MUZEJI SVIJETA REMEK-DJEL A ARHITEKTURE
SADŽAJ
UVOD
12
GRAD ZNANOSTI I UMJETNOSTI, VALENCIA
158
MUZEJ KIASMA, HELSINKI
26
MART, ROVERETO
166
BRITANSKI MUZEJ, LONDON
32
GALERIJA UFFIZI, FIRENZE
172
MUZEJ VIKTORIJE I ALBERTA, LONDON
40
VATIKANSKI MUZEJI, VATIKAN
180
NACIONALNA GALERIJA, LONDON
48
NACIONALNI ARHEOLOŠKI MUZEJ, ATENA
190
PUŠKINOV MUZEJ LIJEPIH UMJETNOSTI, MOSKVA
194
TATE MODERN, LONDON
56A
PRIRODOSLOVNI MUZEJ, LONDON
62
HERMITAGE, ST. PETERSBURG
200
RIJKSMUSEUM, AMSTERDAM
66
EGIPATSKI MUZEJ, KAIRO
214
MUZEJ PERGAMON, BERLIN
70
MUZEJ YAD VASHEM, JERUZALEM
218
ŽIDOVSKI MUZEJ, BERLIN
74
TOKIJSKI NACIONALNI MUZEJ, TOKIO
226
MUZEJ VITRA DESIGN, WEIL AM RHEIN
78
AGNSW NOVE AZIJSKE GALERIJE, SYDNEY
230
MUZEJ MERCEDES-BENZ, STUTTGART
82
NACIONALNA GALERIJA VIKTORIJE, MELBOURNE
236
MUZEJ POVIJESTI UMJETNOSTI, BEČ
88
NACIONALNA GALERIJA KANADE, OTTAWA
240
LOUVRE, PARIZ
92
MUZEJ LIJEPE UMJETNOSTI, BOSTON
248
CENTAR POMPIDOU, PARIZ
102
MUZEJ METROPOLITAN, NEW YORK
254
MUZEJ GUIMET, PARIZ
108
MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, NEW YORK
260
MUZEJ D'ORSAY, PARIZ
112
MUZEJ SOLOMON R. GUGGENHEIM, NEW YORK
268
MUZEJ DU QUAI BRANLY, PARIZ
120
INSTITUT SMITHSONIAN, WASHINGTON D.C.
274
MUZEJ CAREE D'ART, NIMES
128
DVORANA SLAVNIH I MUZEJ ROCK AND ROLLA, CLEVELAND
280
MUZEJ LES ABATTOIRS, TOULOUSE
132
MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, SAN FRANCISCO
284
OCEANOGRAFSKI MUZEJ, MONTE CARLO
136
NACIONALNI ANTROPOLOŠKI MUZEJ, MEXICO CITY
294
MUZEJ GUGGENHEIM, BILBAO
142
MUZEJ PRADO, MADRID
150 KAZALO
300
MUZEJ NACIONALNO SREDIŠTE UMJETNOSTI KRALJICE SOFIJE, MADRID 154
T EKST Giulia Carmin P ROJEKTNI UREDNIK Valeria Manferto De Fabianis U REDNIK SURADNIK Laura Accomazzo G RAFIČKO
OBLIKOVANJE
Paola Piacco G RAFIČKI IZGLED Stefania Costanzo
1 Nacrt za Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu, djelo Maria Botta, 1995. g. 2 – 3 Piramide u Louvreu, djelo I. M. Pei, 1988. g. 4 – 5 Stakleni krov Velikog predvorja Britanskog muzeja, djelo Normana Fostera, 2000. g. © 2007 White Star s.p.a. Via Candido Sassone, 22/24 - 13100 Vercelli, Italy www.whitestar.it TRANSLATION: SARAH POINTING All rights reserved. This book, or any portion thereof, may not be reproduced in any form without written permission of the publisher. White Star Publishers® is a registered trademark property of White Star s.p.a.
ISBN 978-88-544-0280-5 Reprints: 1 2 3 4 5 6 11 10 09 08 07 Printed in China
11
UVOD
P
ovijest svjetskih muzeja je neizmjerno očarava-
ve. Zajednička nit, koja ujedinjuje vrlo različita mjesta i zbirke
juća tema. Nakon što su se dugo smatrali pra-
poput ovih prikazanih u knjizi, je želja za sakupljanjem, konzer-
šnjavim spremištima sjećanja na prošlost, danas
viranjem, prikazivanjem i ostavljanjem nasljeđa prošlosti. Ono
predstavljaju najučinkovitiju i najneosporavaniju metaforu
se mora prevesti u užitak znanja, mora se prikazati u sadašnjo-
društva, prošlog i sadašnjeg, čije promjene i mnoga njegova
sti i sačuvati za budućnost. Ovaj aspekt ujedinjuje muzeje koji
lica dokumentiraju. Muzeji su, ustvari, vrlo dinamična i živahna
su poput enciklopedija tipični za razdoblje prosvjetiteljstva s
mjesta, koja su sposobna stalno se mijenjati i držati korak s
modernijim, i često vrlo specijaliziranim primjerima. Jesu li muzeji samo spremnici? Sigurno da nisu: priča o
vremenom. Upravo kada se činilo da se približava kraj jedne stare insti-
osnivačima, njihovim graditeljima i zaposlenicima – i onima
tucije koja se teško borila ostati suvremena, muzeji su odgo-
koji su ih oblikovali traženjem i organiziranjem predmeta od
vorili na krizu i izazov tako što su ojačali, procvjetali i razvili se
ekonomske i kulturne vrijednosti – omogućuju nam da istraži-
do neviđenih dimenzija. Veliki je broj gradova u čitavom svije-
mo nevjerojatno i bogato tlo kulturne povijesti i sjećanje na
tu osnovao nove muzeje započevši krajem dvadesetog stolje-
mnoge različite kulture koje su nastale i održale se u svijetu.
ća, a vodile su ih različite vizije i ideje. U tome im je pomogla
Kada su rođeni muzeji i kako su se razvijali kroz vrijeme?
muzejska arhitektura koja se razvila i stvorila nove načine obli-
Kako bismo ušli u trag nastanka ove institucije moramo se vra-
kovanja ovih mjesta sjećanja i kolektivnog identiteta i na taj
titi u povijest antike, kada je – kako i sam naziv govori – muzej
način naglasila njihovu važnost.
bio Museion, hram muza. Bio je to sveti hram u koji su smjeli
Ova knjiga predstavlja izbor muzeja iz cijeloga svijeta, pre-
samo svećenici. Prvi proslavljeni primjer u povijesti ove klasi-
pričavajući povijest zbirki kao i građevina u kojima su smješte-
čne tradicije je poznata građevina koju je dao sagraditi
ni na zadivljujućim fotografijama koje pokazuju njihove pre-
Ptolomej II. Philadelphus u Aleksandriji u 3. st. prije Krista. Bila
krasne karakteristike. Na taj način prati čitatelja na putu kroz
je to na neki način antička državna kulturna institucija u kojoj su
vrijeme gdje otkriva značajne ljude koji su sudjelovali u razvo-
se čuvali razni tekstovi, rukopisi i rijetke knjige, ali i skulpture i
ju muzeja koji se odvijao dugo vremensko razdoblje. Ove pre-
umjetničke i vjerske rukotvorine, a imala je političku ulogu
krasne i iznenađujuće priče ne omogućuju nam samo da pra-
povezivanja novog kraljevstva s carem Aleksandrom Velikim.
timo živote i talente careva, papa, privatnih kolekcionara,
Najraniji slučaj kada je riječ muzej upotrijebljena kako bi
znanstvenika i običnih ljudi koji su slijedili svoj san o njihovom
se označila privatna zbirka umjetničkih djela bilo je u 16. st. a
osnivanju, nego i da otkrijemo povijest čovječanstva očima
odnosilo se na veličanstvenu kolekciju portreta poznatih ljudi
ljudi koji su ih željeli zaštititi od zuba vremena, proučavati ih i
koju je sakupio Paolo Giovio u svojoj palači na jezeru Como.
ostaviti ih za buduće generacije.
Ustvari, Cosimo I. mu je odao počast tako što je po njemu
Muzeologija je zamršena vrsta sakupljanja, znanstvenog i
nazvao Galeriju Gioviana u Uffiziju.
tehnolokog napretka, arhitektonskih promjena i inovacija,
U razdoblju kasne renesanse bile su moderne tzv. Dvorane
proučavanja povijesti civilizacija prošlosti i mukotrpnog – i
čuda. Termin se odnosio na privatne zbirke neobičnih pred-
gotovo paradoksalnog – zadatka historiziranja suvremenog
meta čija je namjera bila ne katalogizirati ili klasificirati ih u
vremena u sadašnjosti. U pregledu koji ovdje nudim, muzeji se
znanstvenom smislu kako bi ih se smjestilo u logičan kontekst
čine u svoj svojoj raznolikosti i heterogenosti, različiti zbog
nego ih prikazati kao neobične izloške i raritete s jedinim
svoje snažne osobnosti koja naglašava različite povijesti i pute-
ciljem poticanja čuđenja i divljenja. U vrijeme prosvjetiteljstva
6 – 7 Ambasadorove stube iz Muzeja Hermitage, St. Petersburg 8 – 9 Dvorana Blanche i A. L. Levinea, Muzej Metropolitan, New York, 1939.-1985. 10 Znak i logo Muzeja moderne umjetnosti, New York 11 Stube na ulazu u Muzej povijesti umjetnosti, Beč, 1891. 12 Muzej znanosti princa Felipea, Valencia, djelo Santiaga Calatrave, 2000. 13
rođena je institucija koja u sebi utjelovljuje modernu ideju
Postmoderni muzeji našeg doba postali su kulturni magne-
muzeja. U ovom su razdoblju mnogobrojne zbirke bile posve-
ti, koji privlače ogroman broj ljudi i postaju dinamičnija mje-
ćene određenim temama u pokušaju da se postigne enciklo-
sta na kojima posjetitelji ne samo da pronalaze zbirke kojima
pedijska univerzalnost koja je karakterizirala to razdoblje.
se dive, nego sudjeluju u događajima i situacijama koji se
Žeđ za sustavno katalogiziranim znanjem koju su pokaziva-
ondje organiziraju.
li muzeji u vrijeme prosvjetiteljstva savršeno se odrazila na
Muzeji su tako postali strojevi kulturne proizvodnje s
prve enciklopedije koje su tada tiskane, uključujući
Centrom Pompidou u Parizu, njegovom futurističkom i inže-
Encylopédie (1751. g.) Denisa Diderota. Muzej prosvjetiteljstva
njerskom strukturom vidljivih sustava, koji su dizajnirali Renzo
postao je najvažniji hram znanja u kojem se moraju prikazati
Piano i Richard Rogers, a otvoren je 1977. g.
najvažnija djela umjetnosti i prirode. U tom su povijesnom tre-
No, 21. st. je i vrijeme spektakularne arhitekture, koju
nutku muzeji pretpostavili svoju najvažniju društvenu odgovor-
predstavlja još jedna značajna građevina koja je ostavila svoj
nost koja im omogućuje da i danas predstavljaju važnu ulogu
pečat u odnosu između dizajna i arhitekture muzeja. Lučki je
u zajednici. Štoviše, imaju važnu obrazovnu i odgojnu funkciju,
grad u Baskiji u Španjolskoj, daleko od utabanih turističkih
prenoseći znanje i šireći horizonte onih koji ih posjećuju.
puteva, 1997. postao međunarodnim fenomenom s usađe-
Dvije nesravnjive ustanove u povijesti muzeja bile su proiz-
nom novom slavom i prestižom koji su nastupili nakon izgra-
vod duha: Britanski muzej u Londonu, osnovan 1759. g., i
dnje novog muzeja iz Zaklade Guggenheim. Naravno, radi se
Louvre u Parizu, koji je otvoren za javnost 1793. g. Ove su
o Bilbaou, i slici s kojom se ovaj grad sada poistovjećuje:
dvije institucije i dalje univerzalni simboli žeđi za univerzalnim
nevjerojatna skulpturalna arhitektura Franka O. Gehryja, koja
znanjem i riznice ogromnih vrijednih zbirki koje je muzej po
ne samo da u sebi udomljuje nego je i sama u konkurenciji
prvi puta otvorio za oči javnosti, neopozivo određujući svoju
suvremene umjetnosti.
društvenu ulogu u demokratskom obliku što je bilo potpuno
Galerije ili svjetovni hramovi, nekad prilično aseptični i
suprotno nekadašnjoj elitističkoj ulozi, kada je bio namijenjen
neutralni u smislu prostora za prikazivanje sada su sve više
samo nekolicini odabranih.
predmetom teških rasprava. Imamo nevjerojatnu arhitekturu s
Želju prosvjetiteljstva da predstavlja sve aspekte znanja
privlačnim i zavodljivim oblicima koja je sama po sebi sposo-
zamijenile su određenije zbirke i muzeji koji su svoju pažnju i
bna privući javnost. Primjeri uključuju Guggenheim muzej u
trud usmjerili raznolikosti različitih žanrova. Ovaj novi smjer
Bilbaou djelo Franka O. Gehryja, ali i Židovski muzej u Berlinu,
odražavao je povijesne, ekonomske i društvene promjene,
djelo Daniela Libeskinda, Muzej Yad Vashem u Jeruzalemu,
izražavajući različita politička stajališta, i uvijek su postajali
djelo Moshea Safdiea, zatim Muzej Vitra Design u Weil am
instrumenti moći, ne samo društveni nego i politički, što i
Rhein, djelo Zaa Hadida, te Muzej znanosti u Valenciji, djelo
dokazuju razni muzeji koji su nastajali pod kolonijalnom vlašću.
Santiaga Calatrave, Muzej du Quai Branly u Parizu, djelo
Zadivljujuća prevrtljivost kolekcionara i pokrovitelja koji su
Jeana Nouvela i Muzej Mercedes-Benz u Stuttgartu djelo UN-
ljudima ponudili mjesta neusporedive vrijednosti je neraskidi-
ovog studija. Svima se njima možete diviti uživajući u fotogra-
vom vezom povezana s raznolikim transformacijama arhitektu-
fijama u ovoj knjizi.
re muzeja koja je doživjela snažan rast između dvadesetog i
Zanimljiv aspekt ovih građevina proizlazi iz novih metoda arhitektonskog dizajna za njihovo oblikovanje i simboličkog
dvadest i prvog stoljeća. Moderno je doba bilo svjedokom transformacije hramova
sadržaja forme kako je vidljivo u radu Daniela Libeskinda
starina, panteona i hodnika palača, veličanstvenih kraljevskih
u Berlinu i Moshea Safdiea u Jeruzalemu. Oba su muzeja
rezidencija u kojima su zbirke predstavljale statusne simbole,
posvećeni dramatičnom povijesnom događaju – holokaustu –
sobe čuda, i istinske prizore sjećanja. Međutim, muzeji otvore-
i predstavljaju reprezentativne primjere građevina koje
ni za javnost zahtijevaju veći prostor za ispravan užitak u djeli-
su oblikovane ne samo kao mjesta na kojima će se prikazi-
ma, postaju javna mjesta i kao takva djelom moderne industri-
vati i čuvati povijesna sjećanja nego i kao istinski spome-
je kulture i zabave.
nici.
15 Nacionalna galerija, London, djelo Williama Wilkinsa, 1838. 16 Muzej Guggenheim, Bilbao, djelo Franka O. Gehryja, 1997. 18 – 19 Muzej povijesti umjetnosti, Beč, 1891. 14
Također postoje mnogobrojni jednako monumentalni i
Međutim, povijest svih a posebno posljednjih sagrađenih
spektakularni muzeji s potpuno drugačijim ciljevima. Arhitekti
muzeja je vrlo slojevita i kako bismo držali korak s vremenom
iz UN-ovog studija dizajnirali su Muzej Mercedes-Benz u
trebamo im pristupiti dinamički što se odražava na njihove kul-
Sttutgartu preradivši proizvođačevu trostranu zvijezdu i stva-
turne aktivnosti i programe kao i na njihove pokušaje poveća-
rajući evocirajuće prostore koji se temelje na dvostrukoj spira-
nja i preuređenja prostora. Dosljedno tome, u 20. st., povijesni
li, dok je Santiago Calatrava kreirao efektnu monumentalnu
muzeji prošlosti započeli su s naručivanjem proširenja koja su
strukturu za Muzej znanosti u Valenciji, a Jean Nouvel je dizaj-
dizajnirali poznati suvremeni arhitekti i tako je nastao spoj tra-
nirao zadivljujuću novu građevinu u kojoj se nalaze antropolo-
dicionalnog s modernim. Primjeri uključuju poznatu piramidu I.
ške i etnografske zbirke Muzeja du Quai Branly u Parizu.
M. Peia, koja je sada simbol Louvrea gotovo jednako kao i
S druge strane, pronalazimo arhitekturu kojom prevladava
Mona Lisa; Krilo Sainsbury, koje su dizajnirali Robert Venturi i
linearna i jednostavnija filozofija, koja je osmišljena za neutral-
Denise Scott Brown za Nacionalnu galeriju u Londonu; Veliko
ne izložbene prostore. Primjeri uključuju radove mnogih svjet-
predvorje Britanskog muzeja djelo Normana Fostera i dodatak
ski poznatih arhitekata, uključujući Maria Bottu, i također, ali u
za Muzej kraljice Sofije u Madridu, djelo Jeana Nouvela.
manjoj mjeri, Renza Piana, Tadaa Anda, Herzoga i De Meurona
Izbor djela u ovoj knjizi predstavlja pregled vodećih svjet-
i Yoshia Taniguchija. Muzeji ovih arhitekata suvremene su
skih muzeja, koji predstavljaju različite zbirke ali i arhitekton-
katedrale koje predstavljaju duhovnu vezu s prostorom koji
ska postignuća samih muzeja. Uključuju prve institucije enci-
obuhvaćaju, ponekad na granici nematerijalnog.
klopedijskog stila, muzeje koji su ispunjeni arheološkim i
U ovim slučajevima možemo upotrijebiti popularni opis
antropološkim zbirkama koje pričaju o velikim civilizacijama
'bijele kocke', što označava građevinu koja je dizajnirana kao
prošlosti, kultna sastajališta za uživanje u umjetnosti, od rene-
neutralni i aseptični spremnik čiji je jedini cilj pojačati svoj
sanse do sada te prirodoslovne muzeje i muzeje znanosti i
sadržaj. Još jedan primjer je široki prazan prostor Dvorane za
tehnologije, u kojima se nalaze nevjerojatna svjedočanstva
turbine u Tate Modernu u Londonu, gdje su švicarski arhitekti
rođenja, evolucije i napretka ne samo čovječanstva nego i bilj-
Herzog i De Meuron primijenili projekt industrijske arheologi-
nih i životinjskih carstava.
je kako bi pojačali već postojeću građevinu. Temeljna upotre-
Svjetski muzeji su oduvijek bili i ostat će metaforama žeđi
ba prirodnog svjetla, koje ulazi u prostor karakterizira i novi
čovječanstva za znanjem i osvještavanjem svijeta oko sebe
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, djelo Yoshia
koje je s vremenom stvorilo mjesta gdje bi kultura i znanje
Taniguchija kao i djelo Maria Botta, kao što je MART u
mogli postati vrijedan demokratski alat za obogaćenje pojedi-
Roveretu ili Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu.
naca i čitavog društva.
20 – 21 Detalj Prirodoslovnog muzeja u Londonu, Francis Fowke i Alfred Waterhouse, 1885. 22 – 23 Muzej du Quai Branly, Pariz, Jean Nouvel, 2005. 24 – 25 Židovski muzej, Berlin, Daniel Libeskind, 2001. 17
26
E U R O P A
Muzej Kiasma HELSINKI, FINSKA
M
uzej suvremene umjetnosti Kiasma u Helsinkiju otvoren je u svibnju 1998. g. Njegov se stalni postav sastoji od preko
9000 djela likovne umjetnosti svih smjerova i stilova i uvijek ga prate mnogobrojni projekti, seminari, konferencije i kazališne produkcije, i to ga istovremeno čini i galerijom i aktivnim kulturnim centrom koji je anagažiran u promoviranju i upoznavanju javnosti s umjetnošću i suvremenom kulturom. Neobičnu zgradu u kojoj je smješten i prema kojoj je dobio ime, dizajnirao je Amerikanac Steven Holl, jedan od najvećih suvremenih arhitekata. Muzej kombinira veliku pozornost na detalje kontinuiranom jedinstvenošću i fluidnošću prostora. Unatoč tome što je antispektakularan i isprepleten s urbanom teksturom i okolinom u kojoj se nalazi na moderan a ipak vrlo radikalno prirodan način, uvijek iznenađuje posjetitelje svojom nepredvidljivošću. Naziv Kiasma potječe od činjenice da je arhitektonska struktura građevine temeljena na skulpturalnim kontrastima između dvosmislenog odnosa njegovih presijecajućih dijelova, koji čini pravocrtni blok nadvišen i omeđen zakrivljenom, valovitom strukturom. Njegova je jednostavnost odmah zamjetljiva u formi, materijalima i boji. Velike krivulje od cinka, titana i bakra oblikuju krov i čitavu zgradu podsjećajući na prekrasno prirodno okruženje u kojem se nalazi i na blizinu Zaljeva Töölo. 26 – 27 Muzej suvremene umjetnosti Kiasma od 1993. g. sastavni je dio krajolika Helsinkija i savršeno je integriran u njegov raspored i urbanističku geometriju. Osjetljiva krivulja građevine čini se da obavija grad i njegovu kulturu, čineći kulturnu vezu s okolnim građevinama (posebno sa zgradom finskog parlamenta).
26 dolje i 27 gore Kiasma se sastoji od dva međusobno ispresijecana dijela: pravokutnog bloka koji je paralelan s cestom (na fotografiji lijevo) i zakrivljenog dijela s raznim presijecima, s jednim prilično uskim dijelom (na fotografiji desno) i drugim prilično širokim, koji podsjeća na tunel, koji se vidi u pozadini na lijevo. Ova asimetrična struktura se djelomično odražava i u unutrašnjosti građevine.
Treperavi bijeli zidovi prate fluidne zakrivljene linije i forme, i tvore 25 blago nakošenih galerija, od kojih je svaka drugačija. Međutim, različitost je uvijek povezana s određenom funkcijom prikazivanja raznovrsnih rezultata eksperimentiranja suvremene umjetnosti. Slijed zidova predstavlja beskrajnu seriju stalno izmjenjivih perspektiva i pogleda, uvlačeći posjetitelja u trajni osjećaj novih otkrića arhitekture i djela koja se ondje nalaze. Odnos između prirodne svjetlosti i osvjetljenja unutrašnjosti igra vrlo važnu ulogu: svaka je galerija osvijetljena drugačije, od umjetnog neonskog osvjetljenja i namjerno poluosvjetljenih dijelova do vrlo snažno osvjetljenih galerija s ocakljenim otvorima koji hvataju horizontalnu prirodnu svjetlost sjeverne zemljopisne širine. 27
E U R O P A
Muzej Kiasma
28 Posjetitelji muzeja doživljavaju kontinuirano izmjenjivanje perspektiva što vodi do dinamične kvalitete pojedinih izložaka i samog koncepta muzeja. Steven Holl na ovaj način izražava odbijanje uspostavljenih vrijednosti nudeći alternativna rješenja.
28
29 Iznenađujuće perspektive unutar Kiasme rezultat su precizne pažnje arhitekta na proučavanju strukturalnih deformacija kako bi stvorio nestatičke dojmove. Cilj je uvući posjetitelja u arhitekturu i sadržaj građevine naglašavajući fizički doživljaj tog istog prostora.
30
E U R O P A
Muzej Kiasma
30 – 31 i 31 Zbog asimetričnosti strukture i presijecanja, izrazita tunelska krivulja južnog dijela kompleksa odzvanja u nekoliko različitih prostorija. Sve ove karakteristike čine galerije prilagodljivim za različite oblike suvremene umjetnosti i istovremeno oslobađaju posjetitelja okova strogog muzejskog stila. Hollova je građevina osvojila i javnost i kritičare, čak i svojim imenom
(koji je toliko smislen da je upotrebljen za označavanje projekta u fazi natječaja). Označava osnovni prijelaz, u ovom slučaju između dva dijela zgrade i između grada i same građevine, izazivajući njihove dublje veze i na taj način smještajući muzej u urbano tkivo i, osjećajno, u sam duh grada.
31