Teklic 145 by Teklic Magazin za ispunjen zivot.

priča s naslovnice

Teklić br. 145, rujan/listopad 2010.

IMPRESSUM Glavna urednica: Dunja Pavešić

Pred nama je istinita priča o tajanstvenom zlatno-žutom cvijetu koji nas svake jeseni vodi na pješčanu zemlju Korzike, a u tom cvijetu krije se prava dragocjenost za njegu lica. Immortelle ili kod nas poznatije kao smilje samoniklo raste duž mediteranske obale, a njegova je moć poznata od davnina. Prema Homerovoj "Odiseji", na povratku iz Trojanskog rata Odisej je doživio brodolom na hridi blizu otoka Sherije. Tamo je upoznao lijepu Nausikaju, koja je bila poznata kao božica ljepote. Obični smrtnici tvrdili su da svoju ljepotu uspijeva očuvati pomoću dragocjenog zlatnog ulja iz cvjetova biljke immortelle/smilja koje ima izuzetna obnavljajuća svojstva. Kako bi pomogla Odiseju pri njegovom oporavku od brodoloma, nanijela je dragocjeno ulje immortelle/ smilja u obilnim količinama na njegovo tijelo. Odisej je zahvaljujući ovom čarobnom eliksiru vratio svoju snagu i ljepotu te je nastavio svoje dugo putovanje. Možda ćete postaviti pitanje zašto je eterično ulje immortelle/smilja toliko posebno? Ono pomaže obnoviti kožu i vratiti joj njezinu mladenačku vitalnost. Postoji znanstveno objašnjenje za njegov dar dugovječnosti, a to je izvanredna koncentracija aktivnih sastojaka. Osim što potiče sintezu kolagena i sprječava njegovo propadanje, potiče mikrocirkulaciju i štiti od djelovanja slobodnih radikala. Želite li se uvjeriti u učinkovitost samog eteričnog ulja immortelle/smilja, svakako isprobajte Noćni dragocjeni eliksir u čijoj se bočici krije čak 3.000 cvjetova immortelle u kombinaciji sa 100% čistim biljnim uljima. Ovaj noćni serum s intenzivnim djelovanjem zaglađuje bore i učvršćuje kožu. U novoj Božanstvenoj kolekciji proizvoda, L’OCCITANE je eterično ulje immortelle/ smilja udružio s eteričnim uljem aromatičnih cvjetića mirte koje obnavlja stanice i vraća im mladenačku dinamičnost. Za potpuni tretman njege vašeg lica: Božanstvena krema, Božanstveni serum za lice i Božanstveni serum

Dizajn i grafička priprema: Robert Vrkić Voditelj prodaje & brand manager za Teklić: Emira Brkić Novinari: Tajana Petrović Čemeljić, Ivica Vrkić, Dunja Pavešić, Zoran Krušvar, Tanja Diklić, Eva Krsnik, David Šnajder, Ana-Marija Vizintin, Marina Babić, Nina Goleš, Nikola Pavešić, Ivana Babić, Gordana Brkić Žagar Fotografi: PIXSELL, Damir Škomrlj, izlasci.net Lektor: Marina Babić Izdavač: Libra d.o.o, Veslarska 8, Rijeka Tisak: Tiskara Vjesnik, Zagreb

MJESTA DISTRIBUCIJE: RIJEKA I KVARNER

za oči djeluju protiv svih znakova starenja te vidljivo čuvaju mladolik izgled kože. Kreme, balzami, pilinzi, maske i serumi... L'Occitane proizvodi za njegu lica ne obećavaju samo rezultate, već i trenutke čistog užitka i dobrobiti. I što ako je točno da priroda doista zna tajnu vječne mladosti? U ovom slučaju riječ je o prirodi i o vrhunskoj francuskoj kozmetici L'Occitane iz Provanse, koja se već desetljećima brine o vašoj njezi, izgledu i ljepoti. Još od 1976. godine L'Occitane pronalazi najbolje sastojke iz prirode i koristi ih u svojim proizvodima za njegu kose, lica i tijela koji su izvor istinske ljepote, raskošnih tekstura, mirisa i visoke učinkovitosti. Svaki dan možemo uživati u L'Occitaneovim proizvodima i svaki novi dan može biti još ljepši i draži, ispunjen nježnom snagom čarobnog bilja iz Provanse. I sve će se to zrcaliti na vašem sretnom i lijepom licu, licu koje odolijeva vremenu. Posjetite riječke L'Occitane trgovine i zatražite stručan savjet o njezi lica.

Trafike: u Ciottinoj ulici; Dome, Verdijeva 11; Dome, Riva bb; D&M, I. Henckea 2a; Sušak, Strossmayerova (HKD); Roma, Matulji; Španjulet 1, Zamet i Španjulet 2 i 3, Viškovo; Knjižara VBZ - Korzo, No1-Dolac; Papirnica Ilkom, Bačvarska 1/a; Knjižara PROFIL u Tower centru Rijeka; Miss Tabaco Shop (Hotel Savoy), Opatija, M. Tita 127, Fuzija, Strohalova ulica (kod FINE); Miryam, Erazma Barčića 13; Dallas Music Shop, Splitska 2a; Dallas Rijeka-Paris-Texas, Matije Gupca 3a

ISTRA Pula: Zaro, Rakovčeva bb, Točkica, Erni 1, Riva bb, Erni 2, Gajeva 2, Kranjčevićeva bb Vodnjan: Trafika kraj željezničkog prijelaza Žminj: Glas Istre, Pazinska cesta bb Pazin: Glas Istre na autobusnom kolodvoru (Šetalište Pazinske gimnazije bb), Glas Istre kraj Trga Slobode (25. rujna 1943. bb), Nina, Stari trg bb Podružnice i poslovnice PBZ-a u Primorskogoranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA: tel: 051 338 208 e-mail: teklic@libra.com.hr Samo klikni www.teklic.hr

L'Occitane u Rijeci: Korzo 40 b Tower Centar Rijeka, 1. kat

Zabranjeno je preuzimanje tekstova, dizajna i rubrika bez odobrenja Izdavača.

Godišnja akcija od 1.1. do 31.12. PAKET 1: NEDJELJA RADI (za sve klijente po stalnim cijenama i uvjetima)

- najmanje 3 emitiranja spota dnevno kroz tjedan dana – 2 emitiranja spota u istom trajanju NEDJELJOM PO 1 KUNU (7-17 sati) - najmanje 6 emitiranja spota dnevno kroz tjedan dana - 4 emitiranja spota u istom trajanju NEDJELJOM PO 1 KUNU (3 x 7-17, 1 x 17-20 sati)

PAKET 2: UGOSTITELJSKI PAKET (za ugostiteljske objekte i usluge – restorane, pečenjare, pizzerie, fast foodove, dostave gotovih jela, kafiće, hotele i srodne djelatnosti ugošćavanja hranom, pićem i smještajem - osim kladionica i kockarnica)

BONUS: ZA NAJMANJE 40 EMITIRANJA SPOTA TIJEKOM 30 DANA – 1 emisija 5 minuta = 1 KUNA

95,1 102,7 104,7

PAKET 3: ZABAVNI PAKET (za sve vrste zabavnih priredbi, kino predstava, glazbenih i filmskih izdanja)

BONUS: ZA NAJMANJE 2 EMITIRANJA SPOTA DNEVNO DO 20 SATI – 1 emitiranje spota istog trajanja iza 20 sati = 1 KUNA

PAKET 4: NEKRETNINE (prodaja i kupnja nekretnina, građevinske tvrtke i agencije za nekretnine)

BONUS: ZA 3 I VIŠE EMITIRANJA SPOTA DNEVNO IZA 7 SATI – 1 emitiranje spota istog trajanja 6-7 sati = 1 KUNA

PAKET 5: LJEPOTA I ZDRAVLJE (kozmetički, frizerski i srodni saloni, wellness, teretane, klinike)

BONUS : ZA NAJMANJE 40 EMITIRANJA SPOTA KROZ 30 DANA - 5 emitiranja spota istog trajanja iza 20 sati PO 1 KUNU + 1 emisija 5 minuta iza 20 sati = 1 KUNA

CIJENE I UVJETI ZA PAKETE 2, 3, 4, 5 OD SADA 24 SATA ZA REKLAMIRANJE! 15" 6-7h : 150,00 7-17h : 225,00 17-20h : 30" 6-7h : 220,00 7-17h : 330,00 17-20h : 40" 6-7h : 270,00 7-17h : 405,00 17-20h : 50" 6-7h : 320,00 7-17h : 480,00 17-20h : 60" 6-7h : 350,00 7-17h : 525,00 17-20h :

150,00 220,00 270,00 320,00 350,00

20-24h : 45,00* 20-24h : 66,00 20-24h : 81,00 20-24h : 96,00 20-24h : 105,00

*narudžba – najmanje 15 emitiranja u mjesec dana *popusti kao na redovna emitiranja (mjesečni i godišnji) *obvezno avansno plaćanje i 5% avansnog popusta je uključeno u cijenu *agencijama samo osnovni popust (15 %), ali se pribraja realizaciji

Sadržaj

Ljeto, jesen, Proljeće… Završila je još jedna turistička sezona. Skeptici i “nevjerni Tome” kažu da tko zna je l’ bila dobra kao što poručuju političari na vlasti i ministar turizma, ali čini se da nije bila lošija no lani, a za lanjsku znamo da je bila dobra. Međutim, bila bi ta sezona i bolja kada nam ne bi kamperi kampirali duž cijele obale, onako slobodno i spontano zaustavljeni na nekom vidikovcu iznad Senja ili na morskoj obali, negdje uz samu plažu. Sve grupe su povezane pa tako i ova, što je logično, a logično je da onda oni jedni drugima prenose kako se u Hrvatskoj može kampirati i ne samo u kampovima. A kazna postoji, ali je nitko, uglavnom kao ni druge zakone ovdje ne primjenjuje. A ne primjenjuje se ni naplata čišćenja apartmana. Nekad smo u inozemstvu zadnji dan skijanja ribali i glancali apartmane ili bismo morali platili tu uslugu, a danas se to uglavnom naplaćuje i podrazumijeva da iza sebe ostaviš manjeviše sve u redu. Ali mi ni dvadeset godina poslije još nismo uveli tu praksu. E sad izračunajte one free-kampere s vrlim spontanim zaustavljanjima i noćenjima, u špici od 40ak turističkih dana puta kazna. Pa onda izračunajte koliko apartmana jednom tjedno treba urediti recimo u jednoj Novalji i vidjet ćete da bi cijela mala horda nezaposlenih žena, ili muškaraca (zašto ne?), mogli odraditi dva sezonska mjeseca i pojačati svoj životni standard. Ali nama to valjda ne treba ili nam još nije došlo u glavu koliko i gdje gubimo dok se zadužujemo i tražimo skupe kredite. A kad smo već kod kampera ispričala mi je jedna talijanska turistica kako su bili na Murteru, ali kada su ušli kroz rampu, em nije bilo nikoga na recepciji, em su shvatili da otići iz kampa možeš jednostavno ako se zaputiš obalnom cestom prema centru mjesta, a na pitanje recepcionara kada im je radio račun koliko su dana bili u kampu odgovorili su protupitanjem: „Pa zar vi ne vodite evidenciju dolaska gostiju?“ Dobili su odgovor: „Mi svojim gostima vjerujemo.“ U Italiji koja puca po šavovima od turista u kampovima čija se prirodna ljepota i okruženje ne može ni približno mjeriti našima, odmah čim dođete, uđete u evidenciju i dobijete narukvicu. A naravno da svojim gostima i oni inače vjeruju. Ali ljeto je prošlo, turisti su otišli i preostaje nam čekati tek drugo ljeto. Nedavno sam u jednoj radio emisiji čula da je jedino Opatija prepoznata kao cjelogodišnja hrvatska turistička destinacija. To je hura za Opatiju, ali tužno za sve ostale koji se furaju na turizam, a takvih bogme i na (ne)sreću ima dosta. Jesen stiže, kažu da neće biti baš sjajno, ali ja nam svima držim fige i vjerujem da ako vjerujete u sebe, imate više šanse da čim prije dočekate proljeće, a svi znamo da proljeće i figurativno znači procvat. Čitajte Teklić i postanite ovisni o našem portalu www.teklic.hr, kliknite svaki dan jer tek jednim klikom ulazite u nešto bolje... Kipintač!

• Dunja Pavešić

Kulturodrom

Koncerti

Libarnica

Oly: Kokoš u pozi

Na putovanju

Interview: dr.sc. Vladimir Mozetič dr.med.

Kulturodrom Nadolazeća kazališna sezona u riječkom HNK Ivana pl. Zajca otvara se 1. listopada koncertom Gala Verdi.

Zanimljivosti: Miris Venecije na papiru

In & Out

Zanimljivosti Trend: Jesen stiže damo moja... 24

Favini Shiro Alga Carta, papir je proizveden od algi i njime zagađenog mora u venecijanskoj laguni.

Bon Appetit

I to je on: Drago Plečko

Metropolitana

Biznis: Uspješni odnosi s klijentima

Happy birthday Radio Rijeka 36

Interview: dr.sc. Vladimir Mozetič dr.med. Ono što pacijenti ističu kao najveću prednost uz kvalitetu usluge je i kvaliteta kontakta, razgovor i objašnjenje za njihove tegobe.

Feljton dizajn: Marc Newson

Izložba TYPOS

Boudoir: Tanja Babeli Vičević

Mala čuda tehnike

Zdravlje: Poliklinika Medico

Znate li

Kako potrošiti bogatstvo

Marc Newson

Pišem: Ljubavna priča br. 26

Horoskop

kulturodrom 4.10.-7.10.2010.

1. i 2.10.2010.

Kazalište Scena Gorica Velika Gorica

HNK Ivana pl. Zajca RIJEKA •

Kiklop

Gala Verdi

Nadolazeća kazališna sezona u riječkom HNK Ivana pl. Zajca otvara se 1. listopada koncertom Gala Verdi. Istovremeno, tim koncertom obilježava se i 125. obljetnica otvorenja zgrade riječkoga kazališta. Svi mi Riječani znamo da je zgrada kazališta jedna od najljepših u gradu, a otkad je „uljepšana“ parkom, još nam je draža. I te daleke 1885. godine, zgrada riječkoga kazališta otvorila je vrata publici izvedbom Verdijeve Aide pa će i ova obljetnica biti u znaku Verdia. I u ovoj sezoni riječko kazalište nastavit će njegovati svoje manifestacije – KamovFest, Zajčevi dani i Riječke ljetne noći, a i prikazivanje predstava posebno priređenih za djecu. Isto tako vjerujemo da kazalištoﬁli nisu zaboravili na kazališnu pretplatu, jer, eto, ovih dana bio je za to zadnji čas. A ako se pak tijekom godine nekad zaboravite informirati što se uprizoruje u kazalištu, bez brige, i ove sezone Teklić će pratiti događanja u našem kazalištu i obavještavati vas iz broja u broj o tome što bi bilo dobro ne propustiti. Pa tako zakoračimo zajedno u novu kazališnu sezonu našega kazališta – Gala Verdi možete pogledati 1. i 2. listopada

•

Postoji vrijeme za tragediju. Postoji vrijeme za komediju. Nova predstava Kazališta Scena Gorica, nudi vam vrijeme za nešto između. Jedina sačuvana Euripidova satirska drama Kiklop u režiji Ivice Buljana i adaptaciji Gorana Ferčeca, premijerna je inscenacija teksta za koji je, zbog njegove žanrovske neodređenosti, uvijek nedostajalo hrabrih. Predvođeni mladim glumcem Markom Cindrićem, iskusnim Franom Maškovićem te energičnim članom Leta 3 Zoranom Prodanovićem Prljom, u dionizijskim bakanalijama sudjeluju mladi i talentirani glumci i plesači te studenti Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

21.9-21.11.2010.

Galerija Klovićevi dvori ZAGREB •

umjetnik već u svojih suvremenika stekao naklonost, zašto ga smatramo majstorom u prikazivanju ženskoga tijela te zašto je baš stekao popularnost kao portretist visokoga građanskoga staleža. Budući da se školovao na izvorima europske secesije – na bečkoj i minhenskoj Akademiji, njegov umjetnički put krenuo je ovim stilskim pravcem te ga danas pamtimo kao secesijskog umjetnika prve polovice 20. stoljeća. Aurer je uz to za hrvatsku kulturu bitan kao prvi i jedini hrvatski slikar koji je izlagao na izložbi minhenske Secesije 1896. godine. Dobitnik je i posebnog priznanja na predstavljanju hrvatske umjetnosti na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Aurer je time i sam utjecao na razvojni tijek europske moderne umjetnosti početka stoljeća. Retrospektivna izložba u Klovićevim dvorima prikazat će Aurerova djela od samih početaka nastalih za vrijeme školovanja u Beču, Zagrebu i Münchenu, potom skice i crteže te radove koji su nastali pod utjecajem bečkog fin-de siecla. Nije li baš Riječanima secesija najbliža? Jer, Rijeka je prvi hrvatski grad pridružen međunarodnoj mreži secesijskih gradova bogate secesijske arhitekture, stoga Riječani, ukoliko se nađete u Zagrebu, otkrijte na koji se način secesijom otkrivaju djela Roberta Aurera.

17.9-2.10.2010.

HNK, ZKM

Retrospektiva Roberta Aurera

ZAGREB •

Jesen u Klovićevim dvorima počinje raskošno, otkrivajući se kroz stilski bogatu secesiju. Retrospektivna izložba slikara zagrebačke secesije Roberta Aurera pokazat će posjetiteljima čime je baš ovaj

Festival svjetskog kazališta

Festival svjetskog kazališta i ove godine u Zagreb dovodi pet svjetskih predstava koje ćemo moći pogledati u prostorima zagrebačkog HNK i Zagrebačkog kaza-

kulturodrom

1.9-5.12.2010.

nom problematikom i postmodernističkim temama – ja-drugi, jezik, tijelo, grad, globalizacija, tradicionalne zajednice… Ukoliko se odlučite za neku od njih, ulaznice za ovaj 6. Zagrebački festival svjetskog kazališta mogu se nabaviti već od 6. rujna na blagajni ZKM-a u vremenu od 10 do 20 sati.

Bank Austria Kunstforum BEČ •

Retrospektiva

21.-26.9.2010. lišta mladih od 17. rujna do 2. listopada. Festival se otvara u HNK-u predstavom Ulica Vandenbranden 32 belgijske skupine Peeping Tom, u režiji Gabriele Carrizo i Francka Chartiera, tematizira usamljenost stanovnika jedne male i izolirane planinske zajednice. Ulica Vandenbranden 32 bit će prikazana 17. i 18. rujna. Moj tajni vrt predstava je koja se prikazuje 18. i 19. rujna u ZKM-u. Ova predstava bavi se odnosom ja – drugi, a nastaje u produkciji Festival d'Avignona. Predstava nastaje u režiji Falka Richtera i Stanislasa Nordeyema, koji je u isto vrijeme i glumac u predstavi. Izvan konteksta, za Pinu je predstava u kojoj se redatelj Alain Platel već na sebi svojstven način bavi potragom za jezikom. Spomenimo i to da je ova predstava proglašena predstavom godine, žiri koji joj je dodijelio ovo imenovanje sastavljen je od 29 europskih kritičara, a zasnovan je pod okriljem časopisa Tanz. Megalopolis je kazališna reﬂeksija o odnosu grada i tijela koji se odvija pod udarom suvremene globalizacije. Na službenim web-stranicama Festivala svjetskog kazališta o ovoj predstavi pišu sljedeće: „MEGALOPOLIS je nada i prokletstvo. MEGALOPOLIS je sretan grad. MEGALOPOLIS je neukrotiva tvorevina u neprekidnom pokretu.“ Prema ovome bi se moglo suditi – zanimljiva predstava koja obećava mnogo, a vjerujemo daje još više. U Moskvu, u Moskvu je Castorfovo djelo koje se igra političkom i dekadentnom dimenzijom Čehovljeve drame te u nju unosi povijesne događaje Rusije dvadesetoga stoljeća. Navedenih pet predstava bavi se suvremenom društve-

Studentski centar ZAGREB •

25 FPS

Ove godine održava se 6. po redu Internacionalni festival eksperimentalnog filma – 25 FPS. Prikazuju se kratki eksperimentalni filmovi i videoradovi u trajanju do 20 minuta. Ovim festivalom želi se promovirati radove koji teže iskoristiti sve konceptualne, tehnološke i produkcijske mogućnosti filmskog i video medija, ali i one koji se na inovativan način oslanjaju na tradiciju avangardnog filma i eksperimentalnog filmskog roda, koji postaje sve popularnija hibridna filmska forma. Nakon natječaja na koji je pristiglo 1500 filmskih radova, osmišljen je ovogodišnji natjecateljski program od 48 kratkih filmova iz 18 zemalja. Tri filma na festivalu su radovi hrvatskih autora. Posebno treba izdvojiti program domaćeg eksperimentalnog filma Focus on Croatia. Osim natjecateljskog programa, programa domaćeg eksperimentalnog filma, na festivalu ćemo moći pogledati i posljednje radove ranijih festivalskih pobjednika te radove novih i zanimljivih redatelja. Detaljnije informacije o programu 25 FPS-a možete dobiti na www.25fps.hr.

Prethodno izložena u Berlinu, izložba slika svjetski poznate slikarice Fride Kahlo, sada je preselila bliže nama – u Beč. Od 1. rujna do 5. prosinca svi željni umjetnosti mogu ovu izložbu razgledati u bečkom Kunstforumu. Vidjeti se može oko 60 Fridinih slika, 20-ak crteža i 80-ak skica. Osoba snažne karizme, žena-borac, ne odustajući od života i sebe same, boreći se za pravo sebe kao žene da bude jednako poštovana i bezrezervno voljena kao i muškarac, danas je znana ne samo kao slikarica, već i kao prethodnica feminizma. Njezinu feminističku crtu djelima ne daje samo životni put žene-borca, već i tematika neplodnosti i cjeloživotnog truda da rodi dijete. I ne znajući, i ne misleći na to, umjetnički je nadrasla svog supruga, već tada poznatog umjetnika Diega Riveru. Slikala je autoportrete, svoje tijelo viđeno pogledom ne vezanim za vlastitost, tijelo gledano kao tijelo samo po sebi i samo za sebe. Zbog snolikosti (nadrealnosti) smatrana je jednim od najvažnijih predstavnika svjetskoga nadrealizma. Njena pak kasnija faza karakterizirana je ekspresionizmom. Nemoguće je ne diviti joj se, a zapravo je to ono što je prezirala. Navedenu bečku izložbu čine djela europskih kolekcionara. Osim Fridinih djela, moći će se pogledati i fotograﬁje ove slikarice koje dokumentiraju njezin život, a djelo su fotografa Nickolasa Muraya (danas su te fotograﬁje u vlasništvu Fridine pranećakinje Cristine Kahlo).

koncerti

23.9.2010.

BOY GEORGE LJUBLJANA

Svim ljubiteljima pop-glazbe osamdesetih ne treba posebno predstavljati lik i djelo Georgea Alana O'Dowda poznatijeg pod umjetničkim imenom Boy George pod kojim je sa svojim sastavom Culture Club prodao više od 55 milijuna ploča diljem svijeta. Osim kao pjevač, okušao se i kao skladatelj, DJ, fotograf, modni dizajner i glumac, stekavši status istinske pop-ikone. Manje blistava strana medalje tiče se problema s drogom i nedavnog zatvorskog staža u trajanju od 4 mjeseca, zbog zlostavljanja muške prostitutke. Što zna i umije uživo uskoro 50-godišnji vječni mladić Boy George pokazat će u ljubljanskoj Hali Tivoli u koju stiže u sklopu svoje aktualne svjetske turneje.

što je ostalo od njegovog nekad slavnog benda, na domaćem terenu dogodit će se u zagrebačkoj Areni, bez obzira na neke dezinformacije o navodnom otkazivanju koncerta koje su nedavno zakolale internetom (organizator ih je brzinski demantirao). Nakon deset godina duge trakavice u vidu posljednjeg albuma Chinese Democracy, Guns N' Roses su se zaputili na europsku turneju u sklopu koje će publiku podsjetiti zašto su od kraja osamdesetih do sredine devedesetih prodali više od 100 milijuna albuma i u kolektivnu memoriju utisnuli brojne neprolazne hitove. Ne treba ni sumnjati da će ih zborski zapjevati i hrvatska publika koja - bez obzira na činjenicu što je od originalne postave ovog kalifornijskog sastava ostao jedino Axl Rose - pokazuje veliki interes za koncert grupe svojevremeno proglašene najopasnijim bendom na svijetu.

je. Materinji norveški na trećem albumu zamijenit će širem krugu slušateljstva ipak razumljivijim engleskim, a proširenju kruga publike zasigurno nije odmoglo niti često emitiranje njihovih spotova na programima satelitskih glazbenih TV postaja. Dimmu u zagrebački klub Boogaloo dolaze predstaviti svoj novi album Abrahadabra koji će svjetlo dana službeno ugledati svega nekoliko dana ranije, a kao predgrupa nastupa slovenska skupina Noctiferia.

9.10.2010.

GRINDERMAN LJUBLJANA

28.9.2010.

DIMMU BORGIR ZAGREB

24.9.2010.

GUNS N' ROSES ZAGREB Drugi i, nadajmo se, uspješan pokušaj premijernog nastupa Axla Rosea i onog

Drugu godinu zaredom u Hrvatsku stižu istaknuti predstavnici black metala, norveški DIMMU BORGIR ili u prijevodu sa staroskandinavsko-islandskog "tamni dvori". Osnovani su u Oslu 1993, a prvim dugosvirajućim studijskim albumom oglašavaju se godinu dana kasni-

Dok budete čitali ove retke, na tržištu će već biti drugi album off-projekta Nicka Cavea Grinderman, sastava što ga je čuveni Australac s britanskom adresom osnovao 2006. Promocija novog albuma glavni je razlog dolaska Cavea i njegovih kolega u slovensku prijestolnicu, što će posebno razveseliti onaj dio njegove publike kojemu u

koncerti

izvedbama Bad Seedsa nedostaje žestina i intenzitet nekadašnjeg Nickovog benda Birthday Party. Drugi album koji su (uz Cavea) snimili Warren Ellis, Martyn Casey i Jim Sclavunos, prema riječima šefa benda ne bi se trebao previše razlikovati od prvijenca. A koliko su buke i energije u stanju proizvesti uživo, provjerite na dobro znanoj ljubljanskoj koncertnoj lokaciji - Križankama.

12.10.2010.

LEONARD COHEN LJUBLJANA

25. srpnja 2010. ostat će u trajnom sjećanju svih štovatelja stvaralaštva kanadskog trubadura koji je toga dana u zagrebačkoj Areni krenuo na nastavak turneje započete još 2008. Troipolsatni spektakl ostavio je bez daha dupkom puno zdanje smješteno u Remetincu, nakon čega je na Cohenovom službenom web-siteu osvanula informacija kako se čak 16 albuma slavnog kantautora pojavilo na hrvatskoj listi 40 najprodavanijih. Prilika za popravni onima koji su propustili zagrebačku svečanost uglazbljene poezije ili za utvrđivanje gradiva onima koji žele još, pruža se u Ljubljani, na dodatnom i ujedno predzadnjem koncertu turneje koji će Leonard i njegov mnogoljudni sastav održati u novoj areni Stožice.

libarnica

piše: Marina Babić Jedan od najpoznatijih romana današnjice odnedavno je preveden i na hrvatski jezik. Sakupljač svjetova roman je koji je 2006. godine dobio glavnu nagradu Sajma knjiga u Liepzigu te nagradu Mainzer Stadtschreibrpreisa za doprinos razvoju njemačke književnosti. Ilija Trojanow, danas je poznat kao jedan od najzanimljivijih i najpoznatijih svjetskih pisaca, a svjetsku slavu je stekao upravo ovim višestruko nagrađivanim romanom, čiji je prijevod objavljen u 15-ak zemalja svijeta - od ovoga ljeta i mi imamo mogućnost čitati hrvatsku prijevod. Knjiga je prodana u više od dva milijuna primjeraka i dobila je niz odličnih svjetskih kritika. Autor je, da bi napisao ovaj roman, tri mjeseca putovao Tanzanijom u želji da se poistovjeti s glavnim likom svoga djela Sir Burtonom. Putovanja Sir Burtona su polazište za ispitivanje ključnoga pitanja današnjice – prihvaćanje drugih i drugačijih – drugih pojedinaca, drugih kultura te razvijanje tolerancije prema strancima, prema tradiciji i ne htjeti ih mijenjati i prilagođavati sebi. Drugi kao temelj mijenjanja i bogaćenja sebe. Ovom idejom prožet je roman, koji naizgled daje naslutiti da će to biti pustolovni ili putopisni roman. O ovome romanu Günter Grass napisao je sljedeće: „Jedna od knjiga u koje čovjek može istinski uroniti… Otvoreno mogu reći da je to veliki europski roman.“ Sakupljač svjetova, Ilija Trojanow, prevela Sabina Marić, Novela media.

Mislite li da je u današnje vrijeme moguć posao bez stresa? Izašla je knjiga koja nudi prijedloge kako bismo se osjećali bolje na poslu i kako bismo na poslu bili bez stresa. Knjiga je to kako biti što učinkovitiji na poslu. Mislite li da je to još jedna knjiga „instant mudrosti“? Osobno sam takvima nesklona i prema svim takvim priručnicima za samopomoć imam malo prezriv stav, no ova knjiga ipak je malo drugačija. Možda je to i zbog citata različitih autora (od pjesnika, filozofa, psihologa, menadžera…) kojima je popraćena, a dobro su uklopljeni u sam kontekst knjige, pa mi je i samim time draža za čitanje. Ideja na kojoj se temelji knjiga je „sloboda uma“ – „um poput vode“ i otpuštanje kreativne energije koja se može javiti primjenom ovih tehnika. U ovoj knjizi ne daju se formule kako biti uspješan i moćan, već kako biti zadovoljan sobom – kako u slobodno vrijeme, tako i na poslu. Biti strpljiv i uživati u životu i poslu, družiti se s kolegama na poslu, stvarati i njegovati prijateljstva. Ovakva knjiga je u „ovo vrijeme“ svakom dobrodošla - radite na sebi i ne klonite duhom, usprkos lošem stanju na tržištu rada! Vi ste jedini pokretač ideja i donosilac rješenja pa krenimo voljenjem i njegovanjem sebe kako bismo bili i na poslu uspješniji. Ipak je istina ono da najbolji radnik je sretan radnik. Organiziranje posla, produktivnost bez stresa, David Allen, prevela Lidija Zoldoš, Profil International. John Burrow u Povijest povijesti prikazuje povijest kroz pisana umjetnička djela. Ovaj autor smatra poviješću tek vrijeme otkad su se počela stvarati umjetnička djela te zbog toga razlikuje zapise Herodota i Tukidida od mezopotamskih

spisa. Mezopotamske spise autor naziva čuvarima činjenica. Ova knjiga vrijedno je djelo za povjesničare jer daje uvid u različite historiografske trendove, ali važna je i za opću kulturu jer daje uvid u Burrowu analizu velikih povijesnih zbivanja i onih koji su o njima pisali. Kroz ovo djelo imam priliku i vidjeti koliko često djela povjesničara podsjećaju na velika književno-umjetnička djela i koliko povijesne činjenice mogu biti važne za razvoj kulture u sudbinu nacije. Ova knjiga predstavlja vrhunac misli jednog od najcjenjenijih intelektualnih povjesničara svoje generacije, remek-djelo koje u sebi sažima 2.500 godina povijesnih zapisa, piše na www.mvinfo. hr. Ovo je knjiga koju je dobro imati na policama jer je knjiga koja stvara potrebu da joj se povremeno vraćamo. Povijest povijesti: Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, John Burrow, prevela Maja Kućan, Algoritam. Predstavit ćemo vam i jedan ljubavni roman, za kišne dane najbolji, uz šalicu čaja. Roman je to o ljubavi, čežnji, radostima i napetostima kroz kakve prolaze suvremene veze. Problematizira kobi dugih veza, „istrošenog seksa“ - kada poželimo neko drugo voće, zabranjeno možda. Pitanje ljubavi uopće koja bi trebala nadrasti granice tjelesnog užitka. Je li vjernost moguća? Mislite li i vi da je poligamija normalna? Vjerujte li u ljubav do kraja života? Hm... Sloboda i odgovornost u vremenu u kojem seks postaje prestižan cilj svih životnih puteva. Parsons je kolumnist pa se zanimljiv publicistički način pisanja ogleda i u njegovim romanima. Zbog svojih svakodnevnih jednostavnih tema postaje sve popularniji autor. Upustite se u (književnu) pustolovinu… Moja najdraža supruga, Tony Parsons, preveo Borivoj Radaković, Profil International.

oly

Kokoš u pozi Lipi moji tići-TEKLIĆI, ste se odmorili? Regenerirali? Napunili baterije? Neka da, zaslužili ste. Kad smo već kod baterija, porko brek, ću hi eliminirati iz života. Zašto? Ma perke previše koštaju. Ćete reći da sam škrta i primitivka, jer ki je vidija u današnje vrime ni pomisliti da se more živiti bez tih malih gutača šoldi? Da, da, ali… non stop crkavaju. Tri bežični telefona po hiži imaju svaki svoje 2, šest daljinskih svaki po dvi, dicu čujen svako toliko: „Mamačiiii, imaš nove baterije za daljinski od CD-plejera? Ove su riknuleeee!“ A ja njima recesijski: „Nema više daljinski! Dignite guzicu i delajte ručno!“I svekrva ima svoju tiradu: „Oly!“ „Ča je Mariuči?“ „Žajeb! Gledaj, mi ne dela daljinski od digitalni!“ Ale, kopaj po hiži i traži nove baterije. Imamo i bežični kampanel na vratima. Njega mi je moj Keko poklonija za rođendan. Lipa stvar, more svirati po šest različitih melodija. Ma, finiti ćemo i s tom mužikom perke unutra gredu one skupe debele baterije. Sa ovon krizom, morati ću sve te moderne monade hititi u škovace i tornati nazad na klasiku. Moja fameja je ful u recesiji, a kako nećemo biti? Nidan niš ni jamija, nikega zaheba, prevarija ili opljačka i sad ne morete očekivati da imamo normalni life. Ah, dragi moji, bolje bi van bilo da si najdete neku drugu kolumnisticu, ča ja znam, neka koja ima šoldi, svuderi naokolo putuje, gre u turižam na mondena mista, slika se z poznatin peršonama. Svakako da njoj barem svaku drugu šetimanu zajde fotka u ženskin đornalima. Da san ja takova, imala bi van onda ča interesantnega pisati. S kim sam pila kafe, ča mi je rekla ova ili ona sponzoruša, ča si je komad kupila i u kojen butiku, koliko je platila krpice... Ma, znate sve te fore, ne? A forši bin se i uobrazila i ki bi vas pozna? Znate da poli nas moreš biti kretina, ne znati mrdnuti k….cem a biti celebrity. Skupa boršetica u jenoj ruki, koktel u drugoj, event, party, modna revija, red carpet i eko ti! Cila zemlja te pozna. Tako se prodaju razni operni pjevači koji u njanke jenoj operi nisu kantali, glumci i glumice bez uloga, manekenke ča ne znaju njanke jaje sfrigati, ali su važne jer su se oženile za ovega ili onega sportaša. Ja, kad prvi put vidin takove fotke u

đornalima koje pogledan kada gren poli pedikerke, ne hi poznan i sama sebe pitan: koja je pak sad ta - who the fuck is this one? Za dva tri miseca, opet kod pedikerke, gledan te face i već hi dobro sve poznan. Da je moj Keko nogometaš ili mešetar, drugu pjesmu bimo mi zakantali. Onda bi me pratija mladi reporter, slika kako mi pedikerka struže pete i napisa bi ništo glupo. Vi bi te se pitali da koja je ova glupača, ma za par miseci bi te znali ki san. Forši bi i spod moje slike pisala tobože senzacija, tipa: „Oly, slavnoj kolumnistici iz Teklića ispale cice iz dekoltea!“ ili „Oly, sjedila kod pedikerke i pokazala gaćice!“ He, he, i moja pedikerka bi garant postala celebrity. Ale, ale, nemojte se praviti, klikali bi me na netu da doznate da li iman ljubavnika, da li se rastajen od Keka, kako mi stoji bikini, da li iman celulit, da li san se izbotoksirala… i takove stvari. To govorin jer svi to delamo. Pikantni naslov i nima tega koji neće kliknuti za vidjeti kokoš u pozi. Ah, tako imate mene koja kukan ča su baterije skupe.Vero san u bedu i za to gren u kužinu da vidite ričetu od Lorenza. To je nevodo od Mariuče, italiano vero iz Trsta.

PASTA ESTIVA VELOCE, VELOCE (Ljetna pašta, brza, brza) Stavite vodu za paštu na oganj. U padeli, na malo maslinovog ulja dojde fino narezani češnjak. Čim zakrčka, brzo hitite tanke fete cuketa i neka se kuhaju par minuti dokle ne „krepaju“. Posolite i popaprite. Dodajte skuhanu paštu i neka napravi još jedan đir. Na vrh naribajte koricu limuna. To je glavni štos. Promišajte i ako volite, dodajte si još friškega maslinovog ulja ili parmezana. Grazie Lorenzo, bilo je za prste lizat! Sve najbolje! VAŠA OLY oly.olympia@hi.t-com.hr

Radio Pula u živo i na satelitu ::: HRT Multiplex ::: Hot bird 6, 13° istočno, 12.520 MHz

www.hrt.hr ::: radiopula@hrt.hr

... tel. 377-888 ... tel. 377-841 ... tel. 377-833

... fax 210-810 ... fax 377-840 ... fax 377-830 13

na putovanju

Kroz BEOGRAD na putu za SOFIJU

Beograd. 30. kolovoza, jutro je. Vlak je stigao na kolodvor bez minute kašnjenja (i Balkan express miče se pomalo prema standardima zapada). Sjedim i pijem prvu jutarnju majušnu kavu. Ali, zadovoljna sam, ipak sam uspjela naći kafić koji radi od 8 ujutro i ipak sam dobila moju dugo iščekivanu – kavu. Kolodvori nisu impresivna mjesta za ispijanje kave, u nekom novom gradu treba se pomaknuti dalje, prema centru grada kako bi se prvo odmorilo, a onda krenulo dalje putovima toga grada. Tražila sam to zgodno mjesto za ispijanje jutarnje kave, ali moj trud i lutanje oduljili su se. Na svakom uglu pekarnica sa svježim pecivima i posvuda u tim pekarnicama šankovi za kojima ljudi jedu svoje prve jutarnje bureke, pite, peciva... ali ti isti ljudi ne piju svoje prve jutarnje kave u kafiću blizu posla, kavu s nogu, onu za van u trku na posao... Ne piju li ih uopće ili sam ja te loše sreće da nakon neprospavane noći u vlaku sat vremena tražim otvoren kafić? I kada sam sjedila i pila kavu koja je trebala biti makijato i koju sam na kraju dugo čekala (20-ak minuta) jer je jedan konobar ispitivao drugog pa trećeg kako se radi makijato, a ljudi oko mene pili sok od jagode, sok od jabuke, čaj... promatrala sam te prekrasne utegnute dugokose i dugonoge Beograđanke u štiklama, koje su pokraj mene ostavljale mirise jakih nametljivih parfema. Zasigurno, nositi sebe ženu u tom gradu je težak zadatak. Možda one nesređene ujutro ne prolaze Ulicom kneza Mihailova, ali ove koje sam vidjela, ostavile su dojam da znaju kako ženstvene žene trebaju izgledati (zasigurno ne poput mene toga jutra). O otkrivanju grada dalje, dobila sam upute u Turističkoj organizaciji Beograda - što bih u jednom danu trebala svakako pogledati.

Moja prva odredišna točka bila je stari grad. Na šetnici na Kalemegdanu izložba fotografija Dragoljuba Zamurovića Kroz Srbiju, drugi dio izložbe čine fotografije slika iz svjetskih muzeja (Firenca, Beč...). Fotografije o tradiciji i običajima su zadivljujuće energije, tradicije nenamještene (neiscenirane) uhvaćene u pokretu – pokret je glavna karakteristika ove izložbe i oduševljava energijom – ostavlja dojam kao da će se sve na fotografiji odjednom doista i početi micati. Prikazuju se svatovski običaji, berba paprike, jata gusaka na polju, nad poljem oblaci nošeni vjetrom, svatovsko kolo, kolinje, nekakav obred slavljenja hrane... Fotografije su pune rada, života, pokreta, raskoši običaja koja se želi nadmetati s teškom svakodnevicom. Postoji to nešto siromašno, tužno, ali odjeveno u bogato ruho tradicije i samim time nepokolebivo, neustrašivo. (Ljudi uvijek nanovo iznenađuju i oduševljavaju.) Kalemegdan je lijep, veliki beogradski park – u istom parku beogradska tvrđava, crkva, mala džamija (meni izgleda poput džamijekapelice) i izložbeni tenkovi... Nekako sve u jednom. U istom parku je i Paviljon Cvijete Zuzorić u kojem je smješteno Udruženje likovnih umjetnika Srbije. Dan je predivan sunčan pa je ovaj park mjesto koje najradije ne bih napustila, no jedan dan u Beogradu – svakako moram pogledati Hram svetoga Save. Dvije crkve – jedna mala i jedna velika koja je u izgradnji. Meni to izgleda jako simpatično. Dakle, mala crkva je stara crkvica nastala još 1895. godine, a pokraj nje je izglađena ogromna crkva koja je izgledom ista maloj samo što je puno, puno veća. I tako stoje jedna pokraj druge kao patuljak i div – potpuno iste i kada ih gledaš kao

da su njihove dimenzije promjenjive i gledanjem kao da mala crkva postaje još manja zbog crkve pokraj sebe koja je velika, a novosagrađeni hram kao da iz sekunde u sekundu postaje još veći i veći zbog male crkvice pokraj sebe. I kiša. Kiša je otada do kraja dana lila stalno. (A, zapravo, da sam znala da će me pratiti i sljedećih šest dana u Bugarskoj, možda bih se poželjela i vratiti.) Muzeji su ponedjeljkom zatvoreni pa mi je utočište za ostatak dana bila kafana, grickalice iz dućana zdrave hrane Čarobna bundeva i uz pola litre točenog piva zamalo sam se pretvorila u urbanu princezu. Konobar me nakon toga želio počastiti još s pola litre točenog piva –objašnjenje je bilo: pola litre za jednu nogu, pola litre za drugu. Nemalo sam prihvatila prijedlog, ali znala sam da bi to moglo značiti ostati prenoćiti u Beogradu, a plan je ipak bio drugačiji – krenuti još te noći put Sofije. Noćni vlak za Sofiju. Djevojka sama u kupeu vlaka. Usprkos zlim slutnjama poznanika – preživjela. Dan prvi: dolazak u Sofiju i traženje smještaja. Budući da sam u Sofiju odlučila ići u subotu, a otišla u nedjelju, računala sam na to da ću u tom gradu naći neki turistički informativni centar u kojem ću lako naći ponudu smještaja u Bugarskoj, no to baš i nije „ispalo“ tako. Došavši u grad, lutala sam i tražila hostel, apartman, sobu – hotel baš i nije bio moj prvi izbor. Turističke informacije ne postoje. Imala sam nekoliko adresa hostela koje sam našla na internetu i po tome sam se mislila snaći bar „za prvu ruku“. Kupila sam kartu grada pisanu ćirilicom i na bugarskom, naravno. I dok sam lutajući pokušavala shvatiti gdje sam i kamo bih trebala ići, naišla sam na

gospodina koji je pitao tražim li možda smještaj. I tako sam, ponovno vođena unutarnjim glasom, našla svoje utočište za sljedećih šest dana. Apartman u kojem sam stanovala bio je prava slika Sofije u malom – prljav i star. No, ništa nije smetalo, željela sam se prvo odmoriti od puta pa je svakako taj smještaj bio dobar. Kako sam došla, tako sam se i ponašala tih sljedećih tjedan dana u Sofiji - bez plana i programa. Lutala sam i obilazila građevine kako bih na koju naišla. Jedno od najdivnijih mjesta je Sinagoga. Građevina iz 1909. godine i jedna od najljepših građevina Sofije. Zrači zadivljujućom jezivom energijom. Svijet sam za sebe, dalek od gradske vreve, meteže, prolaznosti. U neposrednoj blizini Sinagoge je Džamija. Mjesto koje sam u tom trenutku doživjela kao mjesto rezervirano samo za molitvu muškarca, ušavši bila sam jedina žena koju je nekolicina u džamiji pogledala. Ipak ono što sam zapamtila sa sofijskih ulica, su psi koji sklupčani u kiflice spavaju nasred ulica ili parkirališta. I tome nikako nisam mogla naći logično objašnjenje - zašto spavaju nasred ulice? Istovremeno u tom gradu voze se skupocjeni automobili dok je jako puno ljudi siromašno, i opet tako puno tih siromašnih traži po kontejnerima... nešto, ali izgledom ti ljudi ne nalikuju na prosjake, već „prosječne“ građane. U tom gradu je puno kasina i rado se kocka. Grad je prljav i ljudi žive na rubu egzistencije, o tome su mi govorili i Bugari koje sam upoznala i koji su potvrdili moju sliku. Puno je prljavog i ružnog, pa i ono grandiozno, veliko, lijepo izgleda ne toliko veličanstveno zbog sjene siromaštva, ali ne može se nikako zanijekati ta veličanstvena strana Sofije sa zgradama prelijepe arhitekture kakve su npr. Katedrala Aleksandra Nevskog

na putovanju

ili Nacionalna palača kulture (koju u Sofiji zovu NDK i ispred koje se noću mogu vidjeti „fontane u boji“), a u podnožju planine Vitoša prostiru se urbane vile i lijepe kuće. Sofija je ipak grad poslovnih ljudi u kojem se radi i juri za poslom, dok je bliža i dalja okolica bogatija povijesnim građevinama. Većinu vremena padala je kiša i bilo je jako hladno, toliko jako da sam drugi dan promrzla i izmorena od iščekivanja da će sigurno sutradan zatopliti, ipak kupila kaput. Jadan od dana kada je bilo najavljeno sunčano vrijeme uputila sam se na izlet u Rilu – planinu udaljenu 300-tinjak kilometara od Sofije na kojoj je Rila manastir. Do Rila manastira putovali smo tri sata autobusom kojem su pri svakom kočenju jako cvilile kočnice i već tada mi je palo napamet da bi se autobus mogao putem pokvariti. To je bio jedini autobus koji je vozio direktno iz Sofije u Rila manastir. Jako me se dojmila brižnost našeg vozača prema meni. Kada smo došli u mjesto Rila, on je vikao: „Rila! Rila! Rila! Rila!“ i ja sam skoro izašla, ali sam ga još jednom pitala pri izlasku je li to Rila manastir. On je rekao: „NE!!! TU sjedni!“ i pokazao mi prstom kamo da sjednem blizu njega. Do kraja odredišta imao me „na oku“ i pazio da ne bih negdje krivo izašla. Vidjela sam ga kako gleda u retrovizor gdje sam... Dragi su mi ti „ljudi iz naroda“, jednostavne životne mudrosti... Pričao je s ljudima koji bi ulazili i izlazili, davao im upute, pazio da stariji ljudi ne padnu pri izlasku. Pazio na svoje putnike kao na ovčice. Došavši tamo imali smo točno dva sata za razgledavanje, a potom smo opet krenuli na trosatni put povratka. Rila manastir je mjesto koje bi svatko tko dođe u Bugarsku, trebao posjetiti. Rilski manastir (i tako ga zovu) je najstariji pravoslavni manastir u Bugarskoj, a kroz stoljeća Bugarima daje duhovnu energiju. Prema legendi osnovao ga je u 10. stoljeću pustinjak sveti Jovan Rilski jer su ga počeli graditi njegovi učenici koju su dolazili u planine slušati njegovo učenje. Od 1983. ovaj manastir je prema UNESCO-u uvršten u svjetsku baštinu. Cijeli kompleks je „grad u malom“ sa svojom glavnom crkvom, dvorištem, česmom, 300 spavaćih ležajeva i Hreljovom kulom. Osim toga kroz sva ova stoljeća, kako to već s crkvama i samostanima biva, ovo mjesto je bilo i mjesto čuvanja i njegovanja bugarske pismenosti i jezika uopće. Cijelu draž upotpunjuju planine i tišina koje ga okružuju, a ovo nacionalno svetište je svetište i samo to – vjernici dođu, pomole se, obiđu i odu bez onog popratnog iritantnog „vjerskog cirkusa“ sa štandovima, kupovinom, jedenjem i slično kakvo se može doživjeti na našim svetištima poput Marije Bistrice i koje više liči na komercijalno mjesto zabave, a ne mjesto molitve. Planina Rila je na-

cionalni park i rado posjećivano mjesto alpinista iz cijeloga svijeta. Ima mnogobrojne špilje i vodopade, a i riječ „rila“ znači „ispunjen vodom“ pa su tako i pri povratku s nama u autobusu bila tri planinara. Put povratka s Rile bilo je za mene još jedna pustolovina. Da, kočnice su pri dolasku cvilile, a pri povratku – autobus se napokon i pokvario. Vozač je zavrnuo rukave i popravljao svoj autobus. Pa je malo psovao. Pa je opet popravljao. Nisam ni u jednom trenutku posumnjala da naš vozač neće uspjeti popraviti svoj autobus, ali da, nije uspio pa nam je na kraju na bugarskom objasnio da možemo ići kilometar pješice pa će iz nekog drugog smjera doći neki autobus koji bi nas mogao pokupiti, a možemo i stopirati. I tako sam stopirala i te večeri kasno došla u Sofiju. Stopiranje nije bilo nikakav problem – na prvu su stala neka dva gospodina koja su išla s planinarenja s Rile. Uvijek ću pamtiti te živopisne likove iz Bugarske. Pri povratku u Zagreb, ipak sam išla dnevnim vlakom. U kupeu sam sjedila s četiri Britanca i jednim Bugarinom koji je išao u Beograd na Bogoslovni fakultet, tako mi je objasnio. Bio je korpulentne građe, sa škembom ispred sebe. Dok smo svi mi nosili sa sobom na put litre vode, on je ponio staklenku od pola litre votke. I kao što smo mi pokatkad

na putovanju

uzimali gutljaj vode, tako nas je on pratio u svojim gutljajima votke. Pristojnošću“čovjeka iz naroda“ ponudio nas je votkom, objasnio kako je to zdravo i kako oni tako svaki dan popiju barem čašu lozovače (čiste, domaće) ili šljivovice, a ponekad piju i votku. Pričao mi je o povijesti Bugarske, o doseljavanju Bugara na prostore današnje Bugarske. Kasnije je Britance nudio svojim sendvičem koji je bio od dva tosta između kojih je bila umetnuta slama debela tri centimetra. Poželjela sam tog zanimljivog čovjeka fotografirati, ali to mi se ipak nekako činilo nepristojno, kao da na njega gledam kao nekog čudaka, a možda sam ja čudna i nenaviknuta na drugačije... Bio mi je zabavno društvo. I moj iznajmljivač apartmana bio je zanimljiva osoba. Prvih dana smo pričali samo na engleskom, a onda smo se prebacili na svoje jezike i bila je to odmah otvorena životna priča, i zanimljivo je to kako ljudi na svom jeziku odmah postaju otvoreni. Sve mi je ispričao, o svim svojim ženama, kući koju je prodao a koja sada u Sofiji vrijedi milijun eura, teškom stanju u državi, kako je sinoć bio u kasinu i

izgubio 500 eura. Za nekoliko dana došao mu je frend iz mladosti koji sada živi u Rimu pa mi je i on isti tako pričao o svom životu, brakovima, djeci, kućama, restoranu, vilu koju kupuje za svoju kćer i kako sa 60 godina želi imati još jedno dijete, njegova sadašnja žena ima 45 godina. I tako... svašta još. Uspomene koje sam ponijela iz Bugarske nisu samo sjećanja na ljude, već i miris ruže zapakiran u različitim proizvodima. U mome stanu sada je sve s mirisom ruža: sapuni, vodica za lice, mlijeko za čišćenje lica, mirisni štapići, parfem, krema za ruke, balsam za usne… Želim ponoviti put u Bugarsku u svibnju kada cvjetaju ruže i kada je berba ružinih latica. Dugo sam željela otići u tu zemlju ruža. Bilo je to moje putovanje - za mene i zbog mene same. „To je baš zemlja u koju se može otići sam“, rekla je moja kolegica s posla nakon mog povratka, koja gaji sličnu sklonost prema toj divnoj nesavršenoj zemlji...

• Tea Šafarić

interview

dr.sc. Vladimir

Mozetič, dr.med.

ravnatelj Poliklinike Medico , specijalist urolog

Ono što pacijenti ističu kao najveću prednost uz kvalitetu usluge je i kvaliteta kontakta, razgovor i objašnjenje za njihove tegobe. photo: Damir Škomrlj

interview

Kakav je osjećaj biti na čelu jedne ovakve poliklinike? Osjećaj je lijep i ispunjava zadovoljstvom. To je možda najjednostavnije rečeno. U ovom sam projektu sudjelovao od samog početka. Tu su suradnici s kojima radim te prostor i oprema, kao i pozitivne reakcije korisnika naših usluga što zadovoljstvo čini i većim. Poliklinika ove godine slavi 20. godišnjicu te će uskoro biti obavljen i 500 000. pregled od osnivanja.

Koliko je presudan ljudski faktor? Koliko svi ostali bitni uvjeti - poput opreme ili vremena koje se posveti pacijentu? Imate li u Medicu precizirano koliko vremena pacijentu treba posvetiti pri pregledu? Ljudski faktor je ključan. Nama je deﬁnirano prosječno vrijeme pregleda i to je najčešće od pola sata do četrdeset i pet minuta, ovisno o onom što je pacijentu potrebno učiniti ili objasniti pri prvom susretu. Ono što pacijenti ističu kao najveću prednost uz kvalitetu usluge je i kvaliteta kontakta, razgovor i objašnjenje za njihove tegobe.

Čim uđete u novi Medico osjetite spoj prostranosti i modernog, funkcionalnog uređenja. Uz ekipu stručnjaka i suvremenu opremu, pretpostavljam da i sama veličina Svatko tko nešto započne i stvori ima želju za prostora pruža znatne mogućnosti. nasljednikom. Tako ste Vi naslijedili primarijusa Drago nam je što velika većina posjetitelja „Medico-a“ navodi Blaževića. Što je bilo presudno u tome? osjećaj ugode i opuštanja pri ulasku u prostore poliklinike. Moje profesionalno i prijateljsko druženje s primarijusom Vizualni identitet je posljedica promišljanja tima ljudi koje je poBlaževićem ima petnaestogodišnju tradiciju. Osnovna ideja vezala nit vodilja o ugodnom ambijentu zdravstvene ustanove. za koju se on uvijek zalagao je da u Poliklinici Medico uvijek Inače, želim istaknuti da je čitav projekt, od nacrta do realizarade kvalitetni ljudi u dobrom timu, a to je i mene pratilo svo cije izveden u planiranom roku uz vrlo profesionalan pristup proteklo vrijeme. Tako smo pred pet godina konkretizirali svih sudionika. Prostorom i opremom, uz 85% nove opreme, naše ideje i shvatili da na isti način razmišljamo, kako o podigli smo standarde u pružanju usluga, kako u dijagnomeđusobnom odnosu, tako i o viziji u kom smjeru treba ići stičkom segmentu, tako i u terapijskom. Naime, otvaranjem Poliklinika Medico. Vrlo vjerojatno je zajeddnevne bolnice, sa dvije operacijske dvorane nička misao vodilja bila jedna od odrednica te smještajnim kapacitetima za istovremeni borazašto sam ja sada tu gdje jesam. vak 7 pacijenata omogućeno je izvršavanje 2/3 zahvata u svim specijalnostima, uz mogućnost Činjenica je da od Diplomirali ste s 24 godine, a nakon provođenja dnevne medikamentozne terapije. deset muškaraca specijalizacije kao urolog specijalist Međutim, temelj kvalitete čine ljudi, tako da njih sedam ima radili ste u bolnici. I Vaš otac je liječnik i naših 49 stalno zaposlenih djelatnika, te 36 vanjkoliko je to sve utjecalo da se posvetite neke od uroloških skih suradnika u svakom slučaju to mogu pružiti. medicini? tegoba. S obzirom da mi je i majka liječnica, a baka Činjenica je da u zdravstvu imamo odlične primalja, moram priznati da je medicina liječnike i medicinske stručnjake. Privatne na ovaj ili onaj način obilježila dobar dio mog djetinjstva i klinike u situaciji su da ističu svoje prednosti, dok je javno života. Istovremeno me nitko u obitelji nije forsirao u mojoj zdravstvo nekako samozatajno. Reklo bi se da vi shvaćate odluci. S tim da je indirektni utjecaj postojao, jer svakodvažnost komunikacije s pacijentom… nevni su razgovori o medicini bili prisutni i ja sam dosta Sami ste rekli - govorimo o javnom zdravstvu i privatnom rano deﬁnirao ono što želim. Imao sam dvije želje - jedna je zdravstvu. Privatno zdravstvo bez prikazivanja svojih mobila medicina, a druga pravo. Kako sam prvu želju ostvario gućnosti ne bi moglo u potpunosti funkcionirati, dok javno upisom na fakultet, tako sam zadovoljio svoju prvu ljubav i zdravstvo samim svojim postojanjem podrazumijeva da ima nastavio u tom smjeru. sve ono što je potrebno korisnicima njegovih usluga. Naravno da svakodnevica ne omogućava da segment javnog zdravPričate li s ocem u privatnim trenucima o medicini, stva u potpunosti ističe svoje dobre strane. Nažalost, mediji pacijentima, situaciji u zdravstvu? Zatražite li ponekad uglavnom ističu loše strane javnog zdravstva. One lijepe i njegov savjet? dobre informacije kojih ima svakodnevno isto bi trebalo isticati. Da, naravno, uvijek je iskustvo starijih jako bitno i moji S druge strane poliklinika „Medico“ kroz ugovore o suradnji s roditelji su oni s kojima mogu o tome razgovarati. Kao i sa KBC Rijeka, Medicinskim fakultetom, Nastavnim zavodom za suprugom koja je također liječnica. Na taj način možete javno zdravstvo i Domom zdravlja pokazuje kako je kvalitetna kristalizirati vlastiti način razmišljanja. simbioza javnog i privatnog moguća.

interview

Kako ste upoznali suprugu? Na fakultetu. Ona je došla iz Splita i upoznali smo se na prvoj godini. Zajedno smo od tada, dvadeset i četiri godine, od toga osamnaest godina u braku. Prethodno ste spomenuli da su trećina vaših pacijenata žene, ali urologija ulazi u domenu zdravlja muškaraca. Pročitala sam da 70% muškaraca ima urološke probleme. S obzirom da su urološki problemi ili problemi urogenitalnog sustava nešto što je vrlo širok pojam, postotak koji ste naveli je točan. Činjenica je da od deset muškaraca njih sedam ima neke od uroloških tegoba, a dvojica će to odmah priznati. Ostali to najčešće pričaju uz kavu ili pivo pa povremeno dođu k urologu.

Koji je postotak uspješnosti liječenja i sudjeluju li u njemu oba partnera? Kod psihogenog segmenta vrlo je visok. Naime, spoznaja da se ne radi o nečem organskom, kod zdravih osoba vrlo je bitna i na taj način se ona može dobro liječiti i izliječiti. Moj način rada je takav da, kada mi dođe osoba koja je u stabilnoj vezi, na drugi razgovor pozovem i partnericu. To je problem koji moraju zajedno riješiti i to je najbolji mogući način. Slično je i s muškim sterilitetom koji je u porastu. I to je nešto što partneri moraju zajedno proći. Koliko traje vaš radni dan? Ako uzmemo sve ono što obuhvaća radni tjedan, to je onda dvanaest sati.

Otac ste troje djece, vodite jednu od najvećih hrvatskih poliklinika, radite kao liječnik specijalist i bavite se Je li oduvijek tako ili se sada više pažnje poklanja znanstvenim radom, socijalna ste osoba, znala sam Vas zdravlju? sresti u kazalištu, a vjerojatno prakticirate i neki Svijest o potrebi za preventivnim pregledima kod hobi ili sport. Kada to sve stignete? muškarca sve više raste. Odlazak ginekologu ili U svemu treba jako dobra organizacija. U suradnji pregled dojki je nešto što je kod većine žena postao sa suprugom i s roditeljima, raspodijeli se briga oko uobičajen način brige o vlastitom zdravlju, a sada Svi se djece tako da to uvelike olakšava sve. se pokazuje tendencija da sve veći broj muškarca možemo Inače sam bivši rukometaš i sportaš po vokaciji. brine o svom urološkom zdravlju. Naročito mušstaviti u Žao mi je što više ne stignem igrati rukomet, ali karci nakon 45. godine sve više dolaze na prevenpoziciju kada mi to vrijeme dopušta bavim se biciklizmom tivne godišnje preglede k urologu. Još uvijek ne u pacijenta. i s mojim društvom bicikliram jednom tjedno. Tako dovoljnoj mjeri, ali postoje pokazatelji rasta i to kroz mogu steći kondiciju i zadovoljiti svoje sportske javnozdravstvene akcije i sve češću prisutnost u ambicije. Inače, meni je sport jako puno dao u životu, u smislu medijima gdje se iskazuju potrebe za takvim pregledima. kontakata, kvalitete i shvaćanja života. Tu prvenstveno mislim Bavite se liječenjem erekcijske disfunkcije, što često na poraz - kada shvatite da je i to dio života, ali i kada shvatite puta za razlog ima psihološku komponentu. Jesu li u kako sudjelujete u radu jednog tima. Ako nešto organizirate ovim stresnim vremenima ti problemi u porastu? u tom timu, onda ste nešto malo važniji, ali nije najznačajnije Sasvim sigurno da problem s erekcijskom disfunkcijom kako onaj najbolji kotač radi jer i onom malom kotačiću mora postoji stoljećima. I sama svijest ili odluka muškarca da se pomoći da dobro radi, jer i on pokreće veliki kotač. To može o tim problemima razgovarati i zatražiti pomoć trebala djelatnici Medica jako dobro znaju. je sazrjeti. Stres i način života sigurno utječu na to, ali teško U Hrvatskoj je nakon dosta priprema zaživio program je reći je li toga bilo više ranije ili sada. Muškarci su sada ranog otkrivanja raka dojke i karcinoma, ali su od 1. slobodniji i shvaćaju to kao smetnju koju žele otkloniti, stoga svibnja privatne klinike isključene iz programa. Mislim da odlaze na preglede, razgovore i njihovim dolaskom k urologu se štedi na krivom mjestu, jer je kasnije otkrivanje puno već je puno rečeno. skuplje kroz liječenje i rezultati su slabiji. Može li se tu U prošlosti su organske smetnje zauzimale tri četvrtine uzronešto učiniti? ka, a jednu četvrtinu su zauzimali psihološki razlozi. Sada Meni je osobno jako žao što je onemogućeno privatnim se situacija gotovo potpuno promijenila na račun psihogezdravstvenim ustanovama koje za to imaju uvjete da sudjeluju no uvjetovane erekcijske disfunkcije. Ako otkrijemo da je u ranom otkrivanju zloćudne bolesti. Navest ću primjer, prošle razlog psihogen, onda pokušavamo djelovati kroz razgovor godine smo u okviru ranog otkrivanja karcinoma dojke učinili i/ili medikamentoznu terapiju, a ako ne uspijemo, usmjerim 860 pregleda u okviru javnozdravstvenog projekta, a ove godipacijenta prema kolegama psihijatrima/psihoterapautima koji ne, dok nije prekinut, 250 pregleda. se time bave.

interview

Vjerojatno bi i ove godine broj bio kao lani, a to znači da je 600 žena prebačeno u javni sektor gdje će po pozivu čekati red kada će biti pregledane. Mogu samo pretpostaviti razloge zbog kojih je to učinjeno. Sigurno da je uvijek skuplje liječenje u kasnijoj fazi bolesti, nego otkrivanje i liječenje u ranoj fazi. Ono što možemo učiniti je nastaviti i dalje kvalitetno raditi naš posao, a možemo provesti i određene akcije. Ali osnovni I mi zdravstveni djelatnici photo: Damir Škomrlj možemo se naći u ulozi pacijenta cilj je da se u javnozdravstvene akcije uključe privatne ustanove koje imaju uvjete i Pa ljude zanima medicina. Volite kuhati? kadar, a sve u interesu zajednice. O ﬁnancijskim uvjetima se Neću reći da ne volim kuhati, ali kako sam imao i baku i nonu može razgovarati, uvijek smo spremni na to. Da pojasnim, mi i mamu, a imam i punicu i suprugu koje jako dobro kuhaju, smo preglede radili po cijenama projekta, ne po našim cijenaonda se ja u kuhanje ne volim previše petljati. Nije da samo ma, ali poliklinika Medico svojim statusom i opredjeljenjem želi znam frigat jaja, ali ako netko neke stvari radi bolje od mene, i mora sudjelovati u javnozdravstvenim projektima. ja mu to prepuštam. Na višestrano zadovoljstvo! Mogu pomoći i organizirati ako treba. Što je pacijentu, kada jednom dođe određene dijagnoze, po Vama najvažnije? Koju glazbu volite? Svi se možemo staviti u poziciju pacijenta. I mi zdravstveni Dok obavljam struku, ne mogu slušati muziku, osim u djelatnici možemo biti pacijenti i tek tada osjetimo operacijskoj dvorani. I tada vrlo različitu. Mogu potrebu za onim što me sad pitate, a to je razumljiposlušati klasiku, ali su mi i U2, Santana, Bijelo vo objašnjenje stanja. Zanima ih pravilna i točna indugme, Gibonni i Urban vrlo bliski. Ne moram formacija, uz pojašnjenje dijagnoze, kakva ih čeka slušati samo ambijentalnu muziku. A tu istu muziMoram terapija. Pacijenti žele punu informaciju o prognozi ku mogu slušati i u drugim situacijama, ovisno o priznati da svoje bolesti, naročito o kvaliteti života i često nisu raspoloženju. dovoljno informirani. Uglavnom govorimo o zlosam očekivao Ako pacijent nije uspavan, može li i on birati ćudnim bolestima. Njih se nekako najviše bojimo, manje pitanja glazbu? ali isto tako i povišeni tlak je ozbiljna bolest koju o struci. Da, može ako želi. treba znati primjereno objasniti i liječiti. Samim razgovorom se puno toga može liječiti, pri čemu pacijenta treba prihvatiti kao partnera kojemu se predlažu metode liječenja. Nesmijemo zaboraviti da su današnji pacijenti značajno informiraniji o bolestima i načinima liječenja u odnosu na ranija razdoblja. Na to se nadovezuju rezultati liječenja i stječe se povjerenje, a to je ključ svega i nastavak kvalitetne komunikacije između liječnika i pacijenta koja mora postojati. Dosta sam Vas pitala o struci. Hoćemo još nešto ležernije za kraj? Moram priznati da sam očekivao manje pitanja o struci.

Kako ste proveli godišnji odmor? Godišnji odmor provađam u društvu osoba koje želim na mjestu na kojem vas neće ometati one stvari od kojih ste pobjegli. U krugu obitelji, bez gužve. Srećom imamo obiteljsko mjesto gdje smo izolirani i gdje se možemo odmoriti za vrijeme godišnjeg ili vikenda uz društvo prijatelja i to je moj pravi odmor.

• razgovarala: Dunja Pavešić 21

zanimljivosti

PRESS

Miris Venecije na papiru Undaria pinnatiﬁda i Sargassum muticum prilično su zvučna imena dvaju nimalo poželjnih vrsta algi koje rastu i haraju u venecijanskoj luci i lagunama, što na prvu predstavlja problem za brodove i gondole, a potom zagađivanjem dovodi do ekološkog problema. Po poučku da je umijeće nedostatak pretvoriti u prednost, i taj isti problem bi se mogao pretvoriti u korisno rješenje. Tako su Venecijanci pokrenuli eko friendly projekt žetve algi koje bi se pretvarale u energiju. Ideja je postaviti elektrane fueled by alge, a postrojenje bi trebalo proizvoditi 40 megavata električne energije što je ekvivalent polovice energije potrebne da bi se strujom opskrbilo pola Venecije. Ali još konkretniji primjer „sređivanja“ neugodnih algi je njihova reciklaža i pretvorba u ekološki papir, visoke kvalitete i postojanog volumena. Favini Shiro Alga Carta, papir je proizveden od algi i njime zagađenog mora u venecijanskoj laguni. Shiro Alge Carte proizvodi tvrtka Favini čime je dokazala svoju dugoročnu borbu za očuvanje zdravog okoliša. Prekomjerno množenje algi u venecijanskom zaljevu posljedica je zagađivanja, a „berbom“ i korištenjem algi za proizvodnju papira, uspostavlja se ravnoteža u eko sustavu zaljeva.

Počeci proizvodnje ovoga papira datiraju još iz početka 90-ih kada je venecijanska laguna zagađena algama. Magistrato alle Acque, vladino tijelo zaduženo za problem, između ostalih obratilo se i proizvođaču papira Favini koji je pronašao rješenje i od algi počeo proizvoditi papir. Sirove alge prvo se suše, a potom mikroniziraju (prerađuju) posebnom opremom, uz dodatak recikliranih vlakana i celuloze bez klora. Ishod je vrlo karakterističan papir, postojane kvalitete i glatke površine na kojoj alge ostavljaju svoj ﬁni, paučinasti trag. Alga carta, kako glasi u konačnici ime papira, u svim kontaktima i kroz promociju želi poručiti da je riječ o značajnom ekološkom angažmanu i vrsti papira koji donosi miris mora u vaš ured. Na isti način sa svojim kupcima komunicira i tvrtka Adria Papir, hrvatski zastupnik tvrtke Favini i Alga Carte. Tvrtka Favini ponosna je na svoju društvenu odgovornost i inovativnu tehnologiju za čišćenje vode i recikliranje algi, a cijeli projekt doživljavaju kao vlastiti ekološki angažman koji predstavlja doprinos za zaštitu Venecije i njenih opjevanih laguna, koje je možda više od svih obožavao Lord Byron dok je običavao njima noću plivati pritom držeći u jednoj ruci upaljenu baklju.

• Dunja Pavešić

posao s plaćom

aerodromi na moru novootkriveni dupini u Jadranu Amerika Rijeka europska prijestolnica kulture čist Korzo zvončari-svjetska baština odlasci u muzeje

18% veća nezaposlenost u PGŽ pusta Zračna luka Rijeka plavi hipopotamus

Mediteranske igre u Rijeci prljavi Dolac, Pomerio, Barčićeva, Ciottina… propadanje industrijske baštine muzeji vikendom zatvoreni

špeža u Italiji

skupa hrana u Hrvatskoj

udžbenici, omoti, školski pribor

ručnici, japanke, kupaći

bablje ljeto Stieg Larsson Danska Inception suknja + bluza ili haljina jednostavna elegancija perje

out

Austrija

godišnji odmori Dan Brown Belgija java bez snova kožna jakna + tajice (pre)nakićenost perle

duuuuugačke suknje

duuuugi jezik

kratke suknje

kratka pamet

trend

Jesen stiže

damo moja... Iako je za modni svijet sasvim uobičajeno da se modne kolekcije na revijama prikazuju i po čitavu godinu unaprijed, uvijek nas iznova iznenade prvi vjesnici jeseni u dućanima, dok su temperature zraka još visoko iznad 30˚C. Skoro pa istodobno, u dućanima krenu sniženja ljetne odjeće i dolazak jesenskih kolekcija. Tako ni ovih dana nije neuobičajen prizor naići na dva skroz različito uređena izloga istoga dućana. U jednome modeli za lude provode na plaži, a u drugome cjelokupni outﬁt primjereniji jesenskim šetnjama po parkovima ili poljanama. I uvijek nas, baš kao po nekom šopingholičarskom pravilu, privuče ovaj izlog s jesenskim modelima, iako nam razum govori da je vrijeme za kupovinu na sniženjima, da ionako dotične odjevne predmete ne možemo odjenuti još dobrih dva, tri mjeseca... No, moda obično i nema veze s razumom pa se sigurno svatko od nas barem jednom zatekao s vrećicom u ruci u kojoj su se nalazile nove čizme dok su nam na stopalima bile još sandalice. A što se to ovih dana sreće po jesenskim izlozima? Ili, ajmo još konkretnije, što je to u trendu ove jeseni? U modnom svijetu, već duže vrijeme nije se dogodio izraziti i isključivi trend. Modna industrija, kreatori i časopisi, a u novije vrijeme i modni blogeri, svi oni ističu važnost personalizacije odjevnog stila. U skladu s takvim pristupom, vrlo je teško izdvojiti jedan pravac u modnom izričaju koji bi vam ove jeseni donio titulu modne sljedbenice. S druge strane, to je i olakšavajuća činjenica, jer je mogućnost odabira skoro pa neograničena. Ipak, svake sezone modni kreatori, kao po dogovoru, opredijele se za jednu modnu epohu iz koje crpe ideje za nove vruće trendove. Ove godine modni rulet je zastao na 50-ima. Većina današnjih generacija nije ih imala prilike proživjeti pa će sigurno mnogima biti privlačne i izazovne. Moda 50-ih kao svoju glavnu okosnicu nudi izrazitu ženstvenost u odijevanju, frizurama i make-upu. Od uzoraka prevladavaju

cvjetni ili graﬁčki, a od modela suknje i haljine punog kruga damske dužine tek nešto ispod koljena. Struk je naglašen, kao i ženske obline općenito. Frizure su pak vrlo elegantne, a kosa je često skupljena u punđu ili visoki rep. Upravo su tako izgledale manekenke koje su poslali na pistu Louis Vuitton, Prada, Fendi i američki miljenik Marc Jacobs. No, većina nas ipak se ne može osobno družiti s ovim velikim imenima, to jest s modelima odjeće s njihovim potpisom pa nas od visoke mode, ipak puno više zanima ponuda u dućanima „visoke ulične mode“. A oni nas ni ove sezone nisu razočarali. Namjerno, ili slučajno, i u njihovoj ponudi nalaze se ženstveni kaputi i haljinice, pletene vestice, suknje punog kruga ili kožne jaknice podstavljene krznom po uzoru na pilotske. Upravo će ovaj model kožnih jakni ove sezone pokušati svrgnuti s trona dugo godina nedodirljiv model spitﬁre. Kao možda jedino veće iznenađenje među ovojesenskim trendovima može se istaknuti povratak modela cipela na špic. Od mnogih obožavane, a zatim s jednakim žarom prezrene „špičoke“, probat će se vratiti na scenu, ovoga puta nešto ženstvenije i umjerenije (viđene na reviji Louisa Vuittona imale su damsku, nešto deblju potpeticu i mašnicu na prstima). I za sam kraj, povratak na početak teksta - uvijek me iznenade i prebrzo mi stignu nove jesenske kolekcije, ali im se isto tako i jako razveselim. Od užarenog ljeta i minimalne potrebe za odjećom, jesen je vrijeme za nove modne igrice, kombiniranja i slaganja nekih prošlih i nekih budućih dobrih modnih ulova. Trendovi su tu ionako tek za smjernice, nikako ne za nametanje pravila. Zato, zaigrajte i vi neku novu modnu igricu... jer što nam može bolje ugrijati raspoloženje od igre, u doba kada znamo da nam slijede hladniji dani? Pa makar se radilo tek o slaganju krpica...

PRESS

• Nina Goleš 25

feljton dizajn

MARC NEWSON Dizajner za svemirska prostranstva PRESS

Kad je 2007. EADS (European Aeronautic Defense and Space Company) objavila svoju namjeru pokretanja svemirskog turističkog programa, izbor dizajnera koji će kreirati unutrašnjost svemirskog broda pao je na Marca Newsona. Bio je to sasvim prirodan izbor, uzevši u obzir da je tada četrdeset i pet godina star australski dizajner prethodno već dizajnirao gotovo sve ostalo što se dizajnirati moglo. Rođen je 1963. u Sydneyu, međutim već u dobi od dvanaest godina počinje intenzivno putovati s majkom te naredne četiri godine provodi po Europi i Aziji. Čini se da je to obilježilo njegov kasniji stil života, jer i sada većinu vremena provodi na putu. Nakon povratka u Australiju upisao se na Sydney College of Arts, gdje se specijalizirao za izradu nakita. Sam kaže da ga nakit nije posebno zanimao, ali je to bila jedina ponuđena specijalizacija na kojoj su se mogle izrađivati prave, konkretne stvari. Kako ga

Embryo Chair (1988)

prstenje i naušnice nisu pretjerano privlačile, on je na studiju izrađivao namještaj. Pred profesorima se opravdao tvrdeći da je namještaj koji on izrađuje nastao u tradiciji nakita, odnosno da – baš kao nakit - dolazi u funkciju tek kroz interakciju s ljudskim tijelom. 1984. završio je studij i dvije godine kasnije postavio izložbu u galeriji Roslyn Oxley u Sydneyu. Uz nekoliko stolica koje su kasnijih godina evoluirale u poznatije dizajne, na toj se izložbi pojavio i čuveni Lockheed Lounge – ležaljka sastavljena od komada aluminija koja je ime Lockheed dobila zbog vizualne sličnosti s oplatom zrakoplova iz drugog svjetskog rata. Ovaj rad bio je inspiriran klasičnom slikom: Davidovim portretom Madame Récamier koja se odmara na ležaju. Newson je želio napraviti svoju viziju njenog ležaja, koristeći glatki i tečni oblik izveden u aluminiju. Međutim, u tom trenutku nije imao dovoljno tehničkog znanja da bi cijeli ležaj izveo u jednom komadu pa ga je zato sastavio od više dijelova,

Event Horizon Table (1992)

dajući mu time prepoznatljiv izgled. Već se u tom radu vide neke od značajki biomorﬁzma, stila koji će obilježiti i njegova buduća djela, a kojeg odlikuju glatke i tekuće linije, prozračnost, prozirnost i nedostatak oštrih rubova. Unatoč tome, sam Newson kao svoj prvi stilsko prepoznatljivi rad voli navoditi Embryo Chair iz 1988., koju je radio za Powerhouse Museum u Sydneyu. Muzej je u tom periodu pripremao izložbu unutarnjeg dizajna i dao je dio sredstava Newsonu da "napravi nešto". Kako sam autor kaže, bez te potpore ne bi bilo ni stolice jer on tada nije imao potrebnih sredstava da takvo štogod napravi. Tada je bio mladi dizajner i živio je u Japanu, gdje je ostao do 1991., stvorivši značajna djela poput Orgone Lounge, Black Hole Table ili Felt Chair, koja su bila izlagana diljem Azije i Europe. Nakon Tokija, Marc Newson 1991. odlučio je preseliti u Pariz, gdje je otvorio svoj studio. Uslijedila je suradnja s prestižnim proizvođačima pa je tako dizajnirao rasvjetna tijela za "Flos", a namještaj za "Cappellini" i "Moroso". Također je sudjelovao u osni-

Coast Restaurant - London (1995)

vanju kompanije Ikepod, koja je proizvodila satove po njegovom dizajnu, ali i limitirane edicije aluminijskog namještaja – uključujući stol "Event Horizon Table" i stolicu "Orgone Chair", koji su bili izloženi u galeriji "Kreo" u Parizu. Narednih godina radio je na različitim projektima. Dizajnirao je čitav niz restorana; Coast u Londonu, Mash & Air u Manchesteru, Osman u Cologneu i Canteen na Manhattenu. Dizajnirao je i interijer glazbenog studija Syn u Tokiju, kao i lanac trgovina belgijskog modnog dizajnera Waltera Van Beirendoncka. 1997. preselio je u London, gdje je otvorio veći studio kako bi se mogao baviti ambicioznijim industrijskim projektima, kao što su staklenina za tvrtku Iittala, kuhinjski i kupaonski pribor za Alessi, namještaj i rasvjetna tijela za brojne proizvođače i sl. Međutim, također je radio i bicikl MN01 za dansku tvrtku Biomega, koncept automobila 021C za Ford, te unutrašnjost privatnog zrakoplova Falcon 900B. Dizajn unutrašnjosti zrakoplova privukao ga je pa je nekoliko godina kasnije napravio i Skybed - sjedalo u poslovnoj klasi za australsku kompanijiu Qantas. Suradnja s Qantasom pokazala se vrlo zadovoljavajućom za obje strane pa se pretvorila u trajnu. 2004. ista kompanija angažirala ga je da dizajnira kompletnu unutrašnjost za čitavu ﬂotu novih A380 zrakoplova, kao i nove interijere zračnih luka u Sydneyu i Melbourneu. Dvije godine kasnije, imenovali

MN bicikl (1999), sat Atmos 561 (2008), G-Star kolekcija (2010)

su ga svojim kreativnim direktorom i produžili suradnju. Marcu se očito svidjelo raditi na letjelicama. Njegova sklonost futurizmu i znanstvenoj fantastici vidi se ne samo iz linija njegovog dizajna, već i iz naziva koje je davao svojim radovima: "Event Horizon Table", "Orgone Chair", "Black Hole Table" i sl. Nije zato ni čudno što je 2003., kad mu je fondacija Cartier ponudila ﬁnancirati djelo po njegovom vlastitom izboru, napravio "Kelvin 40". Bio je to koncept privatnog zrakoplova, svojevrstan futuristički pandan automobilu, s dizajnom kojeg se ne bi postidio niti jedan SF ﬁlm. "Kelvin 40" bio je izložen kod Cartiera u Parizu početkom 2004., zatim u Groninger muzeju u Nizozemskoj, kao dio Newsonove prve veće Europske retrospektive s kojom je kasnije preselio u londonski Design Museum. Naravno da se nije bavio samo letjelicama; radio je i uniforme za australske olimpijce, dizajnirao obuću za Nike, prtljagu za Samsonite, kutiju za limitiranu ediciju šampanjca Dom Pérignon te štošta drugo. Svi ti silni poslovi i poznati klijenti doveli su do toga da je 2005. Marca Newsona magazin Time uvrstio na popis 100 najutjecajnijih ljudi te godine. Jasno da ni druga priznanja nisu izostala pa je iduće godine primio nagradu "Dizajner godine" na međunarodnoj dizajnerskoj izložbi u Miamiu. Međutim, njegov najveći osobni uspjeh vjerojatno je bio onaj 2007. godine, kad je dizajnirao unutrašnjost kabine "Sky Jeta" – turističke svemirske letjelice, čije je polijetanje planirano za 2012. godinu. Time će njegov dizajn konačno biti i doslovno lansiran među zvijezde, gdje se metaforički odavno nalazi.

• Zoran Krušvar

Sky Jet (2007)

bon appetit

Sad je vrijeme za VRGANJE Muči mi se prijatelj neki dan, inače samac, kako ne zna što bi za nedjeljni ručak. Iako je dobio nekoliko konstruktivnih prijedloga – između maneštrice i pašticade na kraju se sam odlučio za – bukovače s jajima. Meni, kao ženi, takva kombinacija ne bi nikada pala napamet. Ne znam, možda zato što nedjeljni ručak držim za najvažniji u tjednu i kao takav ga sigurno ne bih „potratila“ na neke gljive i najobičnija jaja. Barem ne na prvu. Naime, kada sam malo dublje razmislila o njegovom izboru u biti sam došla do svojih osobnih ograničenja. Jer - zašto ne? Ukusno, svježe, sezonski i jednostavno. Ionako je sezona gljiva. S gljivama je kao sa sirom, primjerice, ili ih voliš ili ih ne voliš. Zanimljiv primjer su tartuﬁ – s njima nema između. Od pomisli na tartufe neki će okrenuti očima (što je po mom uvjerenju gotovo ravno svetogrđu), a neki će okrenuti jezikom oko usana u znak – odobravanja i „njam-njama“. Gljive, u svakom slučaju, sačinjavaju jednu od osnovnih namirnica svakog restorana, pa i najobičnije picerije. S druge strane, vegetarijancima donekle zamjenjuju meso, mesoljupcima upotpunjuju mesne menije, beračima predstavljaju dodatnu jesensku strast kod šumskih tura. No, s gljivama u vlastitom aranžmanu treba biti oprezan i treba ih poznavati - jer vjerovali ili ne – veliku većinu gljiva čovjek uopće ne poznaje. Da budemo precizniji čak 95 posto od otprilike 1 i pol milijuna vrsta gljiva na svijetu! Za gljive vrijedi kao i za školjke, ribe ili šume – one se ni pod razno ne smiju ubirati bez mjere. Treba paziti da se obnavljaju u kontinuitetu kako ne bi došlo do odumiranja. Danas ćemo se posvetiti samo jednoj vrsti gljiva, a to su, kažu kod nas najrasprostranjeniji – vrganji. Odabir vrganja ujedno je i odabir našeg Andreja Barbierija, šefa kuhinje u jednom poznatom riječkom restoranu. Pa krenimo!

Znate li da su vrganji kod nas poznati i kao „svete gljive“? Jesu. I više je razloga tome: jestivi su, ukusni, mesnati, mogu se kuhati, peći, kiseliti, a mogu se čak jesti i sirovi. Radi se o najrasprostranjenijoj vrsti gljiva u našim šumama, a rastu posvuda – u bukovim, hrastovim i crnogoričnim šumama i to od svibnja do studenog. Na moja-kuhinja.com stoji da je od svih vrganja jestivo samo 5 vrsta. Značajka svih je da rastu do visine otprilike 20 cm i da je dijametar njegovih klobuka 5-30 cm. Također imaju bjelkasto-žućkaste cjevčice ispod klobuka (s njega se mogu lako odvojiti). Sam klobuk je, ovisno o tome gdje vrganj raste, od svijetle (skoro bijele) do tamne (smeđe, crne) boje ili s raznim varijacijama smeđe ili crvene boje. Meso mu je bijelo i ﬁnog nepromjenjivog okusa koji ne gubi ni kada se gljiva rasiječe. Od drugih sličnih, ali nejestivih ili čak otrovnih gljiva, razlikuje se po svojoj prepoznatljivoj debeloj stabljici koja je ispresijecana gustim žilicama i kod starijih primjeraka po, već gore spomenutim, cjevčicama ispod klobuka. Vrste vrganja koje na presjeku mijenjaju boju ne treba brati, iako to ne znači da su otrovni. Vrganje ćete naći u šumama, na rubovima šuma i često po livadama uz rubove šuma. Tijekom godine se javljaju u više navrata i to u proljeće, početkom ljeta, zatim u jeku ljeta te negdje s jeseni. Vrganje nakon berbe treba stavljati u košare, a s ubrane gljive treba obavezno nožem odstraniti zemlju s drške i ostale nečistoće. Najbolje je brati mladi i zdravi vrganj dok starije treba izbjegavati, jer su obično mekani, iako – nisu nejestivi. Da ne bi bilo zabune – vrganj nije tartuf, ali je izuzetno kvalitetna gljiva, a bogat je vitaminima B i C. Dobro se suši i podnosi vožnju – čisto da znate ukoliko po svoju košaru krenete

Chef Andrej Barbieri

SALATA OD SIROVIH VRGANJA: SASTOJCI: Škampi, češnjak, bijelo kvalitetno vino, o maslinovo ulje, ulje malo brandya, brandya šaka pomodorina, malo bosiljka Za salatu od sirovih vrganja potrebna su 2-3 manja ili 1 veći vrganj po osobi. Gljive bi trebale biti tvrđe, dakle iz ljetnog ciklusa. Svaki vrganj potrebno je narezati na ploške 2-3 milimetra debljine, zatim narezati na listiće i posuti parmezanom u količini koja ovisi o vlastitom guštu (iako se preporuča otprilike 20-30 grama po osobi), a zatim spraviti i emulziju od nasjeckanog svježeg peršina, maslinovog ulja (po mogućnosti istarskog), soli, papra i tek kapljica ili dvije limunovog soka (jako malo!). Nakon toga, jednostavno, emulziju je potrebno umiješati s vrganjima i parmezanom - originalna, jednostavna i hranjiva salata je spremna! Neloš izbor uz ovu salatu, preporuča Barbieri, je i carpaccio od junetine ili tatar od mesa ili tune. Chef Andrej Barbieri

BARČICE OD VRGANJA I LISNATOG TIJESTA PRESS

dalje od ovog našeg kraja. Osim što vrganje vole jesti ljudi – vole ih čopnuti i insekti, stoga kod branja treba pripaziti i na to jesu li crvati. Da ne bi ostalo na crvima, pobrinuo se naš majstor kuhinje – Andrej Barbieri. Nakon škampa – upravo su vrganji namirnica čija je dva recepta Barbieri poželio podijeliti s čitateljima Teklića. Oba su egzotična na svoj način – prvi jer se radi o sirovim vrganjima, a drugi jer ima izraženu, rekli bismo, dekorativnu notu.

Za 4 osobe potrebno je: 40 dag svježe skute, 2 jaja, sol, papar, malo peršina, malo timijana, vrganji i lisnato tijesto. Skutu treba izmiješati s 2 jaja, soli, paprom, peršinom i timijanom. Zatim se manje zdjelice oblože lisnatim tijestom na što se onda stavi smjesa od skute. Na samome kraju na smjesu se poslože vrganji narezani na kockice, ali ne sirovi! Prethodno ih je potrebno kratko propeći po maslinovom ulju i češnjaku. Kada je sve složeno, onda se s rubovima lisnatog tijesta djelomično prekrije smjesa, sve se stavi u pećnicu i peče oko 25 minuta na 180 stupnjeva. Ovo jelo izuzetno godi uz dobru zelenu salatu s maslinovim uljem i acetom balsamicom, pogodno je za vegetarijance, a oni poetičniji će u ovom jelu osjetiti i onaj pravi šumski miris vrganja.

• Vaša Kuharica sa sto lica

i to je on

Drago Plečko:

Čovjek ne smije biti ni hedonist ni asket, mora biti prirodan photo: PIXSELL

U ovom ćemo vam broju predstaviti, koliko je to moguće, osobu koju uglavnom znamo kao istraživača rubnih znanstvenih disciplina, poznatog hrvatskog alternativca i autora mnogobrojnih knjiga njemu svojstvenih tema - Dragu Plečka. Inače diplomirani kemičar o kojem javnost rado raspravlja – ima li veze sa znanošću, koliko i kojom te što to točno Drago Plečko radi? Međutim, budući da je ovo jedna razonodna rubrika – mi se tim pitanjima nećemo zamarati. Tko god Drago Plečko bio za vas – u nastavku možete pročitati i tko je Drago Plečko sam za sebe.

Koji je Vaš omiljen hobi? U ovim godinama ﬁlmovi, a prije su mi to bila putovanja.

Što Vas može fascinirati, odnosno razveseliti? Ovisi o okolnostima, sve što je prirodno samo je po sebi fascinantna tvorevina beskonačne složenosti. U poslu kojim se bavim vesele me naznake genetskih manipulacija budućnosti, pozitivnih dakako, one su najimpresivnije. U negativnom me smislu impresionira činjenica da je takozvano tržište osnovano na pukom marketingu u kojemu prolazi najbolje mnogo toga baziranog na čistoj prevari ili laži. Podložnost ljudi onome što im serviraju mediji, bez ikakvih kriterija, apsolutno je obilježilo naše doba i donosi veliku duhovnu krizu već u narednoj dekadi.

Postoji li događaj ili životna faza koju možete izdvojiti kao posebnu i zašto? 30

Pa na prvom su mjestu rođenja moje troje djece, a zatim moji susreti s duhovnim velikanima današnjice poput Maharishi Mahesh Yogia, Dalaj Lame, Sant Darshan Singha te posljedično moje bavljenje meditacijom.

Imate li neku neostvarenu želju i koju? Nemam nikakvih želja za sebe. Jedino imam za svoju djecu da završe fakultete i nađu svoje mjesto pod suncem.

Na koji način ostvarujete svoje ideje? Što možete izdvojiti kao posebno od svega što ste napravili u životu? Upornošću i strpljenjem, radom dakle. Mislim da sam napravio dosta toga, pomogao stotinama ljudi da ozdrave i to nekima koje su već otpisali. U ljudskom je životu sve posebno onoga trenutka kada se odvija. Treba živjeti u sadašnjem trenutku i tada sve izgleda magično.

Kako se nosite s neuspjesima? Posljednjih godina nisam imao nekih neuspjeha, ali kada se pojave, ne nosim se s njima najbolje ako se odnose na moj rad s ljudima. Društveni me uspjesi ili neuspjesi uopće ne zanimaju, nemam čak ni stav prema njima. Nastojim sve što se događa vidjeti duhovnim očima i odmaknuti se od kolektivne iluzije, sumanute zadojenosti materijalnim vrijednostima i društvenim prestižem.

Razum ili emocije - čemu u životu i zašto dati prednost prema vašem mišljenju i životnom iskustvu? To moraju biti dvije strane istog novčića i među njima mora postojati balans. Predavanje emocijama donosi razočaranja u ljudima, a razumu hladnoću i pohlepu. Srednji put, kako kaže Buddha, je ispravan. Čovjek ne smije biti ni hedonist ni asket, mora biti prirodan.

Da možete birati - biste li i koji dio svoga života promijenili? Nitko ne može promijeniti ono što mu je dano životnim okolnostima i urođenom predispozicijom. Osim u priručnicima o samopomoći koji su sjajna psihoterapija, ali opet, funkcioniraju samo onda kada imate potrebne predispozicije.

Što je po Vama važno za dobar život? Razumijevanje da ne postoje prečaci, da je napor potreban za svaki pomak unaprijed. Nema gatare, skidača uroka koji ionako ne postoje, maga ili praznovjerja koji može preuzeti odgovornost za Vaše promašaje za koje ste uvijek krivi sami. Ključ je preuzimanje odgovornosti za vlastite životne poteze. I suočavanje s životnim raskrižjima.

Kako se posavljate prema problemima - analitički, impulzivno? I zbog čega? Najčešće analitički, ali ima situacija koje me posebno iritiraju i tada djelujem impulzivno. Kaže Bhagavad Gita: "Bio čovjek prosvijetljen ili ne, na kraju će slijediti svoju prirodu...". Pružanje otpora prema nekim impulsima koji izviru iz dubina naše svijesti nije dobro s izuzetkom ekstremne agresivnosti. Sve jest upravo onako kako treba biti, ali to treba znati prihvatiti i to je najveća lekcija života.

Što je u životu imalo najznačajniji utjecaj na Vas i u kojem pogledu? Susret s duhovnošću s jedne i znanošću s druge strane. Jedno daje duboku unutarnju sigurnost u smislenost egzistencije, a drugo pristup zadivljujućim znanjima koja ljudska vrsta svakog dana otkriva.

Da možete promijeniti ili učiniti jednu stvar na ovome svijetu koju ne možete u stvarnom životu ili koja bi to bila i zašto? Ukinuo bih umiranje u mukama od najtežih bolesti i gladi, posebno za djecu.

STALNA PONUDA:

• Program za umirovljenike • Programi očuvanja zdravlja • Reuma program • Aktivno protiv bolova u zglobovima i kralješnici • VT- program mršavljenja • Program za oporavak i opuštanje • Privatno lĳečenje MANIFESTACĲE KROZ SEZONU JESEN/ ZIMA:

• Kestenĳada • Varaždinske barokne večeri • Kukuljevićevi dani • Martinje u Toplicama • Božični i zimski popusti - uskoro u ponudi • Doček Nove godine i novogodišnji aranžmani

Jeste li skloni tremi? Bojite li se da nećete ispuniti očekivanja? Nisam. Davno je to bilo kada sam razmišljao o tome da li ću ispuniti očekivanja bilo koga. Ipak imam 60 godina, pa sada drugi moraju o tome razmišljati. Naime, kad prestanete Vi sami nešto žarko željeti ili iščekivati, nemate više motiva za dokazivanje pred drugima. Shvaćate u tom trenutku da je sve prolazno, da i najviša odlikovanja izblijede, dvorci se uruše, a povijesne osobe postaju predmet sprdnje ili ismijavanja.

INFORMACIJE: Odjel marketinga: 042 630 830 E- mail: marketing@varazdinsketoplice.com

• Ana-Marija Vizintin 31

sada čak i sa novim cijenama. transfer novca uslugu nudi:

www.posta.hr

01/4839 166

metropolitana

Rujan u Zagrebu TERASE SU JOŠ VANI

ZAGREB NUDI

Uh, prokletinja su ti rokovi u novinama, uvijek kao sumanut trčiš ispred vremena u kojem jesi kako bi vi, dragi čitatelji mogli na vrijeme uživati. Evo što me mori, sjedim pred svojim računalom i pokušavam napisati tekst koji izlazi u ovom broju Teklića. No, dobro, dosta sad o meni, o ljetu provedenom u gradu, koje je hvala na pitanju, bilo nužno, ali i nadasve ugodno, vratimo se već dobro ispunjenim ulicama metropole. Nevjerojatno je kako je samo jedan dan dovoljan da grad napune ljudi i pretvore ga iz male, ugodne sredine u malu živčanu sredinu, puno strke, gužve i stresa. Jesen je divna jer neminovno je da grad odjednom napune svi oni preplanuli ljudi ponovno bačeni u surovu realnost. I dok traje prilagodba na zaboravljenu rutinu, znam da će prve rujanske kiše izbrisati sva sjećanja na dugo i bezbrižno ljeto. I tako treba biti, jer bez te melankolične kiše teško bi bilo vratiti se svojoj kolotečini i poslu. Rujan će brzo proći, kao nekakav prijelazni period u kojem ćemo se ponovno naviknuti na svoje urede, školske klupe i obaveze. Rujan je vrijeme kada priroda daje svoje najslađe plodove i sprema se za škrtu zimu, a društvo planira projekte, izložbe, koncerte, poslove kako bi ta zima prošla radno, i što bezbolnije. Slažu se budgeti, osmišljavaju planovi, slažu se konstrukcije, planira se nova godina. Rujan je početak nove godine, iako novu godinu dočekujemo 1.1., to je zapravo samo simboličan prelazak u novu godinu, jer u nju se ulazi nekoliko mjeseci ranije. Zagreb u rujnu je kao produženi vikend. Odmoreni i vedri nitko još nije spreman za uvlačenje u vlastite domove, izlazi se, otvaraju se klubovi i restorani zatvoreni preko ljeta, ljudi cirkuliraju, nalaze se i prepričavaju vlastite zgode s godišnjih odomora. Dani su sve kraći, a noći su još ugodno tople. Grad je prepun ljudi i dobre atmosfere, terase su još vani, i slobodno se druže pušači i oni koji ne prakticiraju tu ubojitu naviku. Bablje ljeto u Zagrebu zna biti uzbudljivo. Kada krenu prve kiše sve će se promijeniti, ljudi će polako nestajati s ulica i zabava će se seliti u zatvorene prostore. A do tada će svi zaboraviti da su bili na godišnjimi odmorima pritisnuti raznim rokovima i stresovima, i veselu atmosferu zamijeniti će melankolija, a za neke i depresija.

No, zašto biti tužan zbog raznolikosti, zapravo je sjajno na još preplanulo tijelo nabaciti jaknu , otvoriti kišobran i prošetati se ulicama grada koje mirišu na kišu i otići u kino. Ili pak koncert, jer u Zagrebu se sprema prava glazbena jesen koju svojim nastupom u Areni otvaraju već pomalo ofucani, ali ipak veliki Guns N Roses, a niz dobrih koncerata se nastavlja s Lady Gagom, Princom i Stingom. A to je samo maleni dio onoga što Zagreb nudi kada se obala isprazni. Nakon rujna i prilagodbe na grad kreću nove sezone u kazalištima, novo izdanje sada već kultnog Zagreb film festivala, ali i nova poskupljenja svega i svačega u Zagrebu, ali i šire. Kako će izgledati život u gradu koji je i sada preskup velikoj većini svojih građana, koje se dere gdje se stigne tek ćemo vidjeti. Najavljena su poskupljenja hrane, komunalija, više neće biti besplatnog javnog prijevoza, prva parkirna zona će valjda biti od Sesveta do Kustošije, pauk će raditi i više nego sada, ako je to uopće ikako moguće, a mi ćemo se nastaviti živcirati i psovati si u vlastitu bradu, ili? Nažalost, nemam kristalnu kuglu koja bi mi dala odgovor na ovo pitanje pa možemo samo čekati i vidjeti kako će se stvari razvijati.

• Eva Krsnik

photo: PIXSELL

biznis

Uspješni odnosi s klijentima Sigurno i sami svakodnevno imate neugodna iskustva s osobljem raznih uslužnih poduzeća i ustanova. Puno se govori o odnosima s klijentima, a možemo se zapitati koliko tvrtki zaista ulaže u razvoj i usavršavanje osoba koje su u dodiru s kupcima, poslovnim partnerima i klijentima. Istovremeno, bilo bi zanimljivo analizirati koliko su zaposlenici svjesni svoje uloge u unapređenju poslovanja tvrtke i stvaranju pozitivnog imidža. „Gospodine, to ste vi već krknuli?“ pitanje je blagajnice u jednoj prodavaonici nakon što je osoba donijela praznu bocu na blagajnu kako bi platila sok koji je u međuvremenu popila čekajući red. „Pogledajte malo bolje, piše vam na proizvodu!“ odgovor je prodavačice u jednom trgovačkom lancu nakon upita o sastojcima prehrambenog proizvoda. „Pričekajte malo, popijte kavu u kaﬁću, doktorica kasni 40 minuta, brzo će!“ pozdravni je to govor medicinske sestre u privatnoj ordinaciji. „Nazvat ću vas poslije, joj, zovu me kao ludi, nisu normalni!“ zadnja je rečenica u razgovoru s knjigovođom jedne ozbiljne tvrtke. „Što trebate? Proizvod x? Pogledajte na polici, novi sam ovdje“, čest je odgovor

u većim prodavaonicama tehničkih proizvoda. Stvoriti osjećaj lojalnosti Ukoliko želite uspjeh, ﬁlozoﬁja vaše tvrtke mora biti usmjerena k davanju prioriteta potrebama klijenata, a misija vjerodostojna i vidljivo provediva kako biste pridobili povjerenje kupaca, stvorili kod njih osjećaj lojalnosti te dugoročno izgradili mrežu kvalitetnih odnosa. Dugoročno izgrađeni kvalitetni odnosi s klijentima predstavljaju visoku konkurentsku prednost koju je teško dostići. U današnjim tržišnim uvjetima globalne ekonomske krize, ova poslovna strategija dobiva sve više na značaju. Kupci su smanjili raspoložive budžete, uveli racionalizaciju troškova, kupuju u manjim količinama, a na odluku o kupnji bitno utječu izgrađeni odnosi s postojećim partnerima prema kojima su stvorili lojalnost i povjerenje. Mnogima se danas javlja problem zadržavanja postojećih klijenata. Pravilnim uvođenjem i provedbom strategije odnosa s klijentima, koje uključuje reorganizacija tvrtke, promjenu organizacijske kulture, involviranje zaposlenika na svim razinama i uvođenje sustava motivacije i nagrađivanja, dugoročno se stvaraju

uvjeti za postizanje lojalnosti postojećih klijenata, ali i za pronalaženje i osvajanje novih kupaca. Kako graditi kreativnost djelatnika u odnosu s klijentima? Osnovna zadaća koju svaka tvrtka treba kontinuirano izvršavati je uslužnost i njegovanje zdravih odnosa s klijentima koja se ponajbolje ogleda u članovima svih razina vaše organizacije. U današnjim vremenima kada su informacije dostupne svima, kreativnost pojedinaca postaje karakteristika koja se s razlogom sve više cijeni. Kreativno vođenje stvara uvjete kreativnog oslobađanja zaposlenika koje je moguće postići pravilnom upotrebom određenih vještina i tehnika. Upotrebom tehnika i vještina kreativnog vođenja omogućujete stvaranje novih vrijednosti za vaše klijente, potičete njihovu lojalnost i stvarate preduvjete za održavanje pozitivnih i zdravih međuodnosa.

• mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, direktorica Filaksa elvira@ﬁlaks.hr www.ﬁlaks.hr

PRESS

Dobar šoping, dobra zabava Već više od tri godine Tower Centar Rijeka zauzima vodeće mjesto na listi šoping centara u Hrvatskoj. Jedna od najvećih i najljepših trgovačko-zabavnih meka svoje kupce privukla je kvalitetnom, raznolikom i trandy ponudom, ali i svojim smještajem na Pećinama, u jednoj od najljepših četvrti Rijeke. Do Tower Centra možete stići jednostavno i lako, bilo osobnim prijevoznim sredstvom, bilo gradskom autobusnim linijama br. 1, 1b ili se možete odlučiti na ugodnu šetnju, jer ovo popularno šoping odredište udaljeno je tek kilometar od centra grada. Tower Centar Rijeka svoje kupce dočekuje svakog dana, a u ugodnom i prostranom prostoru sjedinjuje se kupovina, poslovanje, ugostiteljstvo i zabava. Drugim riječima u modernoj i elegantnoj galeriji nalazi se 150 trgovina najpoznatijih svjetskih i domaćih marki, jedan hipermarket, drogerija, parfumerije, knjižara i papirnica, zlatarnice i urarnice, 8 megastora, multiplex kino, mnogobrojni kaﬁći, slastičarnice i restorani. Pored trgovačke i ugostiteljske ponude, posjetitelji centra mogu se koristiti i drugim uslugama kao što su dječja igraonica, banka, mjenjačnica, kemijska čistionica, frizerski salon. A mogućnost opuštanja u velikim prostorima za zabavu – igraonicama, multipleksu sa 8 kino dvorana i casinu, uskoro će upotpuniti i otvaranje centra s dvoranama za ljepotu i njegu tijela, odnosno za sportske aktivnosti.

Još jedna od velikih prednosti koje pruža Centar je besplatno parkiranje u dvije podzemne garaže i na osam nadzemnih garaža koje ukupno broje 2500 parkirnih mjesta. No, Tower Centar nije ograničen isključivo na unutarnji prostor i na zbivanja u zatvorenom. Nakon dobrog šopinga, nema boljeg mjesta za opuštanje uz kavu ili sok nego na svježem zraku na jednoj od terasa trgovačkog centra. Pored ulaza na 5. etažu nalaze se dvije prostrane terase kafića, dok se na ulazu u 1. etažu nalazi još jedna praktična terasa kafića. Terase na otvorenom postale su gotovo tradicija i kultno mjesto okupljanja, a njihovi kafići posjetiteljima nude osvježenje i trenutak za odmor i opuštanje. Možda uz prvu jutarnju kavicu za dobar početak dan, popodnevnu kavu nakon posla i uspješnog šopinga ili večernje piće uz dobro društvo nakon kina. A kad smo već kod dobrog raspoloženja i druženja vrijedi podsjetiti da se u Tower Centru redovito održavaju zanimljivi eventi i događanja gdje se kupci svih generacija mogu dobro zabaviti, naučiti nešto novo, ugodno se družiti te često osvojiti i poneku nagradu. U mjesecu listopadu Tower Centar svoje posjetitelje želi obradovati "Danima degustacija", a sve u ozračju bogate jeseni i njenih plodova. Posjetitelji će tako imati prilike uživati u plodovima prirode i finim proizvodima s našeg tržišta, a odazovete li se možda ćete baš Vi biti jedan od sretnika koji će osvojiti nagradu.

Radio Rijeka

65 je lijepi broj! Happy Birthday Radio Rijeka!

Andrea Labik, Hana Galogaža i Antonela Galić Pruša

Qui Radio Fiume - Ovdje Radio Rijeka, prve su riječi spikerica Barbarine Ožegović i Ide Modica Milković, koje su krenule u eter iz Voloskog, davne 1945. Od tada je prošlo puno vremena, a Radio Rijeka pretvorila se u jednu od najslušanijih hrvatskih radio postaja, koja je puno puta zbog svog rada, programa, pa i marketinga bila uzor mnogim drugim radio postajama. Radio koji je prema službenim istraživanjima i najslušaniji radio na području na kojem se emitira, i dalje "u srce dira" najveći broj Riječana, a za podmladak se je pobrinuo lansiravši novi programski koncept "Sova". Naime, od siječnja ove godine Radio Rijeka krenuo je s 24 sata vlastitog programa i to zahvaljujući suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, a tada je počelo i emitiranje i studentskog programa pod imenom Radio Sova. Sovići su pravo etersko osvježenje, a njihov program bilježi zavidne rezultate i stalnu

Producent cijelog događanja Vladimir Jurić, Josip Pupovac, Vladimir Rončević, Zoran Mihajlović, Bože Mimica

Radio Rijeka

Dobra kombinacija mladih i još mlađih

Nina puna ko šipak Kantridersi u punoj snazi

porast slušanja. Iskreno, Sova naprosto pomlađuje, a točnost i profesionalnost onoga što rade odlično se nadopunjuje u cijeli koncept. Happy birthday, happy birthday Radio Rijeka, jingle je koji se posljednjih dana često čuje na valovima Radio Rijeke, a upravo dok ovo pišem, na današnji dan, 16.rujna, Radio Rijeka slavi svojih 65 godina. Rođendan ne bi bio rođendan bez partija, pa je tako sinoć na brodu Nina, održana zabava za važne uzvanike, djelatnike i prijatelje-suradnike vječno mlade Radio Rijeke. Za odličnu atmosferu kroz glazbu pobrinuo se DJ Šošo, ﬁne zalogaje pripremio je Brasserie As, a uživo su nastupali odlični Kantridersi. Svi prisutni bili su kao jedna velika, sretna obitelj, koja se na brodu Nina te večeri sretno ljuljuškala na valovima Radio Rijeke

• Dunja Pavešić

Ermina Duraj i Mario Battiﬁaca

DJ Šošo sa suprugom

hepening

photo: Damir Škomrlj

TYPOS Tri prijateljice, tri riječke umjetnice zaokupile su se zanimljivom idejom, da naprave muški torzo od različitih namirnica, začina i hrane. Motiv je - krnji muškarac – koji zapravo nije muškarac nego predmet. Torzo nikad nije stvaran, nego je kip ili reljef muškoga tijela, a odluka da se igraju na temu limitirane muškosti i da tijelo bude sazdano od hrane priziva višeslojnost komunikacije. Tijelo kao konzumni proizvod, kao slatkiš i kao prolazan objekt. I naziv, Typos, kojim su nazvale izložbu, više govori o ironiji i igri negoli o razbuđenom erosu. Typos je lik, slika; možemo pomišljati i na svakodnevni žargon, no njihov Typos, tip, nikako nije mačistički simbol nego distancirana i decentna ženska umjetnička igra. Riječ je o ženskoj samosvijesti koja se ne trudi ugoditi muškom egu! Sandy Uran svoj torzo radi od čokolade i to u dvije verzije – kao kip i kao reljef. Sama kaže da čokolada predstavlja slatku stra-

nu života, navodi na pomisao o životnoj radosti i podsjeća na tvrdnju da umjetnost prolazi kroz nepce! Izabela Peculić izlaže torzo od krušnih mrvica. Ona svoj torzo doživljava kao krojni arak. Iscrtkanost, isprekidana linija koja obrubljuje njezin torzo priziva “promišljanje torza kroz žensku viziju cjelovitosti…“, kruh još k tome podsjeća na nešto primarno i egzistencijalno. Anamarija Reljac, pak, svoje „typose“ radi od brašna i crvenog papra, sipanjem praha na suhu i glatku površinu. Anamarija je izradila i fotograﬁje torza koji su u međuvremenu nestalih torza… I njen je torzo krhak i prolazan – dovoljno je puhnuti, da bi ga se otpuhalo! Izložba triju autorica ujedno je i svojevrstan hommage nepostojanosti, prolaznosti i krhkosti. Većina će izložaka nestati nakon nekoliko dana; neki će biti pometeni, a neki – pojedeni!

• Ervin Dubrović

hepening MUZEJ GRADA RIJEKE PROJEKT – IZLOŽBA – info Autorice: Sandy Uran, Izabela Peculić i Anamarija Reljac: TYPOS. Otvorenje izložbe: 16. rujna 2010. u 19.30 sati, Muzej grada Rijeke.

Typos je zajednički projekt triju riječkih umjetnica Sandy Uran, Izabele Peculić i Anamarije Reljac čiji naslov predstavlja simbiozu njihova rada. Grčka riječ typos označava i predstavlja u svojoj biti lik, sliku, pralik i time najbolje opisuje ono što čini okosnicu izložbe, muški torzo kojega će svaka umjetnica interpretirati na sebi svojstven način. Sandy Uran koristi čokoladu kao kiparski materijal kojim ujedno ukazuje na životnu radost, Izabela Peculić promišlja jedinstvo muškog i ženskog tijela linearnim crtežom i mrvicama kruha a Ananamarija Reljac kombinirajući brašno, začine, likovne tehnike i fotograﬁju izvodi sliku muškog akta.

ANAMARIJA RELJAC Muški torzo od brašna Motiv muškog akta (torzo) realizira se prema imaginarnom ili slikovnom predlošku sipanjem brašna i začina (crveni papar) na suhu i glatku drvenu površinu (podloga može biti i papirnata) montiranu na neku višu podlogu (stol). Bitno je da se sipani sastojci ne lijepe na površinu nego ostaju rastresiti, jer se jedino tako može postići ﬁna struktura slike koja se pomagalima poput kistova, štapića, spužvica... može dorađivati do najsitnijih detalja. Sipanjem, dosipavanjem i otklanjanjem suvišnog materijala stvaraju se obrisne linije i plohe dok se ne dobije željena slika. Metodom sjenčanja dobiva se iluzija treće dimenzije. Začini (u ovom slučaju vjerojatno crveni papar) i brašno koriste se poput boje za slikanje. Oni postaju tehnika, a krajnji produkt je slika. Podloga na kojoj se slika biti će crne boje, jer se tako najbolje& amp; nbsp; ističe medij kojim se oslikava (brašno). Snažnim crno-bijelim kontrastom postiže se speciﬁčna atmosfera i sugestija.

SANDY URAN Muški torzo od čokolade Muški torzo viđen sa ženske perspektive, kao što ženski akt vide muške kolege slikari. Čokolada kao kiparski materijal bit će korištena u svrhu stvaranja djela, građenja i stvaranja muškog torza na jedan novi način. Čokolada predstavlja slatku stranu života a bit će korištena kao materijal jer za umjetnicu predstavlja životnu radost postavši muzom iliti inspiracija za ovaj rad. Dakle u ovom slučaju doista se može kazati i da umjetnost prolazi kroz nepce. Ovo će djelo biti hommage čokoladi dok muški torzo ima funkciju modela.

IZABELA PECULIĆ Muški torzo od kruha Linearni crtež kao krojni arak određen točkama – mrvicama kruha čini promišljanje torza kroz žensku viziju cjelovitosti s dijelom tijela koji joj nedostaje. U ideji da smo cjelovita bića tek ujedinjeni u jedno tijelo, ovaj rad istražuje kroz točke- mrvice kruha ono egzistencijalno i primarno, nagonsko. Mrvice kao sinonim čini rad dirljivim kao što je i priznanje za tom istom potrebom. Rad želi propitivati koliko smo svjesni svoje potrage u odnosu na sve prisutnu individualnost.

boudoir

Male tajne svog životnog stila Tekliću je povjerila

TANJA BABELI

VIČEVIĆ

viši ﬁzioterapeut, vlasnica i voditeljica Body balance studia (studio za njegu i održavanje tijela)

PRESS

Prvi jutarnji ritual:

Ne mogu bez...

Ispijanje prve jutarnje kavice i 5 min potpune tišine sa samom sobom, zatim slijedi sve ostalo: spremanje djeteta za vrtić, posao i obavljanje svih drugih obaveza za taj dan.

Slatkog. Potpuni ovisnik sam o slatkome. Ne prođe niti jedan dan a da ne pojedem nešto slatko.

Tajna dobrog izgleda i energije:

Mala povremena zadovoljstva:

Tajna dobrog izgleda leži u nama samima.Nije toliko bitno ono što se nalazi izvana već ono duboko u nama. Pronaći unutarnji mir i zadovoljstvo je ono čemu bi svi trebali težiti.To je ono što nas čini lijepima i izunutra i izvana.

Kozmetički proizvod koji nikada ne bih upotrijebila: To bi vjerojatno bili proizvodi koji sadrže životinjske ili čak ljudske dijelove ali s obzirom da danas na većini tih proizvoda ne piše točno od čega se sastoje možda takav proizvod i koristim a da ni sama neznam. Ja se toplo nadam da ne.

Odlazak na masažu.

Što uvijek nosim u torbi: Uvijek teška i prenatrpana sa tipičnim ženskim kozmetičkim preparatima, novčanikom, mobitelom i planerom bez kojeg nebi funkcionirala.

Najnovije otkriće: Vegetarijanstvo

Preporuka za obaveznu lektiru:

Najdraži mirisi:

Na žalost ne stignem čitati ništa drugo osim stručne literature vezane uz yogu i pilates.

Idealna ljepota:

Miris proljeća,mora.........

Ne postoji. Svatka osoba je lijepa na svoj način.

Moj moto: Najdraže mjesto na svijetu:

Ono što te ne ubije ojača te. O

Moj otok Pag. Jedino mjesto na svijetu na kojem se mogu potpuno opustiti i uživati.

mala čuda tehnike

USB ventilacijski jastuk

ga u za to predviđen prostor i možete uživati slušajući kako se zvuk vaše omiljene glazbe odbija od pločica. Dirnu li vas nježne melodije, suze možete brisati toaletnim papirom koji je odmah pri ruci. Iako je uređaj neprocjenjiv, može ga se naći na internetu po cijeni od pedesetak dolara.

Senzor za pravilno držanje pred računalom Iako je ljeto na izmaku i svi koji još zbog recesije nisu izgubili posao vraćaju se na radna mjesta, temperature su još vrlo visoke. Tko ima klimu taj nema problema, ali tko nema, snalazi se na sve moguće načine. Nitko nikad, naravno, nije ni sumnjao da će nam jedno od rješenja stići s dalekog istoka. Pa eto, tvrtka Thanko nudi USBHCU01. Istina, proizvod ima pomalo glupo ime, ali kako biste vi nazvali jastuk za uredsku stolicu koji se napaja iz vašeg računala putem USB-a, a osim što nosi težinu vašeg tijela, posao mu je da snažnim ventilatorom kroz mnoštvo rupica tjera zrak i hladi vašu pozadinu? Šteta što je ime "zračni jastuk" već zauzeto, a "vjetar iz pozadine" nikako ne zvuči dobro. Uređaj navodno košta oko 41 dolar, iako autor teksta nije našao online trgovinu preko koje se isti može naručiti.

Dok za iPod i toaletni papir Zadržimo se na trenutak u istom anatomskom području. Jedno od mjesta na koje često sjedamo, ujedno je i vrlo intiman prostor u kojem smo redovito sami. Tako ispada da je ponekad WC školjka idealno mirno mjesto za meditaciju u našem ubrzanom životu. Ne čudi stoga što neki od nas žele upravo taj prostor učiniti što ugodnijim. Na primjer, Atech Flash Technology nudi nam proizvod zvan iCarta: zanimljiv hibrid držača za toaletni papir i doka za iPod. Ponesete svoj iPod u toalet, ukopčate

U našem modernom svijetu, svi mi provodimo sve više vremena sjedeći pred računalom. Osim što nam to kvari oči i pogoduje razvoju hemeroida, često zaboravljamo i na opasnosti od krivog držanja koje šteti kičmi. Dok smo bili djeca, špotali su nas naši roditelji pa smo se bar pred njima morali držati ispravno. Međutim, prepušteni sebi, lako postajemo žrtve bolova u leđima. Na svu sreću, sada možemo nabaviti Visomate, uređaj koji će nas špotati kad roditelji nisu u blizini. Senzor se postavlja na monitor, a pomoću USB kabla napaja se strujom iz računala. Kad se pomaknete iz pravilnog sjedećeg položaja, Visomate se oglašava svjetlosnim i zvučnim alarmom, prevenirajući tako ozbiljne zdravstvene posljedice.

• Zoran Krušvar

zdravlje POSEBNA PONUDA

Tradicija kvalitetne usluge

20. godina Poliklinike Medico

U jednom danu na jednom mjestu Poliklinika Medico osnovana je 1990. godine, vizijom i entuzijazmom prim.dr. Milana Blaževića, dugogodišnjeg vlasnika Poliklinike, tada kao druga privatna zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj te se može smatrati jednom od začetnika privatne prakse u našoj državi. Novoopremljeni medicinski centar zapošljava 78 medicinskih stručnjaka, od kojih je 70 specijalista u 13 medicinskih područja, dok najmodernija dijagnostička i terapijska oprema te individualni pristup svakom pacijentu omogućuju najbolju medicinsku uslugu u najkraćem mogućem roku. Pravilo medicinske izvrsnosti te pristupa svakom pacijentu individualno neka su od temeljnih postulata rada Poliklinike, što je omogućilo dobivanje i recertiﬁciranje ISO-standarda 9000:2001 od 2001. godine, uz misiju Zadovoljstvo pacijenta našom uslugom naš je primarni cilj. Prepoznavši potrebe korisnika naših usluga uveli smo Loyalty kartice Poliklinike Medico. U ponudi imamo dvije vrste kartica: Medico GOLD i Medico BUSINESS. Raspon usluga moguće je prilagoditi individualnim potrebama korisnika. Medico zdravstveni kompleks koji se prostire na tri kata, pruža raspon usluga od pregleda do jednodnevne hospitalizacije u okviru

U LISTOPADU dnevne bolnice. Ova tzv. «inteligentna zgrada» raspolaže s dva 20 preventivnih pregleda za lifta, teretnim i onim za pacijen20 novih pacijenata uz te, a do prijema na prvom katu 20 % popusta vode pokretne stepenice. Na prvom se katu nalaze laboratorij Pregled: osnovne i radiološka dijagnostika poput laboratorijske analize, magnetske rezonance, CT-a, pregled interniste, mamografa i rendgen uređaEKG i UTZ abdomena ja. Prilikom uređenja prostora Cijena: 500,00 kn u kojima se nalazi radiološka oprema poštovani su svi uvjeti zaštite na neposrednu i širu okolinu, a kompletan je sustav zaštite od zračenja projektiran u Institutu Ruđer Bošković. Najveći broj specijalističkih ordinacija smješten je na drugom katu zgrade na kojem se nalaze okulistika, kardiologija s ergometrijom, dezintometrija, pulmologija, neurologija, otorinolaringologija, nefrologija, ortopedija i dermatologija s prostorima za laser. Na drugom se katu nalaze i dvije ginekološke ordinacije, ordinacija za ultrazvuk dojke, a koje su ﬁzički odvojene od ostalih ordinacija te imaju vlastitu čekaonicu kako bi se pacijenticama omogućila privatnost. Najveća novost u radu poliklinike je operacijski blok smješten na trećem katu ustanove, a koji je gotovo u cijelosti namijenjen izvođenju minimalno invazivnih zahvata. Operacijski blok s dnevnom bolnicom prostire se na 170 četvornih metara, a uz dvije operacijske dvorane pacijentima je na raspolaganju i sedam kreveta čime im je omogućena hospitalizacija u trajanju do jednog dana. Na posljednjem katu nalaze se još dvije ordinacije, gastroenterologija i urologija te uprava Poliklinike.

GOLD i BUSINESS kartica za ostvarivanje značajnih pogodnosti pri korištenju naših usluga

Radio Trsat

RADIO TRSAT JURI PUNOM PAROM NAPRIJED! S ljetom – i na ovom se radiju budi vruća kreativna energija koja dosad nije razočarala niti slušatelje, niti klijente. Tajna „dobrog izgleda“ Radio Trsata, krije se upravo u toj čarobnoj energiji s kojom se pristupa svakom poslu – pri čemu se s pažnjom okrećemo i slušateljima i klijentima. Proizvodili jingle, radijski spot, osmišljali emisije – živahnost i predanost vrve iz svih naših djelatnika i suradnika. Radio Trsat dosad je za svoje kreativne reklame bivao nagrađivan na nacionalnom festivalu oglašavanja – FESTO-u u dva navrata, no najveće su ipak one nagrade koje dođu od samih klijenata i slušatelja. Klijenti su zadovoljni svojom autorskom, osobitom i, iznad svega, funkcionalnom reklamom, a slušatelji – zanimljivim reklamnim blokovima koji zbog svoje originalnosti ne odudaraju mnogo od redovnog programa. Osim radijskih spotova, Radio Trsat svojim klijentima i slušateljima nudi i druge oblike oglašavanja koji se uvijek do maksimuma prilagode i jednima i drugima. Slušateljima na način da promidžbene emisije, nagradne igre i čitane poruke ne „ubijaju“ volju za slušanjem, već naprotiv – da ponude upravo one informacije koje će rado poslušati, a klijentima da iz promidžbenog materijala ili ideje izvuku maksimum i upućuju ih na učinkovit način do slušatelja.

Uglavnom, za što god se odlučili na Radio Trsatu – odlučili ste dobro. U jednom paketu, osim obične reklame, dobit ćete puno pozitivne energije te prepoznatljivost i užitak – kako oglašavanja, tako i slušanja oglašivačkih poruka! Svim klijentima omogućeno je savjetovanje s mladim marketinškim stručnjacima koji su svoj zanat „brusili“ godinama u raznim marketinškim agencijama i riječkim medijima tako da će vam u svakoj prilici ponuditi uslugu usklađenu s vašim mogućnostima, s jedne strane, te vašim željama i potrebama, s druge strane. Osim klasičnih reklama i radijskih spotova – možete izabrati nešto za sebe i svoj proizvod iz lepeze radijskih oglašivačkih formi kao što su – plaćene reportaže, personalizirane nagradne igre, javljanja uživo s terena, čitane poruke, pokroviteljstvo emisija ili pojedinih radijskih rubrika, izbor voditelja i slično. Naše je iskustvo pokazalo da odgađanje promocije može dugoročno štetiti ﬁrmi ili proizvodu te donijeti gubitak, više nego li što se na takvoj odluci može uštedjeti. Zbog toga za vas imamo pripremljene pakete, savjetovanje i načine realizacije kojima će se prepoznatljivost vašeg proizvoda ili usluge znatno povećati. Dobrodošli na 87,6 MHz!

PROVJERITE ŠTO SVE RADIO MOŽE UČINITI ZA VAS!

RADIO TRSAT MARKETING: 051 498 810 / 498 814 / 498 816

marketing@radiotrsat.hr 44

znate li...

• da Makedonija „gradi svoju slavnu povijest“? Radi se o projektu Skoplje 2014. kojim se planira u centru Skoplja izgraditi petnaest novih građevine koje stilom datiraju u rasponu od antike do neoklasicizma. Oko građevine bit će raspoređene skulpture spomenika znamenitih ličnosti i simbola iz makedonske povijesti. Preko rijeke Vardar sagradit će se nekoliko mostova. Time makedonska vlada želi povećati zastupljenost spomenika i skulptura koje asociraju na slavnu makedonsku povijest te jačati makedonski identitet. Cijeli projekt stajat će oko 80 milijuna eura, ali predviđanja medija su da će se iznos popeti i do 200 milijuna eura. Struka pak iznosi neslaganje oko ovoga cijeloga megalomanskog projekta jer sugerira kompleks manje vrijednosti i frustracije, a ima i onih koji drže da se nacionalni identitet treba njegovati i poštivati kroz naslijeđe, a ne građenjem novih „starih“ materijalnih vrijednosti. Cijeli ovaj projekt stvorio je podijeljenost i među građanima tako da su mladi za, a stari protiv. Kako će izgledati novo „staro“ Skoplje vidjet ćemo za četiri godine. • da je Cvjenti studio Val galerija jedno od najljepših mjesta u Rijeci? Razlog su svakako cijeli nizovi svježeg i mirisnog cvijeća koje vas tamo svakodnevno očekuje i koje se onda niže u bukete, buketiće, vjenčiće i košarice koje svojom ljepotom mogu svakome uljepšati dan i ukrasiti svaki prostor. Vjenčanja, rođendani, krstitke, pričesti, krizme, poslovna događanja, kao i tužni oproštaji od dragih osoba, trenuci su kada vrijedi otići do ulice Matije Gupca 17 b i odabrati nešto iz predivnog asortimana ove kultne riječke cjećarnice. Ljepota cvijeća, topla i ljubazna usluga i nadasve kreativno slaganje buketa i aranžmana ono su zbog čega vrijedi znati za Cvjetni studio Val. Ako želite ugoditi sebi i uljepšati neki svoj trenutak, onda je vrijeme da razmislite kakav biste Vi buketić željeli.

• da je deset najbolje plaćenih pisaca u godini dana zaradilo 270 milijuna dolara? Iako o piscima znamo da inače slabo zarađuju, ipak postoje i oni kojima se isplati baviti upravo tim zanimanjem. Magazin Forbes sastavio je listu onih koji najviše zarađuju, a oni su sveukupno prošle godine zaradili 270 milijuna dolara. Na prvom mjestu je James Patterson koji je tijekom protekle godine zaradio 70 milijuna dolara, a usto je prošle jeseni potpisao ugovor prema kojem će do kraja 2012. godine napisati 17 knjiga, a za to će dobiti 100 milijuna dolara. Na drugom mjestu je Stephenie Meyer. Na popisu najuspješnijih pisaca, barem što se tiče zarade, su dalje Stephen King, potom autorica ljubića Danielle Steel koja je i u Hrvatskoj dobro poznata. Na petom mjestu je Ken Follet. Slijedi ga Dean Koontz, na sedmom je mjestu Janet Evanovich (spisateljica ljubića pod pseudonimom Stefﬁe Hall), na osmom mjestu je John Grisham, na devetom mjestu je Nicholas Sparks, a posljednjem ovom prestižnom redanju je J. K. Rowling sa zaradom od 10 milijuna dolara. Možda je ipak isplativo biti pisac…

•

da Tower Centar Rijeka uz svoju sadržajnu i bogatu lepezu dućana i robnih marki, kompleksa Cine Star i privlačnu ugostiteljsku ponudu, za svoje kupce redovito organizira tematske evente i atraktivna događanja? Tako je rujan kroz program Happy School bio namijenjen školarcima i njihovim obiteljima, a s ciljem da učenicima i njihovim roditeljima uljepšaju početak školske godine. Cijeli mjesec zamišljen je kao edukativno-zabavno-natjecateljski program, a nakon Vikend škole i sporta, Sve za pet, Puta oko svijeta i Male modne revije i vikenda dječje odjeće, posljednji tjedan koji se održava od 20. do 26. rujna na redu namijenjen je glazbi i tehnici. Tijekom cijelog tjedna predviđena su urnebesna sniženja i akcije u trgovinama s tehnikom i glazbenom opremom, a vrhunac događanja odvijat će se tijekom vikenda, koji je nazvan Vikendom glazbe, plesa i smijeha. Završetak rujanskog Happy School programa obilježit će se više nego veselo i to natjecanjem u smijehu Smijeh za pet, koje je namijenjeno svim uzrastima. Djeco, roditelji, bake, svi mlađi i stariji koji vole i znaju uživati u smijehu, neka se pridruže našoj ekipi i gostima, a podržat će vas i pratiti i po humoru dobro znane i popularne Bijele udovice. Vikend glazbe, plesa i smijeha 25-26.9. subota 16-19 sati Pet minuta slave – 16-18 h - natjecanje u pjevanju i ostalim vještinama sa žirijem -J. Houdekom. Koncert Jacquesa Houdeka - 18-19 h

znate li... Pjenušavi gel za tuširanje Calanques, 250 Ml, pruža osjećaj kao da ste za ljetnog dana zaronili u kristalno modro more Calanquesa, a svojom jedinstvenom teksturom zračnih mjehurića i svježim iskričavim mirisom oživljava tijelo i duh. Umirujuće mlijeko za tijelo Calanques, čija njegujuća formula savršeno hrani i umiruje kožu cijeloga tijela. Sapun u obliku bove prekrasnim mirisom podsjeća na ljeto i more. Njegova biljna pjenušava baza nježno čisti kožu te je namiruje svježim iskričavim i vodenastim mirisom, a kako ima konopac možete ga objesiti kao ukras u kupaonici.

nedjelja 16-19 sati Smijeh za pet - natjecanje za najbolje ispričani vic. Potraga za školskim blagom - potraga za školskim blagom po određenim trgovinama TCR-a . U mjesecu listopadu Tower Centar svoje posjetitelje želi obradovati Danima degustacija, a sve u ozračju bogate jeseni i njenih raskošnih plodova. Posjetitelji će tako imati prilike uživati kako u plodovima prirode, tako i u finim proizvodima s našeg tržišta, a odazovete li se, možda ćete baš Vi biti jedan od sretnika koji će osvojiti fine i vrijedne nagrade. O svemu ćete biti pravovremeno i stalno informirani putem medija, ali već sada zacrtajte u svoj kalendar posjete Tower Centru u listopadu i uživajte u jesenjem shoppingu i zanimljivim, finim i ukusnim Danima degustacija.

• da je Calanques toplo sunčano mjestašce pored mora koje budi sva osjetila, mediteranski krajolik na jugoistoku Francuske koji je postao inspiracija za kreiranje linije Calanques - posebne uniseks linije za njegu tijela, ograničenog izdanja? Krajolik Calanques ima iznimnu prirodu koja oduzima dah. Blistava bjelina visokih stijena koje se nadvijaju nad uvalama u kontrastu je s intenzivnim plavetnilom mora i neba. Svaka mala uvala krije novu pustolovinu. Morski povjetarac zrakom nosi zrnca soli, a aromatično bilje na kopnu širi opojan miris… Miris uz koji možete zamisliti da ste na odmoru, da uživate u opojnim trenucima mira, prirode i opuštanja. Upravo u ovim ranim jesenjim danima posebno je važno zadržati trenutke ljeta u sebi, njegove nijanse, boje i toplinu, a sve to daruje iznimna snaga i aromatičnost ove linije. Linija Calanques u sebi sadrži Eau de Toilette, pjenušavi gel za tuširanje, umirujuće mlijeko za tijelo, sapun u obliku bove, morsku sol za kupku i piling za tijelo. Eau de Toilette, čiji miris podjednako oduševljava i muškarce i žene, pun je svježine i sunca i vodi vas u plavetnilo netaknute prirode parka Calagnes. Kao i cijela linija sadrži eterična ulja bora i ekstrakt motara, upotpunjen ﬁnim citričnim notama, divljim jasminom, plavom algom i čempresom. Linija za njegu tijela bazno sadrži eterična ulja bora i ekstrakt motara, a svojim mirisom i prirodnim sastojcima uljepšat će vaš dan.

Morska sol za kupanje je poput osvježavajućeg skoka u more. Zahvaljujući solima iz Mediteranskog mora ova morska sol vodu čini prekrasno plavom i ispunjava je svježim mirisom. Piling s pravim komadićima morske trave i morske soli učinkovito odstranjuje odumrle stanice kože te tako čuva lijepu i jednakomjernu preplanulost kože, čineći je čistom, mekom i proﬁnjeno namirisanom. Zadržite tragove ljeta i njegovu toplu ljepotu na sebi, koju vam pruža Calanques svojim mediteranskim mirisima i prirodnim esencijama eteričnih bilja. Calanques proizvodi L'Occitane.

• da se svjetski poznati Oxfordski rječnik više neće tiskati? Zbog utjecaja interneta na prodaju tiskanih izdanja i sve veće popularnosti elektroničkih čitača knjiga, statistike pokazuju da se prodaja tiskanih izdanja rječnika značajno smanjila. Zadnje izdanje Oxfordskog rječnika izašlo je 1989. Otada na leksikografskoj građi radi 80 leksikografa. Treća edicija Oxfordskog rječnika izaći će isključivo u elektroničkom obliku, a cjelokupna građa bit će elektronički objavljena u prosincu ove godine te sadržajno neće odstupati od tiskanih izdanja na kakva smo dosad navikli.

kako potrošiti bogatstvo

Staklena kućica Ako ne živite u Hrvatskoj, jer između ljetovališta na Bahamima, zimovališta u Švicarskoj i van sezonskih odmora u Dubaiu ovdje rijetko stižete, možda vas više ne muči recesija niti stanje na tržištu nekretnina. U tom se slučaju možete družiti sa Steveom Hermannom, arhitektom iz Los Angelesa, poznatim po njegovim modernim dizajnima. Reklo bi se da njega stanje na tržištu nekretnina svakako ne zabrinjava, jer eto, radi neometano. Pa je tako pred nekoliko mjeseci u Montecitu u Kaliforniji dovršio projekt "Stakleni paviljon". Na oko 14 000 kvadrata zemljišta, podignuo je ljupku kućicu od oko 1300 kvadrata. Lijepa okućnica dozvolila mu je da kuću opremi staklenim zidovima, kako bi se unutar nje stanovnici mogli osjećati sjedinjeno s prirodom. Gospodin Hermann kaže da je radio tu kuću za sebe, što svaki trgovac nekretninama voli reći potencijalnom kupcu. A potencijalni kupac morat će izdvojiti oko 35 milijuna dolara za kuću, dok se o namještaju koji je također dizajnirao Hermann može pregovarati. Veliki plus za ovu kuću jest taj što unatoč veličini ima relativno malo zidova za krečenje, ali minus je kad treba oprati prozore, ili kad želite zabiti čavlić i objesiti sliku.

Legendarna katana Naravno, jasno vam je da je kuća građena suvremenom tehnologijom i da su stakla pojačana, osim toga ima i alarme i slično – ali staklo je ipak staklo. Prozirno je, kroz njega se vidi sav vaš imetak i može se dogoditi da se u staklenoj kući osjetite pomalo nezaštićeno. U tu svrhu predlažemo da se naoružate – ali, naravno, sa stilom. Automatsko oružje i bacače granata je u Kaliforniji ionako još uvijek ilegalno posjedovati (čovjeka čudi s obzirom na to da imaju Terminatora za guvernera) pa iskoristite priliku i nabavite

oružje koje je ne samo legalno, nego i estetski prihvatljivo: katanu. Legendarni japanski mačevi postali su širom svijeta popularni prvenstveno zahvaljujući ﬁlmovima i drugim popularnim medijima, iako su zbog svojih fantastičnih performansi, mističnog statusa i fanatično savršene izrade pažnju kolekcionara privlačili i ranije. Gospodin Walter Ames Compton sakupljao ih je još od tridesetih godina prošlog stoljeća pa je 1992., dvije godine nakon njegove smrti, njegova kolekcija od čak 1100 japanskih mačeva prodana na aukciji za ukupno osam milijuna dolara. Najveći interes privukao je mač iz 13. stoljeća, iz takozvanog Kamakura razdoblja, koji je postigao cijenu od 418.000,00 dolara. Učinkovit, ima psihološki faktor, a i lijepo izgleda na stalku.

Japanska lubenica Istina, netko će primijetiti da ako mačem želite braniti kuću i svoju sigurnost, bilo bi dobro naučiti mahati istim. Zbog izbjegavanja zakonskih komplikacija, preporučujemo vježbanje na neživim objektima. Na primjer, lubenice su zgodne jer oblikom i crvenom bojom unutrašnjosti podsjećaju na glave potencijalnih zlikovaca. Kako je mač japanski, uklapa se da i lubenica bude japanska, to jest densuke – vrsta crne lubenice koja se uzgaja samo na otoku Hokkaido. Densuke je raritetna biljka, u čitavom se Japanu tijekom godine sakupi samo oko 10 000 plodova. Zbog toga je cijena jedne lubenice obično oko 250 dolara, međutim na aukciji 2008. najljepša lubenica prodana je po cijeni od 6.100,00 dolara, što je čini poželjnim dodatkom voćnoj salati ili adekvatnim pomagalom za vježbu rukovanja katanom.

• Zoran Krušvar 47

pišem...

Ljubavna priča broj dvadeset i šest "Prošlo je šest i još ga nema. A u pet i dvadeset uvijek dolazi. I jučer je kasnio, došao je u pet i četrdeset", Dajana je stajala uz prozor, u bijeloj spavaćici koja je pasala uz zavjesu, pomaknutu tek toliko da njene zelene oči mogu provirivati na ulicu. Kroz prozorsko staklo probijalo se brundanje automobilskih motora u sporom slalomu kroz naselje. Žene koje su inače kuckale peticama po asfaltu i šuškale najlonskim vrećicama s usput kupljenim artiklima, danas su bile, činilo se, izrezane iz nekog nijemog filma – njihove zvukove staklo je uspješno filtriralo. Poplava ljudi koji su se vraćali kućama s posla jenjavala je, a Sanjin još uvijek nije uparkirao svoju Astru na mjesto koje ga je čekalo pod amulom. Dajana je stisnula prste u šaku, gužvajući tkaninu zavjese i utiskujući dezen u kožu. "Prazno." "Što si rekla?" Silvana je za kuhinjskim stolom pravila društvo šalici čaja iz koje se dizao stup pare i širio miris mente. Nosila je pomodne, tvornički izlizane traperice, bijelu košulju i crni vuneni džemper. Uvijek je nosila traperice, košulju i džemper. Dajana se ponekad pitala bi li je uopće prepoznala da se presvuče, ali sad nije imala vremena razmišljati o tome. Sad je razmišljala o Sanjinu: "Prazno. Rekla sam da mu je mjesto još uvijek prazno. A ja znam kad mu

posao završava, nisam ja luda!" "Naravno", otpuhnula je Silvana i zakolutala očima "To je tipična muška strategija - natjerati ženu da misli kako je luda ako se pita gdje je on i zašto kasni. Jer nije on kriv što se kurva okolo, nego si ti luda što se pitaš gdje je. I s kim." Dajana je oprezno pustila zavjesu, kao dijete koje tek uči samostalno hodati i nesigurno zakoračila prema stolu. Glas joj je drhtao poput želatine iz crtića, suglasnik lijevo, samoglasnik desno: "Misliš da je? Da je sad s nekom?" rekla je tiho, jer su zidovi tanki i susjedi uvijek slušaju i prepričavaju. Uhvatila se za naslon stolice, tražeći sigurnost i stabilnost pa rekla još tiše, stišćući oči kao da kuje zavjeru: "Jer ja mislim da je. Samo ne znam s kojom. To me najviše muči. Ne znam zašto, ali najviše me muči to s kojom se droljom navlači dok ga ja kući čekam." Silvana je provukla prste kroz paru kao da tako provjerava temperaturu čaja, a onda potvrdila kimanjem: "Dobro misliš. On ti, draga, nije vjeran. A sumnjam na dvije." Dajani se zavrtjelo u glavi i morala je sjesti. Njene noge previše su se tresle. Pomaknula je stolicu i skljokala se na nju, zgrabivši rukama stol,

onako kako je htjela zgrabiti svoj život da se ne raspadne: "Jedna je sigurno ona tajnica iz njegove firme! Je l' da!?" gotovo je zajecala Dajana, grčevito stišćući stol, kao da želi ižmikati jelovinu i sasvim zaboravivši na radoznale susjede. "Odvratna je! Ima noge i struk kao barbika, ja ne znam, ja mislim da ona uopće ne jede!" Silvana je posprdno odmahnula rukom: "Takve se samo muškarcima hrane, draga. Neću ni pitati kakvu odjeću nosi na posao, kladim se da u ormaru nema suknju koja pokriva koljena!" "Ona u kojoj sam je ja vidjela nije bila ni blizu. A vidjela sam je usred zime. Ljeti valjda gola dolazi u ured." "Mislim da se za nju s razlogom brineš. Imam takav feeling. A i ona druga je prava droljica." "E, a koja je ta druga? Na koju misliš?" "Susjeda. Ona srednjoškolka s trećeg kata. Mala Šepićka. Njeni vršnjaci su balave budale pa gleda starije muškarce. Gleda ti Sanjina... Ma daj, zar nisi vidjela?" "Jesam, vidjela sam! Ali nisam htjela vjerovati. Da gleda! Daje mu se očima! Znaš kako se vrpolji pred njim, kao da ima mikser u onoj stvari! Kao da mu govori: 'daj mi bananu da ti napravim frape, tako pjenast još nisi probao!' A ja sam mislila da... da... da si to samo umišljam! Kao, ne bi on, nikad... pa ne bi s djetetom. A on se u liftu vozi s njom i kad izađe miriše na njezin jeftini parfem..." "Ništa ti, draga moja, ne umišljaš. Pa to ti svi znaju. Samo ti neće reći, nego te sažaljivo gledaju i šapću ti iza leđa, kako si brižna i kako se onaj tvoj okolo navlači s kojom god stigne, a ti si glupa i ništa ne vidiš. Eto, to pričaju o tebi. I kad te sretnu na hodniku ili stubištu, ne žele pričati s tobom." "Da! Kao da sam ja zadnje smeće, a ne on! Jučer sam srela susjeda Tomića, samo je kimnuo, promumljao nešto i odmah pogled u stranu i ubrzao korak. Ja sam htjela pričati s njim, a on – ništa. Kao da mi nije susjed." "Naravno. Jer zna s kim te sve Sanjin vara, zato ne želi pričati. Neugodno mu je. Ali drži mušku stranu, svinja jedna! Budi sigurna da sa Sanjinom priča. I smiju se zajedno, smiju se kad mu Sanjin šapne kako je u liftu skidao gaćice srednjoškolki ili kako je poderao najlonke tajnici. A tebi se smiju kako si naivna i jadna, obična šlapa koju ostavi doma i mota je kako mu padne napamet." "E, neće više, smeće jedno! Neće više!" Na polici je stajala uokvirena fotografija s vjenčanja, Sanjin u crnom svečanom odijelu, Dajana u vjenčanici boje šampanjca. Mladi, zaljubljeni i nasmiješeni. Srušila ju je na pod i zgazila papučom, lomeći vitičasti okvir. Njegova zbirka jazz CD-a zauzimala je drugu policu. Samo jedan potez ruke trebao je da se čitava kolekcija raspe po sobi, a onda je iz kuhinje donijela bat kojim tuče šnicle i počela zamahivati, zamišljajući njegovo lice i lica njegovih ljubavnica, znanih i neznanih. "Tako je! Udari!" vikala je Silvana dok su krhotine plastike frcale po sobi kao iskre s pogrebne lomače "Zaslužio je! Svinja nevjerna!" Dajana se zajapurila udarajući, njeno lice nasuprot bjelini spavaćice izgledalo je kao crveno sunce na japanskoj zastavi. Zanesena osvetničkim bijesom, nije čula ključ u bravi i otvaranje vrata. "Dajana!" viknuo je Sanjin ulazeći u stan. "Stoko jedna!!" zaurlala je ona i zavitlala mu čekić u glavu. Nije pogodila;

čekić se odbio od zida ostavivši upečatljiv trag, da bi zatim završio u krošnji nevinog fikusa, polomivši mu jednu od grana. "Ubij ga! Ubij!" Silvana je vrištala sa stolice, a Dajana je nasrnula na njega, želeći mu noktima iščupati nevjerno srce. On ju je zgrabio za ruke, pokušavajući je obuzdati dok ga je optuživala: "S kojom si kurvom bio?! S kojom!?" suze su joj se slijevale niz lice, a slina je iz iskrivljenih usta prskala sa svakom novom uvredom "Đubre jedno! Gdje si bio?!" On je bio krupniji i jači, uspio ju je obgrliti i stisnuti joj ruke uz tijelo. Pokušao ju je umiriti riječima, ali i njegov glas je bio na rubu pucanja: "Smiri se! Dajana! Bio sam ti po lijekove! Po lijekove sam išao..." "Laže! Laže!" vikala je Silvana. "Lažeš! Ti me varaš! Varaš me!" koprcala se u njegovom čvrstom stisku, udarajući ga petom po cjevanicama. Bio joj je iza leđa pa nije mogla vidjeti suze u njegovim očima, ali mogla ih je čuti dok joj je govorio: "Ma ne varam te! Smiri se Dajana, molim te. Donio sam ti tablete..." "Neću tablete! Ne trebaju mi nikakve tablete, ti mene samo praviš ludom! Znam to! I Silvana isto tako misli!" Stisnuo ju je malo čvršće i srušio se na koljena, povlačeći je sa sobom na pod. Osjetila je njegovo lice uz svoje i njegov isprekidani dah na svojoj mokroj koži, dok su se njegove riječi kotrljale nošene tugom: "Dušo... Silvane nema. Ne postoji nikakva Silvana, ne poznaješ nikoga tko se tako zove." "Evo je ovdje, gledaj! Gledaj!" Dajana je pogledom pokazivala prema stolici na kojoj je nijemo sjedila Silvana i mehanički odmahivala glavom lijevo, desno, lijevo, desno... iz šalice se prestala dizati para. "Ljubavi, tu nema nikoga..." "Silvana, reci mu... Silvana..." Ali Silvana je izblijedjela kao snovi na suncu. Ostala je samo prazna stolica i prazna šalica, hladna i suha, onakva kakvu je izvadila iz ormara i stavila na stol. Sanjin je Dajanu zagrlio i držao čvrsto, a ona se u njegovim rukama raspala u hrpu jecaja. Prestala se opirati, nije imala snage ni želje. Htjela je samo zaroniti licem u njegov zagrljaj, da ne vidi i ne čuje ništa, ni stvarnost ni priviđenja. Sjedili su u hrpi krhotina i zajedno plakali, njegove su suze kapale i tekle niz njeno čelo, ispirući zloduhe koji su se iza nakotili. "Imaš lijek... popit ćeš ga i bit ćeš bolje... bit ćeš bolje, ljubavi", jecao je Sanjin, znajući da laže, ali nadajući se da će možda, ako dovoljno jako vjeruje, postati istina. "Ne plači, ja sam tu s tobom i čuvam te. Uvijek... uvijek..." Sjedili su tako dugo, zagrljeni, izmoreni i mokri od suza. Kaos se širio oko njih, reflektirajući se od tisuću komadića rasutih po podu, raspršenih kao slika čiji se okvir više ne može sastaviti. Ali usred svega, oni su bili zajedno, stisnuti kao jedno tijelo koje još uvijek živi i koje ne odustaje.

• David Šnajder 49

horoskop OVAN Tko prema drugima nema nježnosti, nema ni vjere. (Muhamed) Ona: Stižu dobre vijesti. Opušteni i prijateljski raspoloženi dobivate pozitivnu potporu okoline. Povjerenje (vjera) pomiče i planine. Ključna riječ: drskost. Vulgarnog muškarca koji umišlja da je duhovit, ne treba trpjeti. On: Razdražljiv. Ako ne uspijevate obuzdati ljutnju, izrazite je na originalan način. I srdžba može biti simpatična. Uglavnom, ne ﬁksirajte se na zamišljene neprijatelje. Treba dati prostora emotivnom životu.

RAK Samo se srcem može ispravno vidjeti. Ono bitno oku je nevidljivo. (Antoine de Saint-Exupéry) Ona: Mars i Venera su još uvijek zajedno i pružaju potporu vašoj vezi. Povratak na posao mogao bi vam donijeti neriješene račune. No, emotivan život bit će odlična kompenzacija tome. Ključna riječ: besplatno. Pridavati pažnju, ali velikodušno. On: Nesiguran. Vaša profesionalna budućnost remeti vam opušten povratak s godišnjeg. No, u ovoj situaciji nitko ne može računati na prevelike garancije.

VAGA Da bi se bolje cijenilo prijateljstvo potrebno je isprobati ljubav. (Nicolas de Chamfort) Ona: Sljedeće dvije godine provest ćete uz Saturn, no nemojte se preventivno plašiti. Svakodnevni utjecaj ovog planete može biti as iz rukava ako odigrate u harmoniji s vašom osobnosti. Ključna riječ: poštenje. Laži? Samo ako su neophodne. On: Ponavljajući. Poneke navike koje mogu stvarati zamor ne dopuštaju pupoljcima novina da se razviju. Kako biti još uvijek zanimljiv prijateljima i ljubavima? Eto pravog pitanja.

JARAC All the lonely people, where do they all come from? (The Beatles) Ona: Promatrate li svijet oko sebe, primijetit ćete usamljenost, čak i kod osoba koje imaju bogat profesionalni, obiteljski i ljubavni život. Cijenite prijateljstva i ne uzimajte zdravo za gotovo pažnju vama dragih osoba. Ključna riječ: prevara. Provjeravajte kako biste izbjegli štetu. On: Zaposlen. Pokazujete veliku eﬁkasnost na poslu, ali to je tek pozitivan rezultat negativne pojave: stresa. Zasigurno se nećete opustiti u zagrljaju ljubavi.

BIK Ljubav na koju je smrt stavila žig, vrijeme neće ohladiti niti rival ukrasti, niti laž izdati. (L. Byron) Ona: Mars i Venera unose fatalizam u vaš život s partnerom. To vrijedi dvostrano. Nešto bi moglo završiti, nešto što je završeno moglo bi početi. Pouzdajte se u iskonsku vedrinu. Ključna riječ: more. On: Romantičan. Ljubav i eros idu zajedno. Jeste li zbog toga toliko zahtjevni u pogledu vaše partnerice? To je u redu, no pripremite se za podjednako snažni prijedlog s druge strane.

LAV Kad sretnem prostitutke, ne govore ni o čemu osim o duši i Bogu. Srećem i mnoge askete i monahe koji ne govore ni o čemu drugom doli o seksu. (Osho Rajneesh) Ona: Čuvajte se lažnih moralista koji samo propovijedaju. Nikada kao sada niste imali potrebu biti okruženi realnim i korektnim osobama. Došlo je vrijeme da proširite krug poznanstava dajući prednost osobama svježih ideja. Ključna riječ: plemenitost. On: Melankoličan. Vaš znak je snažan. Ne padajte u depresiju i ne uvaljujte se u tugu.

ŠKORPION Imam kult jednostavnih radosti. One su posljednje skrovište kompleksnog uma. (Oscar Wilde) Ona: Raspoloženje i intelektualna energija su na maksimumu. Sad je trenutak da živite posao i osjećaje (koji se nanovo bude) punim plućima. Ključna riječ: snaga. Ne trošite je u igricama moći. On: Emotivan. Niste znali da ljubav može dotaknuti najdublje dijelove vaše duše. Prvi put nakon dugo vremena bi mogli poželjeti apsolutan angažman, gotovo mistično prepuštanje. Ostaje vam samo izabrati pravu ženu.

VODENJAK U mogućnosti sam spoznati beskraj. Želim da ova pustolovina, moj život, ne završi nikad.(De Beauvoir) Ona: Vratili ste se s odmora i možda vam se čini da vaša veza ide kraju. Dajte njemu još jednu šansu. Ključna riječ: voda. Jedno iznimno važno dobro za podijeliti s drugima u pustinji. On: Tehnoentuzijast. Partnerica bi možda htjela provesti večer u dobrom društvu, možda i pogledati pokoji dobar ﬁlm… Stoga, izbjegavajte provođenje vremena isključivo pred kompjutorom.

BLIZANCI Očito je ono što se nikad ne vidi sve dok se ne istakne s krajnjom jednostavnošću. (Khalil Gibran) Ona: Sad kada su prošli planeti ljubavi, snagu crpite iz Saturna: vrijeme je stabilnosti i realizacije planova. Istovremeno, možda morate prihvatiti jedno sentimentalno razočaranje. Posvetiti se trenutku samoće. Ključna riječ: prosudba. On: Levantinac. Nakon igrica i malih laži, netko se možda i požali na vaš modus operandi. Zabavna je to igra, ali prije ili kasnije ćete dodijati.

DJEVICA U matematici je umijeće postavljanja pitanja cjenjenije od davanja odgovora i rješenja. (Georg Cantor) Ona: Putujete uz potporu Merkura, a svoje logičke mogućnosti izražavate karizmom. Budite ponosni što možete postavljati prava pitanja, osim što znate davati i odgovore. Ključna riječ: „svijet koji dolazi“ - biblijska metafora za Raj. Na kraju dolazi čovjek kojega ste čekali. On: Osnažen. Osjećaj regeneracije oslobađa u vama potrebu da se dokazujete. Koristite više diplomaciju.

STRIJELAC Koja je zadaća jednog učitelja? Naučiti vas smijati se. (Anthony de Mello) Ona: Budite dobre učenice i u učenju optimizma. Vašem životu potrebna je relaksacija, optimizam i trunčica dobrog raspoloženja. Oslobodite se ozbiljnih pogleda na svijet. Ključna riječ: shopping. To je nakraju velikodušnost prema sebi samome. On: Aktivan. Neprijateljski nastrojen Merkur mogao bi donijeti niz nepredvidivih situacija kojima se trebate suprotstaviti otvorenim umom, spremnosti duha i brzim reakcijama.

RIBE Osoba koja se ne bori, ne živi. U najbolju ruku preživljava. (Oriana Fallaci) Ona: Ponekad treba sudjelovati u ratovima i suprotstaviti se neprijateljima koji, poput neke bolesti, nemaju lice. Netko kome ste potrebni traži od vas potporu, upute i ohrabrenje – možda starija rodbina, partner, prijateljica, kolega... Ključna riječ: fertilnost. Zvijezde kažu da. On: Revanšist. Ako tijekom ljeta niste doživjeli dovoljno pustolovina, prilike se ukazuju u rujnu.

Znate, zar ne? Neke stvari su uvijek in... Adresa: OUTLET na Žabici Krešimirova 2d, Rijeka

Najpoznatiji brendovi sunčanih naočala i dioptrijskih okvira po sniženim OUTLET cijenama!

OČNA POLIKLINIKA "SV. LUCIJA" -Specijalistički pregledi Ljudevita Adamića 13, Rijeka Telefon: 051 / 332 120

Rijeka:

Opatija:

Krk:

Korzo 2F, Krešimirova 2D, Kvaternikova 62

Maršala Tita 73/3

Strossmayerova 23

Crikvenica:

Mali Lošinj:

Frankopanska 3

Priko 40

i sec e j 12 m S o 8,9% d R e m j NE ato I iran m t D i a % d k re ija m o 25 k c o d o n k e n nj A anje mat laća m a p s k o s a čn ta s • Be arti a k r i o 60 insk v o t • Do o za g i t s u Pop

Ugradbeni ormari i klizne stjene po vašoj mjeri Pitajte prijatelje ili provjerite na www.eduro.hr POSLOVNICA RIJEKA Strossmayerova 13b (100 m iznad Hotela Neboder) tel. 051 377 317, 377 318 - fax. 377 319 e-mail: rijeka@eduro.hr 52

POSLOVNICA PULA Labinska 2/c 1 kat tel. 052 517 775 fax. 052 517 776 e-mail: pula@eduro.hr

(Sedam godina garancije. Kvaliteta za cijeli život)