OSNOVNI TEČAJ MEDIJSKE PISMENOSTI - OSNOVE FOTOGRAFIJE

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.

MODUL OSNOVE FOTOGRAFIJE

OSNOVNI

TEČAJ MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

5

6

OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

Sadržaj 1.1

Uvod S.8

1.2

Vizualna komunikacija S.8

1.3

1.2.1 Što je fotografija?

1.2.2 Povijest 1.2.3 Značaj i uloga slika 1.2.5 Biti na pravom mestu, u pravo vrijeme… Novinska fotografija 1.2.6 Fotografija kao objektivno svjedočanstvo vremena 1.2.7 Kompjuterizirane slike 1.2.8 Multimedija

1.5 Ekspozicija S.18 1.5.1 1.5.2 1.5.3 1.5.4 1.5.5

1.6

DSLR fotoaparat S.16 1.4.1 Objektiv 1.4.2 Tražilo 1.4.3 Blenda 1.4.4 Memorijska martica 1.4.5 Baterija

Automatska ekspozicija Zadane postavke scena Manualni i automatski načini rada Manualna ekspozicija Postavke fotoaparata

Postavke boja S.24 1.6.1 Balans bijele boje 1.6.2 Zasićenost boja 1.6.3 Obrada boja

Kompozicija slike S.13

1.3.1 Pravilo trećine 1.3.2 Linije 1.3.3 Uokviravanje 1.3.4 Pozadina fotografije i dubina polja 1.3.5 Simetrija, obrasci 1.3.6 Pogled iz različitih kuteva 1.3.7 Idemo eksperimentirati

1.4

1

1.7 Svjetlost S.26 1.7.1 Prirodna svjetlost 1.7.2 Studijsko svjetlo 1.7.3 Bljeskalica

1.8

Fotografski projekti S.29 1.8.1 1.8.2 1.8.3 1.8.4 1.8.5

1.8.6 1.8.7 1.8.8

Kako se postaje dobar fotograf?

Portreti – ljudi na fotografijama Pejzaži, ljepota prirode na fotografiji Fotografije događaja, ili kako zabilježiti neponovljivi trenutak Ulična fotografija“, kada se tema fotografije nalazi na otvorenom na ulicama grada Sportska fotografija za početnike Fotografije građevina ili kuća u kojima stanujemo Obrada fotografija, postprodukcija

MODUL OSNOVE FOTOGRAFIJE

1.8.9 Konačno, što da napravim sa svojim fotografijama?

1.9

Uređivanje fotografija S.37 1.9.1 Opcije skraćivanja i promjena dimenzija fotografije 1.9.2 Ekspozicija i boje 1.9.3 Boje 1.9.4 Formati fotografija

1.10 Aktivnosti S.41 1.11 Bibliografija S.43

8

OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

1.1 Uvod Osjetilo vida je najvažnije osjetilo čovjeka, kojem čovjek pripisuje najveći značaj. Inače, ljudi vide svijet koji ih okružuje zahvaljujući sposobnosti obrađivanja slike. To je razlog zašto je čovjek od začetka ljudske svijesti pokušavao zabilježiti ono što vidi, kao i tu sliku sačuvati kako bi taj doživljaj mogao ponoviti. Čini se da upravo fotografija može zadovoljiti tu ljudsku potrebu, Tijekom godina fotografija je postala važno sredstvo u komunikaciji kao i priznata umjetnička forma. Slika govori više od tisuću riječi. Uz pomoć slike sve možemo bolje objasniti, zato što fotografija vjerno odražava realnost.

Tijekom desetljeća unaprijedili smo znanja o tehnici fotografije, i zahvaljujući znanstvenom istraživanju i kreativnosti danas imamo fotografiju u boji, bolju rezoluciju, a samo fotografiranje je postalo jednostavnije, budući da gotovo svi imaju fotoaparate u svojim mobilnim telefonima.

Ali koje to vještine razlikuju prosječnog fotografa od dobrog fotografa?

Svi ljudi mogu slikati fotoaparatom, ali nisu svi u stanju napraviti dobru fotografiju. Gdje se krije ta razlika?

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

Sadržaj fotografije je očigledno važan, ali ono što je podjednako važno, ako ne i važnije od sadržaja slike, je način na koji je taj sadržaj snimljen. Postoje pravila fotografiranja, a razlog zašto postoje je da bi ih vi usvojili i primjenili.

Nama je cilj da u ovom modulu objasniti osnovna pravila koja će vam pomoći da postanete fotograf koji će se ponositi svojim fotografijama, bili to portreti, pejzaži, modeli ili što god vi željeli fotografirati.

1.2 Vizualna komunikacija 1.2.1 Što je fotografija?

Fotografija je slika (negativ) osobe ili stvari tiskane na fotoosjetljivom papiru; ona je proizvod kemijskog i optičkog procesa.

Riječ potiče od grčke riječi φως phos (“svjetlo”), i γραφις graphis (“crtanje”), koje zajedno imaju značenje “crtanje pomoću svjetlosti”.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.2.2 Povijest Čak i u kamenom dobu ljudi su pokušavali zabilježiti sjećanje na određene trenutke, predmete i stvari. Primjer je pećina Altamira u Španjolskoj na čijim zidovima se nalaze crteži bizona koje su prapovijesni ljudi naslikali prije 20 tisuća godina. Razlog nastanka ovih umjetničkih djela je religijske prirode, iako su vjerojatno imali i funkciju upozoravanja na opasnost ili da sačuvaju neke događaje od zaborava.

Zatim, s početkom razvoja pisanja (2 tisućljeća p.n.e.) uspostavlja se jača uzročno-posljedična veza u samom procesu stvaranja slike kao umjetničkog djela.

Kasnije, u doba renesanse, estetika postaje značajna. Prekretnica se dogodila sredinom 19-tog stoljeća, s pojavom tehničkih slika, koje su već praktično predstavljale izrađene fotografije. Na ovim fotografijama fizički odnos između slike i njenog tvorca postaje očigledan. Fotografija postaje pravi dokaz da je ono što je na njoj zabilježeno nekada stvarno postojalo, ili se dogodilo. U početku je postojala težnja da fotografije liče na umjetničke slike, međutim, onda kad su ustanovljene razlike između ove dvije kategorije, cilj je da se na fotografiji postigne foto efekt.

1.2.3 Značaj fotografije U današnje vrijeme značaj fotografije se nikako ne može osporiti. Nepostojanje fotografije bi sigurno učinilo naš život drugačijim, budući da je fotografija praktično prisutna u svim sferama našeg života. Ona je postala sastavni dio naše svakodnevnice. Pokušajte samo zamisliti novine bez slika ili internet stranicu bez fotografija…

Utjecajni njemački konzervativni dnevni list “Frankfurter Allgemeine

MODUL FOTOGRAFIJA

9

Zeitung”, koji izlazi od 1949, je ponio titulu trećeg najboljeg dnevnog lista na svijetu u okviru međunarodnog istraživanja (ispred njega su se našli “Financial Times” i “New York Times”). List je, međutim, sve do 2007. god. tiskan u crno-bijeloj tehnici, a na naslovnoj stranici bi se vrlo rijetko našla fotografija.

Nakon 2007. godine, kreatori ovog lista su, reagirajući na zahtjeve tržišta, značajno preoblikovali izgled ovih novina; fotografije u boji i moderan font od tada krase ove dnevne novine.

10 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.2.4 Značaj i uloga slika Baš kao jezični simboli, i drugi društveni i vizualni simboli su postali dio komunikacijskog okruženja u kojem čovjek kao društveno biće egzistira. Bilo bi teško sjetiti se epohe ili kulture u kojoj fotografije nisu imale značajnu ulogu u društvenom životu ljudi; oduvijek imaju upotrebu u različitim religijama, umjetnosti, ideologijama i komunikaciji, ili – kao što je slučaj danas – predstavljaju svakodnevnu potrošnu robu.

Najpoznatije djelo slikara Leonarda da Vincija (1452-1519) je Mona Liza.

Ovo je jedan od najsavršenijih ženskih portreta budući da je stroga disciplina trokutaste kompozicije razbijena uz pomoć imaginarnog pejzaža koji u daljini nestaje u izmaglici. Polu spokojan, polu nepokolebljiv izraz lica oživljava pomoću delikatnih efekata svjetlosti i sjene.

Pouzdane izjave o upotrebi fotografije može dati samo osoba koja je upoznata s njenim funkcijama. Na temelju rezultata istraživanja, možemo zaključiti da osim toga što ima ulogu da privuče pažnju, funkcija fotografije je da potakne na razmišljanje i pruži zadovoljstvo. Umjetnička fotografija navodi na meditaciju, dok se za slike u novinama koje predstavljaju dio masovne “potrošačke kulture” smatra da će ih čitatelj pogledati samo jedanput. Osim toga, postoje fotografije za osobnu upotrebu koje imaju svoje odgovarajuće funkcije.

1.2.5 Biti na pravom mestu, u pravo vrijeme…

Novinska fotografija Novinska fotografija je nezamjenljiva dopuna tekstu, namjenjena za prikazivanje u javnosti. Cilj joj je da pruži informaciju, izvijesti o nečem aktualnom ili predstavi neki događaj iz društvenog, političkog, poslovnog, kulturnog ili umjetničkog života. Njen drugi cilj je da na svakodnevnoj razini pruži vizualne zapise važnih informacija koji se mogu vrlo lako shvatiti i protumačiti. Novinska fotografija iz gledišta sociologa razmatra značenje slike i upotrebu iste, imajući na umu da tumačenje slike ovisi o gledištu onih koji sudjeluju u korištenju i poimanju fotografije, kao i o onima koji joj pripisuju određena značenja.

Svatko od nas se može se sjetiti neke poznate novinske fotografije; onih „kultnih“ slika koje promatrač, koji je geografski i kulturološki udaljen, potpuno poistovjećuje s događajem koji je na fotografiji zabilježen; same fotografije se dakle u potpunosti poistovjećuju sa određenim događajem. Ove kultne slike su objavljivane u dnevnom tisku, u kontekstu vijesti na koje su se odnosile, ali su također iz današnje perspektive postale povijesna svjedočanstava tog doba kada su nastale.

Fotografija koja je zabilježila euforičan trenutak nakon otvaranja

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

1.2.6 1.6 Fotografija kao objektivno svjedočanstvo vremena

11

Fotografija je postala nezamjenljiv alat u područjima medicine i kriminalističke istrage, zbog činjenice da predstavlja najbolji način dokumentiranja događaja i pojava.

Danas je teško pronaći i jedno područje ljudskog znanja gdje se fotografija ne upotrebljava; u nekim znanstvenim disciplinama fotografija je omogućila potpuno novi način rada. Prisjetimo se samo rendgen fotografije, mikro fotografije, ili tehnike „hvatanja pokreta“ koja ima veliki potencijal. Konačno, fotografija nudi rješenja za reprodukciju umjetničkih djela, i predstavlja ih mnogo efikasnije nego što to čine sami

Tijekom godina, fotografija je našla primjenu u različitim područjima života. Pored stotine tisuća fotografa amatera koji su zahvaljujući svojim fotoaparatima otrgli od zaborava uspomene i sjećanja na situacije i događaje iz prošlosti, važno je istaknuti značaj profesionalnih fotografa, i njihovih fotografija.

originali.

1.2.7 Kompjuterizirane slike

Treba pomenuti da samo časopis “Berliner Illustrierte Zeitung” svakog tjedna izlazi u nevjerojatnih 2 milijuna primjeraka. Sam koncept časopisa temelji se na mogućnostima koje pruža fotografija. Danas se razvio jedan poseban vid fotoreportaže, koji pruža sažetu, ali istovremeno i sveobuhvatnu informaciju o događaju. Samo jedan pogled na fotografiju je dovoljan da shvatimo o čemu je riječ, jer nam ta fotografija otkriva ono najvažnije u vezi s ljudima i događajima. Takva fotografija nam pomaže da objektivno sagledamo stanje stvari.

Prva slika uz pomoć računala nastala je u proljeće 1957. godine. Priča kaže da se Russel Kirsch, istraživač Nacionalnog ureda za standarde, zapitao što bi se dogodilo kad bi kompjuter bio u stanju vidjeti slike.

Kirsch i njegove kolege, koji su razvili Standards Eastern Automatic Computer (SEAC), prvo američko računalo koji se moglo programirati, zaslužni su za pronalazak rotacijskog skenera (drum scanner), kao i za pisanje programa uz pomoć kog je dotični skener mogao očitati sliku.

Prva slika ikada skenirana na tom uređaju bila je fotografija Kirschovog tri mjeseca starog sina, Waldena. Skenirana slika imala je rezoluciju od 176 piksela i bila je veličine 50x50 mm.

Prilikom digitalizacije vizualne kulture, najznačajnije promjene koje su se dogodile nisu se u tolikoj mjeri ticale rada umjetnika, koliko samih

12 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

primalaca (i distributera). Masovno širenje računala je, između ostalog, omogućilo javni pristup fotografijama kao i razmjenu slika na internetu. Ono što je još bitnije u kontekstu naše teme je da uz pomoć programa za obradu slike, optički snimljena slika prestaje biti nepromjenljiva kategorija koja se ne može izmjeniti, već materijal koji se može po potrebi preoblikovati i obraditi. Ovo je temeljna razlika između analognih i digitalnih optičkih fotografija, između fotografije i digitalne izrade slika: iako se fotografije mogu obrađivati, ipak je riječ o jako rijetkoj pojavi. Međutim, u procesu kreiranja digitalnih fotografija, obrada i izmjena istih je polazna točka samog procesa. Neobrađene, „originalne“ fotografije u digitalnom okruženju se takoreći ne mogu upotrijebiti, budući da će „ista slika“ biti drugačija u smislu veličine i boje ovisno o našim postavkama u računalu kao i veličini ekrana koji koristimo prilikom pregledavanja fotografija.

1.2.8 Multimedija Multimedija, u širem smislu te riječi predstavljaju kreativnu sredinu. To je sistem koji pojedincima i grupama omogućuje interaktivni pristup digitalnim informacijama koje su sačuvane u različitim formama (slika, grafika, film, zvuk, tekst, datoteke sa podacima, itd.) i koje ne moraju nužno biti u istoj bazi podataka; u pitanju je bilježenje te informacije na mjestu njenog korištenja, kao i njeno restruktuiranje i širenje. To znači ponuditi informaciju na višoj razini, kako bi se istovremeno stimulirala sva čula, radi postizanja efikasnosti.

Kao što se može vidjeti u opisu, fotografija čini važan dio multimedijalnih sadržaja; upravo zato moramo imati na umu da bi fotografije koje se pojavljuju u multimedijalnim sadržajima trebale biti tako brižljivo

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

izrađene da se mogu pojaviti na bilo kojem drugom mjestu. Fotografije moraju biti vjerodostojne (osobno naše).

Danas ne postoje časopisi, novine, internet portali bez fotografija. Naposljetku, ja čvrsto vjerujem da će fotografija uvijek imati svoje mjesto bez obzira na munjeviti razvoj tehnologije.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

13

1.3 Kompozicija slike Poznavanje kompozicije je od temeljnog značaja, a istovremeno može uvelike olakšati stvaranje kvalitetnije slike. Neće vam biti potrebna dodatna oprema kao ni skupocjen fotoaparat sa složenim postavkama.

Jednostavno slijedite nekoliko jednostavnih pravila, i vaše fotografije će bez sumnje biti bolje i zanimljivije.

1.3.1 Pravilo trećine

Gotovo svi nedostaci snimljenih fotografija se mogu kasnije ispraviti uz pomoć softvera, uključujući ekspoziciju, kontrast, odnos boja, dok se neuspjela kompozicija uslikanih predmeta ne može ispraviti.

Podijelite sliku na devet jednakih dijelova uz pomoć mreže za kadriranje. Ljudsko oko se obično fokusira na predmete koji se nalaze na mjestima presjecanja linija, i takve slike izgledaju ugodnije.

Većina modernih fotoaparata nema optičko tražilo i vlasnik istog mora koristiti LCD ekran prilikom komponiranja kadra. Ovakav pristup stvara poteškoće zbog toga što je površina u koju korisnik gleda ravna (teško je osjetiti i razumjeti prostor na takav način), ali zato zahvaljujući ekranu možete vidjeti kako će buduća slika točno izgledati. Pored LCD displeja profesionalni aparati su opremljeni i optičkim tražilom.

Većina modernih fotoaparata ima mrežu za kadriranje koja dijeli kadar na matricu 3x3 na tražilu ili na ekranu.

Tipka okidača je isključena. Fotoaparat je u stanju pripravnosti i

MREŽA ZA KADRIRANJE I PRAVILO TREĆINE

Osim pravila zlatnog presjeka treba spomenuti i zlatne trokute, duž čijih linija i kuteva možemo odrediti položaj predmeta u okviru slike. Na Google-u možete potražiti praktične primjere.

Tipka okidača pritisnuta je do pola.

Fotoaparat je spreman fotografirati.

Fokus i ekspozicija su zaključani, a vi Tipka okidača je pritisnuta do kraja.

Aparat fotografira sa postavkama fokusa i ekspozicije koje su određe-

Naprednija varijanta tog pravila je pravilo Zlatnog presjeka, koje kaže da se svaki oblik ljudske i prirodne ljepote zasniva na odnosu 1:1.618.

MREŽA ZLATNOG PREJSEKA

14 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.3.2 Linije

1.3.3 Uokviravanje

Većina slika ima određene dominantne linije koje privlače pažnju i određuju put vizualne percepcije. Linije mogu biti prave (geometrijske) ili zamišljene, i mogu se kretati vertikalno, horizontalno, dijagonalno ili čak biti zakrivljene. Ako slika nema jasne linije, promatrač teško može uočiti početnu točku na slici i samim time gubi interes za istu.

Slike izgledaju bolje kada se željeni predmet okruži drugim, sekundarnim predmetima. Ljudskom oku je tako lakše pronaći fokusnu točku i na njoj se duže zadržati.

Dijagonalne i zakrivljene linije mogu stvoriti dojam dinamičnosti i pokreta. Oni su također korisne ako želite dodatno podvuči dubinu kadra.

Uokviravanje se u praksi može koristiti prilikom fotografiranja neba, vode, šume, planina, i drugih velikih motiva u prirodi

UOKVIRAVANJE MOTIVA SEKUNDARNIM PREDMETIMA

NEKOLIKO TOČAKA INTERESA

Slična pravila kažu da je preporučljivo pronaći nekoliko točaka interesa na fotografiji. Nakon što smo pogledom ispitali glavni predmet, pažnja se preusmjerava na sekundarne motive koji moraju biti smješteni u odgovarajućim točkama koje imaju točno određeno mjesto na fotografiji.

UOKVIRAVANJE MOTIVA

1.3.4 Pozadina fotografije i dubina polja U gotovo svim slučajevima preporučljivo je da pozadina fotografije ne bude preopterećena. Također, treba izbjegavati predmete uljeze pa čak i boje koje mogu odvratiti pažnju s glavnih motiva fotografije. Slika mora biti što jednostavnija kako bismo je lakše percipirali. Ljudsko oko je sklono odbaciti sve što je kaotično u pogledu pozicije i boja predmeta koje promatra.

Veoma je važno da su horizontalne i vertikalne linije u skladu s obrisima vaše slike.

POPUNJAVANJE SLIKE

Na primjer, portret izgleda zanimljivije ukoliko glava osobe ispuni sliku u potpunosti sve do okvira, a s druge strane djeluje dosadno ukoliko se osoba sa slike nadmeće za prostor sa drugim predmetima koji je okružuju - stolicom, lampom, pa

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

čak i sa vlastitim čizmama.

15

slike.

1.3.5 Simetrija, obrasci Fotografije mogu biti upečatljive ukoliko predmeti imaju strogu vertikalnu i horizontalnu simetriju, na primjer slika predmeta i odraz istog u vodi.

Simetrični geometrijski oblici i obrasci se također mogu primjeniti.

Oni se u velikoj mjeri mogu naći kako u urbanim sredinama tako i u prirodi. Simetrija daje kompoziciji harmoniju i osjećaj za red. Ukoliko eksperimentirate s obrascima boja i tekstura, vaša fotografija može dobiti potpuno novi ritam.

?

?

Pravilni obrasci, sjene itd, npr. red stupova, ukrasi

Odrazi npr. u jezeru, pri čemu se vodeni horizont nalazi na sredini slike

PRIMJERI SIMETRIJE

PRIMJERI SIMETRIJE

1.3.6 Pogled iz različitih kuteva Kada fotografirate premete koji su vam fizički blizu, možete izabrati različiti vidni kut – od donjeg do gornjeg kuta. Vidni kut može drastično promjeniti fokus slike, a kao posljedica promjene vidnog kuta gornji ili donji dio nekog predmeta ili osobe se može uvećati. Odabirom određenog vidnog polja mogu se vizualno smanjiti neki dijelovi predmeta, a uvećati drugi, pri čemu se mijenja perspektiva i percepcija

RAZLIČITA VIDNA POLJA

1.3.7 Idemo eksperimentirati Kao što vidite, neka pravila digitalne fotografije su slična, dok druga mogu biti čak i oprečna. Zapravo, savjet je da kombinirate nekoliko pravila, možda čak i da ih prekršite ukoliko smatrate da će to doprinijeti boljoj kvaliteti fotografije; možete napraviti jednu, dvije ili stotinu digitalnih fotografija potpuno besplatno, a mogućnosti za eksperimentiranje su beskonačne. Stoga, uvijek napravite više fotografija i mijenjajte kompoziciju. Kasnije možete napraviti odabir najbolje fotografije.

Još jedan savjet. Ako je moguće birajte veće motive, i ostavljajte dodatni prostor na fotografiji. Kasnije možete izabrati najbolji okvir, pa čak i izrezati fotografiju koristeći softver za obradu fotografije.

16 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

1.4 DSLR fotoaparat U današnje vrijeme svatko ima mogućnost priuštiti si digitalni fotoaparat … Ali, koliko su zapravo korisnici istih upoznati sa njihovim karakteristikama? U ovoj cjelini predstavit ćemo vam osnovne osobine DSLR aparata s jednim ciljem, a to je bolja kvaliteta fotografija.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

DSLR (Digital single-lens reflex) ili Refleksni digitalni fotoaparat sa jednom lećom, je aparat kod kojeg se zabilježene fotografije pohranjuju u elektronskom senzoru, a ne na celuloidnoj traci. Jedna od najznačajnijih osobina ovog aparata je to što postoji opcija da gotovo sve funkcije ovog fotoaparata mogu biti automatizirane. U pitanju su fokus, uređaj za slikanje pa čak i bljeskalica. Osnovni dijelovi ovog fotoaparata su:

1.4.1 Objektiv Objektiv predstavlja dio aparata koji usmjerava izvor svjetlosti na fotoaparat i uz pomoć objektiva slika se može fokusirati i zumirati.

Postoji mnogo vrsta objektiva sa različitim karakteristikama fokusa, udaljenosti i blende. Leće objektiva prikupljaju informacije i preusmjeravaju ih na elektronski senzor, stvarajući sliku

ZA PRAVILNO POSTAVLJANJE OBJEKTIVA POTREBNO JE PORAVNATI OBJEKTIV SA OZNAKOM NA TIJELU FOTOAPARATA I OKRETATI GA U SMJERU KAZALJKE NA SATU DOK GA NE FIKSIRATE.

OVO JE DSLR MODEL FOTOAPARATA MARKE CANON 300D. IZVOR: WWW.KAVIWEST.COM

Jednu od osnovnih funkcija ovog dijela aparata obavlja fokus. Ovaj mehanizam se nalazi u objektivu i ima funkciju izoštravanjem istaknuti predmet ili predio u odnosu na ostatak slike. Ova funkcija se zove „izoš-

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

travanje“ i postiže se pomicanjem prekidača za zumiranje lijevo ili desno.

17

1.4.3 Tijelo aparata KAO ŠTO VIDIMO NA SLICI, OBLIK TIJELA FOTOAPARATA SAVRŠENO LEŽI U RUCI FOTOGRAFA.

OVO JE EFEKT KOJI SE DOBIVA ZUMIRANJEM RAZLIČITIH PREDMETA I PREDJELA NA ISTOJ FOTOGRAFIJI.

1.4.2 Tražilo Tražilo je prozorčić kroz koji gledamo u predmet koji želimo uslikati. U donjem dijelu tražila obično se pojavljuju podaci o konfiguraciji aparata u trenutku fotografiranja. Na tražilu također možemo naći smjernice koje nam mogu pomoći oko kompozicije i rasporeda elemenata na fotografiji.

PRIMJER TRAŽILA. POGLEDAJTE SMJERNICE KOJE SE NALAZE U SREDINI I PODATKE O KONFIGURACIJI APARATA NA DNU TRAŽILA.

Tijelo fotoaparata je sam aparat bez objektiva. Njegova čvrstoća nam olakšava držanje fotoaparata. Na tijelu fotoaparata nalazi se nosač, na koji se montiraju objektiv i druga dodatna oprema kao što su bljeskalice i stativi.

1.4.4 Blenda

BLENDA SE SASTOJI OD VEĆEG BROJA LISTIĆA, KOJI SE POMIČU I NA TAJ NAČIN SE ŠIRE I SKUPLJAJU ČIME POVEĆAVAJU ILI SMANJUJU OTVOR KROZ KOJI DOPIRE SVJETLOST.

Blenda je okrugli mehanizam smješten između ogledala fotoaparata i objektiva. Otvor blende kontrolira količinu svjetlosti koja prolazi kroz objektiv. Može se otvoriti i zatvoriti. Što je veći otvor blende, više svjetla prolazi kroz objektiv.ht sensors which transform incoming light to information, creating the picture. To je moderna zamjena za fotografski film koji se razvija u laboratoriju. To je čip sa tisućama svjetlosnih senzora koji transformiraju svjetlost koja dolazi izvana i pretvaraju je u informaciju, odnosno fotografiju.

18 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

1.4.5 Memorijska kartica Predstavlja uređaj za skladištenje kod svih DSLR fotoaparata. Snimljene slike se pohranjuju na memorijske kartice, i kartica čuva ove fotografije sve dok ih ne izbrišete, bilo pojedinačno svaku sliku ili formatiranjem čitave kartice. Uz pomoć ovog uređaja možemo gledati slike na ekranu fotoaparata ili ih prebaciti na računalo. Postoje mnoge vrste memorijskih kartica, ali najzastupljenija kartica koja se koristi kod DSLR fotoaparata je SD kartica (mikro veličina) kao i Compact Flash kartice (standardna veličina). Prilikom kupovine, moramo se uvjeriti da je kartica kompatibilna s našim fotoaparatom. Memorijske kartice mogu imati različite kapacitete skladištenja informacija.

FOTOAPARAT NA SLICI KORISTI FLASH MEMORIJSKU KARTICU. KARTICU UBACUJETE U ZA TO PREDVIĐEN OTVOR APARATA, SVE DOK KARTICA NE KLIKNE I LEGNE NA MJESTO SA ZADNJE STRANE LEŽIŠTA. OPREZNO PRILIKOM RUKOVANJA SA MEMORIJSKOM KARTICOM ZBOG TOGA ŠTO SE NE SMIJE SLOMITI ILI ISPRLJATI.

1.4.6 Baterija Baterija je od temeljnog značaja za rad digitalnog aparata, zbog toga što omogućava rad i pravilno funkcioniranje svih opcija. Morate stalno biti u spremni i uvijek držati napunjenu bateriju ukoliko želite napraviti foto sesiju kada se za to ukaže trenutak. Bez baterije ne možemo fotografirati.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.5 Ekspozicija Ekspozicija se odnosi na količinu svjetla koje uđe u fotoaparat kroz objektiv i djeluje na film ili na digitalni senzor. Što je veća ekspozicija, ili drugim riječima što više svjetla prođe kroz objektiv slika je svjetlija i obrnuto.

Danas svi fotoaparati imaju automatsku kontrolu ekspozicije i ta je opcija obično dovoljna da se dobiju lijepe fotografije. Naravno u određenim slučajevima kada je osvjetljenje loše ili kada korisnik fotoaparata eksperimentira sa svjetlosnim efektima, manualna ekspozicija može biti bolji izbor. Čak i najskuplji fotoaparati ne mogu prevladati jedan od najvećih nedostataka svih umjetnih receptora svjetlosti u odnosu na ljudsko oko, a to je dinamički raspon, tako da postavljanjem ekspozicije mi biramo odgovarajući svjetlosni interval i kontrast slike.

1.5.1 Automatska ekspozicija Gotovo svi moderni digitalni fotoaparati imaju nekoliko postavki automatske ekspozicije kao što su centralno mjerenje (centre weighting average), spot mjerenje ili mjerenje u točki (spot metering) i matriks mjerenje ili višestruko mjerenje (multi zone metering).

Centralno mjerenje je obično standardna postavka na fotoaparatu. Fotoaparat mjeri svjetlost čitave scene, ali daje najveću važnost centralnom dijelu scene.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

Kod spot mjerenja, fotoaparat će mjeriti samo jako mali dio scene u sredini (samo nekoliko postotaka čitavog tražila). Spot mjerenje je veoma precizno i koristi se za snimanje scena sa velikim kontrastom (npr.

Mjesec na tamnom nebu) ili scena s jakim pozadinskim osvjetljenjem.

Korištenjem i jedne i druge postavke ekspozicije možete usmjeriti fotoaparat prema najtamnijim predmetima, „zaključati“ ekspoziciju i fokus pritiskom i držanjem okidača na pola, i nastaviti sa komponiranjem scene usmjeravanjem fotoaparata prema svjetlijim predmetima.

Ova metoda omogućava bolje slike scena sa sjenama i pozadinskim svjetlom.

Matriks ili višestruko mjerenje procjenjuje svjetlosne uvjete u nekoliko (7, 9 ili čak stotinama) točaka scene. Ovaj sofisticirani način mjerenja često uzima u obzir druge parametre i mjerenja kao što su fokus, udaljenost od predmeta, njegovu boju i dopunjuje se prilično dobro sa svim automatskim postavkama.

Kada je potrebno da promijenite način mjerenja: Pritisnite

tipku ili potražite metering mode izbornik,

Odaberite metering mode pritiskom na tisnite

tipku, a zatim pri-

19

Kod Canon EOS fotoaparata često se koriste neki drugi nazivi mjernih postavki: ili Evaluativno mjerenje znači višestruko mjerenje, ili Parcijalno mjerenje znači spot mjerenje ili mjerenje u točki, je za centalno prosječno mjerenje.

1.5.2 Zadane postavke scena Većina fotoaparata ima zadane postavke ekspozicije za osnovne scene, kao i automatske postavke optimalnih vrijednosti otvora blende, ISO vrijednosti i brzine zatvarača.

Scene se lako mogu podesiti uz pomoć postavki fotoaparata, kao što je na primjer obrtni prsten na Canon EOS fotoaparatima. Manualne postavke su dostupna samo u takozvanoj Kreativnoj zoni.

20 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

Portret. Ovaj opcija zamagljuje pozadinu i ističe osobine subjekta koji se fotografira.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.5.3 Manualni i automatski načini rada

P

Program AE načina rada. Gotovo isti kao i automatski način, samo što imate mogućnost izmjeniti ISO vrijednosti, kompenzaciju ekspozicije, brzinu zatvarača kao i još neke opcije, zadržavajući pritom istu vrijednost ekspozicije.

Tv

AE način rada s prioritetom zatvarača. Možete promijeniti željenu brzinu zatvarača i fotoaparat će automatski podesiti vrijednost otvora blende. Brzina zatvarača utječe na oštrinu i zamućenost predmeta na slici koji su u pokretu.

Av

AE način rada s prioritetom blende. Možete promijeniti željenu vrijednost otvora blende, a aparat će automatski prilagoditi brzinu zatvarača kako bi zadržao istu osvjetljenost slike. Veliki otvor blende dovodi do zamućenosti pozadine, dok mali otvor blende daje veću dubinu polja.

M

Režim manualne ekspozicije. Otvor blende i brzina zatvarača se mogu promijeniti ručno. Možda će vam biti potrebni indikatori ekspozicije kako biste podesili odgovarajuće vrijednosti.

Pejzaž. Široki, živopisni predjeli, noćne scene.

Krupni plan. Cvijeće, sitne predmete koristeći minimalnu žarišnu daljinu.

Sport. Kada želite dobiti oštru sliku subjekata koji se brzo kreću.

Noćni predmeti. Za fotografiranje ljudi u mraku.

Bljeskalica osvjetljava osobu, a okruženje se snima koristeći malu brzinu zatvarača.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

A-Dep

Automatski način rada dubine polja. Fotoaparat će provjeriti jesu li u fokusu predmeti koji se nalaze blizu kao i oni koji su daleko.

Automatski način rada. Sve postavke ekspozicije se automatski reguliraju.

21

MODUL FOTOGRAFIJA

Blenda kontrolira količinu svjetlosti koja prolazi kroz objektiv. Otvor blende označava se F brojem, što je otprilike odnos žarišne daljine objektiva prema promjeru otvora blende, na primjer f/5.6 ili f/16 (f/5.6 i f/16 su „zaustavljanja“ odnosno standardizirane vrijednosti). Objektiv sa većim F brojem ima manji otvor blende i proizvodi tamnije fotografije.

1.5.4 Manualna ekspozicija Mnogi fotoaparati ne snimaju dobre slike prilikom slabog osvjetljenja, zbog toga što njihova automatika ne može vidjeti objekte dovoljno jasno kako bi donijela pravilnu odluku o postavkama ekspozicije. Većina aparata ima tendenciju da maksimalno uveća osjetljivost na svjetlost (da uveća ISO vrijednosti) što povećava i šum na slici, umjesto da privuče više svjetlosti povećanjem brzine zatvarača preko 0.5-1 sek. Ako imate tronožac, možete lako uslikati scenu sa slabim osvjetljenjem ukoliko podesite da manualna brzina zatvarača traje gotovo 1 minutu pa čak i duže.

f/1.4

f/1.4

f/1.4

f/1.4

ODNOS IZMEĐU OTVORA BLENDE, F-BROJA I EKSPOZICIJE FOTOGRAFIJE

1.5.4.1 Glavni termini vezani za kontrolu ekspozicije Brzina zatvarača predstavlja period ekspozicije kada je aparat otvoren, i prikuplja svjetlost iz scene koju fotografirte. Ekspozicija počinje kada do kraja pritisnete tipku zatvarača. Brzina zatvarača je obično naznačena u sekundama ili dijelićima sekunde, recimo 1/250. Što je brzina veća , više svjetla ulazi u objektiv. Brzina zatvarača koja je manja od 1/1000 sek. se obično koristi za fotografije u pokretu i pri odličnom osvjetljenju, dok se brzina od 1/8 sek. obično koristi za statične scene sa slabim osvjetljenjem pri čemu je aparat na stativu.

ISO znači osjetljivost filma na svjetlost ili u današnje vrijeme osjetljivost digitalnih sustava za snimanje na svjetlost. Moderni digitalni fotoaparati imaju raspon ISO osjetljivosti od 100 do 1600 pa čak i više. Što je veći ISO broj, to je manje svjetla potrebno da se napravi fotografija pri istoj osvjetljenosti slike. Nisko-osjetljivim fotoaparatima je potrebna duža ekspozicija. I kod digitalne i kod filmske fotografije veća ISO osjetljivost smanjuje kvalitetu slike, (povećan je nivo šuma na fotografiji).

Vrijednost ekspozicije EV je broj koji predstavlja kombinaciju brzine

22 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

zatvarača i F-broja. Različite kombinacije brzine zatvarača i F-brojeva mogu proizvesti istu vrijednost ekspozicije. U teoriji osvjetljenost fotografija sa istim EV brojem će biti ista, ali oštrina i dubina polja se mogu dosta razlikovati.

F-NUMBER

Sunny 16 rule (sunčano pravilo) olakšava određivanje ekspozicije pri jakoj dnevnoj svjetlosti. Pravilo kaže da će na sunčanom danu ekspozicija biti ispravno podešena ukoliko se primjeni otvor blende od f/16, a brzina zatvarača bude najbliža vrijednosti koja se dobije kada se jedna sekunda podijeli sa ISO brojem koji je u konkretnoj situaciji primjenjen. Na primjer, ako ste ISO podesili na 100, onda će optimalna brzina zatvarača biti 1/100 sek

EV

2.8

4.0

5.6

8.0

11

16

2

2

4

8

15

30

60

3

1

2

4

8

15

30

4

1/2

1

2

4

8

15

5

1/4

1/2

1

2

4

8

6

1/8

1/4

1/2

1

2

4

7

1/15

1/8

1/4

1/2

1

2

8

1/3

1/15

1/8

1/4

1/2

1

9

1/60

1/3

1/15

1/8

1/4

1/2

10

1/125

1/60

1/3

1/15

1/8

1/4

11

1/250

1/125

1/60

1/3

1/15

1/8

12

1/500

1/250

1/125

1/60

1/3

1/15

SVJETLOSNI UVJETI

13

1/1000

1/500

1/250

1/125

1/60

1/3

DNEVNA SVJETLOST

14

1/2000

1/1000

1/500

1/250

1/125

1/60

1/2000

1/1000

1/500

1/250

1/125

1/2000

1/1000

1/500

1/250

15 16

MEĐUSOBNA POVEZANOST F-BROJA I BRZINE ZATVARAČA

Dubina polja se povećava sa f-brojem. To znači da će na fotografijama koje su snimljene sa niskim f-brojem samo predmeti u fokusu biti jasni, dok će ostali elementi bilo da se nalaze blizu ili daleko biti zamućeni.

Ako koristite veće f-brojeve, gotovo svi elementi na slici će biti jasni.

Ako više volite dokumentarne fotografije, onda bi vrijednost f-broja otvora blende trebala biti f/8 jer se ta opcija pokazala kao najbolja u većini slučajeva.

U tablici su prikazane tipične vrijednosti ekspozicije EV, za različite svjetlosne uvjete kada ISO iznosi 100.

EV

Scene sa velikim kontrastom: snijeg ili pijesak

16

Jaka sunčeva svjetlost ili malo sjena , vedro nebo u pozadini

15

Velika naoblaka, scene koje se snimaju u sjeni pod jakim sunčevim svjetlom, u sumrak

12

Period dana odmah nakon zalaska sunca

NA OTVORENOM, UMJETNO SVJETLO

9–11

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

9–10

Neonsko svjetlo, vatra

8

Scene na ulici koje su jako osvjetljene

7–8

Noćne ulične scene, sajmovi, parkovi i izlozi prodavaonica

5

Noćni promet, Osvjetljenje na božićnom drvcu

3–5

Osvjetljene zgrade, spomenici i fontane

2

Osvjetljeni objekti koji se fotografiraju iz daljine

U ZATVORENOM PROSTORU, UMJETNO SVJETLO Galerije

8–11

Sportski događaji, predstave

8–9

Uredske prostorije i radni prostor

7–8

Kućni interijeri

5–7

Kompenzacija ekspozicije predstavlja postavku fotoaparata koja je laka za korištenje i služi za dobivanje svjetlije ili tamnije slike. Ova postavka aparata obično liči na rotirajuću tipku sa nekoliko oznaka koje se kreću od pozitivnih do negativnih vrijednosti. Negativne vrijednosti daju tamnije slike, a pozitivne vrijednosti daju svjetlije fotografije.

-2

-1

0

ekspozicije oduzme od EV vrijednosti koja je označena na fotoaparatu. Na primjer, ako postavka aparata pokazuje da je EV vrijednost 8, a odabrana EV kompenzacija ima vrijednost 1, onda će konkretna AV vrijednost u toj situaciji biti 7.

Ako niste sigurni koje postavke upotrijebiti, moguće je podesiti niz ekspozicija tako što će se postavke automatski povećavati za 1. Ovaj postupak se zove bracketing (rafalni način rada).

Blenda ili prioritet brzine zatvarača vam omogućavaju da kontrolirate f-broj fotoaparata i brzinu zatvarača, a da pri tom ne brinete o drugim postavkama koje aparat automatski bira ovisno o količini svjetla.

9

Predstave na ledu, osvjetljene reflektorima

-3

23

1

2

3

Konkretna vrijednost EV se dobiva kada se vrijednost kompenzacije

1.5.5 Postavke fotoaparata ISO brzina je obično automatski postavljena između 100 i 400. U načinu rada kreativne zone možete postaviti ISO osjetljivost na druge vrijednosti, obično na 100, 200, 400, 800 i 1600.

Pritisnite se pojaviti.

tipku. Izbornik ISO brzine (ISO speed menu) će

Izaberite opciju ISO brzine pritiskanjem nite

tipke, a zatim pritis-

Brzina zatvarača se može mijenjati u intervalima od nekoliko sekundi do

24 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

nekoliko milisekundi tako što ćete postaviti na način rada prioriteta zatvarača.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

kontrolni kotačić

1.6 Na LCD ekranu, stvarna brzina zatvarača je prikazana u sekundama kao nazivnik razlomka. Na primjer, ‘125’ na ekranu, znači 1/125 sekundi.

Otvor blende se može postaviti okretanjem kontrolnog kotačića u načinu rada prioriteta blende. Blenda ovisi o objektivu koji je pričvršćen na aparat. Stvarni otvor blende je prikazan na LCD ekranu kao nazivnik razlomka. Na primjer, ‘5.6’ na ekranu, znači f/5.6.

U načinu rada ručnog podešavanja blende možete pronaći postavke tako što ćete pritisnuti tipku.

Postavke boja

Realističnost boja predstavlja najznačajniji problem prilikom fotografiranja. Kao prvo, čak i najmoderniji fotoaparati još uvijek imaju nelinearni senzor slike i stoga koriste sofisticirane procesore boja sa kompleksnim algoritmima u cilju poboljšanja kvaliteta boje. Rezultat takve obrade se često razlikuje od originala.

Zatim, ekran vašeg računala mora imati dobru rezoluciju da biste te boje realistično reproducirali. Većina LCD monitora je takva da boje uvijek samo liče na original. I čest je slučaj da i zadane postavke boja nisu od pomoći..

Jedna od opcija je da se na svaku fotografiju gleda kao na umjetničko djelo, koje ne mora biti točna kopija stvarnosti. U tom slučaju automatska kontrola boja je dovoljna. Drugu opciju međutim, predstavlja pametna upotreba raspoloživih postavki u fotoaparatu, koja će nam pomoći da dobijemo željeni rezultat. .

INDIKATOR EKSPOZICIJE TREBA BITI BLIZU OZNAKE NULA DA BI SE POSTIGLA STANDARDNA RAZINA EKSPOZICIJE. DA BISTE GA SMANJILI MORATE POVEĆATI BRZINU ZATVARAČA ILI IZABRATI MANJI OTVOR BLENDE

1.6.1Balans bijele boje Balans bijele boje se koristi za prilagođavanje boja kako biste bili sigurni da će bijeli i sivo osjenčani predmeti ostati bijeli i sivi bez primjese crvenih, plavih ili zelenih tonova. Ukoliko dijelovi sa bijelom i sivom bojom odgovaraju originalnim bojama, možemo biti sigurni da će to biti slučaj sa i ostalim bojama na fotografiji.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

Većina modernih fotoaparata ima AWB (automatska opcija balansa bijele boje) postavku. U većini slučajeva ova opcija može ostati uključena, naročito na otvorenom kad je svjetlost jaka. Ako vaše fotografije imaju pogrešan balans boja, to lako možete ispraviti pomoću računala.

9000K 10,000K

25

Otvorena sjena po vedrom danu Izražena naoblaka

Ukoliko fotografirate u zatvorenom prostoru bez bljeskalice, umjetno svjetlo (žarulje, luminescentne cijevi, svijeće itd) može vašim fotografijama dati veoma jake nijanse boja. Da biste izbjegli takav efekt, fotoaparati imaju opciju zadanih postavki za balans bijele boje kao što su „halogena žarulja“, „bijelo fluorescentno svjetlo“ itd.

Ukoliko se želite uvjeriti da je balans bijele boje pravilno podešen u vašem fotoaparatu, možete snimiti nekoliko fotografija predmeta koji su sive boje, na primer uzmite stranicu iz novina. Zatim te koloritne fotografije otvorite u programu za obradu fotografija i konvertirajte ih u monokromatsku (crno- bijelu) fotografiju da biste ustanovili koliko se tonaliteti boja razlikuju.

Ukoliko želite sami birati postavke za balans bele boje, možete se opredijeliti za jednu od mnogih opcija prikazanih u tablici.

1.6.2Zasićenost boja

Boja

Temp

Izvor svjetlosti

1000K

Svijeće

2500K

Kućne žarulje

5000K

Dnevna svjetlost, elektronska bljeskalica, industrijsko svjetlo

6000K

Jaka sunčeva svjetlost i vedro nebo

7000K

Slaba naoblaka

8000K

Mutno nebo

Ikona za podešavanje

Većina fotoaparata ima postavku podešavanja zasićenja boja, npr. opcija manje zasićenosti, normalna zasićenost i opcija živih boja. Opcija živih boja je idealna kada želite naglasiti osnovne boje i dobiti atraktivnu snimku živopisnih scena i motiva poput cvijeća, voća, svjetla, modnih kreacija Monokromatska opcija daje crno-bijele fotografije. Uključivanjem postavke za visoki kontrast, takve slike će postati još živopisnije.

Sepia postavka može značajno izmijeniti doživljaj fotografije i pružiti joj klasični, staromodni izgled crno-bijele fotografije sa svjetlo smeđim tonovima.

Mnogi fotoaparati imaju različite filtere boja kao i zadane postavke koje vašoj fotografiji daju određen tonalitet boje, balans i zasićenost.

26 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

1.6.3 Obrada boja U svim situacijama je preporučljivo da standardno podešavanje sRGB bude odabrani način rada prilikom snimanja. Ova opcija bi trebala biti postavljena kako u vašem fotoaparatu tako i u vašem programu za obradu fotografija. Alternativno podešavanje CMYK se često koristi kod pisača u boji. Uvijek je mnogo lakše i bolje napraviti CMYK fotografiju od RGB fotografije nego obrnuto.

1.7 Svjetlost Prilikom snimanja fotografija, praksa je da se koriste tri osnovne vrste osvjetljenja: prirodno svjetlo, studijsko svjetlo i bljeskalica.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

sa prednje strane prikriva hrapavost teksture.  Sjene dočaravaju volumen i dubinu fotografije. i naravno, ne zaboravite da svjetlost ima boju. Boja dnevne svjetlosti ujutro se razlikuje od boje dnevne svjetlosti snimljene u popodnevnim satima.

1.7.1 Prirodna svjetlost Prirodna dnevna svjetlost brzo mijenja intenzitet, temperaturu boje, sjene i kut pod kojim pada. Također, ne možemo birati položaj izvora dnevne svjetlosti, ali zato možemo promjeniti mjesto gdje ćemo pozicionirati fotoaparat i tako dobiti mnoštvo zanimljivih efekata svjetlosti i sjena.

Veoma su rijetki trenuci (npr. tijekom sunčanih zimskih dana ili u rano proljeće) kada sunčeva svjetlost stvara snažan kontrast između predmeta i sjena, i postiže isti efekt kao glavno studijsko svjetlo. Zapravo, u većini slučajeva sunčeva svjetlost se rasipa u atmosferi, stvarajući glatko pozadinsko osvjetljenje sa blagim sjenama.

Osvjetljenje je najbitnije kod crno-bijelih (monokromnih) fotografija, budući da tumačenje slike uvelike ovisi o tamnim i svjetlim tonovima.

Postoji nekoliko korisnih savjeta koji se tiču upotrebe i postavki svjetlosti prilikom fotografiranja:  Što je veći izvor svjetlosti, to je svjetlo mekše. Manji svjetlosni izvor međutim, će dati tvrđe, kontrastnije svjetlo.  Što je izvor svjetlosti bliže, to je svjetlo mekše. Što je izvor svjetlosti dalje to je svjetlo tvrđe i kontrastnije.  Kada sunce jače sija, sjene su tamnije. Oblačnost umanjuje sjene, dok ih magla potpuno eliminira.  Jačina svjetlosti opada s kvadratom udaljenosti. Ako izvor svjetlosti udaljite za dva puta, osvjetljenost površine predmeta koji fotografirate će se smanjiti četiri puta.  Bočno osvjetljenje naglašava teksturu predmeta. Svjetlo koje dolazi

SEVERAL POINTS OF INTEREST

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

Neka dodatna pomagala, kao što je reflektor, mogu se koristiti da bi se smanjile sjene ili istakli pojedini aspekti predmeta koji se fotografira.

Reflektor poput ogledala reflektira svjetlo u željenom smjeru i uz pomoć reflektora lako se upravlja svjetlošću. Umjesto reflektora možete upotrijebiti zid kuće oličen svjetlom bojom kao i druge predmete svjetlih boja.

1.7.2 Studijsko svjetlo

Praktičan reflektor se može lako napraviti uz pomoć lista bijelog papira, aluminijske folije ili čak bijele plastike i plahte.

?

27

MODUL FOTOGRAFIJA

?

STUDIJSKO SVJETLO

Osvjetljenje se može iskoristiti da bi se naglasio ili pak sakrio određeni predmet na fotografiji. U studiju se obično koriste tri vrste osvjetljenja; glavno svjetlo, ambijent svjetlo i svjetlo za pozadinu. Razne kombinacije ovih svjetala mogu da proizvedu različite svjetlosne efekte.

Pozadinsko osvjetljenje

Kada se sunce nalazi iza predmeta, glavna pažnja je preusmjerena na obrise predmeta i na svjetlosne efekte, pri čemu se povećava vizualna razdvojenost između predmeta i prostora u kojem se nalazi.

?

POZADINSKO SVJETLO

Neka dodatna pomagala, kao što je reflektor, mogu se koristiti da bi se smanPRIMJER JEDNOSTAVNOG REFLEKTORA jile sjene ili istakli pojedini aspekti predmeta koji se fotografira. Reflektor poput ogledala reflektira svjetlo u željenom smjeru i uz pomoć reflektora lako se upravlja svjetlošću. Handy reflector is easy to make from a white paper sheet, aluminium foil or even white plastic or linen.

?

Tamniji motiv u studiju sa pojačanim pozadinskim osvjetljenjem

Bolje osvjetljen motiv u studiju, manje kontrasta, ravan bez sjena GLAVNO SVJETLO SLABO

GLAVNO SVJETLO HIGH

Na primjer, koristeći samo glavno studijsko svjetlo, možete još više istaknuti konture i pojedine djelove predmeta, i tako znatno pojačati kontrastni odnos između predmeta i pozadine.

Koristeći više dopunskih svjetala, na primjer 3 ili 5 umjesto jednog, prisustvo sjena će biti svedeno na minimum, a vi ćete moći snimiti seriju fotografija sa jako malo postavki, a krajnji rezultat će imati manje kontrasta, a samim time i detalja.

28 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.7.3 Bljeskalica Bljeskalica na fotoaparatu je mehanizam koji emitira kratke impulse umjetne svjetlosti koja je neophodna u uvjetima slabe osvjetljenosti.

Trajanje takvih impulsa je oko jedne milisekunde (1/1000s).

Bljeskalica se obično koristi za:  osvjetljavanje tamnih scena  u funkciji glavnog osvjetljenja, kao i za podešavanje intenziteta i temperature svjetla  snimanje objekata koji se brzo kreću.

Velika većina fotoaparata ima ugrađenu bljeskalicu sa različitim načinima rada koji odgovaraju brojnim situacijama i efektima, dok se eksterna bljeskalica, koja je mnogo jača, može montirati na bilo koji profesionalni fotoaparat. U studiju, ili čak na zabavi ili na nekom događaju možete koristiti vanjsku bljeskalicu koji se aktivira na daljinu uz pomoć infracrvenih zraka, radio i kablovske tehnologije.

EKSTERNA BLJESKALICA

REFLEKTOR BLJESKALICE

Svaka bljeskalica se može definirati uz pomoć dva parametra – trajanje i intenzitet. Trajanje se često prikazuje brojem kao npr. t.5 ili t.3. Što je

veći broj, to je trajanje bljeskalice kraće. Intenzitet bljeskalice je obično označen razlomcima (npr. ½ ili ¼) ili brojevima (npr. 9 ili 8). Veći broj znači snažniji intenzitet.

Kad ambijentalno svjetlo nije dovoljno, u najvećem broju slučajeva koristi se bljeskalica kao glavni izvor svjetlosti, na primjer u zatvorenom prostoru ili nakon zalaska sunca. Ugrađena bljeskalica obično može osvjetliti scenu s udaljenosti od 3-4 metara. Intenzitet svjetla opada sa kvadratom udaljenosti. Ukoliko je udaljenost od predmeta dva puta veća, intenzitet svjetla koje osvjetljava taj predmet će pasti četiri puta.

Ali kada se nalazi preblizu, intenzitet bljeskalice je prejak što se odražava na kvaliteti slike. Minimalna udaljenost između bljeskalice i predmeta koji se fotografira je jedan metar.

Inače, bljeskalica se koristi kao prednje osvjetljenje radi kontrole kontrasta i isticanja samog prostora u kojem se predmet nalazi, kao što je studio.

BLJESKALICA PODEŠAVA ODNOS OSVJETLJENOSTI PREDNJEG I ZADNJEG SVETLA

Standardna verzija bljeskalice direktno usmjerenog stvara grubo i tvrdo svjetlo sa oštrim sjenama. Profesionalni fotografi pokušavaju izb-

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

jeći ovaj efekt tako što koriste različite filtere i reflektore. IUkoliko ne posjedujete skupu opremu, jedna od opcija je da pokrijete bljeskalicu koristeći zaštitni film, zatim od pomoći može biti bijeli kišobrani ili čak obični bijeli papir koji će reflektirati svjetlost.

Kod Canon EOS serije bljeskalica se može koristiti automatski samo u načinu radu osnovnih funkcija. Međutim u kreativnoj zoni ne postoje ograničenja kod upotrebe bljeskalice.

Ugrađena bljeskalica će se automatski aktivirati u uvjetima slabog osvjetljenja i pozadinskog svjetla, osim kada su u pitanju opcije pejzaži, sport, kao i kad je bljeskalica isključena.

Kada se koristi način rada Prioritet blende (Av), prednji plan scene koja se fotografira, bude kratko osvjetljen uz pomoć bljeskalice, a tamnija pozadina bude osvjetljena duže ovisno o brzini zatvarača. Dakle, kada u mračnom okruženju koristite Av način rada potreban vam je stativ čak i kada koristite opciju bljeskalice.

Kada se bljeskalica koristi u mraku, oči životinja i ljudi mogu na fotografiji biti crvene, i to crvenilo nastaje usled osvjetljenosti krvnih žila mrežnice. Većina fotoaparata ima način rada bljeskalice koji „umanjuje efekt crvenog oka“ koji se aktivira kada pomoćna lampica ili prvi bljesak osvjetli oko što izaziva skupljanje šarenica oka. Opcija smanjenja efekta crvenog oka daje najbolje rezultate kada ima više svjetla i kada je manja udaljenost između fotoaparata i subjekta koji se fotografira.

MODUL FOTOGRAFIJA

29

1.8 Fotografski projekti 1.8.1 Kako se postaje dobar fotograf?

Budući da su digitalni fotoaparati (uključujući i popularne pametne telefone) postali veoma rasprostranjeni, bavljenje fotografijom je postalo jedan od omiljenih hobija na svijetu. Danas si gotovo svatko može priuštiti fotoaparat, pa samim tim posjedovanje istog više nije prepreka bavljenju fotografijom. Faktori koji utječu na to hoćemo li se baviti ovim hobijem su prije svega razina zainteresiranosti za fotografiju i naravno debljina našeg novčanika. Neki ljudi su zadovoljni performansama fotoaparata kojeg imaju u svom mobilnom telefonu, dok drugi pak žele u potpunosti iskoristiti svoj talent i kreativnost koristeći ogledala koja reflektiraju sliku iz objektiva i varijacije fokusa. Iako su video kamere veoma popularne, ljudi često vole pogledati svoje fotografije; možda zato što ih mogu da staviti u džep ili torbu, ili ih postave na zid i na taj način zauijvek sačuvaju sjećanje na neki događaj ili osobu.

Moguće je da fotografija, kojom bilježimo trenutke u vrijemenu, ima posebne mistične osobine, koje pokretne slike ili (realnost) ne mogu dočarati. Po svoj prilici, upravo je to glavni razlog zbog kojeg ljudi gaje naklonost prema fotografiji.

Kada se postaje dobar fotograf? To se zapravo dogodi u onom trenutku kada shvatite da vam snimanje fotografija pruža zadovoljstvo. Dodatni plus predstavlja ukoliko i drugi ljudi shvate značaj vašeg rada, i prepoznaju vašu kreativnost..

Vi ste možda profesionalac, sa veoma skupim fotoaparatom, koji zah-

30 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

valjujući fotografiji zarađuje za život. Možda ste jedan od onih čije fotografije osvajaju nagrade, recimo u značajnim područjima ljudskog znanja, i za iste dobivate velike iznose novca. Ili ste možda netko tko izabire svoje omiljene fotografije kako bi ih pokazao prijateljima i obitelji radi zabave. Koji tip fotografa od ova tri spomenuta je dobar fotograf? Netko tko je plaćen za svoj posao, ali ga rutinski obavlja? Netko čije fotografije budu nagrađene od strane određenih stručnih komisija? Ili pak netko tko uspjeva usrećiti sebe i svoje okruženje onda kada zahvaljujući fotografiji otrgne od zaborava neki poseban trenutak u životu? Na vama je da odlučite…

1.8.2 Portreti – ljudi na fotografijama Slike glave ili poprsja većinu ljudi podsjeća na slike iz škole ili fotografije za putovnicu. Stoga ne iznenađuje činjenica zašto mnogi portreti izgledaju kao da su nastali u policijskoj stanici. Ljudi na fotografijama, baš kao i portreti iz policijskih arhiva, zure kruto u objektiv, bez ikakvog izraza lica; imate dojam da bi najradije pobjegli i izbjegli fotografiranje. Ova lica mogu biti mlada i stara, glatka ili naborana, duhovita ili stroga, sretna ili žalosna; bilježenje ovih trenutaka i emotivnih stanja ljudi je iskustvo koje pruža najveće zadovoljstvo u ovom poslu.

Iako u pogledu opreme ne postoje propisi, nepisano je pravilo da je optika od 70-200 mm najpogodnija za fotografiranje portreta. Upotreba širokog otvora blende (http://en.wikipedia.org/wiki/Aperture) može biti značajna, zbog toga što postižemo plitku dubinsku oštrinu što znači da pozadina ostaje izvan fokusa (http://en.wikipedia.org/ wiki/Bokeh), a sva pažnja se usmjerava na sam subjekt fotografiranja.

U tu svrhu, najbolje je izabrati AV način rada, to jest, program prioriteta blende. Na ovaj način možemo regulirati otvor blende koji je direktno povezan sa zamućivanjem pozadinskog plana, to jest, što je otvor blende veći to je pozadinski plan mutniji. Najoštriji dijelovi fotografije moraju biti oči i lice.

CHE GUEVARA, ALBERTO KORDA

FOTOGRAFI NA RADNOM MJESTU

SIK, AMRITSAR/INDIA, FERENC SIMICZ (F/3.5, 1/160, ISO 100, CANON 40D, CANON 50/1.8)

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

Osim spomenutih portreta glave i poprsja, postoji još mnogo vrsta portreta. Možemo recimo fotografirati cijelu figuru, ukoliko, kao što i sam naziv kaže, želimo predstaviti cijelu figuru subjekta. Razlog za portret cijele figure može biti jedinstvena odjeća osobe, fizička građa ili jednostavno njegov karakter. Fotografiranje čitave figure ne znači da naš model mora stajati. Naprotiv, on može biti u sjedećem ili čak ležećem položaju.

Svjetlosni se uvjeti moraju uzeti u obzir kada radite portret na otvorenom. Temperatura boje proizvodi toplije svjetlo ujutro i navečer, ali ne i tijekom dana kad je sunce visoko, a njegove boje plavičaste. Jaka sunčeva svjetlost može baciti sjenu na lice, na dio ispod očiju, i tako promijeniti karakter subjekta naše fotografije. Pri jakoj sunčevoj svjetlosti subjekt fotografije može ustuknuti ili trepnuti, da ne spominjemo činjenicu da možemo potamniti čitavu fotografiju. Kad se portret radi na otvorenom, idealno bi bilo oblačno vrijeme, sjenoviti dio ili doba dana u kojem sunce nije previše jako. Prilikom snimanja po oblačnom danu nema trzanja i treptanja osobe koja se fotografira, kao ni tamnih sjena na njegovom licu. Ukoliko se ipak dogodi da snimamo po sunčanom danu, moramo se prvo uvjeriti da svjetlo pada sa strane na lice modela, to jest, svjetlost ne bi trebala sijati direktno u lice i ne bi trebalo biti pozadinskog svjetla. Kada snimamo portrete, bljeskalica je često podešena na fill flash način rada (dopunsko svjetlo), koji dodaje svjetlo osobama u sjeni i daje lijepu ravnotežu. Na ovaj način naši portreti će izgledati prirodno, i u isto vrijeme sjene neće učiniti lica subjekta starijima nego što jesu, a nabori na licu će se izravnati. Ova metoda postiže najbolje rezultate sa bočnim i pozadinskim svjetlom, ostavljajući dojam profesionalno snimljene fotografije.

Izabrana pozadina može pogoršati kvalitetu fotografije, ali je isto tako

MODUL FOTOGRAFIJA

31

može i poboljšati. Ukoliko pozadina previše dominira, osoba koju fotografiramo više nije u fokusu. Međutim, pažljivo odabrana pozadina nam može mnogo toga otkriti o samom modelu koji slikamo. U profesionalnim studijima na raspolaganju nam je nekoliko pozadina. Rad u studiju međutim, nam neće uvijek biti dostupan tako da se moramo da osloniti na vlastita rješenja. Najpopularnije i najjednostavnije rješenje predstavlja bijela pozadina, odnosno zid bijele boje. S takvom pozadinom, mi praktički imamo improvizirani studio!

Fotografirati ljude dok obavljaju neki posao na radnom mjestu, je odlično rješenje, zato što se onda ne moramo baviti problemom pozadine. Takva fotografija će izgledati realistično zbog toga što će vjerno oslikavati atmosferu prostora u kojem je nastala, i naravno imat će izražen dokumentarni karakter.

1.8.3 Pejzaži, ljepota prirode na fotografiji U današnje vrijeme mogućnosti za putovanja su neiscrpne, a destinacije veoma živopisne. To može biti ljetni godišnji odmor na udaljenoj destinaciji ili drugom kontinentu, poslovni put u obližnji grad, ili možda vikend na selu. Bit je da treba putovati što više, kako bismo imali više mogućnosti i prilika da koristimo svoj fotoaparat. Na putovanjima se uvijek susrećemo s novim temama, pejzažima, klimatskim uvjetima, tako da su mogućnosti neiscrpne.

Svako godišnje doba je na svoj poseban način inspirativno za fotografiranje. Proljeće je savršeno za fotografiranje zbog svježih boja i sjena, a osim toga ne moramo brinuti o izmaglici koja nam uvelike otežava posao u ljeto. Ono što nam se u proljetnom danu učini kao dobar materijal za slikanje već sutradan može izgubiti na koloritu i zanimljivos-

32 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

ti, tako da su pravovremenost, planiranje i lijepo vrijeme veoma važni faktori.

very important factors.

U ljeto, najveći problem predstavlja vlaga u zraku, naročito kada je sunce visoko, tako da zbog toga naše fotografije pejzaža mogu izgledati izbljedjelo i monotono. Čak i rano ujutro, postotak vlažnosti u zraku je veoma visok, što također ne ide na ruku fotografima. Ovaj podatak nas međutim ne smije obeshrabriti. Osim toga, postoje neke prirodne pojave koje možemo uslikati samo u ovo doba godine, kao što je cvjetanje pojedinih vrsta drveća i biljaka. Fotografiranje oblaka prije i poslie lietne oluje može također biti zanimljivo.

Iako zima predstavlja divan period za fotografiranje, ovo godišnje doba također krije mnoge zamke u koje lako možemo upasti ako ne znamo kako naš fotoaparat reagira u određenim uvjetima. Zaslijepljujući odsjaj bijele boje snijega može zbuniti ugrađeni svjetlomjer fotoaparata, tako da fotografije snimljene u takvim uvjetima uopće ne izgledaju onako kako smo željeli. Ukoliko bi isključili opciju automatskog fokusa na našem fotoaparatu, ili ukoliko bi izabrali područje srednjih tonova za mjerenje svjetlosti, mogli bi poboljšati kvalitetu naše fotografije u tim uvjetima. Zimska atmosfera je idealna za crno-bijele fotografije.

Prilikom fotografiranja pejzaža, moramo na fotoaparatima aktivirati opciju pejzaža.

Jesen je godišnje doba sa bezbroj boja. Vrijeme koje nam je na raspolaganju za fotografiranje je najkraće u jesen, budući da se priroda mijenja iz dana u dan, a nepredvidljivost vremenskih uvjeta može u velikoj mjeri utjecati na naš rad. Boje jesenjeg drveća su divne, naročito ako su dobro kontrastirane. Na primjer, drvo čije lišće je u potpunosti požutjelo izgleda predivno ukoliko se u pozadini nalazi zimzeleno drveće.

BOROVI, FERENC SIMICZ (F/9.5, 1/500, ISO 160, LEICA M9P, SUMMICRON 50MM)

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.8.4 Fotografije događaja, ili kako zabilježiti neponovljivi trenutak Scene iz obiteljskog života, druženja s prijateljima su neke od najvažnijih tema za fotografiranje. Bilo da je riječ o vjenčanju, maturi, rođendanu ili božićnoj proslavi, sve su to jedinstveni događaji u životu jedne osobe koji rijetko imaju reprizu. Stoga je veoma bitno kako će fotografije sa ovih događaja izgledati. Stavite se u ovu situaciju: vaš prijatelj vas je zamolio da fotografrate prvi poljubac mladenaca na njegovom vjenčanju. Kako ćete mu priopćiti da fotografija nije uspjela, zbog toga što ste pokušavali podesiti balans bijele boje, ili ste bili zauzeti zamjenom objektiva? Najbolja opcija prilikom fotografiranja određenog događaja je da poznajete sudionike istog. Ukoliko ih ne poznajete, bit će vam od koristi ukoliko popričate s njima, ili bar s ljudima koji su upoznati sa organizacijom događaja.

MODUL FOTOGRAFIJA

33

Na ovaj način fotograf se upoznaje sa redoslijedom događaja, i bude obavješten koje trenutke nikako ne smije propustiti zabilježiti svojim fotoaparatom. Pokušajte se fokusirati na trenutke koji vjerno dočaravaju atmosferu ili čaroliju nekog događaja i da njih zabilježite vašim fotoaparatom. Trudite se biti nevidljivi, tako da vaše prisustvo sa fotoaparatom ne utječe na raspoloženje prisutnih. Podesite vaš fotoaparat na opciju TV, to jest na način rada Prioriteta Zatvarača. Najvažnija stvar je da morate biti na pravom mjestu u pravom trenutku!

1.8.5 „Ulična fotografija“, kada se tema fotografije nalazi na otvorenom na ulicama grada Osim događaja i organiziranih događaja, mnogo toga se događa na ulicama grada, iako mi uvijek ne primjećujemo zanimljiv materijal za fotografiranje, čak i kada u njega gledamo. To je razlog zašto je neophodno da zagriženi fotograf uvijek sa sobom nosi fotoaparat, a ne samo kada putuje ili je na zadatku. Hajde da svi to pokušamo! Dakle, idući put kad ćete ići na posao ili školu, pokušajte promatrati događaje na ulici očima fotografa, i shvatit ćete koliko toga na ulicama grada vrijedi ovjekovječiti fotoaparatom. Još jedna stvar koju moramo spomenuti je, da mnogi ljudi koji žive na ulici nisu postali beskućnici svojom voljom, tako da bi fotografiranje njih moglo pokrenuti neka moralna pitanja.

OSMJEH (SMILE), FERENC SIMICZ (F/2.8, 1/90, ISO 1600, LEICA M9P, ZEISS PLANAR 50MM)

34 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

1.8.6 Sportska fotografija za početnike Sportski događaji su prepuni uzbudljivih trenutaka, bez obzira je li riječ o plivačkom natjecanju u kojem vaše dijete prvi put sudjeluje ili je u pitanju utakmica profesionalnog nogometnog tima. Istovremeno, snimanje brzih pokreta bilo da su u pitanju ljudi ili predmeti predstavlja veliki izazov za ljubitelje fotografije.

Jedan od najvažnijih aspekata sportske fotografije predstavlja odabir odgovarajuće brzine zatvarača. Preporučljivo je koristiti kratku brzinu zatvarača, budući da se u većini sportova zbivanja brzo smjenjuju. Procjena je, da treba koristiti brzinu zatvarača koja je minimalno 1/250, iako je praksa pokazala da što je brža ekspozicija to je bolja fotografija; manja je vjerojatnost da će se predmet ili osoba koji se fotografiraju pomaknuti. Logično, ova izjava se još više odnosi na tehničke sportove.

Ako postoje uvjeti, treba koristiti postolje sa tri noge (tronožac) ili postolje sa jednom nogom(fotografski stativ). Prva opcija je zgodna ukoliko imamo fiksno mjesto za fotografiranje, dok je potonja praktična budući da se možemo kretati i brzo mijenjati položaj. Ako je situacija takva da možemo samo fotografirati iz daljine, npr. utrku automobila, onda moramo koristiti telephoto objektiv. Uz pomoć ovog objektiva, koje ima leće debljine 100-500mm, možete snimiti odlične sportske fotografije.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.8.7 Fotografije građevina ili kuća u kojima stanujemo Ako ste se zasitili fotografiranja ljudi, događaja, sportskih događaja i prirode, ono što vam preostaje je fotografiranje građevina. Postoji izreka koja kaže da je dobro fotografirati zgrade zbog toga što se nikada ne pomiču. Postoji neka istina u tome. Fotografiranje arhitekture je područje u kojem je upotreba stativa prijeko potrebna. Ne radi se o tome da se mi bojimo da će nam zgrada pobjeći, već će uz pomoć stativa naš fotoaparat biti pozicioniran u savršenom vertikalnom položaju. Spomenuto postolje će nam također pomoći da radimo sa malom DOF (dubinom polja), što znači da će svaki detalj naše fotografije imati odgovarajuću oštrinu.

U slučaju kada fotografiramo eksterijer zgrade, fotoaparat nam je uvijek blago nagnut na gore, osim naravno ako je moguće da se pozicioniramo na odgovarajućoj udaljenosti. Ovaj postupak uvijek dovodi do stvaranja takozvanih konvergentnih linija. To znači da zgra-

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

da na fotografiji postaje naizgled sve tanja prema krovu. Na taj način možemo kod visokih zgrada i nebodera postići dramatičan efekt.

Zgrada će na fotografiji naizgled biti mnogo viša nego što je u stvarnosti. Međutim postoje građevine, kao što su katedrale, kod kojih se postiže suprotan efekt i takva fotografija neće ostaviti željeni dojam.

MODUL FOTOGRAFIJA

35

1.8.8 Obrada fotografija, postprodukcija Kad snimimo fotografije našim fotoaparatom, najprije ih morate prebaciti na računalo sa memorijske kartice. Računala imaju nekoliko programa za obradu slika i fotografija, ali prije nego što ih počnete koristititi, morate sačuvati fotografije u računalu. Također je važno da fascikl, u kojem čuvate određeni sadržaj, bude obilježen u smislu datuma i naziva. Čak i poslije mnogo godina, u tako obilježenom fasciklu, moći ćete pronaći željenu fotografiju.

Fotoaparati su obično opremljeni osnovnim softverskim paketom koji obavljanje sljedeće funkcije: 

U slučaju noćnih i gradskih snimaka, fotografije će imati poseban izgled zbog zamućenih prometnih svjetala.

Prilikom fotografiranja građevina treba koristiti širokokutni objektiv: 17-40mm će zadovoljiti potrebe ovakvih fotografija. Također, moramo uzeti u obzir određene geometrijske distorzije koje obično ovise o objektivu i perspektivi. Ovaj problem se u izvjesnoj mjeri može ispraviti u fazi postprodukcije.

otvara fotografije  pokazuje uputstva u trenutku ekspozicije  kopira sadržaj na računalo  skraćuje fotografije  ispravlja manje greške, npr. efekt crvenih očiju  postavlja nijanse, zasićenost, temperature boje, kontrast, tonalitet, oštrinu, šum  projicira slajdove  šalje fotografije do pisača  priprema fotografije za dijeljenje (e-mail, Facebook, itd.)  čuva slike na odgovarajućem mjestu

Ove funkcije su i više nego dovoljne za entuzijastičnog fotografa početnika. Tko god želi naučiti više o postprodukciji, retuširanju ili obradi fotografije mora se upoznati s nekoliko drugih programa. Većina tih

36 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

programa je veoma skupa. Rad u takozvanim RAW formatima datoteka je veoma pogodan; na taj način u fazi postprodukcije imamo više šansi unijeti promjene dok finaliziramo fotografije.

Prvi korak predstavlja postavljanje oštrine fotografije, zbog toga što oštrina uz boje daje našoj fotografiji profesionalan izgled (da ne spominjemo naravno temu fotografije). Sljedeći korak predstavlja promjena boje i tonaliteta. Ukoliko automatski balans bijele boje nije dobar možemo ga prepraviti kasnije. Preporučljivo je aktivirati opcije Hue/Saturation (boja/zasićenost), Contrast/Level (kontrast/nivo), i povremeno opciju za podešavanje krive linije, Curves settings. Uz pomoć opcija Highlight/Shadow (svjetli tonovi/sjene) možemo ispraviti pretamne i nedovoljno osvjetljene dijelove fotografije. Također postoje filteri koji mogu učiniti da naša fotografija postane još uzbudljivija. Neki primjeri su unakrsna obrada (Cross process), kao i razne vintage opcije koje fotografiji daju stari, patinasti izgled, i naravno razne vrste crno-bijelih filtera.

1.8.9 Konačno, što da napravim sa svojim fotografijama?

Ukoliko se memorija u vašim računalima puni fotografijama, samo je jedna stvar preostala, a to je da rezultate vašeg rada podijelite s ostatkom svijeta. Na ovaj način drugi ljudi će imati prilike vidjeti vaše fotografije; oni im mogu diviti ili vam dati konstruktivnu kritiku. Ovo su besplatne internet stranice koje vam upravo to omogućuju:

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

www.facebook.com

www.flickr.com

www.instagram.com

www.youpic.com

www.indafoto.hu

Slobodno se prijavite na foto natjecanje:

www.i-shot-it.com

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.9 Uređivanje fotografija

MODUL FOTOGRAFIJA

37

.

Postoje mnogi programi za uređivanje fotografija. Većina tih programa je vrlo efikasna, ali budući su rađeni za profesionalne fotografe njihova primjena zahtjeva opsežno fotografsko znanje. Dakle, ako smo početnici i jednostavno želimo u potpunosti iskoristiti potencijal svoje fotografije ovo su vještine kojima ćemo baratati.

Jedna digresija prije nego nastavimo. Za uređivanje slika u ovom području koristit ćemo Windows program Photo Gallery za obradu fotografija koji je već instaliran u originalnom sustavu. Ako koristite Mac ili Linux nemojte brinuti, zbog toga što ovi sustavi imaju sigurno ekvivalentan program za obradu slika. .

Korak 2- Već ste otvorili program za uređivanje slika.

Sigurno imate neku fotografiju koju volite, ali kojoj su potrebne neke prepravke kako biste je mogli izvjesiti na zid. Idemo objasniti korak po korak kako da to i napravite: Korak 1- Najprije morate odabrati sliku koju ćete uređivati tako što ćete kliknuti dvaputa na datoteku. Pojavljuje se dolje prikazano sučelje: Vi birate stavku "Urediti, organizirati ili podjeliti". :

1.9.1 Opcije skraćivanja i promjena dimenzija fotografije (Cut and Resize) Ponekada se dogodi da imamo dobru fotografiju, samo što se na njoj nalazi predmet koji je pogrešne veličine i ne uklapa se s ostatkom foto-

38 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

grafije. Ili možda želimo odabrati samo jednu osobu sa grupne fotografije. Upravo zato nam je potreban „Cut“ alat za skraćivanje fotografije.

S druge strane ukoliko ste snimili fotografiju visoke definicije i želite je postaviti na vašu web stranicu ili Facebook profil, morate joj prvo smanjiti dimenzije alatom koja se zove „Resize“..

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

ponovno kliknuti na opciju „Cut“ koja se nalazi u traci sa alatima i originalna fotografija će biti izmjenjena. Ukoliko nismo zadovoljni krajnim ishodom uvijek možemo iskoristiti opciju „Undo“ (koja poništova posljednju radnju) koja se nalazi u gornjem lijevom kutu ekrana ili možemo istovremeno pritisnuti tipke Ctrl i Z (Ctrl +Z)

1.9.1.1 Skraćivanje fotografije - Cut Idemo zajedno vidjeti kako se koristi „Cut“ alat i objasniti postupak korak po korak: Korak 1- Iz trake s opcijama alata (toolbar) biramo opciju „Cut“, a zatim iz tablice s karticama koja se pojavljuje biramo opciju "Proporcije"- Proportion.

Na ovoj tablici se nalaze neke unaprijed definirane opcije skraćivanja, ali ukoliko želimo fotografiji dati vlastiti pečat poželjno je izabrati opciju "Personalized".

Korak 2- Zatim se pojavljuje okvir podjeljen na devet ćelija (te ćelije će nam pokazati gdje se nalazi centar fotografije nakon skraćivanja).

Mi možemo ovaj okvir uvećati ili smanjiti povlačenjem pokazivača koji ćemo pozicionirati na vrh ili centar bilo koje od stranica okvira. Nakon skraćivanja fotografije, sve što ostane unutar okvira će i dalje biti dio fotografije, a neželjeni ostatak koji je ostao izvan okvira će nestati.

Korak 3- Nakon što odlučimo koliko želimo skratiti fotografiju, moramo

1.9.1.2 Funcija „Resize“ koja služi za promjenu dimenzija slika Kako možete promjeniti veličinu fotografije? U daljnjem tekstu objasnit ćemo postupak korak po korak, ali ne smijete zaboraviti da je mnogo lakše smanjiti fotografiju, nego je uvećati. Morate snimiti fotografiju u visokoj definiciji ukoliko je želite otisnuti na velikom posteru.

Korak 1- Ako želimo da naša fotografija bude novih dimenzija, najprije ćemo pritisnuti tipku „Properties“ (svojstva), obilježeno na snimljenoj slici, a onda u tablici s karticama (tab) kliknuti na opciju „Resize“. Kada

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

to sve obavimo, otvara se novi prozor koji nam omogućava da mijenjamo dimenzije fotografije, da je smanjujemo, otvaramo i dijelimo s drugim računalima

1.9.2 Ekspozicija i boje

MODUL FOTOGRAFIJA

39

1.9.2.2 Kontrast: Kontrast mjeri razliku u intenzitetu svjetlih i tamnih dijelova na fotografiji. Pomicanjem pokazivača u lijevo mi ćemo približiti svjetlo i sjene, a pomicanjem u desnu stranu uvećat ćemo razliku.

1.9.2.3 Sjene /Svjetli tonovi:

Ekspozicija je ukupna količina svjetlosti koja uđe u aparat. Po potrebi se koristi za osvjetljivanje i potamnjivanje slike. Da bi promjenili ekspoziciju, morate pronaći opciju "Adjust Exposure", (podesi ekspoziciju) koja se nalazi na desnoj strani ekrana, i program će vam ponuditi čitav niz različitih opcija. Možete ih aktivirati ako ste recimo snimili fotografiju u sobi s nedovoljno svjetla, i želite dodatno istaknuti lica ljudi koji se nalaze na dotičnoj fotografiji. Ove opcije su veoma korisne i za fotografije koje su snimljene noću bez bljeskalice.

Ove dvije opcije nam dozvoljavaju da osciliramo između svjetlog i tamnog fokusa slike. Prva opcija (shadows) kontrolira sjene i može ih intenzivirati ili smanjiti ovisno od željenm pravcu, a druga opcija (highlights) to isto čini sa svjetlim tonovima. Moramo oprezno baratati sa ovim alatom, jer ako pretjeramo s ovom opcijom sjene vrlo lako mogu postati svjetli tonovi i obrnuto, pri čemu fotografija gubi na realističnosti. Možete naravno probati, i sami se u to uvjeriti

1.9.2.1 Brightness (Osvjetljenje, intenzitet svjetla na fotografiji):

Na raspolaganju nam je i automatsko mijenjanje ekspozicije koje se aktivira odabirom jednog od prozora koji se pojavljuju nakon otvaranja kartice „Exposure“ (ekspozicija) na sredini trake sa alatima.

Liči na ekspoziciju ali nije ista stvar. Podešavanje osvjetljenosti se koristi kako bi povećali ili smanjili intenzitet svjetla na fotografiji (možemo pokušati povećati osvjetljenost potpuno tamne fotografije, ali će ishod vjerovajno biti katastrofalan). Dakle, ako pomaknete pokazivač u lijevu stranu, povećat ćete intenzitet svjetla i obrnuto.

1.9.2.4 Automatsko mijenjanje ekspozicije

40 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.9.3 Boje

1.9.3.2 Zasićenost

Ukoliko želite automatski promjeniti boju, kliknite na gornju karticu označenu sa „Color“ (boja) i izaberite željenu nijansu. Ukoliko želite promjeniti boju, manualno kliknite na opciju „Adjust color“ (podesi boju) koja se nalazi desnoj strani ekrana; u daljem tekstu govorit ćemo o tri opcije koje će se pojaviti.

This tool is very useful if you have taken pictures in a cloudy day. IOvaj alat je veoma koristan za fotografije koje su snimljene po oblačnom danu. Zasićenost slike je opcija koja bojama udahnjuje život. Ako je pokazivač pomaknut skroz u lijevo slika će biti u sivim tonovima, a ako je pomaknut do krajnje točke u desno, boje će oživjeti. Kada slika izgleda sumorno zbog svjetla, možemo joj vratiti živost povećanjem zasićenja

1.9.3.1 Temperatura boje Ova opcija služi za podizanje temperature tople (crvene) ili hladne (plave) boje. Slika će imati više plavih tonova ili više crvenih tonova ovisno o tome pomičemo li pokazivač u desnu ili lijevu stranu.

1.9.3.2 Nijanse Ukoliko klizimo pokazivačem po liniji, nijanse boja se mijenjaju. Radi se o istoj opciji kao i automatsko postavljanje koje je u prijašnjem dijelu objašnjeno..

Upotrebom ovih osnovnih opcija za uređenje fotografije nećemo postići čuda, ali zato sigurno možemo dobru fotografiju učiniti još boljom.

I zapamtite, najbolje uređenje slike je ono koje fotograf odradi prije nego što snimi fotografiju.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

41

1.9.4 Formati fotografija Ovaj dio je možda najdosadniji, ali je također veoma važan i mora se znati. Fotografije različite namjene imaju različite formate, stoga ih je bitno znati ukoliko želimo izbjeći nepotrebne probleme koji se mogu kasnije javiti Najčešći formati slika su sljedeći: • JPEG --> Vjerojatno najčešći format. Veoma mala veličina datoteke, web kompatibilan, ali gubi informacije kada fotografiju obradite ili joj promjenite dimenzije.

• PNG --> Više se koristi u digitalnoj grafici nego kod fotografija, ne gubi informacije kada se kompresira. Ovaj format je također web kompatibilan .TIFF --> Ovaj format se može mijenjati, a da pritom ne gubi informacije, međutim zbog velike veličine datoteke njegova kompatibilnost sa web sistemima je veoma slaba.

Ako planirate obrađivati fotografiju, preporučljivo je da vaš fotoaparat bude podešen na .RAW način rada. Ovaj format pruža rezoluciju visoke definicije, koja se poslije obrade neće promjeniti. Ipak, ovakvi formati zauzimaju mnogo prostora, i ukoliko želimo fotografiju ovog formata podjeliti ili učitati na internet trebalo bi je prebaciti u .JPEG format onda kada završimo uređivanje.

1.10 Aktivnosti 1.. Vizualna komunikacija  Podijelite s grupom svoju omiljenu fotografiju i objasnite zašto vam

se sviđa.  Pokažite grupi koje web stranice pratite, odakle dobivate većinu svojih informacija i objasnite zašto vam se sviđaju.

2. Kompozicija slike A. Vježbajte kompozicije slike 1. Uzmite nekoliko fotografija imajući na umu kompozicijska pravila kao što su Pravilo trećine, ravnanje objekta prema dijagonalnim (vertikanim, horizontalnim) linijama, više točaka interesa i uokviravanje.

Također, napravite i neke „krive“ fotografije za usporedbu. Demonstrirajte svoje rezultate na računalu i raspravite o svojim dojmovima.

2. pokušajte koristiti simetriju, efekt refkelsije, nađite neke uzorke u svom okruženju. Također, uslikajte neki objekt iz više kuteva.

Pokušajte da osvjetljenje bude što vjernije. Obratite pozornost kako je glavna točka interesa mijenja obzirom na kut gledišta.

42 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

3. DSLR fotoaparat B. Vježbajte uređivanje fotografija Stavite različite predmete na stol. Stavite se u poziciju s fotoaparatom na istu razinu i slikajte svaki predmet, pritom se svaki puta fokusirajući na drugi element. Tako ćete izvježbati fokus!

4. Ekspozicija

C. Vježba ekspozicije 11. Slikajte nekoliko fotografija u automatskom načinu rada, a onda koristeći zadane postavke Portret, Pejzaž, Sport i Noćni portret. Usporedite rezultate i objasnite razlike.

2. Slikajte pomoću okidača, prioriteta otvora kao i manualnim načinima rada ekspozicije. Pokušajte zadržati istu razinu ekspozicije.

Međuovisnost f-broja i brzine zatvarača možete pronaći u tablici u ovom poglavlju. Možete koristiti bracketing (rafalni način rada) za postizanje najboljih rezultata. Obratite pozornost na promjene dubine fotograije ovisno o f-broju.

5. Kontrola boje D. Vježbe kontrole boje 1. Pronađite postavke boje i zasićenosti na fotoaparatu. Uzimte bilo koji sivi predmet i slikajte gau raznim uvjetima osvjetljenja – sunčeva svjetlost, sjena, umjetno svjetlo. U svim situacijama koristite automatsko kontroliranje boje kao i fiksnu vrijednost 5000K. Usporedite rezultate. Prisutnost čistih sivih tonova u cijeloj seriji fotografija koje su uslikane automatskom kontrolom boje, dokazat će kvalitetu vašeg fotoaparata.

2. Uslikajte seriju monokromatskih i fotografija u boji. Obratite pozornost na to kako dojam monokromatske slike ovisi o kontrastu i

dubini sjena. Pokušajte ih pojačati.

6. Svjetlo

E. Vježba svjetla 1. Napravite jednostavano studio okruženje svjetla u tri točke. Trebate barem jedno jako svjetlo i možete koristiti plastične ili papirnate refleksije kako bi osvjetlili prednju ili stražnju stranu predmeta. Fotografirajte seriju koristeći razne kombinacije svjetla.

2. slikajte nekoliko fotografija koristeći bljeskalicu na udaljenostima od jednog do četiri metra. Napravite 3 do 4 slke koristeći raspršenu bljeskalicu (bljeskalicu usmjerite prema gore i koristite papirnati reflektor). Usporedite rezultate: distribucija svjetla na slikama, kontrast i prisutnost sjena.

7 Fotografski projekti G) Portreti – ljudi na slikama Napravite portret (nekoliko ljudi, u više stilova ako želite) člana obitelji, prijatelja ili osobe na ulici.

H) Pejzažna fotografija, ili ljepote svijeta u jednoj fotografiji Uslikajte pejzaž vašeg najdražeg mjesta na temelju svega što ste naučili. Otiđite izvan grada i pokažite ljepote prirode kako je vi vidite.

I) Fotografiranje događaja, ili kako uhvatiti neponovljivi trenutak Dovedite 5 do 10 fotografa na događaj od početka do kraja. To može biti rođendan, vjenčanje prijatelja ili kostimirana zabava na poslu.

J) Ulična fotografija, ili kad je tema vani na ulici Fotografirajte svoje okruženje u kojem živite.

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

MODUL FOTOGRAFIJA

K) Sportska fotografija za početnike Dokumentirajte sportski događaj. Uhvatite značajne trenutke, npr. ovacije nakon gola, liniju cilja, napete mišiće, koncentraciju itd.

L) Fotografije građevina ili kuća u kojima živimo

8 Uređivanje fotografija

M) Vježba uređivanja fotografija Odaberite 4 svoje fotografije i pretvorite ih u crno-bijele.

N) Vježba uređivanja fotografija Odaberite fotografiju skupine ljudi i izrežite je dok ne dobijete individualan portret.

O) Vježba uređivanja fotografija Odaberite nekoliko fotografija i posvjetlite ih dok ne dobijete tamnu sliku.

P) Vježba uređivanja fotografija Odaberite nekoliko fotografija i pojačajte intenzitet boje na posljednjoj

43

44 OSNIVNI MODUL FOTOGRAFIJA

OSNOVNI MODUL MEDIJSKE PISMENOSTI

1.11 Bibliography  Basics of photography

http://www.exposureguide.com/photography-OSNOVNIs.htm

 Canon EOS 5D Instruction Manual Exif Print.

DPOF. PictBridge. Direct Print. Bubble Jet Direct apps.carleton.edu/curricular/.../EOS5DIM_EN.pdf 

GRIMM, TOM The OSNOVNI Book Of Phtography Fifth Edition Paperback (2003)



http://www.expertphotography.com



http://lifehacker.com/5815742



http://digital-photography-school.com/digital-photography-tips-for-beginner…



http://www.slrphotographyguide.com/



http://www.photoguides.net/category/photography



http://www.digitalcameraworld.com