Što mora sadržavati web stranica? Irena Slovinac, dipl. oec

PIŠE: IRENA SLOVINAC Što mora sadržavati web stranica?

Sve veći broj trgovačkih društava i obrtnika svoje proizvode, robu i/ili usluge prodaje i nudi putem svoje Internet (web) stranice. Osim obveze registriranja djelatnosti trgovine, proizvodnje odnosno odgovarajuće uslužne djelatnosti, ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje trgovine odnosno ispunjenja uvjeta propisanih za određenu djelatnost koju obavljaju, osobe koje namjeravaju nuditi i prodavati robu i usluge putem interneta obvezne su dodatno registrirati djelatnost „Usluge informacijskog društva“, te na web stranici istaknuti podatke propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03 – 32/19; u nastavku: ZET). Obvezni sadržaj web stranice

Internet (web) stranica mora u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan korisnicima i nadležnim tijelima sadržavati sljedeće podatke (čl. 6. ZET-a): ▶ ime i prezime odnosno tvrtku davatelja usluge. Uz oznaku tvrtke, trgovačko društvo treba navesti i podatke propisane Zakonom o trgovačkim društvima (sud kod kojeg je društvo upisano u sudski registar i broj upisa; brojeve računa i tvrtku i sjedište banaka kod kojih se vode ti računi; iznos temeljenog kapitala s naznakom je li uplaćen u cijelosti; kod dioničkog društva ukupan broj izdanih dionica; prezimena i najmanje jedno ime člana uprave a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog

odnosno upravnog odbora); ▶ sjedište obrta odnosno sjedište pravne osobe davatelja usluga; ▶ ostale podatke o davatelju usluga na temelju kojih korisnik može brzo i nesmetano stupiti s njim u vezu (telefon, mobitel), uključujući elektroničku adresu putem koje je moguće uspostaviti izravan kontakt; ▶ broj sudskog ili drugoga javnog registra u koji je davatelj usluga upisan, te podatke o registru; ▶ pojedinosti o nadležnom tijelu, ako djelatnost davatelja usluga podliježe službenom nadzoru;

▶ podatkeu pogledu posebno reguliranih djelatnosti/profesija ako je davatelj usluga registriran kod određene profesionalne ili sl. institucije; ▶ porezni broj ako je davatelj usluga obveznik PDV-a; ▶ ako davatelj usluga prikazuje cijene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, a posebno se mora naznačiti jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu. Obveze prije sklapanja ugovora (prodaje)

vatelj je na internet stranici dužan kupcu na jasan, razumljiv i nedvosmislen način osigurati podatke i obavijesti o: ▶ različitim stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora, ▶ ugovornim odredbama, ▶ općim uvjetima poslovanja ako su sastavni dio ugovora, ▶ jezicima ponuđenim za sklapanje ugovora, ▶ kodeksima postupanja u skladu s kojima postupaju davatelji usluga i informacije o tome kako se ti kodeksi mogu pregledati elektroničkim putem, ▶ tehničkim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje pogrešnog unosa podataka u poruku prije njezine predaje ili slanja (čl. 12. ZET).

U slučaju prodaje osobama koje nisu potrošači ugovorne strane mogu u međusobnim ugovornim odnosima ugovoriti odstupanje od obveza navođenja podataka o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora i ugovornim odredbama. U slučaju ugovora sklopljenih putem elektroničke pošte ne moraju biti osigurani podaci o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora, ugovornim odredbama te općim uvjetima poslovanja.

U slučaju prodaje putem interneta potrošačima, internet stranica mora sadržavati i informacije propisane čl. 57. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 41/14 – 14/19).

DETALJNIJE O TEMI:

FIP br. 6/20, D. Marečić, str. 165 FIP br. 6/21, D. Marečić, str. 182

PIŠE: IVAN KELEBUH

Utjecaj bolesti COVID-19 na pad robne razmjene s inozemstvom u RH za 2020.

Trend rasta ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti Hrvatske započeo je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji te izvoz pokazuje brži rast od uvoza i vanjskotrgovinskog deficita. Izvoz je u razdoblju od 2015. do 2019. veći za 29,1%, uvoz za 23,5% i vanjskotrgovinski deficit za 25,7% ili 2,8 mlrd. eura. U 2020. godini, ukupna robna razmjena (izvoz + uvoz) Hrvatske smanjena je za 2,50 mlrd. eura, pri tome izvoz za 2,3% i uvoz za 8,6%, zbog pandemije bolesti COVID-19 koja je izravno utjecala na međunarodnu trgovinu robom. Ukupan izvoz Hrvatske u 2020. iznosio je 14,88 mlrd. eura i manji je za 2,3% u odnosu na 2019. godinu. Ukupan uvoz Hrvatske iznosio je 22,83 mlrd. eura, što je pad za 8,6% u odnosu na 2019. Vanjskotrgovinski deficit u 2020. iznosio je 7,95 mlrd. eura, što je za 1,80 mlrd. eura ili 18,5% manje nego u 2019. godini. Time je pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 60,9% na 65,2% u 2020. Na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita najviše je utjecao manji uvoz poljoprivrednih proizvoda, naftnih proizvoda i uvoz motornih vozila i prikolica. Zbog toga je značajno smanjen vanjskotrgovinski deficit s Njemačkom, Mađarskom, Italijom, Slovenijom, Austrijom i Poljskom.

Tablica 1. Izvoz i uvoz prema NKD-u 2007. (tisuće eura)

Ukupno I. – XII. 2019. Izvoz

I. – XII. 2020.

indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019. I. – XII. 2019. Uvoz

I. – XII. 2020.

indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019. 15 226 703 14 877 905 97,7 24 980 960 22 825 916 91,4

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 709 708 887 129 125,0 709 809 665 320 93,7

B Rudarstvo i vađenje 149 410 640 082 428,4 1 260 094 838 915 66,6

C Prerađivačka industrija 13 735 056 12 782 738 93,1 22 276 319 20 777 060 93,3 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 1 226 431 1 246 553 101,6 2 343 721 2 168 186 92,5 11 Proizvodnja pića 163 712 146 322 89,4 257 009 230 921 89,8 12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 163 290 162 252 99,4 135 914 154 020 113,3 13 Proizvodnja tekstila 173 492 171 822 99,0 438 378 448 305 102,3 14 Proizvodnja odjeće 713 924 617 900 86,5 1 119 036 1 069 275 95,6 15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 441 852 409 247 92,6 605 540 561 738 92,8 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih 743 303 704 712 94,8 358 501 328 545 91,6 materijala 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 271 485 282 229 104,0 537 607 501 732 93,3 18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 2 125 2 170 102,1 2 103 1 858 88,4 19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 1 084 685 575 712 53,1 1 208 160 705 086 58,4

Izvoz Uvoz

I. – XII. 2019. I. – XII. 2020.

indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019. I. – XII. 2019. I. – XII. 2020.

indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019.

Ukupno 20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 15 226 703 14 877 905 97,7 24 980 960 22 825 916 91,4

855 564 815 939 95,4 1 965 182 1 943 945 98,9

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 1 045 211 1 063 862 101,8 1 364 497 1 677 011 122,9 22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 490 711 488 710 99,6 1 014 556 996 771 98,2 23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizv. 514 670 522 449 101,5 465 407 441 906 95,0 24 Proizvodnja metala 548 434 546 848 99,7 1 368 117 1 305 375 95,4 25 Proizvodnja gotovih metalnih pro izvoda, osim strojeva i opreme 984 480 1 031 948 104,8 951 211 897 098 94,3 26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 492 470 508 737 103,3 1 504 670 1 451 210 96,4 27 Proizvodnja električne opreme 1 039 028 1 120 507 107,8 1 225 316 1 213 107 99,0 28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 999 496 904 868 90,5 1 987 400 1 870 441 94,1 29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 841 641 664 674 79,0 2 035 194 1 441 145 70,8 30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 524 251 384 985 73,4 444 897 498 978 112,2 31 Proizvodnja namještaja 262 302 249 594 95,2 379 324 339 154 89,4 32 Ostala prerađivačka industrija 152 501 160 698 105,4 564 578 531 253 94,1

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 258 996 192 794 74,4 588 067 386 158 65,7

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

J Informacije i komunikacije

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 250 524 259 068 103,4 65 213 85 400 131,0

67 213 61 617 91,7 77 766 68 326 87,9

78 65 83,7 221 131 59,3

R Umjetnost, zabava i rekreacija 691 266 38,5 391 449 115,0

Neraspoređeno 55 028 54 145 98,4 3 080 4 158 135,0

U Tablici 1. podaci o kretanju izvoza i uvoza prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je na smanjenje izvoza najviše utjecao pad izvoza prerađivačke industrije (-6,9%) koja čini oko 86,0% ukupnog izvoza i 91,0% ukupnog uvoza Hrvatske, čiji pad iznosi 6,6% u odnosu na 2019. Najveći pad izvoza imaju: proizvodnja naftnih proizvoda (-46,9%), potom proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (-26,6%), proizvodnja motornih vozila i prikolica (-21,0%), proizvodnja odjeće (-13,5%) i strojeva i uređaja za 9,5%. Istodobno, rast izvoza imaju proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (+12,2%), proizvodnja električne opreme za 7,8%, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda za 4,8%, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 1,6% i ostala prerađivačka industrija za 5,4%. Na pad uvoza najviše je utjecalo smanjenje uvoza motornih i cestovnih vozila (-29,2%), proizvodnje naftnih derivata (-41,6%), prehrambenih proizvoda (-6,6%), proizvodnje strojeva i uređaja (-5,9%), prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnje proizvoda od slame i pletarskih materijala (-8,4%), kemijskih proizvoda (-11,1%), metalnih proizvoda (-4,6%) i odjeće (-4,4%).