vezanih uz zaduživanje putem izdavanja obveznica i trezorskih zapisa; ▶ detaljno je propisano kada se obvezno obračunavaju i na koji način evidentiraju tečajne razlike i razlike proizašle iz primjene valutne klauzule (propisana je obveza i način usklađivanja imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti odnosno na koje se primjenjuje valutna klauzula na dan sastavljanja bilance); ▶ dopunjene su odredbe o evidentiranju promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koje uključuju i propisivanje načina evidentiranja otpisa potraživanja i obveza; ▶ propisana je odredba prema kojoj podskupinu računa 385
Izvanredni rashodi koriste proračuni za planiranje nepredviđenih rashoda do visine proračunske pričuve; ▶ ostale izmjene u najvećoj se mjeri odnose na izmjene
Računskog plana.
Obveznici proračunskog računovodstva po prvi puta će predavati izvještaje na „novim“ obrascima: PR-RAS i Obveze za prvo tromjesečje 2021.
Izmjene i dopune Pravilnika o izvještavanju
Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu4 propisani su obveznici, rokovi, način predaje te obrasci financijskih izvještaja proračunskog računovodstva. U vrijeme zaključenja ovog broja Poslovnog infa još nije bio objavljen Pravilnik o izmjeni Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu kojim je izmijenjen sadržaj financijskih izvještaja. Razlog ovih izmjena su izmjene Računskog plana koji je u primjeni od 1.1. ove godine.
Zbog navedenih izmjena obveznici će kod popunjavanja izvještaja na obrascu: PR-RAS i to stupca Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine, podatke iz financijskog izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020. prilagoditi izmijenjenom Računskom planu. Obrazac: OBVEZE izmijenjen je dodavanjem podskupine računa 236 Obveze za povrat pomoći primljenih unutar općeg proračuna po protestiranim jamstvima.
4 Nar. nov., br. 3/15 – 145/20 DETALJNIJE O TEMI:
FIP br. 3/21, N. Bičanić, str. 140 FIP br. 4/21, M. Karačić, str. 85
PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Radni staž i radno iskustvo
Ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa izvorima radnog prava često se veže uz uvjet radnog staža, staža osiguranja ili radnog iskustva te se opravdano postavlja pitanje što je radni staž odnosno mirovinski staž a što je radno iskustvo i kako su ti pojmovi određeni propisima u Republici Hrvatskoj.
Zakonom o radu1 , kao niti bilo koji drugim zakonskim propisom, nije određeno što je to radni staž kao niti što je to radno iskustvo i što se pod tim pojmovima podrazumijeva. U nerijetkim slučajevima se pojam radnog iskustva veže uz radni staž iako je radno iskustvo širi pojam i obuhvaća i druge oblike stjecanja toga iskustva osim radnog odnosa osnovom koga se ostvaruje radni staž. Tako se radno iskustvo može steći volontiranjem, obavljanjem studentskih poslova, honorarnih poslova, stručnim osposobljavanjem i slično.
Za razliku od radnog staža, mirovinski stažpodrazumijeva staž na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, a to je razdoblje koje je osiguranik proveo u obveznome mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju.
1 Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 - 98/19; u nastavku: ZR)
Kolektivnim ugovorima i
pravilnicima o radu propisuje se da radnici ostvaruju određeno pravo za godine radnog staža. Tako je npr. propisano i pravo na uvećanje plaće za 0,50% za svaku navršenu godinu radnog staža kao i pravo na dodatne dane godišnjeg odmora za određeni broj godina radnog staža.
ZR ne određuje što je radni staž jer se ostvarivanje niti jednog njime propisanog prava ne veže uz ukupni radni staž već uz trajanje radnog odnosa, neprekidnog radnog odnosa, trajanja ugovora o radu i sl.
Za razliku od ZR-a, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 112/17 – 66/20 u nastavku: KU) u čl. 7. st. 2. je propisao „…kao neprekinuti rad odnosno radni staž smatrat će se …“ iz čega se može zaključiti da se pod radnim stažem isto tako podrazumijeva trajanje radnog odnosa.
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17 – 66/20; u nastavku: TKU za javne službe), za razliku od KU za državne službe, ne koristi pojam radnog staža već samo pojam staža. Tako je u čl. 48. TKU-a propisano … „Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim
službama, bez obzira na promjenu poslodavca.“ Tko treba dati tumačenje što se podrazumijeva pod pojmom „staž“ odnosno „radni staž“?
Ako kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koriste pojam „staž“ ili „radni staž“ prema mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u nastavku: MROSP) objavljenom 18.10.2019. tumačenje tog pojma treba dati donositelj akta. " ... Tumačenje pojma što je ukupni radni staž treba dati donositelj akta kojim je taj staž određen kao kriterij za opseg ostvarivanje nekog prava. Tako bi tumačenje toga pojma predviđenog pravilnikom o radu trebao dati poslodavac. Ako se radi o kolektivnom ugovoru, tumačenje tog prava (dakle i radnog staža, ako je sadržan ugovorom) daje zajedničko tijelo predviđeno tim ugovorom za njegovo tumačenje ..."
Iako u navedenom mišljenju MROSP-a nije navedeno tko daje tumačenje ako kolektivnim ugovorom nije imenovano zajedničko povjerenstvo, mišljenja smo da bi u tom slučaju tumačenje trebale dati ugovorne strane.
Za zasnivanje radnog odnosa poslodavci od kandidata zahtijevaju da ispunjavaju tražene uvjete, među kojima je i radni staž ili radno iskustvo. Pravilo je da javni sektor u većini slučajeva kao uvjet za prijam u radni odnos zahtijeva određeni radni staž dok privatni sektor daje prednost radnom iskustvu. Radno iskustvo se može steći i bez radnog odnosa kroz druge oblike obavljanja poslova, a kao dokaz o tako stečenom radnom iskustvu može se koristiti preporuka.
Stoga, ako je radno iskustvo stečeno volontiranjem, obavljanjem studenskih poslova ili na koji drugi način dobro je od poslodavca za koga je navedeni posao obavljen zatražiti preporuku u kojoj bi bilo preporučljivo navesti vrstu poslova koji su tim oblikom rada obavljani i vrijeme u kojem su obavljani.
Pojmovi radni staž i radno
iskustvose u praksi često izjednačavaju iako to nisu istoznačni pojmovi jer se radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa. Isto tako, radno iskustvo i staž mirovinskog osiguranja nije moguće izjednačiti jer osoba koja ima sklopljen ugovor o radu na 20 sati tjedno za godinu dana obavljanja tih poslova steći će radno iskustvo od godinu dana, dok će u isto vrijeme za to razdoblje ostvariti staž mirovinskog osiguranja od svega 6 mjeseci.
PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Obavljanje poslova zaštite na radu
Prema čl. 20. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14 – 96/18; u nastavku: ZZR) poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Poslodavci s 50 i više radnika
Poslodavci koji zapošljavaju 50 i više radnika obvezni su obavljanje poslova zaštite na radu ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu.
Kod poslodavca koji zapošljava od 50 do uključivo 249 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja. Iznimno, ako kod poslodavca najmanje 80% radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu može obavljati najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja.
Kod poslodavca koji zapošljava od 250 do uključivo 499 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja i jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja, a do svakih sljedećih 500 radnika još najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja. Iznimno, ako kod ovih poslodavaca najmanje 80% radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu može obavljati najmanje jedan stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, a na svakih sljedećih 2000 radnika još najmanje po
Obavljanje poslova zaštite na radu
jedan stručnjak zaštite na radu ka zaštite na radu I. stupnja ili stručnu spremu i priznat joj II. stupnja. 2) su stekli potrebna znanja iz je status stručnjaka zaštite na
Prema Prilogu II. Pravilnika o zaštite na radu tijekom ško- radu, ili izradi procjene rizika (Nar. nov., lovanja ili 3) posjeduje uvjerenje o položebr. 112/14 i 129/19), poslovima 3) su položili državni ispit za nom specijalističkom usavrs malim rizicima smatraju se poslove građenja ili projek- šavanju iz zaštite na radu po administrativni, uredski poslo- tiranja kojim je obuhvaćena programu odobrenom od tijevi i slični poslovi, a iz popisa i materija zaštite na radu ili la nadležnog za obrazovanje. poslova navedenih u Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika vidljivo je da uz osobe iz područja tehničkih, bioteh4) su položili majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja, u kojemu je bila obuhvaćena i Objektivne i opravdane okolnosti za ugovaranje s ovlaštenom osobom ničkih i prirodnih znanosti te Poslodavac može ugovoriti poslove mogu obavljati i osobe obavljanje poslova zaštite na društvenih znanosti, pa kada radu s ovlaštenom osobom se radi o pretežnom obavljanju samo u slučaju kada zbog poslova s malim rizicima (više objektivnih i opravdanih od 80% radnika) stručnjak za- razloga ne može te poslove štite na radu može također biti obavljati sam, odnosno te i osoba koja ima obrazovanje poslove ugovoriti na jedan iz područja društvenih zna- od prethodno navedenih nosti (npr. ekonomija, pravo, Osoba koju je poslodavac odredio za načina. Ovlaštena osoba je psihologija, pedagogija i sl.), obavljanje poslova zaštite na radu pravna ili fizička osoba koju a također i iz drugih područja koja odgovaraju poslovima s malim rizicima.1 upisuje se u Informacijski sustav zaštite na radu prema Uputama za je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu. Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika pristup elektroničkoj usluzi koje se objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad. Prema čl. 5. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (Nar. nov., br. 126/19) objektivnim i opravdanim
Poslodavac koji zapošljava do zaštita na radu. razlozima smatraju se: uključivo 49 radnika, poslove za- Ovlaštenik je radnik kojemu 1) započinjanje obavljanja dještite na radu može obavljati sam je poslodavac, neovisno o dru- latnosti, u trajanju najviše ako ispunjava propisane uvjete gim ugovorenim poslovima, dao tri mjeseca od dana kad je ili obavljanje tih poslova može ovlaštenja za provedbu zaštite na za poslodavca nastupila obugovoriti ugovorom o radu sa radu. Stručnjak zaštite na radu veza primjene propisa zaštite stručnjakom zaštite na radu. I. stupnja je osoba koja ima naj- na radu,
Ovi poslodavci mogu poslove manje srednju školsku ili srednju 2) nepredvidivi razlozi (smrt, otzaštite na radu obavljati oni sami stručnu spremu i koja: kaz i sl.) zbog kojih poslodavac ili njihovi ovlaštenici, ako: 1) je položila opći dio stručnog privremeno ostane bez struč1) ispunjavaju uvjete za stručnja- ispita za stručnjaka zaštite na njaka zaštite na radu, u trajanju radu, ili najviše tri mjeseca od dana kad 1 MROSP, od 17.6.2020. 2) ima srednju školsku ili srednju su nastupili ti razlozi,
