1
priča s naslovnice
Teklić br. 146, prosinac/siječanj 2011.
IMPRESSUM Glavna urednica: Dunja Pavešić Dizajn i grafička priprema: Robert Vrkić
Tonka svojim novim outfitom zasjenila sve prisutne
Voditelj prodaje & brand manager za Teklić: Emira Brkić Novinari: Tajana Petrović Čemeljić, Ivica Vrkić, Dunja Pavešić, Zoran Krušvar, Tanja Diklić, Dorotea Orlović, David Šnajder, Ana-Marija Vizintin, Marina Babić, Nina Goleš, Nikola Pavešić, Ivana Babić
Ako je suditi po Tonkinu osvježenom izgledu, ove su zime prirodno i bijelo apsolutni must have!
Fotografi: PIXSELL, Damir Škomrlj, Šime Eškinja, Rino Gropuzzo, Nikola Turina Lektor: Marina Babić
Tko kaže da se i za posjet dućanu ne treba urediti? Uz malo truda i osjećaja za stil, u gotovo svakoj prilici može se ukusno izgledati, baš kao što možemo vidjeti na primjeru lijepe Riječanke Tonke – kraljice svih mlijeka. Bilo u hladnjaku, na polici ili za stolom u domaćem ozračju, svježe mlijeko Tonka blista zahvaljujući novom dizajnu i Tetra Pak pakiranju. Nova Tetra Pak ambalaža nudi sve prednosti modernog pakiranja, kao što je nevjerojatna lakoća otvaranja i zatvaranja navojnim čepom, ambalaža koja čuva izvornu svježinu i nutritivne vrijednosti mlijeka te praktičnost četvrtastog oblika koji pristaje svakom hladnjaku u svakom domaćinstvu. Naravno, veličanstvenost svježeg mlijeka Tonka ne zaustavlja se samo na vanjštini. Na kvalitetu mlijeka utječe kvaliteta okoliša, a pašnjaci Gorskog kotara, Istre i Like s kojih dolazi mlijeko Tonka još su uvijek nezagađeni pesticidima, voda je visoke kvalitete, a zrak pročišćen šumama i blizinom mora. U PIK-u Rijeka transport i manipulacija mlijekom svedeni su na minimum jer se mlijeko prerađuje u blizini područja proizvodnje, zato Tonka zadržava izvorni okus i maksimalnu prehrambenu vrijednost – Tonka je mlijeko s okusom mlijeka!
Izdavač: Libra d.o.o, Veslarska 8, Rijeka Tisak: Tiskara Vjesnik, Zagreb
MJESTA DISTRIBUCIJE: RIJEKA I KVARNER
Tonka se zaista ističe svojim čistim, djevičanskim izgledom, baš kao i nezamjenjivim okusom domaćeg mlijeka koje će oduševiti i one sa znalačkim nepcima. U mliječnom asortimanu branda Tonka PIK nudi Tonka trajno mlijeko u Tetra Pak ambalaži s 3,2%, 2,8% i 1,0% mliječne masti. A od tog istog kvalitetnog Tonka mlijeka PIK bez dodatka konzervansa priprema izvrsne Tonka jogurte: obični, tekući, voćni jogurti Frutonka, jogurti za jačanje obrambenih sposobnosti organizma Vitonka, te jogurte namjenjene djeci Tonkica. Riječ je o napicima prepoznatljive kvalitete, bogatim mliječnim kulturama koje djeluju na crijevnu mikrofloru i regulaciju probave. Uz jogurte, u mliječnoj obitelji Tonka proizvoda nalaze se i kiselo mlijeko, kiselo i slatko vrhnje, svježi posni i polumasni sir, kao i mliječni namaz. Sve prirodno, izvorno, zdravo i nadasve ukusno. Jer, znate već i sami - Tonka je mlijeko s okusom mlijeka!
Trafike: u Ciottinoj ulici; Dome, Verdijeva 11; Dome, Riva bb; D&M, I. Henckea 2a; Sušak, Strossmayerova (HKD); Roma, Matulji; Španjulet 1, Zamet i Španjulet 2 i 3, Viškovo; Knjižara VBZ - Korzo, No1-Dolac; Papirnica Ilkom, Bačvarska 1/a; Knjižara PROFIL u Tower centru Rijeka; Miss Tabaco Shop (Hotel Savoy), Opatija, M. Tita 127, Fuzija, Strohalova ulica (kod FINE); Miryam, Erazma Barčića 13; Dallas Music Shop, Splitska 2a; Dallas Rijeka-Paris-Texas, Matije Gupca 3a
ISTRA Pula: Erni 2, Rakovčeva bb; Erni 1, Riva bb; Točkica, Kranjčevićeva bb; Zaro, Gajeva 2 Vodnjan: Trafika kraj željezničkog prijelaza Žminj: Glas Istre, Pazinska cesta bb Pazin: Glas Istre na autobusnom kolodvoru (Šetalište Pazinske gimnazije bb), Glas Istre kraj Trga Slobode (25. rujna 1943. bb), Nina, Stari trg bb Podružnice i poslovnice PBZ-a u Primorskogoranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji
PRODAJA OGLASNOG PROSTORA: tel: 051 338 208 e-mail: teklic@libra.com.hr Samo klikni www.teklic.hr Zabranjeno je preuzimanje tekstova, dizajna i rubrika bez odobrenja Izdavača.
2
3
Godišnja akcija od 1.1. do 31.12. PAKET 1: NEDJELJA RADI (za sve klijente po stalnim cijenama i uvjetima)
- najmanje 3 emitiranja spota dnevno kroz tjedan dana – 2 emitiranja spota u istom trajanju NEDJELJOM PO 1 KUNU (7-17 sati) - najmanje 6 emitiranja spota dnevno kroz tjedan dana - 4 emitiranja spota u istom trajanju NEDJELJOM PO 1 KUNU (3 x 7-17, 1 x 17-20 sati)
PAKET 2: UGOSTITELJSKI PAKET (za ugostiteljske objekte i usluge – restorane, pečenjare, pizzerie, fast foodove, dostave gotovih jela, kafiće, hotele i srodne djelatnosti ugošćavanja hranom, pićem i smještajem - osim kladionica i kockarnica)
BONUS: ZA NAJMANJE 40 EMITIRANJA SPOTA TIJEKOM 30 DANA – 1 emisija 5 minuta = 1 KUNA
95,1 102,7 104,7
PAKET 3: ZABAVNI PAKET (za sve vrste zabavnih priredbi, kino predstava, glazbenih i filmskih izdanja)
BONUS: ZA NAJMANJE 2 EMITIRANJA SPOTA DNEVNO DO 20 SATI – 1 emitiranje spota istog trajanja iza 20 sati = 1 KUNA
PAKET 4: NEKRETNINE (prodaja i kupnja nekretnina, građevinske tvrtke i agencije za nekretnine)
BONUS: ZA 3 I VIŠE EMITIRANJA SPOTA DNEVNO IZA 7 SATI – 1 emitiranje spota istog trajanja 6-7 sati = 1 KUNA
PAKET 5: LJEPOTA I ZDRAVLJE (kozmetički, frizerski i srodni saloni, wellness, teretane, klinike)
BONUS : ZA NAJMANJE 40 EMITIRANJA SPOTA KROZ 30 DANA - 5 emitiranja spota istog trajanja iza 20 sati PO 1 KUNU + 1 emisija 5 minuta iza 20 sati = 1 KUNA
CIJENE I UVJETI ZA PAKETE 2, 3, 4, 5 OD SADA 24 SATA ZA REKLAMIRANJE! 15" 6-7h : 150,00 7-17h : 225,00 17-20h : 30" 6-7h : 220,00 7-17h : 330,00 17-20h : 40" 6-7h : 270,00 7-17h : 405,00 17-20h : 50" 6-7h : 320,00 7-17h : 480,00 17-20h : 60" 6-7h : 350,00 7-17h : 525,00 17-20h :
4
150,00 220,00 270,00 320,00 350,00
20-24h : 45,00* 20-24h : 66,00 20-24h : 81,00 20-24h : 96,00 20-24h : 105,00
*narudžba – najmanje 15 emitiranja u mjesec dana *popusti kao na redovna emitiranja (mjesečni i godišnji) *obvezno avansno plaćanje i 5% avansnog popusta je uključeno u cijenu *agencijama samo osnovni popust (15 %), ali se pribraja realizaciji
Sadržaj
Prijatelj U životu je najvažnije napraviti pravu stvar u pravo vrijeme. Ili reagirati baš na vrijeme, ni prerano ni prekasno. I zato mi nekako ne paše previše kada se božićne lampice pale prerano, dok još jesenji dani svojim baršunastim zrakom zazivaju mir i pokoji nostalgičan trenutak, prijeko potreban onom romantičnom djeliću osobnosti koji čuči u svima nama. Stoga ova kriza, ma koliko god teška i za neke (ne) pravedna bila, donosi i dobre stvari. Ove se godine izlozi nisu tako rano kitili i zamotavali u božićno ruho. A s druge strane lampica i veselja mora biti, neka ljudi uživaju u tim sitnim svjetlećim radostima, u toj toplini i šušuru šarenih lampica, treba nam to, samo sve u svoje vrijeme, sve u pravom trenutku. U pravom trenutku trebate imati i prijatelje, oni su možda najčvršća nit koja povezuje naše snove i stvarnost. Daju ljepši smisao našim životima, tu su da daju savjete, analiziraju i ponekad pametuju, pojave se kada nam trebaju i pomažu kad mogu u raznim životnim situacijama, zauvijek i u svim vremenima. Prijatelje ne viđamo koliko bismo željeli, sretni smo ako s njima uspijemo organizirati nekoliko večera godišnje, ako jedni drugima uspijemo čestitati rođendan ili učiniti neku uslugu, naravno, po mogućnosti opet na vrijeme. Ali ono što od njih dobijemo ima blažen učinak na nas, ta energija puni nas i tjera dalje. Prijateljstva su razna, mogu biti brzinska ili sustavna, odnosno povremena ili stalna, stara ili novija, uvjetovana svim i svačim, a najčešće tempom života i obavezama koje imamo. Možda je najbolja definicija ona koja kaže da se u društvu svojih prijatelja osjećamo potpuno i jako dobro. Ako neki puta smatrate da zaslužujete više pažnje od svojih prijatelja recite im to, iskomunicirajte potrebu da odnos bude čvršći. U konačnici to za njih može biti itekako lijep kompliment. Budite dobronamjerni, objektivni, puni podrške prema prijateljima i ne zaboravite im pokazati zahvalnost za to što postoje. Neki puta možete malo i zažmiriti, ako se netko od vas ustane na lijevu nogu toga dana nemojte reagirati nego se sjetite svih lijepih dosadašnjih trenutaka koje vam je to prijateljstvo donijelo. Zato vam ja u nadolazećoj godini želim puno dobrih i lijepih trenutaka, puno snage u svakom novom danu koji je pred vama, svakako zdravlje i nadasve ljubav, dovoljno posla i prihoda, samopouzdanja i ljudskog, građanskog dostojanstva, poneko novo putovanje i nove doživljaje, pa i više slobodnog vremena… A kada sve to zaokružite ne zaboravite na tu nisku sjajnih kamenčića dodati i onaj koji vrijedi ponekad posebno stisnuti uza se i koji se zove prijateljstvo. Kipintač!
• Dunja Pavešić
6 Kulturodrom Na ovogodišnjem popularnom Novogodišnjem koncertu slušat ćemo djela glazbene obitelji Strauss
6
Koncerti
8
Libarnica
11
Riječki dečki 2011.
12
Oly: Sve mi šteka
14
Interview: Raspjevana obitelj Surian
16
Zanimljivosti: 20 U gostima kod Richarda Gerea
20
Fashion: Zigman u Rijeci
22
Zanimljivosti
In & Out
23
Trend: Ski look na asfaltu
24
Cijela kuća sa štalom potječe iz 18. stoljeća, što je za Ameriku "vrlo povijesno" zdanje
12 Kalendar Riječki dečki 2011. Fotografiju potpisuje naš riječki, inače poznati hrvatski i međunarodni fotograf Rino Gropuzzo. Tema je prijateljstvo!
Kulturodrom
26 Achille Castiglioni
Feljton dizajn: Achille Castiglioni 26 Bon Appetit
28
Na putovanju
30
Šampanjac
32
Metropolitana
33
Biznis: Djeca: Mali – VELIKI potrošači
36
Pismo iz Kijeva
38
Boudoir: Nada Mirković
40
Mala čuda tehnike
42
Zdravlje: Poliklinika Medico
43
Znate li
45
Kako potrošiti bogatstvo
47
Pišem: Ljubavna priča br. 26
48
Horoskop
50
kulturodrom 3.12.2010.
27-30.12.2010.
Dom hrvatskih branitelja PULA
HNK Ivana pl. Zajca RIJEKA •
•
Sa(n)jam knjige u Istri
Novogodišnji koncert
sati. Zadnjega dana Sajma u Kiklopskom doručku nastupit će dobitnik ovogodišnje Nagrade za životno djelo, Slavko Goldstein. Kiklope prošlih godine možemo pogledati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli u posebnoj Zbirci. Ako sama dodjela Kiklopa nije nešto što privlači vašu pažnju, možda ipak da se izgubite među „redcima s nogu“ ili policama izloženih knjiga.
19.11-9.12.2010.
HNK Zagreb ZAGREB •
Još 1982. HNK Ivana pl. Zajca započeo je program Novogodišnjih koncerata. Otada do danas Novogodišnji koncert postao je jednim od najpopularnijih i najposjećenijih kazališnih programa. Na ovogodišnjem popularnom Novogodišnjem koncertu slušat ćemo djela glazbene obitelji Strauss koja odišu optimizmom i veseljem. Pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević riječka Opera izvodit će uvertiru opereti Lijepa Galatea Franza von Suppéa, jednog od vodećih skladatelja bečke operete te baletnu suitu Coppelia Lea Delibesa, djelo prepoznatljive francuske ljupkosti i ljepote. Marijana Radić izvest će nekoliko arija za koloraturni sopran. Riječki HNK za nas je pripremio Novogodišnji koncert koji je zapravo preteča dočeka Nove godine, a datumi kada možemo poslušati Koncert su 27, 28, 29. i 30. prosinca u 20 sati. Dobrodošli!
6
Ovogodišnji 16. Sa(n)jam knjige u Istri počinje 3. prosinca. Iako je njegovo službeno mjesto u Domu hrvatskih branitelja u Puli, mogli bismo reći da se Sa(n)jam tih dana odvija i biva u cijelome gradu. Već poznate kavice (zapravo doručci) s autorima u pulskim kafićima i kavanama, dodjela nagrade Kiklop, potom književni domjenci – okrugli stolovi, sve je to razlog da posjetimo Pulu nadolazećih prosinačkih dana. Iako u vremenu jeftinih knjiga, i sajmovi knjiga gube svoju praktičnu vrijednost, ali ipak, dovedu nas među police da tragamo za nekim baš našim štivom pa tako tražimo, tražimo, a možda ponekad među tim knjigama i nađemo sebe. Svojevremeno smo tim istim sajmom bili dovedeni pred razmišljanje i traženje – smisla. Gube li i književne nagrade književnu vrijednost i postaju li možda dražba papira? Na Interliberu 12. studenoga odlučeno je da Kiklopa 2010. za životno djelo dobiva Slavko Goldstein. Goldstein se bavio knjigama kao novinar, nakladnik, urednik i publicist, utemeljitelj je Novog Libera te je takvim svojim životnim radom objavio više od 400 knjiga. Među tim knjigama su značajna djela hrvatske i svjetske književnosti, historiografije, leksikografije, opće kulture i politike. Objava dobitnika i dodjela nagrade održat će se 11. prosinca u 12
Tišina mog šuma
U jubilarnoj, 150. sezoni HNK-a u Zagrebu, cjelovečernji balet Tišina mog šuma je prva ovogodišnja baletna premijera. Zanimljiva strana ove izvedbe je, ne samo to što je cjelovečernji balet, nego i poetsko nadahnuće za njegov nastanak. Leo Mujić je koreografiju osmislio nadahnut poetskim motivima poznatoga hrvatskoga pjesnika 20. stoljeća Dobriše Cesarića. Glazbena podloga ovoj baletno-pjesničkoj večeri bit će glazba Mozarta, Schuberta, Debussya i Vitalija te skladbe mlade domaće autorice Anite Andreis dok će poetsku interpretaciju Cesarićevih stihova izvoditi Drago Despot. Balet Tišina poseban je po mnogočemu, a i po tome što je to prvi cjelovečernji uradak koreografa Lea Mujića, on je dosad kazališnoj publici bio poznat po kraćim koreografijama. Jedna od takvih je Idi vidi te Do You Still Feed the Animal. Koreografiju Lea Mujića karakterizira plesni izraz s visokom razinom klasične tehnike, autor i ovo baletno djelo stvara smješteno u scenografski, kostimografski i svjetlosni okvir svojega čestog suradnika Thomasa Mike. Tišinu možemo pogledati na dan premijere 19. studenoga te u pojedinim uprizorenjima do 9. prosinca.
kulturodrom
SRI / 01.12.
19:30
Šipuš-Zurovac PROCES balet po motivima Franza Kafke
slobodna prodaja i pretplata SP
PET / 03.12.
19:30
Jelena J-Zlo Tondini LJEPOTICA I ZVIJER „treš“ bajka
PRIHOD OD PRODAJE ULAZNICA ZA HUMANITARNE SVRHE
SUB / 04.12.
19:30
Jelena J-Zlo Tondini LJEPOTICA I ZVIJER „treš“ bajka
slobodna prodaja i pretplata SP
UTO / 07.12.
19:30
Zajc off Hristo Bojčev
pretplata M2a/1
SRI / 08.12.
19:30
ČET / 09.12.
19:30
PET / 10.12.
19:30
4.12.2010-31.1.2011.
Muzej suvremene umjetnosti ZAGREB •
Edo Murtić – prijedlog donacije Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj
OPĆA BOLNICA crna komedija Zajc off Hristo Bojčev
slobodna prodaja i pretplata M2a/2
OPĆA BOLNICA crna komedija Zajc off Hristo Bojčev
za Medicinski fakultet u Rijeci
OPĆA BOLNICA crna komedija Zajc off Hristo Bojčev
pretplata VP/1
OPĆA BOLNICA crna komedija SUB / 11.12.
12:00
Zajčevi dani 2010. Subotnje matineje u foyeru
slobodna prodaja
OD ZAJCA DO GERSHWINA koncert brass kvinteta orkestra Opere
SUB / 11.12.
19:30
PON / 13.12.
19:30
UTO / 14.12.
12:00
Zajc off Hristo Bojčev
pretplata VP/2
OPĆA BOLNICA crna komedija
Edo Murtić – prijedlog donacije Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj predstavlja ostavštinu slikara Ede Murtića čija je obitelj odlučila darovati Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj više od tisuću i petsto umjetničkih djela nastalih tijekom gotovo šest desetljeća. Izložba donacije označuje početak njezina prerastanja u instituciju koja će Murtićevu opusu, pogodnom da odrazi globalne značajke zrelog modernizma, definirati i pozicionirati specifičnost formalnog i kulturološkog fenomena stvaralaštva našega prostora unutar internacionalnog umjetničkog diskursa Murtićeve epohe. Za trajanja izložbe u drugoj polovici siječnja 2011. godine u MSU će se održati međunarodna tribina koja će javno razmatrati ustrojstvo, formate, funkcioniranje te programsku praksu srodnih institucija utemeljenih na ostavštini Murtićevih suvremenika i osobno mu bliskih umjetnika poput Emilia Vedove, Antonia Tapiesa i Alberta Burria. Opus Ede Murtića obilježio je hrvatsko slikarstvo dvadesetog stoljeća i predstavlja jedinstven fenomen na području kulture i umjetnosti te društvenog angažmana u burnim povijesnim razdobljima.
Zajc off Hristo Bojčev
slobodna prodaja i pretplata VP/3
OPĆA BOLNICA crna komedija SVEČANA DODJELA NAGRADA HNK IVANA PL. ZAJCA RIJEKA najboljim ostvarenjima u cjelini i najboljim kreacijama u dramskom, opernom i baletnom programu
UTO / 14.12.
19:30
SRI / 15.12.
19:30
SUB / 18.12.
19:30
Zajc off Hristo Bojčev
Pokrovitelj nagrada Allianz
Foyer Kazališta pretplata M2b
OPĆA BOLNICA crna komedija Zajc off Hristo Bojčev
slobodna prodaja
OPĆA BOLNICA crna komedija Rodion Šcedrin
slobodna prodaja
ANA KARENJINA balet PON / 20.12. PON / 20.12.
19:00 19:30
BOŽIĆNI KONCERT ZBORA OPERE Dirigent: Igor Vlajnić
/Katedrala Sv. Vida/ slobodan ulaz
Rodion Šcedrin
slobodna prodaja
ANA KARENJINA balet UTO / 21.12.
20:00
MARKO TOLJA U KAZALIŠTU
slobodna prodaja
Božićni koncert Sudjeluju: orkestar I zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca i Olja'zz bend | Dirigent: Igor Vlajnić
SRI / 22.12. ČET / 23.12.
19:30 19:30
Bertolt Brecht – Kurt Weill
OPERA ZA TRI GROŠA "glazbeni triler"
slobodna prodaja i pretplata G3
Bertolt Brecht – Kurt Weill
slobodna prodaja
OPERA ZA TRI GROŠA "glazbeni triler" PON / 27.12. UTO / 28.12.
20:00 20:00
NOVOGODIŠNJI KONCERT Dirigentica: Nada Matošević
za Klub Sušačana i slobodna prodaja
NOVOGODIŠNJI KONCERT
slobodna prodaja
Dirigentica: Nada Matošević
SRI / 29.12.
20:00
NOVOGODIŠNJI KONCERT
slobodna prodaja
Dirigentica: Nada Matošević
ČET / 30.12.
20:00
NOVOGODIŠNJI KONCERT
slobodna prodaja
Dirigentica: Nada Matošević HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA RIJEKA, Uljarska 1, 51000 Rijeka, www.hnk-zajc.hr PROPAGANDA tel. +385/51/355-924, 355-917, 355-922, 355-915 propaganda@hnk-zajc.hr RAD BLAGAJNE: pon-sub. 9:00-13:00 i jedan sat prije početka predstave / koncerta, Telefon blagajne: 337-114, blagajna@hnk-zajc.hr
7
koncerti
1.12.2010.
WHITE LIES ZAGREB
Jedan od perspektivnijih mlađih britanskih rock bendova osnovan je 2007. u zapadnom Londonu, a prvi album To lose my life... objavljuju u siječnju 2009., kada s prvog mjesta britanske liste najprodavanijih bez problema istiskuju konkurenciju u vidu Lady Gaga i Kings of Leon. Nastupili su u nekoliko vrlo respektabilnih i gledanih britanskih i američkih TV emisija (Jools Holland, David Letterman), na festivalima tipa Glastonbury, Isle of Wight ili Lollapalooza, te kao predgrupa na američkoj turneji već spomenutih Kings of Leon i Coldplay. Potporu će im prvog dana posljednjeg mjeseca u godini u Tvornici kulture osigurati mladi zagrebački sastav Gretta.
objavio čak 13 albuma, a u zagrebačkoj Tvornici kulture predstavit će intrigantnu kombinaciju rock-postave i virtuoznog manipuliranja analognim sintovima, što je jedan od njegovih zaštitnih znakova. Turneju je nazvao po svom posljednjem albumu Dust Lane na kojemu je - uz komponiranje pjesama - odsvirao najveći dio instrumenata. U Zagreb Yann Tiersen sa sobom dovodi predstavnike recentne berlinske glazbene scene, duo Lukas Lonski i Felix Classen.
DAVID GUETTA LJUBLJANA
MELANIE FIONA ZAGREB
YANN TIERSEN ZAGREB
8
17.12.2010.
9.12.2010.
4.12.2010.
Najšira publika ga zna kao autora popularnih glazbenih tema iz filmskih hitova Amélie i Goodbye, Lennin, no 40-godišnji francuski glazbenik ima za ponuditi puno više od toga. Ovaj talentirani multiinstrumentalist do sada je, naime,
u Torontu prije 27 godina, a već svojim nastupnim albumom The Bridge privukla je pozornost publike i kritike. Singlovi Give It To Me Right i It Kills Me osvojili su radijske programe i top ljestvice popularnosti, a da Melanie nije bez vraga, prepoznala je i slavna Alicia Keys koja ju je povela na britanski dio svoje turneje. U Zagrebu će se gospođica Fiona ukazati u nešto skromnijem, intimnijem izdanju, a kako njena kombinacija popa, R&B-a, hip-hopa i reggaea zvuči uživo, zainteresirani mogu provjeriti u klubu Aquarius.
Prvi put u Hrvatsku stiže ovo novo pjevačko ime izniklo na kanadskoj glazbenoj sceni. Melanie Fiona rođena je, naime,
Nakon što ga je prije nekoliko mjeseci prepuna zagrebačka Arena dočekala i ispratila s ovacijama, neprikosnoveni francuski DJ-superstar svoj putujući show smjestit će u prostor novootvorene ljubljanske arene u Stožicama. Podsjetnik za neupućene - Guetta je zanat DJ-a pekao tijekom 80-ih i 90-ih da bi potom osnovao vlastitu diskografsku kuću Gum productions, a debitantski album objavljuje 2001. Sve ostalo je poppovijest okrunjena milijunskim tiražama,
Vas vodi u suradnjom s najvećim imenima u businessu i brojnim nominacijama za nagradu Grammy.
19.12.2010.
KRAKOW 5 DANA
ANAHI
29.12.201 10. - 2.1.2011.
ZAGREB
info na
052/ 815 443, 052/ 812 820
ili
info@crnja-tours.hr
www.crnja-tours.hr
To da meksičke glumačke zvijezde (i ne samo one) uživaju veliku popularnost u našim krajevima, nije nikakva novost. Isto vrijedi i za Anahi Giovannu Puente koja je naklonost Hrvata stekla ponajprije pojavljivanjem u seriji Rebelde koju su producenti, poradi njene velike popularnosti, odlučili pretvoriti u stvarni bend. Anahi je do osnivanja benda objavila tri samostalna albuma, a s RBD-om jednu zajedničku dugosvirajuću kolekciju te odradila nekoliko velikih turneja. Bend se u međuvremenu raspada, no Anahi nastavlja s uspješnom solo karijerom. Krajem prošle godine objavljuje četvrti samostalni album Mi Delirio koji će predstaviti i na prvom samostalnom nastupu u Hrvatskoj u kojoj već djeluje njen vrlo agilni fan-klub pa je više nego realno za očekivati kako će Boćarski dom na Prisavlju biti pretijesan za sve zainteresirane.
DOČEK NOVE GODINE U KRAKOWU! UZ NOVOGODIŠNJI PARTY
Nezaboravno!!!
Tri noćenja s doručkom u komfornim hotelima, prijevoz udobnim i novim autobusima. Kraljevski Krakow, idealna destinacija za mlade željne zabave uz nezaboravan doček Nove godine budući da u vlastitom aranžmanu, u klubu, organiziramo ludi novogodišnji party. Osim nezaboravnog dočeka, u Krakowu fakultativno možete posjetiti važne znamenitosti poput tvrđave Wawel, Wieliczke - poznati rudnik soli ili jedinu katedralu na svijetu koja se nalazi pod zemljom.
Nezaboravna putovanja iz naše ponude: PARIZ RIM BEČ I BRATISLAVA BUDIMPEŠTA AMSTERDAM LONDON
9
libarnica
piše: Marina Babić Zimske stranice Libarnice započinjemo – poezijom. Vertigo – vrtoglavica. Hoće li vam se zavrtjeti od ove poezije? Nikako ne bi trebalo. Stihovi ove knjige ispisani su prepoznatljivim Maleševim stihom i sadržajem – čovjek u suvremenosti, životu mučnom od stresa, čovjek u polusvijesti, odlazak boga (bogova), pitanje kako se prepustiti životu a da bismo mu zapravo prepuštanjem umakli. Stihove čitajte, ako i ne razumijete, a mislite da biste trebali, ipak se prepustite i čitajte ih na glas, lijepo ih je slušati. Poezija kada je i nerazumljiva, dotiče podsvijest. Podsvijest, jezik, glas, bezumno, ništavilo – to je ona čistina gdje počinje život – kako je takav život ispisan u Vertigu, pročitajte. Vertigo, Branko Maleš, Fraktura. Azard, mladić bez lica i imena. On je jedan mladić koji je pobjegao iz svoje zemlje istoka u kojoj je rat i došao je u jednu zemlju zapada. Ta zemlja je Litva. Musliman je. Postaje bilotko utopljen u zapadu i pravilima birokracije. Na prvu, ne dobiva vizu, najzad je uspijeva dobiti svojim tvrdoglavim i prkosnim nastojanjima. Došao je studirati, obećao si je da će ostati samo nekoliko mjeseci, a začas već broji drugu godinu. Boreći se sa svojom nostalgijom i željama da nošen mladenačkom energijom dosegne svoje zamisli,
vremenom poprima i sam lice nitkoće i nošen je sve više fanatizmom, očajem i ravnodušnošću. U roman se upliću i tri žene, tri ljubavi. Lucy Amerikanka, Zahra djevojka iz kampa i treća koja je ostala u domovini, zemlji iz koje je otišao. Tri žene su za Azarda tri simbolična puta u njegovu životu. Ovo je roman zanimljive i čitljive fabule koji odnosu egzila i odnosu istoka naspram zapada pristupa na individualan način, iz vizure običnog čovjeka dajući nam psihološku sliku likova, njihova proživljavanja svakodnevnih životnih tereta koji zapravo svojom „težinom sitnica“ čine život teže ili lakše „življivim“. S. D. Curtis dosad je objavila tri novele, dvije su prevedene na hrvatski jezik. Živi i radi u Hrvatskoj, a kako je rođena Britanka, piše na engleskome jeziku. Otići i ostati, S. D. Curtis, preveo Marinko Raos, Profil International. Na hrvatski jezik prevedeno je poznato književno djelo još poznatijega genija, genija za kojeg bi se moglo reći da je po njemu genijalnost dobila ime - Salvador Dalí. Genij koji toliko često u svome dnevniku upotrebljava riječ „ja“, da opravdava sve dosadašnje zaključke da je egocentrik. Neskromna duha, na granici, ili skliznuvši preko granice genijalnosti, u ludilo, u svome dnevniku dosjetkama, sebeljubljem i opčinjenošću vlastitošću, tka zanimljivo štivo. Nesumnjivo Dalí se u ovome dnevniku otkrivao i kao vješt pisac dobroga stila. Jedna od rečenica kojom Dalí slavi samoga sebe je: „Od malih nogu osjećam u sebi izopačenu duševnu sklonost da sam sebe smatram različitim od ostalih smrtnika. Toga se još ni sada ne mogu osloboditi.“ U dnevniku ćete moći pročitati i stihove nastale u dalijevskom nadahnuću samim sobom. Jedan od onih koji su ipak izuzetak ćemo navesti: „Ne bojte se savrše-
nosti. Nikada je nećete postići!“ Ipak, ne možemo reći da Dalí nije drugačiji od ostalih smrtnika, a o tome puno možete pročitati u ovome dnevniku i uvijek ćete biti pred novom rečenicom nad kojom ćete zastati i misliti: „Pa je li to moguće?“ Dnevnik genija, Salvador Dalí, preveo Vladimir Gerić, Šareni dućan. Što biste napravili da se vaše dijete ponaša poput jednog genija, naprimjer poput jednog Dalía? Biste li pomislili: „Moje dijete je posebno, ono će jednom postati genij?“ Upravo o takvom pitanju i propitivanju sebe i svojega djeteta govori knjiga iz odgoja Pogrešne i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih. Ova se korisna knjiga iz psihologija, koja se nakon mnogih beskorisnih koje propisuju recepte samopomoći, bavi stvarnim stanjem ljudskoga duha. To stanje ljudskoga duha moglo bi se opisati riječima „biti drugačiji“. Problematizira se „suvremeni društveni poremećaj“ zbog kojega se svi ljudi koji nisu ukalupljivi i svi koji se ponašaju drugačije, jer ne rade ono što se od njih očekuje, šalju psihijatru. Time se osoba, a ponajviše je to štetno za dijete, etiketira što ga dovodi do otuđenja, ali i unesrećenja jer se osjeća „nenormalnim“, poremećenim, a time mu samopouzdanje pada. Takva „drugačija djeca“ su obično talentirana i inteligentna djeca. Time knjiga ne želi isključiti mogućnost stvarnih poremećaja darovite djece i odraslih, ali i u takvoj situaciji, lijek prije svega nalaze u darovitosti – njihovoj kreativnosti koja ih liječi. Ovo je korisna knjiga za medicinske stručnjake, pedagoge, roditelje, ali i sve čitatelje koji vole posegnuti za dobrom literaturom. Možda bi ova knjiga bila baš zgodan božićni dar? Pogrešne i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih, James T. Webb (i ostali), prevela Andrea Tišljar, Veble commerce.
11
must have
Kalendar Riječki dečki 2011. Vojo i Pika
Prije 15 godina po prvi put je otisnut humanitarni kalendar Riječki dečki, u ediciji i realizaciji marketinške agencije Libra i po ideji njene kreativne direktorice Dunje Pavešić. U nekim stvarima Riječki dečki su vrlo tradicionalni, uvijek isti - humanitarnog karaktera - gdje sav prihod od prodaje ide djeci s posebnim potrebama u Dječji dom u Kraljevici. Sadrži crno-bijele umjetničke fotografije koje su snimali brojni poznati hrvatski fotografi, a njegovi sudionici su simpatična i altruistična skupina od sada već gotovo 250 riječkih dečkiju koji su bili dosadašnji učesnici kalendara i koji su svoj lik i djelo ustupali za potrebe ovoga humanitarnog projekta. Studenti, branitelji, novinari, sportaši, kulturnjaci, vrsni kuhari iz hobija, doktori nauka, skejteri i bajkeri, riječki Zagrepčani, samo su neke od tema koje se iz godine u godinu izmjenjuju, a Riječani ih s jednakim žarom dočekuju. Ove godine Riječki dečki su odrasliji no inače, pa ipak imaju punih 15 godina… stoga je logično došlo do razvoja projekta.
12
Boris i Abi
Osnovana je Humanitarna udruga Riječki dečki, stvara se koncept zajedničkog rada osnivača i članova Udruge, nastavlja se suradnja s medijima, a ove godine kalendar će prodavati iNovine i to putem svoja četiri prodajna mjesta na Korzu. Radeći na daljnjem razvoju korporativne odgovornosti u sustavu svoje matične Adris grupe, iNovine su se uključile i u ovaj projekt, na čemu smo im veoma zahvalni. I dalje ćemo održati promotivnu prodaju na štandu tijekom vikenda 17-19. prosinca, jer bolje da nestane selo nego tradicija. Prošle zime, tijekom dvotjedne prodaje, uslijed izuzetnog nevremena i hladnoće imali smo znatne probleme, štand nam je bio potopljen nekoliko puta, pa čak i zatrpan snijegom. Prodajna mjesta iNovina na Korzu koja prodaju kalendar bit će označena prigodnom signalizacijom "HU Riječki dečki - kalendar 2011.", a kalendar će biti u prodaji od 10. prosinca. Odlučili smo se za limitiranu tiražu od 700 primjeraka, stoga svi vi dragi prijatelji kalendara i ove najstarije takve riječke, pa i hrvatske humanitarne inicijative, potražite označeno prodajno mjesto iNovina na Korzu i nabavite svoj primjerak kalendara po cijeni od 45 kuna. Pri čemu svaka od tih 45 kuna ide Dječjem domu u Kraljevici.
Saša i Lila
A sada nešto o samom kalendaru... Fotografiju potpisuje naš riječki, inače poznati hrvatski i međunarodni fotograf Rino Gropuzzo. Tema je prijateljstvo! Jer svi koji su radili na kalendaru svih ovih godina su prijatelji ili su ih preporučili i doveli prijatelji, ili su nam prijatelji pomagali oko nastanka kalendara i radili pro bono ili su nam pomagali pokriti troškove tiska kalendara ili su kupovali kalendare. Ove godine obuhvaćen je još jedan vid prijateljstva prijateljstvo između Riječana i njihovih kućnih ljubimaca, a kućni ljubimci našli su svoje ravnopravno mjesto na kalendaru s dečkima. Kalendar nudi neka iznenađenja, posebne goste, ali ne možemo baš sve reći, nešto morate otkriti i sami, dok s osmijehom budete listali svoj primjerak kalendara Riječki dečki 2011. Radosne blagdane u toplom ozračju obitelji i prijatelja, sretno i sve, sve najbolje u 2011. želi vam Humanitarna udruga Riječki dečki i svi sudionici kalendara. I unaprijed hvala za svaki kupljeni kalendar, u ime svih nas i u ime djece Doma u Kraljevici!
• Humanitarna udruga Riječki dečki Fotografije: Rino Gropuzzo
Mauro i Giovanni
13
oly
Sve mi šteka Dragi teklići i teklićke, vidim da nas volite, pratite i čitate na netu. Baš super! Zadnji put kad sam se javila, pisala sam skoro gola, a sada san već pošteno u zimskem izdanju. Vidim i čujen da se naokolo čistu dimnjaci i peći. Vero su se ljudi uplašili one prognoze od europskih meteoroliga. Ćo moj, ma ča je moguće da ćemo imati zimu kakove nije bilo već 1000 lit? Tu san se malo zamislila. Ledeno doba će nan tornati! “Ajuto, che žajeb!“ je rekla moja svekrva, „zasto sam hitila u škovace moja stara pelica?“ Mogli bi biti malo precizniji ovi u vijestima. Da li ćemo i mi na moru se smrzavati? Uh, brrrr! A, ove budale na vlasti su nam najavili poskupljenje plina, pa se ti grij. Ako najavu skuplji gas, onda ti se čini da će ti grijanje na luče biti jeftinije i gledan po butigama, svi nekako trzaju ili na peći s drvima ili na luče. A moja Marijuči na to govori: „To je žajeb! Kada kreši plin, onda će i letrika, jedno ide ša drugo, ne?“ Ima stara pravo. Kad vidim ča nan delaju „oni gori“, zajno mi dojde za beštemijati i fućka mi se za finoću. Ča ih briga, non-stop kenjaju s tin stezanjem remena. Lako njima! Eko, naprimjer naša premijerka, ženska, majka i domaćica, da li se ona kad pita kako je meni? Ja bin joj rado ispričala ča me muči. Jadranka, slušaj: dici triba nova garderoba jer in je sve kratko i usko. Trebalo bi i meni malo cool robe, ali nu, ću hoditi u starom izdanju. Hitno moran obnoviti sve padele za kuhanje. Trujen familiju jer kuhan na izlizane teflonke ča su kancerogene, pogotovo ako su se počele ljuštiti. I ti biš se oljuštila da toliko dugo na tebi kuhaju! Bila sam kuriožati po butigama. One lipe čelične, kako hi moja Mariuči zove „de ačajo inošidabile“ su skupe, kako fritaja od sv. Petra. Sve preko sto i ohoho kuna. Dalje, moran pohitati u škovace sve piture i šminke jer sam pročitala da ne smiju biti stare. Naprimjer šminka za usta dura 6 miseci, a dalje je opasna. Hm, ja koristin neke i više od dva lita. Ča ja znan, meni su dobre, ali… ako me ćapa neka bolest, Jadranka, ti ćeš biti kriva jer si me natjerala da stisnen remen. Tipkovnica na lapiću mi je u klincu i slova mi štekaju. Trebalo bi se i s tin obnoviti. Ne moren
14
ja zajebavati moje čitaoce u Tekliću! Da me čitaju, a da fali pola slova. Danas mi posebno šteka L. Moran nabijati da mi ne ispade. „Dragi Tekići, voi vas vaša Oy.“ Ali, di su mi šoldi? Iman i stare kreme. Svima san pošla prostudirati sastav. Na sajtu „Moj doktor“ san vidila koliko stvari upotrebljavamo, a imaju u sebi fuuuul otrovne sastojke. Sigurno ste i vi to pročitali. Dentifriči s fluorom, izbjeljivačima, sranjima i još nekim monadama unutra, pa to je čisti otrov, boga ti! Mogla biš, Jadranka, zabraniti uvoz štetnih proizvoda da ti se narod ne truje. Dalje, moran kupiti nekoliko novih daski za kužinu. Pravilnik govori da se mora imati jednu za meso, drugu za ribu, treću za povrće, da treba hi stalno prati i dezinficirati jer se skupljaju opasni mikrobi. Najopasnije su drvene, znači, ništa klasika. One dobre moraju biti ili od stakla ili kvalitetne plastike. To košta, čoviče! Dica me pitaju: „Mamači, ima u ovoj hiži malo čokolade? Pali smo u depru!“ Po pravilima zdrave prehrane, trebalo bi dici davati samo onu čikulatu sa naj manje 50% kakaa. To su one crne, gorke, doooobre, ali ako nimaš 20 kun za 10 deka, puši! One obične imaju opasne biljne masnoće, emulgatore, umjetne boje i arome, debljaju i tako dalje. Sad mi je krivo ča nisan študirala kemiju. Lakše bi mi bilo se snaći u svim prevarama na tržištu. Ceteareth-20, toxic, natrijev inozinat, i slične stvari koriste skoro svi. Izmunjesala me lista nezdrave hrane koju se more viditii na internetu. Sve kontroliran, od šampona, sladoleda, žvakaća, vegete. Mariuča govori: „Šam ti rela ja da te moderne štuari su žajeb! Tornati će se sve na staro i naturalno.“ Alora okay, gremo Keko i ja u bošku. Sada nas čekaju sezonske pičurke, martinčice. Imamo jenu tajnu poziciju i se nadan da je nije ki drugi prokužio pak da nan bude pušiona kad dojdemo tamo. Zato, sad niman vrimena za ricetu, viša sila. Sve mi šteka, ali volin Keka! Čuvajte se, volite se. VAŠA OLY oly.olympia@hi.t-com.hr
Radio Pula u živo i na satelitu ::: HRT Multiplex ::: Hot bird 6, 13° istočno, 12.520 MHz
www.hrt.hr ::: radiopula@hrt.hr
© ... redakcija ... marketing ...
... tel. 377-888 ... tel. 377-841 ... tel. 377-833
... fax 210-810 ... fax 377-840 ... fax 377-830 15
interview
Raspjevana obitelj Surian
16
photo: Ĺ ime EĹĄkinja
interview
Raspjevana obitelj Surian, Leonora, Giorgio, Stefano i Giorgio junior, svojom izvedbom Jalte, Jalte pokazali su koliko mogu biti kreativni, razigrani, veseli i izvrsni u onome što rade. Svoj posao odradili su odlično i pokazali nam da je za njih je napraviti predstavu nešto posve logično, jednostavno i nužno, kao što je za obitelj pekara napraviti fini, ukusni kruh. Jeste li očekivali takav uspjeh? Naime, predstava je već na samim premijerama u Opatiji i Zagrebu prepoznata kao pravi hit, a vi ste svojim nastupom osvojili kompletnu publiku. Leonora: Moram priznati da nisam mislila da će naša Jalta imati ovakav uspjeh i odjek... Unatoč očajnom vremenu u Kristalnoj dvorani u Opatiji skupilo se oko 400 ljudi, koji su pjevali i plesali s nama... U Zagrebu je Mala Dvorana Lisinski bila puna, a publika skandirala aplauze! Ljudi me zovu i pitaju kada i gdje ćemo ponoviti našu Jaltu. Svi su fascinirani, osim tekstom i predivnom muzikom, ali i idejom da to izvodi jedna obitelj. Ipak je to veliko zadovoljstvo, svi o tome pričaju.. tim više što je sve započelo iz jedne kućne igre! Predstave su bile izuzetno dobro posjećene, tako da se za obje premjere tražila "karta više". Sigurna sam da vas je to ispunilo, motiviralo da budete najbolji mogući. I da li vas potiče na nove predstave koje ćete igrati na novim pozornicama? Leonora: Svakako razmišljamo o tome da napravimo jednu malu turneju po Hrvatskoj, jer predivno je zadovoljstvo vidjeti oduševljene ljude kako izlaze iz dvorane pjevajući i s osmjehom na licu. Naravno puno ovisi o mom ocu, koji je zbog njegovog posla dosta angažiran u svjetskim opernim kućama, i stalno putuje, ali svakako ćemo naći način da ostvarimo još puno predstava! Jalta, Jalta u izvedbi obitelji Surian sigurno je zanimljiv projekt. Opišite nam kako je uopće došlo do njegove realizacije - naravno - počevši od same ideje? Jesu li pregovori s članovima obitelji trajali "dugo" ili ste svi skupa "kliknuli odjednom"? Je li itko možda imao sumnje u realizaciju i, konačno – ideja, da li se rodila spontano ili je postojala otprije? Odnosno - zbog čega ste se primili Jalte na ovaj, nazovimo ga, udruženi način? Leonora: 2006. godine sam u riječkom HNK-u realizirala ulogu Nine Filipovne u mjuziklu Jalta, Jalta za koju sam dobila i nominaciju za Nagradu hrvatskog glumišta. Kako sam tekst poznavala jako dobro, a i prepoznala u članovima svoje obitelji karakteristike triju glavnih muških uloga, uoči jedne manifestacije na Malom Lošinju, adaptirala sam i skratila tekst i songove M. Grgića i A. Kabilja i na taj način ostvarila jednu komornu verziju mjuzikla izvedivu uz klavirsku pratnju.
Nakon nekoliko neslužbenih izvedbi, odlučili smo kontaktirati poznatu slovensku režiserku i koreografkinju Mojcu Horvat koja je svojim idejama obogatila našu obiteljsku izvedbu, pretvorivši je u pravu predstavu. Kako smo moja braća i ja odrasli u umjetničkoj obitelji, glazba, gluma i općenito kazališna atmosfera, uvijek su bili dio naše svakodnevice, tako da su se s oduševljenjem Giorgio jr. i Stefano odazvali ovako velikom i zahtjevnom izazovu. Jeste li se svi zajedno - vaša braća, otac i vi - uspjeli uskladiti bez problema ili ste možda imali trenutke kada je trebalo učiniti kompromise? Možda raspraviti nešto malo, onako obiteljski, porazgovarati? Leonora: Što se tiče podjele uloga, nije bilo nikakvih dilema. Kad bi netko sreo moju braću na ulici, odmah bi znao koji od njih tumači Engleza, a koji Amerikanca, takvi su i karakterno. Naravno, tijekom realizacije ulazimo i u češće rasprave i na kraju se znamo posvađati oko ideja. Ali, sve su to konstruktivne rasprave, uostalom „tko se tuče, taj se voli...”! Stefano: Ja, kao pravi Englez, gledam samo svoja posla. Nek drugi raspravljaju, ja samo čekam da mi kažu koja je odluka pala i što mi je činiti. Giorgio jr.: Ma, mi se super slažemo! Ako nešto ne ide, prestanemo, a kad se smirimo, opet počnemo. Tata je uvijek gledao da zadrži mir u kući; svi mi imamo jake karaktere, a on jedini zna ovladati situacijom. Budući da vas je opatijska i zagrebačka publika gledala i kao pjevače i kao glumce, ovo je prava prilika da nam svoju obitelj - barem ovaj dio koji se pojavljuje u mjuziklu - predstavite i kao pojedince. Tko se čime voli baviti? Postoje li neki drugi interesi osim glazbe i pjevanja? Giorgio jr: Interesi!? Ja se pitam što mene ne interesira? Naučio sam cijeniti svaki posao, svaki hobi, svaku glazbu. I mislim da je sve na ovom svijetu čovjek napravio po nekoj logici, tražeći jednostavna rješenja i da sve bude čim više prirodno. Pa mislim da ništa nije zapravo teško. Zato volim puno toga probati i proučavati. Od pričanja raznih jezika do putovanja. Od trgovanja do malih konstrukcija pa i do cijele jedne kuće. Od gitare do plesa. Od pjevanja do psihologije. Učim čim više toga, nikada se ne zna što će mi u životu zatrebati. Leonora: U principu, što se mene tiče, volim umjetnost bila ona likovna, kazališna ili koja god. Imam mnogo hobija kojima se bavim - od crtanja do skulpture... sada sam i pri kraju realizacije predivnog božićnog CD-a po imenu Bijeli Božić koji radim skupa s harfisticom riječkog HNK Vlastom Hribar. Izaći će početkom prosinca pod diskografskom etiketom Aquarius Recordsa.
17
interview
Leonora: Kao dijete sam gledala filmove poput My Fair Lady, Mary Poppins, filmove Doris Day, a najdraži film mojih roditelja, a samim time i cijele naše obitelji je Moje pjesme moj snovi. On nas je možda podsvjesno potaknuo da se uhvatimo ovoga projekta. Tata Giorgio: Da sam znao da sam mogao biti hrvatski Von Trapp, napravio bih još djece Stefano: Kako nikada nisam htio odrasti, već sam kao dijete maštao o tome da budem ili glumac ili pjevač (jer oni stvaraju kroz igru), moj prvi najdraži pjevač bio je Elvis Presley. Nakon toga sam počeo slušati raznoliku glazbu: od rocka pa sve do opere. Giorgio jr: Uzor?! Ah, sigurno tata!!! Na početku nisam baš imao neki intonirani glas pa mi nisu dali da pjevam. Zato ako sam i slušao photo: Nikola Turina glazbu - to je više bilo zbog gitare nego zbog pjevanja. No, od silne želje da i ja pjevam operu kao tata, išao sam na privatne lekcije pjevanja i to – Stefano: Moj hobi je glazba i jako bih volio da to postane i skrivećke. Roditelji za to nisu znali moj pravi posao. Bavim se skladanjem pjesama, zajedno s Giorgiom, pišem stihove za naše pjesme i imamo zajednički Njegujete li obiteljska okupljanja? Jesu li i ona začinjena bend u Italiji. Trenutno učim solo pjevanje za operu i sviram pjesmom? Kako se zabavljate kada ste zajedno? klavir... Leonora: Nažalost, zbog poslovnih obaveza dosta smo udaTata Giorgio: Ja sanjam o tome da se povučem na selo, da ljeni. Naime, ja živim i radim u Hrvatskoj, naš otac pjeva po napravim svoj vinograd i da proizvodim svoje domaće vino... svijetu, a braća žive u Italiji. Ali baš zato, kada se okupimo, svi zajedno uživamo i nadoknađujemo propušteno vrijeme. Imate li ambicija ovako zajedno surađivati i dalje ili je ovo Najčešće se okupljamo u Istri gdje imamo jednu kamenu jedna, ali vrijedna zajednička inicijativa koje ćete se vi i kuću, a tamo možemo galamiti, pjevati i svađati se na sav vaša publika rado prisjećati? glas Leonora: Ovo je jedan projekt koji se spontano rodio i nismo Stefano: Najčešće trenutke koje provodimo zajedno koristiniti planirali ići tako daleko niti smo planirali da će on imati mo ili učeći pjevati ili u zajedničkim hobijima. takav odjek. Ali svakako ćemo raditi na tome da priredimo Da možete promijeniti jednu stvar na svijetu ovoga časa još koje iznenađenje. - što bi to bilo? Stefano: Jako bih volio jednoga dana pjevati u operi skupa s tatom. Tata Giorgio: I ja bih volio pjevati jednu operu sa Stefanom... i Giorgiom! Giorgio jr: Po meni, ovo je predstava kao bilo koja druga koju bih radio u budućnosti. U biti, najviše želim pjevati i zabavljati ljude! To mi je cilj: društvo, zabava i da se stalno smijemo. A kad je do toga da volim eleganciju, opera i cijela atmosfera oko te vrste teatra, ono je u čemu bih najviše volio sudjelovati. Na kakvim ste glazbenim uzorima odrasli pojedinačno, ali i kao obitelj? Postoje li neki omiljeni autori, skladbe koje su se rado slušale u obitelji?
18
Leonora: Ne volim mržnju, zavist, ljubomoru, pohlepu. Mislim da je to korijen svih zala i stoga bih se, vjerojatno, odlučila za promjenu upravo toga. Giorgio jr.: Ja bih sigurno promijenio lijenčine – jer tko nema volje sam ići dalje – on i druge vuče unatrag! Kakvu glazbu volite? Što volite čitati? Što možete preporučiti? Stefano: Volim svu glazbu koja mi ostavlja trag i koja me dotakne. Jako volim čitati psihološke knjige koje preporučam svima jer te uče kako bolje živjeti i slušati sebe. Giorgio jr.: Po meni, ako se sluša jedna glazba, isto je kao da jedete samo jednu vrstu hrane – jednostavno, nije dovoljno
interview
za tijelo! Isto tako nije dovoljno ni za našu dušu ako slušamo samo jednu vrstu glazbe. Što se tiče knjiga, volim one koje znaju motivirati i pojednostaviti život, bez previše filozofija. Vaš životni moto? Leonora: „Ja to mogu, ja to hoću!” i „Pucaj u sunce!” Stefano: „Carpe diem!” Tata Giorgio: ”Familija i ozbiljan rad.” Giorgio jr.: ”Je l' to sad bilo teško?” može ispasti smiješno, ali nikad se neću žaliti na ono što sam napravio, nego samo na ono što nisam. A što god sam htio raditi, a što je u početku izgledalo teško, na kraju mi je uvijek dalo najveće zadovoljstvo. Čega biste se u životu mogli odreći, a čega nikako? Zašto? Giorgio jr.: Nikako se ne bih mogao odreći društva - prijatelja i obitelji. A sigurno bih se odrekao televizije, jer mi odvlači misli, drži me u fotelji i prazni mi mozak. Ipak, volim aktivniji život. Imate li neostvarenih želja i možete li ih podijeliti s našim čitateljima? Leonora: Što se poslovne strane tiče, ne mogu se žaliti, jer sam imala i još uvijek imam jako puno zadovoljstava. No, voljela bih poraditi i na privatnome životu. Giorgio jr.: Odgojili su me da uživam u svakom trenutku i da ne trebam samo sanjati kako ću jednoga dana postati naprimjer pjevač, nego uživajući u tome kako pjevam - zapravo sam već pravi pjevač. To je jednostavno samo u glavi. Ili ću živjeti nesretan zbog toga što nisam dostigao svoj san, ili ću uživati u tome što sada radim. Koju god želju imam, a na kojoj radim - gledam kao onu koju zapravo već ostvarujem.
Što je za vas strah? Kako ga savladavate? Čega se bojite u životu? Leonora: Pa ne volim baš razmišljati o strahovima. Savladavam ih tako da ne razmišljam o njima i radim na sebi!! Stefano: Bojim se da neću naći srodnu dušu, možda zato što sam preizbirljiv ili možda zato što me nijedna ne konta!!! Giorgio jr.: Strah je po meni jednostavno osjećaj koji imamo kada mislimo da nismo prihvaćeni ili voljeni jer možda nećemo biti sposobni ostvariti tuđa očekivanja. Primjerice - kada trebam položiti jedan ispit ili izaći pred publiku, ili jednostavno ispričati jedan vic itd. Kada sam to shvatio, zapravo sam shvatio da nema razloga da me ljudi prestanu voljeti. Otada se nisam više živcirao, nervoza je samo strah da neću na vrijeme stići sve napraviti. Da niste u umjetničkim vodama - čime biste se bavili, odnosno čemu biste posvetili svoj radni vijek? Leonora: Uvijek sam bila fascinirana arheologijom, volim putovati - pogotovo na egzotična mjesta, obožavam arheološke iskopine i fascinirana sam Egiptom i civilizacijom Maja. Stefano: Zasada još i nisam u umjetničkim vodama, ovo je tek prvi pristup i nadam se da će ih biti još. Ono čime sam oduvijek fasciniran je psihologija. Giorgio jr.: Sigurno bih probao s arhitekturom. Ako mi to ne bi upalilo, onda bih probao s restoranom ili nekim lokalom, a ako mi baš ništa ne bi upalilo – e, onda ne znam...
• Ana Marija Vizintin 19
zanimljivosti
U gostima kod Richarda Gerea „U ovom sam poslu apsolutni početnik“, izjavio je Richard Gere dok je primao prve goste u Bedford Post Innu, svom luksuznom malom bed & breakfast hotelu koji je pred godinu dana otvorio sa svojom suprugom Carey Lowell. Bedford je idilično mjesto u kojem je priroda meka i raskošna, mahovina najbaršunastija, krošnje stabala najveće, a ljudi izgledaju opušteno i zadovoljno, kao da su upravo sišli s reklama najnovije kampanje casual odjeće
20
Ralpha Laurena. Niti sat vremena udaljen od Manhattana, ovaj hotel tek je jedan u nizu sličnih šarmantnih malih hotela koji su apsolutni hit i koji se mogu naći na području Up Statea, toj oazi zelenila, mira i netaknute prirode, koja svojom ljepotom podsjeća na idilu našega Gorskog kotara. Hotel se sastoji od osam besprijekorno i posve različito uređenih soba s kaminima, gdje kupaonica nema ništa manji značaj od sobe. Za doživljaj nepca pobrinut će se najbolji chefovi u restoranu i bistrou, a za trenutke obnove i opuštanja, u prostoru bivše štale nalazi se zona za spa, jogu i meditacije. Cijela kuća sa štalom potječe iz 18. stoljeća, što je za Ameriku "vrlo povijesno" zdanje. U prošlome životu tu je bio smješten restoran Nino's, a nakon što je zatvoren, kuća je bila napuštena i s godinama je izuzetno propala. Čak su i životinje stanovale u njoj. Kada su je prvi put vidjeli, Gereu i njegovoj supruzi učinila se lijepom poput katedrale i odlučili su joj podariti novi život. Richard Gere kao budist izuzetno je vodio računa o tome da mjesto bude pozitivno i meditativno, da se koriste samo prirodni autentični materijali, prvenstveno reciklirano drvo te da gosti ovdje, uz primjereni diskretni komfor i luksuz, pronađu kutak za odmor
duše i tijela. Iskreno priznaje da mu je kao inspiracija poslužio hotel La Colombe d'Ore, u francuskom St. Paul de Veniceu. Richard Gere, koji kroz svoju zakladu podržava rad Dalaj Lame i koji je često koristio svoj celebrity da ukaže na važna svjetska pitanja, bilo da se radi o Tibetu ili o podizanju svijesti o AIDSu, također želi da njegov Inn postane mjesto na kojem će se istomišljenici okupljati, kreativno razmišljati i korisno djelovati za dobrobit čovječanstva. U tome očekuje i malu podršku svojih uspješnih susjeda Marthe Stewart, Ralpha Laurena i Jeana-Georgesa Vongerichtena. „Ali“, reći će Gere, „želim da svoje snažne ideje, i isto takva djela, razmjenjuju i planiraju nad stolom za kojim jedu najbolji vegeburger koji se uopće može zamisliti.“ Naravno, tu su i mesni specijaliteti za goste koji to žele, a sve od organske hrane uzgojene na obližnjim, lokalnim farmama. Richard Gere svoj Inn opisuje kao mjesto koje vodi filozofija dobre, domaće i prirodne hrane, dobre karme i dobrih djela. Ovdje vlada ideja dobrog osjećaja, druženja i odnosa gostiju koji priželjkuju razvoj, što može donijeti
dobre promjene na društvenoj razini. Gere se okružio stručnjacima u ovom poslu te se i sam trudi oko ponude svoga hotela i zadovoljstva gostiju, a nakon godinu dana novog iskustva i posla koji obavlja, sa smiješkom je izjavio: „Nadam se da neću izgubiti novac koji sam investirao, ali iako je imati hotel i restoran divna stvar, mislim da nije baš lak i posve siguran način zarade.“ Richard Gere u svom hotelu i restoranu nije prisutan svaki dan, ali često dođe i uvijek se tu osjeća kao u svom domu. Mjesto u restoranu ili sobu treba dosta ranije rezervirati, a budite sigurni da gosti (kao što bih i ja učinila) kada zovu za rezervaciju, usput pitaju i da li će gospodin Gere tih dana biti tamo. Ali bez obzira na to, dođu. Pa kome se posreći, posreći:). A jedan čaj s Gereom i njegovom Carey, svima bi dobro došao i dodatno začinio boravak u Bedford Post Innu. Zamislite samo božićne blagdane u toj idili. Za rezervaciju slobodno krenite na www.bedfordpostinn.com.
Plaćeni oglas
21
fashion
ZIGMAN u Rijeci Koncem listopada u Terminalu je otvoren Zigman store, show room i modni dućan našeg poznatog hrvatskog dizajnera Jurija Žigmana. Do sada se Zigman moda mogla kupiti u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, ali ovo je njegov prvi vlastiti modni dućan i otvoren je u Rijeci. Nova kolekcija, kao i sve dosadašnje, prepoznata je po izvrsnim krojevima, kvaliteti i kombinaciji materijala, a boje su nešto blaže no inače i imaju tople, zanimljive, prigušene tonove koji se dotiču jeseni, zemlje i prirode. Zigmanovi modeli mogu se nositi u raznim prilikama, a namijenjeni su ženama koje osjećaju i vole modu, bez obzira na godine. Tako da često puta mama, kćerka i njena prijateljica idu zajedno u shopping. Važno je pravilno odabrati, voljeti to i znati nositi, što ulazi u onu poznatu modnu priču "ona ima stila". Zigman u svom storu u Terminalu ima neodoljive haljine iz posljednje kolekcije, koja je bila proglašena najboljom i često ste je imali
22
prilike viđati na stranicama lifestyle časopisa i modnih magazina. Haljine su to pune osobnosti i ljepote, čiji glamur i posebnost osvaja na prvi pogled. A tu je i cijeli niz modela koje možete nositi anytime u svim prilikama, od jutra do večeri. Ovaj riječki Zigman store ima najveću ponudu Zigman mode na jednom mjestu, pa su tu uz odjeću i drugi modni detalji, supermoderne cipele i neodoljive torbe. Cijene su vrlo OK, ali mislim da je sada već dosta teksta - najbolje je da se uputite u Zigman store u riječkom Terminalu i na licu mjesta uživate u modi ovog izvrsnog modnog dizajnera, koja osvaja na prvi, drugi i svaki daljnji pogled.
• Dunja Pavešić
in
francuski otpor
hrvatska pasivnost
radnici na ulicama
Sanader u Saboru
sindikalni referendum
Ustavni sud
imati plaću
imati snove
gospodarski programi brodogradilišta radnicima razvoj luke pozitivna smirenost Don Draper Borovnica
politički cirkusi brodogradilišta lopovima prazni Zagrad, Križanićeva, Andrea… nervoza puna negative Šeherezada Jagodica Bobica
vunene pelerine
krzneni kaputi
povratak kovrča
diktatura ravne kose
mekano, udobno, seksi katalozi ishrana prema genotipu bezvremenost povrtnjak na balkonu maruni, buče, maneštre čaj, dekica, knjiga/film kišobran, čizme, topla jakna
out
napadno, utegnuto, vulgarno dućani ishrana prema krvnoj grupi mladolikost balkonsko cvijeće pomidori, sladoled, salate bedovi i depre zatvoriti se u kuću
23
trend
Ski look na
asfaltu Uvijek me iznenadi ta skoro pa neprimjetna promjena u mišljenju oko određenih odjevnih predmeta. Utjecaj modnih magazina, urednika i kreatora skoro preko noći uspije nam promijeniti stanje svijesti i odjevni predmeti koji su nam do samo prije neki dan bili na «ja to nikada ne bih stavila na sebe!» listi, hitro se presele na listu «ovo moram imati!». I dok na pitanje kako se to točno dogodi, nema konkretnog odgovora, ostaje činjenica da se i ove sezone dogodilo upravo tako nešto. Jedan od većih trendova ove sezone je odjeća od pletiva i obuća koja podsjeća na planinarske gojzerice. Nešto što bi donedavno čuvali isključivo za modnu izolaciju snijegom zatrpanih planina, skijaških staza i drvenih kolibica skrivenih od pogleda, sada sve trendseterice nose na gradskim špicama, u izlascima ili čak i na radnim mjestima. Trend skijaške odjeće na gradskim ulicama započeli su Dolce i Gabbana koji su u svojoj kolekciji za ovu zimu uvrstili i mini haljinice od pletiva (za neki apres ski party), uski pleteni kombinezon (ne toliko praktičan za spuštanje sa snježnih padina, ali idealan za prešetavanje po mondenim skijalištima), i krznene čizme koje izgledaju kao dobre stare buce za snijeg! Upravo bi možda u obući mogli potražiti začetke ovog ski-street trenda. Sada već legendarne UGGsice mnoge podsjećaju upravo na skijašku obuću, a kreatori su se potrudili da raznim varijacijama na temu i ove sezone trend održe svježim. Osim obuće još jedan izdanak trenda sa skijaških staza su i skafanderi punjeni perjem koji nikada nisu izgledali bolje i poželjnije. Stegnuti remenima u struku izgubili su sve svoje negativne strane kao nezgrapnost i neženstvenost, a zadržali pozitivnu ugodnost i toplinu, koja nam kada temperature zraka padnu ispod ništice, ipak znače puno više od trendovskog izgleda. No, dolaskom novog trenda ove sezone, ne morate se odreći niti jednog niti drugog. Kombinacija tajica, velikog krupno pletenog pulovera i toplih buca na nogama postaje
24
dnevna uniforma za mnoge djevojke i žene. Toplo i ugodno, nekada rezervirano isključivo za puno više nadmorske visine od ovih naših gradskih, sada možemo susresti svugdje oko nas. A onda kada se napokon i nađete na tim toliko priželjkivanim bijelim planinskim obroncima, nećete morati puno mijenjati svoj modni izričaj od onog svakodnevnog. Ski kombinezoni zadnjih sezona su uski i vrlo chic, a ski jakne strukirane, s velikim kapuljačama ukrašene pravim ili umjetnim krznom koje slobodno možete nositi i na povratku u grad. I dok je nježnijem spolu uvijek mnogo lakše prigrliti nove trendove, pa tako i ovaj gdje je pletivo hit materijala sezone, a odjeća inspirirana ski opremom vrlo poželjna, muškarci uvijek teže prihvaćaju modne novosti. No nije im za zamjeriti, godinama smo ih, naime, uvjeravale kako su pleteni puloveri s motivima jelena ili snježnih pahulja nepoželjan odjevni predmet koji se ne može tolerirati niti na božićnom ručku kod obitelji. I taman kada smo ih na to priviknule, na scenu stupa ženska promijenjena svijest i omraženi puloveri postaju najpoželjniji blagdanski poklon. Možda je upravo i to jedan od načina kako ćete svoju snažniju polovicu uvjeriti u ponovnu modernost pletiva. Poklonite mu upravo takav neki it-komad ispod božićnog drvca, i neće vam smjeti proturječiti. A ako ste upravo vi jedan od pripadnika snažnijeg roda, i čitate ovaj tekst, znači da vas trendovi zanimaju, pa znajte, ništa vam ove sezone neće lakše osigurati epitet modnog znalca, nego poneki odjevni predmet koji neodoljivo podsjeća na atmosferu planinske kućice, kamina i vatrice u njemu... Djevojke će vjerujte znati to prepoznati, i cijeniti...
• Nina Goleš PRESS
25
feljton dizajn
ACHILLE CASTIGLIONI Inovator industrijskog dizajna PRESS
Smatran jednim od najvećih pionira industrijskog dizajna, Achille Castiglioni bio je vizionar koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti. Ubraja se među kreativce koji su dali pečat identitetu talijanskog dizajna, postavivši ga na pijedestal koji i danas zauzima. Rođen 1918. u Milanu, Achille Castiglioni odrastao je u umjetničkoj obitelji. Njegova braća studirala su arhitekturu, a otac je bio kipar. Iako su se njegove skulpture bavile ponajprije klasičnom ljudskom formom i osobnošću, bile su vrlo promišljene i bez tradicionalne uzvišenosti. Među njegova poznatija djela koja se i danas mogu vidjeti, ubrajaju se, primjerice, vrata Milanske katedrale i fontana na Trgu Sant' Angelo. Iako je očeva ljubav prema umjetnosti zarazila i sinove, mladenačka reakcija na realistične skulpture – kao što to obično biva - bila je usmjerenost k nečem sasvim različitom, funkcionalnoj i racionalističkoj arhitekturi. Achille je jednom rekao: "Sjećam se kako je otac promatrao braću i mene dok smo dizajnirali nešto; uvijek smo prije crtanja pričali i pričali o tome što ćemo napraviti, a on je govorio: 'Stvari su nekad imale vrijednost, a sad ti racionalisti i funkcionalisti oduzimaju, samo oduzimaju...'." Achille je pošao stopama svoje braće pa je u Milanu završio studij arhitekture na Politehničkom fakultetu. Odmah nakon diplome, priključio se braći Liviju i Pieru Giacomu, koji su još krajem 1930-ih pokrenuli mali arhitektonski ured. Dizajnirali su interijere, izložbene instalacije, namještaj i razne predmete. Neki od njih, kao što su petovalni radijski prijamnik za tvrtku Phonola ili jedaći pribor Caccia, smatraju se značajnim predstavnicima talijanskog dizajna. Achille se svojoj braći pridružio nakon drugog
svjetskog rata i sva trojica su zajedno radila do 1952. kad je Livio odlučio pokrenuti samostalni studio za ozvučenje i rasvjetna tijela pa su Achille i Pier Giacomo nastavili sami. 1955. osmislili su minimalističku podnu lampu Luminator, koja se sastoji od svjetiljke u cijevi postavljenoj na tronožac. Praktična odlika lampe bile su noge, koje su se tijekom transporta mogle uvući u cijev. Braća su zaslužna za dizajne raznih proizvoda koji karakteriziraju razigranu inteligenciju po kojoj je talijanski dizajn druge polovice 20. stoljeća i poznat. U to se ubrajaju stolice Mezzadro i Sella (sedlo), koje su nastale prenamjenom traktorskog, odnosno biciklističkog sjedala i predstavljaju dio "ready made" serije radova braće Castiglioni. Ti su predmeti evoluirali kao živa bića, mijenjajući svoju namjenu, a zadržavajući primarni identitet. Sella, koja se sastoji
Lampe "Luminator" (1955) i "Arco" (1962)
26
od kružne željezne baze, metalne cijevi i kožnog biciklističkog sjedala, donijela je braći Castiglioni epitet dadaista, zbog uporabe svakodnevnih predmeta u neobičnom kontekstu. Upravo će to biti stalna odrednica Achilleovog dizajna. Achille je objašnjavao kako mu je inspiracija došla iz vlastite potrebe da se miče dok koristi telefon, ali također želi i sjediti, iako ne sasvim. Osnovna komponenta dizajna bila je u ovom slučaju novo ponašanje, posljedica dubljeg razumijevanja forme i funkcije predmeta, što je često bio fokus Castiglioniovih radova. Pokušavajući sugerirati različita ponašanja, izrazio je ideju o dizajneru kao interpretatoru stvarnih, ali i virtualnih potreba, onih koje ljudi otkriju tek nakon što budu zadovoljene. U slučaju "sedla" radilo se o novom ponašanju – hibridu između sjedenja i nervoznog koračanja. Principi dizajniranja koje je Achille često spominjao bili su zdravi razum i poznavanje ciljeva i sredstava. Isticao je kako dizajner ne smije uzimati postojeće predmete zdravo za gotovo, nego razumijevati
Stolica " Mezzadro" (1957)
razloge stvaranja novih ili unaprjeđivanja postojećih proizvoda te mora biti svjestan resursa kojima raspolaže. Ono čime su se braća Castiglioni uistinu proslavila bila su rasvjetna tijela. Od "Toio" lampe sastavljene od automobilskog akumulatora, štapa za pecanje i prednjeg automobilskog svjetla, do poznate svjetiljke za čitanje "Ventosa" koja je nastala 1962. godine, a specifična je po tome što za podlogu prianja pomoću vakuuma stvorenog gumenom podlogom. Također, može se pričvrstiti i na čelo – poput rudarske svjetiljke. Njihovo najpoznatije djelo svakako je bila čuvena svjetiljka "Arco", nastala iste godine, inspirirana uličnom rasvjetom. Sastoji se od teške mramorne baze koja podržava jedan kraj preko dva metra dugog čeličnog luka, na čijoj se drugoj strani nalazi kromirano sjenilo. Specifična je po tome što stvara učinak svjetiljke koja visi nad čitavom sobom, ali bez bušenja rupe u plafonu. Braća Castiglioni pozabavila su se i ekspresionizmom, koji odlikuje radove poput antropomorfnog stereosustava RR126 iz 1966., ukrašenog očima i pomičnim ušima ili stolne svjetiljke Snoopy iz 1967. nazvane tako zato što nalikuje čuvenom liku iz stripa i crtića. Kad je 1968. Pier Giacomo umro, imali su iza sebe čitavo mnoštvo zajedničkih dizajna. Na njima su radili udruženim snagama, ne dijeleći poslove. Mnogi od njihovih radova još uvijek su u proizvodnji, primjerice lampe Arco ili Parentesi, a jasnoća i duh koji su karakterizirali njihove zajed-
ničke radove prepoznatljivi su u Achilleovim samostalnim djelima nakon 1968. Njegove radove uvijek je krasio spoj jednostavnosti i inovacije te inspiracija koja je izvirala iz dobrog opažanja okoline. Iako je bio duboko potresen bratovom smrću, a dodatno i činjenicom da je čitavu svoju karijeru do tada uvijek radio u timu – nikad sasvim sam – Achille je nastavio stvarati, a njegova karijera napredovati. Već 1969. bio je proglašen profesorom umjetničkog industrijskog dizajna te je predavao na fakultetu u Torinu do 1980. i u Milanu do 1993. Od sedamdesetih godina nadalje, jedna od važnih skupina njegovih radova bili su takozvani "redizajnirani objekti", odnosno tradicionalni predmeti koje je Castiglioni usavršio ili unaprijedio sukladno suvremenim potrebama i tehnološkim dosezima. Tu se ubrajaju sklopivi tronožni stolić Cumano iz 1979., pepeljara Spirale iz 1971. kod koje je Achille koristio žičanu oprugu kao držač za cigarete, ili stolić za spavaću sobu Comodo iz 1989. Među njih spada i elegantna viseća svjetiljka Fucsia iz 1996. koja se sastoji od jednostavnog izvrnutog staklenog stošca u kojem je žarulja. I dalje je poseban uspjeh imao sa svjetiljkama, tako je 1975. dizajnirao podnu svjetiljku "Aoy" koja je imala poseban donji prostor pogodan da se u njemu sklupča mačka. Također su vrlo zamijećene bile njegove svjetiljke iz serije "Brera", mliječno bijele i prepoznatljivog, jajastog oblika. Castiglionijevi radovi bili su vođeni potrebom za ponovnim osmišljavanjem svakodnevnih predmeta, pretvarajući ih u funkcionalnije, a ujedno stilski privlačne objekte. Kroz pola stoljeća karijere, Castiglioni je dizajnirao preko 150 predmeta, uključujući svjetiljke, stolice, police, prekidače, kamere, telefone, usisivače i automobilska sjedišta. Mnogi od njegovih radova smatraju se visokim standardima ne samo dizajna, nego i umjetnosti općenito, a dio su kolekcija poznatih svjetskih muzeja. Njujorški Museum of Modern Art, primjerice, ima četrnaest njegovih radova u svojoj stalnoj kolekciji. Vodeći se za svojim motom: "Dizajn zahtijeva promatranje", Castiglioni je stvorio predmete nadahnute potrebama svakodnevnog života, zasnivajući svoje najpoznatije radove na predmetima poput ulične rasvjete ili automobilskih farova. Umro je u Milanu 2002. godine, ostavljajući za sobom naslijeđe izuzetno snažnog utjecaja na povijest primijenjenih umjetnosti. Njegovi su radovi odgojili čitave generacije, poučavajući ih dobrom dizajnu i karakteristikama zbog kojih dizajn predstavlja jedan od najsnažnijih izraza kreativnosti dvadesetog stoljeća.
• Zoran Krušvar
Pepeljara "Spirale" (1971)
27
bon appetit
JUHE i njihova krepkost... Svakodnevne, jednostavne, guste, klasične, komplicirane... juhe su neizostavan dio našeg života. Osim što vam danas donosimo tri recepta chefa Andreja Barbierija, donosimo vam i kratak povijesno-društveni okvir u kojem je juha nastala, a onda i ostala. Na coolinarici tako čitamo: nastanak prve juhe seže u daleku prošlost i vezan je uz samo otkriće vatre i procesa kuhanja. Smatra se da su meso kuhali u vodi u životinjskoj koži koju su povezivali i stavljali iznad vatre. Kuhanje kao proces pripreme hrane znatno je uznapredovao prije 5000 godina, kada su, otkrićem metala, napravljene prve metalne posude koje su se mogle zagrijavati i tako poslužiti za pripremu jela. Prema nekim saznanjima smatra se da su se juhe i složenci konzumirali na Mediteranu već u kamenom dobu. Širenjem Rimskog Carstva proširuje se raznolikost namirnica koje se koriste u pripremi juha: poriluk, luk, mrkva, češnjak, koromač, menta, timijan, peršin i korijander. S obzirom da su pripreme juha u Rimljana katkad predstavljale vrlo zamršen posao, najstariji pisani recept za juhu pojavljuje se u Apikurovoj kuharici iz 4. stoljeća, sa sljedećim sastojcima: pšenica, maslinovo ulje, mljeveno meso, mozak, papar, lovor, kumin, vino, fermentirani riblji umak. Nakon pada Rimskog Carstva, juha je preživjela u Bizantskom Carstvu. Karakteristike vodećih europskih kuhinja u srednjem vijeku, primjerice francuske, talijanske, engleske i katalonske,
28
međusobno se preklapaju. U 16. stoljeću je postala moderna i nova juha, a izumitelji Francuzi nazvali su je soupe zbog kruha koji se stavljao na dno zdjele i upijao juhu. Godina 1772. smatra se bitnom u povijesti juha jer je kapetan Cook na svoje putovanje ponio po prvi put "prijenosnu juhu" ili prvu juhu u kocki. Ona je napravljena dugim kuhanje temeljca, tako da je tekućina isparila, a ostala je čvrsta, ljepljiva masa koja se mogla čuvati duže vrijeme. Stoljeća kulinarskih istraživanja i upoznavanja novih namirnica dovela su do toga da danas poznajemo dvije osnovne grupe juha – bistre i guste juhe. Kod bistrih juha imena im govore od koje su namirnice pripremljene pa tako imamo kokošju, goveđu, pileću i riblju juhu te sve bolje prihvaćenu povrtnu juhu. Guste juhe obuhvaćaju juhe pripremljene od veće količine namirnica biljnog i životinjskog podrijetla koje se pred kraj pripreme mogu sjeckati ili propasirati ili ostati u obliku manjih komadića. Krem-juhe zgušnjavaju se brašnom ili škrobnim brašnom te im se dodaju vrhnje i žumance, a kod pire-juha povrće se pasira, a zatim razrjeđuje temeljcem. Tako će vam naš Andrej Barbieri danas ponuditi 3 recepta za 3 ukusne krem juhe od sezonskih namirnica. Nadamo se da ćete se okušati u spravljanju barem jedne i na taj način obogatiti svoj jesenski meni! Dobar tek!
Chef Andrej Barbieri
JUHA OD BUĆE S VRGANJIMA: Za ovu je juhu za 4 osobe potrebno: 2 kg buće, 1 vrganj, 1 kuhani krumpir, malo soli i papra
sve skupa vratimo u tavu te zalijemo temeljcem od maruna. Odvojeno od toga – cijele fete pancete prepečemo dok ne postanu hrskave. Kada je sve gotovo, na našu krem juhu stavimo po fetu pancete i naribamo crnog tartufa. Umjesto crnog tartufa može poslužiti i ulje od tartufa ili tartufata, no – najbolje bi ipak bilo imati malo svježeg crnog tartufa kako bi okus ove juhe bio puniji. Chef Andrej Barbieri
Buću narežemo na komade, odstranimo koštice iz nje, zatim je stavimo na jedan pleh, pokrijemo s folijom i pečemo u pećnici na 160 stupnjeva. Čim buća omekša – izvadimo je iz pećnice i s žlicom odstranimo koru od srčike. Srčiku, odnosno bućino „meso“ zatim stavimo u blender, zajedno s jednim lešo kuhanim krumpirom, s malo maslaca, soli i paprom. Sve zajedno onda izmiksamo u gustu kremu i na taj način dobijemo bazu naše juhe. U nju možemo, ali i ne moramo dodati povrtnog temeljca kako bismo bazu razvodnili i ublažili, ovisno o ukusu. Kao posljednje – vrganje narežemo na kriške, kratko ih prepečemo na maslacu i ubacimo u juhu. Nakon što smo dodali i par listića timijana - naša je juha spremna za serviranje! Chef Andrej Barbieri
JUHA OD MARUNA I TARTUFA Za ovu juhu potrebno je: 1 kg ma-runa, korijen celera, kapula, češnjak, mrkva, biljni temeljac, 1 svježi tartuf/ tartufata/ulje od tartufa, 4 dulje fete pancete Marune skuhamo, očistimo koru i kožicu. Nakon toga – na mješavini maslinovog ulja i celera prvo prodinstamo kapulu i celer, na što dodamo očišćene marune, zatim prodinstamo još malo sve to skupa i stavimo u blender. U kremu koju smo dobili miksanjem dodamo sol i papar i onda
KREM JUHA OD BROKULA S FILETOM TRILJE U SEZAMU Namirnice: 1 kg brokule, 1 kuhani krumpir, trilje, sezam, sol, papar, češnjak ak Odvojimo cvjetove od brokule i narežemo ih na komadiće, stabljike ogulimo i narežemo na „kockice“. Sve skupa prodinstamo na maslinovom ulju na niskoj temperaturi dok brokule ne omekšaju u malo vode. Zapravo – potrebno je tek toliko vode da se brokule ne zalijepe za dno posude/tave jer pokrivena brokula će na niskoj vatri i sama pustiti svoju vodu. To je – naravno – ujedno i način da se sačuva njezin okus i jako lijepa zelena boja. Nakon dinstanja – brokulu zajedno s jednim kuhanim krumpirom, režnjem češnjaka, soli, paprom i eventualno malo peperončina i maslinovog ulja izmiksamo u blenderu. Kremu koju dobijemo možemo, ali i ne moramo (što je bolje) razvodniti s temeljcem od povrća. U međuvremenu, uzmemo trilje (cca jednu manju po osobi), očistimo ih i od svake dobijemo 2 fileta. Filete nakon toga lagano navlažimo vodom i utisnemo u sezam na strani kože, zatim ih prepečemo na tavi sa sasvim malo ulja, još bolje ako može na ploči od roštilja, juhu serviramo, a na nju položimo naša dva fileta po tanjuru.
• Vaša Kuharica sa sto lica
29
na putovanju
Dnevnik iz AUSTRALIJE 1. dio Marija Zudenigo, senjsko-riječka umjetnica, dosad je osmislila je i realizirala brojne projekte, poput nezaboravnih Senjskih mački, Papučica ili najnovijih Stopa. U svojim dugogodišnjim kreativnim radionicama Marija je paralelno djelovala kao pedagog te uspješno i nadahnuto podučavala brojnu djecu i mlade. Za svog nedavnog putovanja po Australiji vodila je dnevnik u kojim je bilježila svoje impresije i događaje. Njegov prvi dio je pred vama…. Pogled na Perth s Kings Parka
Nikada nisam razmišljala o Australiji, bila mi je predaleka i ne posebno privlačna. I onda sam prije pet, šest godina u ruke dobila knjigu Tihi zov Australije koja je spustila neku znatiželju u mene. Otada crvena zemlja Uluru s istoimenom mističnom stijenom, smještena u južnom dijelu Sjevernog teritorija, bila je neka neodređena, neodoljiva točka privlačnosti, točka mog neobjašnjivo jasnog razumijevanja naroda koji je tu bivao još prije 40.000 godina pa sve do današnjih dana. Niti nakon ovih spoznaja, nisam stavila ni u ijedan svoj godišnji planer namjeru posjetiti Australiju, niti sam žudjela, niti uzdisala nad nekim turističkim slikama tog udaljenog kontinenta. Nekako smo tiho postojale u meni - ja i Australija. Znala sam da se na neki neobičan način poznajemo... Bit će da je to tiho poznavanje prizvalo moje putovanje, onako usput i kao - slučajno. Kako to već svemir radi. Putovanje prema Australiji započelo je iz Zagreba jutarnjim ranim letom do Münchena pa otud preko Dubaia za Perth. Volim zračne luke. Činjenica da u nekom trenutku upravo uzlijeće avion Oman aira za Muscat, ili da je u tijeku ukrcaj za London, British Airwaysom, a i da za koju minutu uzlijeće avion za Halifax, Air Canada, stvara uvijek u meni čudesno uzbuđenje. Raspameti me. Zemlja je okrugla. Mene je čekao Emirates Airline, šest sati leta do Dubaia pa 11 sati do Pertha. Dobro je kod ovakvih putovanja pripremiti se za suzbijanje posljedica jet laga. Već tjedan dana prije leta otpočela sam primjenjivati
30
tehniku timezone readjustment i polako pripremati svoj bioritam sat po sat za australsko vrijeme. Istina, zadnjih dana prije putovanja ustajala sam u dva sata ujutro, a odlazila na počinak u nevinih 19 sati. Iscrpne savjete za ovu tehniku dobila sam od Alena Kovačića studenta prve godine Povijesti, terorizma i antiterorizma na Murdoch University, Perth, blogerskog prijatelja moje Dore. Zemlja je zbilja okrugla, a internet nije loš. Trebalo je još proći carinsku strogu kontrolu. Karantena je top prioritet u Australiji, a carinici su izuzetno strogi. Ako ste dovoljno nepametni i ne prijavite nešto što je navedeno kao zabranjeno (predmeti od drva, biljke, sve vrste namirnica...), a takav popis dobijete u avionu prije slijetanja, moguće je vrlo lako da vas bez trunke milosti deportiraju. Australija trenutno troši bilione dolara za očuvanje svojih vrsta i suzbijanje razornih posljedica štetnih vrsta koje su uvezene, kao europski zečevi ili američka žaba. Bez svojih prirodnih predatora otpočeli su pustošenje ovog kontinenta. Nekako su uvažavali jedno po jedno ne bi li one prethodne uništili. Ovo me podsjeća na naše zmije pa mungose pa... Prijavila sam sve što sam trebala i nisam trebala. Moji kistovi nisu bili prijetnja. Welcome to Perth. Nikada nigdje nisam se osjećala tako dobrodošla već na samom aerodromu. Tražila sam samo da mi kažu gdje je more. Istog trena sam izvukla svoje antene. Osjetila sam grad koji je već obgrlio prvi sumrak, a mene kao da je Japan. Ja sam na južnoj polutki. Visim li to naopačke.
Read Buildings, Highstreet, Perth
Proljeće miriše. I australska zemlja miriše. Laku noć Zapadna Australio, dobro jutro Europa! Rano ujutro trebalo je već biti u Claremontu, Showgrounds gdje će se odvijati Perth Royal Show, negdje na pola puta između Perth Citya i Fremantlea, radi postavljanja izložaka, upoznavanja, dobivanja propusnica. Za ovu manifestaciju gospodin Tony Devitt, predsjednik The Royal Agricultural Society of Western Australia rekao da promiče dostignuće ljudi Zapadne Australije i prigoda je za zabavu i naobrazbu zajednice. Neka mu bude! Ja bih osobno radije došla na Perth International Arts Festival (PIAF), najvažniji kulturni događaj godine u Zapadnoj Australiji koji se odvija nekoliko mjeseci ranije. Možda mi se posreći iduće godine. U tjedan dana prostorima Royal Showa prošlo je milijun ljudi. I tu sam u svakodnevnom druženju s Australcima shvatila svu raskoš australskog engleskog jezika, spoznala srdačnost i otvorenost ovoga svijeta te doživjela uzdrmavajući estetski šok glede odjevnih kombinacija i generalno vratolomija stila „bez stila“. Kada sam upravo onako naivno pomislila kako ja nešto malo znam engleskog jezika, dočekao me Aussie English, specifični, ponosni proizvod multikulturne Australije. Kombinacija izvrnutih samoglasnika, progutanih slogova unutar hrpe riječi čije meni, ovako jezično naivnoj, podrijetlo nije bilo lako odgonetnuti. Ovo je jezik komponiran od londonskog radničkog i lopovskog vokabulara, pa onda leksik starosjedilaca Aborigina, potom bogatstvo slenga, razni migrantski premazi. I tu uskače ljubaznost i pristupačnost ovog svijeta koja premošćuje svaku možebitnu jezičnu barijeru. Osmijeh koji razoružava i toplina pristupa naprosto je na početku nerazumno neugodna. Čime ja to zaslužujem ovakvu srdačnost i susretljivost. Ničim draga, ja te samo pozdravljam, tako mi to radimo. Neki su mi to pokušali objasniti ugodnom skoro mediteranskom klimom s puno sunčanih dana u godini. Ma nije istina, serotonin Hrvatima ništa ne pomaže. Vidi koliko sunca imamo, a sreće na licima niotkud. Onda su mi dodali
da je to zbog materijalnih mogućnosti koje ova zemlja pruža. Nekako mi ni to nije bilo uvjerljivo objašnjenje iako je ostalo najuvjerljivije. Multikulturna zajednica ovdje u Australiji slažući slojeve doseljenika još od zlatne groznice 1850. počiva na zatvorenim zajednicama kojima je jednostavnije funkcionirati unutar svojih jedinica, gdje svi do frizera i mesara govore njihovim jezikom. Počesto stare generacije nikada nisu niti naučile engleski jezik ili ga teško govore. Mladi tek u nekoj trećoj generaciji postaju koliko toliko integrirani u društvo. Ovdje se jako puno radi ili bolje rečeno samo se radi. Zašto bi ljudi koji po cijele dane rade i slažem se, dobro zarađuju, bili motivirani bili srdačni, veseli ljudi? Ja sam sklonija vjerovati da ih takve njihova vlada želi vidjeti. Ovdje optimizam pršti na svakom mjestu, svi se osjećaju sigurnima jer briga države je velika. Prilike i situacije da je država kroz svoje institucije u nekoj proceduri pogriješila nisu male, a opet optimizam odolijeva. A sveprisutnog kriticizma nigdje ni za lijek. Postoji toliko propisa za sve i svašta koji definitivno da dok ih čitaš, pomisliš je li ovo pisano za ljude s nekim stupnjem inteligencije ili za pacijente mentalnih institucija. Ali to kao da ih sve umiruje, država o svemu brine, rade po cijele dane, mirovine ne postoje, ali nešto „proizvodi osmjehe“. Nekako sam na tren pomislila kako bismo mi svi Hrvati trebali se spakirati i izaći iz ove naše zemlje i onda stati u red za natrag, a na svim graničnim ulazima trebalo bi tada pisati: „Dobrodošli, ovo je zemlja blagostanja.“
• Marija Zudenigo
Marija u kratkim rukavima u božićnom ugođaju
31
čašica
Šampanjac u posebnim prilikama i različitim kombinacijama Blagdani su pred vratima... Već se u zraku osjeća euforija i oduševljenje zanosnim prosinačkim danima. Ovo je mjesec kada se zaboravlja na loše stvari, mjesec pun ljubavi, razumijevanja, pjesme i vedrine. Šarene lampice, mirišljavi borovi, nasmijana lica prolaznika samo su dokaz koliko je ljudima malo potrebno da bi bili sretni. Kojiput je toplina ovoga mjeseca teško objašnjiva, ali daleko vidljiva. Zasigurno ste bili prisutni na brojnim svečanim domjencima, večerama i druženjima, obiteljskim, privatnim ili poslovnim te više od nekoliko puta nazdravili čašama u kojima se „vino kraljeva“ lagano njihalo, ali se nikada niste zapitali što je uistinu šampanjac. Šampanjac (francuski: vin de Champagne) je pjenušavo vino koje je svoje ime dobilo po francuskoj pokrajini Champagne. Dan danas je naziv šampanjac rezerviran isključivo za pjenušce iz te pokrajine dok se pjenušava vina proizvedena u ostalim pokrajinama mogu označavati isključivo kao pjenušci. Šampanjac se još naziva i „vino kraljeva“ za što je zaslužna krunidba francuskih kraljeva koja se nekoliko stoljeća održavala u glavnom gradu pokrajine Champagne, jednom od središta proizvodnje šampanjca, Reimsu. Osim Reimsa bitno je istaknuti i Épernay kao centralno mjesto proizvodnje šampanjca. U novije vrijeme šampanjac je poznatiji kao vino slavlja, ljubavi i romantike, a sve to zbog svojih svojstava koja nakon malih količina znatno podižu raspoloženje te istodobno blagotvorno utječu na mozak i srce jer proširuju
32
krvne žile. Najstariji sačuvani šampanjac zasad je Perrier-Jouet iz 1825. godine iako je nedavno pronađen primjerak za koji se smatra da je napravljen između 1772. i 1785. godine. Pretpostavlja se da je to Veuve Clicquot, koji bi u tom slučaju preuzeo titulu najstarijeg sačuvanog šampanjca. Povjesničari vjeruju da bi se moglo raditi o pošiljci vina francuskog kralja Luja XVI. za rusku caricu Katarinu Veliku te bi procijenjena vrijednost boce tog šampanjca od pola milijuna švedskih kruna (380 tisuća kuna) u tom slučaju mogla znatno porasti. Šampanjac je najbolji rashladite li ga i poslužite na idealnoj temperaturi negdje između 6 i 8 Celzijevih stupnjeva. Ukoliko mislite da je klasični okus šampanjca jednoličan i dosadan te želite isprobati nešto potpuno novo, poboljšati ga možete na više načina. Ovoga puta donosimo dvije varijante, a sami odlučite koji su okusi primamljiviji.
Aperol spritz royal
Bellini
5 cl šampanjca 3 cl Aperol špric mineralne led i kriška naranče
10 cl Prosecco Zonin 1/2 breskve (u nedostatku iste kao zamjena može poslužiti Peach pure, premix koji u sebi sadrži pravu breskvu)
A sada podignite čaše, ispijte gutljaj i neka zvuk zdravice odzvanja do dugo u noć!
• Ivana Fatur, www.barmen.hr
metropolitana
Advent u Zagrebu
photo: PIXSELL
33
metropolitana
Čim ugledate Coca-Colu na polici u zvjezdanom i većem izdanju, znate da se Božić bliži, a da ne spominjem veliku staklenku majoneze u posebnoj polugratis ponudi, odmah se zazubice tope na samu pomisao na francusku salatu. Druženja, večerice, okićeni stolovi i svi ti neodoljivi, slatki rituali u kojima uživate s dragim i bliskim ljudima u toplini svoga doma, gledajući kroz prozor zimsku, bijelu idilu i slušajući pucketanje drva u kaminu. Srećom, nije samo u domovima interesantno, toplo i intimno. Zagreb je već okićen sjajnim zvonima, zvijezdama i borovima, samo čekamo da se upale i zabljesnu naš grad. Još malo pa će bor i velika licitarska srca ponosno u punom sjaju kititi glavni trg. Šatori su već postavljeni kako je Sv. Martin došao, a s njim naravno i kuhano vino, sočne kobasice i izdašan grah. Štandovi su puni prigodnog nakita za kuću, dvorište, pa čak i auto, a vunenih kapa, šalova i rukavica u raznim uzorcima, bojama i stilovima ne nedostaje. Ipak najbrojniji su štandovi s hranom i ponudom uglavnom rustičnih delicija, od slavonskih kulena i suhih kobasica, do dalmatinskih suhih kolača i torti. Naravno, ne morate ništa kupiti da biste se zabavili. Osim ogromnih šatora na Trgu bana Jelačića i Kvaternikovom trgu, tu svake večeri možete čuti razne vesele note tamburice i poznatih dobitnika Dore - Kraljeva ulice, a u malo elegantnijoj i mirnijoj ponudi poslušajte koncerte u Katedrali. Ni dvorana Vatroslava Lisinskog neće iznevjeriti uz gospel zbor iz New Yorka Angels in Harlem Gospel Choir koji nastupa 4. prosinca. Tog istog dana veliki je događaj za ljubitelje likovne umjetnosti. Naime, 4. prosinca otvara se velika retrospektivna izložba jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara Ede Murtića u Muzeju za suvremenu umjetnost. Edo Murtić je svoja likovna djela pretočio u neodoljive slike snažnih kompozicija, poznatih apstraktnih oblika i izražajnih boja, a ljepota hrvatskih podneblja bila je njegova česta i trajna inspiracija. Ova će izložba u Muzeju za suvremenu umjetnost biti otvorena do 31. siječnja iduće godine.
ZABAVA PRIJE SVEGA Na Trgu bana Jelačića očekuju vas mnoge aktivnosti i pravi adventski ugođaj. Od 4. prosinca počinje program za djecu, i to s početkom u 11 sati, a nakon najave Djeda Božićnjaka svaki dan nastupa niz dječjih zborova od Bim bam bom, Kikići, Samoborček, Loptice, Papandopuline te ini drugi, svi jednako veseli i dražesni. Ovdje se svaki dan na pozornici predstavljaju i brojni kulturno-umjetnički domovi iz Zagreba i okolice. Možda su ipak najzanimljiviji koncerti s početkom u 20 sati, od brojnih bendova izdvojila bih Leiner – Hrnjak (6. prosinca), Zadruga (10. prosinca), Kino Klub (12. prosinca), Cinkuši (14. prosinca), Kries (15. prosinca) te nastup Božidara Alića & Matije Dedića koji izvode Arsena na Badnjak. A u duhu darivanja i dobrote 21. prosinca se odazovite i dođite na božićni koncert Želim život Zaklade Ane Rukavine.
34
Osim na glavnom trgu zabave neće nedostajati ni na obližnjem Kvatrenikovom trgu, gdje se održava program pod nazivom Zima na Kvatriću. U okviru programa predstavit će se brojna kulturno-umjetnička društva iz Zagreba i njegove okolice, različitih regija i županija Hrvatske, udruge i obrtnici s autohtonim proizvodima i suvenirima, ali i poznatim domaćim specijalitetima. Bit će tu raznih zabavnih sadržaja i programa, a sve uz grijani šator i pet drvenih kućica u kojima će se predstavljati stari zanati. Organizira se i humanitarna aukcija čiji je sav prihod predviđen za klub Vjeverica koji okuplja odrasle osobe s intelektualnim teškoćama te im pruža aktivnosti kreativnih radionica, socijalizaciju i bolju kvalitetu života. Na otvorenom dijelu mališane će razveseliti vlakić i jaslice.
TRAMVAJ DJEDA MRAZA Veseli božićni tramvaj opet vozi najmlađe po centru Zagreba. Tako će ugrijan, topao, veseo i živahan voziti od 4. prosinca do 6. siječnja, a osim vilenjaka, vila i pčelica u veselom tramvaju svoje putnike očekuje Djed Božićnjak. Naravno pjeva se i pleše. Polazna stanica je i ove godine na uglu Jurišićeve i Praške, vožnja traje pola sata, pri čemu se sve to vrijeme gotovo jednako dobro osjećaju i djeca i roditelji. Ako nikada niste gledali nastup folklorno-umjetničkog društva LADO, vrijeme je da 21. prosinca prisustvujete njihovom nastupu u Crkvi sv. Antuna Padovanskog, u 19 sati, Ulica sv. Duha. I za kraj jedna "sportska" informacija - za sve male i velike koji uživaju u zimskim sportovima otvorena su i klizališta na Šalati, Domu sportova, Velesajmu i meni najdražem ispred Hotela Esplanada, malo klizalište s pogledom na fontanu i grandiozni hotel. A nakon sve te zabave tijekom prosinca, čeka vas koncert popularnih Stereo MC-a na Trgu bana Jelačića i ulazak u novu 2011., pa možemo sve ispočetka. Sretno!!!
• Dorotea Orlović
17.12.2010. FLOGISTON - Irska muzika ULAZ SLOBODAN
U PROSINCU RADNO VRIJEME 08.00-22.00 h
biznis
Djeca:
Mali – VELIKI potrošači Djeca i tinejdžeri danas imaju veliki utjecaj na obiteljske kupovine, a marketinška teorija i praksa utvrdile su da potrošnja kod djece raste uz stopu od 20%, što je brže nego kod bilo koje druge demografske skupine. Martin Lindstrom, autor knjige Brand Child, predviđa da će se potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručiti svakih 10 godina. Komuniciranje s djecom jače je naglašeno i prilično agresivno u SAD-u i Zapadnoj Europi. U zadnjih pet godina i hrvatska poduzeća se pridružuju trendu, iako još uvijek ne možemo reći da je učinkovit pristup djeci postao praksa. Pri komuniciranju s djecom, treba voditi brigu o etičnom komuniciranju. Zakon o zaštiti potrošača propisuje zabrane i stručnjaci ih navode u Kodeksu oglašavanja, ali pri tome većina poduzeća na lukav način zaobilazi navedena pravila. Npr. dugi spotovi, pa čak i s neizravnim apelima na kupnju u kojima se djeci «ispire mozak», nisu dobrodošli i na granici su neetičnog komuniciranja. Marketinški stručnjaci moraju upoznati današnje generacije djece, jer se potpuno razlikuju od prošlih. U SAD-u ih nazivaju
36
KGOY (Kids Grow Up Young). Oni odrastaju brže, povezaniji su, izravniji i potpuno informirani o svijetu oko njih. Roditelji im povećavaju džeparce, poklanjaju više pažnje te tako raste njihov utjecaj pri odlukama o kupovini. Važnu ulogu u oblikovanju novih generacija djece odigrala je 24-satna dostupnost informacija. Verbalna komunikacija više nije zanimljiva, prestižno je komunicirati putem e-maila ili SMS-a.
Marketinški stručnjaci izdvojili su tweense, posebno zanimljiv segment djece u dobi od 8 do 14 godina. Kroz brandove stručnjaci u dječju svakodnevnicu nastoje ubaciti zanimljivosti poput straha, fantazije, humora i ljubavi. Popularnost i slava visoko su smješteni na listi dječjih želja, a prisutna je i zaljubljenost u one koji su to već postigli (pop-zvijezde, glumci i slično). Dječake te dobi zanimaju izazovi, panika i strah. Osim krajnjeg
biznis
cilja, žele uživati i u avanturi. Primjer takve komunikacije s potrošačima je televizijski spot Nestléovog proizvoda Cini Minis. Djevojčice još uvijek zanima romantika i ljubav, što potvrđuje i stalna prisutnost i popularnost lutke Barbie. Humor privlači oba spola, pa kupujući popularne i zabavne brandove pomiču granice i žele ono što nije uobičajeno. Iako su djeca manje emocionalno vezana u brand, stupanj čvrste veze s brandom rapidno raste u tinejdžerskim godinama.
tog pravila iskoristili u komunikaciji s djecom. Granica između slatkiša i igračke danas je srušena. Primjer uspješne komunikacije s djecom je i Kraševa čokolada Životinjsko carstvo gdje su djeca dugi niz godina skupljala sličice životinja i lijepila ih u album. Budući da je bilo vrlo teško popuniti album, djeca su u školama razmjenjivala sličice. Na taj način je čokoladica Životinjsko carstvo bila u njihovim mislima i životima tijekom cijelog dana.
Zadnjih deset godina marketing usmjeren na djecu izrastao je u dobro organizirane kampanje. Pop-zvijezde i glazba najmoćniji su fenomen utjecaja na djecu. Formula je iskušana i ispitana na bezalkoholnom piću Pepsi.
Mlađa djeca oponašaju tweense, a istraživanja su pokazala da djeca u dobi od 18 mjeseci već raspoznaju etikete proizvoda. U dobi od 2 godine proizvode već povezuju s brandovima. Djeca pozitivno reagiraju i na nagrade za vjernost. Stručnjaci predviđaju da će u sljedećih pet godina veliki broj djece imati kreditne kartice. Fleksibilnost branda označit će njegov budući životni ciklus. Monolog u komunikaciji sigurno je out. Dijalog je in, a interakcija od životne važnosti.
Glazba kreira snove, a snovi grade brandove. Utjecaj roditelja postaje minimalan, jer djeca žele degradirati autoritete, pa se najveći broj mišljenja, stavova i interesa kreira izvan kuće. Više nije moguće napraviti klasičnu demografsku segmentaciju djeteta, jer djeca danas imaju nekoliko osobnosti pa ih čak u literaturi nazivaju podvojenim ličnostima. Poduzeća kojima su ciljna skupina djeca, trebala bi u strategiji komuniciranja
voditi računa o vrijednostima koje brand nudi djeci, o njegovom utjecaju na djecu te pozitivnim i negativnim stranama tog utjecaja. Budućnost komuniciranja s djecom Tvrtke će u budućnosti pomaknuti granice i razbiti predrasude poput zabrane igranja hranom. Inozemni proizvođači čokolade i pahuljica odavno su rušenje
Zagreb Varaždin Osijek
Rijeka Pula
• mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, direktorica Filaksa elvira@filaks.hr www.filaks.hr
Zadar Split Dubrovnik
Programi su verificirani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Upisuju se u radnu knjižicu.
Popust na Najljepša zanimanja 21. stoljeća! programe AROMATERAPEUT 10% AROMAMASER PEDIKER Učinite korak danas prema Vašem bolje sutra! Tel: 01/37 07 114 GSM: 091/37 07 114 upisi@aromara.com
pismo iz Kijeva
PRESS
Sve će biti u čokoladi! Odjeća bi trebala biti klasičnih boja: tamnoplava, smeđa, crna ili maslinastozelena. Udane žene mogu nositi drago kamenje, a mlađe djevojke perlice. Naušnice trebaju biti malene i odgovarati boji očiju. Za vrijeme ljetnih vrućina, žene trebaju imati vodootpornu maskaru i tek malo sjenila na očima. Prozirne košulje i haljine nisu dozvoljene. Ako dva prsta stanu između remena i tijela, remen nije čvrsto stegnut. Boja čarapa treba odgovarati boji hlača. Muškarci i žene ne smiju nositi istu odjeću dva dana zaredom. Ulomak iz starinskog priručnika o pravilnom odijevanju? Daleko od toga. Ili blizu? Ovisi... kako se uzme... Ovo je tek nekoliko „preporuka“ iz dokumenta koji je nedavno objavila ukrajinska vlada, a odnosi se na pravila odijevanja u zgradi vlade. Može se činiti kao nešto što degradira čovjeka kao razumno biće koje zna kako se odijeva ako radi u javnom sektoru. Ali – onoga tko išta zna o Ukrajini i o načinu odijevanja (posebno žena) ovakva „naredba“ i ne čudi previše. Žalosno, zar ne? Na početku 21. stoljeća vlada jedne „europske“ države objavljuje ovakav priručnik!
38
U takvim situacijama ponavljam sebi: „Ovo nije moja zemlja! Ovo nije moj grad! Ovi ljudi nisu moj narod! Ovaj jezik mi je stran!“ Ponavljam to sebi neprestano, poput mantre. Ne želim da me proguta ovaj grad! Grad koji guši i prave Ukrajince! A kad kažem prave, mislim na one koji se ne srame svojeg jezika i ne priklanjaju se općem trendu govorenja ruskim jezikom. Pravi Ukrajinci govore svojim jezikom jer – nakon proglašenja nezavisnosti 1991. godine to je ono što su željeli. Svoju državu i svoj jezik. Gotovo 20 godina kasnije... Državu, kakvu – takvu imaju. A jezik... Ne znaju ni sami govore li ruski, ukrajinski ili neku mješavinu. Većina će reći da govori ruski jezik i... govori taj neki ukrajinski ruski. Ali - kad trebaju nešto napisati na tom svom „materinjem“ jeziku - teško je. Čak i intelektualna elita ima problema s pisanjem na ruskom jer – ruski nije tako lagan jezik! Ipak – fenomen Kijeva je tzv. suržik. To je poseban jezik, mješavina ruskog i ukrajinskog, koji možete čuti u sredstvima javnog prijevoza, na ulici, ali i na sveučilištima. Bez ikakvih problema!
Zbog te atmosfere beznađa i izgubljenosti, unatoč svojoj veličini, Kijev guši. Guši onoga tko želi slobodu. Onoga kome pojam metropole ne znači grad koji u 21. stoljeću ima velikih problema s toplom vodom i grijanjem. Onoga tko je u Kijevu vidio puno više od njegovih znamenitosti i samog centra, koji jesu impresivni. Izvan centra... Smeće, psi lutalice... Prava su slika Ukrajine i njezine metropole. Ipak... Kijev ima ono što grad čini metropolom: mnoštvo kulturnih događanja. Svaki dan u kazalištima ima nekoliko drama, baleta, opera ili simfonijskih koncerata. A tek filmski festivali... Tako je samo od početka rujna u ovom gradu bio Filmski festival bugarskog filma, Njemački filmski festival, Manhattan Short Film Festival, a sada upravo traje Molodist – kijevski filmski festival, koji ove godine slavi 40. godišnjicu pa je nazvan Molodist XL. Prikazuju se filmovi iz svih krajeva svijeta koji se natječu za nagrade, ali i filmovi koji su izvan natjecateljskog programa. Posebna pozornost je posvećena kratkometražnim filmovima koje su režirali studenti, kojih je ove godine prikazano čak 23. Među filmovima koje publika može pogledati su i hrvatski film Među nama i bosanski Na putu. Budući da je manja zainteresiranost publike za takve filmove, prikazuju se u jednom manjem kino teatru, dok se filmovi za koje se očekuje veća gledanost prikazuju u najpoznatijem kijevskom kinu - Kino teatru Kijev. U studenom se održava Tjedan talijanskog filma te festival nazvan Kino u akciji u sklopu kojeg će biti prikazani filmovi iz Francuske, Srbije, Danske, Bugarske, Poljske, Kazahstana i Rusije. Osim kulturnih događanja, u Kijevu se događa još nešto jako pozitivno, posebno za strance, koje nerijetko frustrira činjenica da u ovoj zemlji ukoliko ne znate ruski, kao da ne znate ništa jer se teško sporazumjeti na nekom od svjetskih jezika. Veliki problem je s engleskim jezikom, gotovo svi ga uče u školama i kasnije na sveučilištima barem godinu, dvije, ali – sve se temelji na učenju napamet, naučeno se zaboravi nakon ispita, tako da ni mladi ljudi nisu u stanju pomoći strancu koji se služi engleskim jezikom. To bi se sada trebalo promijeniti. Bliži se Europsko prvenstvo u nogometu 2012, pa se i Ukrajinci žure naučiti engleski jezik. Tako su tisuće policajaca, zaštitara, graničnih policajaca i liječnika već krenule na tečaj engleskog jezika. Program učenja engleskog jezika odvija se uz financijsku potporu Europske unije. Sada se, primjerice, prometni policajci znoje učeći osnove engleskog jezika. I znaju kako je prosječnom Ukrajincu koji se znoji zbog kazne koju će platiti kad ga oni zaustave. Kad smo kod prometnih policajaca, koja riječ o kijevskom prometu. Gužve na cestama su stalno stanje, a vjerojatno je „najzanimljivije“ vozačima i putnicima koji se u jutarnjim satima nađu na cesti kojom predsjednik Janukovič putuje na posao. Naime, on ne živi u predsjedničkim dvorima kao većina europskih predsjednika. Draža mu je njegova kuća, koja se nalazi 20-ak kilometara izvan Kijeva, pa zato svako jutro na putu do posla ostali vozači čekaju u gužvi dok predsjednik i njegova pratnja ne prođu. Promet se zaustavlja prije predsjednikova dolaska na određenu prometnicu, pa vozači nekad zaista dugo čekaju dok se predsjednik uopće
pojavi. Tako je to u Ukrajini! Kad duže živite u nekoj zemlji, shvatite da neke stvari koje su zaista neobične, vama više nisu takvima. Ali... neke stvari valjda ipak nikad ne prihvatite kao nešto „normalno“. Tako, primjerice, u Ukrajini nerijetko možete vidjeti kako muškarac nosi ženinu torbicu. Žena pokraj njega hoda praznih ruku, a on joj čak i torbicu nosi da se ona, jadna, ne muči. Onda je činjenica da muškarci nose sve vrećice iz trgovina sama po sebi razumljiva. Mlade djevojke nerijetko čekaju da se pojavi muškarac koji će im otvoriti masivnija vrata na ulazu u neku zgradu ili robnu kuću. Muškarci najčešće plaćaju u restoranima i kafićima. Žene se, dakle, ponašaju poput princeza koje ne znaju i ne mogu ništa učiniti same (osim, eventualno, nalakirati nokte, ali i za to postoje mnogobrojni kozmetički saloni). I neupućeni čovjek bi pomislio da su ovdje muškarci takvi kavaliri. Možda i jesu... dok nisu u braku. Dovoljno govori činjenica da je udaja ovdje prioritet, to rade u prosjeku u dobi od 20 godina. Zato i ne čudi činjenica da u Kijevu čak 80% sklopljenih brakova završava razvodom. Ali – da iskoristim naslov članka... Sve će biti u čokoladi! Budući da u posljednje vrijeme dosta radim na frazeologiji, ovo je jedan zanimljiv ukrajinski frazem koji mi se svidio. Optimističan je, pozitivan, sladak... Kao čokolada. A znači... Sve će biti dobro! I hoće. Jedini način za ugodan i koliko-toliko prihvatljiv život u ovoj neobičnoj zemlji je vjera u to da će svaki novi dan biti sve bolji! Paka iz Kijeva, koji, unatoč svemu, jesenje boje čine još ljepšim! vaša TAH R
• Tanja Diklić
Kino teatar "Kijev"
39
boudoir
Male tajne svog životnog stila Tekliću je povjerila
NADA MIRKOVIĆ novinarka i urednica
Prvi jutarnji ritual: Kao i gotovo svi moji prijatelji pomalo sam ovisna o Nespressu, naročito kavi Finezzo lungo… Uvijek se dižem prva u kući, pijem kavu i u miru čitam knjigu. No, sve češće, uz kavu odmah sjedam m za kompjuter i čitam fanatično sve vijesti na internetu… Kao što je rekla Vesna Parun… ‘Jeziku iku k je otupio mač, naš je život - politički trač’. Nastojim, kad god mogu, na putu na posao, proći kroz Botanički vrt. Ta kratka 10-minutna šetnja uvijek me vrati u sretno vrijeme kad su moja djeca bila mala. Tamo često ima djece koja skaču oko fontane i gledaju u čudu velike lopoče… Može li dan ljepše započeti?
Tajna dobrog izgleda i energije: Na žalost, moj dobar izgled je davno iza mene, no ja sam i dalje puna energije, i to isključivo kad sam intelektualno ili emocionalno obodrena. Svaka dobra knjiga, film, epizoda serije, zanimljiv razgovor s prijateljicama ili pametne e se ser r mužem m mu že za mene su poticaj da nešto napravim, tad sam puna ideja… Nema boljeg provoda ta od zanimljivog, dubokog, otkrivajućeg razgovora.
Koz Kozmetički proizvod koji nikada ne bih upotrijebila: Nisam sigurna da postoji kozmetički proizvod kojeg ne bih upotrijebila ako je opremljen ‘pametnim, znanstvenim objašnjenjem nevjerojatnog učinka na kožu’ u onim malim uputama koje se stavljaju u kutijice. Te upute uvijek čitam
40
PRESS
u kadi koncentrirana kao na triler. Bojala bih se proizvoda nekih nepoznatih brandova koji nude novu mladost sa stanine cama placente ili slično. Obožavam guste, hranjive kreme i ca preparate na bazi eteričnih ulja…
Ne mogu bez... Odlaska u kino. Povremeno idem i sama i tad se najviše uživim i beskrajno uživam. Dobar film za mene je… veliki životni poticaj, kao za neke ljude bo-ravak u spau. Dobar film zaslužuje da ga gledamo u kinu. No, na drugom mjestu je MaxTV-ova videoteka…
Mala povremena zadovoljstva: a: Volim jake crne čajeve i pariške salons de tee. Naročito uživam u engleskoj ceremoniji čaja s malim sendvičima i slatkim zalogajčićima na onim otmjenim edwardijanskim tacnama na nekoliko o katova. Sad su high tea uveli i u zagrebačkom hotelu Esplanada i to smatram velikim civilizacicijskim skokom za svoj grad. Volim subote ujutro o u galeriji Velvet Saše Šekoranje. No, za mene je neprocjenjivo imati pred sobom cijelo popodne bez djece ili poslovnih obaveza i pročitati knjigu do kraja, u miru, u urednom, tihom stanu. Tišina godi duši!
Što uvijek nosim u torbi: Blackberry, ogromni novčanik s deset pregrada, nekoliko malih parfemskih probica, Lancomeovo Juicy Fruit sjajilo za usta… Uvijek imam i sunčane naočale, te nekoliko pari naočala za čitanje, za svaki slučaj. Tu je uvijek i nekoliko olovki, mali blokić za ideje ili intervjue, rezervni japanski štapić za kosu i neke čudne papire ei koje negdje po putu pokupim. Često se nađe neki paperback kojeg ponesem za svaki slučaj, da mi ne bude dosadno dok negdje čekam. Zapravo, ni sama ne znam što sve nosim u torbi, to je izvor velikih frustracija za mog muža i sina, uvjerene da pretjerujem i nepotrebno nosim prevelike i preteške torbe. Mrzim mijenjati torbu, prebacivati stvari iz jedne u drugu i nikad se nisam nakačila na neprestanu izmjenu torbi kao cipela. Torba je za mene poput nekog dragog, kožnog, već malo pohabanog notesa prepunog sitnih zabilješki i važnih imena ili brojeva, to se ne ostavlja lako…
Najnovije otkriće: Moje veliko otkriće je gledanje kvalitetnih američkih i britanskih serija na DVD-u, bez reklama, nekoliko epizoda odjednom. To omogućuje nestvarno uživljavanje u radnju i likove. Naručila sam desetke novih i starih kvalitetnih serija preko Amazona, posljednje otkriće mi je serija In Treatment, veoma komorna, svedena na razgovor psihoterapeuta i njegovih pacijenata… Neprocjenjivo!
Preporuka za obaveznu lektiru: Jane Austen i Vladimiru Nabokovu uvijek se isplati vraćati… Anne Tyler, Haruki Murakami, romani Candace Bushnell, neki romani američkog C psihoanalitičara Irvina D. Yaloma (osobito Lying p on the Couch) jako su za mene poticajni jer se o bave temama koje su meni naročito zanimljive: b ssreća, obitelj, odnosi među ljudima… U zadnje vrijeme oduševio me mračni roman naše ozbiljne vr autorice Nade Gašić ‘Voda, paučina’. au
Najdraže mjesto na svijetu: Za mene je dugo najdraže mjesto na svijetu bila ‘uvala mog djetinjstva’, sa snažnim, gotovo indijskim mirisom smilja. Kad kažem smilje, uvijek se sjetim Arsenova stiha: ‘Sve je više snova, a sve manje zbilje kad u mojoj sobi zamiriše smilje…’ Mene je taj miris uvijek vraćao u
djetinjstvo jakih emocija, boja i doživljaja… No, u toj uvali više ga nema, tu su sad vikendice i apartmansko naselje… Od ‘odraslih mjesta’ najdraži su mi Pariz i New York. Upravo se spremam u Pariz koje obavezno moram vidjeti barem jednom godišnje. Ne treba mi puno, nekoliko dana i ja se već osjećam bogatije. Ja sam od onih ljudi koji vole mjesta koja dobro poznaju; izleta u nepoznato uvijek se pomalo plašim.
Najdraži mirisi: Voljela bih da mogu nabrojiti nekoliko novih parfemskih kreacija koje su me oduševile, osjećala bih se sofisticiranom i modernom: toliko je danas tih malih manufaktura koje se bave mirisima… No, oni su za mene najčešće nedovoljno slojeviti. Ili su samo cvjetni ili se kreator oduševio nekom novom, neskladnom notom koja je zanimljiva i drugačija, ali ne i opojna. Najzanimljivijim vijim mirisima smatram one kreirane dvadesetih i tridesetih etih godina prošlog stoljeća, osobito parfeme kuće Guerlain poput Shalimar, Mitsouko ili čak Jicky, prvi svjetski uniseks parfem napravljen krajem 19. stoljeća.
Idealna ljepota: Gotovo bih se složila s Rupertom Everettom: Ljepota je danas… skupa. Baš zato, za mene je idealna ljepota ona nedirnuta, prirodna, u kojoj postoje neke nesimetričnosti i nesavršenosti koje obično lice pretvaraju u zanimljivo, nezaboravno. Suština ljepote je u tome da mora biti rijetka. Kad sve žene nalikuju jedna drugoj, one više nisu lijepe, osim možda njihovom zajedničkom plasičnom kirurgu. Nedavno sam u jednom tekstu citirala Trumana Capotea koji je jednom rekao za njujoršku damu iz visokog društva: ‘Babe Paley ima samo jednu manu. Ona je savršena. Inače, ona je savršena’. Hoću reći, savršenstvo danas miriši na prevaru, neautentičnost, dosadu…
Moj moto: Mislim da nemam moto koji me poput uspomena iz djetinjstva prati kroz cijeli život, no ako moram jedan izabrati bila bi to česta rečenica moje drage pokojne tete Zlatke, djedove sestre: život je borba. Znam da zvuči patetično, ali točno je tako: svaki dan moramo iznova voditi bitke, to često nije lako, ali je zapravo neizbježno. Kad to prihvatimo kao životnu istinu, sve postaje lakše jer shvaćamo da nam ne pripada po božanskom zakonu da živimo u nepomućenoj sreći. Ona se događa samo katkada, kad najmanje očekujemo.
41
mala čuda tehnike
Pogled u sebe Kažu da su normalnom ljudskom tijelu mnoge stvari nemoguće. Naprimjer, kažu da je nemoguće držati oči otvorene dok kišete, poljubiti vlastiti lakat ili vidjeti unutrašnjost svoga uha. Iako nećemo ulaziti u razloge zbog kojih biste željeli proučavati sadržaj vlastitog uha, s velikim veseljem informirat ćemo vas da su barem taj problem riješili Japanci. Proizvod se, iz autoru teksta neshvatljivih razloga zove "King's Idea", a sastoji se od malene kamerice i svjetla, te monitora s druge strane. Jasno, sve je antibakterijsko i izrađeno od materijala koji se lako čiste, a ako uspijete dobaviti ovaj uređaj iz Japana, računajte da će vas koštati oko devedeset dolara. Morate priznati da je to mala cijena za dobar pogled na vlastiti ušni vosak.
Šah za udvoje ili nasamo Naša iduća spravica može se pohvaliti znatno većom cijenom. Ne dovoljno visokom za rubriku "Kako potrošiti bogatstvo", ali svakako dovoljno visokom da se mnogi upitaju vrijedi li uistinu dati sedam tisuća dolara za šahovsku garnituru s kojom se (osim u društvu) možete i nasamo... mmm... igrati. Dakle, u čemu je caka? Osim što ga je tvrtka Aruliden sjajno dizajnirala i osim što sad konačno svi možete igrati s crnim figurama (jedna vojska je mat, druga je sjajna), svaka figura
ovog jedinstvenog seta za... ovaj... igranje ujedno je i – vibrator. Dakle, kupnjom ovog šaha ne unosite u svoj dom samo cijenjenu intelektualnu zanimaciju, pribor za bavljenje priznatim sportom i vrhunski dizajnirani predmet, već i ravno 32 vibratorića raznih oblika. Sjajna zanimacija i za um i za tijelo. Jasno, ima i zlatne ukrase što ga čini savršenim darom za svaku profinjenu damu. U prodaji bi se trebao pojaviti tek krajem godine i to preko francuskog dućana Kiki de Montparnasse. Ako vam sve ovo nisu dovoljno dobre isprike za kupnju, uvijek se možete pravdati nacionalnom privrženošću k šahovskim poljima.
Terapijska dekica za konje, s kristalima Ako smo vas po prvi proizvod poslali u Japan, po drugi u Francusku, onda na kraju predstavimo jedan koji možete naći i kod nas. Nakon nekoliko godina postojanja ove rubrike, konačno nam jedno malo čudo tehnike dolazi i iz Rijeke. Naravno, neće vam biti od velike koristi ako niste konj ili barem vlasnik jednog, ali ako jeste, onda bi vam mogao biti dragocjen. Na stranu magareći kašalj, svinjska gripa i kravlje ludilo, vašeg konja prvenstveno brinu njegovi bolovi u leđima i zglobovima. I tu dolazi tvrtka "Pavletić" sa svojom "EquiCrystal" dekicom za konje. Kao što se i iz imena da naslutiti, dekica je punjena kristalima koji svojom terapeutskom energijom pomažu pri oporavku konja, smanjuju mu bolove te navodno imaju niz drugih pozitivnih efekata. Podatak o cijeni nismo našli, ali imate li konja koji pati od bolova – ne budite magarac i raspitajte se kod proizvođača.
• Zoran Krušvar
42
zdravlje 20% POPUSTA ZA 20. GODINA S VAMA
Promotivne pogodnosti povodom
20. godina Poliklinike Medico
U jednom danu na jednom mjestu Poliklinika Medico u godini koja dolazi bilježi punih 20 godina rada. Tim značajnim povodom u tijeku je cijeli niz akcija i pružanja vrhunskih medicinskih usluga po promotivnim cijenama, koje su u tijeku do konca ožujka naredne godine, kada Poliklinika puni punih 20 godina. Osnovana je 1990. godine, vizijom i entuzijazmom prim.dr. Milana Blaževića, dugogodišnjeg vlasnika Poliklinike, tada kao druga privatna zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj te se može smatrati jednom od začetnika privatne prakse u našoj državi. Novoopremljeni medicinski centar zapošljava 78 medicinskih stručnjaka, od kojih je 70 specijalista u 13 medicinskih područja, dok najmodernija dijagnostička i terapijska oprema te individualni pristup svakom pacijentu omogućuju najbolju medicinsku uslugu u najkraćem mogućem roku. Pravilo medicinske izvrsnosti te pristupa svakom pacijentu individualno neka su od temeljnih postulata rada Poliklinike, što je omogućilo dobivanje i recertificiranje ISO-standarda 9000:2001 od 2001. godine, uz misiju Zadovoljstvo pacijenta našom uslugom naš je primarni cilj.
Prepoznavši potrebe korisnika U svakom mjesecu do naših usluga uveli smo Loyalty našeg 20-og rođendana kartice Poliklinike Medico. U korisnike nagrađujemo ponudi imamo dvije vrste kartica: Medico GOLD i Medico novim pogodnostima. BUSINESS. Raspon usluga Više o mjesečnim moguće je prilagoditi individualnim potrebama korisnika. popustima saznajte na Medico zdravstveni komwww.medico.hr pleks koji se prostire na tri kata, pruža raspon usluga od pregleda do jednodnevne hospitalizacije u okviru dnevne bolnice. Na prvom se katu nalaze laboratorij i radiološka dijagnostika poput magnetske rezonance, CT-a, mamografa i rendgen uređaja. Najveći broj specijalističkih ordinacija smješten je na drugom katu zgrade na kojem se nalaze okulistika, kardiologija s ergometrijom, dezintometrija, pulmologija, neurologija, otorinolaringologija, nefrologija, ortopedija i dermatologija s prostorima za laser. Na drugom se katu nalaze i dvije ginekološke ordinacije, ordinacija za ultrazvuk dojke, a koje su fizički odvojene od ostalih ordinacija te imaju vlastitu čekaonicu kako bi se pacijenticama omogućila privatnost. Najveća novost u radu poliklinike je operacijski blok smješten na trećem katu ustanove, a koji je gotovo u cijelosti namijenjen izvođenju minimalno invazivnih zahvata. Operacijski blok s dnevnom bolnicom prostire se na 170 četvornih metara, a uz dvije operacijske dvorane pacijentima je na raspolaganju i sedam kreveta čime im je omogućena hospitalizacija u trajanju do jednog dana. Na posljednjem katu nalaze se još dvije ordinacije, gastroenterologija i urologija te uprava Poliklinike.
GOLD i BUSINESS kartica za ostvarivanje značajnih pogodnosti pri korištenju naših usluga
43
Radio Trsat
RADIO TRSAT PET, da, punih PET godina s vama! Uspjeli smo! Punih 5, da 5! godina riječkim eterom struji nova radijska misao. Zvuči pretenciozno? E, ali nije! Radio Trsat uspio je u ovih prvih pet godina od radijske podstaje napraviti ugodno mjesto susreta mnogih Riječanki i Riječana – najrazličitijih dobnih skupina, profila, ozbiljnijih i manje ozbiljnih interesa, glazbenih ukusa, stručne spreme, boje kose, broja cipela i ostalih kvaliteta i nekvaliteta. Zbog čega je to tako – samo dragi Bog zna. Ono što mi znamo je da nepodilazeći pokušavamo od svega što radimo i čime se obraćamo našoj dragoj publici napraviti spontano-ugodnu komunikaciju bez predrasuda, folirancije i naučenih "školskih" fora i formi. Znate onu komunikaciju – kada jednostavno ide sama od sebe, kada se ne brine o tome hoće li nekome sjesti pravo ili krivo i koja ispred svega ima jedan cilj – biti na usluzi – vama gospodo draga. Ako se još niste prikopčali na 87,6 MhZ – vrijeme je da to već napravite. Jer osim što punimo pet godina, tu će vas dočekati jedna sasvim drugačija priča. Rekli bismo čak i priča bez neke posebne priče. Svakoga dana od rana jutra naši voditelji kreću u novu avanturu – pripremiti vas za dan, nasmijati vas, priupitati malo što mislite o ovome ili onome, o svim ti pojavama, pojmovima, pametnim i glupim stvarima koje nas okružuju – i to BEZ CENZURE. Svako jutro s nama je i mr. Cestogled – koji osim s riječkih prometnica izvještava i iz bespuća
44
društveno-javno-privatnih misli. Zanimljiv i originalan – ama baš svako jutro- isto – BEZ CENZURE! Tijekom jutra pa i cijelog dana Radio Trsat će vas obilato nagrađivati – ali baš stalno i vrijedno. Večerima, posebno onim radnih dana, možete se opuštati, educirati, zadovoljavati i prosperirati kroz specijalizirane glazbene emisije naših dragih voditelja i suradnika: Smeđeg Šećera, Marina Katave, Izeta Medoševića, Roberta Jovanovića, Voljena Korića, Luke Benčića, Andreja Burića, Nikole Mahulje, Direktorovih prijatelja i Balansera. Svoj komadić etera na Radiju Trsat naći će i publika željna ostalih društveno-političko-socijalnih tema kroz emisije Ivane Dabo, Marina Miletića i svih ostalih redovnih rubrika Informativne redakcije Radija Trsat koja se bilježi – bez maženja, s poštovanjem prema svima! Osim toga, svakoga dana na 87,6 MhZ čut ćete gomilicu dobre muzike, odličnih, homemade jingleova s našim poznatim i poznatim po rječitosti, pristojnosti i originalnosti političarima i ostalim presonama iz javnog života, čut ćete servisnih informacija sasvim dovoljno, a ako se potkrade i koja dezinformacija – čut ćete i nju. U svakom slučaju – ne bez razloga već niz godina – Radio Trsat je najslušanija privatna radiopostaja u Rijeci. Ako još uvijek tražite svoj razlog da postanete stalan, pridruženi ili povremeni član naše obitelji – navrnite 87,6 – i slavite s nama prvih 5 godina života! (A sumnjali su da ćemo uspjeti...) Dobrodošli na 87,6 MHz!
znate li...
•
da je krunu najboljeg malog i obiteljskog hotela u sklopu akcije Adrian 2010. ove godine ponio hotel Mozart u Opatiji u vlasništvu obitelji Shalabi? Ovu petogodišnju akciju izbora najboljega malog i obiteljskog hotela organizira Slobodna Dalmacija u suradnji s Nacionalnom udrugom obiteljskih i malih hotela, tvrtkama Atlas, Airtours, Jadranskim osiguranjem i Zračnom lukom Zagreb, a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma. Obiteljski mali hoteli novi su odraz sve uspješnijeg hrvatskog turizma, a ponudom i zalaganjem svojih vlasnika i djelatnika često su u stanju svojim gostima pružiti ono najbolje što gost može poželjeti - istančan turistički proizvod kroz pažljivo građenu ponudu i vrhunsku ljubaznost, kreativnost i dinamično promišljanje te brzu prilagodbu gostu. Opatijski hotel Mozart pravi je uspješan primjer ovakve turističke ponude, a svojim radom i sadržajima znatno pomaže u definiranju Opatije kao jake cjelogodišnje turističke destinacije. Ovo vrijedno priznanje - skulpturu Adrian 2010, vlasniku Mozarta Abiju Shalabiju na Danima hrvatskog turizma u Rovinju uručio je ministar turizma Damir Bajs. Nakon dobivene nagrade, na kraju svog razgovora za Radio Rijeku, gospodin Shalabi je poručio: „Gost se uvijek vraća ako je bio zadovoljan, a kada se vrati, treba vidjeti nešto novo.“ U toj poruci mogla bi se ukratko sažeti cjelokupna strategija hrvatskoga turizma. Strategiju svoga razvoja hotel Mozart gradi upravo na taj način, stoga je ova nagrada stigla u prave ruke u pravom trenutku.
• da zdravlje noktiju nije važno samo za ljepotu, nego i za zdravlje prstiju, jer nokti štite krajeve prstiju od ozljeda i pritisaka? Osnovna namjena noktiju je zaštititi živce na vrhovima prstiju, na rukama i nogama, od oštećenja i ozljeda. Nokti su dio naše kože koja ne sadrži krv, povremeno se otkidaju, a sastavljeni su od proteina zvanog keratin. Nokti imaju važnu ulogu u prepoznavanju našeg zdravstvenog stanja te govore mnogo o našem unutarnjem zdravlju i snazi. Samim promatranjem noktiju može se reći mnogo toga. Bitno je, stoga, o njihovom zdravlju brinuti kao i o zdravlju cijeloga tijela. Neke od najčešćih problema s noktima predstavljaju gljivične infekcije te psorijaza noktiju. Rješenje za sve te probleme nude stručnjaci iz Oktal Pharme. Kako
biste se riješili gljivica na noktima, preporučuju Onyster. Onyster je jednostavan i učinkovit tretman koji djeluje lokalno na gljivične infekcije noktiju. Zahvaljujući učinku glavnog djelatnog sastojka, Onyster djeluje samo na gljivičnom infekcijom zahvaćeni dio nokta što omogućava njegovo lakše odstranjivanje. Moguće ga je pronaći samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama! Sljedeći preporučeni proizvod za rješavanje problema kod noktiju zahvaćenih psorijazom je ONYPSO lak za nokte. Ovaj lak novost je na hrvatskome tržištu. Sadrži ureju koja posjeduje keratolitičko djelovanje čime smanjuje hiperkeratozu i na taj način smanjuje zadebljanje noktiju zahvaćenih psorijazom. Formulacija u obliku laka omogućava da Onypso djeluje po čitavoj površini nokta. Onypso jamči jednostavnu primjenu, praktičnu i bez traume za nokte. Lak je bezbojan i brzo se suši na noktima. Onypso ima izuzetno jednostavno doziranje - nanosi se na nokte jedanput dnevno tijekom 6 mjeseci. Također, možete ga pronaći u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. Kako biste imali zdrave i lijepe nokte... Onyster i Onypso.
• da je Zagreb postao sve poželjnija turistička destinacija te da vam treba maksimalno sat i pol vremena da biste to i sami otkrili? Mjeseci koji su pred nama, mnogima su najljepše vrijeme u godini. Vrijeme čarolije kada sve pršti od uzbuđenja, optimizma i iščekivanja za nadolazeću godinu. Ni Zagreb, kao ni druge metropole svijeta, neće izbjeći blagdansku potrošačku groznicu. Ali zagrebačke ulice i trgovi zadržali su još uvijek istinsku i toplu blagdansku atmosferu. Posjet koncertu u Katedrali ili jednoj od mnogobrojnih crkava, užitak u adventskim običajima mnogih zagrebačkih kulturno-umjetničkih društava, susreti na Trgu bana Jelačića na čašici kuhanoga vina uz pjesmu i ples... dio su ugođaja koji osvaja Zagrepčane, ali i svake godine sve brojnije goste. Istinskom blagdanskom ugođaju pridonijet će mnoge glazbene, plesne i dramske priredbe, gostovanja uglednih glazbenika iz cijeloga svijeta kao i popularnih zvijezda. Sve to potvrđuje da je Zagreb svjetska kulturna metropola, a jednako i metropola svih Hrvata njegujući djela koja pripadaju bogatoj hrvatskoj kulturnoj riznici. Zagrebačka topla blagdanska atmosfera dočekat će vas u nekoj od gradskih kavana ili restorana, uz domaću kuhinju i specijalitete grada i njegove okolice, a poslužit će vam se i birane ponajbolje
45
znate li... delicije Mediterana ili Slavonije. I, koliko god u Zagrebu ostali, bit će prekratko da doživite, vidite i kušate sve što vam srce poželi. No, ne brinite, vrata Zagreba širom su otvorena, danas, sutra, uvijek... PROSINAC / SIJEČANJ **DOGAĐANJA** 4.12.–30.12. 2010. Trg bana J. Jelačića - Advent u Zagrebu 31.12.2010. Silvestrovo – doček Nove godine na Trgu bana Jelačića, nastup Stereo MC's, www.kdz.hr 4.12.2010–31.1.2011. Muzej suvremene umjetnosti – izložba: Edo Murtić - Donacija 4.12.2010. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog - Angels in Harlem Gospel Choir (New York), www.eventim.hr 5.12.2010. 19:00 Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Zagorci – Zagrebu: Pjesma i tambura i Igrajte nam mužikaši, www.lisinski.hr 9.12–11.12.2010. Dom sportova - Zlatna pirueta Zagreba 2010, Međunarodno natjecanje u umjetničkom klizanju, www.croskate.hr 17.12.–30.12.2010. Zagrebački velesajam - Božićni sajam, www.zv.hr 31.12.2010. – Shapeshifters, Aquarius 4.1–6.1.2011. – Audi FIS svjetski kup VIP Snow Queen Trophy 2011, www. snowqueentrophy.com 21.1.2011. - EPICA - Europski festival kreativnosti i dodjela Epica nagrada, Muzej suvremene umjetnosti, www.epica-awards.com
•
da WWOOF organizacija nudi mogućnost besplatnih putovanja diljem svijeta? WWOOF – World Wide Opportunities on Organic Farms organizacija je koja u zamjenu za volontiranje na farmama organske hrane diljem svijeta, nudi mogućnost besplatnog smještaja i hrane. Nije li živjeti, učiti i dijeliti zdrav način života – nešto tako vrijedno? Iz perspektive zapadnjačke svakodnevice, zdrav način života i putovanja su nešto skupo, a zapravo je tako jednostavno – samo treba biti mlad i lud (dakako mlad i lud duhom, jer mladost je ionako, kao i ludost, tek stanje duha). WWOOF postoji od 1971. godine, a nastao je u Velikoj Britaniji odakle se do danas proširio na gotovo sve kontinente (Sjeverna i Srednja Amerika, Južna Amerika, Afrika, Europa i Srednji Istok, Azija – Pacifik). Ako poželite krenuti na putovanje alternativnim putevima, a ovo bude baš jedan od njih, više informacija možete dobiti na www.wwoof.org.
•
da je Margareta Lekić u New Yorku, u CEC ArtsLinku predstavila svoje participatorske skulpture? Postavljene u srijedu 10. studenoga u CEC ArtsLinku, njezine interaktivne instalacije ispituju kako se angažiranjem publike umjetnički radovi transformiraju – estetski, ali i simbolički. Mlada umjetnica trenutno je na rezidencijalnom programu na Massachusetts Collage of Art, u Bostonu.
46
•
da LeKAP quartet 17. studenoga 2010. ima promociju svoga albuma prvijenca Love Me or Leave Me? LeKAP quartet je hrvatsko-američki jazz kvartet koji djeluje od 2007. godine, a njeguje ljubav prema tradicionalnoj jazz glazbi. Sa svježim i modernim aranžmanima Joea Kaplowitza, u izvedbi osebujnog vokala Lele Kaplowitz, izvedbe LeKAP quarteta postaju unikatne i neponovljive. Uz mlade prste Damjana Grbca, koji studira jazz kontrabas na glazbenoj akademiji „Giuseppe Tartini“ u Trstu i iskusne palice Tončija Grabušića, koji ove godine slavi 30 godina glazbenog rada, LeKAP quartet zasluženo nazivaju najboljim vokalnim kvartetom u Hrvatskoj! Nastupali su na mnogim jazz festivalima širom Hrvatske, a imali su čast biti predgrupa slavnom svjetski poznatom jazz vokalisti Al Larreau na Ljetnoj pozornici Opatija. Promocija Love Me or Leave Me u izdanju Dancing Beara održat će se 17. studenoga u Zagrebu u kinoklubu Grič, a riječka premijera bit će 27. siječnja 2011. u Jazz Tunelu.
•
da je odnedavno u riječkoj ulici Matije Gupca, preko puta Narodnih novina, otvoren novi dućan Happy Hobby. Amna, vlasnica dućana i jedna od kreatorica predmeta koji se u njemu nalaze, imala je ideju ponuditi razne zanimljive detalje iz svijeta pozamanterije poput šnala, dugmadi, vune, konca, trakica i ukrasa, a u konačnici dućan je postao prava riznica predmeta čija je odlika dobar, originalni dizajn. Majice, haljine, torbe i nizovi posebnih šalova, isprepliću se s Deanovim utilitarnim trakastim skulpturama podatnog, promjenjivog oblika ili Lukinim stolnim lampama čije postolje od maslinovog drva želite zagrliti i ponijeti kući. Priča godine mogla bi biti kolekcija torbi "Šta da" i "Ma daj", jer to su upravo one riječi, pa i poštapalice, po kojima ćeš Riječane prepoznati i na kraju svijeta. Ovdje je sve izvrsno, autorsko, pravo, domaće riječko i sve je vrlo, vrlo povoljno. Ipak, ako želite proći najpovoljnije moguće dojurite po jednu autorsku Amninu kapu, čije se cijene kreću već od 35 kuna. Happy Hobby prilika je za pokloniti si nešto ili za odabrati božićne darove, a ako iz principa ne kupujete ništa, u prosincu prošećite ovim dućanom kao galerijom.
kako potrošiti bogatstvo
Oni od vas koji vjerno prate ovu rubriku, sjetit etit će se možda Teklića broj 125 iz 2008. godine. ine. Imali smo tamo jednu barbiku od 85.000 dolara, olara, jednu pseću ogrlicu i sanduk šampanjca. Iako ako nas je u međuvremenu zahvatila recesija, nema razloga žaliti za tim prošlim vremenima jer su lijepe stvari još uvijek oko nas i uvijek se možemo razveseliti novijim i još luksuznijim sitnicama. Zato ćemo i sad spomenuti jednu barbiku, nešto za psiće i nešto za piće.
Barbie Barbie od 85.000 dolara mogla bi dobiti nadimak "sirotinjska Barbie" uspou redimo li je s ovom odjevenom u elegantnu crnu haljinicu i roza cipelice. Da, možda je e bitno spomenuti i ogrlicu koju potpisuje draguljar jar Stefano Canturi, a na kojoj se nalazi tri karata a bijelih dijamanata te jedan rozi dijamant od jednog g karata. Roza boja nije odabrana slučajno, već zato to što je prihod od prodaje lutkice bio namijenjen fondaciji za istraživanje raka dojke. Barbie je stavljena na aukciju i prodana kolekcionaru iz Azije za 302.500 dolara. Na stranu insinuacije o tome da se djevojčice poistovjećuju s lutkom i da im to šalje poruku kako se trebaju prodati anonimnom bogatašu za stotine tisuća dolara, donacija za istraživanje raka više je nego hvale vrijedna stvar. A uostalom, bolje da se prodaju skupo nego jeftino.
sedam tisuća i šesto Swarovski kristala. Vrlo elegantno. Iako na tržištu nekretnina za z 31.660 dolara ne možete kupiti niti najobičniju kuću s bazenom, možete na barem bare ovu ljupku pseću kućicu. Istina, verzije za doge i šarplanince još nisu ver dostupne, valjda zato što je u Japanu do sve sv maleno – osim ljubavi za pse.
Čaše za šampanjac I konačno, kad ste namirili djecu i kućne ljubimce, možete se posvetiti sebi. Malo odmora uz čašu dobrog šampanjca uvijek dobro dođe – pogotovo ako vam je ostalo onog Perrier–Joueta iz Teklića broj 125. Jasno, tako dobro piće ne možete natočiti u neku čašu iz Ikee, za to vam u najmanju ruku treba šampanjska čaša koju je dizajnirao John Calleija. On je, naime, zaslužan za par čaša ukrašenih preko tisuću i sedamsto malih bijelih i ružičastih dijamantića. s pre Same čaše, naravno, ručno su napravljene od najboljeg kristala. Par je prodan po cijeni od 400.000 dolara, a ako uspijete naći vlasnika, možda ćete morati ponuditi i veću cifru obzirom da ih vlasn navodno želi zadržati kao obiteljsko naslijeđe. A možda jednonavo stavno voli dobru čašicu.
• Zoran Krušvar
Hello Kitty Osim popularne Barbie, popularna je i Hello Kitty. A svi znamo da malo tko voli mačke onako kako ih vole psi, stoga je prirodno koristiti upravo mačku iz crtića za dekoraciju pseće kućice. Tako su barem mislili u japanskoj kompaniji Sanrio kad su lice Hello Kitty stavili na plišani jastučić svoje pseće kućice, a zatim ga obavili sa
47
pišem...
Ljubavna priča broj dvadeset i sedam Marino je uzalud spuštao glavu prema tanjuru pokušavajući izbjeći poglede. Iz juhe su ga optužujuće promatrala zrna graška, kao zelene oči čitave porodice Jurić okupljene za nedjeljnim ručkom. Ispod stola, Josipina ruka pronašla je njegovo koljeno i ohrabrujuće ga stisnula. Ili je to možda samo brisala znojni dlan o njegove hlače, jer je i ona bila nervozna kao krijumčar pršuta u Afganistanu. Malko je podignuo glavu i pokušao joj se nasmiješiti, ali atmosfera je i dalje bila čemerna. Majka Ljiljana Jurić tužno je uzdahnula i srknula iz žlice, a otac Nikola Jurić zamišljeno je gladio brk. Josipina osam godina mlađa sestra Tihana bila je potpuno crvena u licu i činilo se da pokušava sama sebe hipnotizirati zureći u vrtlog graška i mrkvice, koji je proizvela manijakalno kružeći žlicom po tanjuru. Konačno, Nikola Jurić, glava obitelji, prestao je gladiti brk i progovorio: "I tako Marino... dugo te nismo vidjeli." Gospođa Ljiljana zaustila je kao da će ga opomenuti, spriječiti da kaže štogod neugodno... ali on ju je umjereno mrko pogledao i ona je izgubila ono malo volje što je imala da progovori u ovoj neugodnoj situaciji. Marino se nakašljao, čitavo vrijeme trudeći se ne gledati nikome u oči. To i nije bio poseban problem jer su svi za stolom izbjegavali svačije poglede, osim gospodina Nikole koji je gledao ravno u njega. "Da... niste", odgovorio je Marino. "Ima... koliko? Jedno šest mjeseci, je l' tako Tihana?" strogo je nastavio gospodin Nikola. Tihani je žlica ispala iz ruke, pljusnula u juhu i poprskala je po bluzi. Zgrabila je salvetu i stala se brisati, a onda je odustala, digla se od stola i užurbano otišla u sobu. Nitko nije ništa rekao. Josipa je načas otvorila usta pa ih opet zatvorila.
48
"Ccccc..." Nikola je odmahnuo glavom "vidiš li ti to, Marino? Devetnaest godina, a ni žlicu ne zna držati. Ti isto imaš devetnaest godina, je l' tako?" "Ovaj... tako je" Marino je ispod stola koljenom lupnuo Josipu, suptilno joj sugerirajući da kaže nešto i izbavi ga. "Joj tata, ne možeš tako nešto..." pokušala je Josipa, ali tata Nikola ju je prekinuo: "A koliko ti ono imaš, dvadeset i sedam? Tako je, je l' da? I pred šest mjeseci, kad smo mladog gospodina zadnji put vidjeli, isto si imala dvadeset i sedam. A tvoja sestra i on imali su devetnaest", govoreći to, postupno je podizao glas. Ljiljana mu je rekla: "Nikola, molim te..." "Čekaj malo, molim ja tebe! Čekaj!" podignuo je dlan, pozivajući se na prvenstvo govornika koji ima riječ. "Ja imam samo dvije kćeri, otac sam im i moje je da ih pazim! Molim! To mi nitko ne može osporiti! I ja moram reći da mi se ne sviđa to što se događa s vama." "Tata, mi smo odrasle žene i imamo svoje..." "Možeš ti imati i sto godina, ali dok se ponašaš kao derište koje svojoj sestri uzima igračke, ja te ne mogu smatrati odraslom!" "Ali, mi..." pokušao je nešto reći Marino, međutim krenuo je suviše tiho pa ga nitko nije čuo. Josipa je puno glasnije odgovarala tati: "Marino i ja smo zajedno, mi se volimo i to nema nikakve veze s Tihanom!" "Kako nema veze s Tihanom! Bio joj je partner na maturalnoj zabavi! Pred šest mjeseci tu je, za istim ovim stolom, sjedio i s Tihanom se pipao
nogama ispod stola!" Marino je crvenio i šutio. Josipa je crvenila i šutjela. Ljiljana je ustala i rekla: "Idem vidjeti što je s Tihanom." "Je l' znaš zašto je njoj sad toliko neugodno da ide iz sobe?" Nikola je pokazao prstom prema svojoj supruzi, koja se smjesta okrenula i viknula: "Nikola! Da nisi..." Ali Nikola jest: "Zato što si pred šest mjeseci bio toliko smotan da si svako malo ispod stola zašlatao nju mjesto Tihane!" "Joj, Nikola!" zavapila je Ljiljana pa odjurila u kćerkinu sobu, glasno zalupivši vratima. "I onda se mladi posvađali" nastavljao je otac neumorno "pa desi se to, znamo, znamo... kad si mlad lako se zaljubiš, a još lakše odljubiš... i odjednom, nije te više bilo. A mi smo se ipak sve nekako nadali da ćete se pomiriti, da ćeš nam se vratiti... i stvarno, za pol godine, evo, tebe natrag! Ali, s krivom kćerkom! Pa je l' ti njih ne razlikuješ? Je l' ne vidiš da je ova matora za tebe?" "Tata!" "Pa nije ona matora..." "Pa istina! I nije ona matora, koliko si ti balav!" "Joj, dobro, idem! Pusti me!" začulo se s druge strane hodnika, a onda su se Tihana i njena majka vratile za stol. Tihana je nosila drugu odjeću i sjela je kao da se ništa nije dogodilo, a Ljiljana je ispod glasa komentirala kako će im se svima juha ohladiti. Obustava paljbe trajala je otprilike dvije do dvije i pol žlice mlake juhe. Onda Josipa više nije mogla izdržati: "Ja ću hodati s kim ja hoću, to je samo moja stvar! Nisam ja njega nikom ukrala, oni su prekinuli i on je bio slobodan! A to što je mlađi od mene, ako meni to ne smeta onda ne treba ni vama!" "A tako? I to što se on pred par mjeseci žvaljakao s tvojom sestrom, to nije bitno? Jer, nema veze, vi ste odrasli ljudi, odgovorni..." "Tako je! Mi smo svi odrasli i odgovorni ljudi!" "I liberalni ste što se tiče vaše spolnosti i ne zanimaju vas neke prevaziđene i nepraktične moralne norme, nije bitno što će ljudi reći..." "Naravno da smo liberalni i da nije bitno što će ljudi reći! Što se to ikoga tiče?" "Jako dobro... Ej! Sjedi sad, di ćeš?!" Nikola je zgrabio za ruku Tihanu koja je ponovo ustala i pokušala otići natrag u svoju sobu. Ovog puta povukao ju je natrag na mjesto i rekao joj: "Sjedi i slušaj! I ti isto, kamo si krenula?" "Pa... po glavno jelo..." rekla je majka. "Ništa jelo, sjedi dole!" Majka je pokunjeno sjela. Nikola se nalaktio na stol i podignuo kažiprst, najavljujući da ima neko važno saopćenje: "Meni je, djeco, jako drago što ste vi svi tako moderni po pitanju morala i što nemate problema s tim da mijenjate dečke kao barbike pa kako jednoj dosadi tako ga šutne ovoj drugoj, a majka ga hrani bez obzira koja od vas ga dovede za stol. I to što si ti Josipa uzela osam godina mlađeg – super, nema veze što će ljudi reći, ti si emancipirana mlada žena i ovaj će ti taman potrajati koliko u prosjeku muški žive kraće. Meni je to sve jako drago, jer onda i ja vama mogu otvoreno nešto reći..." Ljiljana se uhvatila za glavu: "Joj, Nikola... nemoj, molim te..." "Ma Ljiljana, neka djeca znaju! Što sad, ako one mogu raditi rošade s našim budućim zetom tu pod našim nosom, onda i mi pod njihov nos
možemo staviti ono što mi imamo!" "Joj, Nikola..." "Tata, ne želimo slušati..." "E pa ni ja svašta ne želim! Ali, uglavnom da znate – oni izleti u Istru na koje mama i ja idemo otprilike jednom mjesečno, to vam nisu nikakvi izleti. Nego smo mama i ja svingeri..." "AAAAAAAA!!! ODVRATNO!!!" vrištala je Tihana poklopivši si uši i čvrsto stisnuvši očne kapke, kao da tako može spriječiti slike koje su joj navirale u maštu. Josipa je slagala zgađene grimase i gužvala salvetu, a Marino je začuđeno slušao širom otvorenih usta. "...i posjećujemo jedan specijalizirani klub blizu Rovinja, gdje se družimo s drugim parovima." "Nikola, začepi!!" vikala je Ljiljana, lupajući ga kuhinjskom krpom. Ali on se samo nagnuo u stranu, braneći se nadlanicom: "Nije ni čudno što ti Josipa imaš uspjeha s mlađim muškarcima, to ti je genetski. Da vidiš kako samo ti mlađahni svingeri..." Ljiljana je konačno promijenila kut zamaha i pogodila ga kuhinjskom krpom preko lica, vičući mu da je lajava budala. Tihana je iskoristila priliku pa ustala i krenula prema sobi, Josipa se zgađeno grčila, a Marino se tiho smijuljio. "A što se ti smiješ, majmune jedan?" Nikola je ispljunuo riječi, zajedno s mrvicama koje su mu upale u usta s kuhinjske krpe. "Ma kako možeš tako nešto..." Josipa je započela ljutito, ali otac je nije slušao. Sad se fokusirao na njenog dečka: "Još sam vam zaboravio reći da imamo otvorene i profile..." Ljiljana je ustala i pobjegla u kupatilo. "...na nekoliko erotskih internetskih portala, za traženje partnera." Marino se prestao smješkati. "I Marino, kad kažem da te dugo nismo vidjeli, onda mislim uživo. Tvoj smo profil provjerili više puta. Na primjer, sinoć. I svakako se nadamo da će naša kćerka biti dovoljno liberalna i da joj neće smetati to što tražiš druge žene i što im svoje golišave fotografije šalješ mejlom." "MOLIM?" Josipine oči raširile su se kao dva pop-up ekrana s reklamama za pornografski sadržaj. "To... ovaj... nije istina!" protestirao je Marino. "Nije? Onda sigurno imaš dobro objašnjenje za to što moja žena... tvoja majka, Josipa... ima u mejlu tvoje golišave fotografije?!" "Stoko jedna..." Josipa je briznula u plač. Marino je ustao. Sam je našao put do izlaznih vrata i pustio se van, niz stubište i na ulicu. Osjećao je veliko zadovoljstvo što je pobjegao iz ove lude kuće, iako mu je bilo donekle žao što su mu upropastili vezu s Josipom, ali naći će on već drugu. Mlad je, ima vremena. Nasmiješio se i nastavio dalje, visoko podignute glave. To se pokazalo greškom, jer je s balkona Jurićevih doletjela vreća smeća, precizno zavitlana i pogodila ga posred tjemena. Pao je na stražnjicu, a gomila raznih kućanskih otpadaka rasula se po njemu i oko njega. "CRKNI, GOVNO JEDNO!" vikao je ženski glas, a Marino nije mogao sa sigurnošću reći kome pripada.
• David Šnajder 49
horoskop OVAN Kuće su poput ljudi koji ih nastanjuju. (Victor Hugo) Ona: Ako vam mjesto vašeg stanovanja zaokuplja misli, čak pomalo opsesivno, nemojte se čuditi, nego udovoljite toj strasti: kupite, prodajte, preuredite... Radi se o kreativnoj fazi od društvenog značaja. Kuća je vaše ogledalo, ono u što se gledate i u čemu vas promatraju. Ključna riječ: mantra. On: Rezolutan. Brzo ćete se naći u situaciji u kojoj možete popraviti stvari, donoseći drugima dašak optimizma, promjene i simpatičnosti. I sami ćete profitirati.
RAK Ljudi vole brzo i strastveno, a kad mrze, mrze polako. (Lord Byron) Ona: Događa vam se da razmišljajte o komičnoj sudbini ljudi. To nije filozofska fraza, nego posebna osjetljivost koja omogućava da jasnije čitate ljude. Iskoristite takvu sposobnost ne biste li popravili međuljudske odnose. Ključna riječ: poslije. On: Došlo je vrijeme da otvorite oči: život je avantura za hrabre. Sve u svoje vrijeme, ali nemojte se bojati izazova. Usudite se.
VAGA Ono što čini našu egzistenciju vrijednom i ugodnom su osjećaji. (Hermann Hesse) Ona: Što su blagdani bliži, vi postajete osjećajniji. To je dobar znak da se vaše srce otvara, a ljubav, koja je proživjela teške trenutke, ponovno postaje mogućnost. Uživajte. Ključna riječ: osveta. Pokušajte oprostiti. On: Buntovan. Ne vjerujte lošoj reputaciji Saturna: u vašem znaku donosi velike i vrijedne darove, pretvarajući vas u osobu kakva iskonski jeste. Očekuje vas odlična godina.
JARAC O, uspjehu! Pred tobom kao i pred Bogom ljudi padaju na koljena. (Eshil) Ona: Iako odbacivana i negirana, aktualna vjera je ona narcisoidna i samodopadna. Ali vi morate zastati i zamisliti se. Siđite s pozornice jer imate potrebu projicirat svoju budućnost u miru. Ključna riječ: kretnja. Pomanjkanje dinamičnosti: pokrenite se. On: Empatičan. Imate neuobičajeni talent da postanete dobri u komunikaciji, samo trebate promatrati i slušati više.
50
BIK
BLIZANCI
Kad biste se veselili cijelu godinu, užitak bi tek bio slučajan događaj. (William Shakespeare)
Nemoj se nikad raspravljati s idiotom. Navuče te na svoju razinu i pobijedi iskustvom. (Oscar Wilde)
Ona: Početak je prosinca, vi jedva čekate dolazak blagdana i praznika jer se na poslu dosađujete. Ne uspijevate profesionalni život održati dinamičnim i zanimljivim? Nemojte se samo žaliti na vanjske prepreke, nego potražite u sebi korijen problema. Ključna riječ: rubin. On: Dinamičan. Tko je uopće rekao da ste inertan i lijen znak? Na uobičajenim svakodnevnim mjestima pronaći ćete nove energije.
Ona: Oduvijek ste voljeli čavrljati i razmjenjivati mišljenja. To je način da budete u centru pažnje, ali kojiput pretjerujete s iznošenjem stavova u koje ni vi sami ne vjerujete. Postoje osobe i situacije u kojima je šutnja zlato. Ključna riječ: transgresija. Banalnost lošeg. On: Uravnotežen. Osjećate se manje nagli iako niste izgubili tu karakternu crtu. Vašoj nestrpljivosti ste napokon dodali malo zdrave prosudbe.
LAV Dijete, pitaš me što je ljubav? Odrasti i znat ćeš. Dijete, pitaš me što je sreća? Ostani dijete i znat ćeš. (kineska poslovica) Ona: Dolaze lijepi dani nakon naporne jeseni. Za Božić možete istaknuti vašu toplu i zaigranu stranu. Kako je lijepo osjećati se spontano, voljeno i veselo. Ključna riječ: utjecaj. On: Samosvjestan. Što zaista želite? Ekonomski uspjeh? Ljubav jedne žene i što još? Ako malo analizirate, shvatit ćete da određeni neuspjesi ovise isključivo o vama.
ŠKORPION Sanjam, dakle postojim. (August Strindberg) Ona: Siromašni duhom kažu da je sanjati otvorenih očiju bijeg od stvarnosti. To u stvari znači imati ideale, nadanja i velike projekte, a ne proračunate male akcije. Budite ponosni na tu svoju sposobnost i razvijajte je pomoću Jupitera i Venere. Ključna riječ: ogrlica. On: Oslobođen. Po jednoj određenoj astrologiji, mnoge škorpije umiru dok vode ljubav. Samo se vi smijte, ali ima nešto u tome: vi ste muškarci koji se najviše prepuštaju Erosu i Thanatosu.
VODENJAK Istina nije određena zauvijek: živi kao život. (Dietrich Bonhoeffer) Ona: Koliko ste se puta uhvatili raspravljajući o razlikama između realnosti i nerealnosti, između prevare i vjernosti. I unutar vaših osjećaja nazirete koliku važnost ima istina kad se sagledaju sve činjenice. Ključna riječ: inspiracija. Ostvarite snove. On: Dvojak. Osjećajan, ali čvrsto na zemlji ili zamišljen s neuobičajenim mislima. Očekujte mjesec osobnog čeličenja.
DJEVICA Superiorna osoba se odnosi s prioritetom prema poteškoćama. Uspjeh dolazi tek kasnije. (Konfucije) Ona: Tri planeta (Pluton, Mars i Merkur) najavljuju da je novi početak jako blizu. Osjećate se nestrpljivi i željni ste otkrivanja novih vrhunaca. Upravo vam sad treba strpljenja. Smirite se, ima još puno posla. Ključna riječ: točka - zastanite. On: Hamlet. Prosinac sa sobom nosi nesigurnost. Skinite masku, imate bogatiju osobnost od one koju pokazujete.
STRIJELAC Tko živi bez ludosti nije tako pametan kao što misli. (François de La Rochefoucauld) Ona: To nije hvalospjev ekscentričnosti ili ekstravaganciji. To je poziv da realizirate što život traži od vas i da nalazite nova i originalna rješenja, kako u poslu tako i u privatnim odnosima. Ključna riječ: znak. Prihvatite što vam znak govori. On: Ako hoćete napredovati u poslovnom svijetu, morate se uživjeti u svoju ulogu. Koristite mikroskop prije teleskopa. Koji put je u glazbi prateći sastav važniji od solista.
RIBE Samo onaj koji ljubi beznadno, upoznaje pravu ljubav. (P. Neruda) Ona: Osjećate se romantično. Krajem 2010. očekujte da ćete voljeti i biti voljeni, snovi će se napokon realizirati. I pripremite poklone. Ključna riječ: mačka. Puno maženja, ali i opasnost da ogrebete nekoga. On: Pozitivan. Možete si priuštiti neuobičajeno i pustolovno putovanje ali pripremite se unaprijed. Ne radi se samo o pripremi tehničkih detalja, nego i o pažljivom biranju prijatelja i prijateljica koje ćete pozvati.
i sec e j 12 m S o 8,9% d R e m j E N 25% ato I ran o i m t n D i l a a d ija mk kre inim c o o n m k n e t A nje anj aća m ama l s k p s a no ta s • Be rtič a a r k i o 60 nsk i v • Do o got a sti z u p Po
Ugradbeni ormari i klizne stjene po vašoj mjeri Pitajte prijatelje ili provjerite na www.eduro.hr POSLOVNICA RIJEKA Strossmayerova 13b (100 m iznad Hotela Neboder) tel. 051 377 317, 377 318 - fax. 377 319 e-mail: rijeka@eduro.hr 52
POSLOVNICA PULA Labinska 2/c 1 kat tel. 052 517 775 fax. 052 517 776 e-mail: pula@eduro.hr
(Sedam godina garancije. Kvaliteta za cijeli život)