Činjenice koje život znače - UNICEF, 2011

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E •

UNICEF Crna Gora Vladike Danila 28 20 000 Podgorica, Crna Gora E-mail: podgorica@unicef.org www.unicef.org/montenegro © Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Avgust 2011.

UNICEF/WHO/UNESCO/UNFPA/UNDP/UNAIDS/WFP/SVJETSKA BANKA

Izdava;:

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E :etvrto izdanje

Sa savjetima o:

•

• Bezbjednom

:etvrto izdanje

materinstvu i zdravlju novoro]en;eta • Razvoju djeteta i ranom u;enju • Dojenju • Ishrani i rastu • Vakcinaciji

• Dijareji • Malariji • HIV-u • Dje;joj

za[titi i jo[ puno toga...

:injenice koje život zna;e, publikacija agencija: UNICEF, WHO, UNESCO, UNFPA, UNDP, UNAIDS, WFP i Svjetske banke, dostupna je na www.factsforlifeglobal.org. Sajt ’e biti redovno ažuriran i sadrži link za interaktivni sajt za postavljanje komentara, razmjenu iskustava i materijala i razgovor o relevantnim pitanjima.

:injenice koje život zna;e je publikacija koju su zajedno izdale sljede’e agencije: Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF)

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Prvo izdanje objavili su UNICEF, WHO i UNESCO, 1989. godine.

Drugo izdanje objavili su UNICEF, WHO, UNESCO i UNFPA, 1993. godine.

Tre’e izdanje objavili su UNICEF, WHO, UNESCO, UNFPA, UNDP, UNAIDS, WFP i Svjetska banka, 2002. godine. :etvrto izdanje objavili su UNICEF, WHO, UNESCO, UNFPA, UNDP, UNAIDS, WFP i Svjetska banka, 2010. godine.

UNICEF House 3 United Nations Plaza New York, NY 10017, USA Tel: 1-212-326-7000; Fax: 1-212-303-7985 Email: pubdoc@unicef.org Website: www.unicef.org

1 United Nations Plaza New York, NY 10017, USA Tel: 1-212-906-5000; Fax: 1-212-906-5001 Public enquiries: www.undp.org/comments/form.shtml Website: www.undp.org

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Zajedni;ki program Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS (UNAIDS)

Fotografije na naslovnoj strani: © UNICEF/Du[ko Miljani’ © UNICEF/Risto Bo\ovi’ © UNICEF/Zoran Jovanovi’ Maccak © UNICEF/NYHQ2008-1279/Estey © UNICEF/NYHQ2009-0716/Nesbitt

Avenue Appia 20 CH-1211 Geneva 27, Switzerland Tel: 41-22-791-2111; Fax: 41-22-791-3111 Email: info@who.int Website: www.who.int

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)

© Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Avgust 2011.

3 United Nations Plaza New York, NY 10017, USA Tel: (+1-212) 326-7434 Fax: (+1-212) 303-7985 Email: nyhdoc.permit@unicef.org

Obrazovne i neprofitne organizacije dobi’e dozvolu bez nadoknade. Ostali moraju platiti malu nadoknadu.

Ukoliko imate pitanja, po[aljite mejl na adresu ffl@unicef.org

Svjetski program za hranu (WFP)

UNESCO House 7, place de Fontenoy 75352 Paris 07 SP, France Tel: 33(0)1-4568-1000; Fax: 33(0)1-4567-1690 Email: bpi@unesco.org Website: www.unesco.org

Via Cesare Giulio Viola 68 Parco dei Medici 00148 Rome, Italy Tel: 39-06-65131; Fax: 39-06-6513-2840 Email: wfpinfo@wfp.org Website: www.wfp.org

Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA)

Svjetska banka

220 East 42nd Street New York, NY 10017, USA Tel: 1-212-297-5000; Fax: 1-212-370-0201 Email: HQ@unfpa.org Website: www.unfpa.org

Za reprodukovanje bilo kog dijela ove publikacije potrebna je dozvola. Kontaktirajte sekciju za profesionalni razvoj, Odjeljene za komunikacije, UNICEF.

Avenue Appia 20 CH-1211 Geneva 27, Switzerland Tel: 41-22-791-3666; Fax: 41-22-791-4187 Email: unaids@unaids.org Website: www.unaids.org

1818 H Street, NW Washington, DC 20433, USA Tel: 1-202-477-1234; Fax: 1-202-477-6391 Website: www.worldbank.org

E C I N E J IN

: E J O K T O V |I E : A ZN

:E

JE

KO E C I N JE

:IN

NA Z T O |IV

J A | R SAD Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . IV Svrha publikacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VI Struktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VII Osnovne poruke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VIII Vodi; za koriš’enje publikacije :injenice koje život zna;e . . . . . . . . . . . . . . . . X Pojmovnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194

Teme:

Dijareja. . . . . . . . . . 89

Ka[alj, prehlade i ozbiljnije bolesti. . .101

II :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Planiranje ra]anja....1

Sigurno materinstvo i zdravlje novoro]en;eta . . .11

Higijena. . . . . . . . . 109

Malarija . . . . . . . . 121

Razvoj djeteta i rano u;enje. . . . . . . . . . . 29

Dojenje. . . . . . . . . . 47

Ishrana i rast . . . . . 61

Vakcinacija. . . . . . . 77

HIV.. . . . . . . . . . . . 129

Za[tita djece. . . . . 149

Prevencija povreda. . . . . . . . . 163

Vanredne situacije: pripravnost i odgovor . . . . . . . . . . . . . . . 179

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E  III

:E

JE

KO E C I N JE

:IN

NA Z T O |IV

R O V DGO

PRE

Tokom 2008. godine, blizu devet miliona djece umrlo je prije petog ro]endana od oboljenja koja se mogu sprije;iti – a više od dvije tre’ine njih je umrlo tokom prve godine života.

Milioni djece prežive samo da bi se suo;ili sa jako lošim uslovima življenja, u nemogu’nosti da u potpunosti razviju svoj potencijal.

Pet bolesti – upala plu’a, dijareja, malarija, boginje i sida – zajedno uzrokuju polovinu svih smrtnih slu;ajeva kod djece do pet godina starosti. Neuhranjenost je uzrok u više od jedne tre’ine ovih smrtnih slu;ajeva.

Postoje efikasni na;ini da se sa;uvaju životi i zna;ajno smanji ljudska patnja kroz proširenje mjera za prevenciju, lije;enje i zaštitu. Ali, name’e se pitanje kako o tome informisati roditelje, njegovatelje i lokalne zajednice, jer su oni u prvim odbrambenim redovima u zaštiti djece od oboljenja i povreda.

Publikacija :injenice koje život zna;e pripremljena je kao klju;ni izvor informacija za sve one kojima su te informacije najpotrebnije. Ona sadrži osnovne informacije o tome kako sprije;iti smrtne slu;ajeve kod djece i majki, kao i kako sprije;iti oboljenja, povrede i nasilje.

Od prvog objavljivanja publikacije :injenice koje život zna;e, 1989. godine, nebrojene porodice i lokalne zajednice u ;itavom svijetu primijenile su u praksi njene poruke i savjete.

Te aktivnosti su, s godinama, doprinijele zna;ajnom napretku klju;nih globalnih indikatora, koji se ti;u zdravlja, obrazovanja, kvaliteta života i morbiditeta i mortaliteta kod majki i beba.

Puno toga se može posti’i osnaživanjem porodica i lokalnih zajednica, kako bi prihvatile ponašanja koja poboljšavaju opstanak, rast, u;enje, razvoj i zaštitu djece, a istovremeno promovišu prava djece i žena. :etvrto izdanje publikacije :injenice koje život zna;e nadovezuje se na prethodna izdanja i sadrži nekoliko važnih promjena. Na primjer, zbog neraskidive veze izme]u zdravlja majke i zdravlja djeteta, u poglavlje Sigurno materinstvo dodat je dio Zdravlje novoro]en;eta.

Dodato je i poglavlje o Dje;ijoj za[titi, koje se bavi raznim aspektima zaštite djece kao najosjetljivijeg dijela populacije i aktivnostima koje je potrebno preduzeti kako bi se osiguralo da djeca rastu u podsticajnom okruženju u porodici, školi i lokalnoj zajednici.

IV :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Publikacija :injenice koje život zna;e sadrži informacije koje pomažu u o;uvanju, unapre]enju i zaštiti života djece i treba je što šire distribuirati porodicama, zdravstvenim radnicima, nastavnom kadru, grupama mladih, organizacijama na nivou lokalne zajednice, državnim funkcionerima, poslodavcima, sindikatima, medijima i nevladinim i vjerskim organizacijama.

Publikacija :injenice koje život zna;e želi da edukuje sve one koji imaju uticaja na bezbjednost i dobrobit djece. Svojim jednostavnim porukama ova publikacija pokušava da dosegne svaki dio ove planete i pruži saznanja koja mogu spasiti živote.

Ann Veneman

Margaret Chan

Koïchiro Matsuura

Thoraya Ahmed Obaid

Helen Clark

Michel Sidibe

Josette Sheeran

Graeme Wheeler

izvršna direktorka Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF)

generalni direktor Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)

administratorka Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

izvršni direktor Svjetski program za hranu (WFP)

generalna direktorka Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

izvršni direktor Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNPF)

izvršna direktorka Zajedni;ki program Ujedinjenih nacija o HIV/SIDI

direktor Svjetska banka

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E V

cije

blika u p a rh

Sv

:

E C I N INJE

E : A N OT Z

V I Ž E KOJ

Publikacija :injenice koje život zna;e želi da pruži porodicama i lokalnim zajednicama informacije koje su im potrebne da bi sa;uvale i unaprijedile živote djece. Roditelji, bake i djedovi, svi ostali koji brinu o djeci i mladi ljudi mogu koristiti ovaj prakti;ni izvor informacija u potrazi za odgovorima na pitanja vezana za ra]anje djeteta i obezbje]ivanje najboljeg mogu’eg po;etka života svakog djeteta. Da bi se ovaj cilj ostvario, potrebno je odgovoriti na pitanje kako možete biti sigurni da svako zna i razumije ove ;injenice i da je motivisan da ih primijeni u praksi.

Poruke sadržane u publikaciji :injenice koje život zna;e zasnovane su na najnovijim nau;nim rezultatima stru;njaka iz oblasti medicine i razvoja djeteta iz ;itavog svijeta. Ove ;injenice pisane su jednostavnim jezikom, kako bi ih ljudi koji nijesu nau;nici mogli lako razumjeti i primijeniti. Ako to u;ine, mogu spasiti mnoge živote.

Poruke publikacije :injenice koje život zna;e zasnovane su i na ljudskim pravima, a posebno na Konvenciji o pravima djeteta i Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena.

Ove poruke daju snagu ljudima da ostvare prava svoje djece. One su usmjerene i na osnaživanje žena, mladih ljudi i djece, kako bi u\ivali i zastupali svoja prava.

Svako može pomo’i da se prenesu poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e – zdravstveni radnici, nastavnici, socijalni radnici, državni funkcioneri, mediji, novinari, aktivisti na nivou lokalne zajednice, vjerski i politi;ki lideri, majke, o;evi, djedovi i bake, ostali ;lanovi porodice, prijatelji, susjedi, studenti i ljudi iz svih sfera života – mladi i stari, muškarci i žene, djevoj;ice i dje;aci.

VI :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

ije

likac b u p ra

tu Struk

E C I N INJE

:

E : A N OT Z

V I Ž E KOJ

Publikacija :injenice koje život zna;e sastoji se od 14 poglavlja, koja su ispunjena prakti;nim informacijama o tome kako osigurati prava djece na opstanak, rast, razvoj i dobrobit. Teme se odnose na trudno’u, ro]enje djeteta, glavne bolesti u djetinjstvu, razvoj djeteta, rano u;enje, roditeljstvo, zaštitu i njegu djece i podršku djeci.

Svako poglavlje ima tri dijela: uvod, klju;ne poruke i prate’e informacije.

UVOD predstavlja sažeti „poziv na akciju“. U njemu je dat kratak opis problema i zna;aja preduzimanja aktivnosti u ovoj oblasti, s ciljem da inspiriše ljude da se uklju;e i što šire distribuiraju ove informacije. Može se koristiti za motivisanje politi;kih lidera i masovnih medija.

KLJU:NE PORUKE, upu’ene roditeljima i drugim njegovateljima, predstavljaju suštinu publikacije :injenice koje život zna;e. One sadrže osnovne informacije koje su potrebne ljudima kako bi zaštitili svoju djecu. Klju;ne poruke su jasne, kratke i prakti;ne, kako bi ih ljudi lako razumjeli i preduzeli preporu;ene radnje. Trebalo bi ih prenositi na razli;ite na;ine, i kroz razne kanale komunikacije.

DODATNE INFORMACIJE detaljnije razra]uju svaku klju;nu poruku i daju dodatne savjete i podatke. Ove informacije su posebno korisne za aktiviste u lokalnoj zajednici, zdravstvene radnike, socijalne radnike, nastavnike i porodice – za sve one koji žele da saznaju više o opstanku, rastu, razvoju i zaštiti novoro]en;adi i djece. One mogu pružiti odgovore na pitanja roditelja i drugih njegovatelja.

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E VII

:E

JE

:IN

KO E C I N JE

ZNA T O V |I

E K U R E PO

N V O OSN

1. Zdravlje žena i djece može se zna;ajno unaprijediti ukoliko se napravi pauza od najmanje dvije godine od ro]enja prethodnog djeteta do po;etka nove trudno’e. Rizici po zdravlje rastu i za majku i za dijete kada se trudno’a javi prije 18, odnosno nakon 35. godine starosti. I muškarci i žene, uklju;uju’i i adolescente, moraju poznavati prednosti planiranja porodice za svoje zdravlje, kako bi bili dobro informisani prije nego što donesu odluke.

2. Sve trudnice treba da idu kod ginekologa i svaki poro]aj treba da se obavi uz podršku stru;nog zdravstvenog kadra. Sve trudnice i njihove porodice moraju biti upozorene na probleme koji se mogu javiti tokom i nakon trudno’e, kao i o mogu’nosti da zatraže pomo’. Moraju imati i planove i sredstva kako bi obezbijedili stru;nu pomo’ prilikom poro]aja i hitnu pomo’ ukoliko se jave problemi.

3. Djeca u;e od momenta ra]anja. Ona najbolje rastu i u;e kada dobijaju pažnju, ljubav i podsticaj, pored dobre ishrane i adekvatne zdravstvene njege. Jednako podsticanje djevoj;ica i dje;aka da upoznaju sebe, da nau;e da se izražavaju, kao i da se igraju i istražuju, pomaže im da u;e i da se socijalno, fizi;ki, emotivno i intelektualno razvijaju.

4. Isklju;ivo dojenje maj;inim mlijekom predstavlja najbolju hranu za novoro]en;e tokom prvih šest mjeseci života. Nakon šest mjeseci, novoro]en;adima je potrebna i druga hrana, pored dojenja, koje se može nastaviti sve do dvije godine starosti i nakon toga, kako bi se zadovoljile njihove potrebe za rastom i razvojem.

5. Loša ishrana tokom trudno’e majke ili tokom prve dvije godine života djeteta mo\e usporiti mentalni i fizi;ki razvoj djeteta za ;itav život. Djeci je potrebna uravnotežena ishrana, koja uklju;uje proteine i hranu koja daje energiju, kao i vitamine i minerale, kao što su gvož]e i vitamin A, kako bi se osiguralo njihovo dobro zdravlje i razvoj. Od ro]enja do prvog ro]endana, djecu bi trebalo mjeriti svakog mjeseca, a u periodu od jedne do dvije godine, treba ih mjeriti najmanje svakih tri mjeseca. Ukoliko se primijeti da dijete ne raste, trebalo bi da ga pregleda stru;ni zdravstveni radnik.

6. Svako dijete trebalo bi da primi preporu;eni niz vakcina. Vakcinacija tokom prve i druge godine života posebno je važna za ranu zaštitu od oboljenja koja mogu uzrokovati spori rast, invaliditet ili smrt. Sve žene u reproduktivnom periodu, uklju;uju’i i adolescentkinje, moraju se zaštititi od tetanusa za svoje dobro i za dobro svojih budu’ih beba. Preporu;uje se da se vremenom primi pet doza vakcine protiv tetanusa, kako bi se postigla zaštita za ;itav život. Potrebno je dati poseban podsticaj tokom trudno’e, ukoliko žena još uvijek nije primila pet doza ove vakcine.

7. Djetetu s dijarejom je potrebno puno prave te;nosti – maj;inog mlijeka i ORS (oralne rehidratacione soli) rastvora – a ako je starije od 8 mjeseci, potrebno je dodati i druge hranljive te;nosti i hranu. Potrebno je dati cink, kako bi se ublažila ozbiljnost dijareje.

VIII :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Ukoliko je dijareja pomiješana s krvlju ili ako je u;estala i vodnjikava, dijete je u opasnosti i treba ga odvesti stru;nom zdravstvenom radniku radi hitnog lije;enja.

8. Prehlada ili ka[alj kod djece u ve’ini slu;ajeva prolaze bez ljekova. Ali, ako dijete s kašljem i visokom temperaturom ubrzano ili teško diše, ono je u opasnosti i treba ga odvesti stru;nom zdravstvenom radniku radi hitnog lije;enja.

9. Mnoge bolesti mogu se sprije;iti dobrim navikama u održavanju higijene: pranjem ruku sapunom i vodom (ili zamjenom za njih) nakon defekacije ili ;iš’enja djeteta nakon defekacije, koriš’enjem ;istih toaleta ili ;u;avaca, odlaganjem fekalija daleko od prostora za igru i život i daleko od izvora vode, pranjem ruku prije dodirivanja hrane, koriš’enjem vode iz sigurnih izvora, dezinfekcijom vode za pi’e ukoliko je ispravnost sumnjiva i vo]enjem ra;una da su hrana i voda ;isti.

10. Malarija, koja se prenosi ujedom komarca, može biti smrtonosna. Gdje god ima malarije, ljudi moraju spavati ispod mreža za komarce koje sadrže insekticid; svako dijete koje ima groznicu mora pregledati stru;ni zdravstveni radnik radi lije;enja i treba ga nježno sun]erom ispirati mlakom (ne hladnom) vodom. Trudnice treba da piju tablete protiv malarije koje im preporu;i stru;ni zdravstveni radnik.

11. HIV (humani virus imunodeficijencije), virus koji uzrokuje SIDU (ste;eni sindrom nedostatka imuniteta) može se sprije;iti i lije;iti, ali ne i izlije;iti. HIV se prenosi nezašti’enim seksom s licem koje je zaraženo HIV-om; prenosi se i sa majke, koja je zaražena HIV-om, na dijete tokom trudno’e, poro]aja ili dojenja; prenosi se i krvlju sa špriceva, igala ili drugih oštrih instrumenata koji su zaraženi HIV-om, kao i transfuzijom krvi zaražene HIV-om. Obrazovanje svih ljudi o HIV-u i smanjenje isklju;ivanja i diskriminacije treba da budu dio aktivnosti informisanja, obrazovanja i komunikacije o spre;avanju HIV-a, kao i o testiranju na HIV i lije;enju. Rano otkrivanje i lije;enje djece i odraslih može uticati na njihov opstanak i duži i zdraviji život. Djeca i porodice pogo]eni HIV-om treba da imaju pristup zdravstvenoj njezi, adekvatnoj ishrani i službama socijalne zaštite. Svi ljudi koji žive sa HIV virusom moraju znati svoja prava.

12. Djevoj;ice i dje;aci trebalo bi da imaju istu zaštitu u porodici, školi i lokalnoj zajednici.

Ako ne postoji takvo bezbjedno okruženje, djeca su više izložena riziku od nasilja, zlostavljanja, seksualne eksploatacije, trafikinga, dje;ijeg rada, štetnog ponašanja i diskriminacije. Život u porodici, registracija ro]enja djeteta, pristup osnovnim uslugama, zaštita od nasilja, pravosudni sistem koji je naklonjen djeci i zasnovan na pravima djeteta i aktivno u;e[’e djece u postizanju znanja i sposobnosti da se zaštite, predstavljaju važne elemente u stvaranju zaštitni;kog okruženja u kojem djeca mogu da razvijaju svoj puni potencijal.

13. Brojne teške povrede, koje mogu dovesti do invaliditeta ili smrti, mogu se sprije;iti ukoliko roditelji ili drugi njegovatelji pažljivo nadziru malu djecu, staraju se da njihovo okruženje bude bezbjedno i nau;e ih kako da izbjegavaju nezgode i povrede.

14. Porodice i lokalne zajednice moraju se pripremiti za vanredne situacije. U slu;aju prirodnih nepogoda, sukoba, epidemija ili pandemija, djeca i žene moraju biti prvi kojima ’e biti posve’ena pažnja, uklju;uju’i i osnovnu zdravstvenu njegu, adekvatnu ishranu, podršku dojenju i zaštitu od nasilja, zlostavljanja i eksploatacije. Djeca treba da imaju mogu’nost za rekreaciju i u;enje u bezbjednim i djeci naklonjenim školama i drugim prostorima koji im daju osje’aj sigurnosti i stabilnosti. O djeci treba da brinu njihovi roditelji ili druge odrasle osobe koje djeca poznaju, kako bi se osje’ala bezbjedno.

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E IX

e ov

enj ’ [ i r o ak

z Vodi;

E C I N E :INJ

E : A N OT Z

ije

likac b u p e

V I Ž E KOJ

Publikacija :injenice koje život zna;e ljudima ’e pružiti korisne informacije i promijeniti njihovo pona[anje u cilju unapre]ivanja i za[tite života djece. To može dovesti do pozitivnih promjena u društvenim normama (ono što društvo smatra normalnim) vezano za opstanak, rast, u;enje, razvoj, zaštitu, njegu i podršku djeci.

Publikacija :injenice koje život zna;e predstavlja prakti;ni izvor informacija pojedincima, kao i osnovno sredstvo za osnaživanje pojedinaca, mladih, porodica i lokalnih zajednica.

Njene poruke i informacije mogu promovisati dijalog, u;enje i komunikaciju me]u djecom, mladima, porodicama, lokalnim zajednicama i društvenim mrežama.

Ljudi iz svih sfera života mogu pokrenuti društvene promjene u korist prava djece. Kroz saradnju, mogu stvoriti uslove za pronalaženje raznovrsnih, relevantnih, interesantnih i konstruktivnih na;ina da iskoriste i prenesu poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e.

Ovaj vodi; za koriš’enje publikacije :injenice koje život zna;e sadrži: ll

neka konceptualna razmišljanja o procesu društvenih promjena i promjena ponašanja;

ll

informacije o koriš’enju istraživanja i procjene, radi mjerenja promjene ponašanja: — istraživanje odre]uje „polazni osnov“ u ponašanju, koji treba da pomogne u izradi i planiranju intervencije ili kampanje usmjerene na promjenu ponašanja; — procjena mjeri promjenu ponašanja u odnosu na ponašanje koje je definisano kao „polazni osnov“ i to tokom ili nakon implementacije intervencije ili kampanje;

prakti;ne smjernice o tome kako koristiti publikaciju :injenice koje život zna;e radi promovisanja ponašanja i društvenih promjena u korist prava djece na opstanak, rast, u;enje, razvoj i ostvarivanje njihovog punog potencijala u životu.

X :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Promjena pona[anja Znanje samo po sebi nije dovoljno za promjenu pona[anja :esto se pretpostavlja da ’e ljudi, ukoliko dobiju informacije, proizvode (kao što su vakcine ili male pumpice za astmu) i usluge (kao što su zdravstvene usluge ili obrazovanje), usvojiti zdravije ponašanje.

Me]utim, informacije, proizvodi i usluge ;esto nijesu dovoljni da se osigura prihvatanje novih formi ponašanja.

Važno je i’i dalje od informisanja ljudi. Publikaciju :injenice koje život zna;e treba koristiti u konsultaciji s djecom, porodicama, lokalnim zajednicama i društvenim mrežama. Njihovo u;eš’e je od presudnog zna;aja za uticaj na promjenu ponašanja i društvene promjene u korist prava djece.

Koriš’enje publikacije :injenice koje život zna;e kao korisnog sredstva u intervencijama usmjerenim na komunikaciju i razvoj podrazumijeva sljede’e: ll

ll

saslušati probleme djece, porodica i lokalnih zajednica vezano za teme sadržane u publikaciji; prenositi poruke i dodatne informacije sadržane u publikaciji :injenice koje život zna;e na interesantan i konstruktivan na;in, koji je prilago]en datom kontekstu;

ll

podsticati dijalog izme]u svih zainteresovanih strana;

ll

podržavati aktivnosti koje se realizuju zajedno s djecom, porodicama i lokalnim zajednicama, koje unapre]uju ponašanje vezano za teme sadržane u publikaciji :injenice koje život zna;e;

ll

procjenjivati aktivnosti, da bi se utvrdile promjene ponašanja i efekti tih aktivnosti.

Faze u promjeni pona[anja Kao pojedinci, svi prolazimo kroz razne faze u promjeni svog ponašanja. Ove faze uklju;uju i sljede’e: ll

ne biti svjestan stanja;

ll

postati svjestan stanja;

ll

postati motivisan da isprobaš nešto novo;

ll

prihvatanje novog ponašanja;

ll

održavanje i „interno prihvatanje“ novog na;ina ponašanja, tako da ono postaje dio naše normalne, svakodnevne prakse.

Prvo, moramo postati svjesni da odre]eno ponašanje možda nije zdravo za nas ili za našu djecu. Tada saznajemo da postoje druge mogu’nosti ili alternativno ponašanje. Odlu;ujemo da isprobamo novo ponašanje. Ako smo zadovoljni, jer je novo ponašanje korisno, možemo ga ponoviti. Kona;no, prihvatamo to ponašanje. Nakon toga, možemo zastupati ili promovisati to ponašanje kod drugih, podsti;u’i ih da to ponašanje prihvate.

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E XI

U;enje novog na;ina ponašanja nastaje kroz kontinuirani ciklus prepoznavanja stanja, isprobavanja novog ponašanja i njegovog ponavljanja. Na primjer, otac može biti nagovoren, kroz razgovor s lokalnim vjerskim vo]om, da djecu liježe u krevete pokrivene mrežom za komarce koja je tretirana insekticidom. On tada uvi]a da mreže spre;avaju ujede komaraca i tako [tite djecu od malarije. Po;inje da zastupa kori[’enje mreže za komarce tretirane insekticidom, svoje iskustvo prenosi prijateljima i podsti;e ih da ih i oni koriste.

Ponekad ljudi za koje se ;ini da su prihvatili novo ponašanje vremenom odbace to ponašanje i vrate se na ponašanje od ranije. Na primjer, otac koji je promovisao koriš’enje mreže za komarce može po;eti da osje’a da mu je to previše naporno, pa on i ;lanovi njegove porodice prestaju da ih koriste. Povratak na ranije ponašanje može ugroziti zdravlje njegove porodice.

Da bi se osiguralo prihvatanje novog ponašanja koje je korisno za djecu i porodice, potrebno je obezbijediti objedinjenu i stalnu komunikacionu i razvojnu strategiju. To podrazumijeva koriš’enje raznih poruka i metoda, koje podržavaju ovaj „kontinuitet promjena“, odnosno usvajanje novog ponašanja kod pojedinaca i porodica. Novo ponašanje može postepeno prihvatiti ;itava lokalna zajednica, tako da, na primjer, svako koristi mreže za komarce tretirane insekticidom.

Promjena pona[anja stvara dinamiku koja može dovesti do dru[tvenih promjena Pojedinci rijetko sve mijenjaju sami. Njihovo ponašanje ;esto zavisi od stavova i ponašanja porodica, prijatelja i lokalne zajednice. Ponekad je pozitivno, kao na primjer kad svi peru ruke sapunom i vodom nakon koriš’enja toaleta ili ;u;avca. U nekim drugim slu;ajevima, to može biti štetno, kao kada roditelji vode svoje k’erke na obrezivanje genitalija ili kada odbijaju da vakcinišu svoju djecu.

Promjena društvenog ponašanja podrazumijeva promjenu svakodnevnih stavova i ponašanja porodica i lokalnih zajednica. Na odluku roditelja, ostalih njegovatelja, djece i adolescenata o tome kako ’e se ponašati, uti;e ono što drugi oko njih rade. Može se o;ekivati otpor kada se dovedu u pitanje društvene norme. Razlog tome je što promjene podrazumijevaju izmjenu dinamike odre]ene grupe o fundamentalnim pitanjima vezanim za uloge polova, odnose mo’i i mnoge druge faktore u porodici ili lokalnoj zajednici.

Udruženje Malawi Interfaith AIDS integrisalo je stihove i nauk iz Biblije i Kurana u brošurice :injenice koje život zna;e, koje su koristili tokom službe u crkvama i džamijama.

Publikaciju :injenice koje život zna;e koriste i radio i TV stanice u toj lokalnoj zajednici, a u gradu Borna Latu koriste ga u biltenu na lokalnom jeziku. Rukovodioci u jednoj seoskoj sredini koriste publikaciju :injenice koje život zna;e za sesije posve’ene ;itanju u svojoj zajednici.

Ali, prihvatanje može postati zarazno kada društvo po;ne da uvi]a ekonomske i društvene koristi od prihvatanja novog ponašanja. Primjer bi bio kada porodice koriste mreže za komarce, pa više ne moraju da se bore s boleš’u ili smrtnim slu;ajevima izazvanim malarijom.

Oni svoju energiju mogu usmjeriti na u;enje s djecom ili produktivnost porodice. Ljudi po;inju da gledaju i slušaju o promjenama, širi se interesovanje, to upu’uje ostale da prihvate novo ponašanje, koje može biti korisno za njih.Vremenom, svi to ponašanje doživljavaju kao normalno i uobi;ajeno.

XII :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Poznavanje „polaznog“ pona[anja Sprovo]enje formativnog istraživanja radi definisanja „polaznog“ pona[anja Formativno istraživanje je važno u definisanju i planiranju strategija programiranja. Ono pomaže da se razjasni postoje’e stanje i definišu ciljevi i informacije o polaznom ponašanju, koji su potrebni za dalje mjerenje promjena ponašanja nakon intervencije. Pritom, ovo istraživanje pomaže svima koji su uklju;eni u proces programiranja da identifikuju i razumiju interesovanja i probleme, razloge za odre]eno ponašanje, kao i koje su to posebne potrebe i oblasti prava djeteta koje su neadekvatno tretirane.

Sprovo]enje formativnog istraživanja podrazumijeva prikupljanje, revidiranje, analizu i sintezu raspoloživih demografskih, zdravstvenih, obrazovnih, socio-kulturoloških, politi;kih, ekonomskih i medijskih podataka i informacija i onih vezanih za komunikacije, koriš’enjem niza kvalitativnih i kvantitativnih istraživa;kih metoda.

Rezultati istraživanja najbolji su kada se podaci i informacije raš;lane po polu i dovedu u vezu s pravima djeteta/ljudskim pravima. Koriš’enje rodne perspektive i pristupa zasnovanog na ljudskim pravima može pove’ati svijest i produbiti razumijevanje ponašanja koja uti;u na djevoj;ice i dje;ake, njihove porodice i zajednice u kojima žive.

U Kamerunu, poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e, prevedene na jezike fufulde, gvaja, hausa i pidžin i pra’ene relevantnim slikama, koriste lokalne komunikacione grupe (Cellules locales de communication) i Udruženja majki (Associations des meres’ eleves) u školama.

Važno je da istraživanje uklju;uje i angažovanje djece, porodica, zajednica i istraživa;a, kako bi zajedno odlu;ili koje aktivnosti su neophodne da bi se promijenilo ponašanje radi ostvarivanja prava djece. Istraživanje mogu organizovati i sprovesti lokalne akademske institucije ili istraživa;ke agencije.

Kori[’enje formativne procjene radi mjerenja promjene pona[anja Formativna procjena tokom i nakon implementacije intervencija omogu’ava dobijanje svježih informacija o promjeni ponašanja pojedinaca i porodica, pa ;ak i ;itavih zajednica.

Promjene ponašanja mogu se mjeriti u odnosu na polazno ponašanje.

Jednostavne istraživa;ke metode, kao što su ankete i razgovori u fokusnim grupama, predstavljaju važan dio formativnog istraživanja i procjene. One mogu pomo’i da se osigura dobro razumijevanje lokalnog ponašanja i da ’e izabrane aktivnosti dobiti podršku svih.

Dodatnu pažnju treba posvetiti da bi se osiguralo uklju;ivanje stavova djevoj;ica i dje;aka, mladih i žena.

Utvr]ivanje polaznog ponašanja može olakšati sistematsko i djelotvorno pra’enje i ocjenu intervencija i željenih promjena ponašanja i rezultata. Nalazi mogu pomo’i da se definišu konstruktivni zaklju;ci i preporuke, radi pravovremenih i strateških izmjena u programiranju.

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E XIII

Preno[enje poruka iz publikacije :injenice koje život zna;e Analizirati poruke i dodatne informacije iz publikacije :injenice koje život zna;e i, ako je neophodno, prilagoditi ih stanju u zemlji. Prevesti ih ako je to potrebno.

Djelotvorno prenositi poruke i omogu’iti dijalog. :injenice koje život zna;e treba analizirati i, ako je potrebno, prilagoditi u saradnji s vlastima (zdravstvo, obrazovanje, socijalne usluge i tako dalje), kako bi se uzeli u obzir problemi koji su relevantni na lokalnom nivou. To treba uraditi u konsultaciji sa ;lanovima porodice i lokalne zajednice.

U obezbje]ivanju komunikacije i dijaloga s grupama u;esnika, u vezi sa ovim porukama, posebnu pažnju trebalo bi posvetiti sljede’em: ll

bezbijedti razmatranje pitanja rodne ravnopravnosti. U nekim okruženjima, žene možda O nijesu dovoljno osnažene da odlu;uju o njezi svoje djece ili o sopstvenoj njezi ili možda muškarci nijesu podstaknuti da u;estvuju u njezi djeteta i obavezama u doma’instvu.

ll

Pove’ati pažnju koja se posve’uje pravima djeteta, kako bi se grupi u;esnika pomoglo da identifikuje i upozna se sa ponašanjem koje je vezano za zdravlje, ishranu, razvoj, obrazovanje i zaštitu djece, a koje bi možda moglo biti zanemareno.

U Hondurasu, radioemisija o novom ORS proizvodu (oralne rehidratacione soli) nije pomenula da je proizvod namijenjen djeci koja imaju dijareju (koja se na njihovom jeziku zove empacho). Majke i o;evi nijesu shvatili da je to lijek za empacho, jer ta rije; nije upotrijebljena.

To još jednom podvla;i potrebu da se poruka prethodno testira.

ll

Uklju;iti djecu i mlade u dijalog o porukama i informacijama, kao i u planiranje i koriš’enje publikacije :injenice koje život zna;e. Treba podržati pristupe u radu koji obezbje]uju interakciju vršnjaka i druge metode radi pove’anog u;eš’a djece.

ll

Prilikom prilago]avanja ili prevo]enja poruka i informacija, treba koristiti jednostavnu terminologiju i ilustracije koje ’e ljudi razumjeti.

Nemojte preopteretiti poruke pretjeranim brojem aktivnosti ili tehni;kim detaljima.

ll

Uvjerite se da grupa u;esnika razumije poruke i informacije i zna kako da ih primijeni u praksi.

Ukoliko su materijali izra]eni kroz participatorni pristup, bi’e lakše ostvariti taj cilj.

ll

Uvijek prvo testirajte poruke i ilustracije s grupom ljudi kojima su namijenjene. To možete u;initi tako što ’ete grupama za testiranje postaviti otvorena pitanja (na koja treba dati detaljniji odgovor) i podsta’i diskusiju, kako bi utvrdili da li su te poruke zaista jasno shva’ene.

ll

Ponavljanje je klju;! Ve’ina ljudi ne sti;e novo znanje i ne mijenja svoje ponašanje nakon samo jednog razgovora ili jednog izlaganja uticajima novog ponašanja.

ll

Odaberite kanale za komunikaciju koji su najdjelotvorniji u okupljanju grupa koje su uklju;ene u proces. Koristite postoje’e kanale i ne oslanjajte se na samo jedno sredstvo komunikacije. Koristite razli;ite medije: me]usobnu komunikaciju, medije u lokalnoj zajednici, tradicionalne i „srednje“ medije, kao i masovne medije, kako bi ljudi primili poruke i razgovarali o njima više puta, u raznim varijacijama i okolnostima. (Pogledajte sljede’i dio pod nazivom: Koriš’enje raznih kanala komunikacije)

XIV :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Dajte ljudima priliku da razgovaraju, oblikuju i prihvate nove informacije, i sami i na nivou lokalnih zajednica u kojima žive Ve’a je vjerovatno’a da ’e ljudi vjerovati informacijama i reagovati na njih promjenom ponašanja ukoliko:

U Senegalu, poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e koriš’ene su u promovisanju isklju;ivog dojenja, bez dodataka u ishrani, kako bi se sprije;ilo dalje širenje kolere i zagovarala se ideja o napuštanju prakse obrezivanja genitalija kod žena i podsticao direktni kontakt koža-na-kožu izme]u majke i novoro]en;eta (posebno kod ranije ro]enih beba), pored ostalih aktivnosti u njezi beba.

ll

podstaknuti su da o njima razgovaraju jedni s drugima i da postavljaju pitanja da bi pojasnili svoje razumijevanje stvari;

ll

razumiju kakvu ’e korist oni i njihove porodice i lokalne zajednice imati od toga;

ll

jezik/terminologija poznat je i uskla]en sa lokalnom kulturom i društvenim normama, izbjegavaju’i kriti;ke izjave ili „nare]enja“ koja zvu;e kao propisivanje lijeka;

ll

lice koje prezentira informacije, odnosno izvor informacija (kao što su radio ili televizija) dobro je poznat i uživa povjerenje;

ll

ljudi ;uju stalno ponavljane, jednostavne i konzistentne poruke iz raznih izvora;

ll

ljudima se da dovoljno vremena da se promijene, posebno ukoliko ta promjena podrazumijeva neke troškove, kao što je trošak za instalaciju poljskog toaleta.

Koristite razne kanale za komunikaciju: interpersonalne, medije u lokalnoj zajednici, tradicionalne i „srednje“ medije i masovne medije Interpersonalna komunikacija: razgovor me]u ljudima Ve’ina ljudi se ne osje’a slobodno da koristi nove informacije koje vidi ili ;uje u masovnim medijima, a da prethodno nema mogu’nost da o njima razgovara s nekim kome vjeruje.

Direktna komunikacija me]u ljudima, uz pomo’ masovnih i tradicionalnih i/ili „srednjih“ medijskih kampanja i teku’ih programskih aktivnosti predstavlja najdjelotvorniji na;in da se ljudi podstaknu da prihvate, zadrže i trajno usvoje neko novo ponašanje.

Koriš’enje publikacije :injenice koje život zna;e zahtijeva organizovanje grupa u;esnika, posebno grupa onih najmarginalizovanijih, kako bi se uklju;ili u sadržajni dijalog. Važno je dose’i teško dostupne, udaljene zajednice, djecu sa smetnjama u razvoju i djecu i porodice koje pripadaju manjinskim ili marginalizovanim grupama i koje predstavljaju starosjedioce u datom okruženju. Tako]e je izuzetno važno da žene i djevoj;ice u;estvuju jednako kao i muškarci i dje;aci.

Da bi se omogu’io direktni razgovor me]u ljudima, moramo zadovoljiti odre]ene uslove.

Treba koristiti jednostavne primjere problema koji su važni ljudima. Po;nite s onim što im je ve’ poznato i koncentrišite se na najvažnije probleme. Izbjegavajte tehni;ke ili nau;ne termine. Koristite ilustracije, kako bi podstakli diskusiju. Podstaknite ljude da postavljaju pitanja i iskažu svoju zabrinutost. Usmjeravajte diskusiju, kako biste istražili uzroke problema i mogu’a rješenja. Zapamtite da morate slušati, to je jednako važno u komunikaciji kao i

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E XV

govor. U;eš’e djece, porodica i drugih predstavnika lokalne zajednice od presudnog je zna;aja za identifikovanje prepreka ili nepredvi]enih problema, koji spre;avaju ljude da postupaju u skladu s porukom.

Oni mogu predložiti lokalna rješenja.

Pokažite poštovanje prema stavovima, znanju i sposobnostima ljudi da se promijene. Ljudi najbolje u;e u situacijama koje poja;avaju njihovo samopouzdanje i preduzimaju odre]ene radnje kada osje’aju da su shva’eni i poštovani. Poslužite im kao model ponašanja koje želite da oni prihvate.

Podržite ljude u preduzimanju akcije. Shvatite da oni možda žele da se promijene, ali nijesu sposobni da to sami odrade. Pomognite im da mobilišu postoje’e mreže ili oformite nove koje ’e podsta’i ve’i broj pojedinaca i porodica da prihvate i zadrže novo ponašanje.

Mediji u lokalnoj zajednici, tradicionalni i „srednji“ mediji Ovaj vid komunikacije odnosi se na materijale ili metode komunikacije koji se nalaze izme]u pristupa direktne komunikacije me]u ljudima i pristupa masovnoj publici. Neki od primjera su: ll

Uli;no pozorište: koristi se za prenošenje klju;nih poruka preko male grupe glumaca grupama koje variraju od nekoliko desetina do više stotina ljudi.

Bangladeš koristi poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e ve’ skoro 20 godina.

Poznata kao Shasthyo Tothyo na bengalskom jeziku, ova publikacija je vremenom postala sinonim za doma’instvo.

Poruke koje se prenose kroz brojne materijale i medije distribuirane su državnim funkcionerima, NVO-ima, nastavnom kadru, aktivistima na nivou lokalne zajednice, studentima medicine, odborima za prava djeteta, organizacijama žena, lokalnim vlastima, zdravstvenim radnicima, medicinskim sestrama, umjetnicima i pozorišnim grupama, koji ih dalje distribuiraju.

Poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e ;ak su uticale na nastavni plan i program – jednom nedjeljno, mnoge osnovne škole imaju jedan ;as posve’en informacijama iz publikacije :injenice koje život zna;e.

ll

Poruke putem mobilnog telefona: koriste se da podstaknu roditelje ili druge njegovatelje da odvedu djecu na redovnu vakcinaciju, itd.

ll

Internet: koristi se za komunikaciju i kao izvor informacija. Internet se brzo širi i posebno ga koriste adolescenti i mladi ljudi, od gradskog podru;ja do udaljenih sela; web stranice, kao što je YouTube su posebno popularne.

ll

Posteri, leci i bedževi ili zna;ke: ;esto se koriste da bismo još jednom podvukli informacije koje su ve’ prenijete direktnim kontaktom me]u ljudima ili kroz pokušaje društvene mobilizacije.

ll

Video i audio kasete: koriste se da djelotvorno emituju poruke preko kombija za prenos radio i TV programa ili grupa za pra’enje TV programa na nivou lokalne zajednice.

ll

Poezija, pjesme i lutkarska pozorišta: posebno se koriste za uklju;ivanje djece i mladih.

ll

Skupovi slajdova i veliki papiri za pisanje: ;esto se koriste u lokalnim kulturnim centrima i školama.

XVI :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Masovni mediji Masovni mediji (radio, novine i televizija) predstavljaju odli;no sredstvo da se dosegne veliki broj ljudi i da se predstave i osnaže nove informacije i promoviše odre]ena društvena promjena. Neki od koraka uklju;uju i sljede’e: ll

Pomo’ grupama u;esnika da identifikuju primarne kanale u okviru masovnih medija.

Koji je izvor informacija i novosti/vijesti koji oni koriste? Ako im je lokalni radio jednako važan kao i nacionalni radio, prona]ite na;ina da sara]ujete sa lokalnim radio-mrežama.

Najpoznatija TV drama u Indiji, Kyunki Jeena Issi Ka Naam Hai, zasnovana je na publikaciji :injenice koje život zna;e.

Emitovanje je po;elo 2008. godine, a serija je dostigla gledanost od 56 miliona i to uglavnom žena starosne dobi od 15 do 34 godine.

Ova emisija prenosi poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e kroz izmišljene pri;e.

Gledaoci povezuju iskustva likova iz serije sa svojim životima. Procjene koje su uradjene u nekim državama pokazale su da su babice toliko inspirisane likom popularne medicinske sestre iz serije, da su postale motivisanije za rad na svom redovnom poslu.

Poruke iz publikacije :injenice koje život zna;e pove’ale su i stru;na znanja ovih babica, na primjer znanja u vezi sa predporo]ajnim pregledima.

ll

Promovišite istu ideju u razli;itim medijima.

Ponavljanje osnažuje promjenu ponašanja, ja;a memoriju i podsti;e u;enje. To ljudima pomaže da zapamte poruku i podsti;e ih da djeluju u skladu s njom. Primjeri promovisanja ideja u masovnim medijima uklju;uju i intervjue, novinske ;lanke, diskusije na okruglim stolovima, radio i TV drame, serije, lutkarske predstave, stripove, džinglove ili pjesme, kvizove, takmi;enja i emisije sa uklju;ivanjem uživo.

ll

Pokušajte da shvatite ko u doma’instvu odlu;uje šta ’e se slušati ili gledati i osigurajte da je poruka usmjerena na njih.

ll

Ukoliko se poruke emituju na radiju ili televiziji, osigurajte da se one emituju u vrijeme kada porodice slušaju ili gledaju. Ne oslanjajte se samo na besplatne najave preko javnih servisa, koje se emituju u vrijeme kada je gledanost mala.

ll

Emitujte poruke tokom popularnih programa, kako bi dosegli što širu publiku. Zamolite popularne disk džokeje i voditelje TV emisija da razgovaraju o ovim porukama u programima uživo na radiju ili u TV emisijama koje se snimaju u prisustvu publike.

Kori[’enje kombinovanih metoda komunikacije daje najbolje rezultate Da bi se postigla promjena ponašanja koja odgovara pravima djeteta, od klju;nog je zna;aja da se koristi vi[e kanala za komunikaciju, kombinuju’i kratkoro;ne aktivnosti nalik kampanji sa dugoro;nom i interaktivnom komunikacijom.

Posjetite veb-stranicu :injenice koje život zna;e na www.factsforlifeglobal.com za dodatne informacije o komunikaciji radi razvoja, kao i niz dodatnih izvora koji se odnose na svako poglavlje.

:INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E XVII

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a ažno r adu sa inform v e j o t skl Za[ u i t a p i postu

A J N A } JU RA

© UNIC

EF Crn

a Gora

/Du[ko

Miljani'

N A R I PLAN

Child Development and Early Learning

I žene i muškarci imaju pravo da odlu;e kada 'e i koliko djece imati. Kroz usluge planiranja porodice oni mogu biti adekvatno informisani i donositi odluke o trudno’i tako što ’e uzeti u obzir koristi i rizike, uklju;uju’i i one koji se odnose na starosnu dob i mogu’nost pristupa zdravstvenim uslugama.

Safe Motherhood

Planiranje porodice predstavlja jedan od najdjelotvornijih na;ina da se poboljša zdravlje i opstanak žena i djece. Službe za planiranje porodice obezbje]uju ženama i muškarcima informacije, obrazovanje i sredstva za planiranje kada ’e po;eti s proširenjem porodice, koliko ’e djece imati i u kom razmaku, te kada treba da prestanu sa ra]anjem. Me]utim, milioni žena u reproduktivnoj dobi, uklju;uju’i i adolescentkinje, nemaju kontrolu nad ograni;avanjem trudno’a ili pravljenjem razmaka izme]u njih, niti imaju pristup djelotvornim metodama za planiranje porodice.

Timing Births PLANIRANJE RA}ANJA

V

eliki broj poro]aja - poro]aji koji se dešavaju u prekratkom razmaku, poro]aji adolescentkinja ispod 18 godina i žena preko 35 godina starosti - ugrožavaju živote žena i adolescentkinja i njihove novoro]en;adi.

Obezbje]ivanje pristupa uslugama planiranja porodice ženama i muškarcima, kao i pristupa obrazovanju svoj djeci, pomoglo bi da se sprije;e smrtni slu;ajevi i invaliditet majki i djece, posebno u zemljama gdje mladi ljudi stupaju rano u brak. Zajedno, ove mjere mogu doprinijeti pravu žena, adolescentkinja i djece na opstanak, zdravlje i dobrobit.

Breastfeeding Nutrition and Growth

Uvod 1

: E K U POR lna

NE odica i loka a o : U J n KL ka por o da z v a Šta sv ica ima pra zajedn

ra}anja

planiranju

1.

Trudno’a prije 18. i nakon 35. godine starosti pove’ava rizik po zdravlje majke i njene bebe.

2.

Radi zdravlja i majke i djeteta, po\eljno je da žena sa;eka da njeno najmla]e dijete napuni barem dvije godine prije nego što ponovo zatrudni.

3.

Zdravstveni rizici trudno’e i ra]anja pove’avaju se ukoliko je žena imala veliki broj trudno’a.

2 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

PLANIRANJE RA}ANJA Safe Motherhood

4.

5.

Child Development and Early Learning

Usluge planiranja porodice obezbje]uju ženama i muškarcima reproduktivne dobi znanja i sredstva potrebna da planiraju kada ’e imati djecu, koliko ’e djece imati i u kom razmaku te kada ’e prestati s ra]anjem. Postoje mnoge bezbjedne, djelotvorne i prihvatljive metode planiranja trudno’e, kao i njenog izbjegavanja.

I muškarci i žene, uklju;uju’i i adolescente, odgovorni su za planiranje porodice. Oba partnera moraju znati koje su koristi po zdravlje od planiranja porodice i koje su im mogu’nosti na raspolaganju.

Breastfeeding Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 3

a

ruk o p a ;n

A J N A}A

R E J N A R I N LA

Klju

P

KLJU:NA PORUKA

1.

Trudno’a prije 18. i nakon 35. godine starosti pove’ava rizike po zdravlje i majke i njene bebe.

DODATNE INFORMACIJE

Preko 500 000 žena svake godine umire zbog komplikacija u truno'i ili na poro]aju. Na jednu ženu koja umre, još oko 20 njih dobije infekciju i ozbiljne probleme koji vode ka invaliditetu. Dakle, godi[nje preko 10 miliona žena trpi posljedice komplikacija u trudno’i i na poro]aju. Pristup uslugama planiranja porodice i koriš’enje tih usluga mogli bi sprije;iti mnoge od ovih smrtnih i slu;ajeva invaliditeta.

Odlaganje prve trudno’e dok djevojka ne napuni barem 18 godina pomaže da se osigura bezbjednija trudno’a i poro]aj. Time se smanjuje i rizik da ’e njena beba biti ro]ena ranije i/ili neuhranjena. To je posebno važno u sredinama gdje je vjen;avanje u ranim godinama obi;aj i gdje se vjen;ani adolescenti suo;avaju s pritiskom zajednice da što prije dobiju djecu.

Ve’a je vjerovatno’a da ’e poro]aj biti težak i opasan za adolescentkinju nego za zrelu ženu. Bebe izuzetno mladih majki imaju ve’u vjerovatno’u da umru tokom prve godine života. Adolescentkinje još uvijek nemaju potpuno razvijenu karlicu. Kod njih trudno’a može dovesti do ozbiljnih posljedica, kao što su eklampsija, prijevremeni poro]aj, produženi poro]aj, poro]aj sa poreme’ajima, fistula, anemija ili smrt novoro]en;eta i/ili majke.

4 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

U ;itavoj ovoj publikaciji, kada se govori o trudnicama, to se odnosi i na trudne adolescentkinje.

Važno je ista’i da je trudna adolescentkinja izložena ve’em riziku od komplikacija u trudno’i, kao što su eklampsija, prijevremeni poro]aj, produženi poro]aj, poro]aj s poteško’ama, fistula, anemija i smrt.

Nakon 35. godine starosti zdravstveni rizici u vezi s Kod trudne adolescentkinje ispod trudno’om i poro]ajem opet 15 godina starosti ovi su rizici po;inju da rastu. Rizici mogu mnogo ve’i. biti i povišeni krvni pritisak, krvarenje, poba;aj i dijabetes u trudno’i kod žena, i kongenitalne anomalije (poreme’aji pri poro]aju) kod djeteta.

2.

Radi zdravlja i majke i djecteta, po\eljno je da žena sa;eka da njeno najmla]e dijete napuni barem dvije godine prije nego [to ponovo ostane trudna.

Breastfeeding

KLJU:NA PORUKA

Child Development and Early Learning

Za njenu bebu postoji ve’i rizik od prijevremenog ro]enja, male težine na poro]aju, zdravstvenih problema i smrti.

Safe Motherhood

Adolescentkinjama i mladim ženama, udatim ili ne, treba pružiti posebnu pomo’ da bi odložile trudno’u. Svi oni koji bi mogli biti uklju;eni u ranu trudno’u – adolescentkinje i mlade žene i adolescenti i mladi muškarci, kao i njihove porodice – treba da znaju koji su rizici povezani sa tom trudno’om i kako da ih izbjegnu. To bi trebalo da obuhvati i informacije o tome kako sprije;iti seksualno prenosive infekcije, uklju;uju’i HIV.

PLANIRANJE RA}ANJA

Što je majka mla]a, ve’i je rizik za nju i njenu bebu. Rizici vezani za trudno’u i ra]anje kod adolescentkinja izme]u 15 i 19 godina starosti takvi su da dovode do oko 70 000 smrtnih slu;ajeva godišnje. Za adolescentkinje ispod 15 godina starosti ovi rizici znatno su ve’i. Kod djevoj;ica koje ra]aju prije 15. godine starosti pet puta je ve'a vjerovatno’a da ’e umrijeti na poro]aju nego kod žena u dvadesetim godinama.

DODATNE INFORMACIJE

Dodatne informacije 5

Nutrition and Growth

Rizik od smrti novoro]en;eta i bebe zna;ajno raste ukoliko se ne pravi razmak izme]u poro]aja; ve’a je vjerovatno’a da se beba rodi prerano i sa nedovoljnom težinom. Kod beba koje se rode neuhranjene manja je vjerovatno’a da ’e se dobro razvijati, ve’a je vjerovatno’a da 'e se razboljeti i ;etiri puta ve’a vjerovatno’a da ’e umrijeti tokom prve godine života, nego kod beba s normalnom težinom.

Jedna od prijetnji po zdravlje i rast djeteta ispod dvije godine starosti jeste ro]enje brata ili sestre. Dojenje starijeg djeteta može se prekinuti, a majka ima manje vremena da sprema hranu djetetu i pruži potrebnu njegu i pažnju.

Kad god da nova beba stigne u porodicu, važno je da otac pomaže majci u poslovima oko bebe i ostale djece. I majke i o;evi, kao i ostali njegovatelji, moraju pružati jednaku pažnju i njegu i djevoj;icama i dje;acima.

Tijelu majke potrebno je vrijeme da bi se potpuno oporavilo od trudno’e i poro]aja. Ona mora povratiti svoje zdravlje, re\im ishrane i energiju prije nego što opet ostane u drugom stanju.

Ukoliko žena doživi poba;aj ili abortus, trebalo bi da sa;eka najmanje šest mjeseci prije nego što opet ostane u drugom stanju, kako bi smanjila rizik za sebe i svoju bebu.

Da bi zaštitili zdravlje svojih porodica, i muškarci i žene moraju biti svjesni zna;aja: l

pauze od dvije godine izme]u ra]anja najmla]eg djeteta i po;etka sljede’e trudno’e;

l

potrebe da se ograni;i broj trudno’a.

KLJU:NA PORUKA

3.

Zdravstveni rizici trudno’e i ra]anja pove’avaju se ukoliko je žena imala veliki broj trudno’a.

DODATNE INFORMACIJE

Tijelo žene lako može postati iscrpljeno ;estim trudno’ama, ra]anjem i nošenjem male djece. Nakon velikog broja trudno’a, žena se suo;ava s ve’im rizikom od ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su anemija i krvarenje.

6 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

4.

Usluge planiranja porodice obezbje]uju ženama i mu[karcima reproduktivne dobi znanja i sredstva potrebna da planiraju kada ’e imati djecu, koliko ’e djece imati i u kom razmaku te kada ’e prestati s ra]anjem. Postoje mnoge bezbjedne, djelotvorne i prihvatljive metode planiranja trudno’e, kao i njenog izbjegavanja.

PLANIRANJE RA}ANJA

KLJU:NA PORUKA

DODATNE INFORMACIJE

Obu;eni zdravstveni radnici i klinike trebalo bi i da adolescentkinjama i adolescentima obezbijede informacije o reproduktivnom zdravlju i uslugama planiranja porodice, koje: uzimaju u obzir potrebe adolescenata;

l

usmjerene su na to da im pomognu da razviju vještine donošenja zdravih i odgovornih odluka koje se ti;u njihovih života.

Potrebno je razviti posebne na;ine informisanja djevojaka i trudnica adolescentkinja, kako bi im se pružila podrška koja može uklju;ivati savjetovanje, kontraceptivna sredstva, kao i pretporo]ajne i postporo]ajne usluge. Trudnim adolescentkinjama potrebna je posebna pažnja i ;eš’e posjete klinikama za pretporo]ajnu i postporo]ajnu njegu.

Child Development and Early Learning

l

Safe Motherhood

Obu;eni zdravstveni radnici i klinike treba da ponude informacije i savjete kako bi osnažili žene da odlu;e o planiranju porodice, ali i pomogli ženama i muškarcima da se opredijele za metod planiranja porodice koji je bezbjedan, pogodan, djelotvoran i finansijski prihvatljiv.

Dje;aci adolescenti i muškarci mogu odigrati klju;nu ulogu u spre;avanju neplaniranih (neželjenih) trudno’a. Važno je da imaju pristup informacijama i uslugama vezanim za seksualno i reproduktivno zdravlje.

Breastfeeding

Što je stepen formalnog obrazovanja adolescentkinje ili zrele žene ve'i, ve’a je vjerovatno’a da ’e koristiti pouzdane metode planiranja porodice, odložiti brak i ra]anje, biti u boljoj ekonomskoj poziciji i da 'e njena djeca biti malobrojnija, ali zdravija. Samim tim, [kolovanje djevoj;ica veoma je važno za zdravlje i majke i djeteta, pored svih drugih koristi koje obrazovanje donosi.

Me]u raznovrsnim metodama kontracepcije, samo kondomi pružaju pouzdanu zaštitu od trudno’e i seksualno prenosivih infekcija, uklju;uju’i HIV.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 7

Od presudnog je zna;aja da dje;aci u adolescentnoj dobi, kao i mladi ljudi i zreli muškarci, budu svjesni svoje odgovornosti u vezi sa koriš’enjem kondoma. Djevoj;ice i dje;aci u adolescenti, bilo da su u braku ili ne, moraju znati da kondom obezbje]uje dvostruku zaštitu, a uz to biti upoznati i s drugim vrstama kontracepcije (koriš’enje dvije metode kontracepcije istovremeno) kako bi se izbjegla trudno’a i sprije;ile seksualno prenosive infekcije, uklju;uju’i HIV. U nekim državama veliki broj smrtnih slu;ajeva me]u adolescentkinjama vezuje se za abortus. Adolescentkinje, mlade žene i njihovi partneri moraju dobiti informacije o spre;avanju trudno’e i rizicima koje abortus nosi.

Majka koja tokom prvih šest mjeseci njenog života bebu hrani isklju;ivo svojim mlijekom, na zahtjev, i danju i no’u, može time odložiti povratak menstrualnog ciklusa i pomo’i u spre;avanju trudno’e. Mala je šansa da ta žena ostane u drugom stanju prije nego što joj se vrati menstrualni ciklus: rizik je ispod dva odsto, što je otprilike isti rizik kao i kod drugih metoda planiranja porodice. Me]utim, ovaj se rizik pove’ava nakon šest mjeseci.

8 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

5.

I mu[karci i žene, uklju;uju’i i adolescente, odgovorni su za planiranje porodice. Oba partnera moraju znati koje su koristi po zdravlje od planiranja porodice i koje su im mogu’nosti na raspolaganju.

DODATNE INFORMACIJE

Informacije se mogu dobiti od ljekara, medicinske sestre, babice, centra za maj;instvo ili klinike za planiranje porodice. U nekim mjestima i profesori/ nastavnici, organizacije mladih ili organizacije žena tako]e pružaju takve informacije.

Safe Motherhood

Muškarci i žene, uklju;uju’i i adolescente, moraju preuzeti odgovornost za spre;avanje neplanirane trudno’e. Oni moraju potražiti savjet i imati pristup informacijama koje pružaju obu;eni zdravstveni radnici, kako u vezi s razli;itim metodama kontracepcije tako i sa koristima planiranja porodice.

PLANIRANJE RA}ANJA

KLJU:NA PORUKA

Child Development and Early Learning Breastfeeding Nutrition and Growth

Dodatne informacije 9

macije r o f n i i t jenjiva macijama o m z a r važno ladu s infor e j o t [ Za i u sk t a p u t i pos

/Ris a Gora EF Crn © UNIC

to Bo\o

vi’

i u v t s n i r e a t t A e : M n e m } o o n r r o sigu lju nov zdrav

S

Svake godine, oko tri miliona beba su mrtvoro]ene, a najnoviji raspolo\ivi podaci, iz 2004. godine, govore da 3,7 miliona beba umire ubrzo po ro]enju ili u toku prvog mjeseca života. Loše zdravlje majke, uklju;uju’i i oboljenja koja se prije ili tokom trudno’e ne lije;e kako treba, ;esto doprinose smrtnosti novoro]en;adi, prijevremenom ro]enju beba i/ili ra]anju neuhranjene djece, što može uzrokovati dalje komplikacije.

Trudnice i njihovi partneri koji su HIV pozitivni, ili misle da su možda inficirani, treba da konsultuju stru;nog zdravstvenog radnika radi savjetovanja o smanjenju rizika od inficiranja bebe tokom trudno’e, poro]aja i dojenja, kao i o tome kako da sami njeguju svoju bebu.

Vlade ve’ine zemalja ratifikovale su Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama. Neke su države ratifikovale i me]unarodne sporazume o zaštiti materinstva, a ve’ina je usvojila i zakone u ovoj oblasti. Ovi me]unarodni sporazumi, koji brane prava žena, podrazumijevaju i zakonsku obavezu da se trudnicama i majkama obezbijede zdravstvene usluge i zaštita na radnom mjestu.

Uvod 11

Nutrition and Growth

Mnoge žene, uklju;uju’i i adolescentkinje, imaju poteško’a u nastojanju da do]u do kvalitetnih zdravstvenih usluga - zbog siromaštva, udaljenosti, nedostatka informacija, neadekvatnih službi ili specifi;nosti kulture kojoj pripadaju. Vlade i lokalne vlasti dužne su, uz podršku nevladinih organizacija i organizacija koje djeluju u lokalnoj zajednici, da riješe ova pitanja, kako bi ženama osigurali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, koja im je potrebna i na koju one i njihova novoro]en;ad imaju pravo.

Breastfeeding

Vlade su dužne da osiguraju da svaka žena tokom trudno’e ima pristup kvalitetnoj njezi, uklju;uju’i: pretporo]ajne i postporo]ajne usluge; stru;no lice koje ’e pomo’i prilikom poro]aja; posebnu njegu i službe na koje se upu’uje u slu;aju ozbiljnih problema; zaštitu na radnom mjestu.

Child Development and Early Learning

Rizici koje nosi poro]aj za majku i njenu bebu mogu se u velikoj mjeri smanjiti ukoliko: (1) žena je zdrava i dobro uhranjena prije nego što ostane u drugom stanju; (2) ima redovnu njegu, koju pruža stru;ni zdravstveni radnik i to najmanje ;etiri puta tokom svake trudno’e; (3) poro]aj se odvija uz pomo’ stru;nog lica, kao što je doktor, medicinska sestra ili babica; (4) ona i njena beba imaju pristup specijalizovanoj njezi u slu;aju komplikacija; i (5) ona i njena beba redovno se kontrolišu tokom prva 24 ;asa po poro]aju, tokom prve nedjelje i šest nedjelja nakon poro]aja.

SIGURNO MAterinstvo I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

vaka trudnica nada se zdravoj bebi i trudno’i bez komplikacija. Me]utim, svakoga dana oko 1500 zrelih žena i adolescentkinja umire od problema vezanih za trudno’u i poro]aj. Svake godine, oko 10 miliona adolescentkinja doživi komplikacije tokom trudno’e i mnoge od njih rezultiraju infekcijama ili ozbiljnim invaliditetom pordilja i/ili njihove djece.

KE:

PORU lna a k o NE l i : odica ao

i u v t s p a n Šta i m a i r t a c i e e n d t : e a n zaj e m } m o o r n o r v sigu vlju no a r d z

or KLJU p a k a sv

a zn d o v ra

1.

Djevoj;ice koje su obrazovane i zdrave i koje se tokom djetinjstva i adolescencije pravilno hrane imaju ve’u vjerovatno’u da dobiju zdrave bebe i bezbjedno pro]u kroz trudno’u i poro]aj - ukoliko do trudno’e do]e nakon 18. godine starosti.

2.

3.

Svaka je trudno’a specifi;na. Sve trudnice moraju obaviti barem ;etiri posjete ljekaru tokom trudno’e, kako bi osigurale bezbjednu i zdravu trudno’u. Trudnice i njihove porodice moraju znati da prepoznaju znake poro]aja i signale koji upozoravaju na komplikacije u trudno’i. Potrebno je da imaju plan i da znaju kome da se obrate kako bi dobili stru;nu pomo’ pri poro]aju i hitnu pomo’ i njegu u slu;aju problema.

4.

Ro]enje djetata je klju;ni doga]aj - i za majku i za njenu bebu. Svaka trudnica prilikom poro]aja mora imati obezbije]enu pomo’ obu;enog lica, kao što je babica, doktor ili medicinska sestra kao i pravovremeni pristup specijalizovanoj njezi ukoliko se jave neke komplikacije.

5.

Postporo]ajna pravilna njega majke i djeteta smanjuje rizik od komplikacija i podržava majke i o;eve, kao i druge njegovatelje, u naporima da svojoj bebi obezbijede zdrav po;etak života. Majka i dijete moraju se redovno kontrolisati tokom prva 24 ;asa nakon poro]aja, tokom prve nedjelje i šest nedjelja nakon poro]aja. Ukoliko se jave komplikacije, potrebne su ;eš’e kontrole.

izici po majku i bebu u vezi s ra]anjem mogu se zna;ajno smanjiti ukoliko je R žena zdrava i ukoliko se dobro hranila prije trudno’e. Tokom trudno’e i dojenja, svim ženama potreban je: ve’i broj hranljivih obroka, ve’a koli;ina hrane i više odmora nego što je to uobi;ajeno; folna kiselina s gvož]em ili dodaci ishrani u vidu višestrukih mikronutrijenata (;ak i ukoliko konzumiraju bogatiju hranu) kao i jodizovana so, kako bi se osigurao pravilan mentalni razvoj njihovih beba.

12 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

9.

Na radnom mjestu trudnice i majke moraju biti zašti’ene od diskriminacije i izloženosti rizicima po zdravlje kao i dobiti dovoljno vremena da doje odnosno ispumpaju svoje mlijeko.

Nasilje nad ženama u ve’ini zajednica predstavlja ozbiljan problem za javno zdravlje. Kada je žena u drugom stanju, nasilje je jako opasno i za nju i za njenu trudno’u; pove’ava se rizik od poba;aja, prijevremenog poro]aja i male poro]ajne težine bebe.

Svaka žena ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu njegu, posebno trudnice i porodilje. Zdravstveni radnici moraju biti kompetentni i senzibilni na kulturne osobenosti datog okruženja i postupati s poštovanjem prema svim ženama, uklju;uju’i i adolescentkinje.

Breastfeeding

10.

11.

Žene bi trebalo da imaju pravo na porodiljsko odsustvo, zaštitu radnog mjesta, zdravstvenu zaštitu i, ako je to mogu’e, podršku u novcu.

Child Development and Early Learning

7.

8.

Pušenje, alkohol, droga, otrovi i zaga]iva;i posebno su štetni za trudnice, fetus u razvoju, bebe i manju djecu.

SIGURNO MAterinSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

6.

Zdrava majka, bezbjedan poro]aj, osnovna njega i pažnja posve’ena novoro]en;etu, porodica koja pokazuje ljubav prema djetetu i ;isto okruženje u ku’i zna;ajno doprinose zdravlju i opstanku novoro]en;eta.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 13

I Do A ET TERINSTVO : A M }EN SIGURNO NOVORO VLJE ZDRA datne

je

aci m r o f n i

KLJU:NA PORUKA

1.

Djevoj;ice koje su obrazovane i zdrave i koje se tokom djetinjstva i adolescencije pravilno hrane imaju ve’u vjerovatno’u da dobiju zdrave bebe i bezbjedno pro]u kroz trudno’u i poro]aj - ukoliko do trudno’e do]e nakon 18. godine starosti.

DODATNE INFORMACIJE

Djevoj;ice s ve’im stepenom formalnog obrazovanja u boljoj su prilici da ostvare puni potencijal u životu. One više znaju o zdravstvenoj zaštiti i manja je vjerovatno’a da ’e u ranoj mladosti ostati u drugom stanju. Ve’a je vjerovatno’a da ’e kasnije u’i u brak, imati manji broj trudno’a, bolje planirati razmak izme]u njih te da ’e tražiti pretporo]ajnu i postporo]ajnu njegu. Procjenjuje se da svaka dodatna godina obrazovanja mo\e sprije;iti dva smrtna slu;aja majki na 1000 žena.

Zdrav rast i razvoj djevoj;ice u periodu adolescencije predstavlja zna;ajnu pripremu za zdrave trudno’e tokom reproduktivnog perioda njenog života.

Pored obrazovanja i zdravstvene zaštite, djevoj;icama je potrebna adekvatna ishrana u periodu djetinjstva i adolescencije, kako bi se preduprijedili i smanjili problemi tokom trudno’e i poro]aja. Adekvatna ishrana obuhvata jodizovanu so i hranu bogatu osnovnim mineralima i vitaminima, kao što su grašak i druge zrnaste biljke, žitarice, zeleno, crveno, žuto i narandžasto povr’e i vo’e. Kada god je to mogu’e, u ishranu treba uklju;iti mlijeko ili ostale mlije;ne proizvode, jaja, ribu, piletinu i meso.

14 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Kod djevoj;ica koje završe školu ve’a je vjerovatno’a da ’e se brak i ra]anje dogoditi kasnije. Rana trudno’a može imati ozbiljne posljedice po adolescente ispod 18 godina starosti, a posebno je rizi;na za one ispod 15 godina starosti. Adolescentkinje i njihove bebe izložene su mnogo ve’em riziku od komplikacija i smrti.

Obrezivanje genitalija kod djevoj;ica i žena može uzrokovati teške vaginalne i urinarne infekcije, koje mogu dovesti do steriliteta ili smrti. Ova praksa može uzrokovati i opasne komplikacije prilikom poro]aja.

Programi za zdravstvene radnike i programi s lokalnom zajednicom mogu pomo’i da se pove’a informisanost o štetnom ponašanju i o tome koliko je za zdravlje i dobrobit adolescenata va\no da odlože brak i trudno’u.

KLJU:NA PORUKA

2.

Rizici po majku i bebu u vezi s ra]anjem mogu se zna;ajno smanjiti ukoliko je žena zdrava i ukoliko se dobro hranila prije trudno’e. Tokom trudno’e i dojenja, svim ženama potreban je: ve’i broj hranljivih obroka, ve’a koli;ina hrane i vi[e odmora nego [to je to uobi;ajeno; folna kiselina s gvož]em ili dodaci ishrani u vidu vi[estrukih mikronutrijenata (;ak i ukoliko konzumiraju bogatiju hranu) i jodizovana so, kako bi se osigurao pravilan mentalni razvoj njihovih beba.

Adolescentkinje, žene, trudnice i porodilje moraju dobiti najbolju raspoloživu hranu: mlijeko, svježe vo’e i povr’e, meso, ribu, jaja, žitarice, grašak i pasulj.

Sve te vrste hrane poželjno je jesti u trudno’i i tokom dojenja.

Nakon poro]aja, ženama su i dalje potrebni hranljivi obroci, ve’a koli;ina hrane i više odmora. Majke koje doje moraju unijeti oko 500 dodatnih kalorija dnevno, što je ekvivalentno jednom dodatnom obroku.

Dodatne informacije 15

Nutrition and Growth

Žene ’e se osje’ati snažnijima i biti zdravije u trudno’i ukoliko uzimaju hranljive obroke, konzumiraju ve’e koli;ine hranljivih sastojaka i odmaraju se više nego što je uobi;ajeno. Hranljive namirnice bogate gvož]em, vitaminom A i folnom kiselinom su: meso, riba, jaja, zeleno lisnato povr’e, narandžasto i žuto vo’e i povr’e i dr.

Breastfeeding

DODATNE INFORMACIJE

Child Development and Early Learning

Porodice moraju biti svjesne visokih rizika preuranjene trudno’e. Ako se adolescentkinja uda i/ili ostane u drugom stanju, njena porodica treba da je podrži i da se postara da dobije zdravstvene usluge koje su joj potrebne.

SIGURNO MAteriNSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

Važno je osnažiti djevoj;ice kako bi izbjegle preuranjenu trudno’u, informisati i djevoj;ice i dje;ake o rizicima takve trudno’e, kao i od seksualno prenosivih infekcija, uklju;uju’i HIV. Oni moraju razviti sposobnost da donose odluke o zdravom životu kojima ’e podržati ravnopravnost i poštovanje u me]usobnim odnosima.

Tokom pretporo]ajnih pregleda, stru;no zdravstveno lice trudnici može preporu;iti folnu kiselinu kao dodatak ishrani, ili druge dodatke s višestrukim mikronutrijentima, kako bi se sprije;ila, odnosno lije;ila anemija. Malarija ili infekcija rudarskom glistom mogu se lije;iti, ako je potrebno. Zdravstveni radnik može provjeriti kod trudnice no’no sljepilo i, ako je potrebno, prepisati adekvatnu dozu vitamina A, što doprinosi zdravom razvoju fetusa.

Ukoliko trudnica misli ili podozrijeva da ima anemiju, malariju ili rudarsku glistu, trebalo bi da konsultuje obu;enog zdravstvenog radnika.

So koja se konzumira u ishrani treba da bude jodirana. Jod u ishrani trudnice i malog djeteta posebno je važan za zdrav razvoj dje;jeg mozga. Guša, oteklina na prednjoj strani vrata, jasan je znak da tijelo ne dobija dovoljno joda.

Ishrana koja oskudijeva s jodom posebno je štetna tokom prvih faza trudno’e i u ranom djetinjstvu. Žene ;ija se ishrana odlikuje nedostatkom joda ve’u vjerovatno’u da ’e roditi dijete s mentalnim ili fizi;kim invaliditetom. Ozbiljan nedostatak joda može izazvati kretenizam (zaustavljeni fizi;ki ili mentalni rast), mrtvoro]eno dijete, poba;a, a dovodi i od ve’eg rizika smrtnosti kod novoro]en;eta.

KLJU:NA PORUKA

3.

Svaka je trudno’a specifi;na. Sve trudnice moraju obaviti barem ;etiri posjete ljekaru tokom trudno’e, kako bi osigurale bezbjednu i zdravu trudno’u.

Trudnice i njihove porodice moraju znati da prepoznaju znake poro]aja i signale koji upozoravaju na komplikacije u trudno’i. Potrebno je da imaju plan i kome da se obrate kako bi dobili stru;nu pomo’ pri poro]aju i hitnu pomo’ i njegu u slu;aju problema.

DODATNE INFORMACIJE

Kada mlada žena postane seksualno aktivna, potrebne su joj informacije o trudno’i i rizicima od seksualno prenosivih infekcija, uklju;uju’i HIV. Ona bi trebalo da zna kako da prepozna rane simptome trudno’e. Ako ostane u drugom stanju, mora dobiti podršku kako bi ve’ u ranoj fazi trudno’e imala ljekarsku njegu i to onu koju pruža obu;eni zdravstveni radnik. Trebalo bi da sazna nešto o normalnim fazama trudno’e i kako da u toku predstoje’eg perioda sa;uva svoje i zdravlje svoje bebe. Ona mora znati i koji su znaci upozorenja na ozbiljne komplikacije u trudno’i.

Tokom svake trudno’e, trudnica mora barem ;etiri puta posjetiti obu;enog zdravstvenog radnika. Prva kontrola treba da bude što ranije, a idealno bi bilo u prva tri mjeseca (u prvom trimestru) trudno’e. Ostale tri kontrole trebalo bi rasporediti tako da se obave u unaprijed predvi]enim terminima tokom preostalog perioda trudno’e.

16 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Da bi se osigurala bezbjedna i zdrava trudno’a, obu;eni zdravstveni radnik ili babica treba da:

ll

provjere da li je kod trudnice prisutna anemija i daju joj folnu kiselinu kao dodatak ishrani i osiguraju da žena razumije koliko je važno da uzima dodatke ishrani i objasne joj nus-pojave, uklju;uju’i zatvor i mu;ninu;

ll

kontrolišu trudnicu na no’no sljepilo, kako bi utvrdili da li joj je potrebno prepisati vitamin A; ukoliko je neophodno, prepi[u vitamin A radi zaštite majke i zdravog razvoja fetusa;

ll

revidiraju status vakcinacije majke protiv tetanusa i daju dozu koja je potrebna da bi se zaštitila i majka i njena novoro]ena beba;

ll

podstaknu sve trudnice da u pripremi hrane koriste isklju;ivo jodiranu so, kako bi doprinijele u zaštiti djece od mentalnog i fizi;kog invaliditeta i zaštitile sebe od guše;

ll

podstaknu sve trudnice da uzimaju hranljivije obroke, s pove’anom koli;inom hrane i dužim periodima odmora nego što je uobi;ajeno;

ll

propišu tablete protiv malarije i preporu;e koriš’enje mreža za komarce tretiranih insekticidima, gdje je to potrebno;

ll

propišu lijek za osloba]anje od rudarskog crva, ako je to potrebno, i to od drugog trimestra nadalje, kako bi se smanjila opasnost od neuhranjenosti pri poro]aju;

ll

pripreme majku i oca za iskustvo roditeljstva i njegu novoro]en;eta; posavjetuju majku o dojenju i sopstvenoj njezi, a ocu daju smjernice o tome kako on može pomo’i;

ll

posavjetuju trudnicu (i njenu porodicu) o tome gdje bi trebalo da se porodi i kako da dobije pomo’ u slu;aju da se komplikacije jave prije, tokom ro]enja djeteta ili odmah po poro]aju;

ll

osiguraju informacije i kontakte organizacija koje djeluju u lokalnoj zajednici koje pružaju podršku i štite trudnice u slu;ajevima nasilja;

ll

posavjetuju ih kako da izbjegnu seksualno prenosive bolesti, uklju;uju’i HIV;

ll

provjere da li kod trudnice postoji neka infekcija, posebno infekcija urinarnog trakta i seksualno prenosive infekcije, uklju;uju’i HIV; u slu;aju da postoji, treba da ih lije;e adekvatnim ljekovima;

ll

obezbijede dobrovoljno i povjerljivo testiranje na HIV kao i savjetodavne usluge.

Dodatne informacije 17

Nutrition and Growth

provjere da li postoji visok krvni pritisak, koji može biti opasan i po majku i po dijete;

Breastfeeding

ll

Child Development and Early Learning

trudnici daju informacije o promjenama do kojih dolazi u njenom organizmu;

SIGURNO MAteriNSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

ll

Trudnica koja je HIV pozitivna treba da konsultuje obu;enog zdravstvenog radnika kako da smanji rizik od inficiranja bebe tokom trudno’e, poro]aja i dojenja i kako da njeguje sebe i bebu. Trudnica koja misli da je možda zaražena HIV-om mora imati podršku da se testira i da dobije savjete. Budu’i otac bi tako]e trebalo da se testira i da dobije odgovaraju’e savjete (za dodatne informacije pogledajte poglavlje o HIV-u).

Svaka trudnica, ali i njena porodica, mora znati koji su rizici od trudno’e i ra]anja. Oni tako]e moraju biti sposobni da prepoznaju znake upozorenja.

Preporu;ljivo je da se žena pora]a u objektu u kojem postoji obu;eno lice za pomo’ pri poro]aju, s obzirom na to da su komplikacije nepredvidljive. Za neke žene to je od posebnog zna;aja, jer je mogu’nost pojave komplikacija ve’a: ll

ukoliko imaju manje od 18, odnosno više od 35 godina starosti;

ll

ukoliko su ra]ale prije manje od dvije godine;

ll

ukoliko su ve’ imale nekoliko trudno’a;

ll

ukoliko su ranije imale prijevremeni poro]aj ili rodile bebu ;ija je težina bila ispod dva kilograma na ro]enju;

ll

ukoliko su ranije imale teške poro]aje ili carski rez;

ll

ukoliko su imale poba;aj ili rodile mrtvoro]eno dijete;

ll

ukoliko imaju manje od 38 kilograma težine;

ll

ukoliko su niže od 1,5 metra;

ll

ukoliko su bile podvrgnute infibulaciji ili obrezivanju;

ll

ukoliko imaju HIV ili druge seksualno prenosive infekcije.

Trudnica treba da dobije podršku kako bi prepoznala znake poro]aja i znala kada je vrijeme da traži pomo’ obu;enog lica pri poro]aju.

Simptomi poro]aja mogu biti: ll

bolne kontrakcije na svakih 20 minuta ili u manjim razmacima;

ll

pucanje vodenjaka;

ll

krvavi, ljepljivi iscjedak.

Znaci upozorenja tokom trudno’e su: ll

anemija (simptomi uklju;uju bljedilo jezika i unutrašnjosti kapaka, umor i kratak dah);

ll

neuobi;ajeno oticanje nogu, ruku ili lica;

ll

smanjena ili nikakva pokretljivost fetusa.

18 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Znaci da je hitno potrebna pomo’ obuhvataju i sljede’e: krvavi tragovi ili krvarenje iz vagine;

ll

teške glavobolje, zamagljen vid;

ll

konvulzije (gr;enje);

ll

jak bol u abdomenu;

ll

groznica i slabost;

ll

ubrzano ili otežano disanje;

ll

poro]ajni bolovi koji traju duže od 12 sati.

Tokom kontrola u trudno’i, trudnica i njena porodica treba da dobiju podr[ku u pripremi za poro]aj i mogu’e komplikacije, kroz izradu plana koji navodi: gdje ’e se žena poroditi i gdje treba da ode ukoliko se jave komplikacije;

ll

ko ’e i’i s njom;

ll

kako ’e tamo sti’i;

ll

šta sve treba da ponese za sebe i bebu;

ll

koliki su troškovi i kako ’e ih platiti;

ll

ko ’e pomo’i u brizi za njenu porodicu dok je ona odsutna;

ll

ko može donirati krv, ako bude potrebno.

S obzirom na to da se uslovi mogu promijeniti, plan poro]aja u slu;aju mogu’ih komplikacija treba ažurirati kako trudno’a bude napredovala nakon svake posjete centru za roditeljstvo.

Svaka trudnica treba da ima pristup porodilištu ili bolnici prilikom poro]aja. To je posebno važno ukoliko su žena i njena porodica svjesni da ’e poro]aj vjerovatno biti težak. U nekim slu;ajevima, kada postoji velika udaljenost i/ili se o;ekuje rizi;an poro]aj, možda je bolje da se budu’a majka preseli bliže porodilištu ili bolnici kada se poro]ajni termin primakne, kako bi bila nadomak zdravstvenih službi.

Dodatne informacije 19

Nutrition and Growth

Zdravstveni radnici, porodice i lokalne zajednice posebnu pažnju moraju posvetiti trudnim adolescentkinjama, jer kod njih postoji ve’i rizik od komplikacija u trudno’i, a mogu’e je da u sopstvenoj porodici nemaju dovoljno uticaja da donose odluke ili da zatraže pomo’.

Breastfeeding

Plan pružanja pomo’i u hitnim slu;ajevima (u slu;aju komplikacija) treba da obuhvati lokaciju najbližeg porodilišta ili bolnice i neophodne resurse da bi žena tamo stigla što prije, u bilo koje doba dana ili no’i.

Child Development and Early Learning

ll

SIGURNO MAterINSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

ll

KLJU:NA PORUKA

4.

Ro]enje djeteta je klju;ni doga]aj - i za majku i za njenu bebu. Svaka trudnica mora imati obezbije]enu pomo’ stru;nog lica, kao [to je babica, doktor ili medicinska sestra, kao i pravovremeni pristup specijalizovanoj njezi ukoliko se jave neke komplikacije.

DODATNE INFORMACIJE

Svaka trudno’a zavre]uje pažnju jer uvijek postoje rizici da nešto može da se iskomplikuje - kod majke, bebe ili kod oboje. Mnoge opasnosti, bolesti ili ;ak smrt mogu se izbje’i ukoliko se žena pora]a uz pomo’ stru;nog lica, kao što je ljekar, medicinska sestra ili babica, ako i barem ;etiri puta tokom trudno’e ode na kontrolu kod zdravstvenog radnika.

Ukoliko se poro]aj obavlja u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi, uz pomo’ stru;nog lica koje ’e redovno provjeravati stanje majke i bebe tokom 24 ;asa nakon poro]aja, vjerovatno’a da se majka ili beba razbole ili umru znatno je manja.

Kada je trudnica spremna za poro]aj, treba je podsta’i da odabere pratioca koji ’e je odvesti da se porodi i podržavati je u toku i nakon poro]aja. Pratilac može pomo’i ženi uzimanju hrane i pi’a, podsta’i je da koristi tehnike disanja definisane za razli;ite faze poro]aja i obezbijediti pomo’ u slu;aju bolova i neprijatnosti - po potrebi i u skladu sa savjetom stru;nog lica.

Tokom poro]aja i neposredno nakon njega, stru;no lice koje prisustvuje poro]aju treba da: ll

ocijeni i prati razvoj poro]aja i obrati pažnju na znake opasnosti koji pokazuju da je pomo’ potrebna odmah;

ll

posavjetuje ženu i njenu porodicu ukoliko je potrebna specijalizovana pomo’ i ukoliko je neophodan odlazak u bolnicu ili u porodilište;

ll

smanji rizik od infekcije, tako što ’e voditi ra;una da su ruke, instrumenti i poro]ajna zona ;isti, kao i koriš’enjem rukavica u prikladnim trenucima;

ll

podstakne ženu da hoda tokom prve faze poro]aja i podrži njen izbor stava/položaja pri poro]aju;

ll

pomogne u raznim fazama poro]aja i ra]anja djeteta;

ll

prekine pup;anu vrpcu u prikladnom trenutku i pobrine se za nju;

ll

njeguje bebu i vodi ra;una da je bebi toplo nakon poro]aja;

ll

uputi majku da bebu stavi na grudi odmah nakon poro]aja radi uspostavljanja kontakta koža-na-kožu, kao i da otpo;ne s dojenjem brzo po poro]aju;

ll

u;estvuje u bezbjednom izbacivanju posteljice (placente) i brine o majci nakon ro]enja bebe;

20 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

ll

pregleda i izmjeri težinu bebe i stavi preporu;ene kapi bebi u o;i, kako bi se sprije;ilo sljepilo i infekcija;

ll

pomogne u slu;aju zdravstvenih problema novoro]en;eta i uputi ili odvede bebu s majkom u prikladnu zdravstvenu ustanovu, ako je to neophodno.

KLJU:NA PORUKA

Postporo]ajna njega majke i djeteta smanjuje rizik od komplikacija i podržava majke i o;eve, kao i druge njegovatelje, u naporima da obezbijede svojoj bebi zdrav po;etak života. Majka i dijete moraju se redovno kontrolisati tokom prvih 24 ;asa nakon poro]aja, tokom prve nedjelje i [est nedjelja nakon poro]aja.

Ukoliko se jave komplikacije, potrebne su ;e[’e kontrole.

DODATNE INFORMACIJE

Postporo]ajna njega, uz pomo’ stru;nog lica, izuzetno je važna da bi se osigurao opstanak i zdravlje majke i njenog novoro]en;eta. Novoro]ene bebe su posebno ranjive/osjetljive prvih sati nakon poro]aja, u toku prve nedjelje, ali i prvih mjeseci \ivota.

ll

posavjetuje i podrži majku da nastavi da doji bebu;

ll

posavjetuje nove roditelje kako da sprije;e ili odlože sljede’u trudno’u;

ll

posavjetuje majku o ishrani, odmoru, higijeni, vakcinaciji; u oblastima gdje ima malarije, o spavanju ispod mreže za komarce tretirane insekticidima, redovnoj kontroli zdravstvenog stanja i kako da se brine za sebe i bebu;

ll

posavjetuje oca da razumije i pomogne u zadovoljavanju ovih potreba majke i djeteta;

ll

objasni potencijalne znake opasnosti za majku i bebu;

ll

podrži majku, oca i cijelu porodicu u definisanju plana za hitni slu;aj, ukoliko se jave komplikacije;

ll

informiše majke i o;eve o seksualno prenosivim infekcijama, uklju;uju’i HIV, a ako su inficirani HIV-om, posavjetuje ih kako da se brinu o sebi i svom djetetu i kako da obezbijede dojenje na na;in koji ’e smanjiti rizik da se dijete inficira;

ll

posavjetuje majku koja je HIV pozitivna i njenog partnera, kako bi bili informisani kada odlu;uju o budu’im trudno’ama i metodama kontracepcije (za dodatne informacije vidi poglavlje o HIV-u);

ll

zakaže narednu kontrolu za majku i njenu bebu.

Dodatne informacije 21

Nutrition and Growth

redovno provjerava zdravlje majke i bebe tokom 24 ;asa nakon poro]aja, tokom prve nedjelje i šest nedjelja poslije poro]aja;

Breastfeeding

ll

Child Development and Early Learning

Nakon poro]aja, stru;no lice koje pomaže pri poro]aju treba da:

SIGURNO MAteriNSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

5.

Ako majka i/ili dijete imaju komplikacije, stru;no lice koje pomaže pri poro]aju treba da: ll

objasni majci sve komplikacije koje su imali ona ili beba, informiše je kako su lije;eni i kako bi trebalo dalje da brine o sebi i bebi kod ku’e;

ll

majci preda ljekove, ako je neophodno, kao i da je uputi kako, kada i koliko dugo da ih koristi;

ll

identifikuje i realizuje propuštenu vakcinaciju majke, uklju;uju’i i vakcinu protiv tetanusa;

ll

posavjetuje majku i oca, ili druge njegovatelje, o tome kako da se na najbolji na;in brinu o svojoj bebi, ako je ranije ro]ena ili je premala, odnosno ako ima posebne potrebe;

ll

zakaže ;este kontrolne preglede, radi ocjene zdravlja majke i njene bebe.

Prvi dani i nedjelje posebno su rizi;ni za bebe s malom poro]ajnom težinom. Ve’ina smrtnih slu;ajeva kod novoro]en;adi de[ava se kod beba s nedovoljom težinom. Mnoge od takvih beba moglu biti spa[ene uz postporo]ajnu njegu koju pruža stru;no lice, koje ’e: ll

pravovremeno identifikovati i tretirati znake opasnosti;

ll

obezbijediti dodatnu podršku dojenju, uklju;uju’i ispumpavanjem mlijeka i hranjenje iz ;aše;

ll

obezbijediti da je bebi toplo, tako što ’e pomo’i majci ili drugom njegovatelju da koristi kontakt koža-na-kožu, koji je poznat i kao metod „maj;inske njege kengura“;

ll

hitno uputiti bebu na tretman ukoliko ne može da sisa niti da prihvati mlijeko koje majka ispumpava.

KLJU:NA PORUKA

6.

Zdrava majka, bezbjedan poro]aj, osnovna njega i pažnja posve’ena novoro]en;etu, porodica koja pokazuje ljubav prema djetetu, kao i ;isto okruženje u ku’i, zna;ajno doprinose zdravlju i opstanku novoro]en;eta.

DODATNE INFORMACIJE

Novoro]ene bebe moraju biti pod stalnom njegom, moraju biti voljene, ;iste, utopljene i nahranjene. Majke i o;evi (ili drugi primarni njegovatelji) koji zadovolje osnovne potrebe djeteta doprinose stvaranju osnova za njegovo budu’e zdravlje, sre’u, rast, u;enje i razvoj.

22 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Novoro]en;e napreduje kada: majka, otac ili drugi primarni njegovatelj drži ga uz sebe i ;esto mazi;

ll

hrani se isklju;ivo maj;inim mlijekom tokom prvih šest mjeseci života, i to na zahtjev, najmanje osam puta u toku 24 ;asa - to doprinosi uspostavljanju emotivne veze izme]u novoro]en;eta i majke i ja;a bebin imunitet na infekcije;

ll

dobija ljubav i njegu, pažnju, ohrabrenje i podsticaj od ;lanova porodice, što bebi pomaže da brzo raste i u;i;

ll

utopljeno je, ;isto, osje’a se udobno i bezbjedno, redovno se presvla;i, a nakon hranjenja podi\e se da podrigne;

ll

njeguje se u ;istom okruženju, koje pomaže da se sprije;e infekcije;

ll

dobija kvalitetnu zdravstvenu njegu, uklju;uju’i redovne kontrole i pravovremenu vakcinaciju, kao i mjerenje težine radi nadziranja rasta.

Stru;no lice koje pomaže pri poro]aju treba da: odgovori na pitanja novih roditelja o njezi njihovog novoro]en;eta, a ta pitanja mogu biti vezana za dojenje, hranjenje adaptiranim mlijekom, vakcinaciju, kupanje bebe, interakciju s bebom, razvoj jezi;kih vještina, spavanje i sli;no;

ll

informiše nove roditelje o znacima opasnosti kod novoro]en;eta, koji zahtijevaju hitnu ljekarsku pomo’;

ll

pomogne majkama i o;evima da razviju plan za hitne intervencije, u slu;aju da se jave komplikacije kod bebe;

ll

preda roditeljima evidenciju s osnovnim informacijama o bebi prilikom ro]enja (težina, visina, vrijeme ro]enja);

ll

izda roditeljima potvrdu o ro]enju djeteta, kako bi ga upisali u mati;ne knjige.

Breastfeeding

Prijevremeno ro]ene bebe, bebe s malom težinom pri ro]enju, ili bebe s drugim posebnim potrebama, zahtijevaju posebnu njegu, ljubav i pažnju, kako bi se osigurao njihov opstanak i optimalan rast i razvoj.

Child Development and Early Learning

ll

SIGURNO MAterINSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

ll

Stru;no lice koje pomaže pri poro]aju može imati klju;nu ulogu u davanju instrukcija majci i ocu o tome kako da njeguju bebu s posebnim potrebama.

Dodatne informacije 23

Nutrition and Growth

Nekim bebama potrebna je dodatna njega na posebnom odjeljenju u bolnici, gdje ostaju sve dok se dovoljno ne razviju ili budu dovoljno dobro da mogu i’i ku’i s roditeljima. Ako beba još uvijek nije sposobna da sisa, majka može ispumpavati mlijeko i bezbjedno ga ;uvati; beba se može hraniti koriš’enjem sterilisane cjev;ice za hranjenje, odnosno uz pomo’ kašike ili šolje.

Briga za novoro]en;e donosi radost majci i ocu, ali i nervozu i umor, dok se prilago]avaju cjelodnevnoj njezi bebe. S obzirom na to da novoro]en;ad u potpunosti zavise od svojih roditelja, koji treba da zadovolje svaku potrebu djeteta, majke i o;evi moraju voditi ra;una i o sebi. Majke koje doje moraju jesti hranljivije obroke, a sve majke moraju se više odmarati. Otac može pružiti podršku majci dok doji, tako što ’e voditi ra;una o doma’instvu i o drugoj djeci ili tako što ’e paziti bebu dok se majka odmara.

KLJU:NA PORUKA

7.

Pu[enje, alkohol, droga, otrovi i zaga]iva;i posebno su [tetni za trudnice, fetus u razvoju, bebe i manju djecu.

DODATNE INFORMACIJE

Ako trudnica puši, ve’a je vjerovatno’a da ’e njeno dijete biti ro]eno s malom težinom. Tako]e, postoji ve’a vjerovatno’a da ’e dijete imati kašalj, prehlade, bol u grlu, upalu plu’a ili druge probleme s disanjem.

Trudnica rizikuje da ugrozi svoje zdravlje i zdravlje fetusa ukoliko pije alkohol ili koristi narkotike. Ove supstance mogu imati izrazito negativan uticaj na fizi;ki i mentalni razvoj djeteta. Budu’a majka treba da prestane da pije alkohol i/ili koristi drogu ;im isplanira trudno’u, odnosno posumnja da je trudna. Ukoliko ima problema da prestane s kori[’enjem ovih supstanci, trebalo bi da potraži ljekarski savjet i podršku stru;nog zdravstvenog radnika, doma zdravlja, odnosno organizacije specializovane za tu vrstu problema.

Trudnica ne bi trebalo da pije ljekove tokom trudno’e, osim ukoliko je to apsolutno neophodno i ako to propiše stru;ni zdravstveni radnik.

Da bi se osigurao adekvatan fizi;ki rast i mentalni razvoj djeteta, žene u reproduktivnoj dobi, trudnice, majke i mala djeca moraju biti zašti’eni od: duvanskog dima ili dima koji nastaje iz vatre koja se koristi za pripremu hrane; pesticida, herbicida i drugih otrova; zaga]uju’ih materija, kao što su olovo u vodi koja se prenosi cijevima, olovo iz izduvnih gasova iz automobila i iz nekih farbi.

Porodice i lokalne zajednice mogu pomo’i trudnicama, majkama i njihovoj djeci tako što ’e podržati okruženje bez dima i obezbijediti da oni ne udi[u štetni sekundarni duvanski dim. |ene reproduktivne dobi, trudnice i majke na radnom mjestu treba da budu za[ti’ene od izlaganja štetnom dimu, otrovima i zaga]uju’im materijama koje mogu uticati na njihovo zdravlje i zdravlje njihove djece.

24 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

8.

Nasilje nad ženama u ve’ini zajednica predstavlja ozbiljan problem za javno zdravlje. Kada je žena u drugom stanju, nasilje je jako opasno i za nju i za njenu trudno’u; pove’ava se rizik od poba;aja, prijevremenog poro]aja i male poro]ajne težine bebe.

DODATNE INFORMACIJE

KLJU:NA PORUKA

9.

Na radnom mjestu, trudnice i majke moraju biti za[ti’ene od diskriminacije i izloženosti rizicima po zdravlje, kao i da dobiti dovoljno vremena da doje, odnosno ispumpaju svoje mlijeko. Trebalo bi da imaju pravo na porodiljsko odsustvo, za[titu radnog mjesta, zdravstvenu za[titu i, ako je to mogu’e, podr[ku u novcu.

Child Development and Early Learning

Zdravstveni radnici, porodice i lokalne zajednice treba da budu svjesni ovih opasnosti, da obezbijede zaštitu i rade na spre;avanju i eliminisanju nasilja nad ženama. Lokalne vlasti, uz podršku organizacija i lokalnih lidera, imaju odgovornost da: (1) preduzmu aktivnosti na spre;avanju nasilja nad ženama i bore se protiv društvenih normi koje pove’avaju rizik od nasilja nad ženama i njihovog zlostavljanja; (2) primjenjuju u praksi zakone koji štite žene od nasilja i zlostavljanja; i (3) obezbijede dostupne službe za zaštitu i podršku zlostavljanim ženama.

SIGURNO MAterINSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

Nasilje i zlostavljanje su neprihvatljivi. Žene koje su zlostavljane tokom trudno’e mogu zbog toga imati prijevremeni poro]aj ili izgubiti bebu. Bebe se mogu roditi s malom poro]ajnom težinom, a to može uticati na njihovo zdravlje i opstanak.

DODATNE INFORMACIJE Breastfeeding

Gotovo 60 odsto \ena reproduktivne dobi radi - podatak se odnosi na istra\ivanje koje je 2006. godine sprovedeno na svjetskom nivou. Mnoge žene rade u neformalnoj ekonomiji, gdje se njihov rad ne registruje, nije regulisan, niti zašti’en od strane javnih vlasti. Bilo da žene rade u formalnoj ili neformalnoj ekonomiji, važno je da lokalne zajednice uz podršku vlade i civilnog društva uvedu zaštitne mjere, kako bi štitile zdravlje i ekonomsku sigurnost žena, djece i porodica.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 25

Neke od mjera za[tite mogu biti: Porodiljsko odsustvo: Majka ima pravo na odmor kada se porodi, kao i na sredstva za izdržavanje nje i njene porodice i garancije da ’e mo’i da se vrati na posao kad joj se bolovanje završi.

Za[tita radnog mjesta: To je garancija da trudnice i porodilje ne’e biti diskriminisane i izgubiti posao ili prava po osnovu radnog odnosa (penzija, pla’eni godišnji odmor, itd.) zbog trudno’e, porodiljskog odsustva ili slobodnih dana koje uzmu radi poro]aja.

Materijalni (finansijski) dodatak i dodatak za ljekarsku pomo’: Trudnicama i majkama koje rade, kao i njihovoj novoro]en;adi i porodicama, potrebna je finansijska podrška i zdravstvena zaštita. Materijalni dodatak nadokna]uje dio prihoda koji žena gubi zbog prekida rada izazvanog trudno’om, poro]ajem i brigom za novoro]en;e. Dodatak za ljekarsku pomo’ potreban je trudnicama, porodiljama i novoro]en;adi radi obezbje]ivanja pretporo]ajnih, poro]ajnih i postporo]ajnih usluga, kao i radi boravka u bolnici, ako je to potrebno.

Zdravstvena za[tita: Trudnice ili dojilje ne smiju biti primorane da obavljaju posao koji ’e negativno uticati na njihovo zdravlje ili zdravlje njihovog djeteta.

Ukoliko postoji rizik, potrebno je promijeniti uslove rada za trudnicu ili dojilju, kako bi se smanjila opasnost po zdravlje na radnom mjestu. Žena treba da se vrati na posao tek kada je to za nju bezbjedno, ili joj treba dati drugo, odgovaraju’e radno mjesto, sa istom platom.

Dojenje: Majke treba da imaju pravo da doje svoje dijete po povratku na posao - dojenje je izuzetno korisno za zdravlje majke i njenog djeteta. Majke moraju imati pravo na jednu ili više pauza odnosno na skra’eno radno vrijeme radi dojenja, i to bez smanjenja plate.

KLJU:NA PORUKA

10.

Svaka žena ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu njegu, posebno trudnice i porodilje. Zdravstveni radnici moraju biti profesionalno kompetentni i senzibilni na kulturne osobenosti datog okruženja i postupati s po[tovanjem prema svim ženama, uklju;uju’i i adolescentkinje.

DODATNE INFORMACIJE

Brojne opasnosti koje nosi trudno’a i poro]aj mogu se izbje’i ukoliko žena ima pristup kvalitetnoj zdravstvenoj njezi tokom trudno’e i poro]aja, kao i nakon poro]aja.

Prilikom poro]aja, sve žene imaju pravo na usluge stru;nog lica kao što je ljekar, medicinska sestra ili babica, kao i na hitnu pomo’ u slu;aju komplikacija. Kvalitetna zdravstvena zaštita, koja obuhvata informacije i savjetovanje, omogu’ava ženama i muškarcima da budu informisani kako

26 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

bi donosili dobre odluke o svom reproduktivnom zdravlju. Žena u drugom stanju treba da ima podršku supruga ili partnera i porodice; mora joj biti obezbije]eno da se stara o sebi i svojoj bebi, da stigne do zdravstvene institucije kada je to potrebno, uklju;uju’i pretporo]ajnu njegu, poro]aj, postporo]ajnu njegu i pomo’ u hitnim slu;ajevima.

Zdravstveni radnici treba da dobiju podršku kroz redovnu obuku, kako bi održavali i unapre]ivali svoje tehni;ke vještine i vještine komunikacije u obezbje]ivanju kvalitetne zdravstvene zaštite. Nadalje, oni moraju biti obu;eni da prema svim ženama postupaju s poštovanjem, da budu senzibilni na osobene kulturne norme i ponašanja, kao i da poštuju pravo svakoga na privatnost i povjerljivost. Oni moraju biti senzibilni i razumjeti posebne potrebe adolescenata, znati da ih podrže i posavjetuju o tome kako da se brinu o sebi i svojim bebama.

SIGURNO MAterINSTVO I ZDRAVLJE NOVORO}EN:ETA

Vlade, uz podršku lokalnih zajednica, treba da osiguraju da troškovi zdravstvenih usluga ne spre;avaju žene, uklju;uju’i i adolescentkinje, da ih koriste. I druge prepreke - troškovi prevoza, velika udaljenost, loši putevi, nizak nivo kulture ponašanja - treba rješavati kako bi se osigurao pristup zdravstvenim uslugama.

Child Development and Early Learning Breastfeeding Nutrition and Growth

Dodatne informacije 27

rmacije o f n i i t jenjiva macijama o m z a r r o e važn skladu s info j o t [ a Z pati u u t s o p i

E © UNIC

F Crna

Gora/D

u[ko M

iljani'

I A T E T E J D U J O V Z U J RA N E : U M O RAN

1 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

R

azvoj djeteta odnosi se na promjene koje se dešavaju u toku djetetovog rasta i razvoja. Dijete treba da bude fizi;ki zdravo, mentalno spremno, emocionalno stabilno, socijalno kompetentno i spremno da u;i.

Nedavna istraživanja potvrdila su da je prvih pet godina \ivota posebno važno za razvoj mozga djeteta. Tako]e je utvr]eno da su prve tri godine najbitnije u oblikovanju strukture djetetovog mozga. Rana iskustva daju osnov za organizacioni razvoj mozga i njegovo funkcionisanje tokom života. Ona imaju direktan uticaj na to kako dijete razvija vještine u;enja, kao i socijalne i emocijalne sposobnosti.

Bebe i mala djeca rastu, u;e i razvijaju se vrlo brzo kada im se pružaju ljubav i naklonost, pažnja, ohrabrenje i mentalna stimulacija, kao i hranljivi obroci i dobra zdravstvena zaštita.

Razumijevanje djetetovih razvojnih faza pomo’i ’e roditeljima da znaju šta da o;ekuju i kako da najbolje podrže svoje dijete tokom njegovog odrastanja.

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Djeca brže u;e tokom najranijih godina života nego u bilo kom drugom životnom dobu.

Ljubav i njega su potrebni da bi dijete razvilo osje’anje povjerenja i sigurnosti, koje s vremenom prerasta u samopouzdanje.

Safe Motherhood

Prvih pet godina djetetovog života od najve’e su važnosti. Taj period predstavlja bazu koja oblikuje budu’e zdravlje djeteta, sre’u, rast, razvoj, kao i postizanje uspjeha u školi, porodici i zajednici i, uop[te, u životu.

U mnogim sredinama, programi za najranije djetinstvo podržavaju roditelje i njihovu djecu od najranijeg djetinjstva do osme godine života, što uklju;uje i važan prelazni period odvajanja od ku’e i polazak u školu.

Dužnost roditelja i drugih lica koja se staraju o djetetu, ;lanova porodice, zajednice i civilnog društva, kao i vlade jeste da obezbijede da se ova prava poštuju, da budu zašti’ena i ispunjena.

Breastfeeding

Sva djeca imaju pravo da se podižu u porodici, pravo na pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pravo na dobru ishranu, obrazovanje, igru i zaštitu od povre]ivanja, zlostavljanja i diskriminacije. Djeca imaju pravo da rastu u okruženju u kome im se omogu’ava da realizuju sve svoje životne potencijale.

Nutrition and Growth

Uvod 29

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por

I A T E T E J D U J O V Z U A J R N E : U M RANO

o a Šta sv avo da zna r ima p

1.

Najranije godine, posebno prve tri godine života, veoma su važne za izgra]ivanje bebinog mozga. Sve što beba vidi, dotakne, okusi, omiriše ili ;uje pomaže da se mozak oblikuje za razmišljanje, osje’anje, pokretanje i u;enje.

2.

Bebe u;e veoma brzo od trenutka kada se rode. One najbolje rastu i u;e kada im brižni roditelji, ili druga lica koja se staraju o njima, pružaju naklonost, pažnju i stimulaciju, uz dobru ishranu i odgovaraju’u zdravstvenu zaštitu.

3.

Podsticanje djece da se igraju i istražuju pomaže im da u;e i da se razvijaju socijalno, emocionalno, fizi;ki i intelektualno. To djeci pomaže da se pripreme za školu.

30 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

4.

Djeca u;e kako da se ponašaju (socijalno i emocionalno) oponašaju’i ponašanje onih koji su im najbliži.

Breastfeeding

6.

Sva djeca rastu i razvijaju se po sli;nim obrascima, ali se svako dijete razvija sopstvenim tempom. Svako dijete ima svoja interesovanja, temperament, na;in socijalne interakcije i pristup u;enju.

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

5.

Upisivanje u osnovnu školu na vrijeme od klju;ne je važnosti, jer se time obezbje]uje kontinuitet djetetovog razvoja. Podrška od strane roditelja, drugih lica koja se staraju o djetetu, nastavnika i zajednice od velikog je zna;aja.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 31

JE

CI A M R FO

I A T E T E J D J O V E Z J N RA E : U O RAN N

NE I T A D DO

KLJU:NA PORUKA

1.

ajranije godine, posebno prve tri godine života, veoma su važne za N izgra]ivanje bebinog mozga. Sve [to beba vidi, dotakne, okusi, omiri[e ili ;uje pomaže da se mozak oblikuje za razmi[ljanje, osje’anje, pokretanje i u;enje.

DODATNE INFORMACIJE

Djetetov mozak brzo se razvija tokom prvih pet, a posebno tokom prve tri godine života. To je vrijeme brzog kognitivnog, jezi;kog, socijalnog, emocionalnog i motornog razvoja. Na primjer, dijete u;i mnoge rije;i ve’ sa 15 -18 mjeseci. Brzo u;enje jezika nastavlja se tokom predškolskog uzrasta.

Djetetov mozak raste jer dijete vidi, osje’a, može da osje’a ukuse, mirise, ;uje.

Svaki put kada koristi neko od ovih ;ula dolazi do stvaranja neuronske veze u djetetovom mozgu. Nova iskustva, ponovljena mnogo puta, pomažu da se uspostave nove veze, koje oblikuju na;in na koji dijete misli, oblikuje vrste osje’anja, na;in na koji se ponaša i u;i, kako sada tako i u budu’nosti.

Bliska veza izme]u djeteta i lica koje se o njemu stara jeste najbolji na;in da se njeguje djetetov mozak, koji raste. Kada se osoba koja brine o djetetu igra s njim, pjeva mu, razgovara s njim, ;ita mu ili pri;a pri;e, kao i kad ga hrani zdravom hranom, kad ga voli i kada mu pokazuje nje\nost, djetetov mozak raste. Ako je dijete zdravo, ako je u interakciji s licem koje se o njemu stara i ako živi u bezbjednom i ;istom okruženju, to i te kako uti;e na djetetov rast, razvoj i budu’e potencijale.

Bebama je potrebno mnogo pažnje i nježnosti. Dok držite dijete, mazite ga i razgovarate s njim, stimulišete rast njegovog mozga i emocionalni razvoj.

32 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Kada je novoro]en;e neposredno uz majku, koja ga doji kada god to ono zatraži, takva mu situacija daje osje’aj emocionalne sigurnosti. Beba sisa da zadovolji glad, ali i radi osje’aja sigurnosti i udobnosti.

Kod male djece pla; je oblik komunikacije. Time što ’ete odgovoriti na pla; djeteta tako što ’ete ga uzeti i/ili mu govoriti umiruju’im tonom, pomo’i ’ete da se uspostavi povjerenje i osje’aj sigurnosti.

ll

u;i;

ll

ima samopouzdanje i sna\an osje’aj sopstvene vrijednosti;

ll

ima pozitivne socijalne vještine;

ll

stvara uspješne veze u kasnijim godinama;

ll

razvije osje’aj empatije.

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Kako se djetetov mozak razvija, tako se razvijaju i njegove emocije, koje su stvarne i mo’ne. Djeca mogu postati frustrirana ukoliko nešto ne uspijevaju da urade ili ne mogu da imaju nešto što žele. Ona se obi;no plaše nepoznatih osoba, novih situacija i mraka. Djeca kojoj se smiju zbog ne;ega što su uradila, ili zato bivaju kažnjena ili ignorisana, mogu izrasti u stidljivu djecu, koja ne umiju da iskažu svoje emocije na prirodan na;in. Ukoliko su lica koja se staraju o djetetu strpljiva i saosje’ajna kada ono izražava snažnu emociju, ve’a je vjerovatno’a da ’e dijete izrasti u sre’nu, sigurnu i uravnote\enu osobu.

Safe Motherhood

Ova vrsta ranog vezivanja za majku, oca ili druge bliske osobe, pomaže djetetu da razvije [irok spektar sposobnosti, koje ’e koristiti i izgra]ivati tokom života. To su sposobnosti da:

Dje;aci i djevoj;ice imaju jednake fizi;ke, mentalne, emocionalne i socijalne potrebe. I jedni i drugi imaju isti kapacitet kada je u;enje u pitanju. I jedni i drugi imaju podjednaku potrebu za nježnoš’u, pažnjom i odobravanjem.

ll

djetetu treba dati jasna objašnjenja o tome šta treba, a šta ne treba da radi;

ll

uvijek treba dosljedno reagovati na odre]ena ponašanja;

ll

treba pohvaliti dobro ponašanje.

Dodatne informacije 33

Nutrition and Growth

Djeca koja su fizi;ki ili mentalno kažnjavana, imaju ve’u šansu da i sama postanu nasilna. Pozitivniji i efektniji na;in da se odgovori na djetetovo ponašanje uklju;uje sljede’e:

Breastfeeding

Mala djeca mogu da dožive veliki stres ukoliko su fizi;ki ili emocionalno kažnjavana, ako su izložena nasilju, ako su zanemarivana ili zlostavljana, ili ako žive u porodicama s mentalnim bolestima, kao što su depresija ili zloupotreba psihoaktivnih supstanci. Ovi stresovi uti;u na razvoj mozga i mogu dovesti do kongnitivnog, socijalnog i emotivnog zaostajanja u razvoju i problema u ponašanju u djetinjstvu, ali i u kasnijem životu.

Ovakav pristup roditelja ili staratelja ohrabruju dijete da postane dobro prilago]eno i produktivan ;lan porodice i zajednice.

Oba roditelja, kao i drugi ;lanovi porodice, treba da budu uklju;eni u staranje o djetetu i podsticanje njegovog rasta, u;enja i razvoja. Oni tako]e treba da u;ine da se djevoj;ice i dje;aci osje’aju podjednako vrijednim dok ih podsti;u da u;e i istražuju - ovo je važna priprema za školu.

Majke uglavnom preuzimaju primarnu ulogu u razvoju djeteta, odgovaraju na njegove potrebe. One svoju djecu vole, hrane, tješe, u;e ih i igraju s njima i brinu o njima.

Uloga oca podjednako je važna kao i uloga majke kada je rije; o odgajanju i brizi za djecu i o zaštiti njihovih prava. Otac treba da u;ini da se i k’erke i sinovi osje’aju podjednako važnim. Kao i majka, i otac može da odgovori djetetovim potrebama - za ljubavlju, nježnoš’u, odobravanjem, ohrabrivanjem i podsticanjem. Majka i otac zajedno mogu da obezbijede da dijete dobije kvalitetno obrazovanje, dobru hranu i zdravstvenu zaštitu.

KLJU:NA PORUKA

2.

Bebe u;e veoma brzo od trenutka kada se rode. One najbolje rastu i u;e kada im brižni roditelji, ili druga lica koja se o njima staraju pružaju naklonost, pažnju i stimulaciju, uz dobru ishranu i odgovaraju’u zdravstvenu za[itu.

DODATNE INFORMACIJE

Dodir, sluh, miris, vid i ukus alatke su za u;enje koje dijete koristi da istražuje i shvati svijet oko sebe.

Nježnost, pažnja i podsticanje Djetetov um brzo se razvija kada se s njim razgovara, kada se dodiruje i mazi, kada gleda poznata lica ili slu[a poznate glasove, kao i kada rukuje razli;itim predmetima.

Djeca u;e brzo kada se osje’aju voljenim i sigurnim, dok se igraju i imaju interakciju sa ;lanovima porodice i drugim ljudima koji su im bliski. Što se ;eš’e majke, o;evi ili staratelji igraju s djetetom, razgovaraju s njim i reaguju na njega, dijete ’e brže u;iti.

Roditelji i osobe koje se staraju o novoro]en;etu ili malom djetetu treba stalno da razgovaraju s njim, da mu ;itaju i pjevaju. :ak i ako dijete ne može da razumije rije;i, ovi rani „razgovori“ pomažu da se razviju socijalne i jezi;ke sposobnosti i kapaciteti za u;enje.

34 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Roditelji ili staratelji mogu da podstaknu djecu da u;e i rastu daju’i im nove, interesantne stvari da pogledaju, ;uju, omirišu, da ih drže i da se s njima igraju.

Djeca koja se osje’aju sigurnim i voljenim obi;no su bolja u školi, imaju više samopouzdanja, imaju dobro mišljenje o sebi i lakše se nose sa životnim izazovima.

Dobra ishrana

Dok majka ima primarnu ulogu u dojenju djeteta, otac može da je podrži na taj na;in što ’e se postarati da ona ima hranljivu ishranu, što ’e pomagati u doma’instvu i u brizi o djetetu, davati emotivnu podršku njoj, bebi, starijoj djeci i drugim ;lanovima porodice.

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Dobra ishrana od vitalnog je zna;aja za rast i razvoj djeteta. Ishrana trudnice i malog djeteta treba da bude raznovrsna i kvalitetna. Ona treba da uklju;uje osnovne hranljive sastojke, kao što su proteini i osnovne masno’e, koje ’e pomo’i djetetovom tijelu da raste. Ishrana tako]e treba da sadr\i vitamin A, koji pomaže djetetu da odolijeva bolestima, jod, koji doprinosi da se obezbijedi zdrav razvoj djetetovog mozga, i gvož]e, koje štiti njegove mentalne i fizi;ke sposobnosti.

Safe Motherhood

Isklju;ivo dojenje u prvih šest mjeseci, pravovremeno uvo]enje bezbjedne i hranljive hrane sa šest mjeseci i kontinuirano dojenje tokom dvije godine ili duže, obezbje]uje djetetu optimalnu ishranu i najve’u zdravstvenu korist.

Vrijeme hranjenja je prilika da dijete dobije nježnost i da ima kontakt s majkom, ocem ili licem koje se o njemu stara.

Adekvatna zdravstvena za[tita

ll

o potrebnoj imunizaciji i rasporedu koji treba da prate;

ll

kako da izbjegnu anemiju i parazitske bolesti (kod djece starije od šest mjeseci);

ll

zašto je izbacivanje crva važno;

ll

kako da obezbijede da dijete dobije dovoljno hranljivih sastojaka (kao što su gvož]e i vitamin A), koji su potrebni za zdrav mentalni i fizi;ki razvoj.

Dodatne informacije 35

Nutrition and Growth

Djeca koja su anemi;na, loše uhranjena ili ;esto bolesna mnogo lak[e nego zdrava djeca postaju bojažljiva i uznemirena. Njima tako]e nedostaje želja za igrom, želja da istražuju i da budu u interakciji s drugima. Ovoj je djeci potrebna posebna pažnja, njega i ohrabrenje da jedu, da se igraju i da budu u interakciji s drugima kako bi bila zdrava.

Breastfeeding

Zdravstveni radnik treba da informiše roditelje i druga lica koja se staraju o djetetu:

Novoro]en;ad koja su imunizaciju obavila na vrijeme, koja primaju adekvatnu hranu, zdravstvenu njegu, ljubav i nježnost, imaju ve’e šanse za opstanak.

Ova djeca mogu da se skoncentrišu na istraživanje, u;enje i razvijanje kognitivnih, jezi;kih, emocionalnih i motornih vještina.

Za[tita i njega od strane roditelja i/ili drugih osoba koje se staraju o djetetu Bebe i malu djecu ne treba ostavljati same duži vremenski period. To usporava njihov fizi;ki i mentalni razvoj, a pove’ava i rizik da se desi neka nezgoda.

Djevoj;icama je potrebna jednaka koli;ina hrane, pažnje, nježnosti i njege kao i dje;acima. Bebe i malu djecu treba uvijek ohrabriti i pohvaliti kada ne[to nau;e da urade ili kažu neku novu rije;.

Sva djeca treba da budu registrovana pri ro]enju kako bi se osiguralo njihovo pravo na pristup osnovnim uslugama, kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, pravne i socijalne usluge.

KLJU:NA PORUKA

3.

Podsticanje djece da se igraju i istražuju pomaže im da u;e i da se razvijaju socijalno, emocionalno, fizi;ki i intelektualno. To djeci pomaže da se spreme za [kolu.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca se igraju zato što je to zabavno. Igra je tako]e od klju;nog zna;aja za njihovo u;enje i razvoj. Igra, i strukturirana i nestrukturirana, postavlja osnove za razvoj djeteta kada je u pitanju njegovo budu’e u;enje i životne vještine.

Ona pomaže djeci: ll

da razviju svoje znanje, iskustvo, znatiželju i povjerenje;

ll

da u;e kroz poku[aje, upore]ivanjem rezultata, postavljanjem pitanja i odgovorom na izazove;

ll

da razviju jezi;ke vještine, vještine razmišljanja, planiranja, organizovanja i donošenja odluka.

Podsticanje, igra i uklju;ivanje u igru s drugom djecom i odraslima od velike je važnosti za djecu sa smetnjama u razvoju, hroni;nim bolestima, kao i za HIV pozitivnu djecu.

Kada roditelji ili osobe koje se staraju o djetetu razgovaraju i imaju interakciju s njim na njihovom maternjem jeziku, to podsti;e razvoj djetetove sposobnosti razmi[ljanja i izra\avanja. Djeca brzo i lako u;e jezik slušaju’i i pjevaju’i pjesme, kroz pri;anje ili ;itanje pri;a, ponavljanjem stihova i igranjem igrica.

36 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Djevoj;ice i dje;aci imaju jednake mogu’nosti za igru i interakciju sa ;lanovima porodice. To se odnosi i na druge ;lanove porodice, bake i djedove, kao i na aktivnosti van ku’e. Igra i interakcija s majkom i ocem pomažu da se osnaži veza izme]u djeteta i oba roditelja. :lanovi porodice i osobe koje se staraju o djetetu mogu da mu pomognu da u;i daju’i mu jednostavne zadatke, s jasnim instrukcijama, obezbje]uju’i mu predmete za igru i predlažu’i nove aktivnosti. Ipak, odrasli ne treba da dominiraju dje;jom igrom.

Roditelji i staratelji treba da budu strpljivi ako veoma malo dijete insistira da uradi nešto bez pomo’i. Djeca u;e pokušavanjem - sve dok ne uspiju. Ukoliko je dijete zašti’eno od opasnosti, kad god se bori da uradi nešto novo i teško, to je pozitivan korak u njegovom razvoju.

Kako mala djeca rastu, tako su im potrebne prilike da u;e i da se socijalizuju s drugom djecom njihovog uzrasta. Grupne aktivnosti u;enja, kojima rukovodi obu;eno lice koje se stara o djeci, nastavnik kod ku’e ili u jaslicama ili obdaništu, imaju važnu ulogu kada se radi o pripremi djece za školu.

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Djeca se konstantno mijenjaju i razvijaju nove sposobnosti. Lica koja se staraju o djetetu treba da uo;e ove promjene i da prate djetetove signale.

Reagovanjem na dijete i njegovim ohrabrivanjem, pomažemo mu da se brže razvije.

Safe Motherhood

Djeci su potrebni razli;iti jednostavni materijali za igru, pogodni za njihov stepen razvoja. Voda, pijesak, kartonske kutije, drveni blokovi za gra]enje, ali i šerpe i poklopci, za dje;ju igru i u;enje podjednako su dobri koliko i igra;ke koje se kupuju u prodavnici.

KLJU:NA PITANJA

Djeca u;e kako da se pona[aju (socijalno i emocionalno) opona[aju’i pona[anje onih koji su im najbliži.

DODATNE INFORMACIJE

Gledaju’i i oponašaju’i druge, mala se djeca u;e društvenom ponašanju. Ona tako u;e prihvatljive i neprihvatljive oblike ponašanja.

Dodatne informacije 37

Nutrition and Growth

Primjer koji djetetu svojim ponašanjem daju ostali ;lanovi porodice, odrasli i djeca, ima presudan uticaj na djetetovo ponašanje i li;nost. Jedan od na;ina na koji djeca u;e jeste oponašanjem drugih. Ukoliko otac i majka ne tretiraju jedno drugo na ravnopravan na;in, dijete ’e to opaziti, nau;iti i vjerovatno oponašati ovu vrstu odnosa. Ako odrasli vi;u, ponašaju se nasilno, isklju;ivo ili diskriminišu druge, djeca ’e nau;iti taj vid ponašanja. Ako se, pak, odrasli odnose prema drugim ljudima ljubazno, s poštovanjem i strpljenjem, djeca ’e slijediti njihov primjer. Ukoliko se majke i o;evi odnose jedni prema drugima s ljubavlju i poštovanjem, to je ono što ’e nihova djeca usvojiti i, vrlo vjerovatno, te iste uloge ponovo „odigrati“ kad odrastu.

Breastfeeding

4.

Djeca vole da glume. To treba podsticati, jer se na taj na;in razvija njihova mašta i kreativnost. Tako]e, to pomaže da dijete razumije razli;ite na;ine ljudskog ponašanja.

KLJU:NA PORUKA

5.

Upisivanje u osnovnu [kolu na vrijeme od klju;ne je važnosti, jer se time obezbje]uje kontinuitet djetetovog razvoja. Podr[ka od strane roditelja, drugih lica koja se staraju o djetetu, nastavnika i zajednice od velikog je zna;aja.

DODATNE INFORMACIJE

U ve’ini zemalja djeca kre’u u školu sa šest ili sedam godina. Odlazak u školu predstavlja kriti;an period za razvoj djeteta.

I djevoj;ice i dje;aci treba da krenu u školu u odgovaraju’em dobu (u skladu sa zakonima njihove zemlje). Do trenutka kada krenu u školu trebalo bi da raspolažu osnovnim kognitivnim i jezi;kim vještinama, dovoljnom socijalnom kompetencijom i emocionalnim razvojem koji ’e im omogu’iti da uživaju u u;enju u [koli.

Podrška roditelja i drugih lica koja se staraju o djetetu veoma je važna za uspješan po;etak školovanja. Roditelji i staratelji treba podjednako da podržavaju djevoj;ice i dje;ake kada je u pitanju redovno poha]anje škole, kao i da obezbijede njihovu adekvatnu pripremljenost. Tako]e bi trebalo da djeca budu uklju;ena u školske aktivnosti. To im pomaže da se adaptiraju na školu, da se prilagode ambijentu u kome se u;i i lakše naviknu na redovno poha]anje nastave.

Nastavnici treba da budu pripremljeni da podrže mla]u djecu koja još uvijek razvijaju svoje osnovne potencijale za u;enje. Nastavnici imaju klju;nu ulogu u izgra]ivanju povjerenja i djevoj;ica i kod dje;aka; njihovo je da obezbijede uslove u kojima ’e svi imati jednake [anse da uživaju i budu uspješni u u;enju. U ranim školskim danima igra je i dalje osnovni medijum podu;avanja i u;enja. Škola po mjeri djeteta, koja podržava aktivno u;enje i promoviše njihovo u;eš’e, predstavlja najbolje okruženje za dijete.

Zajednica – lokalne vlasti i civilno društvo – mo\e da doprinese da: ll

[kola bude prioritet u datoj zajednici;

ll

škola bude bezbjedno mjesto, koje je širom otvoreno za djecu;

ll

škola ima resurse koji su joj potrebni, a da ;lanovie zajednice budu uklju;eni u upravu škole i udruženja roditelja/nastavnika.

38 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

6.

Sva djeca rastu i razvijaju se po sli;nim obrascima, ali se svako dijete razvija sopstvenim tempom. Svako dijete ima svoja interesovanja, temperament, na;in socijalne interakcije i pristup u;enju.

DODATNE INFORMACIJE

Posmatraju’i kako malo dijete reaguje na dodir, zvuk ili prizor, roditelji mogu da prepoznaju znake mogu’ih problema u razvoju, ili nedostataka. Ukoliko se dijete razvija sporo, ili staratelji mogu da pomognu tako što ’e s njim provoditi više vremena, igrati se, razgovarati, masirati njegovo tijelo.

Djevoj;ici ili dje;aku sa smjetnjama u razvoju potrebna je dodatna ljubav i zaštita. Ovakvom djetetu treba ista pažnja, njega i podrška kao i ostaloj djeci: potrebno mu je da se registruje pri ro]enju, potrebno mu je dojenje, imunizacija, kvalitetna hrana i zaštita od zloupotrebe i nasilja. Djecu sa smetnjama u razvoju treba ohrabrivati da se igraju i druže s drugom djecom.

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Ukoliko dijete ne reaguje na pažnju i stimulaciju, roditelji i osobe koje staraju o djetetu treba da traže pomo’ od obu;enog zdravstvenog radnika.

Blagovremeno reagovanje veoma je važno kako bi se pomoglo djeci koja zaostaju u razvoju i imaju poteško’a u ostvarivanju svojih punih potencijala.

Roditelji i staratelji treba da podsti;u do najve’eg mogu’eg stepena razvoj djetetovih sposobnosti.

Safe Motherhood

Poznavanje karakteristika uzrasta i faza djetetovog razvoja pomaže roditeljima da razumiju promjene koje treba da o;ekuju tokom djetetovog rasta i razvoja (pogledajte tabelarni prikaz na narednoj strani). Roditelji i staratelji treba da potraže pomo’ ako uo;e da se dijete ne razvija onako kako se o;ekuje.

Dijete koje je nesre’no ili se suo;ava sa emocionalnim poteško’ama može imati neobi;no ponašanje. Primjeri su sljede’i:

ll

stalno pravi ispade, ili se ne ponaša kako treba;

ll

;esto pla;e;

ll

ima poteško’a sa spavanjem;

ll

postaje nasilno prema drugoj djeci;

ll

samo sjedi umjesto da se igra s porodicom ili prijateljima;

ll

iznenada nema interesovanja za uobi;ajene aktivnosti ili školske zadatke;

ll

gubi apetit.

Dodatne informacije 39

Nutrition and Growth

iznenada reaguje izrazito emotivno, postaje neprijateljski raspoloženo, tužno, lijeno ili beskorisno;

Breastfeeding

ll

Roditelje ili staratelje djeteta treba ohrabriti da razgovaraju s djetetom i da ga slušaju. Ukoliko problem i dalje postoji, treba da potraže pomo’ od obu;enog zdravstvenog radnika ili nastavnika.

Ako dijete ima mentalne ili emocionalne poteško’e, ili je bilo zlostavljano, potrebno mu je pružiti savjetodavne ili zdravstvene usluge koje se ti;u mentalnog zdravlja. Neophodna je stru;na procjena kako bi se utvrdilo koja je vrsta podrške ili tretmana djetetu potrebna.

Prikaz koji slijedi roditeljima može omogu’iti da steknu sliku o tome kako se djeca razvijaju.

Svaka etapa razvoja dio je kontinuuma, nadogra]ivanje prethodne faze, koje se odražava na narednu. Sva djeca ne rastu i ne razvijaju se istim tempom. Spor napredak može da bude normalan, a može biti i posljedica neadekvatne ishrane, lošeg zdravlja, nedostatka stimulacije ili mnogo ozbiljnijeg problema. Roditelji ’e možda imati potrebu da razgovaraju o djetetovom napretku s obu;enim zdravstvenim radnikom ili u;iteljem.

KAKO SE DJECA RAZVIJAJU Do uzrasta od Beba bi trebalo da može da:

Savjeti za roditelje i ostala lica koja se staraju o djetetu:

jednog mjeseca

ll

okre’e glavu prema ruci koja dodiruje njen obraz ili usta

ll

prinese obje ruke ustima

ll

okre’e se prema poznatim glasovima i zvucima

ll

sisa dojku i dodiruje je svojom rukom

ll

ostvarite kontakt tijelom uz tijelo i podojite bebu sat nakon ro]enja

ll

kada podižete bebu, pridr\avajte njenu glavu

ll

;esto masirajte i mazite bebu

ll

uvijek uzmite bebu nježno, ;ak i kada ste umorni ili uznemireni

ll

dojite ;esto i po potrebi

ll

nakon ;iš’enja bebe, uvijek odložite bebin izmet i operite ruke sapunom i vodom, ili zamjenom, kao što je pepeo i voda

ll

razgovarajte s djetetom, ;itajte mu i pjevajte koliko god možete

ll

konstantno pružajte djetetu ljubav i pažnju

ll

posjetite obu;enog zdravstvenog radnika s novoro]en;etom tokom prve nedjelje; ponovite posjetu šest sedmica nakon ro]enja bebe

40 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Do uzrasta od Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

jednog mjeseca

ll

slabo sisanje dojke ili odbijanje da sisa

ll

slabo pomjeranje ruku i nogu

ll

slaba ili nikakva reakcija na glasne zvuke ili jako svjetlo

ll

dugotrajno plakanje bez nekog posebnog razloga

ll

povra’anje i dijareja koji mogu dovesti do dehidriranja

Beba bi trebalo da može da:

podigne glavu i prsa kada leži na stomaku

ll

dohvati predmete koji se pomjeraju

ll

uhvati i prodrma predmete

ll

prevr’e se u oba pravca

ll

sjedi uz pomo’

ll

istražuje predmete rukama i ustima

ll

otpo;inje da oponaša zvuke i izraze lica

ll

reaguje kada ;uje svoje ime i vidi poznata lica

ll

položite bebu na ;istu, ravnu i bezbjednu površinu tako da može slobodno da se pomjera i da dohvati predmete

ll

nastavite da držite i mazite bebu svakoga dana, konstantno joj pružaju’i ljubav i nježnost

ll

poduprite ili držite bebu u sigurnom položaju tako da može da vidi šta se dešava u okolini

ll

nastavite da dojite po potrebi no’u i danju, a po;nite da dodajete i drugu hranu (dva ili tri obroka na dan, po;evši od šest mjeseci; tri do ;etiri obroka na dan kad beba navrši devet mjeseci)

ll

razgovarajte, ;itajte ili pjevajte djetetu što je ;eš’e mogu’e, a ne samo kada je dijete gladno ili kada se sprema da zaspi

ll

uko;enost ili teško pomjeranje udova

ll

konstantno pomjeranje glave (ovo može da ukazuje na infekciju uha, koja može dovesti do gluvo’e ukoliko se ne lije;i)

ll

slaba reakcija ili izostanak reakcije na zvuke, poznata lica ili dojku

ll

odbijanje dojke ili druge hrane

Breastfeeding

Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

ll

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Savjeti za roditelje i ostala lica koja se staraju o djetetu:

[est mjeseci

Safe Motherhood

Do uzrasta od

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 41

Do uzrasta od Beba bi trebalo da može da:

Savjeti za roditelje i ostala lica koja se staraju o djetetu:

Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

ll

sjedi bez pomo’i

ll

puzi, penje se kako bi se uspravila i stala

ll

pravi korake drže’i se za podršku

ll

pokušava da oponaša rije;i i zvuke i da odgovara na jednostavne zahtjeve

ll

uživa igraju’i se i plješ’u’i rukama

ll

ponavlja zvuke i pokrete kako bi privukla pažnju

ll

podiže stvari palcem i jednom rukom

ll

po;inje da drži predmete kao što su kašika i šolja i pokušava da se sama hrani

ll

pokazujte prstom predmete i imenujte ih; igrajte se s djetetom, razgovarajte s njim, pjevajte mu i ;itajte ;esto

ll

koristite vrijeme obroka i druge porodi;ne aktivnosti da podstaknete interakciju djeteta sa svim ;lanovima porodice

ll

pružajte djetetu konstantnu pažnju; reagujte i kada je dijete sre’no i kada je uznemireno

ll

ako se dijete sporo razvija ili ima neku fizi;ku smetnju, usredsredite se na njegove sposobnosti i pru\ite mu dodatnu stimulaciju i interakciju

ll

ne ostavljajte dijete u istom položaju više sati

ll

neka prostor u kome se dijete nalazi bude što je mogu’e bezbjedniji kako bi se sprije;ile nezgode; držite opasne predmete (oštri predmeti, plasti;ne kese ili sitni predmeti kojima se dijete može udaviti) van djetetovog domašaja

ll

nastavite s dojenjem i postarajte se da dijete ima dovoljno hrane i da uzima raznoliku hranu koja se priprema za porodicu

ll

pomozite djetetu da eksperimentiše s hranjenjem kašikom iz posude

ll

postarajte se da djetetove imunizacije budu obavljene blagovremeno i da ono dobije sve preporu;ene doze hranljivih dodataka ishrani

ll

neka djetetove ruke budu ;iste; po;nite da ga u;ite da pere ruke sapunom

ll

ne proizvodi zvuke kao reakciju na druge ljude

ll

ne gleda predmet koji se pomjera

ll

mlitavost i izostajanje reakcije na lice koje se o njemu stara

ll

izostanak apetita i odbijanje hrane

Do uzrasta od Dijete bi trebalo da može da:

12 mjeseci

dvije godine

ll

hoda, penje se i tr;i

ll

pokazuje predmete ili slike kada ih imenujete (npr. nos, o;i, uši)

ll

izgovori nekoliko rije;i zajedno (od oko 15 mjeseci)

ll

slijedi jednostavne instrukcije

ll

vrlja po papiru ako mu se da olovka ili bojica

ll

uživa u jednostavnim pri;ama i pjesmama

ll

imitira ponašanje drugih

ll

po;inje samo da jede

42 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Do uzrasta od Savjeti za roditelje i ostala lica koja se staraju o djetetu:

ll

;itajte djetetu, pjevajte mu ili igrajte igre s njim

ll

nau;ite dijete da izbjegava opasne predmete

ll

razgovarajte prirodno s djetetom – ne koristite bebe’i govor („baby talk“)

ll

nastavite s dojenjem i postarajte se da dijete ima dovoljno raznovrsne hrane, kakvu konzumira ostatak porodice

ll

postarajte se da dijete obavi sve imunizacije

ll

podsti;ite, ali ne prisiljavajte dijete da jede

ll

postavite jednostavna pravila i imajte razumna o;ekivanja

ll

pohvalite svako djetetovo postignu’e, ohrabrite ga kada se boji i pružajte mu nježnost svakog dana

ll

izostanak reakcije na druge ljude

ll

teško’e u održavanju ravnoteže prilikom hodanja

ll

povrede i neobjašnjive promjene u ponašanju (pogotovo ako se neko drugi stara o djetetu)

ll

nedostatak apetita

Do uzrasta od hoda, tr;i, penje se, šutira i s lako’om ska;e

ll

prepoznaje i identifikuje uobi;ajene predmete i slike pokazivanjem na njih

ll

pravi re;enice od dvije ili tri rije;i

ll

kaže svoje ime i koliko ima godina

ll

kaže nazive boja

ll

razumije brojeve

ll

igra se sa stvarima kojima daje nove uloge

ll

samo se hrani

ll

pokazuje naklonost

ll

;itajte i gledajte zajedno s djetetom knjige; razgovarajte o slikama

ll

pri;ajte djetetu pri;e i u;ite ga stihove i pjesmice

ll

dajte djetetu njegovu sopstvenu zdjelicu ili tanjir sa hranom

ll

nastavite da ohrabrujete dijete da jede, daju’i mu onoliko vremena koliko mu je potrebno

ll

pomozite djetetu da nau;i da se obu;e, da koristi toalet, da opere ruke sapunom i vodom, ili zamjenom kao što su pepeo i voda, nakon koriš’enja toaleta i prije nego što dotakne hranu i po;ne da jede

ll

slušajte šta vas dijete pita i odgovorite na sva njegova pitanja

ll

podsti;ite kreativnu igru, ohrabrite dijete da samo nešto napravi ili nacrta

ll

dajte djetetu jednostavne zadatke, na primjer, da vrati igra;ke na svoje mjesto, kako bi izgra]ivalo osje’aj odgovornosti

ll

ograni;ite gledanje televizije i postarajte se da dijete ne gleda programe u kojima ima nasilja

ll

prepoznajte i ohrabrite pozitivno ponašanje i postavite jasne granice

ll

pokazujte nježnost prema djetetu svakog dana

ll

ukoliko je mogu’e, uklju;ite dijete u svaku aktivnost ranog u;enja (igru) s drugom djecom

Dodatne informacije 43

Nutrition and Growth

ll

Breastfeeding

Savjeti za roditelje i ostala lica koja se staraju o djetetu:

tri godine RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Dijete bi trebalo da može da:

Safe Motherhood

Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

dvije godine

Do uzrasta od Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

ll

gubitak interesovanja za igru

ll

;esto padanje

ll

rukovanje malim predmetima s teško’om

ll

nesposobnost djeteta da razumije jednostavne poruke

ll

nemogu’nost da govori koriste’i nekoliko rije;i

ll

malo ili nimalo interesovanja za hranu

Do uzrasta od Dijete bi trebalo da može da:

Savjeti za roditelje i druga lica koja se staraju o djetetu:

Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

tri godine

pet godina

ll

pravi koordinisane pokrete

ll

govori u re;enicama i koristi razli;ite rije;i

ll

razumije parove suprotnih zna;enja (npr., debeo i mršav, visok i nizak)

ll

igra se s drugom djecom

ll

obla;i se bez pomo’i

ll

odgovara na jednostavna pitanja

ll

može da prebroji 5 – 10 predmeta

ll

samo pere ruke

ll

slušajte dijete

ll

budite ;esto u interakciji s djetetom

ll

;itajte i pri;ajte pri;e

ll

ohrabrujte dijete (i djevoj;ice i dje;ake) da se igraju i da istražuju

ll

slušajte šta vas dijete pita i odgovorite na sva djetetova pitanja, razgovarajte s djetetom (i s djevoj;icama i s dje;acima)

ll

podsti;ite kreativnu igru, ohrabrite dijete da samo nešto napravi ili nacrta

ll

ograni;ite gledanje televizije i postarajte se da dijete ne gleda programe u kojima ima nasilja

ll

prepoznajte i podstaknite pozitivno ponašanje i postavite jasne i konzistentne granice

ll

pokazujte nježnost prema djetetu svakog dana

ll

uklju;ite dijete (i djevoj;ice i dje;ake) u programe ranog u;enja (igre), koji ’e mu pomo’i da se pripremi za školu

ll

strah, ljutnja ili nasilje prilikom igre s drugom djecom mogu biti znaci emocionalnih problema ili zlostavljanja

44 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Do uzrasta od Djetetov/a:

ll

miši’na masa se pove’ava i poboljšavaju sa male i velike motorne vještine

ll

sposobnost razumijevanja i saopštavanja apstraktnih pojmova i kompleksnih ideja po;inje da se razvija

ll

raspon pažnje se pove’ava i dijete može da se fokusira na prošlost i budu’nost, kao i na sadašnjost

ll

sposobnost u;enja se pove’ava i dijete u;i da ;ita, piše i da rješava probleme u školskoj sredini

ll

prijatelji i interakcije sa vršnja;kom grupom sve su od ve’e važnosti

ll

interesovanje za prijateljstva uklju;uje vrijeme za uživanje sa svojom vršnja;kom grupom i obra’anje vršnjacima za informacije

ll

samokontrola se pove’ava, a razumijevanje kompleksnijih emocija raste

ll

budite dobar uzor i za djevoj;ice i za dje;ake

ll

ohrabrujte dijete da izrazi svoja osje’anja i stavove i da rješava probleme

ll

prepoznajte i podržite dobre strane i vještine svoga djeteta, kao i njegova ograni;enja

ll

provodite vrijeme sa svojim djetetom, razgovarajte s njim i slušajte ga

ll

na]ite aktivnosti koje možete da radite zajedno, a koje ’e u;initi da se vaše dijete osje’a uspješnim, sigurnim i voljenim

ll

podržite dijete kako bi imalo vremena za igru s prijateljima, kao i u vannastavnim aktivnostima

ll

prepoznajte i ohrabrite pozitivno ponašanje i uspostavite jasna i konzistentna ograni;enja

ll

pokažite interesovanje i uklju;ite se u djetetovo školovanje – zapamtite da su majka, otac i/ili ostala lica koja se staraju o djetetu prvi najzna;ajniji u;itelji

ll

poteško’e da ostvari prijateljstvo i zadrži prijatelje, kao i kod u;eš’a u grupnim aktivnostima

ll

izbjegavanje zadataka ili izazova bez pokušaja, ili pokazivanje znakova bespomo’nosti

ll

poteško’e kod saopštavanja potreba, misli i emocija

ll

poteško’e kod fokusiranja na zadatke, poteško’e u razumijevanju i izradi doma’ih zadataka

ll

prekomjerna agresivnost ili stidljivost u odnosima s prijateljima i porodicom

Breastfeeding

fizi;ki razvoj nastavlja se brže i stabilnije nego u prethodnim godinama

RAZVOJ DJETETA I RANO U:ENJE

Znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju:

ll

Safe Motherhood

Savjeti za roditelje i ostala lica koja se staraju o djetetu:

osam godina

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 45

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a ažno r du s inform v e j o t skla Za[ u i t i p i postu

© UNIC

a EF Crn

Gora/R

\ovi’ isto Bo

U J N E J DO

B

ebe koje su dojene, generalno gledano, zdravije su i imaju bolji rast i razvoj nego bebe koje se hrane vješta;kim mlijekom.

Odoj;ad koja nijesu dojena pod stalnim su rizikom od bolesti koje mogu da ugroze njihov razvoj i da pove’aju opasnost od smrti ili invaliditeta. Bebe koje su dojene dobijaju zaštitu od bolesti kroz maj;ino mlijeko.

Ukoliko je majka HIV-pozitivna, postoji rizik da prenese virus svojoj bebi putem dojenja.

Savjetovanje može da joj pomogne da pažljivo odmjeri rizike i donese promi[ljenu odluku o tome koja je opcija hranjenja najbolja za njenu bebu, a za nju najizvodljivija.

Gotovo svaka majka može da doji bez problema. Zato o;evi, porodica, prijatelji i rodbina treba da je podrže u opredjeljenju da doji, pogotovo ako se ona dvoumi. Zdravstveni radnici, socijalni radnici, aktivisti iz lokalne zajednice, ženske organizacije i poslodavci tako]e mogu sa svoje strane da daju podršku.

Child Development and Early Learning

Dojenje je prirodni i preporu;eni na;in hranjenja odoj;adi, ;ak i tamo gdje se vješta;ka hrana može priuštiti, gdje je voda dostupna i gdje postoje dobri higijenski uslovi za pripremu vješta;ke hrane.

Safe Motherhood

Ukoliko bi se velika ve’ina beba hranila isklju;ivo maj;inim mlijekom tokom prvih šest mjeseci života (ishrana samo maj;inim mlijekom, bez uklju;ivanja ikakvih drugih te;nosti ili hrane, ;ak i bez vode) procjenjuje se da bi svakog dana najmanje 1,2 miliona djece sa;uvalo život. Kada bi se djeca dojila makar do uzrasta od dvije godine, zdravlje i razvoj miliona djece zna;ajno bi se poboljšali.

Svako ima pravo da bude informisan o prednostima dojenja i rizicima koje nosi vješta;ka hrana za bebe, a vlasti treba da obezbijede te informacije.

DOJENJE

Društvo, kao i mediji i drugi oblici komunikacije, treba da ima klju;nu ulogu u promovisanju dojenja.

Nutrition and Growth

Uvod 47

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por o a Šta sv avo da zna r ima p

dojenju

1.

S amo maj;ino mlijeko najbolja je hrana za bebu u prvih šest mjeseci njenog života. Nikakva druga hrana, niti pi’e, ;ak ni voda, nijesu potrebni tokom tog perioda.

2.

Novoro]enu bebu treba dati majci odmah nakon poro]aja. Majka i beba treba da imaju neposredan kontakt licem uz lice, a majka treba da podoji bebu jedan sat nakon poro]aja.

3.

Gotovo svaka majka može uspješno da doji. :esto dojenje bebe uti;e da se stvara više mlijeka. Bebu treba dojiti najmanje osam puta dnevno, danju i no’u, po potrebi.

4.

Dojenje pomaže da se beba i malo dijete zaštite od opasnih bolesti. Ono tako]e stvara posebnu vezu izme]u majke i djeteta.

5.

Hranjenje iz bo;ice i ishrana zamjenom za maj;ino mlijeko (vješta;kim ili životinjskim mlijekom) mogu da ugroze bebino zdravlje i opstanak. Ako majka ne može da doji bebu, beba se može hraniti mlijekom koje je majka ispumpala ili kvalitetnom zamjenom za maj;ino mlijeko, iz obi;ne ;iste šolje.

48 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

6.

Child Development and Early Learning

Ukoliko je žena zaražena HIV-om, postoji rizik da prenese infekciju na svoje odoj;e putem dojenja. U prvih šest mjeseci, rizik je mnogo ve’i ako se odoj;e hrani i maj;inim mlijekom i drugim te;nostima i hranom nego ako se hrani samo maj;inim mlijekom. Stoga se preporu;uje da se djetetu u prvih šest mjeseci daje samo maj;ino mlijeko. Me]utim, ako je to prihvatljivo i izvodljivo, ako se može priuštiti, ako je održivo i bezbjedno - djetetu treba davati isklju;ivo zamjenu za maj;ino mlijeko (vješta;ko mlijeko za odoj;ad).

7.

Zaposlena \ena, ;ije je radno mjesto udaljeno od ku’e, treba da nastavi da doji svoje dijete. Kada je sa odoj;etom treba da ga doji što ;eš’e a da ispumpa svoje mlijeko kada su razdvojeni, tako da lice koje se stara o bebi može da je nahrani na ;ist i bezbjedan na;in.

DOJENJE

8.

Nakon šest mjeseci života, kada bebe po;nu da uzimaju drugu hranu, s dojenjem treba nastaviti do uzrasta od dvije godine, pa i do kasnije dobi, jer je maj;ino mlijeko važan izvor hrane, energije i zaštite od bolesti.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 49

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

E J N E DOJ

KLJU:NA PORUKA

1.

amo maj;ino mlijeko najbolja je hrana za bebu u prvih [est mjeseci njenog S života. Nikakva druga hrana, niti pi’e, ;ak ni voda, nijesu potrebni tokom tog perioda.

DODATNE INFORMACIJE

Maj;ino mlijeko je najbolja hrana koju dijete može da dobije. Ono obezbje]uje optimalan rast i razvoj i štiti od bolesti. Maj;ino mlijeko sadrži savršeno izbalansirane hranljive materije za bebu, za razliku od vješta;kog mlijeka, mlijeka u prahu ili životinjskog mlijeka.

Bebi ne treba voda niti druga te;nost ili hrana (kao što su: ;aj, sok, poše’erena voda, vodeni rastvor, pirin;ana voda, druge vrste mlijeka, vješta;ko mlijeko ili kaša) tokom prvih šest mjeseci. :ak i ako je klima vrela i suva, maj;ino mlijeko u potpunosti zadovoljava bebine potrebe za te;noš’u.

Beba lako vari maj;ino mlijeko. |ivotinjsko mlijeko vari mnogo te\e, vješta;ko mnogo sporije od maj;inog mlijeka. U odnosu na sve druge na;ine ishrane, maj;ino mlijeko mnogo uspješnije podmiruje bebine potrebe za hranom.

Maj;ino mlijeko štiti od bolesti, jer sadrži antitijela koja prenose na dijete maj;in imunitet ili otpornost na bolesti. Nijedno drugo mlijeko ne sadrži ova antitijela.

Ako beba mla]a od šest mjeseci uzima bilo kakvu te;nost ili hranu osim maj;inog mlijeka, pove’ava se rizik od dijareje i drugih bolesti. Voda, druge te;nosti ili hrana mogu da budu zaraženi, što može da uzrokuje dijareju.

50 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Beba koja uzima vodu, drugu te;nost ili hranu u prvih šest mjeseci manje sisa, a to usporava proizvodnju maj;inog mlijeka.

Ukoliko redovno mjerenje pokaže da beba koja sisa, a mla]a je od šest mjeseci, ne raste dobro, treba razmotriti sljede’e mogu’nosti: Majci je možda potrebna pomo’ i savjet kako beba pravilno da uzme dojku u usta da bi se obezbijedio dobar kontakt, tako da beba može uspješno da sisa.

ll

Bebi možda treba dati priliku da sisa više puta. Bebu treba dojiti po potrebi, danju i no’u, najmanje osam puta u toku 24 ;asa. Treba joj dozvoliti da sisa sve dok ne ispusti dojku i dok ne izgleda sre’no i pospano. To zna;i da je dobila sve što je mogla i onda joj treba ponuditi drugu dojku. Beba ’e možda htjeti da sisa, a možda i ne’e. Treba je držati na dojci sve dok ne završi sisanje.

ll

Bebi koja je na ro]enju imala malu težinu možda ’e biti potrebne ;este pauze tokom dojenja.

Beba je mo\da bolesna i treba da je pregleda obu;eni zdravstveni radnik.

ll

Bebi se možda daje voda ili druga te;nost, što može smanjiti potrebu za maj;inim mlijekom. Treba posavjetovati majku kako da smanji ili eliminiše druge te;nosti, da pove’a broj dojenja i da bebi daje samo svoje mlijeko.

ll

Hranjenje bebe samo maj;inim mlijekom i po potrebi, tokom prvih šest mjeseci, doprinosi da se odloži ponovno uspostavljanje mjese;nog ciklusa kod majke. To opet može da pomogne da se odloži naredna trudno’a.

Me]utim, ipak postoji vjerovatno’a – manje od dva procenta – da majka ostane trudna prije nego što opet dobije mjese;ni ciklus. Nakon šest mjeseci, do toga mo\e do’i mnogo lak[e.

Child Development and Early Learning

ll

Safe Motherhood

ll

KLJU:NA PORUKA

DODATNE INFORMACIJE

DOJENJE

2.

Novoro]enu bebu treba dati majci odmah nakon poro]aja. Majka i beba treba da imaju neposredan kontakt licem uz lice, a majka treba da podoji bebu jedan sat nakon poro]aja.

Kontakt licem uz lice i dojenje ubrzo nakon ro]enja stimulišu proizvodnju maj;inog mlijeka. Dojenje tako]e pomaže da se materica majke zgr;i, što smanjuje rizik od jakog krvarenja ili infekcije i pomaže da se izbaci placenta (nakon poro]aja).

Dodatne informacije 51

Nutrition and Growth

Kolostrum, gusto žu’kasto mlijeko koje majka proizvodi u prvih nekoliko dana nakon poro]aja, savršena je hrana za novoro]enu bebu. On je veoma hranljiv i pun antitijela, koja pomažu da se beba zaštiti od infekcija. Ponekad se majkama savjetuje da ne hrane svoje bebe kolostrumom. Ovaj savjet nije ispravan. Za novoro]ene bebe kolostrum je koristan.

Novoro]enoj bebi nije potrebna nikakva druga hrana ni pi’e sve dok ima maj;inog mlijeka i dok se dojenje odvija kako treba. Davanje bilo kakve druge hrane ili napitaka može da uspori stvaranje mlijeka, ali i da pove’a šanse da do]e do dijareje ili neke druge infekcije. Maj;ino mlijeko je najbolje, a stvara se u koli;ini dovoljnoj za novoro]en;e. Bebu treba hraniti onoliko ;esto koliko to sama traži.

Bebu koja ima problem sa sisanjem prvih nekoliko dana treba držati blizu majke, treba joj ;esto nuditi dojku, i pomo’i joj da je prihvati. Mlijeko iz dojke beba treba da uzima direktno, ili je treba hraniti iz ;iste [olje (ne fa[ice) mlijekom koje je majka prethodno ispumpala. Majci treba pomo’i da pravilno postavi bebu na dojku i prilikom sisanja; treba joj pokazati kako da ispumpa mlijeko, ukoliko je to potrebno.

Za bebe koje su ro]ene s malom težinom najbolje je maj;ino mlijeko.

Me]utim, nijesu sva takva novoro]en;ad u mogu’nosti da sisaju u prvih nekoliko dana svog života. Za njih postoje druge mogu’nosti: maj;ino mlijeko (ispumpano); mlijeko druge dojilje (samo ako je dojilja testirana na HIV i ako je mlijeko ispravno termi;ki obra]eno) i vješta;ko mlijeko. Sve prethodno pomenute vrste mlijeka treba davati djetetu iz šolje, kaši;icom iz posebne šoljice za hranjenje beba ili medicinskih cijevi iz kojih bebu može da hrani obu;eni medicinski radnik u zdravstvenoj ustanovi.

Termi;ki obra]eno maj;ino mlijeko podrazumijeva zagrijavanje izmuzenog mlijeka (koje je dovoljno za jedno ili dva hranjenja) u maloj plitkoj posudi ili stavljanjem u metalnu posudu, koja se drži u drugoj posudi s vodom sve dok voda ne proklju;a. Mlijeko se zatim ostavlja da se ohladi u ;istoj pokrivenoj posudi a potom se bebi da iz šoljice. Obu;eni zdravstveni radnik daje dalje instrukcije o ispumpavanju i podgrijavanju ispumpanog mlijeka.

Za majku i njenu bebu najbolje je da odmah nakon poro]aja budu zajedno, u istoj sobi. Ukoliko se majka porodi u bolnici ili na klinici, ona ima pravo da ima bebu pored sebe 24 ;asa dnevno. Majka treba da insistira da se bebi ne daje nikakva vješta;ka hrana ili voda ukoliko je doji.

KLJU:NA PORUKA

3.

Gotovo svaka majka može uspje[no da doji. :esto dojenje bebe uti;e da se stvara vi[e mlijeka. Bebu treba dojiti najmanje osam puta dnevno, danju i no’u, po potrebi.

DODATNE INFORMACIJE

Maj;ine dojke proizvode onoliko mlijeka koliko to beba želi. Ukoliko beba sisa više, više mlijeka se proizvodi. Gotovo svaka majka može uspješno da doji svoju bebu i da proizvede dovoljno mlijeka ako: ll

isklju;ivo doji bebu;

52 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

ll

beba je u dobrom položaju i - dobro je namještena na dojku, koju na pravilan na;in obuhvata ustima;

ll

beba se hrani kad god ho’e i koliko god ho’e, uklju;uju’i i no’, a drži se na dojci sve dok ne završi sisanje. Beba treba da završi sa hranjenjem iz jedne dojke prije nego što po;ne da sisa drugu.

Ukoliko bebu držite u dobrom položaju, to ’e joj olakšati da dobro prihvati dojku u usta i sisa.

Znaci da je beba u dobrom položaju za dojenje su: bebina glava i tijelo u ravnoj su liniji;

ll

beba je blizu maj;inog tijela;

ll

;itavo bebino tijelo okrenuto je ka majci;

ll

beba je relaksirana, sre’na i sisa.

Safe Motherhood

ll

Ukoliko držite bebu u lo[em položaju, to može dovesti do pote[ko’a kao [to su: tvrde i napukle bradavice;

ll

beba ne dobija dovoljno mlijeka;

ll

beba odbija da jede.

Znaci da je beba dobro postavljena na dojku: ll

ve’i dio tamne kože oko maj;ine bradavice (areola) vidi se iznad, a manji dio ispod bebinih usana;

ll

bebina usta su širom otvorena;

ll

bebina donja usna izba;ena je napolje;

ll

bebina brada dodiruje maj;inu dojku.

DOJENJE

Znaci da beba dobro sisa: ll

beba dugo i sna\no sisa;

ll

dok sisa, njeni obrazi su zaobljeni;

ll

beba ispušta dojku kada završi.

Child Development and Early Learning

ll

Trebalo bi da majka ne osje’a nikakav bol u dojci dok hrani bebu.

Dodatne informacije 53

Nutrition and Growth

Od ro]enja bebu treba dojiti kad god poželi. Treba je hraniti najmanje osam puta u roku od 24 ;asa, danju i no’u. Ukoliko novoro]ena beba spava duže od tri sata nakon dojenja, treba je nježno probuditi i ponuditi joj dojku.

Plakanje nije znak da je bebi potrebna druga hrana, ili napitak. To obi;no zna;i da beba želi da je uzmete i zagrlite, da joj treba promijeniti pelenu, ili da joj je prevru’e odnosno prehladno. Nekim je bebama potrebno da sisaju da bi se utješile. Više sisanja proizvodi više mlijeka, što pomaže bebi da zadovolji svoje potrebe za hranom. Ukoliko beba puno pla;e i ne smiri se nakon hranjenja, ni nakon što je majka zagrli, možda je treba dodatno nahraniti, ili možda beba nije dobro. Treba konsultovati obu;enog zdravstvenog radnika.

Koriš’enje cucle-varalice ili flašice sa cuclom može da ugrozi uspostavljanje dojenja u prvim mjesecima bebinog života - sama aktivnost sisanja ovih predmeta druga;ija je od sisanja dojke. Beba može da se navikne na cuclu sa flašice ili cuclu-varalicu i da odbije dojku. Posljedica je da beba manje vremena provodi sisaju’i dojku, što uzrokuje smanjenu proizvodnju mlijeka.

Cucle-varalice i cucle sa flašice mogu da se zaraze, ;ime se pove’ava rizik da se beba razboli.

Majke koje misle da nemaju dovoljno mlijeka, ;esto daju svojim bebama drugu hranu ili napitak ve’ u prvim mjesecima života. Zbog toga beba rje]e sisa, tako da se manje mlijeka stvara u dojkama. Majka ’e proizvesti više mlijeka ako djetetu ne daje drugu hranu ili te;nost i ako ;esto doji.

Majke moraju da budu sigurne da je za njihove bebe, mla]e od [est mjeseci sasvim dovoljno ako ih doje samo svojim mlijekom; treba im pokazati kako da to ;ine. Zato, o;evi i porodice, susjedi, prijatelji, zdravstveni radnici, poslodavci i ženske organizacije treba da ohrabre sve majke da doje, posebno one koje su po tom pitanju nesigurne.

Majci koja je rodila dijete carskim rezom možda ’e trebati dodatna pomo’ da po;ne da doji. Iskusne babice mogu da joj daju osnovne savjete i pojašnjenja u vezi s dobrim stranama dojenja. One treba da je podstaknu da zapo;ne i nastavi s dojenjem, ali i da pomognu o;evima i drugim ;lanovima porodice da prihvate dojenje kao prirodan na;in hranjenja koji štiti bebin život.

KLJU:NA PORUKA

4.

Dojenje pomaže da se beba i malo dijete za[tite od opasnih bolesti. Ono tako]e stvara posebnu vezu izme]u majke i djeteta.

DODATNE INFORMACIJE

Maj;ino mlijeko je bebina „prva imunizacija“. Ono pomaže da se beba zaštiti od dijareje i infekcije plu’a, kao i od drugih zdravstvenih problema. Najve’a zaštita postiže se kada se bebi daje samo maj;ino mlijeko tokom prvih šest mjeseci i kada se dojenje nastavlja, zajedno s davanjem druge hrane, i tokom druge godine bebinog života, kao i kasnije. Nikakvo drugo mlijeko, hrana ili zamjena ne može da obezbijedi zaštitu koju beba dobija kroz maj;ino mlijeko.

54 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Dojenje pomaže majci i bebi da stvore blisku vezu punu ljubavi – to je proces koji se zove vezivanje. Bliski kontakt i pažnja pomažu odoj;etu da se osje’a sigurno i voljeno, što je važno za njegov rast i razvoj.

Otac i ostali ;lanovi porodice mogu da pomognu tako [to ’e ohrabriti majku da se u miru odmara dok hrani bebu. Oni tako]e mogu da se pobrinu da ishrana majke bude bogata hranljivim materijama, da pomognu u doma’instvu i da se brinu o drugoj djeci.

KLJU:NA PORUKA

Hranjenje iz bo;ice i ishrana zamjenom za maj;ino mlijeko (vje[ta;kim ili životinjskim mlijekom), mogu da ugroze bebino zdravlje i opstanak. Ukoliko majka ne može da doji bebu, beba se može hraniti mlijekom koje je majka ispumpala ili kvalitetnom zamjenom za maj;ino mlijeko, iz obi;ne ;iste [olje.

DODATNE INFORMACIJE

Ishrana bebe zamjenama za maj;ino mlijeko može da uzrokuje slab rast ili bolest ukoliko: (1) dodaje se previše ili premalo vode; (2) voda nije iz bezbjednog izvora i/ili (3) flašice i cucle nijesu pravilno o;iš’ene.

Zamjene za maj;ino mlijeko u prahu nekada sadrže štetne bakterije, koje mogu prouzrokovati bolest. Prema istraživanjima, djeca koja su hranjena zamjenama za maj;ino mlijeko, u pore]enju s djecom koja su dojena, pod ve’im su rizikom da budu gojazna u djetinjstvu, a da u kasnijem \ivotu dobiju neke hroni;ne bolesti, kao što je oboljenje srca.

Dodatne informacije 55

Nutrition and Growth

Ukoliko se beba hrani vješta;kim mlijekom, najprije je potrebno da se prokuva ;ista pija’a voda, a zatim da se vrela voda doda mlijeku. Vodu ne treba dodavati nakon što se ohladi. Uputstva za miješanje treba precizno pratiti. Na taj na;in osigurava se da ’e se pomiješati odgovaraju’a koli;ina vješta;kog mlijeka i vode i da je proces higijenski. Prije nego što se bebi da vješta;ko mlijeko, majka, otac ili lice koje se stara o bebi mora da provjeri da li je mlijeko vrelo.

DOJENJE

Hranjenje bebe zamjenom za maj;ino mlijeko može biti skupo, a posebno rizi;no ukoliko roditelji ne mogu da priušte sebi da kupe dovoljno kvalitetnu hranu. Na primjer, da bi se beba hranila tokom prvih šest mjeseci, potrebno je 20 kilograma (oko 40 pakovanja) vješta;kog mlijeka za odoj;ad. Obu;eni zdravstveni radnici treba da informišu roditelje o troškovima koriš’enja zamjene za maj;ino mlijeko.

Child Development and Early Learning

Bebe koje ne uzimaju maj;ino mlijeko ne dobijaju zaštitu od bolesti koju obezbje]uju maj;ina antitijela, kao ni druge komponente koje se nalaze u maj;inom mlijeku. Ove bebe izlo\ene su ve’em riziku od dijareje, kao i od respiratornih i ušnih infekcija. Dijareja i respiratorne infekcije, kao što je upala plu’a, mogu biti pogubne po bebe i malu djecu.

Safe Motherhood

5.

Životinjsko mlijeko i vješta;ko mlijeko za odoj;e pokvari’e se ako stoje na sobnoj temperaturi (oko 20–25 stepeni Celzijusovih) više od dva sata.

Maj;ino mlijeko može se ;uvati i do osam sati na sobnoj temperaturi, a da se ne pokvari. Naravno, sve vrste mlijeka najbezbjednije je ;uvati u ;istoj, pokrivenoj posudi, u frižideru.

Hranjenje iz šolje bezbjednije je od hranjenja iz flašice, jer se šolja može lako oprati deterdžentom i vodom. S druge strane, hranjenje iz flašice omogu’ava kontakt i stimulisanje bebinih potreba, jer morate da je držite. Opet, hranjenje iz šolje ne stvara probleme kod sisanja dojke.

Najbolja hrana za bebu koja ne može da se hrani neposrednim dojenjem jeste mlijeko koje je majka prethodno ispumpala. Ono se bebi daje iz ;iste i otvorene šolje. :ak se i novoro]en;ad mogu hraniti iz otvorene šolje.

Ukoliko je potrebno da se beba nahrani zamjenom za mlijeko sa adekvatnom hranljivom vrijednoš’u, treba je nahraniti iz šolje.

KLJU:NA PORUKA

6.

Ukoliko je žena zaražena HIV-om, postoji rizik da prenese infekciju na svoje odoj;e putem dojenja. U prvih [est mjeseci, rizik je mnogo ve’i ako se odoj;e hrani i maj;inim mlijekom i drugim te;nostima i hranom, nego ako se hrani samo maj;inim mlijekom. Stoga se preporu;uje da se djetetu u prvih [est mjeseci daje samo maj;ino mlijeko. Me]utim ako je to prihvatljivo i izvodljivo, ako se može priu[titi, ako je održivo i bezbjedno djetetu treba davati isklju;ivo zamjenu za maj;ino mlijeko (vje[ta;ko mlijeko za odoj;ad).

DODATNE INFORMACIJE

HIV testiranje, lije;enje i savjetovanje Trudne žena i porodilje koje sumnjaju da su možda inficirane HIV-om, treba da se konsultuju s obu;enim zdravstvenim radnikom po pitanju HIV testiranja i savjetovanja. Ženama koje su HIV-pozitivne treba dati savjet o tome kako da smanje rizik od prenošenja HIV-a svojoj djeci tokom trudno’e, poro]aja ili dojenja. Tako]e ih treba savjetovati i podr\ati u pogledu sopstvenog lije;enja i brige o sebi.

Obu;eni zdravstveni radnik može da pruži ženama koje su HIV-pozitivne informacije o antiretroviralnoj terapiji (ART), ljekovima koji se daju osobama koje imaju HIV infekciju. ART može da doprinese da se smanji rizik od prenosa HIV-a s majke na dijete i da pomogne da majka bude zdrava.

Svi zdravstveni radnici treba da znaju da li je testiranje na HIV i ART dostupno u njihovom lokalnom klini;kom centru. Oni tako]e pru\aju informacije o ovim i drugim, srodnim uslugama trudnicama i porodiljama.

56 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Procijenite rizike i odredite [ta možete da sprovedete HIV-pozitivnim majkama treba pružiti savjete i informacije koje ’e im pomo’i da odlu;e koja je opcija najbolja za njihovu bebu i ujedno najizvodljivija.

HIV-pozitivna majka treba da zna da: ako tokom prvih šest mjeseci samo doji, smanjuje se rizik od bolesti, neuhranjenosti i smrti bebe;

ll

ukoliko koristi zamjene za maj;ino mlijeko i isklju;ivo koristi vješta;ko mlijeko, izbjegava rizik prenošenja HIV infekcije putem dojenja;

ll

skra’enje trajanja dojenja može da smanji rizik od prenošenja infekcije na odoj;e.

Najadekvatnija opcija za hranjenje djeteta ;ija je majka inficirana HIV-om zavisi od individualnih okolnosti. Majka mora da procijeni rizike kroz razgovor s obu;enim zdravstvenim radnikom. Majka inficirana HIV-om ima pravo na: (1) informacije koje su joj potrebne da bi donijela najbolju odluku i (2) sve usluge i podršku koji su joj potrebni da sprovede svoju odluku.

Safe Motherhood

ll

Opcije hranjenja odoj;eta

Hranjenje bebe vješta;kim mlijekom (zamjenama za maj;ino mlijeko) treba uzimati u obzir samo ako je to prihvatljivo, ako se može priuštiti, ako je izvodljivo, održivo i bezbjedno i za majku i za dijete. Ako mogu da se ispune svi ovi uslovi, bebu treba hraniti samo kvalitetnim zamjenama za maj;ino mlijeko, u prvih šest mjeseci, bez maj;inog mlijeka ili druge hrane. To eliminiše rizik od prenošenja HIV-a na bebu tokom dojenja.

ll

Ukoliko HIV pozitivna majka odlu;i da doji, onda treba da hrani svoju bebu isklju;ivo svojim mlijekom, da joj ne daje nikakvu drugu te;nost, mlijeko ili hranu u prvih šest mjeseci. Hranjenje samo maj;inim mlijekom u prvih šest mjeseci nosi manji rizik od prenošenja HIV infekcije na bebu, nego uporedno hranjenje bebe maj;inim mlijekom i drugom hranom i te;noš’u („mješovito hranjenje“).

ll

Mješovito hranjenje ne samo što zna;ajno pove’ava rizik od prenošenja HIV-a na bebu (u prvih šest mjeseci), ve’ uzrokuje i mnoge bolesti, kao što su dijareja i upala plu’a, dovodi do neuhranjenosti i pove’ava rizik od smrtnosti.

DOJENJE

ll

Child Development and Early Learning

Prvih [est mjeseci:

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 57

Nakon [est mjeseci: ll

Sva odoj;ad treba da po;nu da koriste drugu hranu da bi se zadovoljile njihove potrebe kada je rast u pitanju.

ll

Žene koje su tokom prvih šest mjeseci dojile svoju odoj;ad treba da nastave s dojenjem uz dodavanje druge hrane - osim ako djetetu treba dati bezbjednu zamjenu, uklju;uju’i vješta;ko mlijeko i druge vrste mlijeka i hrane. Kada se po;ne sa adekvatnom hranljivom i bezbjednom ishranom, treba prestati s dojenjem.

Druge važne informacije Trudnici ili porodilji koja ima HIV savjetovanje može pomo’i da utvrdi da li je u stanju da svojoj bebi pruži adekvatnu hranljivu i bezbjednu ishranu bez dojenja. Ovu procjenu treba obaviti više nego jednom, na primjer, prije nego što se dijete rodi, ali i tokom perioda dojenja, uz pomo’ obu;enog zdravstvenog radnika.

Ukoliko je majka sigurna da može da obezbijedi dovoljne koli;ine zamjene za dojenje, koje ’e biti adekvatno i higijenski pripremljene sa ;istom vodom, onda ona može da donese odluku da prestane s dojenjem i po;ne da koristi zamjenu za svoje mlijeko. Obu;eni zdravstveni radnik da’e instrukcije, i majci i ocu, o bezbjednim i ;istim na;inima pripreme zamjene za maj;ino mlijeko.

Majka koja se tek porodila i koja ne zna da li ima HIV infekciju u prvih šest mjeseci treba isklju;ivo da doji svoje dijete. S dojenjem treba da nastavi do djetetove druge godine, ;ak i nakon toga, s tim [to ’e mu davati i drugu hranljivu hranu i pi’e.

Bebe kod kojih je utvr]eno postojanje HIV infekcije treba dojiti kako bi imale korist od maj;inog mlijeka.

(Pogledajte poglavlje o HIV-u za više informacija o djeci i porodicama koje žive sa HIV-om.)

KLJU:NA PORUKA

7.

Zaposlena \ena, ;ije je radno mjesto udaljeno od ku’e, treba da nastavi da doji svoje dijete. Kada je sa odoj;etom, treba da ga doji [to ;e[’e, a kada su razdvojeni, da ispumpava svoje mlijeko, tako da lice koje se stara o bebi može da je nahrani na ;ist i bezbjedan na;in.

DODATNE INFORMACIJE

Ukoliko majka ne može da bude sa svojom bebom tokom radnog vremena, trebalo bi da je hrani onda kada su zajedno. Uz ;esto hranjenje, ona ’e nastaviti da proizvodi mlijeko.

58 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Ukoliko majka ne može da doji bebu na svom radnom mjestu, treba da ispumpa mlijeko dva ili tri puta u toku radnog dana i da ga drži u frižideru, ili da ga ;uva na sobnoj temperaturi i do osam sati, u ;istoj, pokrivenoj posudi.

Ovo mlijeko, iz ;iste šolje bebi može dati i lice koje se stara o njoj.

Porodice i zajednica treba da uti;u na poslodavce da pla’aju porodiljsko odsustvo, obezbijede dnevne centre za boravak, kao i vrijeme i odgovaraju’e mjesto na kojem \ene mogu dojiti svoje bebe, ili ispumpavati i ;uvati svoje mlijeko. Mjesto treba da bude ;isto, bezbjedno i da se po[tuje privatnost.

Mora imati dostupnu ;istu vodu za pranje ruku i pribora.

8.

Nakon [est mjeseci života, kada bebe po;nu da uzimaju drugu hranu, s dojenjem treba nastaviti do uzrasta od dvije godine, pa i kasnije, jer je maj;ino mlijeko važan izvor hrane, energije i za[tite od bolesti.

Safe Motherhood

KLJU:NA PORUKA

DODATNE INFORMACIJE

Preporu;uje se da majka nastavi da doji dijete sve do druge godine njegovog života pa i kasnije - sve dok ona i dijete to žele. Dojenje može da umiri dijete koje je uznemireno, a ako je bolesno, predstavlja va\an izvor hranljivih materija.

Child Development and Early Learning

Maj;ino mlijeko je važan izvor energije, proteina i drugih hranljivih materija, kao što su vitamin A i gvož]e, ;ak i kad bebe po;nu da konzumiraju dodatnu hranu (nakon uzrasta od šest mjeseci). Maj;ino mlijeko pomaže da dijete bude zašti’eno od bolesti - sve dok sisa.

DOJENJE Nutrition and Growth

Dodatne informacije 59

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a ažno r adu s inform v e j o t skl Za[ u i t a p i postu

U T S A NI I R

Q20 EF/NYH © UNIC

08-127

9/Estey

ISHRA

V

iše od tre’ine smrtnih slu;ajeva kod djece (svake godine) [irom svijeta pripisuje se lošoj uhranjenosti, a posebno neuhranjenosti, koja smanjuje otpornost organizma na bolesti.

Loša uhranjenost nastaje kada tijelo ne dobija odgovaraju’u koli;inu energije (kalorija), proteina, ugljenih hidrata, masno’a, vitamina, minerala i drugih hranljivih materija koje su potrebne da bi organi i tkiva bili zdravi i da bi dobro funkcionisali. Dijete ili odrasla osoba loše su uhranjeni ako su pothranjeni, ili su previše uhranjeni.

Kada doma’instvo nema dovoljno hrane i živi u uslovima pogodnim za pojavu dijareje i drugih bolesti, djeca su ta koja su najosjetljivijana lošu uhranjenost. Kada se djeca razbole, ona brzo gube energiju i hranljive materije, što njihov život ugrožava više nego [to je to slu;aj kod odraslih.

Breastfeeding

O prekomjernoj uhranjenosti govorimo kada je osoba ugojena ili veoma gojazna. Ona može uzrokovati dijabetis i kardiovaskularne bolesti u djetinjstvu, kao i ostale bolesti u kasnijem životnom dobu. Ponekad djeca jedu velike koli;ine hrane koja ima visoku energetsku vrijednost, ali nije bogata drugim potrebnim hranljivim sastojcima; slatka pi’a, ili pržena, vješta;ka hrana. U takvim slu;ajevima unapre]enje kvaliteta ishrane djeteta, uz pove’anje fizi;kih aktivnosti, od klju;nog je zna;aja za zdravlje djeteta.

Child Development and Early Learning

U mnogim djelovima svijeta loša uhranjenost manifestuje se kao pothranjenost. Primarni razlozi za pothranjenost, posebno kod djece i žena, jesu siromaštvo, nedostatak hrane, ponovljene bolesti, neadekvatna ishrana, nedovoljna briga i loša higijena. Pothranjenost pove’ava rizike loše uhranjenosti. Rizik je najve’i u prve dvije godine života. Rizik se nadalje pove’ava ako dijareja i druge bolesti liše tijelo proteina, minerala i hranljivih materija koje su potrebne ;ovjeku da bi bio zdrav.

Safe Motherhood

Ukoliko se žena nije dobro hranila tokom trudno’e, ili ukoliko njeno dijete nije dobro hranjeno tokom prve dvije godine života, djetetov fizi;ki i mentalni rast i razvoj bi’e usporeni. To se ne može ispraviti s vremenom – lo[a ishrana utica’e na dijete tokom cijelog njegovog života.

Djeca sa hroni;nim bolestima, kao što je HIV, podložnija su lošoj uhranjenosti. Njihovo tijelo teže apsorbuje vitamine, gvož]e i druge hranljive materije. Djeci s posebnim potrebama možda ’e biti potrebna posebna pažnja kako bi roditelji bili sigurni da imaju odgovaraju’u ishranu.

Uvod 61

ISHRANA I RAST

Sve djevoj;ice i dje;aci imaju pravo na brižno i zaštitni;ko okruženje; majke, o;evi ili druga lica koja se o djeci staraju treba da obezbijede da ona budu dobro nahranjena i da imaju zdravu ishranu.

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por o a Šta sv avo da zna r ima p

ishrani

1.

2.

3.

4.

5.

i rastu

Malo dijete treba da raste i da brzo dobija na težini. Od ro]enja do uzrasta od dvije godine djecu treba redovno mjeriti kako bi se utvrdila njihova težina. Ukoliko redovno mjerenje pokaže da dijete ne dobija na težini, odnosno, ako roditelji ili lice koje se stara o djetetu vidi da ono ne raste, onda nešto nije u redu. Dijete treba odvesti na pregled kod obu;enog zdravstvenog radnika.

Maj;ino mlijeko jeste jedina hrana (uklju;uju’i i napitke) koja je odoj;etu potrebna u prvih šest mjeseci života. Nakon šest mjeseci, bebi je potrebna raznolika hrana, uz maj;ino mlijeko, kako bi se obezbijedio njen zdrav rast i razvoj.

U uzrastu 6 - 8 mjeseci dijete treba da jede dva do tri puta dnevno, uz dojenje, a od devetog mjeseca tri do ;etiri puta dnevno. U zavisnosti od djetetovog apetita, jedan ili dva hranljiva obroka, kao što su vo’e ili hljeb s namazom, možda ’e biti potrebni izme]u obroka. Bebi treba davati male koli;ine hrane, koje s vremenom treba postepeno koli;inski pove’avati i ;initi raznovrsnijim.

Vrijeme hranjenja je vrijeme u;enja, iskazivanja ljubavi i uspostavljanja interakcije, [to sve zajedno stimuliše fizi;ki, društveni i emocionalni rast i razvoj djeteta. Roditelj, ili drugo lice koje se stara o djetetu, treba da razgovara s djetetom tokom hranjenja. I djevoj;icu i dje;aka treba da tretira i hrani na isti na;in i sa strpljenjem.

Vitamin A poma\e djeci da se odupru bolesti, štiti njihov vid i smanjuje rizik od smrti. Vitamin A može se na’i u raznom vo’u i povr’u, crvenom palminom ulju, jajima, mlije;nim proizvodima, jetri, ribi, mesu, hrani oboga’enoj ovim vitaminom i maj;inom mlijeku. Ako postoji nedostatak vitamina A, djeci starosti izme]u šest mjeseci i pet godina svakih ;etiri do šest mjeseci mogu se dodavati ve’e doze ovog vitamina.

62 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

8.

9.

Tokom bolesti, djeci je potrebna dodatna te;nost, treba ih podsticati da redovno uzimaju obroke, a odoj;ad koja sisaju ;eš’e dojiti. Nakon bolesti, djeci treba nuditi više hrane nego obi;no, kako bi obnovili energiju i nadomjestili hranljive materije izgubljene tokom bolesti.

Breastfeeding

Uporedo s ve’im unosom hrane i pi’a, raste i rizik od dijareje kod djeteta.

Hrana zara\ena bacilima glavni je uzrok dijareje i drugih bolesti koje dovode do toga da djeca gube hranljive materije i energiju potrebnu za rast i razvoj. Dobra higijena, bezbjedna voda, odgovaraju’e rukovanje hranom, kao i njena priprema i ;uvanje, od klju;ne su važnosti za spre;avanje bolesti.

Child Development and Early Learning

7.

Jod u ishrani trudnice i malog djeteta od posebne je važnosti za razvoj djetetovog mozga. Veoma je važno da se sprije;i da do]e do poteško’a u u;enju i zaostalosti u razvoju. Koriš’enje jodirane umjesto soli obi;ne obezbje]uje trudnicama i njihovoj djeci onoliko joda koliko im je potrebno.

Safe Motherhood

6.

Djeci je potrebna hrana bogata gvož]em da bi se zaštitile njihove fizi;ke i mentalne sposobnosti i sprije;ila anemija. Najbolji izvor gvož]a jesu namirnice životinjskog porijekla, kao što su jetra (džigerica), posno meso i riba, a korisna je i druga hrana oboga’ena gvož]em i gvož]e kao dodatak ishrani.

10.

Veoma mršavoj i/ili gojaznoj djeci potrebna je posebna medicinska njega. Treba ih odvesti stru;nom medicinskom radniku, ili u zdravstvenu ustanovu, radi pregleda i lije;enja.

ISHRANA I RAST

Klju;ne poruke 63

cije

rma o f n i ne

Dodat

T S A R NA I

ISHRA

KLJU:NA PORUKA

1.

Malo dijete treba da raste i da brzo dobija na težini. Od ro]enja do uzrasta od dvije godine djecu treba redovno mjeriti kako bi se utvrdila njihova težina. Ukoliko redovno mjerenje pokaže da dijete ne dobija na težini, odnosno, ako roditelji ili lice koje se stara o djetetu vide da ono ne raste, onda ne[to nije u redu. Dijete treba odvesti na pregled kod stru;nog zdravstvenog radnika.

DODATNE INFORMACIJE

Dobijanje na težini osnovi je znak da je dijete zdravo, da raste i da se dobro razvija. Od ro]enja do uzrasta od jedne godine odoj;e treba mjeriti najmanje jednom mjese;no. U uzrastu od prve do druge godine, najmanje jednom u tri mjeseca treba kontrolisati te\inu djeteta.

Kod svake posjete zdravstvenoj ustanovi, dijete treba izmjeriti. To može da pomogne u blagovremenom otkrivanju problema u rastu, tako da je mogu’e preduzeti adekvatne korake.

Zdravstvenim pregledom tako]e se može utvrditi da li dijete dobija na težini suviše brzo u odnosu na svoj uzrast. Potrebno je uporediti djetetovu težinu s visinom da bi se odredilo da li je dijete gojazno.

Ukoliko je dijete pothranjeno ili previše uhranjeno, važno je preispitati njegov na;in ishrane i dati roditeljima, ili drugim licima koja se staraju o djetetu, savjet o pravilnoj ishrani. Danas je procenat pothranjenih odnosno ugojenih ;lanova porodice u porastu.

Dijete koje se u prvih šest mjeseci \ivota hrani samo maj;inim mlijekom obi;no dobro raste tokom ovog perioda. Dojenje pomaže da se beba zaštiti od uobi;ajenih bolesti i obezbje]uje dobar fizi;ki i mentalni rast i razvoj. Odoj;ad koja se hrane maj;inim mlijekom brže u;e od odoj;adi koja se hrane drugom vrstom mlijeka.

64 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Od uzrasta od šest mjeseci, pored dojenja, dijete treba da po;ne da jede drugu raznovrsnu hranu kako bi se obezbijedio zdrav rast i razvoj.

Svako dijete treba da ima svoj razvojni karton u kome se evidentiraju podaci vezani za njegov rast. On pokazuje da li dijete raste adekvatno svom uzrastu.

Prilikom svakog mjerenja, djetetova težina ozna;ava se ta;kom u razvojnom kartonu. Ta;ke treba povezivati. Na taj na;in stvara se linija djetetovog rasta.

Ukoliko linija raste, dijete se dobro razvija. Linija koja je ravna ili se spušta ukazuje da ima razloga za zabrinutost.

Evo nekih važnih pitanja koja treba postaviti kako bi se identifikovali problemi u rastu djeteta:

ll

Da li dijete dobija dovoljno hrane? Dijete starosti 6 - 8 mjeseci u po;etku treba da dobija 2–3 kašike hrane za svaki obrok. Porcije treba postepeno pove’avati na ½ šolje (250 mililitara). Dijete od 9 - 12 mjeseci treba da dobija ½ šolje za svaki obrok. Dijete koje je staro 12 - 23 mjeseca zahtijeva ¾ jedne šolje „porodi;ne hrane“ za svaki obrok. Djeca uzrasta dvije godine i starija treba da dobijaju najmanje jednu punu šolju za svaki obrok. Ukoliko dijete pojede svoju hranu i želi još, treba mu ponuditi dodatak.

ll

Da li djetetovi obroci sadrže premalo hrane za „rast“ ili „energiju“?

Hrana koja pomaže djeci da rastu obuhvata: pasulj, orashe, meso, ribu, jaja, mlije;ne proizvode, žitarice i mahunarke. Dnevni unos hrane životinjskog porijekla od posebne je važnosti. Mala koli;ina ulja može da pove’a energiju. Crveno palmino ulje ili ulja oboga’ena drugim vitaminima predstavljaju dobar izvor energije. Visokokvalitetna hrana za „rast“ posebno je važna, jer njenim unosom djeca dobijaju adekvatnu

Dodatne informacije 65

ISHRANA I RAST

Da li dijete jede dovoljno ;esto? Uz dojenje, dijete uzrasta 6 - 8 mjeseci treba da jede dva do tri puta dnevno, a tri do ;etiri puta dnevno po;evši od uzrasta od 9 mjeseci. Dodatni hranljivi obroci, kao što su vo’e ili hljeb s namazom, možda ’e biti potrebni jednom ili dva puta u toku dana. Djetetu koje zaostaje u razvoju, ili ima smetnje u razvoju, možda treba dodatna pomo’, kao i dodatno vrijeme za jelo.

Breastfeeding

ll

Child Development and Early Learning

Djetetu koje ne dobija dovoljno na težini tokom jednog ili dva mjeseca treba nuditi obilniji obrok, više hranljivih namirnica ili više ;eš’ih obroka. Takvo je dijete možda bolesno ili mu je potrebna dodatna pažnja, njega i pomo’ pri jelu. Roditelji i obu;eni zdravstveni radnici treba da reaguju brzo kako bi otkrili uzrok problema i preduzeli korake da ga elimini[u.

Safe Motherhood

Djeca treba da imaju ne samo adekvatnu težinu ve’ i visinu. Dobra ishrana, njega i higijena, posebno u prve dvije godine života, potrebne su da bi se sprije;ilo da dijete bude prenisko za svoj uzrast (patuljastog rasta). Ukoliko je majka neuhranjena, ili nije imala adekvatnu ishranu tokom trudno’e, dijete se može roditi premalo. To mo\da ukazuje na opasnost da dijete u kasnijoj dobi bude zakržljalo. Bebama koje su ro]ene s malom težinom potrebno je posvetiti dodatnu njegu i pažnju kod hranjenja kako bi dobro rasle.

težinu i visinu. Hrana kao što su industrijske namirnice s visokim sadržajem masno’a i slatkiši nije bogata vitaminima i mineralima i ostalim važnim hranljivim sastojcima, a može da uzrokuje da djeca dobijaju preveliku težinu, koja nije pra’ena proporcionalnim rastom. ll

Da li dijete odbija da jede? Ako se djetetu ne svi]a ukus odre]ene hrane, treba mu ponuditi drugu. Nova hrana treba postupno da se uvodi.

ll

Da li je dijete bolesno? Bolesno dijete treba podsticati da jede male obroke, ali ;esto. Dijete treba ;eš’e podojiti. Nakon bolesti, dijete treba da jede više nego obi;no kako bi nadomjestilo izgubljenu težinu i energiju i da bi se prihranilo. Ukoliko je dijete ;esto bolesno, treba da ga pogleda obu;eni zdravstveni radnik.

ll

Da li dijete dobija dovoljno hrane s vitaminom A? Maj;ino mlijeko bogato je vitaminom A. Ostala hrana koja sadrži vitamin A jeste: jetra (džigerica), jaja, mlije;ni proizvodi, crveno palmino ulje, žuto ili narandžasto vo’e i povr’e i zeleno lisnato povr’e. Ako ove hrane nema u dovoljnim koli;inama, zdravstveni radnik može da propiše djetetu unošenje dodatka vitamina A (u tabletama ili sirupu) svakih ;etiri do šest mjeseci.

ll

Da li se djetetu zamjena za maj;ino mlijeko daje iz fla[ice? Ukoliko se djetetu daje zamjena, onda ga treba hraniti iz ;iste, otvorene šolje, a ne iz flašice.

ll

Da li je hrana ;ista? Ako nije, dijete ’e ;esto biti bolesno. Sirova hrana treba da bude oprana ili prokuvana u ;istoj vodi, koja se uzima iz bezbjednog izvora. Kuvanu hranu treba odmah jesti. Hranu koja preostane treba pažljivo pohraniti na odgovaraju’e mjesto i kasnije je podgrijati.

ll

Da li je voda ;ista? :ista voda od vitalnog zna;aja je za zdravlje djeteta.

Voda treba da se uzima iz bezbjednog izvora, a treba je održavati ;istom tako što ’e se ;uvati u pokrivenim posudama, koje su ;iste iznutra i spolja. :ista voda za pi’e dobija se iz redovno održavanog, kontrolisanog i hlorisanog vodosistema, javne ;esme, bušotine, zašti’enog iskopanog bunara, zašti’enog izvora ili bistijerne. Ako se voda dobija iz jezera, potoka, nezašti’enih izvora, bunara ili cistijerni, onda je treba pro;istiti.

Na;ini pre;iš’avanja vode kod ku’e uklju;uju postupke kao što su kuvanje, filtriranje, dodavanje hlora ili dezinfekciju uz pomo’ sun;eve svjetlosti - u skladu s informacijama koje vam može pružiti obu;eni zdravstveni radnik, ili terenski zdravstveni radnik.

ll

Da li se fekalije odlažu u zajedni;ki toalet ili zakopavaju? Da li se ruke peru sapunom i vodom ili zamjenom, kao [to su pepeo i voda, nakon kori[enja zajedni;kog toaleta? Ako ne, dijete ;esto može dobijati crijevne parazite i druge bolesti. Djetetu koje ima crijevne parazite stru;ni zdravstveni radnik treba da obezbijedi lijek.

ll

Da li je malo dijete ostavljeno samo ve’i dio vremena ili se o njemu brine starije dijete? Ukoliko je tako, možda ’e mu trebati više pažnje i interakcije s odraslim osobama, pogotovo tokom obroka.

66 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

2.

Maj;ino mlijeko jedina je hrana i (uklju;uju’i i napitke) koja je potrebna odoj;etu u prvih [est mjeseci života. Nakon [est mjeseci, bebi je potrebna raznolika hrana, uz maj;ino mlijeko, kako bi se obezbijedio njen zdrav rast i razvoj.

DODATNE INFORMACIJE

Poslije šest mjeseci, pored maj;inog mlijeka, djetetu su potrebni i druga hrana i napici. Oni daju energiju, proteine, vitamine i ostale hranljive materije, potrebne za dalji rast i razvoj.

Razli;ita hrana – povr’e i vo’e, meso, piletina, riba, jaja i mlije;ni proizvodi – pomaže da se zadovolje sve djetetove potrebe u ishrani. Dojenje do uzrasta od dvije godine i kasnije predstavlja važan izvor hranljivih materija, koji štiti od bolesti.

Prilikom uvo]enja ;vrste hrane, važno je po;eti s mekom, kašastom hranom i polako uvoditi ;vrš’u. Što je ve’a raznolikost zdrave hrane, to je uravnoteženija i hranljivija djetetova ishrana.

Roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu treba da izbjegavaju namirnice koje mogu izazvati gušenje, kao što su orasi, grož]e, sirova šargarepa i druge namirnice koje su takvog oblika i/ili strukture da mogu da se zaglave u djetetovom grlu.

Dodatne informacije 67

ISHRANA I RAST

Može biti teško zadovoljiti sve djetetove prehrambene potrebe bez dovoljno namirnica životinjskog porijekla. Možda ’e biti potrebno dati djetetu oboga’enu hranu ili namaze, odnosno multivitaminske i dodatke minerala u obliku praha, sirupa ili tableta koje se rastvaraju. Obu;eni zdravstveni radnik može dati savjete roditelju, ili drugom licu koje se stara o djetetu, o tome koja hrana ima najviše hranljivih materija i koje dodatke u ishrani treba da koriste.

Breastfeeding

Dosljednost i raznolikost hrane treba prilagoditi zahtjevima djeteta i njegovoj sposobnosti konzumiranja te hrane. Sa šest mjeseci bebe mogu da jedu ispasiranu ili hranu u obliku pirea, guste ;orbe i kaše. Sa osam mjeseci ve’ina odoj;adi tako]e može da jede „hranu koja se jede prstima“ (hranu koju djeca sama mogu da jedu),a s 12 mjeseci - istu vrstu hrane kao i ostatak porodice.

Child Development and Early Learning

Ako se mekana, polu - ;vrsta ili ;vrsta hrana uvede prekasno, dijete ne’e dobijati potrebne hranljive materije. To može usporiti njegov rast i razvoj.

Safe Motherhood

U prvih šest mjeseci, kada je beba izložena najve’im rizicima, dojenje kao isklju;ivi na;in ishrane pomaže u zaštiti protiv dijareje i drugih uobi;ajenih infekcija i ;ini dobar po;etak za bebin dalji život.

Evo nekih hranljivih namirnica, korisnih za malu djecu (stariju od [est mjeseci): ll

Vlaknasta hrana, uklju;uju’i žitarice (riža, pšenica, kukuruz, proso), korijenje (slatki krompir, krompir) i skrobno vo’e (trputac – tropsko drvo s plodom sli;nim banani i hljebovac).

ll

Visokoproteinska hrana, kao što su crveno meso, piletina, riba, jetra i jaja (može da se daje što je ;eš’e mogu’e).

ll

Mlije;ni proizvodi, poput sira, jogurta, pavlake i mlijeka (koji se mogu miješati s drugom hranom, kao što je kuvana kaša). Ovakva hrana dobar je izbor u drugih šest mjeseci odoj;etovog života, bolji od sirovog mlijeka, koje se teže vari.

ll

Zeleno lisnato i povr’e narandžaste boje, poput spana’a, brokule, blitve, šargarepe, bundeve i slatkog krompira (koji sadrže vitamine).

ll

Mahunarke kao što su slanutak, le’e, mleta;ki pasulj, šareni pasulj, bijeli pasulj i lima pasulj (ove su mahunarke raznovrsne, daju energiju sadrže proteine i gvož]e).

ll

Ulja, posebno ulje repice, sojino ulje, crveno palmino ulje, maslac ili margarin.

ll

Sjemenke, uklju;uju’i namaz od kikirikija, namaze od drugih oraš;astih plodova, sjemenke koje se mogu potopiti ili sjemenke koje klijaju, kao što su sjemenke bundeve, suncokreta, dinje ili susama (za energiju i vitamine).

Isklju;ivo vegetarijanska ishrana maloj djeci te[ko mo\e obezbijediti sve hranljive materije koje su mu potrebne. To je zato što hrana životinjskog porijekla sadrži klju;ne hranljive materije, kao što je gvož]e. Djetetu koje ima vegetarijansku ishranu potrebne su dodatne hranljive materije u obliku multivitaminskih tableta ili praha, namaza s dodatkom vitamina ili dodataka u ishrani, oboga’enih hranljivim materijama.

Gvož]e iz biljne hrane organizam generalno ne apsorbuje baš najbolje.

Me]utim, biljna hrana kao što su mahunarke (bijeli pasulj, slanutak, le’e) sadr\i više gvož]a. Gvož]e se bolje apsorbuje ako se jede zajedno s namirnicama koje imaju visok nivo vitamina C, kao što su narandže i drugi agrumi i sokovi.

KLJU:NA PORUKA

3.

U uzrastu od [est do osam mjeseci, uz dojenje, dijete treba da jede dva do tri puta u toku dana, i tri do ;etiri puta u toku dana po;ev[i od uzrasta od devet mjeseci. U zavisnosti od djetetovog apetita, jedan ili dva hranljiva obroka, kao [to su vo’e ili hljeb s namazom, možda ’e biti potrebni izme]u obroka. Bebi treba davati male koli;ine hrane, koje s vremenom treba postepeno pove’avati i ;initi raznovrsnijim.

DODATNE INFORMACIJE

Dobra ishrana u prve dvije godine života od presudnog je zna;aja.

Neadekvatna ishrana u tom razdoblju može usporiti djetetov fizi;ki i mentalni razvoj tokom ostatka njegovog života.

68 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Kako bi rasla i ostala zdrava, maloj djeci potrebne su razne hranljive materije, kao što su: meso, riba, mahunarke, žitarice, jaja, vo’e i povr’e, kao i maj;ino mlijeko.

Djetetov želudac manji je od želuca odraslih, pa dijete ne može pojesti za jedan obrok koliko i odrasla osoba. Me]utim, dijete ima velike energetske potrebe i velike potrebe za hranom vezane za formiranje tijela. Važno je da djeca jedu ;esto kako bi se zadovoljile sve njihove potrebe.

Ako se obroci poslužuju u zajedni;koj posudi, može se desiti da mla]a djeca ne dobiju dovoljno hrane. Ukoliko djetetu date poseban tanjir ili zdjelu, roditelju ili drugom licu koje se stara o djetetu bi’e lakše da prati koju je hranu i koliko dijete pojelo.

Safe Motherhood

Hrana kao što je pire od povr’a i sjeckanog mesa, jaja ili riba treba da se na]e u ishrani djeteta što je ;eš’e mogu’e. Može se dodati i mala koli;ina ulja, po mogu’nosti oboga’ena vitaminima.

Maloj djeci možda ’e biti potrebno malo podsticaja da bi jela, kao i pomo’ pri uzimanju hrane ili rukovanju priborom. Djetetu koje zaostaje u razvoju ili ima smetnje potrebna je dodatna pomo’ prilikom uzimanja jela i pi’a.

6-8 mjeseci: Djecu treba dojiti ;esto i davati im drugu hranu dva do tri puta dnevno.

Roditelji treba da po;nu s mekom ili kašastom hranom a da postupno pove’avaju ;vrsto’u (gustinu) hrane. Namirnice životinjskog porijekla, kao što su meso, jaja i riba, djetetu treba dati što ranije, ali ih treba napraviti u obliku pirea, samljeti ili isjeckati na vrlo sitne komadi’e. Po;nite sa 2-3 kašike po obroku, pove’avaju’i postepeno do ½ šolje od 250 mililitara.

Child Development and Early Learning

Evo informacija o koli;ini i broju djetetovih obroka:

9-24 mjeseca: Breastfeeding

Djeci bi, uz dojenje, trebalo davati druge namirnice tri do ;etiri puta dnevno.

Odoj;etu u dobi 9-11 mjeseci dajte ½ šolje od 250 mililitara po obroku. Djeci u dobi 12-23 mjeseci dajte ¾ do jednu ;itavu šolju od 250 mililitara po obroku.

Djeci od dvije godine i starijoj dajte najmanje jednu cijelu šolju od 250 mililitara po obroku. Hranu životinjskog porijekla, kao što je meso, riba i jaja, treba uklju;iti što je više mogu’e.

Do 12 mjeseci:

Dodatne informacije 69

ISHRANA I RAST

Ve’ina djece može da jede „porodi;nu hranu“, koja je ;vrste strukture.

Još uvijek im se može ponuditi polu - ;vrsta hrana, koju mala djeca lakše jedu. Dodatni hranljivi obroci (kao što su vo’e, hljeb ili hljeb s namazom) mogu se ponuditi jednom ili dva puta dnevno, po želji, po;evši od bebinog šestog mjeseca života. Ukoliko kvalitet ili koli;ina hrane po obroku nije dovoljna, ili se dijete više ne doji, uklju;ite 1-2 šoljice mlijeka, kao i jedan ili dva dodatna obroka svakog dana.

KLJU:NA PORUKA

4.

Vrijeme hranjenja je vrijeme u;enja, iskazivanja ljubavi i uspostavljanja interakcije, [to stimuli[e fizi;ki, dru[tveni i emocionalni rast i razvoj djeteta. Roditelj ili drugo lice koje se stara o djetetu treba da razgovara s djecom tokom hranjenja.

I djevoj;ice i dje;ake treba da tretira i hrani na isti na;in i sa strpljenjem.

DODATNE INFORMACIJE

Vrijeme jela je prilika za majke i o;eve ili druga lica koja se staraju o djetetu, za interakciju i razgovor s djecom, kao i vrijeme kada im pomažete da u;e. Na taj na;in stimuliše se društveni i emocionalni razvoj djeteta.

Važno je podsticati djecu da jedu, ali ne i tjerati ih. Potrebe svakog djeteta razlikuju se zbog razli;itog unosa maj;inog mlijeka i razlika u visini. Bebe treba neposredno hraniti. Maloj djeci treba pomo’i da nau;e kako da jedu.

Ako dijete odbija da jede raznovrsnu hranu, lice koje se stara o djetetu može da eksperimentiše sa razli;itim kombinacijama hrane, ukusa i na;ina kojima ’e podsta’i dijete da jede. Ukoliko dijete lako gubi interesovanje za jelo, sve [to mu mo\e skrenuti pa\nju za vrijeme obroka treba svesti na najmanju mogu’u mjeru.

Djevoj;ice i dje;aci zahtijevaju istu koli;inu pažnje i vremena za hranjenje.

Potrebna im je ista koli;ina i kvalitet hrane i pi’a. I jedne i druge treba dojiti u prvih šest mjeseci, i jedni i drugi treba da dobijaju odgovaraju’u koli;inu hrane, koja mora da bude raznovrsna nakon [to dijete navr[i šest mjeseci života. Važno je, i za majke i za o;eve, da budu informisani o ishrani djeteta.

Oba roditelja treba da u;estvuju u ishrani svojih k’erki i sinova.

KLJU:NA PORUKA

5.

Vitamin A poma\e djeci da se odupru bolesti, [titi njihov vid i smanjuje rizik od smrti. Vitamin A može se na’i u raznom vo’u i povr’u, crvenom palminom ulju, jajima, mlije;nim proizvodima, jetri (džigerici), ribi, mesu, hrani oboga’enoj ovim vitaminom i maj;inom mlijeku. Ako se ustanovi nedostatak vitamina A, mogu se dodavati ve’e doze ovog vitamina djeci starosti izme]u [est mjeseci i pet godina svakih ;etiri do [est mjeseci.

DODATNE INFORMACIJE

Dok odoj;ad ne napune šest mjeseci, maj;ino mlijeko je glavni izvor vitamina A - ukoliko ishrana majke sadr\i dovoljno ovog vitamina ili ukoliko majka unosi dovoljno dodatka vitamina A. Djeca u dobi od šest mjeseci do pet godina mogu dobiti vitamin A iz razli;itih drugih namirnica, kao što su jetra (džigerica), jaja, mlije;ni proizvodi, masna riba, crveno palmino ulje, zreli mango i papaja, narandža, žuti slatki krompir, tamnozeleno lisnato povr’e i šargarepa.

Kada djeca nemaju dovoljno vitamina A, manje su sposobna da se bore protiv potencijalno fatalne bolesti i pod rizikom su od no’nog sljepila.

70 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Ako dijete ima poteško’a s vidom u ranim ve;ernjim satima i tokom no’i, vjerojatno ima nedostatak vitamina A. U tom slu;aju treba ga odvesti stru;nom zdravstvenom radniku radi lije;enja s visokim dozama dodatka vitamina A. U nekim zemljama vitamin A dodaje se u jestivo ulje, še’er, pšenicu i brašno, mlijeko i mlije;ne proizvode, kao i u drugu hranu. U mnogim zemljama, u kojima je nedostatak vitamina A rasprostranjen i gdje djeca ;esto umiru od bolesti kao što su dijareja i ospice, vitamin A daje se dva puta godišnje u uzrastu od šest mjeseci do pet godina starosti, i to u visokim dozama, u obliku kapsula ili sirupa.

U podru;jima gdje se zna ili sumnja da djeca pate od nedostatka vitamina A, djeci s dijarejom treba dati dodatak ovog vitamina ako ga nijesu dobili nijednom u posljednjih mjesec dana, odnosno ako ga ve’ ne primaju u redovnim intervalima od ;etiri do šest mjeseci.

Cink (tablete ili sirup) može se davati 10-14 dana da se ublaži ja;ina i trajanje dijareje, kao i da bi se dijete zaštitilo u naredna dva mjeseca od mogu’ih napada ove bolesti. Doza za djecu stariju od šest mjeseci jeste 20 miligrama dnevno, a za djecu mla]u od šest mjeseci - 10 miligrama dnevno.

Child Development and Early Learning

Djeca sa ospicama trebalo bi da prime vitamin A na dan dijagnoze, jednu dozu sljede’eg dana i još jednu dozu najmanje dvije nedjelje nakon toga.

Safe Motherhood

Dijareja i ospice iscrpljuju zalihe vitamina A iz tijela djeteta. Ako dijete ima dijareju koja traje od nekoliko dana, ili ospice, odnosto, ako je jako loše uhranjeno, treba ga lije;iti visokim dozama dodatka vitamina A, ;ime ’e rukovoditi obu;eni zdravstveni radnik.

KLJU:NA PORUKA

6.

DODATNE INFORMACIJE

Breastfeeding

Djeci je potrebna hrana bogata gvož]em da bi se za[titile njihove fizi;ke i mentalne sposobnosti i sprije;ila anemija. Najbolji izvor gvož]a jesu namirnice životinjskog porijekla, kao [to su jetra (džigerica), posno meso i riba, a korisna je i druga hrana oboga’ena gvož]em i gvož]e kao dodatak ishrani.

Nedostatak gvož]a u ishrani ;est je uzrok anemije. Djeca mogu postati anemi;na i od malarije i rudarskih glista. Nedostatak gvož]a može narušiti fizi;ki i mentalni razvoj odoj;adi i male djece - ;ak i blagi nedostatak gvož]a može poremetiti intelektualni razvoj. Anemija je naj;eš’i poreme’aj koji se ti;e ishrane.

Dodatne informacije 71

ISHRANA I RAST

Gvož]e se nalazi u hrani životinjskog porijekla kao što je jetra, nemasno meso i riba. Tako]e se može na’i u nekoj vegetarijanskoj hrani, na primjer u mahunarkama. Namirnice kao što su pšeni;no i kukuruzno brašno, so, riblji sos ili soja sos ponekad sadrže dodatak gvož]a. Hrana bogata gvož]em spre;ava anemiju. Konzumiranje takve hrane s vitaminom C pomaže probavnom sistemu da bolje apsorbuje gvož]e.

Simptomi anemije jesu bljedilo dlanova, jezika, unutrašnjeg dijela o;nih kapaka i usana, kao i umor i ostajanje bez daha. ll

Kod djece mla]e od dvije godine: Anemija ;esto uzrokuje probleme s koordinacijom i ravnotežom, a dijete može postati povu;eno i neodlu;no. To može ograni;iti sposobnost djeteta za interakciju, pa ;ak i ometati njegov intelektualni razvoj.

Dijete može da koristi gvož]e koje se nalazi u vitaminskim i preparatima koji sadrže minerale, kao što su vitaminski dodaci ishrani, multivitamini i minerali u prahu. Lice koje se stara o djetetu može da pomiješa takav prah s hranom koja se kod ku’e sprema za djecu stariju od šest mjeseci.

ll

Kod trudnica i adolescentkinja: Anemija pove’ava intenzitet krvarenja i rizik od infekcije tokom poro]aja.

Ona je ;esti uzrok smrtnosti porodilja. Odoj;ad anemi;nih majki ;esto se ra]aju s malom tjelesnom težinom i anemijom.

Dodatak gvož]a za trudnice štiti i majke i njihove bebe. Adolescentkinjama koje su anemi;ne nedjeljne doze dodatka gvož]a-folne kiseline mogu pomo’i da stvore sopstvene zalihe gvož]a i pripreme svoje tijelo za zdravu trudno’u.

Malarija i rudarska glista mogu biti glavni uzrok anemije. Uzimanje dodataka gvož]a za lije;enje anemije tokom malarije može pogoršati anemiju.

Kada je u pitanju malarija: ll

Djeca koja žive u podru;jima gdje je malarija uobi;ajena ne treba da koriste preparate gvož]a i folne kiseline, uklju;uju’i prah koji sadrži gvož]e - osim ukoliko je malarija dijagnosticirana i lije;i se, a utvr]eno je i postojanje anemije.

ll

Generalno gledano, djeci koja žive u podru;jima gdje je malarija uobi;ajena ne treba davati preventivne doze preparata minerala i vitamina koji sadrže gvož]e ili dodatke, osim putem oboga’ene hrane.

ll

Trudnice, majke, o;evi i druga lica koja se staraju o djetetu, ako žive u podru;jima gdje je malarija uobi;ajena, treba da se posavjetuju sa obu;enim zdravstvenim radnikom o koriš’enju dodatka gvož]a za svoju djecu.

ll

Da bi sprije;ili malariju, djeca, trudnice, majke i ostali ;lanovi porodice treba da spavaju pod mrežama protiv komaraca koje su tretirane insekticidima.

Kada su u pitanju crvi: ll

Djecu koja žive u podru;jima gdje su crvi vrlo endemi;ni, treba tretirati dva do tri puta godišnje preporu;enim ljekovima protiv crva (antihelmintici). Ako dijete redovno prima terapiju protiv crva, to ’e pomo’i u lije;enju anemije uzrokovane crvima i doprinijeti da opet dobije apetit. Dobra higijena spre;ava pojavu crva. Djeca ne treba da se igraju u

72 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

blizini zajedni;kih toaleta, treba ;esto da peru ruke sapunom i vodom ili zamjenom, kao što su pepeo i voda, kao i da nose cipele ili sandale kako bi se sprije;ilo da se zaraze crijevnim parazitima. ll

Trudnice koje žive u podru;jima gdje su paraziti uobi;ajeni treba lije;iti preporu;enim ljekovima.

KLJU:NA PORUKA

7.

DODATNE INFORMACIJE

Guša, abnormalno pove’anje štitaste žlijezde, koje uzrokuje oticanje vrata, znak je nedostatka joda u ishrani. Nedostatak joda u ranoj trudno’i pove’ava rizik od poba;aja ili ro]enja mrtvoro]enog djeteta.

KLJU:NA PORUKA

8.

Uporedo s ve’im unosom hrane i pi’a, raste i rizik od dijareje kod djeteta.

Hrana zara\ena bacilima glavni je uzrok dijareje i drugih bolesti koje dovode do toga da djeca gube hranljive materije i energiju potrebnu za rast i razvoj.

Dobra higijena, bezbjedna voda, odgovaraju’e rukovanje hranom, priprema i ;uvanje od klju;ne su važnosti za spre;avanje bolesti.

Breastfeeding

Koriš’enje jodirane umjesto obi;ne soli obezbje]uje trudnicama i djeci onoliko joda koliko im je potrebno. Jodirana so je sigurna za cijelu porodicu; to je jedina so koju treba koristiti za kuvanje. Porodice treba da kupuju samo jodiranu so dobrog kvaliteta – onu koja je propisno ozna;ena i upakovana. Majke treba da uzimaju samo jodiranu so prije, tokom i nakon trudno’e. Roditelji treba da se postaraju da njihova djeca konzumiraju samo jodiranu so.

Child Development and Early Learning

Male koli;ine joda bitne su za rast i razvoj djeteta. Ako žena nema dovoljno joda za vrijeme trudno’e, velika je vjerovatno’a da ’e njeno dijete biti ro]eno s mentalnim ošte’enjem, ili ošte’enjem sluha ili govora. Ako kao odoj;e ili u periodu ranog djtinjstva dijete ne dobija dovoljno joda, ono može zaostajati u fizi;kom, mentalnom ili kognitivnom razvoju. :ak i blagi nedostatak joda može smanjiti mogu’nost u;enja i prouzrokovati nižu inteligenciju.

Safe Motherhood

Jod u ishrani trudnice i malog djeteta od posebne je važnosti za razvoj djetetovog mozga. Veoma je važno da se sprije;i da do]e do pote[ko’a u u;enju i zaostalosti u razvoju. Kori[’enje jodirane umjesto obi;ne soli obezbje]uje trudnicama i njihovoj djeci onoliko joda koliko im je potrebno.

DODATNE INFORMACIJE

Dodatne informacije 73

ISHRANA I RAST

Djeca lako mogu „pokupiti” bacile, jer su veoma znati\eljna i otkrivaju svijet oko sebe. Zbog toga je veoma važno da roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu održavaju dobru higijenu, kao što je pranje ruku sapunom.

Tako]e treba pažljivo da rukuju hranom i da je pripremaju ispravno, da

koriste ispravnu vodu i održavaju sredinu ;istom. Sve je to potrebno da bi se sprije;ila pojava dijareje i drugih bolesti i zaštitilo zdravlje djeteta.

Hrana treba da bude servirana neposredno nakon pripreme, a ostaci bezbjedno odloženi. Treba koristiti ;ist pribor i ;iste površine za pripremu i serviranje hrane. Djecu treba hraniti iz ;istih [olja i zdjela. Flašice i cucle treba izbjegavati, jer ih je teško održavati ;istim.

Postoji pet na;ina kako da ;uvate hranu: (1) hrana treba da bude ;ista; (2) odvojte sirovu od kuvane hrane; (3) temeljito kuvajte hranu; (4) držite je na sigurnoj temperaturi; (5) operite sirovu hranu u ispravnoj vodi.

(Za više informacija pogledajte poglavlje o higijeni.)

KLJU:NA PORUKA

9.

Tokom bolesti djeci je potrebna dodatna te;nost, treba ih podsticati da redovno uzimaju obroke, a odoj;ad koja sisaju ’e[’e dojiti. Nakon bolesti, djeci treba nuditi vi[e hrane nego obi;no, kako bi obnovili energiju i nadomjestili hranljive materije izgubljene tokom bolesti.

DODATNE INFORMACIJE

Kad su djeca bolesna, kao što je to slu;aj kad imaju dijareju, ospice ili upalu plu’a, smanjuje im se apetit i njihovo tijelo koristi hranu na manje u;inkovit na;in.

Ako je dijete bolesno vi[e puta godišnje, njegov rast mo\e biti usporen ili zaustavljen. Vrlo je važno podsticati bolesno dijete da jede. To može biti teško, jer se dešava da djeca koja su bolesna ne osje’aju glad. Roditelj ili drugo lice koje se stara o djetetu treba da mu nudi hranu koju ono voli, i to po malo, s vremena na vrijeme, i što je ;eš’e mogu’e. Dodatno dojenje posebno je važno jer obezbje]uje hranljive materije potrebne za oporavak od infekcija.

Od klju;ne je važnosti podsticati bolesno dijete da pije što ;eš’e. Dehidracija (nedostatak te;nosti u tijelu) ozbiljan je problem za djecu s dijarejom.

Unošenje ve’e koli;ine te;nosti sprije;i’e da dijete dehidrira. Kada dijete ima dijareju, dehidriranje se može sprije;iti tako što ’ete mu dati oralne rehidracijske soli (ORS) rastvorene u ;istoj vodi, zajedno s hranom i te;nostima.

Svakodnevno dodavanje cinka tokom 10-14 dana može smanjiti intenzitet dijareje kod djeteta. Dijete se nije u potpunosti oporavilo od bolesti sve dok ne dostigne onu težinu koju je imalo na po;etku bolesti.

Dijete može umrijeti od neprekidne dijareje ako se brzo ne lije;i. Ako dijareja i slab apetit potraju duže od nekoliko dana, majka, otac ili drugo lice koje se stara o djetetu treba da konsultuju stru;nog zdravstvenog radnika.

(Za više informacija pogledajte poglavlje o dijareji.)

74 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

10.

Veoma mr[avoj i/ili gojaznoj djeci potrebna je posebna medicinska njega.

Treba ih odvesti stru;nom medicinskom radniku, ili u zdravstvenu ustanovu, radi pregleda i lije;enja.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca s ozbiljnom neuhranjenoš’u veoma su mršava. Ona tako]e mogu da imaju ote;ene djelove tijela, i to obi;no stopala ili noge. Stru;ni zdravstveni radnik može da identifikuje ozbiljnu neuhranjenost mjerenjem djetetove težine i visine, koriste’i posebnu traku za mjerenje udova, kako bi uporedio veli;inu otekline na obje noge.

Djeca lako konzumiraju RUTF direktno iz pakovanja i nije potrebno nikakvo miješanje s vodom ili drugom hranom, što ovu hranu ;ini bezbjednom za upotrebu na bilo kom mjestu. Roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu treba da budu opskrbljena koli;inama RUTF-a koje su potrebne za jednu sedmicu i da imaju sve informacije o tome kako da postupaju prema djetetu.

Ljekovi se tako]e obezbje]uju kao dio procesa lije;enja. Dijete svake sedmice treba voditi kod zdravstvenog radnika kako bi pratio djetetov napredak.

Djeca s ozbiljnom neuhranjenoš’u lakše se prehla]uju nego druga djeca, tako da uvijek moraju biti ugrijana. Kontakt licem uz lice s majkom ili drugom osobom koja se stara o djetetu može da pomogne da dijete bude ugrijano. I majka i dijete treba da budu pokriveni. Djetetova glava tako]e treba da bude pokrivena.

Dodatne informacije 75

ISHRANA I RAST

Iako je djeci s ozbiljnom neuhranjenoš’u potrebno posebno lije;enje problema ishrane, maj;ino mlijeko je i dalje vitalni izvor hranljivih materija i zaštita od bolesti. Uz posebno lije;enje (bilo kod ku’e, bilo u zdravstvenoj ustanovi), djeca koja se hrane maj;inim mlijekom treba da nastave da ga konzumiraju.

Breastfeeding

Intenzivnije lije;enje potrebno je djeci koja ne mogu da jedu RUTF, koja imaju druge medicinske probleme, ili koja su mla]a od šest mjeseci. Ovakve slu;ajeve treba uputiti u bolnicu ili drugu ustanovu, koja može da obezbijedi 24-;asovnu medicinsku njegu, terapijsko mlijeko i dopune dojenju.

Child Development and Early Learning

Lije;enje djece s ozbiljnom neuhranjenoš’u treba da vrši zdravstveni radnik.

Lije;enje zavisi od toga koliko je dijete bolesno. Ve’ina djece koja su starija od šest mjeseci može se lije;iti specijalno pripremljenom terapeutskom hranom (RUTF). To je mekana, unaprijed pripremljena hrana, koja sadrži sve hranljive materije potrebne za oporavak djeteta.

Safe Motherhood

Kratki period neadekvatne ishrane, zajedno s boleš’u ili infekcijom, može da u;ini da dijete brzo postane loše uhranjeno. Djetetu je tada potrebno hitno lije;enje koje podrazumijeva posebnu hranu i ljekove. Treba ga odmah povesti kod najbližeg zdravstvenog radnika.

ije i c a m r o ati inf ma o v i j n e j razm nformacija o n ž a ev si Za[to j ati u skladu postup

© UNIC

EF/NYH

Q2008-1

279/Est

ey

I J I C A Z I N U IM

1 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Djeca koja se vakcini[u zašti’ena su od ovih opasnih bolesti, koje ;esto dovode do invaliditeta ili smrti. Sva djeca imaju pravo na ovu zaštitu.

Safe Motherhood

Ove bolesti uklju;uju: male boginje, meningitis koji je prouzrokovan Haemophilus influenzae tip B (Hib), difteriju, tetanus, pertusis (veliki kašalj), žutu groznicu, polio (dje;ja paraliza) i hepatitis B. Nove vakcine protiv drugih bolesti, kao što je zapaljenje plu’a i dijareja koju uzrokuje rotavirusna infekcija, sve vi[e koriste.

IMUNIZACIJA

S

vake godine, preko 1,4 miliona djece umire od bolesti koje se mogu sprije;iti ako se vakcinacija obavi na vrijeme.1

Svaka djevoj;ica i svaki dje;ak treba da se u potpunosti imunizuju. Rana zaštita od klju;ne je važnosti. Imunizacija u prvoj i drugoj godini života naro;ito je važna. Tako]e je bitno da se trudnice vakcini[u protiv tetanusa kako bi zaštitile sebe i svoju novoro]en;ad.

Roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu treba da znaju zašto je imunizacija važna, da budu upoznati s programski predvi]enom imunizacijom i gdje se ona mo\e obaviti.

Roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu treba da znaju da nije rizi;no imunizovati djecu s blažim vidom bolesti ili djecu s posebnim potrebama, kao ni djecu koja pate od loše uhranjenosti.

Child Development and Early Learning

Iako se tokom prethodnih godina napredovalo u imunizaciji djece,podaci iz 2008. godine govore da gotovo 24 miliona djece – skoro 20% djece koje se svake godine rode u svijetu – nije prošlo rutinsku imunizaciju planiranu za prvu godinu života.

Breastfeeding Nutrition and Growth

1 Iz 2002. godine (posljednji dostupni podaci).

Uvod 77

KE:ica U POR dn

NE odica i zaje : U J KL ka por o a Šta sv avo da zna r ima p

imunizaciji

1.

Imunizacija je neophodna. Svako dijete treba da obavi programom predvi]enu imunizaciju. Rana zaštita je veoma bitna, posebno imunizacija u prvoj i drugoj godini života. Svi roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu treba da prate savjet obu;enih zdravstvenih radnika o tome kada treba da završe programom predvi]enu imunizaciju.

2.

Imunizacija štiti protiv više opasnih bolesti. Dijete koje nije imunizovano može oboljeti, postati trajno onesposobljeno ili pothranjeno, ;ak i umrijeti.

3.

Bezbjedno je imunizovati dijete s blažim vidom bolesti ili dijete s posebnim potrebama, kao i dijete koje je loše uhranjeno.

4.

Sve trudnice i njihova novoro]en;ad treba da se zaštite od tetanusa. :ak i ako je žena imunizovana ranije, treba da se posavjetuje s obu;enim zdravstvenim radnikom o imunizaciji tetanus-toksoid vakcinom.

78 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

IMUNIZACIJA Safe Motherhood

5.

Za svaku osobu koja se imunizuje mora se obezbijediti poseban [pric. Ljudi treba da traže novi špric za svaku vakcinaciju.

Breastfeeding

7.

Karton s vakcinacijama djeteta (ili odrasle osobe) treba da se dostavi zdravstvenom radniku prije svake imunizacije.

Child Development and Early Learning

6.

Bolest se brzo širi kada se previše ljudi na]e na malom prostoru. Sva djeca koja žive u prenaseljenim sredinama, naro;ito kada se radi o izbjegli;kim uslovima, treba odmah da se imunizuju, prije svega protiv malih boginja.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 79

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

A J I C ZA I N U M

I

KLJU:NA PORUKA

1.

Imunizacija je neophodna. Svako dijete treba da obavi programom predvi]enu imunizaciju. Rana za[tita je veoma bitna, posebno u prvoj i drugoj godini života. Svi roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu treba da prate savjet obu;enih zdravstvenih radnika o tome kada treba da zavr[e programom predvi]enu imunizaciju.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca se moraju vakcinisati u veoma ranom uzrastu. Bitno je da odoj;ad, i djevoj;ice i dje;aci, dobiju predvi]ene vakcine u pravo vrijeme. Neke vakcine zahtijevaju višestruke doze za punu zaštitu. Važno je da svako dijete obavi kompletnu imunizaciju.

U cilju zaštite djeteta tokom i nakon prve godine života, neophodna je imunizacija koja je prikazana u tabeli na narednoj strani. Imunizacija je najefikasnija kada se daje u predvi]enom uzrastu, ili najpribližnije tom uzrastu.

80 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Imunizacija

Po ro]enju

Sve zemlje

BSG3

Neke zemlje

Hepatitis B, polio

Sve zemlje

DTP 4 (tako]e poznat kao DPT), polio

Ve’ina zemalja

Hepatitis B i Hib

Neke zemlje

Pneumokok (konjugiran), rotavirus

Sve zemlje

DPT, polio

Ve’ina zemalja

Hepatitis B i Hib

Neke zemlje

Pneumokok (konjugiran), rotavirus

Sve zemlje

DPT, polio

Ve’ina zemalja

Hepatitis B i Hib

Neke zemlje

Pneumokok (konjugiran), rotavirus5

9 mjeseci

Neke zemlje

Žuta groznica

9-15 mjeseci

Sve zemlje

Male boginje

12-18 mjeseci

Neke zemlje

Zauške i rubeola

15 mjeseci -

Sve zemlje

Male boginje6

6-8 sedmica

10-12 sedmica

14-24 sedmica

Child Development and Early Learning

Lokacija

Safe Motherhood

Uzrast djeteta

IMUNIZACIJA

Raspored imunizacije za odoj;ad 2

6 godina Breastfeeding

2 Roditelji, druga lica koja se staraju o djetetu i zdravstveni radnici treba da prate raspored nacionalne imunizacije.

3 BCG (Bacille Calmette-Guérin) vakcina pruža djelimi;nu zaštitu protiv nekih oblika tuberkuloze i lepre.

4 DTP (DPT) štiti protiv difterije, tetanusa i pertusisa (velikog kašlja); mnoge zemlje koriste DTPHepBHib, kombinacija pet vakcina u jednoj, vakcina koja je poznata kao petovalentna vakcina.

5 Ovo je samo za one koji primaju Rotateq™ vakcinu, koja se daje u tri doze. Dvije doze se preporu;uju za Rotarix™ vakcinu.

6 Minimalni period od jednog mjeseca treba da postoji izme]u prve i druge doze vakcine protiv malih boginja.

Kako nove vakcine postaju dostupne, preporu;uje se više vakcina za sve zemlje. Me]utim, odre]ene vakcine potrebne su samo u nekim zemljama, gdje su prisutne specifi;ne bolesti.

Ako dijete ne obavi kompletnu imunizaciju u prvoj i drugoj godini života, izuzetno je važno da se u potpunosti imunizuje što je mogu’e prije. To se može posti’i i tokom specijalnih kampanja.

Dodatne informacije 81

Nutrition and Growth

Roditelji i zdravstveni radnici treba da prate lokalno predvi]eni program imunizacije.

U nekim zemljama, dodatne doze vakcine, zvane revakcinacije, daju se poslije prve godine života. To pomaže da se održi efikasnost vakcine - na taj je na;in dijete duže zašti’eno.

KLJU:NA PORUKA

2.

Imunizacija [titi protiv vi[e opasnih bolesti. Dijete koje nije imunizovano može oboljeti, postati trajno onesposobljeno ili pothranjeno, ;ak i umrijeti.

DODATNE INFORMACIJE

Imunizacija štiti djecu protiv nekih od najopasnijih bolesti. Sva djeca, uklju;uju’i i onu s posebnim potrebama, treba da se vakcinišu. Dijete se imunizuje davanjem vakcina, koje se ubrizgavaju ili daju na usta. Vakcina funkcioniše tako što izgra]uje odbrambeni organizam djeteta protiv bolesti.

Vakcina funkcioniše samo ako se da prije nego što bolest napadne organizam.

Dijete koje nije imunizovano mo\e lako dobiti male boginje, veliki kašalj i mnoge druge bolesti koje mogu biti smrtonosne. Djeca koja prebole ove bolesti oslabljena su i možda se ne’e razvijati pravilno. Mogu biti trajno onesposobljena, a kasnije mogu umrijeti od loše uhranjenosti i drugih bolesti.

Sva djeca treba da prime BCG (Bacille Calmette-Guérin) vakcinu, koja pruža djelimi;nu zaštitu protiv nekih oblika tuberkuloze i lepre.

Sva djeca treba da se imunizuju protiv difterije, tetanusa i pertusisa sa DTP vakcinom (tako]e poznatom kao DPT vakcina). Difterija uzrokuje infekciju gornjeg respiratornog trakta, koja u ozbiljnim slu;ajevima vodi ka teško’ama s disanjem i smrti. Tetanus uzrokuje uko;enost miši’a i bolne gr;eve u miši’ima, a može biti smrtonosan. Pertusis ili veliki kašalj poga]a respiratorni trakt i može uzrokovati kašalj koji traje ;etiri do osam sedmica. Ova je bolest veoma opasna kod odoj;adi.

Sve trudnice i odoj;ad treba da se imunizuju protiv tetanusa. ll

Imunizacija žene ili adolescentkinje s najmanje dvije doze tetanus-toksoida prije i tokom trudno’e štiti novoro]en;e u prvih nekoliko sedmica života.

ll

Bebi sa šest nedjelja starosti potrebna je prva doza tetanus-toksoida (tetanus komponente DTP vakcine) kako bi se produžila zaštita od tetanusa koju je primila od majke.

Sva djeca treba da se vakcinišu protiv malih boginja, bolesti koja može biti veliki uzro;nik loše uhranjenosti, slabog mentalnog razvoja i koja može pogoršati sluh i vid. Simptomi koji ukazuju na to da dijete ima male boginje jesu: groznica i svrabež, zajedno s kašljem, curenjem iz nosa ili crvenim o;ima. Dijete može umrijeti od malih boginja.

82 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

U zemljama gdje hepatitis B predstavlja problem, 10 od 100 djece skriva’e infekciju cijelog života ako nijesu adekvatno imunizovani. Jedna ;etvrtina djece zaražene hepatitisom B mogu dobiti ozbiljno oboljenje jetre, kao što je kancer (rak), kada postanu stariji.

Safe Motherhood

U mnogim zemljama ;esto je zapaljenje plu’a, koje uzrokuje pneumokok bakterija ili Haemophilus influenzae tip B (Hib) bakterija, a od kojeg umire mnogo male djece. Bilo koja od ovih bakterija može prouzrokovati i meningitis, kao i druge ozbiljne infekcije. Ove bakterije spadaju me]u najopasnije za djecu, naro;ito za onu do pet godina starosti. Imunizacija s vakcinom Haemophilus influenzae tip B (Hib vakcina) i pneumokok (konjugiranom) vakcinom (PCV) protiv pneumokoknih oboljenja može sprije;iti ovu smrtnost.

IMUNIZACIJA

Sva djeca treba da se vakcinišu protiv polija (dje;je paralize). Simptomi dje;je paralize su: nesavitljivi udovi ili nemogu’nost pokretanja. Od 200 zaražene djece, jedno ’e biti onesposobljeno za život.

Petovalentna vakcina (pet vakcina u jednoj), koja kombinuje DTP (DPT), hepatitis B i Hib vakcine, koristi se u mnogim nacionalnim programima imunizacije.

Japanski encefalitis virus šire komarci, uglavnom u seoskim oblastima azijskih zemalja. On uzrokuje ozbiljne bolesti i smrtnost tre’ine zaraženih.

Mnogi od preživjelih imaju ošte’enje mozga. Treba konsultovati obu;enog zdravstvenog radnika i dobiti informacije o nacionalnim smjernicama u vezi sa upotrebom ove vakcine.

U mnogim zemljama, gdje je nedostatak vitamina A uobi;ajen, kapsule (ili sirup) koje sadrže veliku dozu vitamina A daju se djeci starosti od šest mjeseci do pet godina, svakih ;etiri do šest mjeseci. Vitamin A dostavlja se

Dodatne informacije 83

Nutrition and Growth

Maj;ino mlijeko i kolostrum, gusto žu’kasto mlijeko koje se proizvodi tokom prvih nekoliko dana poslije poro]aja, pružaju zaštitu protiv dijareje, upale plu’a i ostalih bolesti. Kolostrum se ponekad naziva „prvom vakcinom“ novoro]en;adi, jer pomaže izgradnji dje;jeg imuniteta na bolest.

Breastfeeding

U nekim zemljama žuta groznica ozbiljno ugrožava živote i djece i odraslih.

Vakcinacija može sprije;iti ovu bolest.

Child Development and Early Learning

Dijareja, koju uzrokuje rotavirus, uobi;ajena je i može biti ozbiljna. Ona poga]a gotovo svu djecu ispod pet godina starosti. Ozbiljna rotavirus dijareja uobi;ajena je u zemljama u razvoju, gdje je možda teže do’i do zdravstvene zaštite, što dovodi do pove’ane smrtnosti djece ispod pet godina starosti, a naro;ito one ispod dvije godine starosti. Vakcinacija protiv rotavirusa spre;ava dijareju, koju uzrokuje ovaj virus. Me]utim, dijareja uzrokovana ostalim bakterijama ili virusima može se pojaviti i kod djece koja prime rotavirus vakcinu.

korisnicima tokom rutinske imunizacije (kao što je to slu;aj s vakcinom protiv malih boginja u dobi od 9 mjeseci), kao i tokom specijalnih kampanja za imunizaciju. Dodatak vitamina A važan je dio tretmana protiv malih boginja.

KLJU:NA PORUKA

3.

Bezbjedno je imunizovati dijete s blažim vidom bolesti ili dijete s posebnim potrebama, kao i dijete koje je lo[e uhranjeno.

DODATNE INFORMACIJE

Mnogi roditelji ne vode dijete na imunizaciju kada ima temperaturu, kašlje, prehla]eno je, ima dijareju ili boluje od neke druge bolesti. Me]utim, imunizovati dijete s blažim vidom bolesti nije rizi;no.

Tako]e je bezbjedno imunizovati dijete s posebnim potrebama ili loše uhranjeno dijete. Ako je dijete HIV pozitivno, ili se sumnja da je HIV pozitivno, oko izbora vakcine neophodno je konsultovati stru;nog zdravstvenog radnika.

Poslije injekcije, dijete ’e možda plakati ili dobiti temperaturu, a može se pojaviti i manji osip ili bol. To su normalne reakcije i pokazuju da vakcina djeluje. Djecu mla]u od šest mjeseci treba ;eš’e dojiti; starijoj djeci treba davati puno te;nosti i hrane. Ako dijete ima visoku temperaturu (preko 38°C), treba ga odvesti obu;enom zdravstvenom radniku ili u dom zdravlja.

Male boginje mogu biti izuzetno opasne za loše uhranjenu djecu, pa bi ih obavezno trebalo vakcinisati, naro;ito ako je neuhranjenost ozbiljna.

KLJU:NA PORUKA

4.

Sve trudnice i njihova novoro]en;ad treba da se za[tite od tetanusa. :ak i ako je žena imunizovana ranije, ona treba da se posavjetuje s obu;enim zdravstvenim radnikom o imunizaciji tetanus-toksoid vakcinom.

DODATNE INFORMACIJE

U mnogim djelovima svijeta, majke se pora]aju u nehigijenskim uslovima.

Majke i djeca rizikuju da dobiju tetanus, koji je glavni ubica novoro]en;adi.

84 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Bakterija tetanus ili njene spore razvijaju se u prljavim posjekotinama. Do toga mo\e do’i ako se pup;ana vrpca presje;e prljavim nožem, ili ako bilo što prljavo dodirne kraj vrpce. Svako sredstvo koje se koristi za presijecanje vrpce mora biti ;isto, otkuvano ili zagrijano na plamenu i ohla]eno. Tokom prve sedmice poslije ro]enja bebin pup;ani patrljak mora biti ;ist, i preko njega se ne smije stavljati nikakva supstanca.

Bezbjedno je da se trudnica vakciniše protiv tetanusa. Raspored vakcinacija treba da bude sljede’i: Prva doza

:im sazna da je trudna

Safe Motherhood

Sve trudnice treba da se postaraju da su vakcinisane protiv tetanusajer je to za[tita i majke i novoro]en;eta.

IMUNIZACIJA

Ako trudnica nije vakcinisana protiv tetanusa, a bakterija tetanus ili njene spore u]u u tijelo, njen život \ene mo\e biti ugrožen.

Druga doza Mjesec dana nakon prve doze i najkasnije dvije sedmice prije termina poro]aja

:etvrta doza Jedna godina nakon tre’e doze, ili tokom sljede’e trudno’e Peta doza Jedna godina nakon ;etvrte doze, ili tokom sljede’e trudno’e

Child Development and Early Learning

Tre’a doza Šest mjeseci do jedne godine nakon druge doze, ili tokom sljede’e trudno’e

Nakon pet pravilno raspore]enih doza, majka je zašti’ena za cijeli život, a dijete tokom prvih nekoliko sedmica života.

Breastfeeding Nutrition and Growth

Dodatne informacije 85

KLJU:NA PORUKA

5.

Za svaku osobu koja se imunizuje mora se obezbijediti poseban [pric. Ljudi treba da traže novi [pric za svaku vakcinaciju.

DODATNE INFORMACIJE

Kori[’enje istih špriceva i igala ;ak i me]u ;lanovima porodice može raširiti bolesti koje predstavljaju prijetnju po život. Svaka osoba treba da koristi poseban [pric.

Sve vakcinacije, u bilo kojem okruženju, uklju;uju’i i hitne situacije, treba da se obavljaju špricevima koji se mogu koristiti samo jedanput.

Roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu treba da traže novi špric za svaku vakcinaciju. Zdravstveni radnici moraju odstraniti upotrijebljene špriceve i sve druge potrošne materijale na bezbjedan na;in.

KLJU:NA PORUKA

6.

Bolest se brzo [iri kada se previ[e ljudi na]e na malom prostoru. Sva djeca koja žive u prenaseljenim sredinama, naro;ito kada se radi o izbjegli;kim uslovima, treba odmah da se imunizuju, prije svega protiv malih boginja.

DODATNE INFORMACIJE

Situacije koje prisiljavaju ljude da bježe iz svojih domova obi;no rezultiraju širenjem zaraznih bolesti. Stoga, sva raseljena djeca ispod 15 godina starosti treba odmah da se vakcinišu, naro;ito protiv malih boginja - ;im do]u do prvog naselja.

Male boginje su opasnije ako su djeca loše uhranjena ili žive u lošim sanitarnim uslovima. ll

Bolesti kao što su male boginje šire se veoma brzo. Djeca oboljela od malih boginja treba da budu izolovana od ostalih, treba da ih pregleda obu;eni zdravstveni radnik i da prime veliku dozu vitamina A.

ll

Kada u nekoj oblasti postoji epidemija malih boginja, djecu treba vakcinisati. Potrebno je obavijestiti i ljude iz susjednih oblasti kako bi vakcinisali djecu.

Ako je dosada[nji re\im imunizacije djece poreme’en, treba da se konsultuje obu;eni zdravstveni radnik kako bi se imunizacija obavila u skladu s nacionalnim smjernicama. Ako je evidencija vakcinacije djeteta izgubljena i roditelji se ne sje’aju koje je vakcine dijete primilo, bezbjedno je ponoviti doze.

86 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

7.

Karton s vakcinacijama djeteta (ili odrasle osobe) treba da se dostavi zdravstvenom radniku prije svake imunizacije.

DODATNE INFORMACIJE

IMUNIZACIJA

KLJU:NA PORUKA

Važno je pratiti raspored vakcinacija u skladu s nacionalnim smjernicama.

Djecu treba imunizovati u predloženoj starosnoj dobi, a doze treba da primaju u preporu;enim intervalima.

Safe Motherhood

Kada se dijete imunizuje, zdravstveni radnik treba da evidentira vakcinu, da nazna;i koja je to doza (prva, druga, itd.), a datum imunizacije upiše u zdravstveni karton. Karton se daje roditeljima, ili licima koja se staraju o djetetu. Evidencija o vakcinacijama koje su izvršene treba da se ;uva i u domu zdravlja. Važno je da roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu ;uvaju karton za imunizaciju i da ga ponesu sa sobom u vrijeme sljede’e vakcinacije djeteta. Na osnovu informacija iz kartona za imunizaciju zdravstveni radnik može obavijestiti roditelje ili druga licia koja se staraju o djetetu o vakcinama koje nedostaju i koje jo[ treba dati.

Child Development and Early Learning Breastfeeding Nutrition and Growth

Dodatne informacije 87

ije i c a m r o ati inf ma o v i j n e j razm nformacija o n ž a ev si Za[to j ati u skladu postup

© UNIC

EF Crn

a Gora

/Du[ko

Miljani'

I J E R A DIJ

1 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Porodice i zajednica, uz podršku vladinih i nevladinih organizacija (NVO), mogu uraditi mnogo na podizanju svijesti o: (1) uzrocima dijareje; (2) tome zašto je važno lije;iti dijareju ;im se pojavi i (3) tome kako promijeniti uslove koji je izazivaju.

Ako svi zajedno rade na smanjenju dijareje, dje;ja prava na život, opstanak, zdravlje i razvoj bi’e bolje obezbije]ena.

Child Development and Early Learning

Malo je vjerovatno da ’e bebe koje se isklju;ivo doje u prvih šest mjeseci života i koje pravovremeno obave cjelokupnu imunizaciju dobiti dijareju. Djeci koja boluju od dijareje treba dati dosta te;nosti i hrane sa specijalnim rastvorom ORS (oralne rehidracijske soli) i cinkom.

DIJAREJA

Dijareju uzrokuju virusi i bakterije koje se progutaju, naro;ito one iz fekalija. To se ;eš’e dešava u sredinama gdje postoji nesigurno odlaganje fekalija, praksa loše higijene, nedostatak ;iste vode za pi’e, ili kada se odoj;ad ne doji.

Timing Births

D

ijareja je po u;estalosti drugi uzrok smrtnosti male djece - odmah poslije zapaljenja plu’a.

Procjenjuje se da je svake godine, me]u djecom mla]om od pet godina oko ;etiri milijarde oboljelih od dijareje. Više od 1,5 miliona djece mla]e od pet godina svake godine umre od dijareje [to ;ini 17 procenata ukupne smrtnosti djece tog uzrasta. Vjerovatnije je da ’e djeca više nego odrasli umrijeti od dijareje, kod djece je smrtna opasnost od dijareje ve’a nego kod odraslih jer brže dehidriraju i postaju loše uhranjena.

Breastfeeding Nutrition and Growth

Uvod 89

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por o a Šta sv avo da zna r ima p

dijareji

1.

Dijareja ubija djecu izvla;e’i te;nost iz njihovog organizma, što dovodi do dehidracije. :im dijareja po;ne, osnovna stvar koju treba uraditi jeste da se djetetu da dodatna te;nost, pored redovne hrane i pi’a.

2.

Život djeteta je u opasnosti ukoliko ima nekoliko vodenih stolica u toku jednog sata ili ukoliko u stolici ima krvi. Tada je neophodna neodlo\na pomo’ obu;enog zdravstvenog radnika.

3.

Hranjenje isklju;ivo maj;inim mlijekom u prvih [est mjeseci života i nakon [est mjeseci može smanjiti rizike povezane sa dijarejom. Vakcinacija protiv rota-virusa (gdje se to preporu;uje i gdje je mogu’e) smanjuje smrtnost kod dijareje prouzrokovane ovim virusom. Dodaci vitamina A i cinka mogu umanjiti rizik od dijareje.

4.

Dijete koje ima dijareju treba da nastavi s redovnom ishranom. Tokom oporavka djetetu treba davati vi[e hrane nego ina;e kako bi obnovilo energiju izgubljenu tokom bolesti.

90 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Timing Births DIJAREJA

5.

6.

Da bi se sprije;ila dijareja, sav izmet, uklju;uju’i izmet beba i male djece, treba da bude ba;en u toalet ili zakopan.

Child Development and Early Learning

Dijete koje ima dijareju treba da uzima rastvor oralne rehidracijske soli (ORS) i dnevni dodatak cinka u periodu od 10 do 14 dana. Ljekovi za lije;enje dijareje generalno su neefikasni i mogu biti [tetni.

7.

Breastfeeding

Dobre higijenske navike i kori[’enje bezbjedne pija’e vode za[tita su od dijareje. Ruke treba detaljno oprati sapunom i vodom ili zamjenom, poput pepela i vode, nakon kontakta s izmetom i prije dodirivanja ili pripreme hrane ili hranjenja djece.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 91

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

A J E R DIJA

KLJU:NA PORUKA

1.

Dijareja ubija djecu izvla;e’i te;nost iz njihovog organizma, [to dovodi do dehidracije. :im dijareja po;ne, osnovna stvar koju treba uraditi jeste da se djetetu da dodatna te;nost, pored redovne hrane i pi’a.

DODATNE INFORMACIJE

Dijete ima dijareju kada ima dvije ili tri vodene stolice dnevno. Što je više vodenih stolica, to je dijareja opasnija.

Neki ljudi misle da unošenje te;nosti pogoršava dijareju. Ovo nije ta;no.

Djetetu koje ima dijareju treba dati da pije te;nost, uklju;uju’i maj;ino mlijeko, što je ;eš’e mogu’e. Ispijanje velikih koli;ina te;nosti pomaže da se nadomjesti te;nost izgubljena tokom dijareje.

Preporu;eni napici za dijete s dijarejom su: ll

maj;ino mlijeko (majka treba da doji dijete ;eš’e nego obi;no);

ll

oralne rehidracijske soli (ORS) pomiješane s odgovaraju’om koli;inom ;iste vode (vidjeti tabelu o ORS-u, koja se nalazi nakon poruke 5);

ll

supe;

ll

pirin;ana voda;

ll

sokovi od svježeg vo’a;

ll

kokosova voda;

92 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

;ista voda iz sigurnih izvora - ukoliko postoji mogu’nost da voda nije ;ista i bezbjedna za pi’e, treba je pre;istiti kuvanjem, filtriranjem, dodavanjem hlora ili dezinfekovanjem uz pomo’ sun;eve svjetlosti; pritom treba slijediti uputstva koja daje obu;eni zdravstveni radnik ili terenski zdravstveni radnik.

Timing Births

ll

Da bi se izbjegla dehidracija, djecu koja se doje maj;inim mlijekom treba dojiti što ;eš’e. Djeca koja se ne hrane maj;inim mlijekom treba da piju sljede’e koli;ine te;nosti svaki put kada imaju vodenu stolicu: za dijete manje od dvije godine: izme]u ¼ i ½ velike šolje (250 mililitara);

ll

za dijete od dvije godine i starije; izme]u ½ i 1 cijele velike šolje (250 mililitara).

Pi’e treba da se daje u ;istoj šolji. Za hranjenje djeteta ne treba koristiti fla[icu. Fla[icu je te[ko dobro o;istiti, a one ne;iste mogu sadržati bacile koji uzrokuju dijareju.

DIJAREJA

ll

Ako dijete povra’a, lice koje se stara o njemu treba da sa;eka 10 minuta i nakon toga ponovo po;ne s davanjem pi’a. Dijete treba da uzima pi’e u malim gutljajima.

Dijareja obi;no prestaje nakon tri ili ;etiri dana. Ukoliko potraje duže od toga, roditelji ili druga lica koja se staraju o djetetu treba da potraže pomo’ od obu;enog zdravstvenog radnika.

Child Development and Early Learning

Djetetu treba dati dodatnu te;nost, pored redovne hrane i pi’a, sve dok dijareja ne prestane.

KLJU:NA PORUKA

DODATNE INFORMACIJE

Roditelji treba odmah da zatraže pomo’ obu;enog zdravstvenog radnika ukoliko dijete: ima nekoliko vodenih stolica u toku jednog sata;

ll

ima krv u stolici;

ll

;esto povra’a;

ll

ima groznicu;

ll

izuzetno je žedno;

ll

ne želi da pije;

Nutrition and Growth

ll

Breastfeeding

2.

Život djeteta je u opasnosti ukoliko ima nekoliko vodenih stolica u toku jednog sata ili ukoliko u stolici ima krvi. Tada je neophodna neodlo\na pomo’ obu;enog zdravstvenog radnika.

Dodatne informacije 93

ll

odbija da jede;

ll

o;i su mu upale;

ll

ima dijareju ve’ nekoliko dana.

Ukoliko dijete pokazuje bilo koji od ovih znakova, neophodna je neodložna pomo’ obu;enog zdravstvenog radnika. U me]uvremenu, djetetu treba dati ORS rastvor i/ili drugu te;nost i cink.

Ukoliko dijete ima nekoliko vodenih stolica u toku jednog sata i povra’a, onda postoji razlog za uzbunu – ovo su mogu’i znaci kolere. Kolera može ubiti dijete za samo nekoliko sati. Medicinsku pomo’ treba potražiti odmah, a dijete treba i dalje da prima ORS rastvor i cink. ll

Kolera se može brzo proširiti putem zaražene vode ili hrane. Obi;no se pojavljuje tamo gdje postoje neadekvatni higijenski uslovi i prenaseljenost.

ll

:etiri koraka treba preduzeti da se ograni;i širenje kolere ili dijareje: 1. Uvijek perite ruke sapunom i vodom ili zamjenom, poput pepela i vode, nakon pražnjenja crijeva, nakon kontakta sa izmetom, prije dodirivanjanja ili pripreme hrane, prije jela i prije hranjenja djece.

2. Bacite sve fekalije, uklju;uju’i izmet beba i male djece, u zajedni;ki nužnik ili toalet, ili ih zakopajte. Dezinfekujte mjesta koja su bila u dodiru sa izmetom.

3. Koristite vodu bezbjednu za pi’e.

4. Svu hranu operite, oljuštite ili kuvajte.

Obu;eni zdravstveni radnici i domovi zdravlja treba da pruže porodicama i zajednicama jasne informacije o rizicima da se oboli od dijareje i kolere, kao i koje korake treba da preduzmu u oba slu;aja.

KLJU:NA PORUKA

3.

Hranjenje isklju;ivo maj;inim mlijekom u prvih [est mjeseci života i nakon [est mjeseci može smanjiti rizike povezane sa dijarejom.

Vakcinacija protiv rota-virusa (gdje se to preporu;uje i gdje je mogu’e) smanjuje smrtnost kod dijareje prouzrokovane ovim virusom. Dodaci vitamina A i cinka mogu umanjiti rizik od dijareje.

DODATNE INFORMACIJE

Maj;ino mlijeko najbolji je izvor te;nosti i hrane za malo dijete s dijarejom.

Ovo mlijeko je hranljivo i ;isto i pomaže u borbi protiv bolesti i infekcija.

Manje je vjerovatno da ’e beba koja se hrani isklju;ivo maj;inim mlijekom u prvih šest mjeseci svog života imati dijareju.

94 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Timing Births

Maj;ino mlijeko spre;ava dehidraciju i lošu uhranjenost i pomaže u nadoknadi izgubljene te;nosti. Majkama se nekad savjetuje da djetetu daju manje maj;inog mlijeka ukoliko ima dijareju. Ovaj savjet je pogrešan. Majke treba ;eš’e nego ina;e da doje dijete koje ima dijareju. O;evi treba da daju podršku majkama koje doje tako što ’e brinuti o bolesnom djetetu i ostaloj djeci u porodici i pomagati u ku’nim poslovima.

Rota-virus je uzro;nik dijareje. Djeca treba da budu vakcinisana protiv rota-virusa u zemljama koje nude ovu vrstu vakcinacije.

DIJAREJA

Dodatni unos vitamina A, naro;ito u oblastima u kojima postoji nedostatak ovog vitamina, predstavlja važnu mjeru u smanjenju rizika od dijareje. Hrana koja sadrži vitamin A obuhvata maj;ino mlijeko, džigericu, ribu, mlije;ne proizvode, pomorandžu ili žuto vo’e i povr’e i povr’e sa zelenim listovima.

Uklju;ivanje cinka, kao dio lije;enja dijareje, u periodu od 10 do 14 dana, pomaže kod smanjenja ozbiljnosti i trajanja dijareje, a tako]e štiti dijete od mogu’e dijareje i u toku naredna dva mjeseca. Djeca starija od šest mjeseci mogu da uzimaju 20 miligrama cinka dnevno (u vidu tableta ili sirupa). Za djecu mla]u od šest mjeseci dovoljna koli;ina cinka iznosi 10 miligrama dnevno (u vidu tableta ili sirupa).

Child Development and Early Learning

Obu;eni zdravstveni radnik treba da pokaže majci, ocu ili drugom licu koje se stara o djetetu kako da djetetu daju tabletu cinka - tako što ’e je rastvoriti u malo maj;inog mlijeka, u ORS rastvoru ili ;istoj vodi, u maloj šoljici ili kašiki.

Ukoliko je dijete previše malo za tabletu, može se koristiti sirup.

KLJU:NA PORUKA

4.

Dijete koje ima dijareju treba da nastavi s redovnom ishranom. Tokom oporavka djetetu treba davati vi[e hrane nego ina;e kako bi obnovilo energiju izgubljenu tokom bolesti.

Dijete koje ima dijareju gubi na težini i može brzo da postane loše uhranjeno.

Potrebna mu je sva hrana i te;nost koju može da unese, uklju;uju’i maj;ino mlijeko. Hranljive namirnice pomo’i ’e djetetu da se brže oporavi.

Dodatne informacije 95

Nutrition and Growth

Dijete s dijarejom možda ne’e htjeti da jede ili ’e povra’ati, tako da hranjenje može biti otežano. Dojenje treba da bude ;eš’e. Ukoliko je dijete staro šest mjeseci ili starije, roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu treba da ga podsti;u da jede što ;eš’e, nude’i mu male koli;ine mekane, ispasirane hrane ili hranu koju ono voli. Ova hrana treba da sadrži malu koli;inu soli. Mekana hrana je lakša za unošenje i sadrži više te;nosti nego ;vrsta hrana.

Breastfeeding

DODATNE INFORMACIJE

Za dijete s dijarejom preporu;ena hrana jesu dobro ispasirane mješavine žitarica i mahunarki, riba, dobro kuvano meso, jogurt i vo’e. Može se dodati malo ulja žitaricama i povr’u, jedna do dvije kafene kašike. Hrana treba da bude svježe pripremljena i da se daje djetetu pet ili šest puta dnevno.

Kada dijareja prestane, dodatno hranjenje je neophodno za potpuni oporavak.

Djetetu je tada potrebno davati više hrane nego obi;no, uklju;uju’i maj;ino mlijeko, kako bi mu se pomoglo da obnovi energiju i težinu izgubljenu zbog dijareje.

Dijete nije potpuno oporavljeno od dijareje dok njegova težina ne bude barem ista kao na po;etku bolesti.

KLJU:NA PORUKA

5.

Dijete koje ima dijareju treba da uzima rastvor oralne rehidracijske soli (ORS) i dnevni dodatak cinka u periodu od 10 do 14 dana. Ljekovi za lije;enje dijareje generalno su neefikasni i mogu biti [tetni.

DODATNE INFORMACIJE

Dijareja se obi;no sama izlije;i za tri do ;etiri dana, uz rehidraciju (unošenje puno te;nosti). Stvarnu opasnost predstavlja gubitak te;nosti i hranljivih materija iz tijela djeteta, što može da dovede do dehidracije i loše uhranjenosti.

Djetetu s dijarejom nikada ne treba davati nikakve tablete, antibiotike ili druge ljekove, osim ako ih nije prepisao stru;ni zdravstveni radnik.

Najbolje lije;enje dijareje jeste: (1) uzimanje puno te;nosti i oralnih rehidracijskih soli (ORS), adekvatno pomiješanih sa ;istom vodom iz bezbjednih izvora i (2) uzimanje tableta ili sirupa cinka u periodu od 10 do 14 dana.

96 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Posebni napitak za dijareju ORS (oralne rehidracijske soli) posebna je kombinacija suvih soli pomiješanih s vodom bezbjednom za pi’e. Oaj rastvor mo\e pomo’i kod obnavljanja te;nosti izgubljene usljed dijareje.

Kada treba koristiti ORS?

Ako dijete ima tri stolice dnevno ili više, po;nite sa davanjem ORS. Pored toga, u periodu od 10 do 14 dana dajte djetetu starijem od šest mjeseci 20 mligrama cinka dnevno (u vidu tableta ili sirupa); djetetu mla]em od šest mjeseci daje se 10 miligrama cinka dnevno (tablete ili sirup).

Gdje se mogu nabaviti ORS?

U ve’ini zemalja, pakovanja ORS dostupna su u domovima zdravlja, apotekama i prodavnicama.

Kako se ORS napitak priprema?

1. Ispraznite sadržaj pakovanja ORS u ;istu posudu.

Pro;itajte uputstvo na pakovanju i dodajte odgovaraju’u koli;inu ;iste vode. Premalo vode može da dovede do pogoršanja dijareje.

3. Dobro promiješajte i dajte djetetu da pije iz ;iste šolje. Ne koristite bo;icu.

Koliko ORS napitka davati?

Nudite djetetu da pije što više.

Djetetu mla]em od dvije godine potrebno je najmanje ¼ do ½ velike šolje (250 mililitara) ORS napitka nakon svake vodene stolice.

Dajte djetetu napitak spravljen od 6 ravnih kaši;ica še’era i ½ ravne kaši;ice soli, rastvorenih u 1 litru ;iste vode.

Ve’a razrije]enost ove mješavine (u više od 1 litra ;iste vode) nije štetna.

Dijareja obi;no prestaje nakon tri do ;etiri dana.

Ukoliko ne prestane, konsultujte obu;enog zdravstvenog radnika.

Dodatne informacije 97

Nutrition and Growth

Budite veoma pažljivi i pomiješajte ta;ne koli;ine.

Previše še’era može da dovede do pogoršanja dijareje. Previše soli može da bude izuzetno štetno po dijete.

Breastfeeding

Djetetu od dvije godine ili starijem potrebno je najmanje ½ do1 cijele velike šolje (250 mililitara) ORS napitka nakon svake vodene stolice. Šta raditi ukoliko ORS nije dostupan?

Child Development and Early Learning

2. Dodajte samo vodu. Nemojte ORS dodavati mlijeku, supi, vo’nim sokovima ili bezalkoholnim pi’ima. Nemojte dodavati še’er.

DIJAREJA

Šta je ORS?

Timing Births

ORS rastvor

KLJU:NA PORUKA

6.

Da bi se sprije;ila dijareja, sav izmet, uklju;uju’i izmet beba i male djece, treba da bude ba;en u toalet ili zakopan.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca i odrasli mogu progutati bacile koji uzrokuju dijareju ukoliko izmet do]e u kontakt s vodom za pi’e, hranom, rukama, priborom ili površinama na kojima se sprema hrana.

Muve koje slije’u na izmet i potom na hranu tako]e prenose bacile koji uzrokuju dijareju. Da biste rastjerali muve i sprije;ili širenje bacila: (1) pažljivo bacite izmet u toalet; (2) održavajte toalet ;istim i (3) pokrijte hranu i vodu za pi’e.

Sav izmet, ;ak i izmet beba i male djece, sadrži bacile i opasan je. Ukoliko dijete prazni crijeva ne koriste’i toalet, izmet treba odmah o;istiti i baciti u toalet ili zakopati. Nakon toga, ruke treba uvijek oprati sapunom i vodom.

Ukoliko sapun nije dostupan, pepeo i voda mogu se koristiti kao zamjena.

Muškarci mogu pomo’i u odlaganju izmeta.

Ukoliko ne postoji toalet, odrasli i djeca treba da prazne crijeva daleko od ku’a, staza, vodovoda i mjesta gdje se djeca igraju. Izmet potom treba zatrpati slojem zemlje. Ljudski i životinjski izmet treba držati dalje od izvora vode.

Zajednice koje nemaju toalete treba da razmotre mogu’nost udruživanja radi izgradnje takvih objekata. Doma’instva se mogu podsticati da izgrade sopstvene ili zajedni;ke toalete.

98 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

7.

Dobre higijenske navike i kori[’enje bezbjedne pija’e vode za[tita su od dijareje. Ruke treba detaljno oprati sapunom i vodom ili zamjenom, poput pepela i vode, nakon kontakta s izmetom i prije dodirivanja ili pripreme hrane ili hranjenja djece.

Timing Births

KLJU:NA PORUKA

DODATNE INFORMACIJE

Mala djeca ;esto stavljaju ruke u usta. Stoga je važno održavati doma’instvo ;istim i nau;iti djecu da temeljno peru ruke, naro;ito nakon pražnjenja crijeva i prije jela.

DIJAREJA

Ruke treba uvijek detaljno oprati sapunom i vodom ili zamjenom, poput pepela i vode, nakon pražnjenja crijeva, pomaganja djeci u koriš’enju toaleta, nakon ;iš’enja bebine guze, nakon bacanja sme’a i neposredno prije hranjenja djece, dodirivanja hrane ili jela.

Koriš’enje bezbjedne vode za pi’e i njeno održavanje ;istom i bez bacila pomaže u smanjenju dijareje.

ll

ljuštenje vo’a i povr’a ili njihovo pranje ;istom vodom, naro;ito ako ih mala djeca jedu u sirovom stanju;

ll

pripremanje i dobro kuvanje hrane neposredno prije jela (U hrani koja stoji mogu se nakupiti bacili, koji mogu prouzrokovati dijareju. Nakon dva sata, skuvana hrana nije bezbjedna, izuzev ako se ne održava tako da je veoma topla ili veoma hladna.);

ll

zakopavanje, spaljivanje ili bezbjedno bacanje svih ostataka hrane sprije;i’e da muve rašire bolest.

Child Development and Early Learning

Ostale higijenske mjere koje mogu sprije;iti dijareju obuhvataju:

Breastfeeding Nutrition and Growth

Dodatne informacije 99

cije i a m r o f jivati inijama o n e j m z žno ra u s informac a v e j o Za[t ati u sklad postup

EF/N © UNIC

YHQ20

09-069

0/Ramo

neda

I A M A D A L H E A R P M I , T U S J KAŠL JNIM BOLE OZBIL

K

Sve djevoj;ice i dje;aci imaju pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu kako bi se osiguralo ta;no dijagnostikovanje i lije;enje respiratornih infekcija i ostalih bolesti prije nego što postane kasno.

Safe Motherhood

ašalj, prehlade, upale grla i nos koji curi u;esti su zdravstveni problemi djece i obi;no oni ne predstavljaju razlog za uzbunu.

Me]utim, u nekim slu;ajevima kašalj je znak upozorenja na ozbiljniju bolest, poput upale plu’a ili tuberkuloze. Upala plu’a je prva na listi uzro;nika smrti djevoj;ica i dje;aka mla]ih od 5 godina u svijetu (pri vrhu ove liste je i dijareja). Oko 2 miliona djece svake godine umre od upale plu’a. Upala plu’a ubija više djece nego SIDA, malarija i boginje zajedno. Jedan od pet smrtnih slu;ajeva djece ispod 5 godina uzrokovan je ovom respiratornom infekcijom.

KA{ALJ, PREHLADE I OZBILJNE BOLESTI Breastfeeding Nutrition and Growth

Uvod 101

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por o a Šta sv avo da zna r ima p

i

, prehladama bolestima kašlju ozbiljnim

1.

Dijete koje kašlje ili je prehla]eno treba utopljavati i nuditi da jede i pije što je više mogu’e.

2.

Kašalj je nekad znak koji ukazuje na ozbiljan problem. Dijete koje ubrzano ili teško diše možda ima upalu, infekciju plu’a. Radi se o bolesti opasnoj po život. Takvom djetetu odmah je potrebno lije;enje od strane obu;enog zdravstvenog radnika, koji može dati i uput za zdravstvenu ustanovu.

3.

Porodice mogu pomo’i u spre;avanju upale plu’a tako što ’e osigurati da se bebe isklju;ivo doje tokom prvih šest mjeseci života, da se sva djeca dobro hrane i da su u potpunosti imunizovana.

102 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

4.

Djetetu koje kašlje du\e od tri nedjelje neodložno je potreban medicinski pregled. Dijete možda ima tuberkulozu, infekciju plu’a.

KA{ALJ, PREHLADE I OZBILJNE BOLESTI

5.

Djeca i trudnice koji su izloženi dimu od duvana ili naložene vatre - izloženi su posebnom riziku od dobijanja upale plu’a ili drugih bolesti disajnih puteva.

Breastfeeding Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 103

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

, prehladama bolestima kašlju ozbiljnim

KLJU:NA PORUKA

1.

Dijete koje ka[lje ili je prehla]eno treba utopljavati i nuditi da jede i pije [to je vi[e mogu’e.

DODATNE INFORMACIJE

Bebe i veoma mala djeca gube tjelesnu toplotu izuzetno lako. Kada kašlju ili su prehla]eni, treba ih pokrivati i utopljavati.

Ako dijete kašlje, prehla]eno je, curi mu nos ili ima upalu grla, a pritom diše normalno, mo\e se lije;iti kod ku’e i oporaviti se bez ljekova. Treba ga utopljavati, ali ne previše, i davati mu dosta hrane i napitaka. Ljekove treba koristiti samo ako ih je prepisao obu;eni zdravstveni radnik.

Djetetu koje ima groznicu potrebna je velika pažnja. Treba ga brisati sun]erom ili tu[irati prohladnom, ali ne hladnom vodom. Treba mu davati da pije što više te;nosti. U oblastima u kojima je malarija uobi;ajena, ona mo\e biti uzro;nik groznice. Malarija je opasna po zdravlje i \ivot djeteta. Dijete koje ima groznicu, a živi u ovakvim oblastima, treba odmah da pregleda stru;ni zdravstveni radnik.

Dijete koje kašlje ili je prehla]eno treba ;esto da prazni nos, naro;ito prije nego što jede ili ode da spava. Vlažna atmosfera može da olakša disanje.

Može pomo’i i ako dijete udiše vodenu paru iz ;inije s vodom koja je topla, ali nije previ[e vrela. Roditelji ili drugo lice koje se stara o djetetu treba da se pobrinu da voda ne bude previše vrela i da je dijete pod pažljivim nadzorom prilikom udisanja vodene pare.

Dijete koje se doji, a kašlje ili je prehla]eno, može imati poteško’a pri sisanju.

Pošto dojenje pomaže u borbi protiv ove bolesti i važno je za rast djeteta, majka treba da nastavi sa ;estim dojenjem djeteta. Ako dijete ne može da 104 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

i

sisa, maj;ino mlijeko treba ispumpati u ;istu šolju; majka, otac ili drugo lice koje se stara o djetetu onda može hraniti dijete iz šolje. Prije stavljanja djeteta na dojku ili hranjenja maj;inim mlijekom (ili zamjenom za maj;ino mlijeko) iz šolje, bebin nos treba o;istiti ukoliko je blokiran sekretima. Djecu od šest mjeseci i više treba podsticati da ;esto doje, jedu i piju. Kada bolest pro]e, djetetu treba svakodnevno davati dodatnu hranu sve dok ne dostigne barem onu težinu koju je imalo na po;etku bolesti.

KLJU:NA PORUKA

2.

a[alj je nekad znak koji ukazuje na ozbiljan problem. Dijete koje ubrzano K ili te[ko di[e možda ima upalu, infekciju plu’a. Radi se o bolesti opasnoj po život. Takvom djetetu odmah je potrebno lije;enje od strane obu;enog zdravstvenog radnika, koji može dati i uput za zdravstvenu ustanovu.

Safe Motherhood

Kašalj i prehlada se lako šire. Ljudi koji kašlju i koji su prehla]eni treba da izbjegavaju da kašlju, kijaju ili pljuju u blizini djeteta. Treba da kašlju ili kijaju u svoj dlan ili maramicu, koju ’e nakon toga pa\ljivo baciti. Potom treba da operu ruke sapunom. Ovakav postupak sprije;i’e širenje bacila.

DODATNE INFORMACIJE

Ako obu;eni zdravstveni radnik prepiše antibiotike za lije;enje upale plu’a, važno je pratiti uputstva - djetetu treba davati lijek sve vrijeme koje je nazna;eno u uputstvu, ;ak i kada se ;ini da je njegovo stanje bolje.

ll

roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu znaju da su ubrzano i otežano disanje znaci opasnosti, koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomo’;

ll

roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu znaju gdje da potraže medicinsku pomo’;

ll

medicinska pomo’ i odgovaraju’i antibiotici dostupni su po niskim cijenama.

ll

dijete diše brže nego obi;no: od ro]enja do 59 dana - 60 udisaja u minuti; 2 mjeseca do 12 mjeseci - 50 udisaja u minuti ili više; preko 12 mjeseci do 5 godina - 40 udisaja u minuti ili više;

ll

dijete otežano diše ili se bori za vazduh; Dodatne informacije 105

Nutrition and Growth

Dijete treba odmah odvesti stru;nom medicinskom radniku ili u kliniku ukoliko je prisutan bilo koji od sljede’ih simptoma:

Breastfeeding

Mnogo djece umire od upale plu’a kod ku’e jer roditelji ili druga lica koja se staraju o njima ne shvataju ozbiljnost bolesti i potrebu za neodložnom medicinskom pomo’i. Umiranje miliona djece zbog upale plu’a može se sprije;iti ukoliko:

KA{ALJ, PREHLADE I OZBILJNE BOLESTI

U ve’ini slu;ajeva, kašalj, prehlada, groznica, upala grla i curenje nosa prolaze bez ljekova. Ali, nekad su kašalj i groznica znaci upale plu’a, koju mora lije;iti obu;eni zdravstveni radnik.

ll

donji dio grudi se uvla;i kada dijete udahne ili izgleda kao da se stomak pomjera gore-dolje;

ll

dijete kašlje du\e od tri nedjelje;

ll

dijete ne može da sisa niti pije;

ll

dijete ;esto povra’a.

Odgovornost je zdravstvenih radnika da roditeljima i drugim licima koja se staraju o djetetu pruže informacije o rizicima po zdravlje djece s upalom plu’a, kao i preventivnim koracima i lije;enju koje treba preduzeti.

KLJU:NA PORUKA

3.

Porodice mogu pomo’i u spre;avanju upale plu’a tako [to ’e osigurati da se bebe isklju;ivo doje tokom prvih [est mjeseci života, da se sva djeca dobro hrane i da su u potpunosti imunizovana.

DODATNE INFORMACIJE

Dojenje pomaže u zaštiti beba od upale plu’a i ostalih bolesti. Važno je da se tokom prvih šest mjeseci života beba hrani isklju;ivo maj;inim mlijekom.

Nakon šest mjeseci, dijete treba da jede raznovrsnu zdravu hranu, ali i da nastavi s dojenjem, kako bi se osiguralo da dobija hranljive materije neophodne da ostane zdravo i manje podložno respiratornim infekcijama i ostalim bolestima. Zdrava hrana obuhvata vo’e i povr’e (uklju;uju’i povr’e zelenih listova), džigericu, crveno palmino ulje, mlije;ne proizvode, ribu i jaja.

Voda koja je bezbjedna za pi’e i dobre higijenske navike pomažu u smanjenju respiratornih infekcija i ostalih bolesti, poput dijareje. Ove navike podrazumijevaju pranje povr’a i vo’a, održavanje površina na kojima se priprema hrana ;istim i pranje ruku sapunom i vodom, ili zamjenom poput pepela i vode.

Svako dijete treba da primi preporu;enu seriju vakcina. Pravovremena zaštita od klju;nog je zna;aja; vakcinacije u prvoj i drugoj godini naro;ito su važne.

Dijete ’e time biti zašti’eno od boginja, pertusisa (velikog kašlja), tuberkuloze i ostalih respiratornih bolesti, koje mogu dovesti do upale plu’a.

Roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu treba da osiguraju da se i djevoj;icama i dje;acima daje raznovrsna i zdrava hrana i da su u potpunosti imunizovani. Zdravstveni radnici treba da pru\e roditeljima i drugim licima koja se staraju o djetetu informacije o pravilnoj ishrani, higijeni i vakcinaciji, kao i da ih upute kako da se zaštite od upale plu’a i ostalih bolesti.

106 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

4.

Djetetu koje ka[lje du\e od tri nedjelje neodložno je potreban medicinski pregled. Dijete možda ima tuberkulozu, infekciju plu’a.

DODATNE INFORMACIJE

Tuberkuloza je ozbiljna bolest koja može usmrtiti dijete ili trajno oštetiti plu’a.

Porodice i druga lica koja se staraju o djetetu mogu pomo’i u spre;avanju tuberkuloze ako se postaraju da dijete: primi sve potrebne vakcine – BCG vakcina pruža odre]enu zaštitu od nekih oblika tuberkuloze;

ll

nije u blizini nekoga ko ima tuberkulozu, ili kašlje a ima tragove krvi u šlajmu.

Ukoliko obu;eni zdravstveni radnik prepi[e poseban lijek za tuberkulozu, važno je da se djetetu dâ cijela doza u skladu s uputstvom. Lijek se mora davati onoliko dugo koliko je nazna;eno u uputstvu, ;ak kada se ;ini da je djetetu bolje. U suprotnom, dijete bi moglo postati otporno na taj lijek, ;ime se umanjuje njegova u;inkovitost prilikom naredne upotrebe.

5.

Djeca i trudnice koji su izloženi dimu od duvana ili naložene vatre - izloženi su posebnom riziku od dobijanja upale plu’a ili drugih bolesti disajnih puteva.

DODATNE INFORMACIJE

KA{ALJ, PREHLADE I OZBILJNE BOLESTI

KLJU:NA PORUKA

Safe Motherhood

ll

Djeca koja žive u zadimljenom prostoru izlo\ena su ve’em riziku da dobiju upalu plu’a i ostale bolesti disajnih puteva.

Adolescenti ’e prije po;eti da puše ako: (1) odrasli oko njih puše; (2) reklamiranje i promovisanje duvanskih proizvoda uobi;ajena je pojava i (3) duvanski proizvodi su jeftini i lako dostupni. Adolescente treba podsticati da izbjegavaju pušenje i da upozoravaju svoje prijatelje na opasnosti koje ono nosi.

Roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu treba da budu upoznati sa štetnim uticajima pasivnog pušenja, i da preuzmu odgovornost i uzdrže se od pušenja u blizini djece. Vlade i lokalne zajednice mogu zajedni;ki raditi na informisanju javnosti o štetnim uticajima zadimljenih okruženja i pasivnog pušenja na djecu.

Dodatne informacije 107

Nutrition and Growth

Pasivno pušenje naro;ito je štetno za malu djecu. Dim ostaje u vazduhu satima nakon što su cigarete, lule ili cigare ugašene. Nepuša;i koji udišu ovaj dim podlo\niji su respiratornim infekcijama, astmi i raku.

Breastfeeding

Izloženost dimu može štetiti djetetu ;ak i prije ro]enja. Trudnice ne bi trebalo da puše, niti da budu u okruženju u kojem se pu[i. Bebe treba držati podalje od zadimljenih kuhinja i naložene vatre.

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a a\no r adu s inform v e j o t skl Za[ u i t a p i postu

Š UNIC

a EF Crn

Gora/D

u[ko M

iljani'

I N E J I HIG

D

jeca nižeg uzrasta osjetljivija su od ostalih starosnih grupa na nepovoljne uticaje nebezbjedne vode, slabih kanalizacionih sistema i nedostatka higijene. Ovi ;inioci uzrokuju 88 procenata smrtnih slu;ajeva izazvanih dijarejom.

Djeca mla]a od pet godina ;ine skoro 90 procenata smrtnih slu;ajeva izazvanih dijarejom.

Roditelji i staratelji treba da peru ruke sapunom i vodom u sljede’im situacijama: (1) nakon [to o;iste odoj;e ili dijete nižeg uzrasta poslije vršenja nužde; (2) nakon što pomognu djetetu da koristi toalet ili javni ve-ce; (3) nakon odlaska u toalet ili javni ve-ce; (4) prije dolaska u kontakt s hranom ili hranjenja djece nižeg uzrasta i (5) nakon bacanja ]ubreta.

Child Development and Early Learning

Roditelji i staratelji treba da pomognu djeci u izgradnji navike pranja ruku sapunom prije jela i nakon koriš’enja javnog ve-cea ili toaleta. Ako sapun nije na raspolaganju, ruke je mogu’e oprati pomo’u pepela i vode. Životinjske i ljudske fekalije treba držati daleko od ku’a, puteva, izvora vode i dje;jih igrališta. Upotreba javnih ve-cea i toaleta i dobre higijenske navike - naro;ito pranje ruku sapunom - osnovni su mehanizmi javnog zdravlja. Oni štite djecu i porodice, uz male troškove, doprinose’i ostvarivanju prava djece na dobro zdravlje i ishranu.

Safe Motherhood

Procjenjuje se da jednostavna navika pranja ruku sapunom smanjuje pojavu dijareje skoro za 50 odsto. Ova navika zna;ajno smanjuje i rizik od respiratornih infekcija, kao što je upala plu’a, ali i od ostalih oboljenja, uklju;uju’i infekcije oka, naro;ito trahom.

Svi ;lanovi zajednice treba da sara]uju u izgradnji i koriš’enju toaleta i javnih ve-cea, da sprovode dobru higijenu, štite vodoizvorišta i bezbjedno odlažu otpadne vode i ]ubre.

Va\no je da vlade pruže podršku zajednicama putem informisanja o na;inu projektovanja i izgradnje javnih ve-cea i toaleta koje sve porodice mogu priuštiti.

Higijena

Vladina podrška je posebno zna;ajna u urbanizovanim podru;jima kada su u pitanju sistemi kanalizacije i odvoda, koji nijesu skupi, bezbjedne vode za pi’e i prikupljanje otpada.

Nutrition and Growth

Uvod 109

KE: i

PORU E dnica N e j a : z LJU kalna zna o

K

a lo k o da a v v a s r p a t Š ima a c i d o por

higijeni

1.

S ve fekalije, uklju;uju’i i one koje poti;u od beba i djece nižeg uzrasta, treba bezbjedno odlagati. Najbolji na;in za odlaganje fekalija jeste da svi ;lanovi porodice koriste toalet, javni sanitarni ;vor ili tutu (za djecu nižeg uzrasta).

Ako toaleti ne postoje, fekalije treba zakopavati.

2.

Svi ;lanovi porodice, uklju;uju’i i djecu, treba dobro da operu ruke sapunom i vodom nakon svakog kontakta s fekalijama, posebno prije kontakta s hranom ili pripremanja hrane, kao i prije hranjenja djece. Ako sapun nije na raspolaganju, treba koristiti zamjenu kao što su pepeo i voda.

3.

Svakodnevno pranje lica i ruku sapunom i vodom pomaže u spre;avanju infekcije oka. U nekim djelovima svijeta infekcija oka može dovesti do pojave trahoma, koji može izazvati slijepilo.

4.

Sva voda koju ljudi piju ili koriste treba da poti;e iz bezbjednog izvora ili da je pre;iš’ena. Kontejneri za transport i skladištenje vode treba da budu ;isti iznutra i spolja i prekriveni kako bi voda ostala ;ista. Po potrebi, vodu treba pre;i[’avati kod ku’e - prokuvavanjem, filterisanjem, dodavanjem hlora ili dezinfekcijom pomo’u sun;eve svjetlosti.

110 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

5.

6.

Hrana, kuhinjski pribor i površine za pripemu hrane treba da su ;isti, a životinje treba držati podalje od njih. Hranu treba ;uvati u zatvorenim posudama.

Child Development and Early Learning

Sirova hrana ili ostaci hrane mogu biti opasni. Sirovu hranu treba oprati i skuvati. Kuvanu hranu treba konzumirati bez odlaganja ili je dobro podgrijati prije jela.

7.

Bezbjedno odlaganje cjelokupnog otpada iz doma’instva pomaže u održavanju ;isto’e i zdravlja životnog okruženja. Tako se spre;avaju oboljenja.

Higijena

8.

Za \ene je veoma va\no da odr\avaju higijenu tokom menstruacije. :isti i suvi higijenski proizvodi treba da budu na raspolaganju ženama i djevojkama. Treba im obezbijediti ;ist privatan prostor kako bi mogle da se o;iste i operu svoju odje’u. Higijenske uloške treba pažljivo odlagati sa ostalim otpadom ili spaljivati.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 111

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

A N E J HIGI

KLJU:NA PORUKA

1.

Sve fekalije, uklju;uju’i i one koje poti;u od beba i djece nižeg uzrasta, treba bezbjedno odlagati. Najbolji na;in za odlaganje fekalija jeste da svi ;lanovi porodice koriste toalet, javni sanitarni ;vor ili tutu (za djecu nižeg uzrasta).

Ako toaleti ne postoje, fekalije treba zakopavati. dodatne informacije

Mnoga oboljenja, a posebno dijareja, poti;u od mikroba sadržanih u ljudskim fekalijama. Ako mikrobi dospiju u vodu ili hranu, na kuhinjski pribor ili površine za pripremu i serviranje hrane, može do’i do toga da se progutaju i izazovu oboljenje. Bezbjedno odlaganje svih fekalija – kako ljudskih tako i životinjskih – najzna;ajnija je mjera za spre;avanje širenja mikroba preko ljudi ili muva. Ljudske fekalije treba odlagati u toalet ili javni sanitarni ;vor, odnosno zakopavati.

Sve fekalije, uklju;uju’i i one koje poti;u od beba i djece nižeg uzrasta, prenose mikrobe i predstavljaju opasnost. Ako djeca vrše nuždu bez upotrebe toaleta ili vanjskog ve-cea, njihove fekalije potrebno je odmah odstraniti i pustiti vodu ili zakopati. Roditelji ili staratelji i djeca treba da zatim opreru ruke sapunom i vodom ili nekom zamjenom, pout pepela i vode.

Ako nije mogu’e koristiti toalet ili javni ve-ce, svi bi trebalo da vrše nuždu daleko od ku’a, puteva, vodoizvorišta ili dje;jih igrališta. Nakon toga, neophodno je odmah zakopati fekalije. Životinjske fekalije tako]e treba da budu udaljene od ku’a, puteva ili dje;jih igrališta.

112 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Potrebno je redovno ;istiti javne sanitarne ;vorove i toalete. Javne sanitarne ;vorove treba držati pokrivenim, a u toaletima treba obavezno pustiti vodu. :ist javni ve-ce privla;i manje muva. Ve’a je vjerovatno’a da ’e ljudi koristiti javni ve-ce. Lokalne samouprave i nevladine organizacije mogu savjetovati doma’instva i zajednice u vezi s projektovanjem, materijalom i izgradnjom higijenskih javnih ve-cea koji ne iziskuju velike tro[kove.

KLJU:NA PORUKA

2.

Svi ;lanovi porodice, uklju;uju’i i djecu, treba dobro da operu ruke sapunom i vodom nakon svakog kontakta s fekalijama, posebno prije kontakta s hranom ili pripremanja hrane, kao i prije hranjenja djece. Ako sapun nije na raspolaganju, treba koristiti zamjenu kao [to su pepeo i voda.

Safe Motherhood

Vlada i zajednice u urbanizovanim podru;jima treba da sara]uju u utvr]ivanju na;ina izgradnje javnih ve-cea ili toaleta, sistema kanalizacije i odvoda, obezbje]ivanja bezbjedne vode za pi’e i prikupljanja otpada uz niske troškove.

dodatne informacije

Posebno je zna;ajno oprati ruke sapunom nakon vršenja nužde i nakon ;iš’enja guze bebe ili djeteta koje je upravo vršilo nuždu. Pranje ruku tako]e je zna;ajno nakon kontakta sa životinjama i sirovom hranom.

ll

Ruke uvijek treba oprati prije pripreme, služenja ili konzumiranja hrane, kao i prije hranjenja djece. Djecu treba nau;iti da ruke trljaju sapunom nakon vršenja nužde i prije jela radi zaštite od oboljenja.

Djeca ;esto stavljaju ruke u usta tako da je va\no da ;esto peru ruke, a naro;ito ako su se igrala u prljavštini ili sa životinjama. Pranje dje;jeg tijela tako]e je zna;ajno kako bi se izbjegle ko\ne infekcije.

Higijena

ll

Child Development and Early Learning

Pranje ruku sapunom i vodom uklanja mikrobe. Ispiranje prstiju vodom nije dovoljno – obje ruke treba protrljati sapunom i vodom, a zatim isprati vodom.

Time se spre;ava dospijevanje mikroba i prljavštine u hranu ili u usta. Pranje ruku tako]e može sprije;iti infekciju izazvanu crvima. Sapun i voda treba da su postavljeni na odgovaraju’em mjestu u toaletu ili vanjskom sanitarnom ;voru. Ako sapun nije na raspolaganju, onda treba koristiti pepeo i vodu.

Djeca se lako zaraze crvima, koji uzimaju hranljive sastojke iz tijela. Crvi i njihova jaja mogu se nalaziti u ljudskim i životinjskim fekalijama i urinu, površinskoj vodi i zemljištu, kao i u nedovoljno kuvanom mesu.

Djeca ne treba da se igraju u blizini javnih ve-cea, toaleta i zona za vršenje nužde. U blizini javnih sanitarnih ;vorova treba nositi cipele ili sandale kako bi se sprije;io ulazak crva u tijelo preko kože stopala.

ll

Djeci koja žive u podru;jima gdje su crvi rasprostranjeni treba davati preporu;ene ljekove protiv crva dva do tri puta godišnje.

Dodatne informacije 113

Nutrition and Growth

ll

Pranje ruku sapunom i vodom nakon kontakta sa živinom ili živinskim proizvodima, s jajima i sirovim mesom, kao i nakon ;iš’enja mjesta gdje se drži živina, tako]e može pomo’i i u spre;avanju širenja mikroba i pti;jeg gripa.

KLJU:NA PORUKA

3.

Svakodnevno pranje lica i ruku sapunom i vodom pomaže u spre;avanju infekcije oka. U nekim djelovima svijeta infekcija oka može dovesti do pojave trahoma, koji može izazvati slijepilo. dodatne informacije

Muve prenose mikrobe. Prljavo lice privla;i muve, koje prenose mikrobe s jedne osobe na drugu. Ako su o;i upaljene ili inficirane, može do’i do ošte’enja ili gubitka vida. O;i treba održavati ;istim i zdravim.

Ako su o;i zdrave, i beonja;a je jasna, o;i su vlažne i sjajne, a vid oštar. Ako su o;i izuzetno suve ili vrlo crvene i upaljene, ako postoji lu;enje ili dijete ima poteško’a prilikom gledanja, stru;ni zdravstveni radnik treba da ga pregleda što je prije mogu’e.

KLJU:NA PORUKA

4.

Sva voda koju ljudi piju ili koriste treba da poti;e iz bezbjednog izvora ili da je pre;i[’ena. Kontejneri za transport i skladi[tenje vode treba da budu ;isti iznutra i spolja i prekriveni kako bi voda ostala ;ista. Po potrebi, vodu treba pre;i[’avati kod ku’e - prokuvavanjem, filterisanjem, dodavanjem hlora ili dezinfekcijom pomo’u sun;eve svjetlosti. dodatne informacije

Porodice se suo;avaju s manje oboljenja ako imaju adekvatno vodosnabdijevanje i prakti;no znanje o održavanju ;isto’e vode i zaštite od mikroba.

Ako voda nije ;ista, mogu’e je pre;istiti je kod ku’e pomo’u rješenja koja nijesu skupa. To mo\e biti: (1) prokuvavanje; (2) filterisanje, (3) ;iš’enje pomo’u hlora i (4) dezinfekcija pomo’u sun;eve svjetlosti i ostale jednostavne mjere.7 Obu;eni zdravstveni radnik ili radnik na terenu treba da bude informisan o na;inima pre;iš’avanja vode kod ku’e koji su na raspologanju na lokalnom nivou.

Bezbjedna vodoizvorišta obuhvataju adekvatno izgra]ene i održavane cjevovode, javne vertikalne cijevi, bušotine, filter pijesak za ribnjake, zašti’ene iskopane bunare, zašti’enu vodu iz vodoizvorišta i kišnice. Vodu iz 7 Ostale mjere pre;iš'avanja vode kod ku'e uklju;uju ;uvanje vode u plasti;nim bocama na jakoj sun;evoj svjetlosti tokom perioda od šest sati ili koriš'enjem floakulaciono-dezinfekcionih posuda, kojima se voda ;isti i dezinfekuje.

114 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

nebezbjednih izvora – rijeka, brana, jezera, ribnjaka, potoka, kanala, kanala za navodnjavanje, nezašti’enih bunara i vodoizvorišta – najbolje je izbjegavati.

Ako je potrebno, ona se može u;initi bezbjednijom pomo’u pomenutih metoda za pre;iš’avanje vode kod ku’e. Vodu treba bezbjedno ;uvati u pokrivenom kontejneru, koji je ;ist spolja i iznutra.

Porodice i zajednice mogu za[tititi svoje vodosnabdijevanje pomo’u:

ll

zaštite vodoizvorišta pomo’u kutije za izvor koja štiti od kontaminacije;

ll

odlaganja fekalija i otpadnih voda (posebno iz javnih sanitarnih ;vorova i doma’instava) daleko od vodoizvorišta koje se koristi za kuvanje, pi’e i pranje;

ll

izgradnje javnih sanitarnih ;vorova na udaljenosti od najmanje 15 metara od vodoizvorišta ni\em nivou od njega;

ll

stalnog maksimalnog održavanja ;isto’e kanistera, kanti, bokala, konopaca i posuda za prikupljanje i ;uvanje vode, njihovim skladištenjem na ;istom mjestu, iznad zemlje i daleko od životinja;

ll

držanjem svih životinja daleko od izvora vode za pi’e i naseljenih podru;ja;

ll

izbjegavanjem upotrebe pesticida ili hemikalija u blizini vodoizvorišta.

Porodice mogu održavati ;isto’u vode u domu na sljede’e na;ine: ;uvanjem vode u ;istom, pokrivenom kontejneru;

ll

redovnim pranjem ruku – uklju;uju’i i pranje prije dolaska u kontakt sa ;istom vodom koja se ;uva;

ll

uzimanjem vode iz kontejnera pomo’u ;iste kutla;e ili ;aše;

ll

ugradnjom ;esme na kontejneru za vodu;

ll

zabranom svakome da stavlja prste ili ruke u kontejner ili pije direktno iz njega;

ll

držanjem svih životinja daleko od vode koja se ;uva.

Higijena

ll

Child Development and Early Learning

ure]ivanja i pokrivanja otvorenih zidova, ugradnje ru;ne pumpe i zaštite neposredne zone od životinja i vandalizma; Safe Motherhood

ll

Ako ljudi nijesu sigurni u bezbjednost vode za pi’e, treba da se konsultuju s lokalnim organima.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 115

KLJU:NA PORUKA

5.

Sirova hrana ili ostaci hrane mogu biti opasni. Sirovu hranu treba oprati i skuvati. Kuvanu hranu treba konzumirati bez odlaganja ili je dobro podgrijati prije jela. dodatne informacije

Kuvanje hrane u potpunosti ubija mikrobe. Hranu, a posebno meso i živinu, treba dobro skuvati.

Mikrobi se brzo razvijaju u toploj hrani. Hranu treba jesti odmah nakon kuvanja kako ne bi bilo vremena za skupljanje mikroba. ll

Ako je hranu potrebno ;uvati duže od dva sata, treba je dr\ati na vrlo niskim ili vrlo visokim temperaturama.

ll

Ako se kuvana hrana ;uva za naredni obrok, treba je prekriti radi zaštite od muva i insekata i ponovo je u potpunosti podgrijati prije konzumiranja.

ll

U pripremi jela po\eljno je koristiti jogurt i zasla]enu kašu od pšeni;nog brašna, jer njihova kiselina spre;ava rast mikroba.

Sirova hrana, a posebno živina i morski plodovi, obi;no sadrži mikrobe.

Mikrobi mogu dospjeti u kuvanu hranu ako ona do]e u kontakt sa sirovom hranom; ti mikrobi mogu da se razviju u kuvanoj hrani za samo nekoliko sati. Sirovu i kuvanu hranu uvijek treba razdvojiti. Nakon pripreme sirove hrane uvijek je potrebno sapunom i vodom o;istiti noževe, daske za rezanje i površine za pripremu hrane. ll

Posebnu pažnju treba obratiti prilikom pripremanja hrane za odoj;ad i mla]u djecu. Hrana za namijenjena njima mora biti svježe pripremljena i odmah konzumirana, i ne treba je ostavljati da stoji.

ll

Maj;ino mlijeko najbezbjednije je (i najhranljivije) mlijeko za odoj;ad i mla]u djecu. Mlijeko koje je majka ispumpala može se ;uvati na sobnoj temperaturi do osam sati, u ;istoj, pokrivenoj posudi. Ako se starijoj djeci daje životinjsko mlijeko, onda ono treba da bude svježe prokuvano ili pasterizovano (poseban na;in grijanja mlijeka radi uništavanja štetnih bakterija).

ll

Svu živinu i živinske proizvode treba potpuno skuvati kako bi se sprije;ilo širenje avijarne influence (pti;jeg gripa).

ll

Vo’e i povr’e treba oguliti ili dobro oprati ;istom vodom, posebno ako ’e ga djeca nižeg uzrasta jesti sirovog. Vo’e i povr’e ;esto se tretira hemikalijama, kao što su pesticidi i herbicidi, koji mogu biti štetni.

ll

Ruke treba oprati sapunom i vodom nakon kontakta sa sirovim vo’em.

116 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

6.

Hrana, kuhinjski pribor i povr[ine za pripemu hrane treba da su ;isti, dok životinje treba držati podalje od njih. Hranu treba ;uvati u zatvorenim posudama. dodatne informacije

Ukoliko progutamo mikrobe koji se nalaze u hrani, može do’i do nekog oboljenja. Radi zaštite hrane od mikroba, potrebno je:

ll

održavati ;isto’u i prekrivati noževe, kuhinjski pribor, posude i tanjire;

ll

svaki dan dobro oprati krpe koje se koriste za brisanje tanjira ili tiganja i sušiti ih na suncu;

ll

prati tanjire, kuhinjski pribor i tiganje odmah nakon jela; staviti ih na policu da se osuše;

ll

;uvati hranu u ;istim, pokrivenim posudama radi njene zaštite od insekata i životinja;

ll

ne koristiti flaše za hranjenje ili cucle, jer one mogu sadržati mikrobe koji izazivaju dijareju. Djecu treba dojiti ili hraniti iz ;iste, otvorene ;aše.

Ako se koriste flaše/cucle, onda ih nakon svake upotrebe treba o;istiti prokuvanom vodom.

Child Development and Early Learning

održavati ;isto’u površina za pripremu hrane;

Safe Motherhood

ll

Higijena Nutrition and Growth

Dodatne informacije 117

KLJU:NA PORUKA

7.

Bezbjedno odlaganje cjelokupnog otpada iz doma’instva pomaže u održavanju ;isto’e i zdravlja životnog okruženja. Tako se spre;avaju oboljenja. dodatne informacije

Mikrobe mogu da prenose muve, žohari, pacovi i miševi koji dolaze u kontakt sa sme’em kao što su ostaci hrane i oljuštene kore vo’a i povr’a.

Ako na nivou zajednice ne postoji sistem za prikupljanje otpada, svaka porodica treba da ima jamu gdje se otpad iz doma’instva svakodnevno zakopava ili spaljuje.

Održavanje ;isto’e i odstranjivanje fekalija, otpada i otpadnih voda iz doma’instva i okolnih podru;ja može sprije;iti pojavu oboljenja. Otpadna voda iz doma’instva može se bezbjedno odlagati izgradnjom jame ili kanala u pravcu kuhinjske bašte ili polja.

Hemikalije, kao što su pesticidi i herbicidi, mogu biti vrlo opasne ;ak i u malim koli;inama dospiju u vodu ili hranu, pre]u na ruke ili stopala. Odje’u i posude koje se koriste prilikom rukovanja hemikalijama ne treba prati u blizini vodoizvorišta doma’instva.

Pesticide i ostale hemikalije ne treba koristiti u blizini doma’instva ili u blizini vodoizvorišta. Hemikalije ne treba ;uvati u kontejnerima ili u blizini kontejnera s vodom za pi’e ili blizu hrane. Hranu i vodu nikada ne treba ;uvati u posudama za pesticide ili ]ubrivo.

118 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

8.

Za \ene je veoma va\no da odr\avaju higijenu tokom menstruacije. :isti i suvi higijenski proizvodi treba da budu na raspolaganju ženama i djevojkama. Treba im obezbijediti ;ist privatan prostor kako bi mogle da se o;iste i operu svoju odje’u. Higijenske ulo[ke treba pažljivo odlagati sa ostalim otpadom ili spaljivati. dodatne informacije

Potrebno je me]u djevojkama i ženama promovisati i podržati higijenske navike tokom menstruacije.

ll

Na mjestima koja obezbje]uju privatnost mora postojati voda i sapun (zona za kupanje, javni sanitarni ;vor) za djevoj;ice i žene kako bi se oprale tokom menstruacije i oprale ruke nakon zamjene krpe/uloška.

Loša higijena tokom menstruacije može dovesti do gljivi;nih infekcija.

Ponavljanje infekcija može dovesti do ozbiljnih infekcija reproduktivnog trakta. One mogu izazvati sterilitet.

ll

U školama treba da postoje posebni javni ve-cei za djevoj;ice i dje;ake.

Naro;ito javni ve-ce za djevoj;ice treba da ima pristup vodi i sapunu da bi one mogle da se o;iste. Javni sanitarni ;vorovi koji pružaju privatnost, ;isto’u i bezbjednost doprinose dužem ostajanju djevoj;ica u školi, što može odložiti brak u ranim godinama i trudno’u.

Higijena

:isti i suvi proizvodi za žensku higijenu, kao što su krpe i ulošci, treba da su na raspolaganju svim ženama. Kada se koriste krpe, zna;ajno ih je redovno prati sapunom i vodom i potpuno osušiti na suncu prije sljede’e upotrebe. Vlažne krpe mogu prenijeti mikrobe, što može dovesti do infekcija. Koriš’ene higijenske uloške treba odlagati u jamu za otpad ili sakupiti i spaliti.

Child Development and Early Learning

ll

Safe Motherhood

Potrebno je informisati djevoj;ice u adolescentskom i predadolescentskom dobu o zna;aju menstruacije za reprodukciju, kao i važnosti higijene tokom menstruacije. Treba ih informisati kako da brinu o sebi i o svojoj higijeni tokom menstruacije. I dje;aci treba da se informi[u o menstrualnom ciklusu i da postanu svjesni posebnih higijenskih potreba djevoj;ica.

Kada djevoj;ice i žene imaju menstruaciju, treba poštovati njihovu potrebu za privatnoš’u.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 119

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a a\no r adu s inform v e j o t skl Za[ u i t a p i postu

Q EF/NYH Š UNIC

2007-0

657/Pir

ozzi

I J I R A MAL

M

alarija je ozbiljno oboljenje, koje se prenosi ujedom komarca. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 2006. godine bilo 250 miliona ljudi oboljelih od malarije, što je izazvalo milion smrtnih slu;ajeva.

Oko 90 procenata smrtnih slu;ajeva izazvanih malarijom dešava se u podsaharskoj Africi, a ve’inu su ;inila djeca mla]a od pet godina.

Malarija je posebno opasna za trudnice. Oko 50 miliona trudnica izloženo je malariji svake godine. Malarija tokom trudno’e doprinosi ra]anju skoro 20 procenata nedonoš;adi u endemi;nim oblastima, kao i anemiji, ro]enju mrtve djece i smrti majki.

Prevencijom malarije i njenim ranim lije;enjem mogu’e je spasiti mnoge živote. Djeca i ;lanovi njihovih porodica imaju pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu radi prevencije brzog i djelotvornog lije;enja malarije.

Breastfeeding

Vlade, u saradnji sa zajednicama i nevladinim organizacijama sa sjedištem u zajednicama, mogu svesti broj slu;ajeva malarije na minimum. Treba da pruže podršku preventivnim radnjama, kao što je raspodjela dugotrajnih mreža protiv komaraca koje su tretirane insekticidima, ispod kojih ’e porodice spavati.

Child Development and Early Learning

Malarija se širi ujedom malari;nog komarca (Anopheles). Komarac prenosi parazit malarije, Plasmodium, s jedne osobe na drugu. Klini;ka slika bolesti je vrlo teška - visoka temperatura, dijareja, povra’anje, glavobolja, groznica i simptomi koji podsje’aju na grip.

Bolest naro;ito brzo napreduje kod djece, kod koje izaziva komu i smrt. Djeca mla]a od pet godina najpodložnija su malariji, jer nemaju dovoljno izgra]en imunitet da bi se oduprla.

Safe Motherhood

Malarija je prisutna u mnogim regionima širom svijeta. U podsaharskoj Africi glavni je uzrok smrti, oboljenja i slabog rasta i razvoja djece nižeg uzrasta. Procjenjuje se da u ovoj oblasti svakih 30 sekundi jedno dijete umre od malarije.

Malarija

Uvod 121

: E K U POR

:NE ai c U i J d o L r o K aka po a zna Šta sv ica treba d zajedn

malariji

1.

Malarija se prenosi ujedima odre]ene vrste komaraca. Spavanje ispod mreža protiv komaraca koje su tretirane insekticidima najbolji je na;in za prevenciju ove bolesti.

2.

Djeca su u opasnosti u svim podru;jima u kojima je malarija prisutna.

Stru;ni zdravstveni radnik treba odmah da pregleda dijete koje ima groznicu i da mu nakon uspostavljanja dijagnoze malarije što je prije mogu’e pruži odgovaraju’e anti - malarijsko lije;enje. SZO preporu;uje kombinaciju terapija zasnovanih na artemisininu (ACTs) u lije;enju malarije izazvane parazitom Plasmodium falciparum. To je najozbiljniji oblik malarije i uzrokuje skoro sve smrtne slu;ajeve izazvane malarijom.

122 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

3.

4.

Djetetu koje je oboljelo ili se oporavlja od malarije potrebna je velika koli;ina te;nosti i hrane.

Child Development and Early Learning

Malarija je vrlo opasna za trudnice. U svim podru;jima u kojima je malarija prisutna, trudnice treba da budu za[ti’ene antimalarijskim tabletama, koje preporu;uje stru;ni zdravstveni radnik, i da spavaju ispod mreŞa protiv komaraca koje su tretirane insekticidima.

Breastfeeding Malarija

Klju;ne poruke 123

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

rija A mal

KLJU:NA PORUKA

1.

Malarija se prenosi ujedima odre]ene vrste komaraca. Spavanje ispod mreža protiv komaraca koje su tretirane insekticidima najbolji je na;in za prevenciju ove bolesti.

DODATNE INFORMACIJE

Sve ;lanove zajednice treba zaštititi od ujeda komaraca, a posebno mla]u djecu i trudnice. Zaštita je potrebna nakon zalaska sunca i prije svitanja, kada malarijski komarci ujedaju.

Dugotrajne mreže za zaštitu od komaraca koje su tretirane insekticidima traju najmanje tri godine i u tom periodu nije ih potrebno ponovo tretirati insekticidima. Ove se mreže distribuiraju u okviru programa kontrole malarije i mogu’e ih je dobiti u zdravstvenim ustanovama, tokom obilježavanja dana zdravlja djeteta ili integrisanih kampanja. Ve’ina mreža protiv komaraca raspodjeljuje se besplatno, naro;ito trudnicama i mla]oj djeci. Tako]e se mogu kupiti u tržnicama ili u okviru programa socijalnog marketinga, i to uglavnom u urbanim podru;jima. U slu;aju da se koriste netretirane mreže, stru;ni zdravstveni radnici mogu pružati savjete o bezbjednim insekticidima i ponovnom tretiranju.

Mreže za zaštitu od komaraca koje su tretirane insekticidima treba koristiti tokom cijele godine, ;ak i u suvom periodu godine, kada je broj komaraca manji.

Neke zemlje sprovode programe u okviru kojih se vrši prskanje zidova ku’a s dugotrajnim insekticidima radi ubijanja preostalih komaraca. Zajednice treba da sara]uju s timovima za prskanje kako bi se obezbijedilo da sve ku’e budu poprskane.

124 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Pored koriš’enja mreža tretiranih insekticidima (ili ako mreže protiv komaraca nijesu na raspolaganju, ili se ne koriste), od pomo’i mogu biti neke druge radnje, koje, me]utim nijesu efikasne kao primjena mreža protiv komaraca: ugradnja paravana na vratima i prozorima; to se obi;no radi u urbanizovanim podru;jima i nije efikasno u tradicionalnim ruralnim naseljima;

ll

upotreba spirala za odbijanje komaraca; one se koriste za odbijanje, ali ne i za ubijanje komaraca – nemaju dugotrajni efekat;

ll

nošenje odje’e koja pokriva ruke i noge (dugi rukavi i duge pantalone ili suknje); to može pomo’i u smanjenju ujeda komaraca ako se nosi u periodu kada su malarijski komarci najaktivniji - od sumraka pa do svitanja.

KLJU:NA PORUKA

2.

DODATNE INFORMACIJE

Trebalo bi sumnjati na malariju ako neko od ;lanova porodice ima temperaturu ili ako djeca nižeg uzrasta odbijaju da jedu ili povra’aju, imaju dijareju, spava im se ili doživljavaju napade.

Breastfeeding

Djetetu sa groznicom za koju se smatra da je prouzrokovana malarijom odmah treba obezbijediti lije;enje i slijediti preporuke stru;nog zdravstvenog radnika. Ako je mogu’e, dijete treba podvrgnuti brzom dijagnosti;kom ispitivanju (Rapid Diagnostic Test – RDT) ili mikroskopiji (laboratorijska dijagnoza koja uklju;uje ispitivanje krvi pod mikroskopom) kako bi se utvrdilo da li se radi o malarijskoj infekciji. RDT-ovi nijesu skupi i sve ih je više na raspolaganju.

Child Development and Early Learning

Djeca su u opasnosti u svim podru;jima u kojima je malarija prisutna.

Stru;ni zdravstveni radnik treba odmah da pregleda dijete koje ima groznicu i da mu nakon uspostavljanja dijagnoze malarije [to je prije mogu’e pruži odgovaraju’e anti - malarijsko lije;enje. SZO preporu;uje kombinaciju terapija zasnovanih na artemisininu (ACTs) u lije;enju malarije izazvane parazitom Plasmodium falciparum. To je najozbiljniji oblik malarije i uzrokuje skoro sve smrtne slu;ajeve izazvane malarijom.

Safe Motherhood

ll

Ako dijete koje pati od malarijske groznice nije podvrgnuto lije;enju u roku od jednog dana, onda može umrijeti. SZO preporu;uje ACTs za lije;enje malarije koju izaziva parazit Plasmodium falciparum. Obu;eni zdravstveni radnik može dati savjet o tome koja je vrsta ACT lije;enja najbolja i koliko je dugo treba primjenjivati u skladu s nacionalnim smjernicama.

Dodatne informacije 125

Malarija

Malarija obi;no izaziva visoku temperaturu i groznicu. Dijete koje ima visoku temperaturu treba rashla]ivati sve dok traje temperatura i to:

ll

mokrim sun]erom i tu[iranjem/polivanjem djeteta mlakom vodom (prohladnom, ne hladnom);

ll

lije;enjem antipireticima (ljekovi koji spre;avaju ili smanjuju groznicu), kao što su paracetamol ili ibuprofen, ali ne aspirin.

Va\no je obezbijediti da temperatura ne dostigne suviše visoke stupnjeve kako dijete ne bi dobilo konvulzije (gr;eve), koje mogu izazvati smetnje u razvoju.

Djetetu koje pati od malarije treba obezbijediti kompletno lije;enje ;ak i ako groznica brzo nestane. Ako lije;enje nije kompletno, malarija bi mogla da postane ozbiljnija i teško bi se izlije;ila. Nepotpuni režimi lije;enja mogu dovesti do toga da neke osobe postanu otporne na ljekove.

Ako se simptomi malarije nastave nakon lije;enja, dijete treba povesti u dom zdravlja ili bolnicu. Može se pojaviti neki od sljede’ih problema: ll

dijete ne dobija dovoljnu koli;inu ljekova;

ll

dijete ima neku drugu bolest, a ne malariju;

ll

dijete je otporno na lijek i potrebno je promijeniti terapiju.

Pružaoci zdravstvene zaštite odgovorni su za obezbje]ivanje dobre informisanosti roditelja i staratelja o na;inima prevencije malarije i najboljim praksama koje se odnose na njegu djeteta oboljelog od malarije.

KLJU:NA PORUKA

3.

Malarija je vrlo opasna za trudnice. U svim podru;jima u kojima je malarija prisutna, trudnice treba da budu za[ti’ene antimalarijskim tabletama, koje preporu;uje stru;ni zdravstveni radnik, i da spavaju ispod mreža protiv komaraca koje su tretirane insekticidima.

DODATNE INFORMACIJE

Trudnice su podložnije malariji nego ostale žene. Ovo je oboljenje opasnije tokom trudno’e, a posebno tokom prve trudno’e. Razlog su promjene u tijelu žene, koje smanjuju njen nekadašnji nivo otpornosti na malariju. Malarija može izazvati ozbiljnu anemiju („stanjivanje krvi“), poba;aj, prijevremeni poro]aj ili ro]enje mrtvoro]en;eta.

Bebe ;ije su majke tokom trudno’e oboljele od malarije ;esto se ra]aju s nedovoljnom težinom. Zato su podložnije infekciji ili smrti u prvoj godini života.

126 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Kod prve trudno’e \ene koje žive u oblastima gdje je malarija ;esta obi;no ne pokazuju tipi;ne simptome ove bolesti.

Trudnice u oblasti zahva’enoj malarijom, a posebno one kojima je to prva trudno’a mogu biti asimptomati;ne (bez simptoma), treba da preduzmu mjere preventivnog lije;enja i uzimaju antimalarijske tablete u drugom i tre’em tromjese;ju, po preporuci obu;enog zdravstvenog radnika.

Zdravstveni radnik ’e znati koje su antimalarijske tablete najbolje.

Trudnice sa simptomima malarije izazvane parazitom Plasmodium falciparum treba hitno da se jave stru;nom zdravstvenom radniku kako bi bile podvrgnute lije;enju kininom (u prvom tromjese;ju) ili sa ACT-om (u drugom i tre’em tromjese;ju).

Safe Motherhood

Za trudnice je tako]e vrlo zna;ajno da spavaju ispod mreža protiv komaraca koje su tretirane insekticidima.

KLJU:NA PORUKA

Djetetu koje je oboljelo ili se oporavlja od malarije potrebna je velika koli;ina te;nosti i hrane.

DODATNE INFORMACIJE

Djetetu oboljelom od malarije treba ;esto davati te;nost i hranu kako bi se sprije;ila dehidratacija i neuhranjenost. :esto dojenje spre;ava dehidrataciju i pomaže djetetu u borbi s infekcijama, uklju;uju’i malariju. Odoj;ad koja su oboljela od malarije treba dojiti što je ;eš’e mogu’e.

Breastfeeding

:este malarijske infekcije mogu izazvati anemiju. Ako je dijete ve’ nekoliko puta imalo malariju treba obavezno provjeriti da li je anemi;no.

Child Development and Early Learning

4.

Malarija

Dodatne informacije 127

acije m r o f n i ti jenjiva cijama o m z a r a;ajno du s informa n z e j Za[to pati u skla i postu

Š UNIC

EF/NYH

Q2009-0

716/Nes

bitt

HIV-u

Iako je HIV još uvijek neizlje;iv, ipak je to stanje koje je mogu’e kontrolisati. Ako se kod inficirane novoro]en;adi i djece rano uspostavi dijagnoza, ako su efikasno lije;eni i uzimaju antiretroviralne ljekove kao što je propisano, onda postoji ve’a šansa za njihov rast, u;enje, razvoj i snove o budu’nosti.

Vlade, uz podršku porodica, zajednica i nevladinih organizacija, kao i vjerskih organizacija, odgovorne su za ostvarivanje prava ljudi na informisanost o prevenciji HIV-a, kao i lije;enju i njezi osoba inficiranih HIV-om. Tako]e su odgovorne za ostvarivanje prava na njegu i podršku djece koja žive sa HIV-om ili su izložena HIV-u. Zna;ajno je da djeca, porodice i zajednice prestanu da šire HIV.

Uvod 129

Nutrition and Growth

Godine 2007, adolescenti/adolescentkinje i mladi izme]u 15 i 24 godine ;inili su oko 45 procenata svih ljudi starijih od 15 godina koji su inficirani HIV-om. HIV je ;eš’i kod adolescentkinja i mladih žena nego kod adolescenata i mladih muškaraca. Edukacija o životnim vještinama od suštinskog je zna;aja za djecu, adolescente i mlade - na taj na;in oni sti;u znanje i vještine neophodne za opredjeljivanje za zdrave životne izbore.

Breastfeeding

Porodice i zajednice, a posebno žene i djevoj;ice, prva su linija zaštite i brige o djeci koja žive sa HIV-om ili su izložena HIV-u. Porodicama treba pružiti podršku koja im je potrebna u njegovanju i stvaranju zaštitnog okruženja za djecu. Život i zdravlje majki i o;eva koji su HIV pozitivni od suštinskog su zna;aja za rast, razvoj i stabilnost djece. Djeci bez porodi;ne sigurnosti prijeti ve’i rizik od eksploatacije i diskriminacije.

Child Development and Early Learning

Djeca su najpodložnija HIV-u. Pa ipak, ona obi;no dobiju najmanje medicinskih usluga.

Oboljenje može brzo da napreduje kod mla]e djece. Za lije;enje HIV-a koriste se antiretroviralni ljekovi, jer oni osna\uju imunološki sistem i odlažu napredovanje ka AIDS-u.

Me]utim, ve’ina djece inficirane HIV-om ne po;inje da uzima ove ljekove dok ne napuni 5-9 godina. To je isuviše kasno. Bez antiretroviralnog lije;enja polovina beba ro]enih sa HIV-om umrije’e prije nego što napuni dvije godine.

Safe Motherhood

HIV se prenosi: (1) nezašti’enim seksualnim odnosima s licem inficiranim HIV-om; (2) sa žene inficirane HIV-om na bebu, tokom trudno’e, ro]enja ili dojenja; i (3) preko krvi iz špriceva, igala i ostalih oštrih instrumenata koji su inficirani HIV-om, kao i transfuzijom krvi koja je inficirana HIV-om. HIV se ne prenosi obi;nim kontaktom ili na neke druge na;ine.

HIV and HIV AIDS

H

IV (virus humane imunodeficijencije) jeste virus koji izaziva AIDS (sindrom ste;ene imunodeficijencije). HIV uti;e na živote djece i porodica u svakoj zemlji na svijetu.

Preko dva miliona djece mla]e od 15 godina živi sa HIV-om (inficirani su HIV-om). Još ih je mnogo vi[e koji su izloženi HIV-u (nijesu inficirani HIV-om, ali žive u porodicama koje imaju inficirane ;lanove). Procjenjuje se da je 17,5 miliona djece izgubilo jednog ili oba roditelja zbog AIDS-a; više od 14 miliona ove djece živi u podsaharskoj Africi (prema posljednjim raspoloživim podacima iz 2007. godine).

KE:ica

PORU jedn a NE z i : a LJU orodic

K

ap k a v s na o z a Šta d ravo p a m i

HIV-u

1.

IV (virus humane imunodeficijencije) jeste virus koji izaziva AIDS (sindrom H ste;ene imunodeficijencije). Može biti predmet prevencije i lije;enja, ali je za sada neizlje;iv. Ljudi se mogu inficirati HIV-om putem: (1) nezašti’enog seksualnog kontakta sa licem koje je inficirano HIV-om (seks bez upotrebe muškog ili ženskog kondoma); (2) prenošenja s majke koja je inficirana HIV-om na dijete tokom trudno’e, ro]enja ili dojenja i (3) krvi iz špriceva, igala i ostalih oštrih instrumenata koji su inficirani HIV-om, kao i transfuzijom krvi koja je inficirana HIV-om. Ne prenosi se obi;nim kontaktom ili na neke druge na;ine.

2.

vi koji žele da saznaju kako izvršiti prevenciju HIV-a, ili misle da imaju HIV, treba S da kontaktiraju zdravstvene radnike ili centar za AIDS radi dobijanja informacija o prevenciji HIV-a i/ili uputstva gdje da se testiraju na HIV, dobiju savjet, njegu i podršku.

3.

vaka trudnica treba da porazgovara o HIV-u sa stru;nim zdravstvenim radnikom.

S Sve trudnice koje misle da su one, njihovi partneri ili ;lanovi porodice inficirani HIV-om da su izložene HIV-u ili žive u okruženju u kojem postoji opšta epidemija HIV-a, treba da se testiraju na HIV i posavjetuju o na;inu zaštite i brige o sebi i djeci, roditeljima, ;lanovima porodice.

4.

vako dijete ;ija je majka inficirana HIV-om, ili ;iji roditelji imaju simptome, znake S ili stanja koja ukazuju na infekciju HIV-om, treba da se testira na HIV. Ako se do]e do saznanja da je pozitivno na HIV, treba ga uputiti na dalju njegu i lije;enje i pružiti mu ljubav i podršku.

5.

oditelji i ostali staratelji treba da razgovaraju sa svojim k’erkama i sinovima o R vezama, seksu i rizicima od HIV-a. Djevoj;ice i mlade žene posebno su podložne infekciji HIV-om. I djevoj;ice i dje;aci treba da nau;e kako da izbjegnu ili odbace seksualno uznemiravanje, nasilje i pritisak vršnjaka, odnosno kako da se odbrane u takvim situacijama. Treba da shvate zna;aj ravnopravnosti i poštovanja u vezama.

130 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

HIV Safe Motherhood

6.

Roditelji, nastavnici, najbolji u;enici i ostali uzori treba da obezbijede adolescentima bezbjedno okruženje i životne vještine koje im mogu pomo’i da se opredijele za zdrave \ivotne izbore i zdrave na;ine ponašanja.

orodicama izloženim HIV-u mo\da ’e biti potrebna materijalna i podrška službe P za socijalno staranje radi pomo’i oboljelim ;lanovima porodice ili djeci. U procjeni ovih usluga porodicama je potrebno pružiti smjernice i podršku.

9.

ijedno dijete ili odrasla osoba koji žive sa HIV-om ili su izloženi HIV-u nikada ne N treba da budu predmet stigmatizacije i diskriminacije. Roditelji, nastavnici i lideri u zajednici igraju klju;nu ulogu u edukaciji i prevenciji HIV-a, kao i smanjenju straha, stigme i diskriminacije.

10.

Svi ljudi koji žive sa HIV-om treba da poznaju svoja prava.

Breastfeeding

8.

Child Development and Early Learning

7.

jeca i adolescenti treba aktivno da u;estvuju u donošenju i realizaciji odluka koje D uti;u na njih, njihove porodice i zajednice, a koje se odnose na prevenciju, njegu i podršku u slu;aju HIV-a.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 131

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

HIV

KLJU:NA PORUKA

1.

HIV (virus humane imunodeficijencije) jeste virus koji izaziva AIDS (sindrom ste;ene imunodeficijencije). Može biti predmet prevencije i lije;enja, ali je za sada neizlje;iv. Ljudi se mogu inficirati HIV-om putem: (1) neza[ti’enog seksualnog kontakta sa licem koje je inficirano HIV-om (seks bez upotrebe mu[kog ili ženskog kondoma); (2) preno[enja s majke koja je inficirana HIV-om na dijete tokom trudno’e, ro]enja ili dojenja i (3) krvi iz [priceva, igala i ostalih o[trih instrumenata koji su inficirani HIV-om, kao i transfuzijom krvi koja je inficirana HIV-om. Ne prenosi se obi;nim kontaktom ili na neke druge na;ine.

DODATNE INFORMACIJE

Ljudi inficirani HIV-om obi;no godinama žive bez ikakvih znakova oboljenja.

Mogu izgledati i osje’ati se zdravo, ali mogu i prenositi virus na druge.

Blagovremeni po;etak antiretroviralne terapije (ART), grupe ljekova koja se koristi za lije;enje HIV-a, omogu’ava oboljelom licu da HIV podnosi kao hroni;no oboljenje i da vodi relativno zdrav život.

AIDS je kasna faza infekcije HIV-om. Ljudi koji imaju AIDS slabe jer njihova tijela gube sposobnost da se bore protiv oboljenja. AIDS se kod odraslih koji nijesu podvrgnuti antiretroviralnom lije;enju razvija u prosjeku 7-10 godina od infekcije HIV-om. Kod djece nižeg uzrasta obi;no se razvija mnogo brže. Ne postoji lijek za AIDS, ali novi ljekovi mogu pomo’i ljudima sa AIDS-om da žive duže.

U ve’ini slu;ajeva HIV se prenosi s jedne osobe na drugu putem nezašti’enog seksualnog odnosa, tokom kojeg sjemena te;nost, vaginalna te;nost ili krv inficirane osobe ulazi u tijelo druge osobe.

132 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

HIV

HIV se tako]e prenosi s jedne osobe na drugu upotrebom nesterilizovanih i HIV-om inficiranih igala i špriceva (naj;eš’e me]u korisnicima droga koji razmjenjuju igle i špriceve), žileta, noževa ili ostalih instrumenata za ubrizgavanje, obrezivanje ili bušenje tijela.

Ljudi se mogu inficirati HIV-om i preko transfuzije inficirane krvi. Svu krv namijenjenu za transfuzije treba ispitati na HIV. Odoj;adi i djeci nižeg uzrasta HIV uglavnom prenosi majka - tokom trudno’e, poro]aja ili pak dojenja.

Safe Motherhood

HIV se ne može prenijeti kroz rad, druženje ili suživot sa osobama inficiranim HIV-om. HIV se ne mo\e prenijeti ako boravimo sa osobom inficiranom ovim virusom, koja ka[lje ili kija, kao ni dodirom, rukovanjem ili grljenjem sa njom.

HIV se ne prenosi ni putem toaletnih šolja, telefona, tanjira, ;aša, pribora za jelo, peškira, posteljine, bazena ili javnih kupatila. HIV se ne prenosi ujedima komaraca ili drugih insekata.

KLJU:NA PORUKA

Svi koji žele da saznaju kako izvr[iti prevenciju HIV-a, ili misle da imaju HIV, treba da kontaktiraju zdravstvene radnike ili centar za AIDS radi dobijanja informacija o prevenciji HIV-a i/ili uputstva gdje da se testiraju na HIV, dobiju savjet, njegu i podr[ku.

DODATNE INFORMACIJE

Centar za ispitivanje na HIV i savjetovanje u vezi sa HIV-om može pomo’i u ranom otkrivanju infekcije. Time se inficiranim licima obezbje]uje da: ll

dobiju podršku koja im je potrebna;

ll

kontrolišu neke druge infekcije koje mogu dobiti;

ll

u;e o životu sa HIV-om;

ll

u;e o na;inima da izbjegnu prenošenje infekcije na druge.

Dodatne informacije 133

Nutrition and Growth

Svi koji misle da postoji mogu’nost da su inficirani HIV-om treba da kontaktiraju servise zdravstvene zaštite ili centar za AIDS radi testiranja i povjerljivog savjetovanja. Sve koji žive u oblastima u kojima je HIV rasprostranjen i koji su imali nezašti’ene seksualne odnose treba podsta’i da se testiraju i odu na savjetovanje.

Breastfeeding

Informacije o HIV-u, i specijalizovanim službama i edukaciji o prevenciji ili smanjenju rizika od infekcije sve su dostupnije skoro u svakoj zemlji.

Informacije se mogu dobiti u domovima zdravlja, fiksnim i mobilnim jedinicama za njegu lica inficiranih HIV-om, centrima za testiranje i savjetovanje, centrima za mlade i mnogim školama. Do informacija se tako]e mo\e do’i putem interneta i ostalih medija.

Child Development and Early Learning

2.

Dobrovoljno testiranje na HIV i savjetovanje mogu uticati na ljude da svoje \ivotne izbore zasnivaju na informisanosti u vezi sa sopstvenim zdravljem i seksualnim ponašanjem. Time se može pomo’i parovima da odlu;e da li da imaju djecu ili ne. Ako je jedan partner inficiran HIV-om, postoji rizik da ’e se u pokušaju za;e’a i drugi partner inficirati. Ako par o;ekuje bebu, testiranje i savjetovanje mogu im pomo’i prilikom donošenja odluka o zdravlju njihove bebe.

Savjetovanje i testiranje može pomo’i licima koja nijesu inficirana da se zaštite, što se posti\e edukacijom o na;inima izbjegavanja rizika, uklju;uju’i bezbjednije izbore pri seksualnom odnosu.

Postoje razli;iti testovi na HIV. Va\no je razgovarati sa stru;nim licem kako biste dobili pouzdanu informaciju o vrsti testa i njegovoj preciznosti.

Ako je rezultat testiranja na HIV negativan, to zna;i da testirano lice nije inficirano, ili je isuvuše rano za otkrivanje virusa. Kod odraslih se infekcija ne može uo;iti prilikom testiranja krvi na HIV ukoliko se ono obavlja tokom perioda do šest mjeseci od izloženosti. Zavisno od testa, otkrivanje kod beba može trajati do 18 mjeseci od ro]enja. Me]utim, rana dijagnoza kod odoj;adi (Early Infant Diagnosis – EID) može se sprovesti ;ak i tokom prvih šest nedjelja \ivota.

Porodice i zajednice treba da insistiraju i podržavaju povjerljivo testiranje na HIV, savjetovanje i informisanost. Povjerljivost pomaže u zaštiti djece, adolescenata i odraslih od doživljavanja stigme, diskriminacije, isklju;ivanja i izolacije.

Savjetovanje može pomo’i u osnaživanju žena i adolescentkinja, promovisanju bezbjednijeg seksa i upotrebe kondoma, kao i u otkrivanju i omogu’avanju lije;enja oboljenja koja se prenose seksualnim putem – sve to doprinosi smanjenju mogu’nosti za infekciju HIV-om. Ako se HIV dijagnostikuje kod žene ili adolsecentkinje koja ima djecu ili je trudna, može joj biti potrebna pomo’ u zaštiti, njezi i podršci djece. Lokalne grupe podrške i nevladine organizacije ;esto pružaju pomo’.

Sve ve’a dostupnost testiranja, nakon kojeg slijede lije;enje, njega i podrška, može doprinijeti smanjenju stigme - ukazivanjem da HIV nije „smrtna kazna“ i da mnogi ljudi koji su inficirani HIV-om mogu da vode relativno zdrav, sre’an i produktivan život.

134 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA HIV

3.

Svaka trudnica treba da porazgovara o HIV-u sa stru;nim zdravstvenim radnikom. Sve trudnice koje misle da su one, njihovi partneri ili ;lanovi porodice inficirani HIV-om da su izložene HIV-u ili žive u okruženju u kojem postoji op[ta epidemija HIV-a, treba da se testiraju na HIV i posavjetuju o na;inu za[tite i brige o sebi i djeci, roditeljima, ;lanovima porodice.

DODATNE INFORMACIJE

HIV pozitivnu ženu treba ohrabriti da podstakne svog partnera i djecu da se testiraju i odu u savjetovalište. Ako neki nalazi pokažu da je osoba HIV pozitivna, potrebno joj je ponuditi njegu i lije;enje, kao i ostale usluge prevencije i zdravstvene zaštite.

Child Development and Early Learning

U mnogim zemljama trudno’a je jedini period kada žene traže zdravstvene usluge. Tada imaju mogu’nost da obave testiranje na HIV i u savjetovalištu, bez obzira na to da li žive u podru;jima s visokim ili niskim nivoom epidemije.

Ako je žena HIV pozitivna, treba joj omogu’iti pristup savjetovanju, uputima, njezi i lije;enju HIV-a, kao i ostalim zdravstvenim uslugama. Službe za zdravstvenu zaštitu i podršku majkama pomo’i ’e u smanjenju rizika prenošenja HIV-a na bebu.

Safe Motherhood

Najefikasniji na;in za smanjenje prenošenja HIV-a sa majke na dijete je prevencija infekcije HIV-om kod žene. Pristup žena i muškaraca službama za planiranje porodice i kondomima od klju;nog je zna;aja za prevenciju prenošenja HIV-a.

Trudnica inficirana HIV-om može uzimati antiretroviralne ljekove, [to ’e doprinijeti poboljšanju njenog zdravstvenog stanja i smanjenju šansi da i dijete bude inficirano.

Dodatne informacije 135

Nutrition and Growth

HIV pozitivnoj majci novoro]en;eta treba obezbijediti vještine i informacije u vezi sa izborom najbolje opcije za dojenje djeteta. Potrebno joj je dati savjete o ishrani i zdravstvenoj njezi nje i novoro]en;eta i podržati je u ispitivanju njenog djeteta i lije;enju HIV-a. Treba je informisati da postoji mogu’nost da ’e jedna od tri bebe koje rode HIV pozitivne žene, a koje nijesu uzimale antiretroviralne ljekove tokom trudno’e, biti ro]ena sa HIV-om.

Bez intervencije, polovina beba inficiranih HIV-om umre prije nego što napuni dvije godine.

Breastfeeding

Rizik od prenošenja HIV-a na novoro]en;ad može se smanjiti na manje od dva procenta ako se trudnice podvrgnu opsežnom savjetovanju, zdravstvenoj njezi i antiretroviralnom lije;enju tokom trudno’e i u prvih šest mjeseci nakon ro]enja djeteta. Takvo postupanje ;esto je dio sveobuhvatnog programa pod nazivom Prevencija prenošenja s majke na dijete (Prevention of Mother-toChild Transmission - PMTCT).

Trudnica inficirana HIV-om treba da zna da: ll

uzimanje odre]enih ljekova (antiretroviralnih ljekova) tokom trudno’e može pomo’i u poboljšanju njenog zdravlja i smanjenju rizika od prenošenja infekcije na novoro]en;e;

ll

njega prije i poslije poro]aja – odlasci na preglede kod stru;ne babice prije i poslije ro]enja bebe i njega tokom trudno’e i poro]aja – može smanjiti rizik od prenošenja infekcije na dijete;

ll

lije;enje novoro]en;adi koja su izložena HIV-u kotrimoksazolom ili baktrimom tokom prvih 4 do 6 nedjelja, kao i nastavak lije;enja sve dok se definitivno ne isklju;i mogu’nost HIV-a, mogu pomo’i u spre;avanju „oportunisti;kih“ infekcija (infekcije koje iskoriš’avaju oslabljeni imunološki sistem);

ll

postoje razli;ite prakse u hranjenju novoro]en;eta, i svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke.

Majka treba da odlu;i koji je oblik hranjenja djeteta najbezbjedniji i najpogodniji: ll

Isklju;ivo dojenje tokom prvih šest mjeseci djetetovog života štiti novoro]en;e od smrti prouzrokovane dijarejom, upalom plu’a i neuhranjenoš’u. Me]utim, postoji rizik od infekcije HIV-om preko mlijeka koje beba uzima. Rizik prenošenja HIV-a na novoro]en;e mnogo je niži ako se primjenjuje isklju;ivo dojenje nego ako se sprovodi kombinovano hranjenje (maj;ino mlijeko i ostala hrana i pi’e). Rizik se može smanjiti i ako se period dojenja skrati, a djetetu se obezbijedi hranljiva i bezbjedna ishrana bez dojenja.

ll

Hranjenje djeteta samo pomo’u zamjene za maj;ino mlijeko (formula za odoj;ad) uklanja rizik od prenošenja HIV-a preko mlijeka, ali može zna;ajno uve’ati rizik smrti od infekcija kao što su dijareja ili upala plu’a, posebno u prvih šest mjeseci života. Ova opcija je dobra samo ako majka ima pristup ;istoj vodi i finansijsku mogu’nost da pribavi odgovaraju’u zamjenu za maj;ino mlijeko tokom perioda od najmanje 12 mjeseci i ako je upotreba formule za odoj;ad prihvatljiva za nju i zajednicu.

ll

Nakon [to dijete navr[i [est mjeseci, dojenje treba nastaviti sve dok ne budu na raspolaganju bezbjedne i adekvatne zamjene za hranu, uklju;uju’i formulu za odoj;ad i ostala mlijeka i hranu. Kada se obezbijedi hranljiva i bezbjedna ishrana, treba u potpunosti prestati s dojenjem.

ll

Sva odoj;ad, bez obzira na to da li se doje ili uzimaju zamjene za mlijeko, treba da dobijaju i drugu hranu i napitke po;ev od šest mjeseci. Time se djetetu obezbje]uje energija i hranljivi sastojci, neophodni za dalji rast i razvoj.

(Pogledati Poruku 6 u poglavlju o dojenju radi više informacija.)

136 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

Svako dijete ;ija je majka inficirana HIV-om, ili ;iji roditelji imaju simptome, znake ili stanja koja ukazuju na infekciju HIV-om, treba da se testira na HIV. Ako se do]e do saznanja da je pozitivno na HIV, treba ga uputiti na dalju njegu i lije;enje i pružiti mu ljubav i podr[ku.

HIV

4.

DODATNE INFORMACIJE

{to se dijete ranije ispita, [to se ranije ustanovi HIV i po;ne lije;enje, ve’e su šanse da ’e preživjeti i imati duži i zdraviji život.

Djeci sa HIV-om treba dati ART u kombinacijama fiksnih doza. Može ih prepisati obu;eni zdravstveni radnik, koji može obezbijediti i potrebnu podršku nakon toga. Ako dijete ide u školu, onda i škola može pružiti podršku - neophodno je obezbijediti da dijete uzima ljekove tokom boravka u školi.

Breastfeeding

Zna;ajan segment njege u slu;aju HIV-a i antiretroviralnog lije;enja (ART) djece jeste antibiotik kotrimoksazol. Pomaže u spre;avanju „oportunisti;kih“ infekcija povezanih sa HIV-om, a posebno PCP-a (pneumocisti;na pneumonija). Naziv ovog lije;enja je preventivna terapija kotrimoksazolom ili CPT (Cotrimoxazole Preventive Therapy).

Child Development and Early Learning

Dijete za ;iju se majku zna da je HIV pozitivna treba tako]e testirati na HIV, i to u prvih šest sedmica \ivota ili što je prije mogu’e. Odoj;ad imaju antitijela svojih majki nekoliko sedmica nakon ro]enja tako da standardna ispitivanja antitijela za njih nijesu pouzdana. Potrebno je posebno ispitivanje lan;ane reakcije polimeraze (Polymerase Chain Reaction - PCR) kako bi se došlo do saznanja da li odoj;e ima virus u šestoj nedjelji života. Ako je nalaz pozitivan, odmah treba po;eti lije;enje djeteta. Zdravstveni radnik može pomo’i porodici u uspostavljanju režima izvodljive i odgovaraju’e antiretroviralne terapije za dijete. Roditeljima tako]e treba pružiti savjete i socijalne usluge.

Safe Motherhood

Zdravstveni radnik treba da preporu;i testiranje na HIV i savjetovanje u okviru standardne njege za svu djecu, adolescente i odrasle koji pokazuju znakove, simptome ili zdravstvena stanja koja bi mogla ukazati na infekciju HIV-om, ili koji su izloženi HIV-u. Testiranje na HIV i savjetovanje treba da obave sva djeca za koju zdravstvene službe smatraju da \ive u okruženju gdje vlada opšta epidemija HIV-a.

Zna;ajno je podsta’i djecu koja primaju ART da nastave s uzimanjem ljekova onako kako je propisano. To ’e obezbijediti efikasnost lije;enja.

Dodatne informacije 137

Nutrition and Growth

Djeci je u svim okolnostima potrebna zdrava, uravnotežena ishrana. Ipak, kada su podvrgnuta lije;enju od HIV-a, adekvatna ishrana je od posebnog zna;aja.

HIV ili mogu’e infekcije mogu dovesti do manjeg unosa hrane zbog smanjenog apetita, poteško’a prilikom gutanja i slabe apsorpcije. Stoga dodatnu pažnju treba posvetiti ishrani djece koja su HIV pozitivna, kako bi im se obezbijedila ishrana kvalitetnom hranom koja je lako varljiva. Bez adekvatne ishrane mogu nastati smetnje u njihovom rastu i razvoju. To može prouzrokovati više oportunisti;kih infekcija koje dodatno troše energiju djece i pove’avaju potrebe za hranom.

Kada HIV pozitivna djeca dovoljno odrastu da mogu razumjeti svoje, stanje treba ih uklju;iti u odluke o njihovoj zdravstvenoj njezi i podršci. Tako]e treba da postanu svjesni zna;aja hitne njege i lije;enja infekcija. To je važan segment razvoja njihove sposobnosti da donose odluke o svom zdravlju u budu’nosti.

KLJU:NA PORUKA

5.

Roditelji i ostali staratelji treba da razgovaraju sa svojim k’erkama i sinovima o vezama, seksu i rizicima od HIV-a. Djevoj;ice i mlade žene posebno su podložne infekciji HIV-om. I djevoj;ice i dje;aci treba da nau;e kako da izbjegnu ili odbace seksualno uznemiravanje, nasilje i pritisak vr[njaka, odnosno kako da se odbrane u takvim situacijama. Treba da shvate zna;aj ravnopravnosti i po[tovanja u vezama.

DODATNE INFORMACIJE

Pored toga što treba da poznaju biološke ;injenice o seksu, djeca tako]e treba da shvate da seksualni odnosi podrazumijevaju brigu i odgovornost.

Razgovor s djecom i naglašavanje emocionalnog aspekta seksualnog odnosa može im pomo’i u donošenju zdravih odluka i osna\iti njihovu sposobnost da se odupru pritiscima vršnjaka. Zna;ajno je razgovarati o seksu na na;in koji je prikladan uzrastu i razvojnom nivou djeteta i kojim se prenose pozitivne vrijednosti.

Svi treba da budu svjesni ;injenice da su adolescentkinje i mlade žene posebno podložne infekciji HIV-om. Adolescentkinjama i mladim ženama potrebna je podrška u zaštiti od neželjenog i nebezbjednog seksa.

U mnogim zemljama procenat inficiranih HIV-om mnogo je vi[i me]u adolescentkinjama nego me]u adolescentima.

Adolescentkinje su podložnije infekciji HIV-om jer: ll

možda imaju manje mogu’nosti da odlu;e kada žele seksualne odnose i da li upotrebljavati kondom;

138 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

njihove su vaginalne membrane tanje nego membrane zrelih žena te su vi[e podložne promjenama izazvanim seksualnim odnosom, što može dovesti do infekcije HIV-om i ostalih seksualno prenosivih oboljenja (Sexually Transmitted Diseases – STD);

ll

ponekad su meta starijih muškaraca, s kojima stupaju u seksualne odnos, a koji ificirani HIV-om.

ll

podložne su seksualnoj eksploataciji i trgovini ljudima, što ih dovodi u izuzetno rizi;ne situacije.

Djevoj;ice i žene moraju znati šta treba da rade i kome da se obrate ako postanu žrtve seksualnog nasilja. Treba da zatraže podršku obu;enog zdravstvenog radnika ili da odu u zdravstvenu ustanovu radi njege ili savjetovanja. Zdravstvene i socijalne radnike treba obu;iti tako da imaju razumijevanje za djevoj;ice i žene u ovakvim situacijama. To se tako]e odnosi na slu;ajeve koji se ti;u dje;aka.

Child Development and Early Learning

Efikasno rješavanje problema nasilja nalaže aktivno u;eš’e dje;aka i muškaraca u pronalaženju rješenja. Potrebna je njihova potpuna angažovanost, zajedno s djevoj;icama i ženama, u radu na spre;avanju nasilja i seksualnog uznemiravanja, odupiranju pritiscima vršnjaka i poštovanju rodne ravnopravnosti. To podrazumijeva i razumijevanje rodnih stereotipa i nejednakosti.

Safe Motherhood

Djevoj;ice i žene imaju pravo da odbiju neželjeni i nezašti’eni seks. Tako]e imaju pravo da nau;e vještine o na;inu izbjegavanja, odbijanja ili odbrane od neželjenih seksualnih kontakata.

HIV

ll

Razgovori kod ku’e, u školi i zajednici, izme]u djece, adolescenata i njihovih roditelja, nastavnika, lidera zajednice i ostalih uzora može pomo’i u izgradnji zdravih stavova i ponašanja. Ovi razgovori mogu doprinijeti: poštovanju djevoj;ica i žena i njihovih prava;

ll

ravnopravnosti u donošenju odluka i u odnosima;

ll

razvoju vještina o na;inu suo;avanja s pritiskom vršnjaka, seksualnim uznemiravanjem, nasiljem i stereotipima.

Breastfeeding

ll

KLJU:NA PORUKA

6.

Roditelji, nastavnici, najbolji u;enici i ostali uzori treba da obezbijede adolescentima bezbjedno okruženje i životne vje[tine koje im mogu pomo’i da se opredijele za zdrave \ivotne izbore i zdrave na;ine pona[anja.

Zna;ajno je da djeca u;e o HIV-u od malih nogu. Kada postanu adolescenti, potrebne su im ta;ne i potpune informacije o opredjeljivanju i pregovaranju o zdravim životnim izborima. To ’e im pomo’i da izbjegnu infekciju HIV-om i ostalim seksualno prenosivim bolestima (Sexually Transmitted Infections – STI).

Dodatne infomacije 139

Nutrition and Growth

DODATNE INFORMACIJE

Adolescentima treba pomo’i da steknu životne vještine potrebne za za[titu i suo;avanje sa situacijama u kojima bi mogli biti podložni infekciji HIVom. Te vještine podrazumijevaju rješavanje problema, donošenje odluka, postavljanje ciljeva, kriti;ko razmišljanje, komunikaciju, samopouzdanje i samosvjesnost. Adolescentima su tako]e potrebne vještine za snalaženje u stresnim i konfliktnim situacijama.

Adolescenti i mladi ugledaju se na roditelje, nastavnike, vršnja;ke lidere i ostale uzore. Sve osobe koje za mlade predstavljaju uzore treba da steknu osnovno znanje o HIV-u da bi znali kako da ga prenesu i kako da podu;avaju o zna;ajnim životnim vještinama.

Adolescenti treba da poznaju rizike HIV-a. Treba da znaju da se HIV prenosi putem nezašti[enog seksa s inficiranom osobom ili upotrebom zaraženih igala ili špriceva za ubrizgavanje droge. Treba da poznaju bezbjednije prakse, kao i posljedice izbora rizi;nih životnih stilova. Tako]e je va\no da budu informisani o HIV-u da bi mogli da odbace mitove i sprije;e diskriminaciju ljudi koji žive sa HIV-om, koja je utemeljena na neosnovanom strahu od infekcije.

Zna;ajno je poznavati i umanjiti rizike od dobijanja HIV-a putem neza[ti’enog seksa.

Rizik od dobijanja HIV-a manji je ako ljudi nemaju seksualne odnose. Ako ih imaju, zna;ajno je pravilno i dosljedno upotrebljavati muške i ženske kondome. Da bi smanjila rizik, osoba mo\e preduzeti sljede’e: ll

smanjiti broj seksualnih partnera;

ll

ostati u uzajamno vjernoj vezi s partnerom koji nije inficiran;

ll

imati bezbjedniji seks – seks bez penetracije (prilikom ;ega penis ne ulazi u vaginu, rektum ili usta), ili penetrativni seks uz ispravno (po uputstvima) i dosljedno (tokom svakog ;ina penetrativnog seksa) koriš’enje kondoma.

Obrezivanje muškaraca, zajedno s bezbjednijim praksama smanjuje mogu’nost prenošenja HIV-a sa žene na muškarca. Što osoba ima više seksualnih partnera, ve’i je i rizik da ’e neki od njih imati HIV i da ’e ga prenijeti (ako dosljedno i ispravno ne koriste muške ili ženske kondome).

Me]utim, svako može dobiti HIV – on nije ograni;en samo na osobe koje imaju mnogo seksualnih partnera i ljudi koji ne pokazuju znakove infekcije mogu nositi virus. Testiranje je jedini siguran na;in za utvr]ivanje.

Dobro podmazan kondom najvažniji je za zaštitu tokom vaginalnog i analnog odnosa.

140 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

ll

Ženski kondom bezbjedna je alternativa muškom kondomu.Naj;eš’e se koristi meka, opuštena spirala, koja oblaže vaginu. Na oba kraja ove spirale nalazi se elasti;ni prsten. Prsten na zatvorenom kraju koristi se za stavljanje instrumenta u vaginu; on drži kondom na mjestu tokom seksa.

Drugi prsten ostaje izvan vagine i djelimi;no pokriva usne. |enski kondom se stavlja u vaginu neposredno prije odnosa. Sa ženskim kondomima od lateksa treba koristiti samo lubrikante od vode, dok se sa ženskim kondomima od poliuretana ili vješta;kog lateksa (nitrila) mogu koristiti lubrikanti od vode i ulja.

S obzirom na to da se ve’ina seksualno prenosivih infekcija može prenijeti putem genitalnog kontakta, preporu;uje se upotreba kondoma prije po;etka genitalnog kontakta.

Ljudima koji imaju seksualno prenosivu infekciju prijeti ve’i rizik od dobijanja HIV-a i preno[enja HIV-a na druge.

STI ;esto uzrokuju ozbiljne tjelesne bolove ili ošte’enja.

Svaka STI, na primjer, gonoreja ili sifilis, mogu uve’ati rizik od infekcije HIV-om ili prenošenja HIV-a. Svima koji boluju od STI prijeti mnogo ve’i rizik od infekcije HIV-om ako imaju nezašti’en seksualni odnos sa osobom koja je zaražena HIV-om.

Dodatne informacije 141

Nutrition and Growth

Seksualno prenosive infekcije (STI), uklju;uju’i i HIV, infekcije su koje se šire putem seksualnog kontakta. Mogu se prenositi razmjenom tjelesnih te;nosti (sjemena te;nost, vaginalna te;nost ili krv) ili kontaktom s kožom u genitalnoj zoni. STI se lakše prenose ako na ko\i postoje neke promjene kao što su plikovi, ogrebotine ili posjekotine. STI ;esto uzrokuju promjene koje doprinose širenju infekcije.

Breastfeeding

Konzumiranje alkohola i uzimanje droga može uticati na rasu]ivanje. :ak i oni koji razumiju rizike od HIV-a i zna;aj bezbjednijeg seksa mogu postati nemarni nakon konzumiranja alkohola ili uzimanja droge.

Child Development and Early Learning

HIV se može prenijeti oralnim seksom, iako raspoložive informacije ukazuju da je rizik minimalan u pore]enju s vaginalnim i analnim seksom.

Me]utim, oralnim seksom se mogu prenijeti seksualno prenosive infekcije koje mogu uve’ati rizik od prenošenja HIV-a. U slu;aju oralnog seksa s penisom, preporu;uje se muški kondom.

Safe Motherhood

Postoji manja mogu’nost da prilikom rukovanja ili upotrebe muških kondoma s lubrikantom (ljepljiva te;nost ili gel) do]e do njegovog cijepanja. Ako kondom nije dovoljno podmazan, treba dodati neki lubrikant koji sadrži vodu, kao što je silikon ili glicerin. Ako ti lubrikanti nijesu na raspolaganju, može se koristiti pljuva;ka (mada se tim putem mogu prenijeti druge infekcije, kao što je herpes). Lubrikante koji su napravljeni od ulja ili vazelina nikada ne treba koristiti s muškim kondomom jer ga mogu oštetiti. Pod lubrikantima od ulja ili vazelina podrazumijevaju se ulje za kuvanje, meka mast za tijesto, mineralno ulje, ulje za bebe, meki parafin i ve’ina losiona.

HIV

ll

ll

Ljudi koji sumnjaju da imaju STI treba odmah da se obrate obu;enom zdravstvenom radniku radi uspostavljanja dijagnoze i lije;enja. Treba da izbjegavaju seksualne odnose ili da upražnjavaju bezbjedniji seks (nepenetrativni seks ili seks uz upotrebu muškog ili ženskog kondoma).

ll

Ispravna i dosljedna upotreba muških i ženskih kondoma prilikom stupanja u seksualne odnose – vaginalne, analne ili oralne – može zna;ajno smanjiti prenošenje ve’ine STI, uklju;uju’i HIV.

ll

Ljudi koji imaju STI treba o tome da obavijeste partnera(e). Mogu inficirati jedno drugo, osim ako se oba partnera ne lije;e od STI. Ve’ina STI je izlje;iva.

Neki simptomi STI: ll

Muškarac osje’a bol tokom mokrenja i sekret iz penisa i bolovi, plikovi, izbo;enja ili crvenilo na genitalijama ili u ustima.

ll

Kod žene se javlja vaginalni sekret koji je ;udne boje ili neprijatnog mirisa, bol ili svrabež oko genitalne zone i bol ili krvarenje iz vagine tokom ili nakon odnosa. Ozbiljnije infekcije mogu prouzrokovati groznicu, bol u grudima ili sterilitet.

ll

Mnoge STI kod žena i neke kod muškaraca ne izazivaju primjetne simptome.

Nije svaki problem u genitalnoj zoni STI. Neke infekcije, kao što je kandijaza (gljivi;na infekcija) i infekcije urinarnog trakta, ne prenose se seksualnim odnosom. One ipak mogu prouzrokovati izražene neprijatnosti u genitalnoj zoni.

HIV se može prenositi upotrebom nesterilizovanih, zaraženih igala ili [priceva, naj;e[’e prilikom ubrizgavanja droge, kao i ostalim instrumentima.

Nesterilizovana igla ili špric koji su zaraženi inficiranom krvlju mogu prenijeti HIV i ostale infekcije, kao što je hepatitis, s jedne osobe na drugu. Koža osobe se ne smije probijati predmetima koji nijesu sterilizovani.

Ljudima koji sami sebi ubrizgavaju drogu, ili imaju nezašti’en seks s korisnicima droga koji je ubrizgavaju, prijeti ve’i rizik od infekcije HIV-om.

Ljudi koji ubrizgavaju drogu uvijek treba da koriste ;istu iglu i špric. Nikada ne smiju koristiti iglu ili špric druge osobe.

Ubrizgavanja treba da vrši samo obu;eni zdravstveni radnik pomo’u šprica koji se može koristiti samo jednom.

Svako rezanje nesterilizovanim predmetom, kao što je žilet ili nož, može dovesti do prenošenja HIV-a. Instrument za rezanje mora biti u potpunosti sterilizovan za svaku osobu, uklju;uju’i ;lanove porodice, ili ispran dezinfekcionim sredstvom i/ili proklju;alom vodom.

Oprema za stomatološko lije;enje, tetoviranje, obilježavanje lica, probijanje ušiju ili tijela, akupunkturu, nije bezbjedna ako nije sterilizovana za svaku osobu. Osoba koja sprovodi zahvat treba da izbjegne svaki kontakt s krvlju tokom zahvata.

142 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

Djeca i adolescenti treba aktivno da u;estvuju u dono[enju i realizaciji odluka koje uti;u na njih, njihove porodice i zajednice, a koje se odnose na prevenciju, njegu i podr[ku u slu;aju HIV-a.

HIV

7.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca, adolescenti, mladi i porodice mogu biti zna;ajni zastupnici promjene u prevenciji HIV-a, kao i edukaciji i smanjenju stigmatizacije i diskriminacije. Oni treba da imaju centralnu ulogu u utvr]ivanju i realizaciji odgovora na HIV.

Dje;iji forumi i sli;na okupljanja daju [ansu djeci i mladima da uti;u na svoje zajednice i doprinesu stvaranju okru\enja koje pokazuje razumijevanje za djecu i porodice koje žive sa HIV-om ili su izložene HIV-u.

ll

Škole i aktivnosti neformalne edukacije mogu pomo’i djeci u formiranju vr[nja;kih grupa za podršku i dje;jih klubova. U njima se mogu okupljati djeca koja, uz podršku nastavnika i radnika iz zajednice, preduzimaju mjere za prevenciju HIV-a i edukaciju o životnim vještinama potrebnim za suo;avanje s HIV-om.

Djeca, mladi, roditelji, ostali staratelji i porodice izložene HIV-u mogu prona’i podršku u;lanjivanjem ili organizovanjem grupa za samopomo’, vršnja;kih grupa i grupa za podršku zajednice. Te grupe mogu: obezbje]ivati socijalnu mrežu koja pruža psihološku pomo’ ;lanovima;

ll

pružati prakti;ne informacije i pomagati porodicama da pristupe službama za socijalno staranje;

ll

pružati mogu’nost ;lanovima da postanu aktivni u naporima da prona]u inovativne na;ine za prevenciju, zaštitu, njegu i podršku u slu;aju HIV-a.

Nevladine i vjerske organizacije, ;esto u saradnji s lokalnim organima uprave i vladama, pružaju pomo’ i podršku ovim grupama.

Dodatne informacije 143

Nutrition and Growth

Udruživanje grupa u mreže može pomo’i u formiranju pokreta za podizanje svijesti o HIV-u i razumijevanje HIV-a, ali i promovisati zaštitu, njegu i podršku djeci bez roditelja i ugroženoj djeci i porodicama izloženim HIV-u. Takvi napori doprinose rješavanju problema isklju;enosti, stigme i diskriminacije s kojima se suo;avaju osobe s HIV-om ili osobe izložene HIV-u.

Breastfeeding

ll

Child Development and Early Learning

ll

Safe Motherhood

Djeca i mladi mogu podi’i svijest o HIV-u i o zna;aju podrške osobama koje žive sa HIV-om. Oni ;esto sti;u samopouzdanje i samopoštovanje u procesu rada s vršnjacima i u svojim zajednicama.

KLJU:NA PORUKA

8.

Porodicama izloženim HIV-u mo\da ’e biti potrebna materijalna i podr[ka službe za socijalno staranje radi pomo’i oboljelim ;lanovima porodice ili djeci. U procjeni ovih usluga porodicama je potrebno pružiti smjernice i podr[ku.

DODATNE INFORMACIJE

Porodice su “prva linija fronta“ u zaštiti, njezi i podršci djece koja su inficirana HIV-om ili su izložena HIV-u. Porodice i rodbina snose skoro sve troškove u vezi s njegom ove djece.

Porodice su, na;elno, osnovni i najbolji oslonac djeci u brizi, zaštiti i podršci koja im je neophodna. Majkama, o;evima ili starateljima inficiranim HIV-om potrebna je podrška da bi živjeli duže i time doprinijeli da sama porodica ostane na okupu.

Ve’ina djece koja su izgubila jednog ili oba roditelja živi u porodicama koje se suo;avaju s finansijskim poteško’ama i kojima je potrebna podrška. Staratelji su obi;no žene i starije osobe, kao što su bake, ali tu ulogu ponekad obavljaju i djeca.

Partnerstva koja uklju;uju vladu i zajednicu, kao i nevladine ili vjerske organizacije, mogu obezbijediti podršku u unapre]enju finansijske situacije porodica izloženih HIV-u. Podrška može da podrazumijeva pristup mikro-kreditima, bankovnim zajmovima s niskim kamatama i socijalnim grantovima.

Nacionalni propisi treba da pruže jasne i detaljne informacije o dobijanju materijalne podrške (npr., socijalni grantovi) i o pristupu službama za socijalno staranje. Ove informacije treba adekvatno saopštiti, shvatiti i primijeniti na lokalnom nivou. Informacije koje pružaju porodice prilikom prijavljivanja za socijalne grantove i usluge treba da ostanu povjerljive.

U okviru rada službi socijalnog staranja, pružaoci zdravstvene zaštite treba da se postaraju da HIV pozitivna djeca i odrasli iz iste porodice dobiju lije;enje i podršku u istoj zdravstvenoj ustanovi. Time se štedi vrijeme, energija i sredstva porodice.

Službe za socijalno staranje, uz podršku zajednice i nevladinih i vjerskih organizacija, treba da pomognu roditeljima i ostalim starateljima u razvoju vještina potrebnih za brigu o djeci koja su inficirana HIV-om ili su izložena HIV-u.

144 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Ako je dijete HIV pozitivno, starateljima treba pomo’i da: steknu znanje o infekciji HIV-om;

ll

znaju kako da njeguju i podrže dijete, uklju;uju’i poštovanje ART režima;

ll

umanje strah od prenošenja HIV-a s djeteta;

ll

znaju kako da se zaštite prilikom njege djeteta;

ll

razumiju i odgovore na emocionalne potrebe djeteta.

Roditelji koji žive sa HIV-om treba da se postaraju da svako od njihove djece ima izvod iz mati;ne knjige ro]enih. Roditelji treba da sastave testament kojim ’e odrediti: 1) staratelja djece i 2) raspodjelu sredstava, ako posjeduju novac, zemljište ili stoku. Ako su djeca dovoljno odrasla, onda ih treba uklju;iti u ova razmatranja.

9.

Nijedno dijete ili odrasla osoba koji žive sa HIV-om ili su izloženi HIV-u nikada ne treba da budu predmet stigmatizacije i diskriminacije. Roditelji, nastavnici i lideri u zajednici igraju klju;nu ulogu u edukaciji i prevenciji HIV-a, kao i smanjenju straha, stigme i diskriminacije.

Child Development and Early Learning

KLJU:NA PORUKA

Safe Motherhood

Djetetu koje je izgubilo roditelja, staratelja, brata ili sestru zbog AIDS-a potrebna je psihološka pomo’ porodice, a možda i savjetovanje o savladavanju traume i bola. Roditelju ili drugom staratelju može biti potrebna podrška da shvati da dijete izra\ava bol na razli;ite na;ine, zavisno od uzrasta, kao i da mu priu[ti odgovaraju’e psihološke odgovore.

HIV

ll

DODATNE INFORMACIJE

Djeca, roditelji, drugi ;lanovi porodice, nastavnici, zajednice i vjerske organizacije, lokalni lideri i organi, kao i vlada imaju važnu ulogu u edukaciji o HIV-u i spre;avanju i smanjenju straha, izolacije, stigme i diskriminacije.

Breastfeeding

Edukacijom djece, porodica i cijelih zajednica zna;ajno se doprinosi smanjenju stigme i diskriminacije koju trpi dijete inficirano HIV-om ili izlo\eno HIV-u u porodici. Edukacija je tako]e najdjelotvorniji mehanizam za smanjenje straha takvog djeteta, kao i sopstvene stigmatizacije.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 145

Prevencija i edukacija o HIV-u treba da obuhvati sljede’e: ll

Podizanje svijesti i podršku u za[titi prava djece i ;lanova porodice koji žive sa HIV-om ili su izloženi HIV-u.

– Djeca, adolescenti i odrasli koji žive sa HIV-om ili su pod uticajem HIV-a imaju ista prava kao svi ostali na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, stanovanje i odgovaraju’e predstavljanje u medijima.

Tako]e treba da imaju pravi;an i ravnopravnan tretman u pravosudnom sistemu.

ll

Obezbje]ivanje da djeca i mladi razumiju rizike HIV-a i da znaju da HIV ne mogu dobiti u obi;nom socijalnom kontaktu s nekim ko je inficiran.

– Djeca i mladi treba da budu informisani o tome da za HIV ne postoji vakcina ili lijek, ali da ljudi uz lije;enje mogu voditi relativno zdrav i produktivan život. Zna;ajno je da shvate kako izvršiti prevenciju infekcije HIV-om i kako zaštititi sebe i svoje voljene.

ll

Osnaživanje adolescenata i mladih da donose promi[ljene odluke o tome da li ’e i imati seks, kao i kako razgovarati o upotrebi kondoma.

– Razgovor sa mladima i slušanje mladih vrlo su zna;ajni za razumijevanje njihove situacije i pružanje najbolje zaštite, brige i podrške. Ponekad odraslima može biti neprijatno da razgovaraju o seksu s djecom i adolescentima. Jedan od na;ina da se zapo;ne razgovor s djecom školskog uzrasta jeste da im se postavi pitanje šta su ;uli o HIV-u ili AIDS-u. Ako se ispostavi da je neka njihova informacija pogrešna, to je mogu’nost da im se daju ispravne informacije.

ll

Podsticanje ideja i pružanje smjernica o na;inima na koje djeca, adolescenti i mladi mogu izraziti svoje saosje’anje i prijateljstvo s djecom i porodicama za koje znaju da žive sa HIV-om ili su izložene HIV-u.

KLJU:NA PORUKA

10.

Svi ljudi koji žive sa HIV-om treba da poznaju svoja prava.

DODATNE INFORMACIJE

Vlade su odgovorne za obezbje]ivanje zaštite prava djece koja su inficirana HIV-om i izložena HIV-u, kao i njihovih porodica, za saradnju s porodicama, zajednicama i nevladinim i vjerskim organizacijama.

Kada se AIDS javlja uporedo s ekstremnim siromaštvom, u okru\enju koje karakteri[u konflikti, ili u velikim porodicama, onda je potrebno pružiti sveobuhvatnu podršku. Djecu koja su inficirana HIV-om ili su izložena HIV-u treba u potpunosti uklju;iti u takve programe i zaštititi njihova prava – uklju;uju’i pravo na privatnost, povjerljivost i nediskriminaciju.

146 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

Lokalni organi i nevladine organizacije, vjerske i ostale organizacije iz zajednice mogu pomo’i majkama, o;evima, ostalim starateljima, djeci i adolescentima koji žive sa HIV-om ili su izloženi HIV-u da se upoznaju sa sopstvenim pravima. Tako]e ih mogu uputiti i savjetovati kako da zastupaju svoja prava i zala\u se za njihovo poštovanje pred pravosudnim i upravnim organima u zemlji, kao i pred vladinim organima odgovornim za politike, programe i usluge.

HIV

Mnoga djeca žive u teškim okolnostima bez pune zaštite svojih prava.

Djeca inficirana HIV-om ili pod rizikom od HIV-a, nerijetko žive na ulicama, u sirotištima, u uslovima ekstremnog siromaštva ili eksploatacije. Ta djeca imaju pravo na život u porodici. Njihovim porodicama može biti potrebna pomo’ da bi se okupile, ili ostale na okupu. Svoj ovoj djeci treba pružiti podršku da idu u školu i/ili na stru;no usavršavanje. Tako]e im treba omogu’iti pristup zdravstvenoj njezi, ishrani, kao i službama pravne pomo’i i socijalnog staranja. Ona imaju pravo na te usluge.

Child Development and Early Learning Breastfeeding Nutrition and Growth

Dodatne infomacije 147

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a a\no r adu s inform v e j o t skl Za[ u i t a p i postu

EF © UNIC

Crna G

ora/Du

[ko Milj

ani'

E C E J D I T I T Š ZA

S

va djeca imaju pravo na zaštitu. Imaju pravo na preživljavanje, bezbjednost, pripadanje, pravo da se sasluša njihovo mišljenje, da dobiju odgovaraju’u njegu i odrastaju u okruženju koje ’e im pružiti zaštitu.

ZA{TITA DJECE

Porodica je prva linija zaštite djece. Roditelji i ostali staratelji odgovorni su za izgradnju okruženja u domu koje ’e djeci pružiti zaštitu i ljubav. Škole i zajednice odgovorne su za izgradnju bezbjednog okruženja koje je povoljno za boravak djeteta izvan doma. Djeca treba da budu potpuno zašti’ena u porodici, školi i zajednici kako bi mogla da prežive, rastu, u;e i razvijaju svoje kapacitete što je više mogu’e.

Milioni djece nijesu adekvatno zašti’eni. Mnoga od njih svakodnevno se suo;avaju sa nasiljem, zlostavljanjem, zanemarivanjem, eksploatacijom, isklju;ivanjem i/ili diskriminacijom. Takva iskustva ograni;avaju njihove šanse za preživljavanje, rast, razvoj i ostvarenje snova.

skoro 150 miliona djevoj;ica i 73 miliona dje;aka mla]ih od 18 godina primorano je na seksualni odnos i ostale oblike seksualnog nasilja i eksploatacije, tokom 2002. godine;

ll

150 miliona djece uzrasta 5 –14 godina radi;

ll

milioni djece, uglavnom djevoj;ice, rade kao ispomo’ u tu]im ku’ama (posluga);

ll

oko 1,2 miliona djece godišnje \rtve su trgovine ljudima (posljednja godišnja procjena je iz 2000. godine);

ll

oko 51 milion djece ro]ene 2007. godine nije upisano u mati;ne knjige ro]enih;

ll

izme]u 22 procenta i 84 procenta djece uzrasta 2 –14 godina iskusilo je fizi;ko kažnjavanje kod ku’e (u 37 zemalja koje su bile uklju;ene u istraživanja 2005 - 2007. godine).

Treba podsta’i i podržati djevoj;ice i dje;ake zalaganju za dje;ija prava i ohrabriti ih da preuzmu aktivnu ulogu u zaštiti od zlostavljanja, nasilja, eksploatacije i diskriminacije.

Uvod 149

Nutrition and Growth

Vlade, zajednice, lokalni organi i nevladine organizacije, uklju;uju’i vjerske i lokalne organizacije iz zajednice, mogu doprinijeti da djeca rastu u porodi;nom okruženju. Mogu da se postaraju da škole i zajednice štite svu djecu i spre;avaju zlostavljanje djeteta. Mogu zaštititi djevoj;ice i dje;ake od kršenja njihovih prava, kao što su zlostavljanje, seksualna eksploatacija, trgovina ljudima, rad u opasnim uslovima i štetne obi;aje, uklju;uju’i brak izme]u djece.

Breastfeeding

ll

Child Development and Early Learning

Svako dijete može do\ivjeti kršenje svojih prava na mnogim mjestima, uklju;uju’i i porodicu. Nije lako utvrditi stvarni broj djece \rtava. Takve je podatke teško prikupiti i ne a\uriraju se. Me]utim, procjenjuje se da:

KE:ica

PORU E jedn a N z i : a LJU orodic

K

ap k a v s na o z a Što d ravo p a m i

zaštiti

djece

1.

Svako dijete treba da ima pravo na odrastanje u porodici. Ako porodica nije u mogu’nosti da se stara o djetetu, institucije dr\ave treba da se pozabave razlozima takvog stanja i ulože sve napore da održe porodicu na okupu.

2.

Svako dijete ima pravo na ime i državljanstvo. Upis djetetovog ro]enja veoma je va\an kada je rije; o ostvarivanju prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i pravne i socijalne usluge. Upis ro]enja klju;ni je korak u zaštiti od zlostavljanja i eksploatacije.

3.

Djevoj;ice i dje;aci moraju biti zašti’eni od svih oblika zlostavljanja i nasilja. To podrazumijeva fizi;ko, seksualno i emocionalno zlostavljanje, zanemarivanje i štetne obi;aje, kao što su brak izme]u djece i saka’enje/ obrezivanje genitalija kod djevoj;ica. Porodice, zajednice i institucije odgovorne su da obezbijede zaštitu djeteta.

4.

Djeca moraju biti zašti’ena od svakog rada koji je opasan. Rad ne smije da ih ometa u poha]anju škole. Nedopustivo je djecu izlagati ropskom radu ili uklju;ivati u najgore oblike dje;jeg rada, kao [to su proizvodnja droge i trgovina drogom.

5.

Djevoj;ice i dje;aci mogu se suo;iti s rizikom od seksualnog zlostavljanja i eksploatacije kod ku’e, u školi, na radnom mjestu i u zajednici. Treba preduzeti mjere za spre;avanje seksualnog zlostavljanja i eksploatacije. Djeci koja su seksualno zlostavljana i eksploatisana odmah treba pružiti pomo’ i podr[ku kako bi se zlostavljanje zaustavilo.

150 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

ZA{TITA DJECE

6.

7.

Pravda za djecu treba da bude utemeljena na dje;jim pravima. Lišavanje djeteta slobode (zatvaranje) uvijek je posljednja mjera. Za djecu koja su žrtve ili svjedoci krivi;nog djela treba ustanoviti postupke koji su prilago]eni djeci.

9.

Sva djeca imaju pravo na informisanost koja je prilago]ena njihovom uzrastu, pravo da se sasluša njihovo mišljenje i da u;estvuju u donošenju odluka koje ih se ti;u. Ostvarenje ovog prava omogu’ava djeci da preduzmu aktivnu ulogu u zaštiti od zlostavljanja, nasilja i eksploatacije i da postanu aktivni gra]ani.

Breastfeeding

8.

Materijalna podrška i službe socijalnog staranja treba da pomognu u odr\anju porodice na okupu, zadržavanju djece u školama i pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Child Development and Early Learning

Djeca mogu lako postati \rtve trgovine ljudima ako \ive u sredini u kojoj je zaštita djece slaba ili ne postoji. Vlada, gra]ansko društvo i porodice odgovorni su za spre;avanje trgovine ljudima, kao i za pomo’ djeci žrtvama u ponovnoj integraciji u njihove porodice i zajednice, ako je to u njihovom najboljem interesu.

Nutrition and Growth

Klju;ne poruke 151

e

n Dodat

je

aci m r o f n i

E C E J TA D

I T Š A Z

KLJU:NA PORUKA

1.

Svako dijete treba da ima pravo na odrastanje u porodici. Ako porodica nije u mogu’nosti da se stara o djetetu, institucije dr\ave treba da se pozabave razlozima takvog stanja i ulože sve napore da održe porodicu na okupu.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca najharmoni;nije odrastaju u okruženju ispunjenom ljubavlju, u kojem se njihovi najbolji interesi uvijek uzimaju u obzir.

Ako dijete živi bez roditelja ili drugog staratelja, institucije sistema treba da preduzmu hitne mjere kako bi spojile dijete s njegovom porodicom ili rodbinom. Ali, ako se utvrdi da spajanje nije u najboljem interesu djeteta, treba potražiti drugo stalno porodi;no rješenje. Sve napore treba usmjeriti ka tome da bra’a i sestre ostanu na okupu.

Vlade su, uz podršku gra]anskog društva, odgovorne za obezbje]ivanje odgovaraju’eg i dobro kontrolisanog alternativnog staranja o djeci bez porodica. To podrazumijeva smještaj: ll

kod rodbine;

ll

kod hraniteljske porodice koja je unaprijed provjerena;

ll

u stambenom objektu koji je integrisan u zajednicu, koji pruža staranje nalik porodi;nom i obezbje]uje redovan kontakt izme]u djeteta i njegove porodice u cilju spajanja, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.

Djecu treba uklju;iti u odluke o njihovom smještaju ako se radi o alternativnim oblicima stanovanja.

152 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Uz adekvatnu socijalnu podršku, djeci smje[tenoj u dr\avnim institucijama vrlo je mogu'e obezbijediti odrastanje u porodici. Iako se u nekim domovima za djecu bez roditelja dobro radi, život u instituciji može biti štetan po razvoj djece.

Obi;no ih udaljava od porodi;nog okru\enja i života u zajednici i izlaže riziku da ne budu za[ti'eni od zlostavljanja i eksploatacije.

Svaki oblik institucionalizovanog staranja treba razmotriti kao posljednju mjeru i privremeno rješenje.

KLJU:NA PORUKA

Svako dijete ima pravo na ime i državljanstvo. Upis djetetovog ro]enja veoma je va\an kada je rije; o ostvarivanju prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i pravne i socijalne usluge. Upis ro]enja klju;ni je korak u zaštiti od zlostavljanja i eksploatacije.

ZA{TITA DJECE

2.

DODATNE INFORMACIJE

Upis ro]enja djeteta klju;ni je korak u njegovoj zaštiti. Ukoliko imaju izvod iz mati;ne knjige ro]enih, djeca mla]a od pet godina imaju više šansi za vakcinisanje i dobijanje zdravstvene zaštite u slu;aju bolesti, ;ime im se obezbje]uje zdrav po;etak života.

Child Development and Early Learning

Upisom ro]enja obezbje]uje se zvani;na evidencija djetetovog postojanja i državljanstva. To se smatra osnovnim ljudskim pravom. Djetetu bez izvoda iz mati;ne knjige ro]enih mogu biti uskra’eni: zdravstvena zaštita, pravne usluge, pristup školi i pravo glasa nakon sticanja punoljetstva.

Sprovo]enje zakona o za[titi djece zavisi od službenih evidencija iz mati;nih knjiga ro]enih. Na primjer, izvod iz mati;ne knjige ro]enih može se koristiti za zaštitu djece od protivzakonitog regrutovanja u oružane snage ili oružane grupe, braka izme]u djece ili opasnih oblika rada.

Proces upisa ro]enja mogu podržati socijalne službe, kao što su slu\be zdravstvene zaštite i obrazovanja. Domovi zdravlja i bolnice ponekad imaju mati;are na terenu koji djetetu mogu obezbijediti izvod iz mati;ne knjige ro]enih po ro]enju ili tokom posjete ljekaru. Upis se ponekad vrši u okviru obrazovnih programa za djecu u ranom djetinjstvu.

Breastfeeding

Upis ro]enja treba da bude besplatan i dostupan svakom djetetu. Ako to nije slu;aj, onda organizacije gra]anskog društva treba da pomognu porodicama pri upisu djece.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 153

KLJU:NA PORUKA

3.

Djevoj;ice i dje;aci moraju biti zašti’eni od svih oblika zlostavljanja i nasilja. To podrazumijeva fizi;ko, seksualno i emocionalno zlostavljanje, zanemarivanje i štetne obi;aje, kao što su brak izme]u djece i saka’enje/ obrezivanje genitalija kod djevoj;ica. Porodice, zajednice i institucije odgovorne su za obezbje]ivanje ove zaštite.

DODATNE INFORMACIJE

Djevoj;ice i dje;aci mogu se sresti s razli;itim oblicima nasilja, zlostavljanja i/ili štetnih ponašanja u mnogim okruženjima.

U porodici i domu: ll

fizi;ko nasilje;

ll

psihološko nasilje;

ll

seksualno nasilje i zlostavljanje;

ll

tjelesno (fizi;ko) kažnjavanje;

ll

zanemarivanje i napuštanje;

ll

brak izme]u djece; štetne tradicionalne prakse, kao što su saka’enje/obrezivanje genitalija kod djevoj;ica (FGM/C).

ll

U [kolama i ostalim obrazovnim institucijama: ll

tjelesno kažnjavanje;

ll

psihološko kažnjavanje;

ll

seksualno i rodno nasilje;

ll

verbalno i fizi;ko zlostavljanje; tu;a.

ll

U institicijama za staranje i u jedinicama pravosudnog sistema (npr. domovi za djecu bez roditelja, institucije za djecu i jedinice za pritvor): ll

fizi;ko i psihološko nasilje koje se opravdava sprovo]enjem discipline;

ll

zanemarivanje;

ll

nasilje me]u djecom; seksualno zlostavljanje i nasilje.

ll

Na radnom mjestu: ll

fizi;ko i psihološko kažnjavanje;

ll

ponižavanje; seksualno uznemiravanje i zlostavljanje.

ll

U zajednici (me]u vr[njacima, izme]u kriminalnih grupa, od strane policije i lica koja se bave trgovinom ljudima): ll

fizi;ko nasilje;

ll

oružano nasilje; seksualno nasilje.

ll

154 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Djeca koja se suo;avaju s nasiljem ili su svjedoci nasilja ;esto ništa ne govore iz straha, zbog sramote i stigme. Neka djeca to prihvate kao sastavni dio života. Nasilje nad djecom ponekad sprovode nepoznata lica, no u najve'em broju slu;ajeva rije; je o ljudima koje djeca poznaju, kojima vjeruju i od kojih bi trebalo da o;ekuju zaštitu. Ta lica mogu biti; roditelji, o;uh, ma’eha ili partnerov partner, ro]aci, staratelji, momci i djevojke, školski drugovi, nastavnici, vjerski lideri, poslodavci.

Svakoj djevoj;ici i dje;aku mo\e se dogoditi da bude \rtva zlostavljanja.

Uopšteno govore’i, dje;acima prijeti ve’i rizik od fizi;kog ili oružanog nasilja, dok se djevoj;ice ;e['e suo;avaju s opasno['u od zanemarivanja i seksualnog nasilja i eksploatacije.

Obi;no je nakon lošeg postupanja prema djetetu pažnja usmjerena ka intervenciji. Ozbiljnost problema nala\e da se zajednice koncentrišu na prevenciju nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i štetnih praksi u vezi s djecom.

Child Development and Early Learning

Bebe i mla]a djeca ponekad su predmet ljutnje ili frustracije roditelja ili drugog staratelja – obi;no kada djeca ne prestaju da pla;u de[ava se da staratelj protrese dijete toliko sna\no i nasilno da to izazove povredu djetetovog mozga, što može dovesti do trajnog ošte’enja ili smrti. Nikada ne treba tresti dijete.

Posljedice nasilnog protresanja djeteta podrazumijevaju razdražljivost, teško’e da ostane budno, teško’e prilikom disanja, drhtanje, povra’anje, napade i komu. Ovi simptomi tra\e hitnu zdravstvenu njegu.

ZA{TITA DJECE

Odre]ene grupe djece posebno su podložne nasilju. One podrazumijevaju djecu sa posebnim potrebama, djecu pripadnike manjinskih grupa, djecu koja žive ili rade na ulici, djecu u sukobu sa zakonom i djecu koja su izbjeglice, raseljena lica ili migranti.

Svaka zajednica treba da sa;ini i sprovede akcioni plan za spre;avanje nasilja nad djecom.

Neke klju;ne aktivnosti podrazumijevaju:

ll

edukaciju roditelja i staratelja o poštovanju stava djeteta, o primjeni pozitivne i nenasilne discipline i neprimjenjivanju nasilnih metoda kada su ljuti;

ll

podršku u školama u izgradnji stavova kojima se odbacuje nasilje i promoviše nenasilno rješavanje konflikata. To može podrazumijevati promjenu odnosa nastavnika (onog koji je zasnovan na strahu, prijetnjama, ponižavanju i fizi;kom kažnjavanju) i pristup koji je povoljan za dijete, nediskriminatoran i podržava zajedni;ko u;enje;

ll

sponzorisanje javnih kampanja o zaustavljanju tjelesnog kažnjavanja, zlostavljanja i štetnih obi;aja, kao što su brak izme]u djece i saka’enje/ obrezivanje genitalija;

ll

obezbje]ivanje zdravstvenih i socijalnih usluga djeci koja su izložena nasilju kako bi im se pomoglo u ponovnoj integraciji u njihove porodice i zajednice;

ll

uspostavljanje bezbjednih na;ina da djeca prijave nasilje, kao što su telefonske linije ili pristupa;ni centri za socijalnu zaštitu.

Dodatne informacije 155

Nutrition and Growth

izradu i upoznavanje cijele zajednice sa kodeksima ponašanja protiv svih oblika nasilja u okruženjima gdje djeca žive, idu u školu, igraju se i rade;

Breastfeeding

ll

KLJU:NA PORUKA

4.

Djeca moraju biti za[ti’ena od svakog rada koji je opasan. Rad ne smije da ih ometa u poha]anju [kole. Nedopustivo je djecu izlagati ropskom radu ili uklju;ivati u najgore oblike dje;jeg rada, kao [to su proizvodnja droge i trgovina drogom.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca ;esto rade da bi izdržavala porodice, da bi zaradila za hranu i osnovne potrepštine. Mnoga djeca po;inju da rade u veoma ranom uzrastu, ;ak i sa ;etiri godine. U nekim sredinama smatra se da je normalno da djeca rade veliki broj sati prije ili poslije škole, ili ;ak cijeli dan i uve;e, kao i da uopšte ne poha]aju školu.

Djeca rade u poljoprivredi, trgovini, fabrikama, ribarstvu, na pijacama, na održavanju ku’e, ;uvaju djecu, bave se zanatima, rade u restoranima, na deponijama sme’a, na ulici.

Skoro 70 odsto zaposlene djece radi u poljoprivredi, što može biti izuzetno opasno. To može podrazumijevati težak fizi;ki rad, veliki broj sati, upotrebu pesticida i opasnih alata. Djeci može prijetiti rizik od seksualnog zlostavljanja i eksploatacije, posebno tokom sezone žetve (kada ;esto rade prekovremeno) ili rada na plantažama.

Neka djeca u;estvuju u najgorim oblicima dje;jeg rada, kao što su: ropski rad, rad zbog otplate duga, prisilni rad, proizvodnja i trgovina drogom. Svi ovi poslovi su protivzakoniti. Djecu treba odmah skloniti iz takvog okru\enja i ponovo ih integrisati u porodice i zajednice, ako je to u njihovom interesu.

Rad koji djeca obavljaju ne smije biti opasan za njihovo zdravlje i dobrobit, niti bi trebalo da ih ometa u poha]anju nastave.

Vlada i lokalni organi, uz podr[ku porodica i gra]anskog dru[tva, treba da izrade sljede'e mjere za rje[avanje pitanja [tetnih uslova dje;jeg rada: ll

utvr]ivanje razli;itih oblika štetnog dje;jeg rada koji postoje u zajednici i upoznavanje naj[ire javnosti sa tim; informisanje javnosti o oblicima rada s kojima se djeca mogu suo;iti ako migriraju;

ll

uklanjanje djece iz ambijenta štetnog dje;jeg rada;

ll

pomaganje djeci koja su uklonjena iz ambijenta koji uklju;uje štetni dje;ji rad, a koja žive daleko od porodica, da se ponovo integrišu u porodicu i zajednicu, ako je to u njihovom najboljem interesu;

ll

obezbje]ivanje da sva djeca poha]aju kompletnu nastavu i to u [kolama koje pru\aju prijateljski ambijent za sve; da dobiju kvalitetno obrazovanje, jednako za sve i oslobo]eno nasilja;

ll

pružanje materijalne podrške i/ili usluga socijalnog staranja porodicama kojima je to potrebno, tako da se [to manje oslanjaju na prihode svoje djece i mogu da ih šalju u školu.

156 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Porodice treba da poznaju rizike koji se odnose na rad njihove djece, na primjer, rad u doma’instvu i u poljoprivredi.

Djecu i adolescente treba dobro informisati o opasnostima napuštanja doma i zapošljavanja koje ih može dovesti u izuzetno rizi;ne situacije, kao što su prostitucija i trgovina drogom.

KLJU:NA PORUKA

5.

DODATNE INFORMACIJE

ZA{TITA DJECE

Djevoj;ice i dje;aci mogu se suo;iti s rizikom od seksualnog zlostavljanja i eksploatacije kod ku’e, u [koli, na radnom mjestu i u zajednici. Treba preduzeti mjere za spre;avanje seksualnog zlostavljanja i eksploatacije. Djeci koja su seksualno zlostavljana i eksploatisana odmah treba pružiti pomo’ i podr[ku kako bi se zlostavljanje zaustavilo.

Djeca treba da budu zašti’ena od svih oblika seksualne eksploatacije i seksualnog zlostavljanja.

Svaka zlostavljana osoba na poseban na;in reaguje na seksualno zlostavljanje ili seksualnu eksploataciju bez obzira na vrstu, oblik ili trajanje. Emocionalni odgovor \rtve mo\e se manifestovati kao smirenost, ljutnja, ravnodušnost ili šok.

Djeci treba [to ranije objasniti šta je „dobar“, a [ta „loš“ dodir. Treba ih tako]e nau;iti da se obrate nekoj odrasloj osobi kada smatraju da su doživjeli „loš“ dodir. Ako se dijete obrati odrasloj osobi s takvom informacijom, ta osoba mora ozbiljno shvatiti navode djeteta i odmah se postarati da se zlostavljanje zaustavi. Zlostavljanje treba prijaviti nadležnim institucijama, a djetetu obezbijediti zaštitu.

Dodatne informacije 157

Nutrition and Growth

Mnoga djeca i mladi koji su žrtve seksualnog zlostavljanja ili eksploatacije vremenom se zalije;e i nastave da vode normalan život. Seksualno zlostavljanje u djetinjstvu ne uzrokuje nu\no agresivno seksualno ponašanje.

Ve’ina seksualnih prestupnika nijesu bili seksualno zlostavljani u djetinjstvu, a ve’ina djece koja su seksualno zlostavljana ne zlostavljaju druge.

Breastfeeding

Neka su izložena situacijama u kojima im je život ugrožen, kao što su seksualno prenosive infekcije, uklju;uju’i HIV. Djevoj;ice se suo;avaju sa dodatnim rizikom od rane i neželjene trudno’e, koja ugrožava njihov život i može da ih izloži stigmi i diskriminaciji.

Child Development and Early Learning

Ve’ina djece koja su seksualno zlostavljana poznaje svoje zlostavlja;e; to su naj;e['e ro]aci ili poznanici djece. Ve’ina seksualnih zlostavlja;a djece su muškarci. Seksualno zlostavljanje i eksploatacija nikada nijesu krivica djeteta.

Odgovornost je uvijek na zlostavlja;u.

Vlade su odgovorne za obezbje]ivanje uspostavljanja posebnih mjera kako bi: ll

sprije;ile zlostavljanje, nasilje i eksploataciju djece;

ll

omogu’ile djeci da prijave zlostavljanje i eksploataciju;

ll

postarale se da po;inioci seksualnog zlostavljanja i eksploatacije budu izvedeni pred lice pravde;

ll

u;inile da socijalne usluge, kao što su zdravstvena zaštita, psiho-socijalna podrška, privremeno staranje, obrazovanje i pravna pomo’ budu blagovremene i raspložive djeci koja su zlostavljana i eksploatisana.

KLJU:NA PORUKA

6.

Djeca mogu lako postati \rtve trgovine ljudima ako \ive u sredini u kojoj je za[tita djece slaba ili ne postoji. Vlada, gra]ansko dru[tvo i porodice odgovorni su za spre;avanje trgovine ljudima, kao i za pomo’ djeci žrtvama u ponovnoj integraciji u njihove porodice i zajednice, ako je to u njihovom najboljem interesu.

DODATNE INFORMACIJE

Trgovina djecom jedan je od oblika organizovanog kriminala koji se velikom brzinom razvija i unutar granica jedne zemlje i izme]u zemalja. Profit od trgovine ljudima procjenjuje se na oko 9,5 milijardi ameri;kih dolara godišnje.

Djeca koja su predmet trgovine ljudima: ll

tretiraju se kao roba;

ll

izložena su nasilju, zlostavljanju, zanemarivanju, eksploataciji i infekciji HIV-om.

Djevoj;ice koje su seksualno eksploatisane ;ine ve’inu djece koja su \rtve trgovine ljudima.

Djeca i porodice optere’ene siromaštvom i s ograni;enim pristupom informacijama ;esto napu[taju svoje zajednice zato [to misle da ih negdje drugo ;ekaju bolje mogu’nosti. Ponekad se djeci obe’ava dobro obrazovanje, dobro pla’en posao ili bolji život. Umjesto toga, mogu postati \rtve trgovine ljudima, bilo da ih ilegalno prevode preko granice ili da postaju predmet trgovine unutar zemlje. U svakom slu;aju, oni tako dospijevaju u opasne situacije, [to mo\e podrazumijevati ispomo’ u ku’i, ali i prostituciju, prisilni brak ili prosja;enje.

Zna;ajno je da djeca i porodice koje napu[taju svoje zajednice znaju kuda idu. Treba da znaju: ll

šta mogu da o;ekuju;

ll

mogu’e rizike putovanja i destinacije;

ll

šta da rade ako se na]u u situaciji u kojoj se trguje ljudima.

158 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Vlade mogu pružiti podr[ku lokalnim institucijama i gra]anskom dru[tvu u: informisanju roditelja i djece o rizicima migracija i slanja djece da rade;

ll

informisanju zajednica da negativni stavovi prema djeci imigrantima mogu dovesti do toga da trgovina djecom postane dru[tveno prihvatljiva, ili da se prema njoj ima ravnodu[an odnos;

ll

podsticanju roditelja u nastojanju da djecu zadrže u školi i da im ne dozvole da napuste školu;

ll

pružanju socijalnih usluga radi raznih vidova pomo’i, kojima bi se smanjile zavisnost roditelja od prihoda i rada djece;

ll

rješavanju i smanjenju nasilja u porodicama, koje može uticati na odluku djeteta da napusti dom;

ll

odnosu prema djeci kao žrtvama kriminala, a ne kao prema kriminalcima; obezbje]ivanju podrške i vremena da se oporave prije nego što se vrate porodicama ili alternativnom starateljskom okru\enju;

ll

donošenju zakona o krivi;nom gonjenju trgovaca ljudima, kao i njihovom sprovo]enju.

ZA{TITA DJECE

ll

KLJU:NA PORUKA

Pravda za djecu treba da bude utemeljena na dje;jim pravima. Li[avanje djeteta slobode (zatvaranje) uvijek je posljednja mjera. Za djecu koja su žrtve ili svjedoci krivi;nog djela treba ustanoviti postupke koji su prilago]eni djeci.

DODATNE INFORMACIJE

Smještanje djece koja su po;inila krivi;na djela ili su okrivljena za izvršenje krivi;nih djela, u pritvor, zatvor, popravnu školu ili neko drugo zatvoreno okruženje, uvijek treba da bude posljednja mjera. Pritvaranje može biti štetno po razvoj djeteta i otežati ponovnu integraciju u društvo.

Ve’ina djece koja su u pritvoru nije po;inila ozbiljno krivi;no djelo. Ona su ;esto u pritvoru zbog napuštanja škole, bježanja od ku’e, konzumiranja alkohola, prosja;enja ili života na ulici. Neka djeca su u pritvoru jer su ih odrasli eksploatisali putem prostitucije ili trgovine drogom.

Dodatne informacije 159

Nutrition and Growth

Ponekad djeca ostanu u pritvoru mjesecima ili godinama u iš;ekivanju postupanja po njihovom slu;aju. Toj djeci prijeti ve’i rizik od nasilja, izloženosti drogama, infekciji HIV-om i ostalim zdravstvenim problemima. Pritvor može prekinuti njihovo školovanje i udaljiti ih od porodice. Djeci u pritvoru potrebna je socijalna, a ne sudska za[tita.

Breastfeeding

Alternative, kao što su medijacija, društveno koristan rad i savjetovanje, daju bolje rezultate za djecu i njihove porodice i zajednice. Na;elno te alternative vi[e poštuju prava djece i pomažu im da nau;e kako da preuzmu konstruktivniju ulogu u društvu. To treba da bude cilj svih postupaka pravosu]a u vezi s djecom.

Child Development and Early Learning

7.

Djeca u pritvoru treba da: ll

budu odvojena od odraslih prestupnika;

ll

budu u situaciji da se njihov slu;aj riješi u kratkom vremenskom periodu;

ll

budu odvojena po polovima;

ll

imaju odgovaraju’e mehanizme za prijavu nasilja koje je po;injeno nad njima tokom boravka u pritvoru.

Pritvorenim trudnicama i majkama s djecom potrebna je posebna zaštita, briga i podrška. Sva djeca u ovakvim okolnostima imaju pravo na zaštitu svojih prava, kao što su pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju.

Za djecu koja su žrtve ili svjedoci krivi;nog djela treba uspostaviti postupke koji su prilago]eni dje;acima i djevoj;icama. Ti postupci treba da: ll

sprije;e kontakt izme]u djeteta i okrivljenog po;inioca (lica okrivljenog za izvršenje krivi;nog djela);

ll

omogu’e potpuno u;eš’e djeteta u sudskom procesu;

ll

obezbijede dostojanstven i saosje’ajan odnos prema djetetu.

KLJU:NA PORUKA

8.

Materijalna podr[ka i službe socijalnog staranja treba da pomognu u održanju porodice na okupu, zadržavanju djece u [kolama i pristupu zdravstvenoj za[titi.

DODATNE INFORMACIJE

Doma’instvima kojima upravljaju starija lica, udovice, djeca ili pojedinci koji su bolesni ili imaju posebne potrebe, ;esto je potrebna materijalna pomo' i socijalna za[tita. To se posebno odnosi na porodice izložene HIV-u.

Materijalna podrška i usluge socijalnog staranja mogu obezbijediti sredstva djeci i porodicama da: ll

kupe hranu;

ll

plate pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju;

ll

održe porodicu na okupu;

ll

zadrže djecu van institucionalnog staranja ili rada i života na ulici;

ll

pomognu porodicama da se otrgnu iz kruga siromaštva.

Vlade i lokalni organi, uz podršku gra]anskog društva, mogu pomo’i u procjeni kojim je porodicama potrebna podrška. Ta podr[ka mo\e biti materijalna i u vidu usluga socijalnog staranja, kao što su savjetovanje i pravna pomo’. Zna;ajno je obezbijediti da se prilikom pristupa ovim uslugama, ili njihovog kori['enja porodice ne suo;avaju sa diskriminacijom.

160 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Informacije o materijalnoj podršci i uslugama socijalnog staranja mogu se obezbijediti preko razli;itih kanala komunikacije, uklju;uju’i domove zdravlja, škole i centre zajednice; tokom sastanaka zajednice i raznih vrsta okupljanja; obavještenjima preko medija ili, ukoliko mediji nijesu prisutni, preko magnetofona.

KLJU:NA PORUKA

9.

DODATNE INFORMACIJE

ZA{TITA DJECE

Sva djeca imaju pravo na informisanost koja je prilago]ena njihovom uzrastu, pravo da se saslu[a njihovo mi[ljenje i da u;estvuju u dono[enju odluka koje ih se ti;u. Ostvarenje ovog prava omogu’ava djeci da preduzmu aktivnu ulogu u za[titi od zlostavljanja, nasilja i eksploatacije i da postanu aktivni gra]ani.

Dje;aci i djevoj;ice izražavaju stavove i interesovanja od malih nogu, ;ak i tokom ranog djetinjstva. Tokom odrastanja razvija se i njihova sposobnost da u;estvuju u odlukama koje se ti;u njih i njihovih porodica i zajednica.

Ve’a je vjerovatno’a da ’e dje;aci i djevoj;ice koji slobodno izražavaju mišljenje preuzeti odgovornosti, razviti kriti;ko mišljenje i vještine komunikacije, kao i da ’e tokom odrastanja donositi odluke zasnovane na informisanosti. :esto su takva djeca u mogu’nosti da: bolje u;e i budu uspješniji u školi;

ll

doprinesu u donošenju ozbiljnih odluka u vezi sa svojim obrazovanjem i zdravljem;

ll

zaštite se od seksualno prenosivih oboljenja, uklju;uju’i HIV, neželjene trudno’e, nasilja u školi, predrasuda, diskriminacije, uznemiravanja, zloupotrebe i eksploatacije;

ll

nau;e i sprovode aktivne gra]anske dužnosti i postanu odgovorne odrasle osobe, koje ’e biti spremne da ostvaruju svoja prava.

Breastfeeding

ll

Child Development and Early Learning

Djeca i odrasli treba da razgovaraju jedni s drugima, da razmjenjuju informacije i ideje kod ku’e, u školi i zajednici. Razmjena treba da bude zasnovana na uzajamnom poštovanju. Treba saslušati stavove djece i uzeti ih za ozbiljno u skladu s uzrastom i zreloš’u djeteta.

Djeca su oduševljeni korisnici medija, koji imaju snažan uticaj na formiranje njihovog mišljenja i percepcije. Razli;iti oblici medija mogu se koristiti za edukaciju djece, njihovo informisanje o zaštiti i usvajanje gra]anskih vještina.

Dodatne informacije 161

Nutrition and Growth

Udruženja ili klubovi kojima upravljaju djeca mogu biti mjesta na kojima 'e djevoj;ice i dje;aci izražavati svoje ideje, ali istrahove. Ti klubovi im daju mogu’nost za druženje i razvoj razli;itih interesovanja, kao i vještina liderstva.

acije m r o f n i ti jenjiva macijama o m z a r va\no ladu s infor e j o t [ Za ati u sk p u t s o ip

A D E R V IJI PO

Š UNIC

EF Crn

a Gora

/Du[ko

Miljani'

C N E V E PR

Naj;eš’e povrede su: povrede u saobra’aju, nesmrtonosno davljenje (ponekad se naziva i skoro davljenje), opekotine i padovi.

Povrede u saobra’aju i davljenje glavni su uzroci smrti prouzrokovane povredama.

Ku’a ili okolina ku’e mjesta su gdje se djeca naj;eš’e povre]uju.

Safe Motherhood

Povrede se dešavaju djeci svih uzrasta. Posebno je rizi;an uzrast do pet godina. Više dje;aka nego djevoj;ica umire od posljedica povreda.

Timing Births

S

vake godine skoro milion djece umre od posljedica neke povrede. Desetinama miliona potrebna je bolni;ka njega radi sanacije povreda. Mnoga djeca steknu invaliditet ili ošte’enje mozga.

Skoro sve povrede mogu’e je sprije;iti.

PREVENCIJA POVREDA

Porodice, zajednice i vlade u obavezi su da obezbijede pravo djeteta da živi u bezbjednom okruženju i da bude zašti’eno od povrede.

Breastfeeding Nutrition and Growth

Uvod 163

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por o a Šta sv avo da zna r ima p

prevenciji

povreda

1.

Mnoge ozbiljne povrede mogu’e je sprije;iti ako roditelji i ostali staratelji pažljivo nadgledaju djecu i održavaju njihovo okruženje bezbjednim.

2.

Mla]oj djeci prijeti rizik na putevima ili u blizini puteva pa na takvim mjestima ne treba da se igraju. Potrebno je da s njima uvijek bude odrasla osoba kada su u blizini puta ili prelaze put. Kada su na biciklu ili motociklu, treba stalno da nose kacigu, a kada su u automobilu da budu bezbjedno vezani u sjedištu koje je prilago]eno njihovom uzrastu.

3.

Dijete se mo\e udaviti za manje od dva minuta i to u maloj koli;ini vode, ;ak i u kadi. Djecu nikada ne treba ostavljati samu u blizini vode.

4.

Opekotine je mogu’e sprije;iti tako što se djeca drže podalje od vatre, šporeta, vru’ih te;nosti i hrane, kao i neza[ti’enih elektri;nih žica.

164 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

5.

6.

Ljekove, otrove, insekticide, izbjeljiva;e, kiseline, te;na ]ubriva i goriva, kao što je parafin (kerozin), treba bezbjedno držati van domašaja i vidokruga djece. Opasne materije treba ;uvati u jasno ozna;enim kutijama, a nikada u bocama za pi’e. Ako je mogu’e, na kutije koje sadrže otrovne proizvode treba ugraditi zatvara;e koje djeca ne mogu otvoriti.

Breastfeeding

7.

Noževi, makaze, oštri ili šiljati predmeti i slomljeno staklo mogu izazvati ozbiljne povrede. Ove predmete treba držati van domašaja djece. Plasti;ne kese mogu izazvati gušenje i treba ih držati podalje od djece ni\eg uzrasta.

PREVENCIJA POVREDA

Padovi su osnovni uzrok povreda kod djece ni\eg uzrasta. Stepenice, balkone, krovove i prozore treba u;initi bezbjednim koriš’enjem za[titnih ograda s vertikalnim šipkama kako bi se sprije;io pad djece.

8.

Klju;ne poruke 165

Nutrition and Growth

Mala djeca vole da stavljaju predmete u usta. Manje predmete, kao što su kovani novac, orasi i dugmad, treba držati van domašaja djece. Da bi se sprije;ilo gušenje, dje;ju hranu treba izrezati na male komade koji se lako mogu sažvakati i progutati.

datne

Do

je

aci m r o f n i

A D E OVR

P A J I ENC

PREV

KLJU:NA PORUKA

1.

Mnoge ozbiljne povrede mogu’e je sprije;iti ako roditelji i ostali staratelji pažljivo nadgledaju djecu i održavaju njihovo okruženje bezbjednim.

DODATNE INFORMACIJE

Mla]oj djeci, posebno kada po;nu sama da hodaju, a naro;ito u uzrastu od 12 mjeseci do ;etiri godine, prijeti ve’i rizik od povreda u ku’i i oko ku’e. Skoro sve te povrede mogu’e je sprije;iti. Prevencija nalaže pažljivo nadgledanje djece i njihovo ;uvanje od opasnosti, kao što je vatra prilikom kuvanja, izvori vode, mjesta gdje mogu da padnu i predmeti koji ih mogu otrovati, ugušiti ili povrijediti.

166 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

2.

Mla]oj djeci prijeti rizik na putevima ili u blizini puteva pa na takvim mjestima ne treba da se igraju. Potrebno je da s njima uvijek bude odrasla osoba kada su u blizini puta ili prelaze put. Kada su na biciklu ili motociklu, treba stalno da nose kacigu, a kada su u automobilu da budu bezbjedno vezani u sjedi[tu koje je prilago]eno njihovom uzrastu.

DODATNE INFORMACIJE

Porodice treba da: pažljivo ;uvaju djecu;

ll

ograde ku’u i zatvore kapiju da bi sprije;ile mla]u djecu da istr;e na put;

ll

nau;e mla]u djecu da nikad ne prelaze put ili šetaju putem bez pratnje odrasle osobe ili djeteta starijeg uzrasta;

ll

sprije;e djecu da se igraju u blizini puta;

ll

nau;e djecu da ne tr;e za loptama, pokretnim igra;kama i lete’im zmajevima koji krenu ka putu ili ivici puta;

ll

nau;e djecu da uvjek hodaju pored puta i s licem okrenutim ka saobra’aju;

ll

nau;e djecu da koriste trotoar, ako postoji, umjesto da hodaju po putu.

Djecu treba nau;iti da prilikom prelaska preko puta: zaustave se pored puta;

ll

gledaju s obje strane;

ll

prije prelaska oslušnu da li ima automobila i ostalih vozila;

ll

drže drugu osobu za ruku;

ll

hodaju, a ne tr;e;

ll

koriste pješa;ke prelaze (u urbanizovanim zonama);

ll

izbjegavaju prelazak ulice na krivini i izme]u parkiranih automobila;

ll

izbjegavaju prelazak ulice na kojoj se saobra’aj odvija pri velikim brzinama.

U automobilu djeca treba da koriste sjedišta koje odgovaraju njihovom uzrastu, ili specijalno sjedište s naslonom. Tek kada dostigne visinu od 150 centimetara ili uzrast od 10 godina, dijete je dovoljno veliko da mo\e da koristi pojas za odrasle.

Dodatne informacije 167

Nutrition and Growth

Djeca su izlo\ena visokom riziku od ozbiljne povrede i ako sjede na prednjem sjedištu automobila, ili se voze bez nadzora na karoseriji kamiona ili poljoprivredne mašine, ili na motociklu.

Breastfeeding

ll

PREVENCIJA POVREDA

ll

Safe Motherhood

Djeca se mogu povrijediti kada prelaze put ili hodaju putem, ili ako se igraju u blizini puteva. Djeca nižeg uzrasta ;esto nepromi[ljeno istr;avaju na ulicu.

Svi putnici, uklju;uju’i i djecu koja putuju s roditeljima ili starateljima na motociklu, treba da nose kacigu koja je bezbjedno zategnuta ispod brade tako da ne spadne u slu;aju nezgode.

Nezgode sa biciklima ;est su uzrok povrede ili smrti djece. Sva djeca treba da u;e o bezbjednosti u saobra’aju i da nose kacigu kada voze biciklo.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju povreda pogledati kraj ovoga poglavlja.

KLJU:NA PORUKA

3.

Dijete se mo\e udaviti za manje od dva minuta i to u maloj koli;ini vode, ;ak i u kadi. Djecu nikada ne treba ostavljati samu u blizini vode.

DODATNE INFORMACIJE

Davljenje može prouzrokovati ošte’enje mozga ili smrt. Roditelji i ostali staratelji uvijek treba pažljivo da nadgledaju djecu koja su u blizini vode ili u vodi kako bi sprije;ili davljenje djece.

Gdje god ima vode zna;ajno je: ll

pokriti zidove i rezervoare vode kako djeca ne bi mogla da ih otvore;

ll

okrenuti korita i kante nadolje kada nijesu u upotrebi i uvijek nadgledati djecu dok se kupaju;

ll

nau;iti djecu da se drže podalje od jaraka i odvoda;

ll

postaviti ogradu oko ku’e i u blizini kapija - ako porodica živi blizu vode kako bi sprije;ili mla]u djecu da u]u u vodu;

ll

ograditi ribnjake i bazene vertikalnim šipkama, koje su postavljenje jedna pored druge, kako bi se sprije;io ulazak djece u vodu;

ll

postaviti vertikalne šipke na terasama, prozorima i vratima - ako porodica živi neposredno na vodi - kako bi se sprije;ilo upadanje djece u vodu;

ll

nau;iti djecu da plivaju dok su u nižem uzrastu;

ll

staviti mla]oj djeci i djeci koja ne znaju da plivaju pomo’ni mehanizam za plutanje (pojas za spašavanje) dok se igraju u vodi ili na brodu;

ll

uvijek nadgledati djecu dok plivaju;

ll

nau;iti djecu da se nikad ne kupaju u brzim rijekama i da nikad ne plivaju sama;

ll

pažljivo nadgledati djecu u podru;jima sa ;estim poplavama, posebno u periodima kad nivo vode po;ne da raste; postarati se da su svi ;lanovi porodice, uklju;uju’i i djecu koja su dovoljno odrasla da shvate, dobro informisani o bezbjednim mjestima na koja mogu da odu ako treba brzo da napuste ku’u.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju davljenja pogledati kraj ovoga poglavlja.

168 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

4.

Opekotine je mogu’e sprije;iti tako [to se djeca drže podalje od vatre, [poreta, vru’ih te;nosti i hrane, kao i neza[ti’enih elektri;nih žica.

DODATNE INFORMACIJE

Opekotine i oparenja naj;eš’i su uzroci ozbiljne povrede mla]e djece.

Opekotine ;esto prouzrokuju stalne ožiljke, a neke su smrtonosne. Veliku ve’inu mogu’e je sprije;iti.

držati mla]u djecu podalje od vatre (prilikom kuvanja), šibica, lampi s parafinom, svije’a i zapaljivih te;nosti kao što su parafin i kerozin;

ll

stavljati šporete (re[oe) na ravne, uzdignute površine, van domašaja djece;

ll

u slu;aju da se kuva na vatri, napolju, ne treba je postavljati direktno na zemlju ve’ na uzdignuto postolje od gline; može se koristiti i barijera od blata, bambusa ili drugog materijala kako bi se za[titila djeca, ili se ona mogu držati podalje od vatre, u ogra]enom prostoru za igranje;

ll

ne ostavljati mla]u djecu samu u blizini vatre i ne zadu\ivati ih da se brinu o vatri ili kuvanju;

ll

držati djecu van domašaja grijalica, vru’ih pegli i ostalih vru’ih ku’nih ure]aja;

ll

nikada ne ostavljati dijete samo u prostoriji u kojoj gori svije’a ili vatra.

PREVENCIJA POVREDA

ll

Safe Motherhood

Jedna od naju;estalijih vrsta opekotina nastaje tokom direktnog kontakta s vatrom ili plamenom ili dodirivanjem vru’ih povr[ina. Radi prevencije ove vrste opekotina, potrebno je:

Drugi zna;ajan uzrok opekotina jeste oparenje prouzrokovano vru’im te;nostima ili hranom. Radi spre;avanja oparenja potrebno je:

ll

držati vru’u hranu i te;nosti na bezbjednom mjestu i van domašaja djece;

ll

ne dozvoljavati djeci da sama odvr’u toplu vodu u kadi ili pod tušem;

ll

podesiti temperaturu vode u bojleru ispod srednjeg podioka kako biste sprije;ili da se dijete opari, ako odvrne toplu vodu;

ll

upozoriti djecu da se ne igraju u blizini ljudi koji piju tople napitke ili u kuhinji tokom pripreme obroka;

ll

nikada ne držati dijete dok uzimate tople napitke ili hranu.

Djeca mogu doživjeti ozbiljan [ok ili se ope’i ako do]u u kontakt sa strujom.

Radi spre;avanja [okova i opekotina potrebno je:

ll

nau;iti djecu da nikada ne stavljaju prste ili druge predmete u uti;nice;

ll

prekriti uti;nice da bi se onemogu’io pristup; Dodatne informacije 169

Nutrition and Growth

postarati se da ru;ke posu]a za kuvanje budu van domašaja djece;

Breastfeeding

ll

ll

držati elektri;ne žice van domašaja djece;

ll

pomo’u selotejp trake pokriti nezašti’ene elektri;ne žice, koje su posebno opasne.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju opekotina pogledati kraj ovog poglavlja.

KLJU:NA PORUKA

5.

Padovi su osnovni uzrok povreda kod djece ni\eg uzrasta. Stepenice, balkone, krovove i prozore treba u;initi bezbjednim kori[’enjem za[titnih ograda s vertikalnim [ipkama kako bi se sprije;io pad djece.

DODATNE INFORMACIJE

Djeca ;esto padaju kada u;e da hodaju, tr;e ili ska;u. Mnogi od tih padova uzrokuju male ogrebotine i modrice. Ponekad padovi uzrokuju prelom kostiju, povrede glave ili ostale ozbiljne povrede, pa ;ak i smrt.

Odoj;ad bez nadzora mogu pasti s kreveta, naj;e[’e iz rasklopivih kreveta ili mreže za spavanje. Djeca nižeg uzrasta ;e[’e padaju sa stepenica, s prozora ili s balkona.

Djeca vole da se pentraju, i kada su u ku’i. :esto pokušaju da se popnu na vrh masivnog namještaja. To nije bezbjedna zabava jer se mogu ozbiljno povrijediti ako padnu s visine, a mo\e se desiti i da te[ki namje[taj padne na njih.

Pored nadgledanja, mogu se preduzeti sljede’i dodatni koraci kako bi se sprije;ile ozbiljne povrede djece: ll

odvratiti i sprije;iti djecu da se penju na mjesta koja nijesu bezbjedna;

ll

ne dozvoliti djeci da se igraju na stepenicama i balkonima, a ako se igraju, onda ih treba pažljivo nadgledati;

ll

na stepenicama, prozorima i balkonima koristiti ograde odgovaraju’e širine i visine s vertikalnim šipkama;

ll

održavati ;isto’u ku’e, dobro je osvijetliti i ukloniti oštre predmete i predmete grubih ivica;

ll

adekvatno obezbijediti bebe u visokim stolicama;

ll

ne ostavljati odoj;ad bez nadzora na krevetima, rasklopivim krevetima, mrežama za spavanje, u hodaljkama ili ostaloj opremi za bebe;

ll

držati krevete, stolice i krevece podalje od prozora;

ll

ne stavljati igra;ke i ostale predmete na visoke police, koje mogu privu’i djecu nižeg uzrasta; i pri;vrstiti masivni namještaj, kao što su ormari ili police, uza zid.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju preloma kostiju, modrica ili uganu’a pogledati kraj ovog poglavlja.

170 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

6.

Ljekove, otrove, insekticide, izbjeljiva;e, kiseline, te;na ]ubriva i goriva, kao [to je parafin (kerozin), treba bezbjedno držati van doma[aja i vidokruga djece. Opasne materije treba ;uvati u jasno ozna;enim kutijama, a nikada u bocama za pi’e. Ako je mogu’e, na kutije koje sadrže otrovne proizvode treba ugraditi zatvara;e koje djeca ne mogu otvoriti.

DODATNE INFORMACIJE

Mnogi otrovi mogu da izazovu smrt, ošte’enje mozga, sljepilo ili trajnu povredu ako: se progutaju;

ll

se udišu;

ll

dospiju na kožu;

ll

dospiju u o;i.

Prevencija trovanja podrazumijeva držanje opasnih materija van doma[aja djece.

ll

Nikada ne ostavljati deterdžente, izbjeljiva;e, hemikalije i ljekove tamo gdje djeca mogu da ih dohvate. Treba ih ;vrsto zatvoriti i obilježiti. Tako]e ih treba zaklju;ati u ormar ili sanduk ili staviti na visoku policu, gdje djeca ne mogu da ih vide ili dohvate.

ll

Ljekovi za odrasle mogu izazvati smrt ili povredu djece nižeg uzrasta. Lijek treba davati djetetu samo ako je propisan za njega. Nikada ga ne treba davati djetetu, ako je propisan za odraslu osobu ili neko drugo dijete.

Dijete ne smije samo da uzima lijek. Roditelj ili drugi staratelj treba da dâ lijek djetetu svaki put kada je to potrebno. Lijek treba ;uvati van domašaja i vidokruga djece.

ll

Ako je mogu’e, na kutijama koje sadrže otrovne proizvode ugraditi zatvara;e koje djeca ne mogu otvoriti.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju trovanja pogledati kraj ovog poglavlja.

Dodatne informacije 171

Nutrition and Growth

Otrove nikada ne stavljati u boce, posude ili ;aše u kojima su bila gazirana pi’a ili pivo, iz kojih djeca mogu greškom otpiti. Sve ljekove, hemikalije i otrove treba držati u njihovim originalnim kutijama, ;vrsto zatvorene i van domašaja djece.

Breastfeeding

ll

PREVENCIJA POVREDA

ll

Safe Motherhood

Trovanje je posebno opasno za djecu nižeg uzrasta. Izbjeljiva;, otrov za insekte i pacove, parafin (kerozin) i ku’ni deterdženti mogu izazvati smrt ili nanijeti trajnu povredu djetetu.

KLJU:NA PORUKA

7.

Noževi, makaze, o[tri ili [iljati predmeti i slomljeno staklo mogu izazvati ozbiljne povrede. Ove predmete treba držati van doma[aja djece. Plasti;ne kese mogu izazvati gu[enje i treba ih držati podalje od djece nižeg uzrasta.

DODATNE INFORMACIJE

Slomljeno staklo može prouzrokovati ozbiljne posjekotine, gubitak krvi i infekciju rane. Posebno su opasni oštri metalni predmeti, mašine i zar]ale konzerve jer prouzrokuju rane koje se mogu ozbiljno inficirati.

Porodice mogu smanjiti rizik povrede djece staklom i o[trim predmetima ako: ll

drže staklene boce van domašaja djece nižeg uzrasta i uklone slomljeno staklo i otpad iz ku’e i sa igrališta;

ll

odlažu noževe, žilete i makaze u ladice ili zaklju;ane ormare, van domašaja djece nižeg uzrasta;

ll

bezbjedno odlažu otpad iz doma’instva, uklju;uju’i slomljene boce i konzerve.

Brojne povrede koje djeca zadobijaju u dvori[tu ili oko ku’e mogu’e je preduprijediti ukoliko ih odrasli upozore na opasnosti koje nosi igra s kamenjem ili drugim oštrim predmetima, npr., s noževima i makazama.

Plasti;ne kese je potrebno držati van domašaja djece nižeg uzrasta kako ne bi došlo do gušenja.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju posjekotina i rana pogledati na kraju ovog poglavlja.

172 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

8.

Mala djeca vole da stavljaju predmete u usta. Manje predmete, kao [to su kovani novac, orasi i dugmad, treba držati van doma[aja djece. Da bi se sprije;ilo gu[enje, dje;ju hranu treba izrezati na male komade koji se lako mogu sažvakati i progutati.

DODATNE INFORMACIJE

Roditelji i ostali staratelji treba da: obezbijede da na igralištima i u prostorijama za spavanje ne bude sitnih predmeta, kao što su dugmad, biseri, baloni, ;epovi od hemijskih olovaka, kovani novac, sjemenke i orasi;

ll

pažljivo provjere nove igra;ke prije nego [to djeca po;nu da se igraju s njima, da se postaraju da ne bude olabavljenih ili oštrih djelova, koji bi mogli da otpadnu, koje bi dijete moglo da proguta ili koji bi mogli da ga povrijede;

ll

nikada ne daju maloj djeci hranu od koje mogu da se uguše, kao što su mahunarke (kikiriki), tvrdi slatkiši ili hrana s malim kostima ili sjemenkama;

ll

uvijek nadgledaju djecu nižeg uzrasta za vrijeme obroka i izre\u hranu na male komade koji se mogu lako sažvakati i progutati.

Za više informacija o prvoj pomo’i u slu;aju gušenja pogledati kraj ovog poglavlja.

Breastfeeding

Kašljanje, a uzbu]eno, bu;no disanje ili nemogu’nost stvaranja ikakvog zvuka, znak su poteško’a u disanju i mogu’eg gušenja. :ak i ako nijesu primijetili da je dijete stavilo ne[to u usta, ukoliko ono iznenada ima probleme s disanjem, roditelji i/ili staratelji treba odmah da posumljaju na gu[enje i provjere svoju sumlju.

PREVENCIJA POVREDA

ll

Safe Motherhood

Stavljanje predmeta u usta jedan je od na;ina na koji djeca istražuju okruženje, no ono je veoma opasno jer može izazvati gušenje. Do gu[enja mo\e do’i i ako dijete proguta neku tvrdu hranu ne sa\vakav[i je, npr., bonbon.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 173

SAVJETI O PRVOJ POMO”I Dok ne stigne medicinska pomo’, treba preduzeti mjere prve pomo’i kako bi se sprije;ilo pogor[avanje situacije. Roditeljima, ostalim starateljima i djeci starijeg uzrasta treba pružiti podr[ku u u;enju o sljede’im mjerama prve pomo’i:

Prva pomo’ kod opekotina:

ll

Ako se odje’a djeteta zapali, brzo zamotati dijete u ’ebe ili tkaninu, ili ga valjati po zemlji kako bi se ugasila vatra.

U slu;aju manjih opekotina:

ll

Odmah rashladiti dio koji je gorio. Koristiti dosta hladne, ;iste vode, koja pomaže u smanjenju bola i otoka. Ne stavljati led na opekotinu; to može dodatno oštetiti kožu.

ll

Održavati ;isto’u opekotine pomo’u suvog zavoja od sterilne gaze ili ;iste krpe, koje ne treba zatezati. To ’e zaštititi kožu s plikovima.

ll

Ne istiskati plikove, jer oni štite povrije]eni dio. Ako se plik istisne, taj dio podložniji je infekciji. Ne stavljati puter ili mast na opekotinu, jer oni mogu sprije;iti adekvatno zarastanje.

ll

Manja opekotina obi;no se zalije;iti bez dodatnih medikamenata.

ll

Ne uklanjati sagorjelu odje’u s tijela. Postarati se da dijete više nije u blizini vatre ili tijela koji gori ili tinja i da nije izloženo dimu ili toploti.

ll

Ne potapati velike, ozbiljne opekotine u hladnu vodu, jer to može izazvati šok.

ll

Podi’i sagorjeli dio ili djelove tijela iznad nivoa srca ako je mogu’e.

ll

Labavo prekriti sagorjeli dio hladnim, vlažnim peškirima ili krpama, odnosno sterilnim zavojem.

ll

Ako je dijete u nesvijesti, održavati mu toplotu. Okrenuti dijete na bok kako jezik ne bi blokirao disanje.

ll

Provjeriti djetetovo disanje, pokrete i kašljanje. Ako uo;ite znakove pote[ko’a, pratite uputstva data u poglavlju „Prva pomo’ kod problema u disanju ili u slu;aju davljenja“.

U slu;aju ve’ih opekotina, koje sagorijevaju sve slojeve kože, odmah je potrebno preduzeti mjere hitne pomo’i. Dok ona ne stigne, treba preduzeti sljede’e korake:

174 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Prva pomo’ kod preloma, modrica ili uganu’a

Dijete koje nije u mogu’nosti da se pokre’e ili osje’a sna\an bol možda ima polom kosti. Ne pomjerati dio koji je povrije]en i odmah pozvati medicinsku pomo’.

ll

Kada se radi o ozbiljnim modricama i uganu’ima, potopiti povrije]eni dio u hladnu vodu ili držati led na povredi 15 minuta. Ne stavljati led direktno na kožu, ve’ preko tanke krpe. Ukloniti led ili vodu, sa;ekati 15 minuta, pa ponoviti ako je potrebno. Hladan oblog trebalo bi da pomogne u smanjenju bola, otoka i modrica.

U slu;aju manjih posjekotina i rana: ll

:istiti ranu ;istom krpom (krpom koja je prethodno prokuvana i ohla]ena) i sapunom.

ll

Posušiti kožu oko rane.

ll

Prekriti ranu ;istom krpom i staviti sterilni zavoj preko nje.

Ako je komad stakla ili nekog drugog predmeta u rani, ne pomjerati ga. On može da sprije;i dalje krvaranje, dok njegovo uklanjanje može da pogorša povredu.

ll

Ako dijete ima obilno krvarenje, podi’i povrije]eni dio iznad nivoa grudi i ;vrsto pritisnuti ranu (ili povr[inu oko rane) pomo’u obloge napravljene od presavijene ;iste krpe. Održavati pritisak dok krvarenje ne prestane.

ll

Ne stavljati nikakvu mast biljnog ili životinjskog porijekla na ranu, jer to može izazvati infekciju.

ll

Staviti sterilan zavoj na ranu. Ne stezati zavoj isuviše ;vrsto.

ll

Odmah zatražiti medicinsku pomo’. Pitati obu;enog zdravstvenog radnika da li dijete treba da primi injekciju protiv tetanusa.

Breastfeeding

ll

PREVENCIJA POVREDA

U slu;aju ozbiljnih posjekotina i rana:

Safe Motherhood

Prva pomo’ kod posjekotina i rana

ll

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 175

Prva pomo’ kod gu[enja

ll

Ako odoj;e ili dijete kašlje, dozvolite mu da pokuša da iskašlje predmet. Ako se to ubrzo ne desi, pokušajte da uklonite predmet iz djetetovih usta.

ll

Ako je predmet još uvijek zaglavljen u ustima djeteta:

Za odoj;ad ili djecu nižeg uzrasta ll

Pridržavati glavu ili vrat.

ll

Okrenuti lice bebe ili djeteta nižeg uzrasta nadolje; glava treba da bude niže od stopala. Pet puta pažljivo potapšati dijete po le]ima u predjelu izme]u ramena. Okrenuti djetetovo lice nagore i pet puta ;vrsto stisnuti grudni koš u predjelu izme]u bradavica. Postupak ponavljati (lice dolje i lice gore) dok se predmet ne izbaci.

ll

Ako ne možete da izbacite predmet, odmah odvedite dijete kod najbližeg medicinskog radnika.

Za djecu starijeg uzrasta ll

Stanite iza djeteta s rukama oko njegovog struka.

ll

Stisnite jednu šaku u pesnicu tako da palac prijanja uz djetetovo tijelo, iznad pupka, a ispod grudnog koša.

ll

Stavite drugu [aku preko pesnice i snažno pritiskajte i puštajte djetetov trbuh. Ponavljati dok se predmet ne izbaci.

ll

Ako ne možete izbaciti predmet, odmah povedite dijete kod najbližeg medicinskog radnika.

176 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Prva pomo’ kod problema u disanju ili u slu;aju davljenja

Ako dijete doživljava poteško’e prilikom disanja ili ne diše, položiti ga na le]a i malo mu zabacite glavu.

Stisnite nozdrve djeteta i priljubite ;vrsto svoja usta uz njegova, po mogu’nosti preko tanke maramice ili gaze.

Potom duvajte u djetetova usta nje\no, ali dovoljno sna\no da bi se grudni koš djeteta pomjerao. Zatim izbrojte do tri i ponovite postupak. Nastaviti dok dijete ne po;ne da diše.

ll

Ako dijete diše, ali je u nesvijesti, okrenuti ga postranice kako jezik ne bi blokirao disanje.

ll

Ako lice koje ne zna da pliva vidi dijete koje se davi u dobokoj vodi, treba odmah da mu baci uže, pojas za spasavanje ili granu od drveta i da glasno vi;e kako bi ostali mogli da do]u i pomognu u spašavanju.

ll

Ako je dijete progutalo otrov, ne pokušavajte da ga natjerate da povrati. To može pogoršati zdravstveno stanje djeteta.

ll

Ako je otrov na koži ili odje’i djeteta, ukloniti odje’u i vodom dobro isprati kožu. Nakon toga, oprati ko\u sapunom.

ll

Ako otrov dospije u o;i djeteta, ispirati ih ;istom vodom najmanje 10 minuta.

ll

Odmah povesti dijete u dom zdravlja ili bolnicu u slu;aju neke od ovih situacija. Ako je mogu’e, ponesite sa sobom uzorak otrova ili lijeka, ili njegovu kutiju. Umiriti i utišati dijete što je više mogu’e.

ll

Ako otrovna ili bijesna životinja ujede dijete, treba hitno oti’i kod obu;enog zdravstvenog radnika radi lije;enja.

Breastfeeding

ll

PREVENCIJA POVREDA

Ako postoji mogu’nost povrede glave ili vrata, ne pomjerati glavu djeteta. Pratiti uputstva o disanju koja su data u tekstu koji slijedi bez pomjeranja glave.

Safe Motherhood

Prva pomo’ kod trovanja

ll

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 177

acije m r o f n i njivati acijama o e j m z a a\no r adu s inform v e j o t Za[ ti u skl a p u t s i po

a Go EF Crn © UNIC

ra/Zora

n Jova

novi’ M

accak

: A M A J I C A U T I R S O M V I O N D G E D R O N I A T V S O N V A R P I R P

V

anredne situacije, kao što su sukobi, nepogode ili epidemije, izlažu porodice rizicima koje ih ;ine naro;ito podložnim oboljenjima, neuhranjenosti i nasilju. Uz pravu informaciju i podršku, porodice i zajednice mogu da odrede koje je mjere potrebno preduzeti u vanrednim situacijama.

Raseljavanje podriva živote porodica i mehanizme socijalne podrške. Ono može dovesti do razdvajanja porodice i ve’e izlo\enosti djece diskriminaciji, zlostavljanju, nasilju, siromaštvu i eksploataciji.

U situacijama sukoba, djevoj;ice i dje;aci izlo\eni su opasnosti vrbovanja ili prinudne mobilizacija od strane vojske i drugih naoru\anih grupacija. Djeci i \enama prijeti rizik od otmice, trgovine ljudima i seksualnog nasilja, uklju;uju’i i silovanje.

Child Development and Early Learning

Sukobi i nepogode dovode djecu u opasnost od oboljenja i neuhranjenosti. Pristup zdravstvenim uslugama je smanjen, a nestašice hrane uobi;ajene. Voda može postati deficitarna, posebno usljed prenaseljenosti i loših sanitarnih uslova. Pristup djece obrazovanju tako]e je ote\an, jer su škole ;esto mete napada i otmica, a nastavnika i materijala nema dovoljno. U takvim situacijama raste i rizik od prenošenja HIV-a.

Safe Motherhood

Djeca i žene obi;no su najviše ugroženi vanrednim situacijama. Procjenjuje se da je 2007. godine 26 miliona ljudi raseljeno zbog oružanih sukoba i nasilja. Svake godine, do 50 miliona ljudi napusti svoje domove zbog nepogoda. Klimatske promjene mogle bi pove’ati te brojke.

Epidemije nekih oboljenja mogu biti prouzrokovane vanrednim situacijama, a mogu ih i izazvati. Vanredna situacija može nastati zbog teške prirode oboljenja ili odgovora zajednice na nju.

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

Pandemija je rasprostranjena, naj;eš’e globalna epidemija. Pandemija gripa prouzrokovana je novim virusom gripa prema kojem ljudi nemaju imunitet, ili je on veoma slab. Može brzo da se proširi svijetom, da se povrati i nepredvidive je prirode. Djeca do dvije godine starosti naro;ito su podložna gripu i drugim zaraznim oboljenjima. Djeca i ;lanovi njihovih porodica imaju pravo na zaštitu, informacije i podršku koji su im potrebni kako bi se pripremili i izborili s takvim kompleksnim situacijama.

Nutrition and Growth

Uvod 179

: E K U POR dnica

NE odica i zaje : U J KL ka por

: situacijama odgovor i vanrednim pripravnost

o a Šta sv avo da zna r ima p

1.

U vanrednim situacijama djeca imaju ista prava kao i u situacijama koje nijesu vanredne. To se odnosi na sve vanredne situacije, bez obzira na to da li je rije; o sukobima, nepogodama ili epidemijama.

2.

Djeca, njihove porodice i zajednice treba unaprijed da planiraju i preduzimaju jednostavne korake radi pripreme za vanredne situacije – kod ku’e, u školi i u zajednici.

3.

Male boginje, dijareja, upala plu’a, malarija, neuhranjenost i neonatalne komplikacije glavni su uzroci smrti djece, posebno u vanrednim situacijama.

4.

Epidemije nekih oboljenja mogu da izazovu vanrednu situaciju zbog ozbiljnosti oboljenja ili reakcije na njega. U slu;aju pandemije gripa i drugih oboljenja koja se šire bliskim li;nim kontaktom, treba odvojiti bolesne osobe od zdravih.

5.

Majke, ;ak i ako su pothranjene, mogu da doje u stresnim uslovima vanrednih situacija.

180 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Safe Motherhood

6.

Obi;no je za djecu bolje da o njima brinu njihovi roditelji ili drugi staratelji, jer se ona tako osje’aju sigurnije. Ako do]e do razdvajanja, treba u;initi sve da se dijete ponovo spoji sa svojom porodicom, ako je to u najboljem interesu djeteta.

9.

Djeca imaju pravo na obrazovanje ;ak i tokom vanrednih situacija.

Poha]anje bezbjedne škole pogodne za djecu pomaže im u osnaživanju osje’aja normalnosti i zapo;injanju procesa ozdravljenja.

Klju;ne poruke 181

Nutrition and Growth

10.

Nagazne mine i neeksplodirane naprave izuzetno su opasne. Mogu da eksplodiraju i ubiju ili onesposobe mnoge ljude ako se dotaknu, nagaze ili na bilo koji na;in poremete. Djeca i njihove porodice treba da ostanu samo u oblastima koje su proglašene bezbjednim i da izbjegavaju dodirivanje nepoznatih predmeta.

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

8.

Poreme’aj i stres prouzrokovan nepogodama i oružanim sukobima može uplašiti i naljutiti djecu. Kada se takvi doga]aji dese, djeci su potrebni posebna pažnja i dodatna naklonost. Treba maksimalno voditi ra;una o njihovoj bezbjednosti i podržavati ih u ponovnom obavljanju uobi;ajenih aktivnosti. U skladu s njihovim uzrastom, djeca treba da dobiju mogu’nost da u;estvuju u odgovorima na vanredne situacije i odlukama u vezi sa njima.

Child Development and Early Learning

7.

Djeca imaju pravo da budu zašti’ena od nasilja u vanrednim situacijama.

Vlade, gra]ansko društvo, me]unarodne organizacije, zajednice i porodice imaju odgovornost da ih zaštite.

: E J I C A U R T I O S V E O N G D D E O R I VAN AVNOST PRIPR

ne t a d o D

je

aci m r o f n i

KLJU:NA PORUKA

1.

U vanrednim situacijama djeca imaju ista prava kao i u situacijama koje nijesu vanredne. To se odnosi na sve vanredne situacije, bez obzira na to da li je rije; o sukobima, nepogodama ili epidemijama.

DODATNE INFORMACIJE

Sva djeca, njihove porodice i zajednice imaju pravo da dobiju humanitarnu pomo’ u vanrednim situacijama.

Djeca i porodice koji su primorani da napuste svoje domove tokom sukoba ili nepogoda imaju ista prava kao i oni koji žive u svojim domovima i zajednicama u situacijama koje nijesu vanredne.

Zajednice treba da odrede zašti’ena podru;ja, koja ’e služiti kao sklonište za civile i bolesne. Ove oblasti nikada se ne smiju koristiti u vojne svrhe.

Humanitarni radnici moraju biti ispoštovani i zašti’eni, a namirnice iz humanitarne pomo’i treba da budu pod posebnom za[titom. Vojske moraju dozvoliti svim civilima pristup humanitarnoj pomo’i.

Posebne potrebe žena i adolescentkinja u vanrednim situacijama moraju se poštovati. Neophodno je uzeti u obzir njihove specifi;ne potrebe za privatnoš’u, higijenom i zaštitom. Djeci bez roditelja, trudnicama, majkama s malom djecom, samohranim majkama, osobama s invaliditetom i starima potrebno je obezbijediti posebnu pa\nju.

182 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

Kada je rije; o raseljenim licima (raseljeni unutar granica svoje zemlje), dr\avni organi imaju prvenstvenu odgovornost da štite prava djeteta i pomognu djeci i porodicama. Ujedinjene nacije, nevladine organizacije i Me]unarodni komitet Crvenog krsta (MKCK), imaju veoma zna;ajnu ulogu u pružanju pomo’i i zaštiti djece i porodica.

Raseljena lica imaju pravo da se bezbjedno vrate u svoje domove ;im nestanu razlozi njihovog raseljavanja. Imovinska prava raseljenih lica moraju se poštovati tako da djeca i porodice mogu ponovo da izgrade svoje živote.

Mogu’nosti za nasilje, eksploataciju i zloupotrebe od strane humanitarnih radnika moraju biti svedene na minimum. Svaku aktivnost humanitarnih radnika kojom se eksploatiše stanovništvo treba odmah prijaviti odgovaraju’oj agenciji i institucijama.

Safe Motherhood

Kada vanredna situacija nestane i zajednice po;nu ponovo da se uspostavljaju i rekonstruišu, treba obratiti pažnju na pružanje socijalnih usluga djeci, ženama i porodicama, uklju;uju’i zdravstvo i obrazovanje.

KLJU:NA PORUKA

Djeca, njihove porodice i zajednice treba unaprijed da planiraju i preduzimaju jednostavne korake radi pripreme za vanredne situacije – kod ku’e, u [koli i u zajednici.

DODATNE INFORMACIJE

Treba utvrditi mogu’e opasnosti i bezbjedna podru;ja na teritoriji zajednice i oko nje. Ako je mogu’e, treba ih prikazati na mapi lokalne oblasti. Svi u zajednici treba da budu uklju;eni i informisani. Planovi treba da sadrže informacije o pomo’i koja ’e biti pružena djeci, starijim ljudima i bolesnima.

Potrebno je precizno razraditi i utvrditi sisteme za upozoravanje i puteve za evakuaciju u slu;aju opasnosti i u;initi ih dostupnim cijeloj zajednici. Djecu u [kolama, kao i porodice, mogu’e je uklju;iti u simulirane vje\be mjera bezbjednosti, koje organizuje lokalna zajednica.

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

Svi ;lanovi porodice mogu da se pripreme za vanrednu situaciju prouzrokovanu nepogodom ili sukobom. Svi treba da budu svjesni razli;itih opasnosti: od požara, zemljotresa, poplava, oluja, kao i opasnosti i rizika koji prate sukobe. Odgovor je efikasniji ako svi u porodici i zajednici znaju kako da smanje rizike i ako razumiju svoje obaveze.

Child Development and Early Learning

2.

Nutrition and Growth

Dodatne informacije 183

Zajednice treba da obezbijede da zdravstvene ustanove budu tako izgra]ene da izdrže vanredne situacije i da funkcionišu poslije njih. Zdravstveni radnici moraju biti obu;eni i spremni da reaguju u vanrednim situacijama.

Važno je da se škole nalaze na lokaciji koja je bezbjedna, u neposrednoj blizini mjesta gdje djeca žive i [to dalje od oblasti u kojima se mogu o;ekivati nepogode, poput poplava ili klizišta. Škole treba da budu dobro izgra]ene da bi obezbijedile sigurnost djece i nastavnika. Treba ih pažljivo organizovati da bi mogle da zaštite djecu od napada, otmica ili drugih oblika nasilja.

Nastavnici i direktori škola treba da pomognu djeci, njihovim porodicama i zajednicama da: ll

razumiju prirodne nepogode i druge vanredne situacije;

ll

znaju kako da se sprije;i nepogoda;

ll

znaju šta da urade u vanrednim situacijama.

Porodice, uklju;uju’i i djecu, treba podsticati da nau;e da prepoznaju upozorenje i razumiju šta treba uraditi kada ga vide ili ;uju. Opomena ili signal mogu biti jednostavni, poput pištaljke, roga ili zastave odre]ene boje.

Potrebno je utvrditi bezbjedna mjesta na koja porodice mogu da se sklone.

Tako]e je va\no utvrditi bezbjedna mjesta za doma’e životinje. Ove mjere predostrožnosti pomažu u spre;avanju razdvajanja porodice.

Djeca treba da znaju svoje ime, imena svojih ro]aka i svog sela ili grada.

Mogu’e ih je obu;iti da prepoznaju geografske indikatore ili obilježja putem kojih bi se mogla locirati njihova zajednica u slu;aju da se odvoje od svojih porodica.

Unaprijed pripremljena porodi;na torba za vanredne situacije može biti spasonosna. Trebalo bi da sadrži džepnu baterijsku lampu, baterije, svije’e, šibice, radio, bocu za vodu i komplet za prvu pomo’. Paket treba povremeno provjeriti; on mora biti spreman u svakom trenutku.

Izvode iz mati;ne knjige ro]enih i druga važna porodi;na dokumenta treba držati na sigurnom, lako dostupnom mjestu. :uvanje ovih dokumenata u plasti;nom omotu štiti ih od vode i ošte’enja.

184 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

3.

Male boginje, dijareja, upala plu’a, malarija, neuhranjenost i neonatalne komplikacije glavni su uzroci smrti djece, posebno u vanrednim situacijama.

DODATNE INFORMACIJE

Zarazne bolesti se lako šire u vanrednim uslovima prenaseljenosti. Da biste smanjili rizike: postarajte se da sva djeca od šest mjeseci do 15 godina starosti budu na odgovaraju’i na;in vakcinisana, posebno protiv malih boginja;

ll

nastavite da tražite zdravstvene usluge kako bi se sprije;ile i lije;ile bolesti.

(Pogledati poglavlja o bezbjednom materinstvu i zdravlju novoro]en;eta, vakcinaciji, kašlju, prehladama i ozbiljnijim bolestima i malariji.)

Safe Motherhood

ll

Neuhranjenost je ;eš’a u vanrednim situacijama usljed nestašica hrane, pove’anog broja oboljenja i nedostatka njege. Zbog toga je važno da se obezbijedi da djeca: budu dojena i da dobiju odgovaraju’e koli;ine hrane i pi’a (u odnosu na uzrast);

ll

pored ;vrste hrane, dobiju i mikrohranljive dopune ishrani.

Djecu koja su veoma mršava i/ili imaju otekline (obi;no stopala i noge) treba odvesti kod stru;nog zdravstvenog radnika ili u zdravstvenu ustanovu radi hitne procjene i lije;enja kao i dalje brige, u skladu sa potrebama.

Child Development and Early Learning

ll

(Pogledati poglavlja o dojenju i ishrani i rastu.)

nastaviti ;esto pranje ruku sapunom i vodom ili zamjenom, kao što su pepeo i voda;

ll

bezbjedno uklanjati izmet i sme’e;

ll

praktikovati pripremu bezbjedne hrane;

ll

koristiti sigurne izvore vode i praktikovati ku’no pre;iš’avanje vode: prokuvavanje, filtriranje, dodavanje hlora ili dezinfekcija pomo’u sun;eve svjetlosti;

ll

skladištiti bezbjednu vodu u ;iste, pokrivene posude.

(Pogledati poglavlja o higijeni i dijareji.)

Dodatne informacije 185

Nutrition and Growth

ll

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

Nedostatak bezbjedne vode, zdravstvenih usluga i higijene u vanrednim situacijama ;esto dovodi do oboljenja, koje može da se pretvori u epidemiju.

U prenaseljenim podru;jima koja karakteri[e slaba zdravstvena za[tita mo\e se desiti da izbije kolera. U tom slu;aju treba preduzeti slede’e korake:

KLJU:NA PORUKA

4.

Epidemije nekih oboljenja mogu da izazovu vanrednu situaciju zbog ozbiljnosti oboljenja ili reakcije na njega. U slu;aju pandemije gripa i drugih oboljenja koja se [ire bliskim li;nim kontaktom, treba odvojiti bolesne osobe od zdravih.

DODATNE INFORMACIJE

Uticaj koji ’e izbijanje oboljenja imati na zajednicu zavisi od ozbiljnosti oboljenja, kao i od odgovora vlade, lokalne zajednice i pojedinaca.

Pandemija gripa, uklju;uju’i i novi virus gripa, brzo da se širi me]u ljudima koji prema njemu nemaju imunitet, ili je on veoma slab. Grip može biti umjeren ili ozbiljan, zavisno od klini;ke slike i broja smrtnih slu;ajeva koje izaziva. Pandemija se može pojaviti i nestati više puta tokom odre]enog vremenskog perioda. Stepen ozbiljnosti može se promijeniti u toku pandemije i ne mo\e se predvidjeti. Uopšteno govore’i, izbijanje novog virusa ima te\e posljedice od izbijanja obi;nog sezonskog gripa.

Godišnji ili sezonski grip uzrok je najve’eg broja smrtnih slu;ajeva kod ljudi iznad 65 godina starosti. Pandemija gripa izaziva još ozbiljnija oboljenja i smrtne slu;ajeve kod mla]ih starosnih grupa. I kod sezonskog i kod pandemi;nog gripa trudnicama i djeci mla]oj od dvije godine prijeti ve’i rizik od komplikacija i smrti. Kod djece starijeg uzrasta zastupljene su najviše stope infekcije, ali one obi;no nemaju ozbiljnije ishode.

Simptomi gripa uklju;uju: visoku temperaturu, kašalj, bol u grlu, bolove u tijelu, glavobolju, groznicu, zamor, povra’anje i dijareju. U nekim slu;ajevima, grip može da dovede do upale plu’a i problema s disanjem.

U slu;aju izbijanja gripa ili neke druge infekcije, potrebno je preduzeti sljede’e korake za za[titu djece i porodice: ll

ako ste bolesni, ostati kod ku’e i držati se dalje od drugih;

ll

poznavati simptome i znakove opasnosti, znati šta raditi i kome se obratiti za pomo’ ako bolest postane ozbiljna;

ll

;esto prati ruke sapunom i vodom i održavati površine ;istim;

ll

kašljati ili kijati u ruku ili maramicu i bezbjedno odlagati maramice;

ll

ne pljuvati u blizini djece i u javnim prostorijama.

Prilikom izbijanja infekcije koja ima ozbiljne posljedice važno je smanjiti bliski kontakt s drugima: ll

biti najmanje jedan metar na odstojanju od drugih, posebno ako kašlju, kijaju ili loše izgledaju;

ll

ostati kod ku’e koliko god je to mogu’e i izbjegavati javne skupove i putovanja.

186 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

U slu;aju epidemije gripa mo\da ’e neki oboljeli biti izolovani i smje[teni u bolnicu radi lije;enja ili spre;avanja širenja infekcije. Ali, za mnoge ljude pristup njezi može biti ograni;en.

U slu;aju njege bolesnih ljudi kod ku’e, radi spre;avanja [irenja zaraze u doma’instvu, potrebno je uraditi sljede’e: ll

obezbijediti bolesnima poseban prostor u ku’i;

ll

dodijeliti jednog staratelja oboljeloj osobi;

ll

davati dosta te;nosti i hrane oboljeloj osobi.

5.

Majke, ;ak i ako su pothranjene, mogu da doje u stresnim uslovima vanrednih situacija.

DODATNE INFORMACIJE

Stres može prouzrokovati smetnje ili privremeni zastoj u protoku mlijeka.

Ali te smetnje ne moraju biti trajne - ukoliko majka dobije dovoljnu podr[ku i nastavi da doji, mlijeko ’e vjerovatno po;eti ponovo da se stvara u dojci.

U izbjegli;kim kampovima i skloništima mogu’e je uspostaviti mjesta gdje žene mogu dobiti potrebnu pomo’.

Zamjene za maj;ino mlijeko nikada ne bi trebalo distribuirati nekontrolisano, zajedno sa hranom koja se daje kao pomo’ i bez ispunjenih uslova za bezbjednu pripremu. Ne treba misliti da ovo mlijeko mo\e u potpunosti da zamijeni maj;ino, koje predstavlja najbolju zaštitu bebe od oboljenja u vanrednoj situaciji.

Dodatne informacije 187

Nutrition and Growth

U ovakvim situacijama, za djecu ispod 12 mjeseci najpogodnija hrana jeste kvalitetna zamjena za maj;ino mlijeko (formula za odoj;ad). Bezbjedna priprema maj;inog mlijeka zahtijeva [poret, bezbjednu vodu i opremu, kao i usmjeravanje obu;enog zdravstvenog radnika, ako je to mogu’e. Zamjena maj;inog mlijeka trebalo bi da se priprema i ;uva pod higijenskim uslovima, s vodom iz bezbjednog izvora, da se djetetu daje iz [olje, a ne iz bo;ice sa cuclom.

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

U nekim slu;ajevima dojenje nije mogu’e. To se odnosi na djecu koja su privremeno ili trajno odvojena od svojih majki, na veoma bolesne majke, majke koje su prestale da doje na neko vrijeme, majke koje nijesu u stanju da ponovo po;nu da doje i HIV pozitivne majke, koje su odlu;ile da ne doje.

Child Development and Early Learning

Ljudi ;esto misle da tokom vanrednih situacija mnoge majke više ne mogu da doje zbog stresa ili neadekvatne ishrane. To je zabluda – jednostavno nije ta;no. Majke koje nemaju dovoljno hrane i neuhranjene su i dalje mogu da doje. Potrebno im je obezbijediti dodatnu te;nost i hranu kako bi se zaštitilo njihovo i zdravlje i napredak beba. O;evi i drugi ;lanovi porodice mogu da podrže majke koje doje pripremanjem hrane i ;uvanjem djece.

Safe Motherhood

KLJU:NA PORUKA

KLJU:NA PORUKA

6.

Djeca imaju pravo da budu za[ti’ena od nasilja u vanrednim situacijama.

Vlade, gra]ansko dru[tvo, me]unarodne organizacije, zajednice i porodice imaju odgovornost da ih za[tite.

DODATNE INFORMACIJE

Zaštita djevoj;ica i dje;aka tokom sukoba ili nepogoda presudna je, jer oni mogu biti izloženi mnogim vrstama nasilja.

Neki oblici nasilja u direktnoj su vezi sa vanrednim situacijama. Ovo uklju;uje otmicu, mu;enje, premla’ivanje, uznemiravanje i povrede tokom borbi vojnika ili oružanih grupa, ili borbi u zajednicama zbog ograni;enih resursa.

Vanredne situacije tako]e pove’avaju uobi;ajene rizike od nasilja u zajednici, kao što su nasilje u porodici, nasilje u školama i nasilje me]u samom djecom.

Djevojkama i ženama prijeti poseban rizik od trgovine ljudima i seksualnog nasilja, uklju;uju’i i silovanje, koje se ponekad koristi kao taktika u ratu. To je neprihvatljivo. Vlade i lokalni organi treba da preduzmu sve napore kako bi osigurali da se to nikada ne desi. Djevojke i žene koje su podvrgnute ovom nasilju imaju potrebu za medicinskom njegom, psiho-socijalnom podrškom i savjetovanjem. Nekima ’e biti potrebna podrška za preseljenje i ponovnu integraciju u svoje porodice.

Djeca moraju biti zašti’ena u oružanim sukobima. Ne smije ih regrutovati vojska ili oružane grupe, niti im se smije dozvoliti da u;estvuju u borbama.

Ako su djeca lišena slobode, ne smije im se nanijeti povreda. Potrebno ih je držati odvojeno od odraslih (ili sa njihovom porodicom) i mora im se obezbijediti pravi;no su]enje. Ako su djevoj;ice ili dje;aci žrtve nasilja, onda imaju pravo da traže pravdu koja uzima u obzir njihove stavove.

Važno je da djeca i porodice nadležnim organima prijave kršenja prava djeteta, kada je to bezbjedno. Ozbiljna kršenja prava djece, uklju;uju’i i ubistva djece, iskoriš’avanje djece kao vojnika, seksualno nasilje nad djecom i otmici djece, treba prijaviti me]unarodnim humanitarnim agencijama.

188 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

7.

Obi;no je za djecu bolje da o njima brinu njihovi roditelji ili drugi staratelji, jer se ona tako osje’aju sigurnije. Ako do]e do razdvajanja, treba u;initi sve da se dijete ponovo spoji sa svojom porodicom, ako je to u najboljem interesu djeteta.

DODATNE INFORMACIJE

U vanrednim situacijama, dužnost je vlasti ili nadležnih organa da osiguraju da se djeca ne odvajaju od svojih roditelja ili staratelja.

Treba uložiti svaki napor da se prona]e porodica djeteta i da se dijete ponovo spoji sa svojom porodicom, ako je to u njegovom najboljem interesu djeteta.

Ako se dijete privremeno smjesti u hraniteljsku porodicu, dužnost je onih koji su odgovorni za smještanje da nadgledaju brigu o djetetu i njegovu dobrobit.

Oni tako]e treba da obezbijede da hraniteljska porodica dobija sredstva za adekvatnu brigu o djetetu.

U vanrednim situacijama ne treba praviti dugoro;ne aranžmane za staranje o djetetu. Ako je, nakon odgovaraju’eg perioda provjera, nemogu’e prona’i roditelje ili rodbinu, ili oni nijesu u mogu’nosti da se staraju o djetetu, za dijete se pronalazi hraniteljska porodica ili usvojiteljska porodica u zemlji, i to po mogu’nosti u djetetovoj zajednici. Institucije za staranje o djeci ili domove za djecu uvijek treba razmatrati kao privremenu mjeru i posljednju opciju.

Dodatne informacije 189

Nutrition and Growth

Prelazak u novu zajednicu ili zemlju može biti stresan, naro;ito ako je porodica djeteta pobjegla od nasilja ili nepogode. Raseljena djeca ponekad ’e morati da u;e novi jezik i kulturu. :esto škole i organizacije zajednice mogu da pomognu djeci i njihovim porodicama prilikom tranzicije i integracije u novu zajednicu.

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

Ne smije se pretpostaviti da su djeca koja su se odvojila od svojih roditelja tokom vanredne situacije siro;ad. Ona se ne mogu usvajati. Dokle god sudbinu roditelja djeteta i/ili drugih bliskih srodnika nije mogu’e utvrditi, mora se pretpostaviti da svako razdvojeno dijete ima roditelje i/ili bliske ro]ake koji su još uvijek živi.

Child Development and Early Learning

Privremena zaštita mora se obezbijediti djeci koja su odvojena od svojih porodica. Kada je mogu’e, to može da obezbijedi djetetova rodbina ili porodica iz djetetove zajednice, dok se dijete ponovo ne spoji s roditeljima ili ro]acima ili ne smjesti u hraniteljsku porodicu. Treba u;initi sve [to je mogu’e da bra’a i sestre ostanu zajedno.

Safe Motherhood

Ako do]e do razdvajanja, vlada ili nadležni organi imaju odgovornost da obezbijede specijalnu zaštitu i brigu za tu djecu. Oni prvo treba da evidentiraju svu djecu bez pratnje, odvojenu djecu ili djecu bez roditelja i postaraju se da su njihove osnovne potrebe ispunjene.

KLJU:NA PORUKA

8.

Poreme’aj i stres prouzrokovan nepogodama i oružanim sukobima može upla[iti i naljutiti djecu. Kada se takvi doga]aji dese, djeci su potrebni posebna pažnja i dodatna naklonost. Treba maksimalno voditi ra;una o njihovoj bezbjednosti i podržavati ih u ponovnom obavljanju uobi;ajenih aktivnosti. U skladu s njihovim uzrastom, djeca treba da dobiju mogu’nost da u;estvuju u odgovorima na vanredne situacije i odlukama u vezi sa njima.

DODATNE INFORMACIJE

Normalno je da osje’anja i ponašanja djece budu pogo]ena zastrašuju’im, bolnim ili nasilnim iskustvima. Djeca razli;ito reaguju – mogu izgubiti interes za svakodnevni život, postati agresivnija ili veoma uplašena. Neka djeca, iako se naizgled dobro snalaze, kriju svoje emocije i strahove.

Roditelji ili staratelji, vr[njaci, nastavnici i ;lanovi zajednice važan su izvor podr[ke i bezbjednosti za djecu. Porodice i zajednice mogu da pomognu djeci ako: ll

slušaju i djevoj;ice i dje;ake i daju im mogu’nosti da izraze svoje strahove, da u;estvuju u odlu;ivanju i pronalaženju rješenja;

ll

pružaju djeci informacije prikladne njihovom uzrastu, ohrabrenje i emocionalnu podršku;

ll

održavaju poznate navike u svakodnevnom životu i nastavljaju normalne aktivnosti što je prije mogu’e;

ll

obezbje]uju zabavne aktivnosti koje su prikladne njihovom uzrastu, kao što su kulturne aktivnosti, posjete prijateljima i porodicama i sportovi;

ll

podsti;u djecu da nastave da se igraju i druže s drugima;

ll

daju djeci mogu’nosti prikladne njihovom uzrastu da na smislen na;in u;estvuju u svakodnevnim aktivnostima i reagovanju na vanredne situacije, kao što je pomo’ u nastavi i briga za djecu nižeg uzrasta;

ll

održavaju jasna pravila prihvatljivog ponašanja i izbjegavaju fizi;ko kažnjavanje;

ll

obezbje]uju bezbjedne prostore gdje deca i roditelji mogu da se druže, u;e životne vještine i imaju pristup osnovnim uslugama;

ll

pomažu djeci da nau;e kako da upravljaju stresom.

Kada su reakcije djece na stres teške i traju dugo, treba im pomo’ kvalifikovanog stru;njaka, kao što je savjetnik, psiholog ili specijalizovana medicinska sestra ili ljekar.

190 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

KLJU:NA PORUKA

9.

Djeca imaju pravo na obrazovanje ;ak i tokom vanrednih situacija.

Poha]anje bezbjedne [kole pogodne za djecu pomaže im u osnaživanju osje’aja normalnosti i zapo;injanju procesa ozdravljenja.

DODATNE INFORMACIJE

Redovne rutine, kao što su odlazak u školu i održavanje uobi;ajenog rasporeda ishrane i spavanja, djeci daju osje’aj sigurnosti i kontinuiteta.

Uz podr[ku porodica i zajednica, nastavnici i direktori [kola mogu da pomognu u:

ll

utvr]ivanju koja djeca se suo;avaju sa stresom, traumom ili razdvajanjem od porodice i pružanju osnovne psiho-socijalne podrške;

ll

obezbje]ivanju dnevne rutine i osje’aja za budu’nost poslije vanredne situacije;

ll

obezbje]ivanju da djeca zadrže i razviju osnovne vještine pismenosti i ra;unanja;

ll

pružanju informacija i vještina djeci u vezi sa zdravljem i bezbjednoš’u, kao i onih koje su bitne za život da bi se smanjili rizici kojima su izloženi;

ll

obezbje]ivanju mjesta za izražavanje kroz igru, sportove, muziku, dramu i umjetnost;

ll

olakšavanju integracije ugrožene djece u školu i zajednicu;

ll

pružanju podrške umrežavanju i interakciji sa porodicama i me]u njima;

ll

upoznavanju djece s konceptom ljudskih prava i vještinama za život u miru;

ll

razvijanju svijesti kod djece o zaštiti životne sredine i izgradnji vještina za smanjenje rizika od nepogoda;

ll

podsticanju djece da analiziraju informacije, izražavaju mišljenja i preduzimaju aktivnosti u vezi s pojedinim pitanjima koja su bitna za njih.

Dodatne informacije 191

Nutrition and Growth

Nastavnicima su potrebni podrška i obuka da razumiju dje;ja i svoja stresna iskustva, gubitke i reakcije na vanredne situacije i da se nose s njima. Oni treba da znaju kako da pružaju emocionalnu, mentalnu i duhovnu podršku svojim u;enicima i da usmjeravaju porodice kako da na pravi na;in isto to u;ine sa svojom djecom.

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

obezbje]ivanju sigurnog, strukturiranog mjesta u kom ’e djeca u;iti i igrati se;

Child Development and Early Learning

ll

Safe Motherhood

Škole i prostori pogodni za djecu mogu da pruže zaštitno i bezbjedno okruženje za u;enje za svu djecu koja se suo;avaju sa vanrednom situacijom.

Škole i zajednice tako]e mogu pomo’i u organizovanju zabavnih aktivnosti za djecu poslije školskih ;asova. Mogu se stvoriti mogu’nosti za organizovanu nenasilnu igru, sportske i druge oblike rekreacije. Komunikaciju i interakciju me]u vršnjacima treba podsticati i podržavati. Umjetnost, kao što je crtanje ili igranje s igra;kama ili lutkama, može da pomogne djeci da izraze svoje bojazni i da se prilagode stresnim iskustvima.

Roditelji i drugi staratelji treba djecu koja su se razboljela od gripa ili druge zarazne bolesti da zadrže kod ku’e ili u mjestu boravišta, ako su raseljeni iz svojih domova.

U slu;aju ozbiljne epidemije, koja se širi velikom brzinom od osobe do osobe, lokalni organi i osoblje obrazovnih institucija treba da donesu odgovaraju’e odluke o tome kako da zaštite djecu. Kao mjera javnog zdravlja, [kole mogu biti zatvorene kako bi se smanjilo širenje oboljenja. U takvim slu;ajevima, obrazovanje može da se nastavi putem alternativnih rjesenja. To zahtijeva dobro planiranje i pra’enje od strane obrazovnog osoblja u saradnji s porodicama u;enika.

KLJU:NA PORUKA

10.

Nagazne mine i neeksplodirane naprave izuzetno su opasne. Mogu da eksplodiraju i ubiju ili onesposobe mnoge ljude ako se dotaknu, nagaze ili na bilo koji na;in poremete. Djeca i njihove porodice treba da ostanu samo u oblastima koje su progla[ene bezbjednim i da izbjegavaju dodirivanje nepoznatih predmeta.

DODATNE INFORMACIJE

Nagazne mine su eksplozivne naprave, aktiviraju ih žrtve, a namijenjene su da ubiju ili povrijede ljude, unište ili oštete vozila. Neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) podrazumijevaju municiju, kao što su bombe, meci, mine iz baca;a ili granate koje su koriš’ene, ali nijesu eksplodirale kako je o;ekivano.

I nagazne mine i NUS imaju mnogo razli;itih oblika, veli;ina i boja. Mogu biti zakopane ispod zemlje, postavljene iznad zemlje ili sakrivene u travi, drve’u ili vodi. Mogu biti svijetle i sjajne ili prljave i zar]ale, ali uvijek su opasne i uvijek se moraju izbjegavati.

Nagazne mine obi;no nijesu vidljive. Posebna opreznost potrebna je u blizini oblasti vojnog djelovanja ili u oblastima koje su napuštene ili obrasle rastinjem. Opasna podru;ja ;esto se odre]uju oznakama kao što su: slika lobanje i kostiju, kamenje obojeno u crveno itd. Ovim se oznakama skre’e pažnja i lokalno stanovništvo lako prepoznaje kao upozorenja na opasnost.

192 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E

NUS se ;esto vide lakše nego nagazne mine. Bojom i oblikom privla;e djecu, ali su izuzetno opasne, mogu da eksplodiraju na najmanji dodir ili promjenu temperature. :eš’e izazivaju smrt nego nagazne mine.

Djecu treba nau;iti da ne diraju nepoznate predmete. Treba ih upozoriti da treba da se udalje ako nešto izgleda sumnjivo i da obavijeste odrasle osobe koje poznaju ili nadležne organe.

Mjesta na kojima postoji najve’a opasnost da ima mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava ili napuštenog oružja i municije uklju;uju napuštene ili uništene zgrade, staze i puteve koji se ne koriste, zapu[tena i obrasla polja, sadašnje ili bivše vojne baze, ispostave, kontrolne punktove, rovove ili jarke.

Djecu i njihove porodice treba obavijestiti da se drže dalje od ovih oblasti.

Treba odrediti mjere da im se onemogu’i prilaz takvim mjestima.

ll

budu mirni i ka\u drugima da urade isto;

ll

izbjegavaju paniku;

ll

izbjegavaju kretanje;

ll

pozovu u pomo’;

ll

ako pomo’ ne do]e, pažljivo razmotre mogu’nosti, pa tek onda veoma lagano krenu unazad istim putem.

;vrsto pritiskati dio koji krvari dok krvarenje ne prestane;

ll

ako krvarenje ne prestaje, zavezati krpu ili komad odje’e (podvezu) odmah iznad rane ili u neposrednoj blizini rane i pozvati medicinsku pomo’;

ll

ako pomo’ kasni više od jednog sata, olabavite podvezu svakog sata da biste provjerili krvarenje; ukloniti podvezu kada krvarenje prestane;

ll

ako osoba diše, ali je nesvjesna, treba je okrenuti na stranu tako da jezik ne blokira disanje;

ll

tražiti naknadnu zdravstvenu njegu ako je to potrebno.

Vlade i lokalni organi odgovorni su za stvaranje bezbjedne zajednice za svu djecu i porodice. Da bi se osigurala bezbjednost za sve, najbolje rješenje jeste stru;no onesposobljavanje mina.

Dodatne informacije 193

Nutrition and Growth

ll

VANREDNe SITUACIJe: PRIPRAVNOST I ODGOVOR

Ako se dogodi povreda od nagazne mine ili NUS-a:

Child Development and Early Learning

Djeca i njihove porodice moraju da nau;e [ta da rade ako vide minu ili NUS. Oni treba da:

Safe Motherhood

Pošto neki putevi mogu biti minirani ili prekriveni ostacima eksplozivnih naprava iz rata, va\no je da porodice pitaju lokalno stanovništvo koji su putevi ili staze bezbjedni za putovanje. Uopšteno govore’i, bezbjednije je putovati naj;eš’e koriš’enim putevima i stazama.

na;e

tz o v i ž oje

ce k

i :injen

K I N V JMO

PO

ACTs (Artemisinin based Combination Therapies)

kombinovana terapija na bazi artemisinina, kojom se lije;i malarija izazvana parazitom

AIDS (Acquired Immunodeficiency Syndrome)

sindrom ste;ene imunodeficijencije

ART (Anti-Retroviral

antiretroviralna terapija – grupa ljekova koji se koriste za lije;enje HIV-a

Plasmodium falciparum – najteži tip malarije koji uzrokuje gotovo sve smrtne slu;ajeve od malarije

Therapy)

anemija

nedostatak crvenih krvnih zrnaca koji dovodi do lošeg zdravlja; naj;eš’e je izazvana

BCG (Bacille Calmette-

vakcina protiv tuberkuloze

nedostatkom gvož]a u ishrani

Guérin ) BCG

DTP ili DPT

vakcina protiv difterije, tetanusa i pertusisa (velikog kašlja)

eklampsija

bolest koja se ponekad javlja u kasnijim fazama trudno’e, a podrazumijeva visok krvni pritisak i može da izazove gr;eve, ponekad i komu

FGM/C (Female Genital Mutilation/Cutting)

osaka’ivanje/obrezivanje ženskih genitalija – svaki postupak koji obuhvata djelimi;no ili potpuno uklanjanje spoljašnjih ženskih genitalija ili drugu povredu ženskih genitalnih organa iz nemedicinskih razloga

fistula

abnormalan otvor izme]u vagine žene i njene bešike i/ili rektuma, kroz koji stalno cure mokra’a i/ili fekalije; rektovaginalnu fistulu uzrokuju komplikacije u toku poro]aja

(rektovaginalna)

gu[a

uve’anje štitaste žlijezde koje izaziva oticanje grla, a znak je nedostatka joda u ishrani osobe

HepB

vakcina protiv hepatitisa B

Hib

vakcina protiv Haemophilus influenzae tip B

HIV (Human

virus humane imunodeficijencije

Immunodeficiency Virus)

infibulacija

najekstremniji oblik saka’enja ženskih genitalija; uklju;uje obrezivanje dijela ili ;itavih spoljnih genitalija i šivenje ili sužavanje vaginalnog otvora

ispumpano mlijeko

mlijeko uklonjeno iz dojki ru;no ili pomo’u pumpe

malarija izazvana virusom Plasmodium falciparum

najteži tip malarije, uzro;nik gotovo svih smrti od malarije

mikronutrijenti

ranljive materije potrebne u vrlo malim koli;inama za normalan rast i razvoj, npr. vitamini ili h minerali

opstruirani poro]aj

oro]aj u kome, uprkos snažnim kontrakcijama materice, fetus ne može da se spusti kroz p karlicu jer barijera spre;ava njegovo spuštanje

oportunisti;ke infekcije

infekcije koje se javljaju kao posljedica o[te’enja imunološkog sistema, naj;e[’e izazvanog HIV-om

ORS (Oral Rehydration Salts)

oralne rehidracijske soli

PCP pneumonija

pneumocisti;na pneumonija – ;esta „oportunisti;ka” infekcija kod djece i odraslih koji žive (inficirani su) sa HIV-om

pentavalentna vakcina

vakcina pet-u-jedan koja kombinuje DTP (tako]e se zove DPT), HepB i Hib vakcine

PMTCT (Prevention of Mother-to-Child Transmission of HIV)

spre;avanje prenošenja HIV-a s majke na dijete

produženi poro]aj

poro]aj koji traje više od 24 sata

respiratorni trakt

sistem u tijelu koji preuzima i distribuira kiseonik

mrtvorodstvo

ro]enje fetusa koji je umro u utrobi

STI (Sexually Transmitted Infections)

seksualno prenosive infekcije

194 :INJENICE KOJE |IVOT ZNA:E